Klasifikacijaknjievnosti

knjievnostraznovrsna,sveobuhvatnairaznolika;ogromnerazlikemeuknjievnim djelima(romanodhiljadustranavs.poslovice) razvrstavanjeknjievnihdijelaupojedinegrupeslinihdijelailitipovenunopribilo kakvomprouavanjuknjievnosti naelaklasifikacije:

o o

premajezicima:knjievnostengleskoggovornogpodruja prema nacionalnim knjievnostima: engleska knjievnost, amerika knjievnost premaautorima:ekspirovopus(lat.opusdjelo) premaponeemusrodnimautorimaistegeneracije,nekeknjievnekole: knjievnostizgubljenegeneracije premanamjeni:djeijaknjievnost,zabavnaknjievnost premaobliku(epvs.poslovica)

o o

o o

usmenaipisanaknjievnost:
o o o

razlikeizmeupisanogiusmenogizraza razliitafunkcija,aliimeusobniuticajiiveze usmenaknjievnost:

prenosiseirazvijausredinamakojenepoznajupismoilisepismo zbogbilokakvihrazloganeslue procvatuvremenimakadajepismenostbilanepoznatailivrlorijetka usmenaknjievnostkojauivotusvakognarodaizraavaprvonarodno stvaralatvonarodnaknjievnost obliknijekonaanrazliiteverzije

razvrstavanjepremaoblikunajteiinajvanijizadatakklasifikacijeknjievnosti razvrstavanjenaknjievnerodoveivrste knjievnavrstagrupaslinihdjela,djelaukojimaseponavljajustalneosobine(djela sudugailikratka,ustihuiliprozi,namjenjenaprikazivanjuilitampanju...) u18.i19.vijekuuenjeotriosnovnaknjievnaroda:

epika(gr.eposrije) lirika(gr.lyralira,vrstainstrumenta) drama(gr.dramaradnja)

Emil Staiger: lirika, epika i drama izraavaju osnovne mogunosti jezikog izraavanja:
o

lirskistilskladizmeuzvukarijeiinjihovogznaenja,lirikasepribliava muzici epski stil objektivnost i irina pripovijedanja koje svoj smisao nalazi u opisivanjuitavogjednogsvijeta dramskistilzasnivasenasukobuizmeuodreenihstavovapojedinaca

rodvrstapodvrsta neki teoretiari posebnim rodom smatraju didaktiku (gr. didaktikos pouan) djelanaprelazuizmeuknjievnostiinauke terminologija:esejistika,publicistikaknjievnonaunadjela

knjievne vrste ostvaruju se u poeziji, prozi ili dramskom dijalogu ne postoji apsolutnarazlika,postojetekstovikojisemoguposmatratinaobanaina(poetska prozailipjesmauprozi)

poezija:najmanjenijanseurasporedurijeiupjesmiimaju estoodluujue znaenje;ritamimuzikagovorapostajusignalismisla;poezijajedannain govora u kome se izraava neka poetska istina; premjeta se uobiajeno znaenjerijei;italacseupuujenanajireasocijativneskupove. proza:nijenamneophodnakoncentracijanasvenijansejezikogizraavanja prilikomitanja;jezikbliisvakodnevnomgovoru

dramski tekstovi mogu se ostvarivati i kao poezija i kao proza (postoje poetskedrame,pisaneustihovima,kaoidramepisaneuprozi);osobenost dramenerazluivavezadrameipozorita(onaseprenosipublicinaposeban nain, tekst je namijenjen izvoenju na pozornici, ostvaruje se ueem glumacanasceni)

razlikaizmeuozbiljneizabavneknjievnosti
o

zabavna knjievnost zadovoljava potrebu za zabavom odreenog sloja italaca trivijalna knjievnost dio zabavne knjievnosti koji nema nikakvu umjetnikuvrijednost(lat. trivialis obian,prost) und (njem. Schund otpadak,bezvrijednaroba),ki(njem.Kitscheng.sketchskica) vrste:

pustolovni roman iznenadne i neobine pustolovine junaka smjeteneunesvakidanjiprostor kriminalistikiromanzagonetkeoubici naunofantastini roman junaci u zamiljenom svijetu budue, tehnikirazvijenecivilizacije sentimentalni roman tematika ljubavi obraena na izrazito sladunjavinaivannain

esto nastaju djela koja nadilaze funkciju zabavne knjievnosti (npr. science fictionromanikojizadiruuproblemesavremenogivota)