Bog je pijanista na klavijaturi naih gena

Ljudi ne smiju manipulisati genima, jer bi ih to moglo voditi unitenju. Stiven Hoking smatra prisustvo tvorca izlinim, ali ja bih volio da ga upoznam i da mu ispriam priu o genima i velikom Pijanisti- kae u razgovoru za Portal RTCG doktor Sang K. Li, genetiar, alergolog, internista i svjetski poznat predava.

Dr Sang K. Li

Deifrovanje ljudskog genoma smatra se jednim od najveih otkria u istoriji nauke, ravno otkriu toka.Ono ima mnogo dobrih aspekata, ali otvara mogunost i za opasne zloupotrebe. Kuda te zloupotrebe mogu odvesti ovjeanstvo i da li je ovjek deifrovanjem genoma doao do same tajne ivota i da li on, u tehnikom smislu, uopte moe do nje doi? Otkrivanje ljudskog genoma i naina na koji on funkcionie, moe da nas dovede do veoma ozbiljnih posljedica koje bi mogle unititi sva iva bia (koja imaju DNK) ili nas to otkrie moe povesti u suprotan pravac. To poznavanje divne tajne ivota moe biti najvei blagoslov za ljudska bia. Da obrazloim. Mi smo ivi, sva iva bia su iva i zdrava zbog harmonine aktivnosti gena. Jednostavan primjer. Klavijatura na klaviru ima 88 dirki. U ljudskim elijama postoji 20. 000 razliitih dirki, a to su geni, dakle, 20.000 razliitih gena. Neko na njima mora da svira. Bez ozbira koliko je lijep i skup va klavir, ako na njemu svira lo pijanista i muzika e biti loa, a to niko ne eli da slua. Isti klavir, ali sada na njemu nastupa odlian pijanista. Dok on svira- iz klavira e potei divna muzika. Geni su poput te klavijature. Na naim genima mora neko da svira.U kompjuteru imate razliite instalirane programe. Ako neko bez poznavanja kompjutera, koristi programe, moe da pokvari kompjuter i programe u njemu. Na gen mora biti upotrijebljen od stra ne nekoga ko zna sve o fenomenu ivota i o vrlo prefinjenim ivotnim procesima, koje ni mi doktori danas ne poznajemo. Primjer. U ljudskom tijelu, elije raka se stalno proizvode iako mi toga nismo svjesni. Gen u elijama imunog sistema se aktivira. Kada se on aktivira tj. ukljui on proizvodi nevjerovatnu supstancu koja ubija rak koju i farmaceutska kompanija moe da prozivede. Ali, svi su ti proteini, ili bilo koje druge supstance koje nae tijelo proizvodi, mnogo superiorniji nego ljudska, nauna tehnika prozvodnje.

Kad na "klavijaturi" svira ovjek

Ako mi naunici vjerujemo da ljudi mogu da "sviraju" na tom genu - klaviru (a to je ono to pokuavamo danas da uradimo) mi emo unititi nae zdravlje, a usput i druge stvari. Poput GM hrane. Mi mislimo da radimo neto dobro, a u sutini ne znamo ni konani ishod, niti posljedice. Mi ljudi ne bi trebalo da manipuliemo genom. Gen "svira" tako harmonino, jer njime upravlja najvei pijanista koji poznaje nae gene i zna kako da proizvede nevjerovatne supstance koje ubijaju rak. Danas, iako znamo da imuni sistem moe da proizvede supstancu koja unitava rak, mi sami ne moemo da je proizvedemo. Moramo biti svjesni da naim genom mora da rukuje nadljudsko znanje i nadljudska sposobnost. Ja predlaem da mi ljudi - profesionalci medicinske struke odustanemo da kontroliemo nae gene, vjetaki, uz pomo naeg znanja. Gen zahtijeva mnogo vei nivo znanja. Ja to nazivam sveznanjem i svemoi. Nama je potrebna neka vrsta nadljuskog, boanskog pijaniste. Poznato je filozofsko pitanje: ta je starije- kokoka ili jaje? U genetici bi ono glasilo: ta je starije- DNK ili bjelanevine od kojih je DNK sastavljena? Bjelanevine ne mogu da saine DNK. DNK nije produkt bjelanevina. Jaje je proizvod kokoke, a kokoka je proizvod jajeta. Ovo pitanje ne moemo formulisati i za gen. Ako bjelanevina moe da proizvede DNK, onda je ovo pitanje na pravom mjestu. Iako geni mogu da proizvedu bjelanevine, bjelanevine ne mogu da proizvedu gene. Gen je reenica, sainjena od rijei. To je kod ivota. Kod proizvodi bjelanevine, a ne obratno. Dakle gen mora da bude prvi, ne moe biti drugaije. Nauka je na pragu da deifruje i genom penice, za koji se tvrdi da je kompleksniji od ljudskog, a sve u cilju poveanja njenih prinosa. Podaci svjetske organizacije za hranu kau da je prirast stanovnitva na planeti toliki da e narednih pet godina morati da se duplira sadanja proizvodnja hrane. Oito nauka e u tome uspjeti, ali kakvu emo to hranu jesti, ako znamo da je GM hrana tetna po zdravlje? Naunici su uspjeli da udvostrue prozvodnju penice. Slaem se, oni e uspjeti u proizvodnji vee koliine penice, ali nijesam siguran da taj uspjeh moe biti primijenjen i na nae nutritivne potrebe. Iako ta nova penica moe da nam obezbijedi dovoljno ugljenih hidrata i bjelanevina, ne znamo kakve e zdravstvene posljedice ta proizvodnja prouzrokovati. Time ne moemo da ekspirimentiemo. To to naunici pokuavaju da urade je opasna stvar. Ponovo napominjem da ljudska manipulacija gena moe da povede ljudsku vrstu ka unitenju.

Da li biste pojeli ovu papriku?

Evo jednog primjera. Naunici su eljeli da udvostrue, utrostrue prozvodnju kukuruza. Najvei su problem bili insekti koji su jeli taj kukuruz. Ljudi su krenuli da unite insekte. Otkrili su otrov koji je proizvode bakterije stafilokoke. Nauni su uzeli gen stafilokoka koji proizvodi taj otrov, stavili su taj gen u kukuruz. Kukurz je rastao i instekti ga nijesu napadali. Prinos se utrostruio, ak u nekim sluajevima i uetvorostruio. Naunici su bili oduevljeni: "Uspjeli smo!" Ali, sljedee se godine populacija leptira smanjila. Zato? Kada se kukuruz opraivao, vjetar je rasprio polen. Leptiri polau svoja jajaca ispod lia raznovrsnih biljaka koje rastu u blizini kukuruznih polja. Jaje postane gusjenica i hrani se liem biljke na kojoj je poloen. Gusjenica umire. Zato? Zato to se hrane i otrovom koji je bio na polenu, koji se naao na liu. Kada leptiri izumiru nastaju veliki problemi prilikom opraivanja. Dolazi do katastrofalnog smanjenja prinosa i drugih biljnih vrsta. Mi ljudi nemamo to proaktivno znanje kako bismo mogli manipunisali genima. Ja bih elio da mi naunici ostavimo gene nekome ko je Svemogu i Sveznaju, onome koji je najbolji pijanista na klavijaturi na ih gena. Osim gena, pokazuju epigenetika istraivanja, od roditelja u genima ponekad nasljeujemo i posljedice koje su ostavile ivotne okolnosti. Ispitivanja s mievima pokazuju, na primjer, da mujaci izloeni stresu prenose na potomstvo i sklonost ka anksioznosti. Za te e mieve ista situacija biti stresnija u odnosu na srodnike po ocu, koji su zaeti prije nego to je otac- mi bio izloen stresu. Da li bi to moglo da vai i za ljude? Da li, dakle, i ljudi imaju to genetsko pamenje? Da, to se definitivno moe primjeniti i na ljudska bia. Ali, postoji razlika izmeu nas i ivotinja. Mi moemo racionalno ili logiki da zakljuimo da postoji nadljudsko sveznajue, svemogue Bie koje svira na klavijaturi naih gena. ivotinja ne moe da donese ta kav zakljuak.

DNK- Boanska klavijatura

Mi ne moe da se oporavi od takve genetike tete. Kao to svi znaju obolijevanje od raka, dijabetesa ili kakve druge bolesti je prouzrokovano promjenama na genu. Gen je doivio

lou promjenu. Ali u nama postoji i proces zaljeivanja. Moderna medicina ne moe da izlijei dijabetes. Moderna medicina samo moe da kontrolie nivo eera u krvi, ali ona ne moe da povrati gen u prijanje stanje. Sve dok se va gen ne povrati u normalno stanje - vi ne moete da se oporavite (izlijeite) od bolesti prouzrokovane promjenama na genu. Danas znamo da se nai geni konstantno mijenjaju, zbog razliitih faktora. Uprkos tome, gen moe da se oporavi. ivotinje ne poznaju tu mo koja dolazi od sveznajueg, svemogueg Bia. Mi ljudi moemo da razumom zakljuimo da takav Pijanista mora da postoji. elije raka kojih mi nijesmo ni svjesni u naem organizmu, mogu biti na divan nain unitene uz pomo aktiviranja gena imunih elija. Kada vi aktivirate, ukljuite gene koji su prethodno bili iskljueni uz pomo potrebne energije koju ja nazivam ivotnom energijom. Bez ivotne energije gen ne moe da se ukljui. Mi naunici smo prije vjerovali da se gen sam od sebe aktivira i deaktivira, da sam od sebe radi. Ipak nije tako. Danas znamo da gen ima prekidae na sebi, i tom prekidau je potrebna energija signala, energija koja e ga aktivirati, ukljuiti. Mi ivimo zbog te divne ivotne energije, koju dobijamo od tog nadljudskog bia, tog divnog Pijaniste. Kako komentariete pojavu crvene kie, koja je pala 2001. u dvoritu indijskog naunika Godfrija Luisa u kojoj su naene sitne strukture nalik elijama koje se razmnoavaju iako nemaju DNK. Specifino je i to to se te strukture mnoe i na izuzetno visokim temperaturama, to nije mogue sa org anizmima sa Zemlje. Luis veruje kako su mali crveni vanzemaljci doli uz pomo meteorita koji je izgorio u Zemljinoj atmosferi. Da li je neto tako mogue? Ne mislim da je ovo nauno potvrena injenica, a i samo pitanje je vrlo hipotetiko. Mi ne moemo da eksperimentiemo na ovom primjeru. Ne znam kako su se te "strukture" ramnoavale i na tim visokim temperaturama, tako da ja ne mogu da odgovorim na ovo pitanje. Vi u svojim razmatranjima o ovjeku prirodi i univerzumu uvijek vidite aktivno prisustvo Boga. Stiven Hoking, jedan od najveih umova naeg doba odbija mogunost prisustva vrhovnog bia u univerzumu, jer smatra da svi zakoni univerzuma djeluju tako da je njegovo prisustvo izlino. Ostavljao je mogunost za postojanje Boga prije velikog praska, ali budui da taj period karakterie stanje singulariteta, kad nema ni prostora ni vremena, Hoking je i tu iskljuio njegovo postojanje. Moe li, dakle, univerzum biti objanjen i njegove najdublje tajne bez prisustva Boga? Vjerujem da, kada bi Stiven Hoking imao neka saznanja o genima i nainu na koji oni fukcioniu, morao bi da doe do zakljuka da postoji neki Pijanista koji svira na klavijaturi naih gena. U suprotnom vi morate da kaete: "Nai geni rade sami od sebe." Ako je zaista tako, zato se neki ljudi razbolijevaju? Zato su neki ljudi izlijeeni, zato su neki zdravi, ako geni rade sami od sebe? Iracionalno je takvo razmiljanje. Ja bih zaista volio da upoznam Stivena Hokinga kako bih mu priao o genima. elim da mu ispriam o ovom velikom Pijanisti.

Hoking i papa Benedikt

Stiven Hoking je fiziar. Mislim da ne poznaje dovoljno dobro bioloke procese. Iz tog razloga on nema saznanja o ivotnoj energiji koja utie na gene, koa odrava nae zdravlje i ivot. Fizika se bavi neivom materijom i energijom. To je sve. Neto to se zove ljubav nije znaajno i vano za neivu materiju. Izmeu neivih stvari jedina energija potrebna u njihovom odnosu je fizika energija. Ali postoji energija koja se zove ivotna energija koja sadri ljubavm ljepotu, mo istine. Na tu fiziku "stvar", fiziku materiju ne moe da utie ivotna energija. Otkako sam stigao u Crnu Goru stalno posmatram ovu ekskluzivnu ljepotu prirode i divim se. Moji modani talasi se mijenjaju. I ta duhovna energija moe da utie na elektrinu energiju u mom mozgu. Moj zakljuak jeste da ova duhovna energija moe da utie na fiziku energiju. Mislim da je Stiven Hoking vrlo svjestan zakona ouvanja energije. Recimo da ja vjerujem u teoriju velikog praska. Ona se bavi samo fizikim fenomenom. Da bi veliki prasak bio mogu, moramo da imamo ogromnu koliinu energije ak i prije velikog praska. Prema zakonu ouvanja energije koji svi fiziari znaju, energija neto to niko ne moe da proizvede. Energiju ne moe niko da uniti, potroi. Ona samo mijenja svoju formu. To znai da je energija vjena. Ona je bila tamo oduvijek i tamo e biti zauvijek. Ta energija moe da postane masa. Ogromna energija moe da postane Zemlja, Sunce, moe da formira galaksije. U svemiru imamo imamo tamnu energiju i tamnu materiju. Tamna energija iri svemir, a tamna materija vue (povlai) galaksije. Ja mislim da postoji Pijanista. Jer ne moete samo rei "zakon gravitacije". Gravitacija jeste energija. I ljubav je energija. Iz tog je razloga energija morala da postoji oduvijek. Zato i Biblija - Sveto Pismo kae: "U poetku bjee Rije..." A to znai da je postojala svemogua, sveznajua divna ljubav. Ljubav je ta koja eli da stvara. Zato to ljubav eli da daje. Ako ljubav ne daje, onda ne postoji razlog za njeno postojanje. Bog je ljubav, On zato i stvara. Moda je u tom procesu i koristio veliki prasak. On je ta energija prije velikog praska. Ne mislim da Stiven Hoking ima logiko objanjenje kojim bi porekao postojanje ove najvee Energije koja stvara. Ako ta energija nije ljubav (prije velikog praska) onda se to stvaranje ne bi desilo. Energija prije velikog praska je bila ljubav, a i poslije velikog praska bi bila ljubav. Zbog toga je i stvoren univerzum- planete, biljke, ivotinje i ljudska bia koja u sebi imaj u gene - gene koji zahtijevaju tu divnu ivotnu energiju. Slavko Preveo: Miroslav Boljevi uri