LJEKOVITA MO SVJETLOSTI IROKOG SPEKTRA

preneseno iz magazina NEXUS www.nexusmagazine.com Prijevod: Jana 09-2005

ULTRAVIOLETNA SVJETLOST: MITOVI I INJENICE Amerika pati od fobije neracionalnog straha od ultravioletne (UV) svjetlosti. Nova znanstvena moda nametnula nam je neke besmislene obiaje, ije se posljedice manifestuju kao bolesti i poremeaji u ponaanju, kojima se bave i uz pomo kojih se bogate lijenici, psihijatri, zubari, specijalisti s podruja kriminalistike, kao i farmaceutske kompanije. U mnogim podrujima nauke i medicine, istinu za istraivae odreuje ono to im donosi novac, kao i jedan stalni pritisak i nastojanje da se samo proiruju ve prethodno utabani putevi. Taj, u biti, politiki proces nastavlja se uprkos svim u ovom sluaju vrlo snanim dokazima koji ukazuju na suprotno. Poznato je da su mnoga "znanstvena istraivanja obine prevare. Tako su plaena istraivanja koja vode iskljuivo u jednom pravcu karakteristina za ovaj potencijalno opasan znanstveni trend. Gotovo svi znanstvenici nastoje dokazati ono to bi im omoguilo nastavak karijere, dok im se pronalazak istine nalazi u drugom planu. Danas se u naseljenim centrima svakodnevno prati jaina UV zraka. Amerika agencija za zatitu okolia (EPA) nam savjetuje da se svaki put kad izaemo van, im ugledamo svoju sjenu, zatitimo od UV zraka. I mnogi lijenici slino upozoravaju svoje pacijente. To je jedan uasan savjet. Da je ovjek maina, lijenik bi mogao popraviti ili zamijeniti neki njen dio ne brinui se o ostatku mainerije, ali ovjek to nije, on je vie nalik jednoj mrei ili hologramu gdje svaki organ i svaki dio utjee na sve ostale dijelove. U stvari, nae stanice u svakom naem djeliu komuniciraju jedne sa drugima. Kao posljedica EPA-inog ljubaznog savjeta utemeljenog na bezvrijednoj znanosti, uporaba naoala za sunce postala je epidemijom, svi se skrivamo iza zatamnjenih automobilskih stakala, a ak i za kratko izlaganje suncu debelo premazujemo kou raznim zatitnim kremama. Ljudi koji ustrajavaju u takvoj praksi naruavaju svoje psihiko i fiziko zdravlje. Fobija od UV zraka izrasla je iz istraivanja u kojima su istraivai jakim UV zraenjem osvjetljavali onu pozadinu uspavanih ivotinja, to im je otetilo onu mrenicu (retinu). Pretjerano izlaganje jedoj vrsti UV zraka (krai val, baktericidni UVC) moe otetiti tkivo, ali EPA na osnovu toga donosi jedan besmislen zakljuak da treba izbjegavati sve UV zrake. UVC nije u porastu u sunevoj svjetlosti, a prie o stanjenju zatitnog ozonskog sloja su pretjerane (vidi dalje). UVC se moe nai u solarijima i u halogenim lampama. U stvari, za fiziko i mentalno zdravlje, civilizirano ponaanje, miinu snagu, energiju i uenje potrebne su minimalne koliine UV zraka iz prirodne dnevne svjetlosti. Umjerena suneva svjetlost poboljava imunitet i stimulira metabolizam smanjujui potrebu za jelom i pojaava nau inteligenciju.

PREUVELIANA OPASNOST OD OZONSKIH RUPA

Slijedei odlomci i osvrti su iz knjige Richarda Hobday-a: "Ljekovito sunce: suneva svjetlost i zdravlje u 21. stoljeu. Nema porasta raka koe, onih bolesti, poremeaja imunog sistema ili tete u okoliu koje bi se mogle pripisati porastu UV zraenja. Najvei junoameriki grad koji je najblii antarktikoj ozonskoj rupi je Punta Arenas u junom ileu. Uprkos suprotnim izvjeima, tamo nije bilo zdravstvenih problema vezanih za ozon, a mjerenja UV zraenja pokazuju porast toliko malen da nema nikakva znaajnog uinka. lanak objavljen 1988. godine od strane Europskog foruma za znanost i okoli osporava jednoglasne tvrdnje o gubitku ozona i tvrdi da su predvianja koja su donijeli znanstvena zajednica i mediji na pogrenim temeljima. U tom sluaju, a rupa u ozonskom sloju je, na koncu, privremeno istanjivanje gornje atmosfere u rano proljee, nema nikakva razloga za strah da bi ljudi mogli dobiti rak koe jer je UV zraenje postalo opasno. Svakako nema dokaza koji bi podrali opeprihvaeno miljenje da je porast malignih melanoma zadnjih godina na neki nain povezan sa gubitkom ozona. Sada je trend je da se poetak gubitka ozona pomjeri u prolost tj. da se taj problem pojavio mnogo prije nego to je uoen. lanak objavljen u Britanskom asopisu za rak, pokazuje da je zastupljenost malignog melanoma u Norvekoj od 1957-1984. porasla za 350% za mukarce i 440% za ene. U tom periodu nije bilo promjena u ozonskom sloju nad Norvekom, niti znaajnijih promjena u godinjem izlaganju UV zrakama koje potiu od Sunca. Zastraujue prie, poput one o ovcama u ileu koje su dobile mrenu zbog pojaanog UV zraenja, nemaju podrku u znanstvenoj literaturi. Za ovce o kojima je rije naknadno se pokazalo da su imale neku zaraznu bolest, a suneva svjetlost nije s tim imala nikakve veze. Jasno je meutim, da postoji mnotvo komentara od strane onih loe informiranih na temu gubitka ozona, a takoer i sunanja. Gubitak ozona bi postao uzrokom stvarne zabrinutosti tek kad bi ljudi dobili rak kojeg inae ne bi dobili. Ali do tada mnogo se vie moe postii istraivanjem pravih uzroka raka koe i ohrabrivanjem za sigurno sunanje nego stalnim bavljenjem stanjem gornjeg sloja atmosfere i bacanjem krivnje na Sunce. U nastanku karcinoma prehrana i nain ivota igraju znaajniju ulogu no to se trenutano priznaje. Isto se moe rei i za jednu drugu bolest za koju se tvrdi da je u porastu zbog gubitka ozona staraku mrenu. Zapamtite da ak i slaba izloenost UVB zrakama znaajno poveava rizik od mrene, ali samo uz konzumiranje zapadnjake loe hrane bogate nezasienim mastima i njihovim produktima. Oni koji konzumiraju zdraviju hranu, i obogauju je vitaminima C i E, nee dobiti mrenu ni kod duih izlaganja suncu. FOTOBIOLOGIJA Dva sata jasnog dnevnog svjetla predvee moe ponekad izlijeiti simptome kao to su poveanje teine, depresija, potreba za slatkim, povlaenje u sebe i razdraljivost Poevi se, u srednjoj koli, baviti fotografijom iz hobija, pokojni John N. Ott osnovao je novu znanost fotobiologiju. On je bio je aktivan i u stotoj. Posljednja knjiga Dr Ott-a, jedna od mnogih koje je izdao, je Svjetlost, zraenje i vi: kako ostati zdrav (1990). Tamo je napisao:

Ljudska su se bia adaptirala na cjelovit raspon suneva spektra, a umjetna iskrivljenja tog spektra maliluminacija stanje analogno malnutriciji (pothranjenosti, prim. prev.) mogu imati bioloki uinak. U intervjuu objavljenom 1991. g. rekao je: Postoje neurokemijski kanali od retine (mrenice) do epifize i hipofize, glavnih lijezda cijelog endokrinog sustava koji kontrolira i oslobaa hormone kojima se regulira tjelesni mehanizam i rast, kao i rad svih organa vaeg tijela (ukljuujui i va mozak). Kritiari bi mogli upitati gdje su kontrolirani, znanstveni testovi koji bi poduprli izjave Dr Ott-a? Odgovor glasi: tko moe zaraditi promovirajui sunevo svjetlo? Razmislite o tome.

1.

POSLJEDICE PO ZDRAVLJE KOD NEDOSTATKA UV ZRAKA Prvo emo razmotriti posljedice koje po zdravlje ima nedostatak UV zraka.

*Unutarnje osvjetljenje i melanomi Za maligni melanom se esto alarmantno, ali pogreno okrivljuje izlaganje suncu. Maligni melanom (vrsta raka koe) je fatalan ako se ne izlijei na vrijeme. Studija amerike mornarice pronala je najvie melanoma kod ljudi koji cijelo vrijeme rade u zatvorenom prostoru. Najmanje je sluajeva zabiljeeno kod onih koji rade povremeno i u zatvorenom i u otvorenom prostoru. Takoer, veina melanoma se pojavljuje na dijelovima tijela koji se rijetko izlau sunevoj svijetlosti. Zakljuak: preveliko ili premalo izlaganje UV svijetlu je tetno, dok je umjereno izlaganje zdravo. *Zatitne kreme i melanomi Zatitne kreme blokiraju samo UVA i UVB zrake, koje nam u malim koliinama trebaju, a ne i potencijalno opasne, baktericidne UVC zrake. Niti jedna komercijalna zatitna krema nije dokazano sigurna. Njihove kemikalije prodiru kroz kou u krv poveavajui koliinu toksina koje tijelo treba neutralizirati. Komercijalne zatitne kreme poveavaju rizik od melanoma izazivajui mutacije kad stanini kromozomi reagiraju sa kemikalijama i svjetlom. Sve zatitne kreme skrauju potrebno vrijeme za stvaranje D3 vitamina uz pomo UVB zraka poveavajui tako rizik od osteoporoze. tovie, doktorica znanosti Lita Lee zakljuuje: Postoji sve vie dokaza koji ukazuju da mnoge zatitne kreme sadre karcinogene i da je porast raka koe paralelan porastu upotrebe zatitnih krema. Jedina krema koju mogu preporuiti je kokosovo ulje, iako, vjerujte mi, ne moete premazati kou tim uljem i ostati se pei na suncu cijeli dan. Dodavanjem malo joda u kokosovo ulje u prvom tjednu ljeta dobije se dodatna zatita, svejedno, nemojte koristiti jod dulje od tjedna jer bi kontinuirana upotreba inhibirala vau titnu lijezdu. Po mom miljenju, jedina druga sigurna (nekancerogena) zatitna krema bila bi ona koja sadri titanijev dioksid. *Fluorescentno osvjetljenje i melanomi Studija objavljena u prestinom medicinskom asopisu Lancet i jedna ruska studija, pronale su da e fluorescentno svjetlo prije da izazove melanom nego suneva svjetlost, proporcionalno vremenu izloenosti. U studiji Lanceta, prema uzorku od gotovo 900 ena, one koje rade u zatvorenom prostoru pod fluorescentnim svjetlom imaju 2,1 puta vei rizik od melanoma. Meu enama izloenima 20 godina ili vie, relativan rizik je bio 2,6 puta. Relativan rizik je bio nii kod onih ena koje su za ivota bile najvie izloene suncu (igranje vani u djetinjstvu, sunanje u odrasloj dobi). U manjoj grupi mukaraca, relativan rizik kod fluorescentnog svjetla sa 10 ili vie godina izloenosti bio je 4,4, a za one koji su se zadnji put sunali jo kao djeca, taj rizik je iznosio 7,3 puta.

Tako vidimo da dulje izlaganje sunevom spektru, ukljuujui i tragove UV zraka, djelomice imunizira i mukarce i ene od kasnijeg razvitka melanoma. Ta su se izlaganja zbivala u periodu od 1960. do 1970., prije navodnog smanjenja zatitnog ozonskog sloja nad nama. Ali, ranije smo ve vidjeli da nema poveanja prodora UV zraka kroz atmosferu. Sve to potpuno rui tvrdnje da izlaganje suncu izaziva maligne melanome. Prolo je 19 godina od objave paljivo ispitanog lanka u Lancetu, a nitko nije osporio njegove nalaze, ali ih mnogi zanemaruju. Mnogo bi se vie novca zaradilo da lanak i informacije u njemu naprosto nestanu. Zato fluorescentna svjetlost uzrokuje melanom? Emisija te svjetlosti protee se do potencijalno kancerogenog raspona. Dr Ott je utvrdio da katode locirane na krajevima svijetleih cijevi emitiraju X zrake i ostalo elektromagnetsko zagaenje. Biljke koje ive ispod sredine dugih fluorescentnih cijevi rastu normalno, ali ako ih se premjesti prema krajevima cijevi, njihov e rast biti abnormalan i zakrljao. Laboratorijske ivotinje, smjetene u kavezu blizu kraja takvih cijevi postajale bi agresivne i imale bi sklonost ka kanibalizmu. Dr Ott je takoer pronaao da svjetlost fluorescentnih cijevi, kao i ona s TV ekrana i kompjuterskih terminala izaziva grupiranje eritrocita nakon dueg izlaganja. To smanjuje panju, izaziva osjeaj umora i poveava rizik od sranog i modanog udara. Ali, kad se krajevi svjetlosnih cijevi zatite olovom, i kad se dodaju tragovi UV tom svjetlu, i biljke i ivotinje pod njima rastu i funkcioniraju normalno. Zato je omotavanje krajeva fluorescentnih cijevi olovnim trakama jednako vano kao i svjetlost irokog spektra.

Melanom takoer moe nastati kao rezultat pretjeranog izlaganja u solarijima (UV lampe). Njihove zrake, kao i one kod jakog halogenog svjetla, ukljuuju neke od opasnih UVC zraka. Ako se korisnici UV lampi jo i loe hrane, njihov rizik od melanoma se poveava. Halogenke predstavljaju i veliku opasnost za izazivanje poara ukoliko se prevrnu ili zapaljiv materijal dotakne ekstremno vruu arulju. *Kloriranje i melanomi Pijenje klorirane vode kao i kupanje u njoj, takoer moe izazvati maligni melanom. Sredstvo koje se koristi za kloriranje bazena za plivanje, natrijev hipoklorid, je mutageno (prema Ames testu i ostalim testovima za mutagenost). Crvenokosi i plavokosi ljudi su neproporcionalno skloni melanomu, njihova koa sadri relativno vie feomelanina (pheomelanin) u usporedbi sa tamnoputim ljudima. Franz H. Rampen i suradnici u Nizozemskoj tvrde da su zagaenje rijeka i oceana u svijetu kao i kloriranje bazena doveli do porasta melanoma. Drugi veliki imbenik u porastu objavljenih sluajeva melanoma jest i neprestano lijeniko smanjivanje standarada o tome to sve sainjava melanom. *Sintetiki hormoni i melanomi to je s oralnim kontraceptivima i hormonskom nadomjesnom terapijom (HNT)? Melanomi su naglo porasli meu enama u Americi, Australiji i Europi, u dravama gdje se pilula najvie koristi. U studiji iz Walnut Creek-a (Kalifornija), sve ene sa razvijenim melanomom prije svoje etrdesete godine koristile su kontraceptivne pilule. Do 1981.g. globalni porast rizika od melanoma za korisnice pilule je bio statistiki znaajniji za tri puta. Pilula takoer pogoduje razvitku sranog udara, djelomino smanjujui tjelesne rezerve vitamina B6.

Nadalje, kao i stanice raka dojke, i ovi tumori imaju receptore za estrogen, pa su ene na HNT sklonije razvitku melanoma od onih koje ne koriste tu terapiju. Nedavna studija sa 52 705 ena na HNT pronala je da se rizik od raka dojke poveava za 2,3% za svaku od 11 godina koliko je prosjek uzimanja HNT. Dobra je vijest da se efekt smanjuje sa prestankom terapije i nestaje nakon pet godina. Autori komentiraju: Ovi bi se nalazi trebali uzeti u razmatranje kad se razmilja o koristi i rizicima vezanim za upotrebu HNT. Neki osporavaju pretpostavku da HNT donosi korist. 2. POSLJEDICE PO ZDRAVLJE KOD NEDOSTATKA UV ZRAKA Odreeni uinci nedostatka UV zraka su jednako znaajni i usko vezani sa zdravljem. * Svjetlost irokog spektra (FS light) & zdravlje djece Godine 1973, u pet uionica u Sarasoti, Florida, instalirano je (sa zatitom od radijacije) svijetlo irokog spektra. to se dogodilo? Nekoliko se veoma hiperaktivne djece, sa potekoama u uenju, potpuno smirilo i nauilo itati. Smanjeni su izostanci. Djeca u etiri standardno osvjetljene uionice nastavila su se i dalje loe ponaati (praeno skrivenim kamerama), njihova sposobnost za uenje i izostanci ostali su isti. A nakon godinu dana, uenici iz FS uionica imali su za jednu treinu manje pokvarenih zubi od onih koji su uili pod standardnim svjetlom. Laboratorijski mievi koji su izloeni FS svjetlu u budnom stanju cijelo vrijeme, uope nemaju pokvarenih zubi. Slini nalazi javljeni su iz Kalifornije, drave Vaington i AlberteKanada. Usporedba uionica u Vermontu pokazuje da FS osvjetljenje jaa imunitet. Zato je toliko malo pokvarenih zubi nakon izlaganja FS svjetlu koje ukljuuje i tragove UV zraka? I zato se imunitet poboljava pod FS svjetlom? Prema Dr Ott-u: Svaka hranjiva supstanca i lijek imaju specifinu valnu duinu apsorpcije. Ako te valne duine nedostaju u umjetnim izvorima svjetla kojima je neka osoba izloena, tada se hranljiva ili neka druga korist iz tvari nee moi iskoristiti. UV djeluje kao nutrient i kao pomoni imbenik (tvar koju trebamo da bi se tjelesni procesi ostvarili) u koritenju drugih nutrienata. Tako FS svjetlo ispravlja nedostatak vitamina D3 kod djece (nije isto to i toksina forma vitamina D dodavanog u mlijeko) koji se danas smatra prohormonom. To omoguuje potpuniju apsorpciju kalcija i smanjuje rizik od osteoporoze i prijeloma kuka u kasnijoj dobi. Nedavna su istraivanja otkrila da gotovo polovica ljudi svih dobi u grupi onih koji uzimaju vitaminsko-mineralne dodatke u dnevno preporuenim dozama, ima premalo vitamina D. Kad ga u tijelu nema dovoljno da se iskoristi kalcij iz hrane, izvlai se kalcij iz kostiju. FS svjetlo takoer jaa imunitet i na druge naine pomae kao zatita od multiple skleroze, sranog udara i od konverzije od HIV pozitivnog do AIDS bolesti, izmeu ostalog. Sve je to potpuno istraeno i obrazloeno u ostatku lanka (vidi NEXUS website). Trebamo li se zatiti od UV zraka kad god vidimo svoju sjenu, kako nas EPA zastraujue upozorava? Ne bismo li tek tada osigurali puno posla za zubare, ortopede, onkologe i farmaceutske kue? * FS svjetlo u odnosu na karcinome Karcinomi ne vole FS svjetlo. Mija vrsta osjetljiva na tumore ivjela je vie nego dvostruko due pod FS svjetlom nego pod standardnim, a takori izloeni FS svjetlu imali su znaajno smanjenje razvitka tumora. Slabovidni ameriki Nacionalni institut za rak i Ameriko udruenje za rak ignoriraju ovakve nalaze, koji su potvreni u est glavnih medicinskih centara. Pacijenti sa zadnjim stadijem karcinoma, koje je Dr Ott osobno poznavao, oporavljali bi se sjedei u stolicama za ljuljanje na suncu. Dr Jane Wright, koja je upravljala istraivanjima raka u Bellevue Memorial Medical Centru u New Yorku 1959. g. bila je fascinirana idejama Dr Ott-a, pa je savjetovala pacijentima sa uznapredovalim tumorima da izbjegavaju umjetno svjetlo i da ostaju vani tog ljeta koliko najvie mogu, takoer, da ne nose sunane naoale niti propisane lee koje blokiraju UV zrake. Do jeseni te godine, u 14

od 15 sluajeva tumori nisu porasli, a nekim se pacijentima stanje popravilo. Onaj kojem se stanje pogoralo, boravio je vani, ali je nosio propisane lee. Ott-a su kritizirali da ne ini nikakve znanstveno kontrolirane studije na ljudima novana sredstva za nastavak te studije su povuena a takva su mu se iskustva stalno ponavljala. Jedna se ena sa karcinomom odvaila uputiti s norvekim ribarima, jela je mnogo njihova ulova i oporavila se od bolesti; njezini prijatelji jeli su ribu, ali ostajali u zatvorenom karcinomi su ih stajali ivota. Da se titila od UV zraka kad god je vidjela svoju sjenu, kako EPA savjetuje, da li bi njezin karcinom nestao? A kad bi ljubitelji sunca u Arizoni pobacali svoje kreme i sunane naoale i ograniili svoje izlaganje suncu na pola sata dnevno, ne bi li i njihovi karcinomi naveliko nestali? Osnovna kola u okrugu Chicago odjednom je izvijestila o pet puta veoj pojavi sluajeva leukemije od nacionalnog prosjeka. Sva bolesna djeca izuzev jednog bila su u uionicama gdje su uitelji drali zatamnjene prozore, a bila su i cijeli dan izloena fluorescentnom svjetlu za kojeg smo ve rekli da pogoduje karcinomima. Tek kad je ona koliina UV zraka koja moe proi kroz prozorska stakla, prodrla u uionicu, leukemina grupa je nestala. (Raymond Peat, doktor filozofije, misli da se FS sunevo svjetlo najbolje prima kroz staklo). *FS svjetlo u odnosu na artritis i sljepilo Rano u svojoj istraivakoj karijeri, Dr Ott je pao i razbio svoje naoale, uskoro nestaje njegov artritis. 1996. g. Marion Patricia Connoly, izvrna direktorica Price-Pottenger nutricionistike fundacije (PPNF), imala je slino iskustvo. FS naoale, tj. lee koje provode svo UV svjetlo je teko pronai. Ja vani skidam naoale kad god to mogu. Kad je izloen FS svjetlu, otac takor je pokoran i ak koristan nakon to su mu okoeni mladi, ali kad se isti par takora premjesti pod standardno svjetlo prije roenja novog okota, mujak se mora ukloniti da se sprijei agresivnost i kanibalizam. Opet premjeten na prirodno svjetlo za slijedei okot, on iznova postaje blag. Iako se od ljudskih oeva ne oekuje da e pojesti vlastitu djecu, elimo li stvarno porast kune agresivnosti? Izmjenjivanje FS svjetla i potpune tame izlijeilo je djecu koja su od roenja slijepa kao posljedica ozljede mozga. Postupak je zastupao W.H. Bates oko 1904. godine i odobrio Aldous Huxley 1930. godine. Uinkovitost je bila potvrena u nedavnom godinjem izvjeu Britanskog instituta za djecu s ozljedama mozga. Kako se to moe objasniti? FS svjetlo, prodirui kroz oi u vrijeme dok smo budni, potie nonu sekreciju melantonina iz epifize. Ovaj podravatelj spavanja, antioksidant, unitava kancerogene hidroksilne radikale takoer usporava i starenje. Melantonin moe in vitro zaustaviti rast stanica ljudskog karcinoma dojke, a prolazi sve barijere da bi uao u svaku stanicu. Tako je dovoljno sna najbolje u potpunom mraku postalo terapija protiv starenja, antioksidantna te terapija protiv karcinoma i sranog udara! Osim za kratkotrajne hitnoe, ljudi mlai od 50 godina ne bi trebali koristiti nadomjestke melantonina, uope ne ili vrlo paljivo. Za ljude preko 40-45 godina, 1-3 mg prije spavanja sigurno izaziva i brzo uspavljivanje i dobar noni odmor, uz sve ostale dobrobiti. U laboratorijima viruse bi oslabljivali izlaganjem FS svjetlu koje je sadravalo i tragove UV zraka. Zarazni organizmi kao to je E. coli K12 AB2480 koja izaziva trovanja hranom, takoer ne podnose UV. Morris centar u Vinipegu, Kanada, organizira udesna izlijeenja zraei FS svjetlo na rane.

*FS svjetlo u odnosu na sezonske afektivne poremeaje Mo koju FS svjetlo ima obzirom na sezonske depresije opet, prolaskom kroz oi bila je opirno izloena. FS svjetlo pomae, ali ne toliko, i kod nesezonske depresije. Tako svjetlost daje energiju i regulira kemiju cijelog naeg tijela. Da li zatita milijuna ljudi, kako zagovara EPA, samo pogorava rastuu epidemiju depresije? Treba razmisliti i o dostatnosti vitamina D u prehrani. Sezonski poremeaj afekta se uspjeno lijeio vitaminom D. U nedavnim studijama koje su pratile 30 dana tretmana, usporeujui nadomjestak vitamina D sa dvosatnim koritenjem svjetlosnih kabina, depresije se potpuno rijeila D grupa, ali ne i grupa u svjetlosnim kabinama. Stanice u retini vaeg oka nee se dijeliti niti regenerirati bez prisutnosti male koliine UV svjetla. Zato FS svjetlost smanjuje rizik od retinalne degeneracije, glavnog uzroka sljepila kod starijih osoba. Retinalno krvarenje, najtea faza tog stanja, moe takoer biti rezultat dugotrajnog uzimanja aspirina. (Jedan poznati oftamolog smatra takav rezultat slabo moguim, ali iscrpljujue istaivanje kompjutorske literature koje je proveo Kirk Hamilton, izdava Novosti klinikih bisera, nije opovrglo takve nalaze). Kora bijele vrbe donosi istu korist kao i aspirin, ali bez iritacije eluca i sljepila, a isto tako i konzumiranje soka od crvenog grejpfruta 2-3 ae dnevno. Za razliku od aspirina, flavonoidi u crvenom soku od grejpa ostaju uinkoviti i kad poraste razina adrenalina. Dvije kapsule pripravka kore bijele vrbe od 400 mg jednake su kao i mali aspirin (100 mg). Prehrana sa dosta tamnozelenog povra kao to je pinat, kelj ili prokula takoer pomau izbjegavanju ovog stanja. Mnogi dermatolozi savjetuju starijim pacijentima da se klone sunca kako bi izbjegli rak koe. Pomislimo na tisue starijih pacijenata koji trunu po domovima za starce. Ovaj bi savjet nenamjerno mogao pomoi tim pacijentima da se osjete bolesnijima i starijima od svoje dobi. Zadravanje u zatvorenom prostoru e izazvati mnogo gore probleme no to je rak koe. Kosti u starijih ljudi e se mrviti i pucati (osteoporoza), ti e stariji pacijenti zamrziti ivot (depresija). lanci u asopisu Rak, istraivanje raka i preventivna medicina sugeriraju da izbjegavanje suneva svjetla moe izazvati razvitak drugih karcinoma osim onih na koi. FS svjetlo u odnosu na neuroloke bolesti

Istraivanje koje je proveo Reuven Sandyk, lijenik, koji ima praksu u Konektikatu, pokazuje da dugotrajno izbjegavanje suneva svjetla poveava rizik od multiple skleroze (MS) i Parkinsonove bolesti preko smanjenog luenja melantonina iz epifize. To bi moglo objasniti odnos broja sluajeva po pravcu sjever-jug: to se vie udaljavate od ekvatora, to je sve ea pojava MS. Svi pacijenti sa MS imali su iznimno niske nivoe melantonina, a njihove su epifize bile kalcificirane i otvrdnule. Redukcija u sekreciji melantonina, iznaao je on, mogla bi biti povezana i s manjkom cinka kod ADHD (hiperaktivnost s deficitom panje). Obzirom da melantonin stimulira sintezu serotonina, a manjak serotonina je povezan s agresivnim ponaanjem, mogue je da preovlaujui poremeaj ponaanja i agresivno ponaanje kod pacijanata s hiperaktivnim poremeajem, bude vezan za manjak melantonina i serotonina udruenog s nedostatkom cinka. Dr Sandyk primjenjuje ekstremno slabo polje naizmjenine struje na mozak to stimulira sekreciju melantonina donosei izvanredna subjektivna i objektivna poboljanja kod bolesnika sa MS i Parkinsonovom boleu ve za jednu do dvije minute. Magnetsko polje koje koristi je na 2-7 Hz (vibracija u sekundi) to je fizioloka frekvencija, to jest, blizu brzine kojom se koriste neurotransmiteri u mozgu. Melantonin unitava kancerogene hidroksilne radikale tako to neutralizira njihove pretee, a to bi trebalo pomoi kod Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Melantonin ometa podruja estrogenskih receptora na stanicama i obilna koliina estrogena iz pilule ili HNT podstie stanice dojke na proliferaciju (postaju kancerogene), a melantonin blokira taj dogaaj. On takoer usporava starenje.

Opadanje nivoa melantonina u naim tijelima zbog izbjegavanja dnevnog izlaganja svjetlu je mogue objanjenje za neprestan porast karcinoma u dvadesetom stoljeu. Pacijenti Dr Sandyk-a koji boluju od Alzheimerove bolesti, migrene i bolnih sindroma takoer su imali koristi od izlaganja takvom magnetskom polju to ukazuje da bi se etiologija i tih tunih bolesti mogla povezati s nedostatkom suneva svjetla. FS svjetlo u odnosu na koronarnu sranu bolest i infekcije

Potpuno izbjegavanje sunca takoer moe puno vie poveati rizik od sranog udara i na drugi nain. David Grimes, lijenik iz Blackburn-a, UK, biljei da su srani udari najei u dijelovima svijeta kao to je sjeverozapad Velike Britanije koji ima najmanje sunca. A azijska populacija na britanskim otocima ima posebno visok rizik od smrti od sranog udara koji se ne moe objasniti nainom prehrane. Budui da dolaze iz zemalja u kojima je sunce toliko jako da je izlaganje minimalizirano, oni imaju kulturoloku tendenciju izbjegavanja sunca. Dr Grimes je pratio uzrok mnogih sluajeva koronarnih sranih bolesti do mikroba chlamydia pneumoniae i slabog imuniteta zbog preniskog nivoa vitamina D meu onima koji izbjegavaju sunce. Suneva svjetlost moe odrediti hoe li se skvalen (squalene), pretea i vitamina D i kolesterola, preobraziti u vitamin D (uz prisutnost dovoljno sunca) ili u obilni kolesterol (kod nedovoljno sunca). Nedostatak vitamina B6 pogoduje infekciji, na primjer, od H. Pylori i Chlamydie, kao jedan od mehanizama koji poveavaju rizik od sranog udara. Dr Grimes povezuje respiratorne infekcije i kronini bronhitis nazvan engleskom boleu, sa slabim imunitetom zbog nedostatka sunca, koji se pogorava s puenjem. (U junoj Europi je stopa puenja mnogo via, ali povratne infekcije dinog puta su rijetke). U Glazgowu, kotska, je najvea stopa osteomalacije i rahitisa, za koje kae da su definitivno rezultat pomanjkanja sunca. Dr F.A. Spencer je uoio vie sluajeva sranih udara zimi, to je povezao s niskom razinom vitamina D i depresijom u zimskim mjesecima. Takoer je i Kronova bolest (Crohn's disease) regionalni enteritis mnogo uobiajenija u oblanoj sjeverozapadnoj Engleskoj nego u sunanoj junoj Europi ako prihvatimo ideju da je Kronova bolest bakterijska, to sadanja istraivanja potvruju, najvjerojatnije vezana uz Mycobacterium paratuberculosis. Jo jednom, sunce na podruju Mediterana moe biti zatita poveavajui imunitet. Ima i drugih rizika. U Alabami je jedan istraiva otkrio da nedovoljno izlaganje suncu moe poveati rizik od povienog krvnog tlaka kod crnaca i ostalih tamnoputih ljudi. Oni s veom koliinom pigmenta u koi trebaju est puta veu koliinu UVB svjetla da proizvedu istu koliinu vitamina D3 naenu kod svjetloputih ljudi. A Dr Ester John iz Centra za rak u sjevernoj Kaliforniji objavila je da dnevno izlaganje suncu, bez zatitnih krema, smanjuje rizik od raka dojke. O autoru:

Joseph G Hattersley je 1953. g. imao sve potrebno za naslov doktora filozofije u ekonomiji, osim disertacije na Sveuilitu Berkeley u Kaliforniji. Godine 1976., u dobi od 54, naizgled prehrambeno udo lansiralo je njegovu karijeru kao pisca irokog ranga iz podruja zdravlja. Joe eli uklopiti razliita vienja na neki problem raznih (konkurentskih) istraivakih timova. Nekoliko njegovih prijedloga je bilo potvreno 3 do 5 godina kasnije u glavnim medicinskim i znanstvenim asopisima. Poseban mu je interes u prevenciji sranih bolesti i smrti u krevetu. Njegov lanak Produkti od sojina zrna: recept za propast objavljen je u NEXUS-u 4/03, u izdanju za april/maj 1997.g.