You are on page 1of 4

PRIKAZI

Miro FABIJANI

Trabakul - obalni jedrenjak Jadranskog mora


Glavne znaajke Duljina izmeu okomica .............19,00 m irina na teretnoj vodnoj liniji.......6,00 m Gaz mjeren od gornjeg ruba kobilice, prosjeno optereenje.....2,00 m prazan brod....................................1,00 m Obujam trupa.......................... 140,40 m Istisnina ....................................144,060 t Izmjerena tonaa.............................. 50 rt Masa trupa.....................................42,00 t Masa jarbola, jedara, sidara i sl. ........................................8,50 t Povrina glavnog rebra............... 9,78 m Povrina teretne Vl.....................92,16 m Omjer duljine sa irinom....................3,15 Koecijenti forme : istisnine d...........................................0,59 prizmatiki j.....................................0,76 glavnog rebra b..................................0,78 teretne Vl a.......................................0,80 Na slici 1 prikazane su linije trupa broda uzete na izvanjskom rubu rebara.
Slika 1 Trabakul vodne linije

Uvod
Nema mora ili obale gdje ljudi kroz povijest iz narataja u narataj brodograditelja nisu stvorili neko plovilo za trgovinu ili ribarenje s najboljim moguim rjeenjima za njegove glavne znaajke od veliine i konstrukcije trupa do propulzije. Proces daljnjeg usavravanja plovnih objekata tee i danas, samo to su u pitanju uglavnom gradnje od nedrvenih materijala, a propulzija mehanika. Od sredine 18. do kraja 20. stoljea na Jadranskome moru i istone i zapadne obale razvijan je i graen drveni brod s pogonom, propulzijom na vjetar pod imenom - trabakul. Ovaj tekst dobrim dijelom proizlazi iz slinoga lanka to ga je davne 1893. g. u zborniku radova Proceedings of the International Engineering Congress, simpozija odranog 1894. g. u Chicagu u okviru svjetske izlobe Worlds Columbian Expositio, napisao Rudolfo Poli, inenjer brodogradnje, Chioggia, Italija. Ovaj zbornik digitaliziran je i objavljen na Internetu. Neki dijelovi lanka namjerno su izostavljeni ili loe presnimljeni to je iziskivalo dodatnu obradu. U vrijeme kad je nastao originalan lanak (1893. god.) na Jadranu je bilo oko 500 trabakula s oko 20 000 tona ondanje mjerene registarske tonae (rt). Najvie njih s kapacitetom od 25 do 100 registarskih tona (rt) graeno je u Chioggi kraj Venecije. Prikazani podaci i crtei odnose se na postojei brod koji bi trebao svojom pojavom najbolje prezentirati trabakul kao tip plovila.

Crtea nema u orginalnom lanku nego je izraen prema danom opisu glavnih znaajki i metode trasiranja rebara u procesu izrade.

Trup trabakula
Glavno rebro nalazi se na udaljenosti 58/100 duljine broda mjereno od krmene statve. Od glavnog rebra ka pramcu u duljini 1 m protee se paralelni srednjak. Kobilica broda je ravna. Arealu rebara ini krivulja koja se skoro poklapa s parabolom treega stupnja. x = py Tjeme je na udaljenosti 63/100 duljine broda od krme. Parametar treba imati takve vrijednosti da grane krivulje prolaze kroz krajeve broda. I okomita raspodjela istisnine slijedi pravilo parabole treega stupnja. To podudaranje krivulje istisnine s matematikom govori nam da

Adresa autora: Brune Buia 18 10020 Zagreb

92

62(2011)1

PRIKAZI
klizi po prvoj, krivulja e1p1 uvijek koincidira s lukom ap. U proporciji kojom se udaljavamo od glavnog rebra ka krajevima broda, toke p i p1, koje se poklapaju na glavnom rebru, postupno se udaljavaju. Takoer toka f1 kontinuirano se udaljava od f. Na taj nain postie se noa linija svojstvena pramcu i krmi. Razmaci za pomak toke p1 od toke p oznaeni su na abloni e1f1 s podiocima p1,4,8,12,16,20, koje odgovaraju rebrima tih oznaka. Oznake p1,4,8,...20 trebale bi se redom poklapati sa p da bi se dobio obris glavnog rebra i rebara 4,8,... 20. Slika 3 pokazuje poloaj ablona za obris rebra br. 20. Oznaena je Aaeg. Toka g lei na podjeli XX produeno (podignuto) u sredinu kobilice. esto se dogaa da krivulja neznatno odstupa od kruga i tad nije mogue u potpunosti odrediti poziciju tako da se krivulja e1 p1 poklapa sa ap i time denira poziciju ablone e1f1. Za taj povratni korak rabi se mala daska EF na kojoj su oznaene u odnosu na glavno rebro podjele 4,8, ... 20, razmaci izmeu toke f1 i krivulje p p. Razmaci krivulje pp1 su udaljenosti do toaka gdje obris rebra bilo kojega presjeka sijee simetralu broda, pri emu drugi kraj ablone biva tangentno smjeten na krivulju ap. irina daske odgovara irini kobilice, simetrala daske s oznakama IV,VIII. ... XX, poklapa se sa simetralom broda prema poziciji koja odgovara uzdunom planu broda. Ta neobina metoda trasiranja krivulje rebra slui za sredinji dio broda, koji se protee od rebra br. 20 na krmi do br. 14 na pramanoj polovici. Ne postoji pravilo za rotiranje postojeih ablona koje bi odredilo krivulju odgovarajuega presjeka (rebra) pramanog i krmenog dijela broda. Jedini vodi za deniranje oblika ablona su domiljatost, iskustvo i kreativnost narataja brodograditelja u stoljetnom stvaranju optimalnoga trupa broda. ablone potjeu od antikih vremena i bile su u uporabi sve do poetka 20. stoljea. Obino kao dio opreme brodogradilita mijenjale su vlasnike i kao takve mijenjale su i svoje vlasnike, konstruktore brodograditelje. Oni su pak koristei praktino iskustvo te ablone ponekad modicirali i poboljavali. Openito postojala su tri kompleta ablona za gradnju brodova mase od 25, 50 , 75 tona. Brodograditelji konstruktori su adaptacijama za svaki po-

Slika 2

Trabakul glavno rebro

je trup osmiljen jo u davnim vremenima i da je u sluaju tretiranoga trabakula naslijeena kategorija. Glavno rebro prema slici 2 sastavljeno je od pet dijelova i to: rebrenice, dva rebrena nastavka u produetku, te dva uzvojna koljena koja spajaju rebrene nastavke s rebrenicom. U dosta sluajeva rebreni nastavak preklapa se s rebrenicom, pa nema uzvojnoga koljena. Presjek palubne sponje male je visine, ali je zato primjerene irine. Razmak izmeu njih mnogo je vei od njihove irine.

Priprema gradnje

vulja pp predstavlja luk dijela krunice, grane A i D poprimit e nakrivljene pozicije gdje e kut nagibanja kontinuirano rasti kako se toke p p pribliavaju jedna drugoj. Podioci O, IV, VIII,..., XX, na oba dijela ablone pokazuju koliko taj dio mora biti pomaknut da se ostvari obris za svako dano rebro. Za popreni presjek br. 8, oznaka VIII mora se poklapati na oba dijela ablone. Na taj nain odreen je gornji dio rebra eaA. Kako bi se dobili drugi dijelovi, a to su donji dijelovi obrisa, rabi se druga ablona e1 p1 f1 ija zakrivljenost slijedi zakrivljenje epf. Toka e je u sredini luka ap, dok je f na udaljenosti od 0,5 m do 0. Ta druga ablona napravljena je tako da
Uporaba ablona pri gradnji brodskih rebara

Gradnja trupa zanimljiva je u svojoj jednostavnosti, nema trasiranja u trasir- Slika 3 nici nego manipulirajui jednostavnom viedjelnom ablonom trasiraju se rebra na samom mjestu gradnje broda. Slika 3 prikazuje postupak uporabe ablone sastavljene iz dva dijela AC i BD. Oni se preklapaju uzdu linije BC koja pripada objema ablonama. Simetrala broda prikazana je linijom o o. Obris ili kontura AoD predstavlja glavno rebro. Ono je konstruirano s tri krunice s priblino jednakim radijusom Aa, pp i aD. Druga dva oznaena su sa ap i pa, imaju svoja sredita u b i b. Toke b i b su presjecita ravnih linija pd sa ac i pd sa ac. Produenja linija pd i pd sijeku se u zajednikoj toki na simetrali broda. Ona je i centar luka rebrenica p p. Toke p i p na istoj su udaljenosti od 1/4 B (irina broda) s obje strane simetrale na glavnom rebru. Oba dijela ablone upareno slue za odreivanje obrisa rebra pri emu se vodila briga o preklapanju uzdu p p iji se razmak kontinuirano smanjuje. Kri-

62(2011)1

93

PRIKAZI
seban sluaj mijenjajui irinu i dubinu mogli napraviti brod eljene nosivosti. Visina prednjeg jarbola od pete do vrha (jabuke) tri je puta vea od irine sponje glavnog rebra, a glavni jarbol je za 0,5 m nii. Povrina jedara iznosi: glavno jedro -140,00 m, prednje jedro - 146,00 m i preka - 41,50 m. Ukupna je povrina 327,50 m to ima odnos spram povrine glavnog rebra - 33,48; spram povrine teretne VL 3,55; spram istisnine 2,27 i spram veliinom (istisnina)2/3 11,9. Ove brojke su kod brodograditelja i brodara imale odreenu vanost pri usporedbi razliitih brodova. Hvatite porivne sile vjetra na visini je od 9,52 m povie teretne Vl i 0,10 m od polovice duljine broda prema krmi. Razlika izmeu hvatita sile otpora i porivne sile vjetra svedena na uzdunu ravnu liniju iznosi 0,75 m u smjeru pramca, to je 1/25 brodske duljine. Oprema jedara u velikoj je prednosti spram drugih brodova zbog svoje jednostavnosti i za rukovanje je dostatna malobrojna posada. Geometrija jedara oblikovana je za jedrenje s vjetrom u krmu, a isto tako i otro uz vjetar i ispoljava dobra svojstva kako uzdunih tako poprenih jedara. Posebnu pozornost graditelj je posvetio obliku kormila koje je produeno ispod kobilice ime se postiu povoljni uinci, bolje djelovanje u mirnim vodama zbog boljeg opstrujavanja, lake pokretanje, te poveanje otpora ljuljanju. Istina je da u nekim sluajevima to moe biti i opasno. Stoga je ovjeenje kormila u tencu i arki izvedeno tako da se ono moe podignuti, pa se, kad je to potrebno, njegova donja strana dovodi u ravninu s kobilicom. Na slici 5 prikazane su hidrostatske krivulje: krivulja 1 - teita istisnine, krivulja 2 - popreni metacentar, krivulja 3 - uzduni metacentar. L1 predstavlja vodnu liniju praznog broda s istisninom od 50,50 tona. C1 i M1 su toke gdje prva predstavlja teite istisnine po visini, a druga odnosni metacentarski radijus. G1 je teite mase broda odreeno ispitivanjem. Metacentarska visina MoG1 iznosi 1,40 m. L2 predstavlja vodnu liniju broda s istisninom 150,00 tona. Teret je ogrijevno drvo. Kako bi mogao ploviti treba ukrcati 12,00 t balasta tako da je za korisni teret ostalo 87,50 t. Za tu masu drva potrebno je 175 m prostora. Meutim, raspoloivi prostor ispod palube otprilike je 109 m to e rei da treba jo 66 m prostora pa je to drvo valjalo sloiti na palubi. Izraeno masom to je 33,00 tone drva na palubi i 54,50 tona u tivi. Pri takvim uvjetima teite mase broda je u G2, a metacentarska visina MoG2 iznosi 0,89 m. L3 predstavlja vodnu liniju broda pri istisnini 160,00 tona. Teret je graevni materijal - kamen. Pri krcanju kamena, da se ne bi otetilo dno tive, ono se pojaavalo drvenim daskama. Taj drveni jastuk teio je 6,00 tona tako da je za teret preostalo 103,50 tona nosivosti, 2/3 mase kamenja ukrcano je u tivu, a 1/3 na palubu. Teite mase broda je u toki G3, a metacentarska visina MoG3 iznosi 1,04 metra. Zanimljivo je za formu ovoga broda da je teite istisnine na istoj ordinati za sve paralelne urone trupa od vodne linije za prazan brod do iste punog utovara. Isto se dogaa i s teitima povrina vodnih linija. Na slici. 6 prikazane su poluge stabiliteta za sva tri stanja natovarenosti: krivulja 1 - deplasman 50,50 t, metacentarska visina MoG1 1,40 m; krivulja 2 - deplasman 150,00 t, metacentarska visina MoG2 0,89 m; krivulja 3 - deplasman 160,00 t, metacentarska visina MoG3 1,04 m: moment statikoga stabiliteta prikazan je krivuljama I, II i III. Brod ostaje bez stabiliteta za stanje natovarenosti 1 pri nagibu od 62 6, stanje natovarenosti 2 pri nagibu od 46 48 te stanje natovarenosti 3 pri nagibu od 54 18 . Povrina ispod poluge stabiliteta predstavlja rad dinamikoga stabiliteta koji je za sva tri stanja natovarenosti vrlo dobar.

Gradnja
Orebrenje trupa formira se na navozu stavljanjem i ksiranjem odgovarajuih rebara na odgovarajue mjesto du kobilice. Kretalo se uvijek od glavnog rebra ka pramcu i krmi. Pritom se rebra povezuju drvenim savitljivim letvama u formi vojeva budue oplate latnicama. Orebrenje pramca i krme slijedi poslije postavljanja statvi. Na njih se privruju letve produene od sredine, okom prilagoene najboljem tijeku budueg voja oplate. Te letve su privremene . Njima se pridravaju rebra srednjeg dijela broda i odreuju oblici rebara na pramcu i krmi. Bolja zakrivljenost letava postie se parenjem. Drugim rijeima preostalim rebrima daje se oblik unutar prostora to ga zatvaraju statve pramca i krme s letvama buduih vojeva oplate.

Ojedrenje

Slika 4

Trabakul - ojedrenje

I kroz ojedrenje trabakula, slika 4, takoer se uoava gotovo savrenost koja proizlazi iz viestoljetne tradicije i postupnog poboljavanja. Postavljena su dva jarbola s trapezastim jedrima i skidljivi prikosnik ija je oputa vezana za pramani jarbol. Prikosnik je opremljen prekom, trokutastim jedrom. Brodovi su bili opremljeni prekama u tri razliite veliine. Koja e biti u uporabi ovisilo je o prikratama ostalih jedara. Toka hvatita preke promjenjiva je i svojom promjenom poloaja uvlaenjem ili izvlaenjem u odnosu na trup omoguava manipuliranje jedrima na vrlo jednostavan nain. Pozicija jarbola odreivala se tako da se duina izmeu okomica broda podijeli na 19 jednakih dijelova. Glavni jarbol smjetava se na petoj podjeli raunajui od krme, a pramani na petnaestoj.

Stabilitet
Slika 5 Hidrostatske krivulje

94

62(2011)1

PRIKAZI
ljuljanja smanjuju kosine bokova trupa zbog poveanja povrina vodnih linija pri naginjanju broda na bok. Zbog osobite forme brod je sklon poniranju. To kretanje, ipak, nema velike amplitude, pa ta manjkavost nema veu vanost. Posrtanje i zaoijavanje nisu jako izraeni zahvaljujui punoi linija krme i osobito pramca. Kako brod koristi propulzijsku silu vjetra njegov ukupan otpor odnosi se gotovo potpuno na otpor trenja trupa i to do uobiajeno najvee brzine od 6 vorova. Vee brzine izazvale bi stvaranje sustava valova, a time i otpor valova to bi izazvalo gubljenje porivne sile. To bi trebalo povezati s pretjeranom punoom pramca. Jedini nain za postizanje veih brzina jedrenja bilo bi poveanje noe linija trupa i poveanje povrine jedara to bi, meutim, bile znaajke nekog drugog tipa broda.

Zakljuak
Usprkos svojoj antikoj, dakle jako staroj formi, trabakul je vrlo dobar jedrenjak male tonae. Posljednji tip broda Venecijanske Republike vrednovan je kao brod niske cijene izrade s dobrim pomorakim svojstvima. Pomorci Jadrana davali su mu prednost u odnosu na suvremenije tipove velebnih jedrenjaka elegantnijih linija zahvaljujui njegovim svojstvima nabrojenim jednim nizom: - mali gaz, - dobar stabilitet u uvjetima razliitog stanja natovarenosti, - dobra manevarska svojstva, - lako odravanje i mogunost karinjenja (naginjanje na jedan bok da bi se obavili radovi odravanja na drugom), - jedrenje bez balasta i u stanju bez tereta, - umjereno ljuljanje i posrtanje, - zadovoljavajua brzina, - veliki kapacitet krcanja tereta u odnosu na veliinu broda i - mali trokovi izrade trupa i opremanja. Meutim treba imati na umu da promet (zarada) ovih malih jedrenjaka, ipak, nije bio posebno unosan. Vlasnici su najee bili siromani ljudi koji bi u elji da nabave brod ne samo potroili uteevinu, nego bi ili i u kreditni odnos ili dug. Da bi se posao, ipak, barem donekle isplatio ili bio unosan, morali su svakodnevno izlagati svoj i ivot svojih posada u kojima su u pravilu bili i njihovi sinovi, tekim hirovima mora.

Slika 6

Poluge stabiliteta za tri stanja natovarenosti

Stabilitet u jedrenju provjeren je uz pretpostavku tlaka vjetra na jedra 0,48 kN/m. Krivulja S je moment sile S koja djeluje na sva jedra. Dijagram jasno pokazuje da e brod zadovoljiti zahtjevima dinamikoga stabiliteta i pod jedrima. U vrednovanju drugih pomorakih svojstava iz iskustva je poznato da lako

optereen brod (stanje natovarenosti 2) ima dobar period oscilacija. Teko optereen brod s visokom metacentarskom visinom (stanje 3) uzrokuje oscilacije vee frekvencije, a ljuljanje je mnogo tegobnije. U sluaju opasnosti od prevrtanja teret s palube bacao se u more. Taj obiaj potjee od antikih vremena. Kut

62(2011)1

95

You might also like