Kucne Instalacije

SVEUILITE U SPLITU GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET
Predmet:
Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 2/44
Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 12 13 14 HVAC Elektro instalacije Zajedniki dio Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Vodovod (hladna i topla voda) Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita
Str. 3/44
Str. 4/44
Povijesno, sve su se velike civilizacije razvile pokraj izvorita vode. Voda je, nakon zraka, jedna od najvanijih ljudskih potreba. ovjek bez zraka moe nekoliko minuta, bez vode nekoliko dana a bez hrane dulje od mjesec dana. Egipat Nil
Potreba za vodom dovela je do velebnih graevina u povijesti, od kojih su neke ouvane sve do danas.
Pont du Gard, Francuska
Yesdere Sirinyer Akvadukt, Turska
Rimske terme
Babilon Eufrat i Tigris
Indija - Ind
Dioklecijanov akvadukt, Hrvatska
Str. 5/44
Str. 6/44
Potreba za vodom: Pie (ljudi i stoka) Priprema hrane (ljudi i stoka) Pranje (tijelo, rublje, posue, predmeti, prostorije, ulice, automobili, stoka i dr.) Zalijevanje (vrtovi, parkovi, ulice i dr.) Gaenje poara Gospodarske svrhe (hlaenje strojeva, tehnoloki procesi, sastavni dio industrijskih proizvoda i dr.) Sportske svrhe i rekreacija (kupanje, plivanje, vodeni sportovi)
Kemijski ista voda (H2O) je molekula koja se sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Kemijski ista voda naziva se i destilirana voda. Gustoa vode ovisi o njenoj temperaturi. Pri zagrijavanju voda se iri, a pri hlaenju skuplja. Ovo meutim, vrijedi samo do temperature +4 C, kad voda ima najveu specifinu teinu. Daljnjim se hlaenjem voda ponovno iri i postaje laka (tzv. fizika anomalija vode). Zbog toga led pliva na povrini. Na temperaturi +4 C i tlaku od 100 kPa: 1 dm3 = 1 litra = 1 kilogram vode Pri morskoj razini voda kljua na +100 a ledi se na 0 C. Zagrijavanjem se poveava zapremina vode, zbog ega grijai vode moraju imati sigurnosne ventile. Pretvaranjem u led voda poveava zapreminu za oko 10% i stvara ogromne tlakove, zbog ega znaju pucati vodovodne cijevi pri smrzavanju. Voda je praktino nestiljiva (neelastina), zbog ega dolazi do hidraulikih udara pri naglom zatvaranju ventila (zapornica).
Str. 7/44
Str. 8/44
Kruenje vode na Zemlji (Hidroloki ciklus):
U raznim fazama kruenja voda ima razliita svojstva, pa razlikujemo: Atmosferska voda (kinica) je u biti destilirana voda, koja sadri sastojke koje otopi iz zraka kroz koji proe, tj. prainu, mikroorganizme i plinove koji se otapaju u njoj. Ova voda je bljutava za pie i koristi se samo kada nema druge alternative. Povrinska voda (potona, rijena, jezerska) je u gornjim tokovima slina izvorskoj, ali u daljnjem toku dolazi u dodir s mineralnim tvarima i rastvara ih. Vrlo brzo se oneisti ljudskim i drugim otpacima. Dobro joj je svojstvo to je male tvrdoe i pogodna je za pie i industrijske potrebe. Podzemna voda Prolazei polako kroz filtere propusnih tala obino izgubi sve mikroorganizme i otopljene sastojke, a oplemeni se raznim mineralima (najee: Kalcij i Magnezij)
Str. 9/44
Str. 10/44
Jedno od vanih svojstava vode je tzv. tvrdoa vode. Ukupnu tvrdou vode ine sve soli kalcija i magnezija rastvorene u njoj. Tvrdoa vode se mjeri na razne naine, kao npr. njemakim stupnjevima. Jedan njemaki stupanj tvrdoe (d) predstavlja otopljenih 10 mg vapna (CaO) u 1 litri vode. Smatra se da je: Vrlo mekana voda 0 4 d Mekana voda 4 8 d Srednje tvrda voda 8 12 d Prilino tvrda voda 12 18 d Tvrda voda 18 30 d Vrlo tvrda voda 30 d Tvre vode su ukusnije za pie, ali neprikladne za pranje (velika potronja sapuna) i industrijske potrebe (kamenac). Mekane vode su bljutave za pie, ali su pogodnije za pripremu tople vode. Pogodna za pie je voda bez boje, okusa i mirisa, temperature 7-12 C i tvrdoe oko 8 d.
KVALITETA VODE ZA PIE Kako je naglaeno za pie je pogodna voda bez boje, okusa i mirisa, temperature 7-12 C i tvrdoe oko 8 d. Voda za pie mora biti higijenski ispravna, to znai da ne smije sadravati kemijske, fizikalne i bakterioloke sastojke u koliinama veim od doputenih. Analiza vode za pie obuhvaa odreivanje koliina sljedeih karakteristika i sastojaka u vodi: FIZIKALNO-KEMIJSKE OSOBINE VODE: temperatura, boja, mute, miris, pH i elektrovodljivost KEMIJSKE OSOBINE VODE: alkalitet, tvrdoa, kalcij, magnezij, kalij, litij, natrij, amonij, fluorid, klorit, bromat, klorid, nitrit, klorat, bromat, nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost BAKTERIOLOKE OSOBINE VODE: koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajue klostridije, aerobne mezofilne bakterije
Str. 11/44
Str. 12/44
KVALITETA VODE ZA OSTALE POTREBE Voda za domae potrebe (kuhanje, pranje, topla voda i dr.) mora imati ista svojstva kao voda za pie. Voda kojim se napaja stoka ne mora u svemu odgovarati uvjetima koji se postavljaju vodi za pie. Stoka moe, bez vee tete, piti vodu koja sadri veu koliinu bakterija zaraznih za ljude. Za vodu za privredne svrhe se, ve prema razliitim potrebama tehnolokog procesa, postavljaju vrlo razliiti zahtjevi. Neke industrije zahtijevaju vrlo istu i mekanu vodu (industrija piva, ljepila, eera, papira). Treba naglasiti da kvaliteta vode ne ovisi samo o izvoritu (vodozahvatu) ve i o objektima i ureajima kroz koje prolazi (graevine, cijevi, posude, armature).
KOLIINA I POTRONJA VODE U posljednjih 100 godina potronja se poveala osam puta. Najvie otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domainstva 10%. Prema prognozama do 2025. godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu osjeat e nestaicu vode. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 400 milijuna ljudi u zemljama u razvoju, pati od bolesti koje su posljedica upotrebe nedovoljno iste vode za pie (od tih bolesti dnevno umire 30 000 ljudi). iste vode je sve manje i ona je sve skuplja. U naseljenim mjestima danas je potrebno 200500 l pitke vode po stanovniku na dan. U nekim razvijenim zemljama, gdje je industrija veoma razvijena, potronja vode prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan. Jedno prosjeno europsko domainstvo potroi oko 180 litara po stanovniku na dan.
Str. 13/44
Str. 14/44
Potronja vode u naseljima:

l/osobi na dan Seoska naselja bez vodovoda (opskrba iz bunara, cisterni ili izvora) Seoska naselja s vodovodom bez kunih prikljuaka s kunim prikljucima Gradska naselja s kanalizacijom stanovi bez kupaonica stanovi s kupaonicama stanovi s kupaonicama, centralnim grijanjem i toplom vodom vile 80 - 120 100 - 180 200 - 300 250 - 350 40 - 60 80 - 100 30 - 45
Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):

Administrativne zgrade Ambulante Kina Bolnice Djeji vrti Hoteli Kazalita Restorani Robne kue kole (bez tueva) kole (s tuevima) Javni zahod Zatvor po zaposlenom po posjetitelju po posjetitelju po krevetu po djetetu po gostu po posjetitelju po sjeditu po zaposlenom po ueniku po ueniku po zahodskoj koljci po pisoaru po zatvoreniku 20 - 60 15 3-5 250 - 600 100 250 - 300 3-5 30 - 80 25 - 50 5 - 10 20 300 - 500 30 50 - 100
Str. 15/44
Str. 16/44
Potronja vode po sanitarnom predmetu:

Sanitarni predmet Bide Kada Tu kada Pisoar u stanu Tu javni kuhinjski Praonik (sudoper) laboratorijski za rublje Perilica za sue kupaonski Umivaonik pod mlazom lijeniki s vodokotliem Zahod s ispirnicom Koliina za jednu upotrebu (l) 18 150-200 130 3 50 100 15 30 50-100 50 4 18 30 8 7 Trajanje upotrebe (min) 8 20 20 1/3 8 8 15 15 120-180 100 1 3 5 20 20 Uestalost na dan(1) 3 1 1 3 1 3 2 2 3 3 na sat(2) 10 2 2 10 2 2 15 10 6 3 3
DOBIVANJE VODE Za snabdijevanje vodom u obzir dolaze: podzemna, izvorska, povrinska (potona, rijena, jezerska), atmosferska voda (kinica) i morska voda (desalinizacija).
(1) Za stanove, (2) Za privredne i javne zgrade
Str. 17/44
Str. 18/44
PODZEMNA VODA Nastaje tako to oborinska voda (kia, snijeg) proe kroz propusne slojeve (pijesak, ljunak) dok ne dospije do nepropusnog sloja (glina, kamen). Ako ova voda proe kratak put prije zahvata onda je obino zagaena, jer se zagaenje s povrine nije stiglo proistiti. Ako je put dugaak, ova voda se oisti mehaniki i bakterioloki, te je dobra za pie. Openito se moe rei to je zahvat dublji, voda ima bolju kvalitetu. Eksploatacija ove vode vri se:
Kod bunara valja biti naroito paljiv da ne doe do njihovog zagaenja, kroz sami bunar ili procjeivanjem iz septike jame i sl.
Kopanim bunarima (zdencima) Zabijenim i buenim bunarima (cijevni bunari - zdenci)
Str. 19/44
Str. 20/44
IZVORSKA VODA Kad vodonosni sloj s podzemnom vodom zbog konfiguracije zemljita izlazi na povrinu, nastaju izvori (vrela). Prije poetka koritenja izvora potrebno je ispitati izdanost i kvalitetu vode na izvoru.
POVRINSKA VODA U krajevima u kojima nema izvora (ravniarski krajevi), a podzemna voda se iz bilo kojih razloga ne smije iskoritavati, moe se u prikladnim sluajevima koristiti potona, rijena i jezerska voda. Da bi ova voda postala upotrebljiva, mora se prethodno, ovisno o stupnju prirodne istoe, propustiti kroz manji ili vei broj talonica, zatim filtera od pijeska i ljunka. Pored toga potrebno je unititi i bakterije, to se najee postie kloriranjem.
Str. 21/44
Str. 22/44
ATMOSFERSKA VODA U krajevima u kojima nije mogue dobiti nikakvu drugu vodu, mora se koristiti atmosferska voda. Zahvatni objekti su cisterne (atrnje, gustijerne). Kao sabirne povrine najee se koriste krovovi kua ili iste i poploene povrine u blizini cisterne. Ovakvi objekti su bili temelj opstanka na dinaridskom kru.
MORSKA VODA U sunim krajevima uz more, gdje nema izvora pitke vode, esto se koristi morska voda. Proces DESALINIZACIJE izdvaja soli iz morske vode i na taj nain ini je (uz eventualno dodatno kondicioniranje) pitkom vodom. Trokovi proizvodnje pitke vode iz morske vode su veliki stoga se takav nain dobivanja pitke vode koristi samo ukoliko nema alternativnih izvora pitke vode ili oni zahtijevaju jo vee trokove.
Postrojenje za desalinizaciju blizu Sydneya, Australija
Str. 23/44
Str. 24/44
POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE KVALITETE VODE Ako voda koja se dobiva iz prirodnih nalazita ne odgovara uvjetima kvalitete koji se trae na mjestu potronje, potrebno ju je popraviti. Popravljanje (kondicioniranje) vode vri se umjetnim sredstvima na slian nain kao to se to vri prirodnim putem, kad voda, prolazei kroz tlo ili po njegovoj povrini prima ili gubi neke sastojke. Pri tom se provode postupci: Taloenje Filtriranje Provjetravanje (Aeracija) Kemijski postupci Specijalni postupci
PRIKUPLJANJE VODE ZA NASELJE Da bi se u naseljima u svakom trenutku osigurala dovoljna koliina vode i dovoljan tlak, grade se spremnici vode, tzv. vodospreme. U ravniarskim krajevima, gdje nije mogue nai povieno mjesto za postavu vodospreme, grade se vodotornjevi.
Vodosprema ikat, Mali Loinj Berkefeldov filter Vodotoranj, Zagreb Vodotoranj, Vukovar
Str. 25/44
Str. 26/44
PRIKUPLJANJE VODE ZA ZGRADU U zgradama, posebno visokim zgradama, gdje postoji mogunost neredovite opskrbe vodom (zbog pada tlaka i sl.) takoer se grade spremnici koji se postavljaju na najviim mjestima ili se postavljaju posude pod tlakom.
SPREMNICI Spremnici se izrauju od elinog ili drugog lima, betona, a u novije vrijeme i od umjetnih materijala kao gotovi proizvodi (PEHD, PP i sl).
Spremnici se postavljaju na najviem mjestu u zgradi, na meukatovima ili u podrumu (spremnik pod tlakom. Osiguravaju dovoljnu koliinu vode i potreban tlak.
Predgotovljeni spremnik za vodu
Str. 27/44
Str. 28/44
DIMENZIONIRANJE SPREMNIKA Dimenzioniranje spremnika za male zgrade vri se na jednodnevnu potronju. Za vee zgrade treba izraditi dijagram najvee potronje po satu. Zapremina spremnika je tada jednaka maksimalnoj potronji izmeu dva punjenja spremnika.
800
POSUDE POD TLAKOM - HIDROFORI Glavni dio hidrofora je kotao u kojem se, u donjem dijelu nalazi voda, a u gornjem zrak. Pumpa puni kotao vodom i tlai zrak. Taj komprimirani zrak odrava tlak vode u kotlu i u cijeloj mrei i kad se obustavi pumpanje. Kad tlak padne ispod minimuma automatski se pokree pumpa i ponovno puni kotao.
Potronja vode u litrama
Spremnik se u principu puni u doba jeftine struje (nou), dakle jednom dnevno. U sluaju da to zahtijeva veliki spremnik, spremnik se moe puniti i vie puta dnevno. Ovakvi spremnici su obino veih teina, pa je to potrebno uzeti u obzir prilikom prorauna konstrukcije zgrade.
700
600
500
400
300
200
100
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Sati u danu
Str. 29/44
Str. 30/44
HIDROFORI U dananje vrijeme, hidrofori su obino cjelovita postrojenja koji se kao takvi kupuju i ugrauju u zgrade gdje je to potrebno. MEMBRANSKE POSUDE POD TLAKOM Kao posude pod tlakom, u posljednje vrijeme se koriste i posude s gumenom membranom. Glavna razlika, u odnosu na hidrofore, je da tlak u sustavu odrava napeta gumena membrana.
VODOOPSKRBNA MREA Vodoopskrbnu mreu, u generalnom sluaju, sainjavaju: Cijevi (slue za dovod i distribuciju vode unutar vodoopskrbnog podruja ili zgrade), Fazonski komadi (slue za usmjeravanje toka vode, promjenu protjecajnih povrina i izvedbu razliite vrste spojeva koljena, rave, redukcije i sl.), Vodovodne armature (slue za ispravno funkcioniranje, upravljanje i odravanje vodovodne mree ventili, slavine i sl.)
Str. 31/44
Str. 32/44
VODOVODNE CIJEVI U vodovodnim instalacijama zgrada upotrebljavaju se cijevi od razliitih materijala: metalne (olovne, eline, lijevano eljezne, bakrene), betonske (beton, azbest-cement) i cijevi od umjetnih materijala (PVC, keramika, porculan, polietilen, polipropilen). Generalno gledano, PP (polipropilen) i PEHD (Polietilen visoke gustoe) cijevi su u posljednje vrijeme gotovo istisnule sve druge cijevi iz upotrebe, osim moda elinih pocinanih cijevi (poarna voda!) i bakrenih cijevi.
ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE) Upotrebljavaju se za instalaciju vode u unutranjosti zgrada i za dvorine vodove. Izrauju se sa avom i bez ava. avne se cijevi mogu koristiti za nazivni tlak do 10 bara, to znai za veinu kunih vodovoda, a beavne izuzetno za vei tlak. Zbog zatite od korozije, one su izvana i iznutra presvuene tankim slojem cinka (pocinane). Proizvode se u promjerima: 10 150 mm i duljine 4-8 m. Ne smiju se savijati jer im presvlaka od cinka otpada i sklone su koroziji. Cijevi na kraju imaju konusni navoj, a ako se sijeku tada se navoj naree naknadno.
Polipropilenske cijevi
PEHD cijevi
eline cijevi
Str. 33/44
Str. 34/44
ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE) Za spajanje, raljanje i mijenjanje smjera slue cijevnice (fitinzi, fazonski elementi) od tempernog lijeva ili mjeda koj imaju cilindrini navoj.
1 Nazuvica (mufa, mufna) 2 Prijelazna nazuvica 3 Dvostruka uvrtka (nipl) 4 Prijelazna dvostruka uvrtka 5 Prijelazna uvrtka 6 Kapa 7 ep 8 Protunavrtka 9 Prirubnice 10 Luk 90 s naglavkom 11 Luk 45 s naglavkom 12 Koljeno 13 Prijelazno koljeno 14 Troluk 15 Prava ralja (T-komad) 16 Prijelazna prava ralja 17 Kri (TT-komad)
ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE) Spajanje cijevi vri se namatanjem pramena kudelje namoene u laneno ulje ili teflon trake preko vanjskog navoja, a zatim se preko toga zavrne dio koji se spaja. Za spojeve koje je potrebno lako razdvojiti upotrebljavaju se cijevne spojke (holenderi).
Str. 35/44
Str. 36/44
BAKRENE CIJEVI Upotrebljavaju se za unutarnje instalacije, naroito tople vode (podno grijanje!) i prikljune vodove. Na unutranjim povrinama bakrenih cijevi vrlo brzo se stvara tanki sloj oksida koji ih titi od daljnjeg nagrizanja. Nije ih uputno koristiti za vode koje sadre znaajnu koliinu ugljinog dioksida (mineralne vode), koji otapa bakar i utjee na okus vode. Prednost im je to su trajne i elastine, rijetko pucaju pri smrzavanju, vrlo su glatke i lako se oblikuju. Spajaju se zavarivanjem, tvrdim lemljenjem, specijalnim cjevnicama s zavrtnjem i cjevnicama s kapilarnim lemljenjem. Savijanje cijevi manjeg promjera se radi u hladnom stanju, a cijevi veeg promjera se moraju prethodno zagrijati.
PLASTINE (PVC) CIJEVI Upotrebljavaju se za unutarnje i vanjske cijevne mree. U posljednje gotovo su ih posve istisnule PEHD i PP cijevi. Materijal od kojeg se izrauju je Polivinilklorid (PVC), pod tvornikim nazivima: Juvidur, Totra, Vinidur i sl. Proizvode se za tlakove od 6 i 10 bara, nazivnog promjera 16 400 mm. Duljine su obino 4 i 6 m. Spajanje PVC najee se vri brtvenom gumicom. Brtvena gumica je tvorniki postavljena u naglavku cijevi. Spajanje se moe vriti i zavarivanjem, ali se ne preporua.
Str. 37/44
Str. 38/44
PEHD (Polyetylen High Density) CIJEVI Izrauju se od polietilena visoke gustoe (PEHD), kao mekane ili tvrde za dvorine i prikljune vodove (ea namjena), ili samo tvrde za kune vodove. Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specina masa (lake su od PVC cijevi i plivaju na vodi), te vrlo visoka savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke to oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno su vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost i mali um. Raspoloivost PEHD cijevi do promjera DN 110 (nominalni promjer) je u kolutima duine 100 metara, a od promjera DN 110 u ipkama duine 6 ili 12 metara. PEHD cijevi generalno se koriste za: - transport tekuina (vodovod, oborinska i fekalna kanalizacija) - transport plina - kao zatitne cijevi (zatita TK, energetskih i svjetlovodnih kabela)
Ima niz naina spajanja PEHD cijevi: rastavljivi (1. red) i nerastavljivi (2. red).
Rastavljivi fiting
Sistem Hawle
Prirubnica
Elektrospojnica
Objmica za ubuavanje
Sueono zavarivanje
Str. 39/44
Str. 40/44
PEHD cijevi se najee spajaju elektrofuzijskim zavarivanjem pomou spojnih elemenata (elektrospojnica) ili sueonim spojem (vidjeti PP cijevi).
1 i 2 Cijev i nastavak je potrebno izmjeriti i oznaiti 3 Rubove cijevi je potrebno adekvatno pripremiti 4 Cijev i nastavak je potrebno dobro oistiti 5 Umetanje cijevi u nastavak
PP (Polypropylen) PP cijevi se koriste za unutarnju vodovodnu mreu, za hladnu i vruu vodu. Proizvode se od Polipropilena s raznim dodacima (tzv. random kopolimera). Imaju sline karakteristike kao i PEHD cijevi: potpuno su vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost, mali um i dobru toplinsku izolaciju (mogu se koristiti za instalaciju centralnog grijanja). Spajaju se na iste na ine kao i PEHD cijevi..
1 2
4 5
6 Postavljanje cijevi i nastavka na nosa 7 Nosa se stegne i vrsto uhvati cijevi 8 Postavljanje aparature za elektrofuzijsko varenje
9 Spajanje cijevi
10
Str. 41/44
Str. 42/44
PP (Polypropylen) Proizvodni program PP cijevi:
PP (Polypropylen) Proizvodni program fitinga
Str. 43/44
PP (Polypropylen) sueono zavarivanje
12-
Prije postupka zavarivanja cijev je potrebno izmjeriti na eljenu duinu. Dijelovi, koji su spremni za zavarivanje, se steu i u odgovarajuoj mjeri ispravljaju. Krajevi cijevi moraju biti isti i ravno izblanjani. Elementi za zavarivanje se postavljaju u poziciju za zavarivanje. irina ramaka max. 0.5 mm. Cijevi je potrebno pritisnuti na grijai element. Nakon to se cijevi zagriju, grijai element se uklone, a cijevi brzo pritisnu jedna na drugu. Nakon hlaenja spoj je ostvaren. U spoju mora biti vidljivo ispupenje.
3-
4-
11
Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Str. 2/37
ARMATURE Armature slue za zaustavljanje, priguivanje i reguliranje toka vode, za reguliranje tlaka, mjerenja protoka i za isputanje vode i zraka iz cijevi. Izrauju se od elika, bakra, mesinga, bronce i drugih metala, a u novije vrijeme izrauju se i od plastinih masa. U armature spadaju: - Zatvarai (zasuni, zapornice) - Ispusne armature (razne ispusnice - slavine i ispirnice) - Regulacijske armature (razni ventili) - Mjerne armature (vodomjeri)
Str. 3/37
Str. 4/37
ZATVARAI ZASUNI Zasuni (zagatke, iberi) slue za zaustavljanje i priguivanje toka vode u cijevima. Obino se postavljaju na lijevanim vodovodnim cijevima i to na profile od 40 do najveih. Sastoje se od kuita na kojem se okretanjem runog toka okree vreteno na ijem se kraju nalazi kruna ploa koja zatvara profil cijevi.
Kod zasuna zatvaranje i otvaranje je postupno i ne izaziva dinamike udare, ali zatvaranje nije uvijek potpuno jer estice suspendirane u vodi ne dozvoljavaju uvijek potpuno zatvaranje. Zasuni se vrlo rijetko koriste u kunoj mrei.
ZATVARAI ZAPORNICE Zapornice (Zaporni ventili, propusni ventili), imaju istu funkciju kao i zasuni. Zaustavljanje vode kod zapornice vri se okretanjem runog toka na ijem se donjem dijelu nalazi ploica s gumenim prstenom. Ovaj gumeni prsten nalijee na svoje sjedite u otvoru pregrade i potpuno zaustavlja tijek vode.
Zapornica ima mnogo vrsta: za razne poloaje (ravne, kose), naine spajanja (s navojem, prirubnicama), naine rukovanja (s tokom, prekom, polugom, na klju). Samozapornice su specijalne zapornice koje slue da propuste vodu odreeno vrijeme, a zatim se same zatvore. Koriste se u javnim tuevima, pisoarima i sl.
Str. 5/37
Str. 6/37
ZATVARAI ZAPORNICE Neki principi rada zapornica prikazani su na skicama.
ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE I ISPIRNICE Ispusnice (ispusni ventili) razlikuju se po obliku, konstrukciji, svrsi i poloaju. Obino ih nazivamo slavinama (pinama). Moemo ih podijeliti po brojnim kriterijima, pa tako npr. razlikujemo:
Zidne ispusnice - montirane na zidu iznad umivaonika, kade, sudopera i sl. Stojee ispusnice - montirane na sudoperu, umivaoniku i sl. esme za pitku vodu - montiraju se na javnim mjestima. Daju mlaz u vidu malog vodoskoka. tedljive ispusnice montiraju se na javnim mjestima (javni nunici i sl) da bi se ograniilo isputanje vode. Ispusnice s plovkom ispusnice u vodokotliima, itd.
Na poetku svakog razvoda vodovodne mree potrebno je postaviti zapornicu (ventil).
Ispirnice (ispirni ventili) slue za ispiranje WC koljke ili pisoara direktno iz vodovodne cijevi.
Str. 7/37
Str. 8/37
ISPUSNE ARMATURE ISPUSNICE (SLAVINE) Tipovi i oblici slavina bitno ovise o proizvoau, te se mogu nai slavine raznih dizajna i mogunosti. Neki tipovi prikazani su na slikama.
Slavina za kadu s prikljukom na zid Slavina za umivaonik s prikljukom na umivaonik
REGULACIJSKE ARMATURE U regulacijske armature spadaju razni ventili za regulaciju toka vode, regulaciju tlaka, usisavanja i isputanja zraka. U tu svrhu postoje:
Odbojni ventil (povratni jednosmjerni ventil) Redukcijski ventil (svodni ventil) Zrani ventil Sigurnosni ventil Kombinirani ventil
Slavina za bide s prikljukom na bide Ruica tua
Old England dvoruna slavina za kadu (prikljuak na zid)
Str. 9/37
Str. 10/37
REGULACIJSKE ARMATURE Odbojni ventil Odbojni ventil (povratni, jednosmjerni ventil) dozvoljava tok vode samo u jednom smjeru. Postavlja se na mjestima gdje se ne smije dozvoliti tok vode u oba smjera npr. kod hidrofora), spremnika, bojlera, vodomjera i sl. Rade na principu da kada voda pokua protei u drugom smjeru, tlak vode zatvara poklopac.
REGULACIJSKE ARMATURE Redukcijski ventil Redukcijski ventil (svodni ventil) smanjuje previsoki tlak vode u cijevnoj mrei na neki nii odreeni i automatski ga odrava. Ugrauje se samo na osnovu dozvole komunalnog poduzea. Ovi ventili su esto osjetljivi na suspendirane estice u vodi, pa je ispred njih potrebno ugraditi sita.
Str. 11/37
Str. 12/37
REGULACIJSKE ARMATURE Zrani ventil Zrani ventili slue za isputanje zraka iz cijevne (vodovodne) mree (ispusni ventili), za uvlaenje zraka u cijevnu mreu (usisni ventili) i za obje radnje (ispusno-usisni ventili). Postavljaju se na najviim i na drugim tokama kune i vanjske vodovodne mree. Automatizirani su. Najee rade na principu uzgona kugle i razlike atmosferskog i radnog tlaka u cjevovodu.
REGULACIJSKE ARMATURE Sigurnosni ventil Sigurnosni ventili slue za sprjeavanje opasnog tlaka. Postavljaju se na mjestima gdje moe nastati poveanje tlaka i dovesti do razaranja aparata i cijevi (npr. kod grijaih kotlova i sl.).
Str. 13/37
Str. 14/37
REGULACIJSKE ARMATURE Kombinirani ventil Kako neki ventili esto dolaze u odreenom redoslijedu, izrauju se u jednom komadu kao: Kombinirani ventili.
MJERNE ARMATURE U mjerne armature spadaju ureaji za mjerenje protoka vode, a slue za kontroliranje i obraunavanje potronje vode. To su razni vodomjeri. Vodomjeri mogu biti mokri (mehanizam koji mjeri potronju je u vodi) ili suhi, a moemo ih podijeliti u nekoliko skupina:
Vodomjer s krilastim rotorom (najei u zgradama), Woltmann-ov vodomjer (za vee koliine vode), Kombinirani vodomjer (za instalacije gdje je potrebno registrirati i male i velike koliine vode), Specijalni vodomjeri i mjerai protoka.
Str. 15/37
Str. 16/37
MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima Vodomjeri s krilastim rotorima, za potrebe mjerenja potronje u kuanstvima, izrauju se za prikljuke 15 do 65 mm, pa i vee. Mogu se ugraivati u horizontalnom ili vertikalnom poloaju. Kod ovog vodomjera mlaz vode koji prolazi kroz cijev okree rotor s krilcima koji prenosi okretaje na brojanik koji mjeri potronju.
Vodomjer za ugradnju na horizontalnu cijev
MJERNE ARMATURE Vodomjer s krilastim rotorima Dole prikazane vodomjere, njemakog proizvoaa: Elster Messtechnik GmbH, mogue je ugraivati u horizontalnom i vertikalnom poloaju.
Vodomjer za ugradnju na vertikalnu cijev
U posljednje vrijeme sve se vie ugrauju vodomjeri s daljinskim oitavanjem. Na slici je jedan takav vodomjer proizvoaa: IKOM Zagreb.
Str. 17/37
Str. 18/37
MJERNE ARMATURE Woltmann-ov vodomjer Woltmann-ov vodomjer se postavlja za mjerenje veih koliina vode. On u cilindrinoj kuici ima turbinski krug sa spiralnim lopaticama, koji se pod utjecajem toka vode okree i mjeri protok. Woltmann-ov vodomjer se ugrauje obino za vee protoke (industrija, poarni vodovi i sl.).
MJERNE ARMATURE Kombinirani vodomjer Kombinirani vodomjer koristi se u postrojenjima gdje je potrebno registrirati male i velike koliine vode. Obino se sastoji od jednog vodomjera s krilastim rotorom (za male potronje) i jednog Woltmann-ovog za veliku potronju.
Prebacivanje se vri automatski, prema jaini protoka, pomou ugraenog preklopnog ventila (prebacivaa).
Str. 19/37
Str. 20/37
MJERNE ARMATURE Izbor vodomjera u kuanstvima Izbor sustava i veliine vodomjera vri se prema prosjenom mjesenom protoku (m3/h), vodei rauna i o maksimalnom protoku (m3/h) i minimalno (prijelaznom) protoku (m3/h). Pri tom promjer prikljuka ne mora biti jednak promjeru vodomjera. Svaki proizvoa vodomjera prilae i tablicu karakteristika vodomjera. Tablica desno je tablica proizvoaa: IKOM, Zagreb.
VODOVODNI SUSTAVI I SHEME Prema nainu dovoenja vode vodovode moemo podijeliti na:
Gravitacijski zahvatni se objekt nalazi iznad mjesta potronje, te voda slobodnim padom dolazi u cijevnu mreu; S umjetnim podizanjem vode voda se mora podizati pomou pumpi da bi se stvorio potreban tlak.
Prema opsegu opskrbe vodom, vodovodi se mogu podijeliti na:

Regionalni (grupni) opskrbljuju vie naselja vodom; Centralni opskrbljuje cijelo naselje vodom Mjesni za grupe zgrada, stambeni blok, industrijski kompleks, bolniki kompleks, poljoprivredni kompleks i sl. Pojedinani (kuni) za opskrbu jedne zgrade vodom.
Str. 21/37
Str. 22/37
REGIONALNI, CENTRALNI I MJESNI VODOVODI Kako je naglaeno, ovi vodovodi osiguravaju prijenos vode od centralnog vodozahvata do prikljuka za kunu mreu. Potrebna koliina vode se obino kalkulira za sljedeih 25 do 50 godina. Cijevna mrea mora biti takva da voda najkraim putem doe do konanog potroaa i da ima to manje prekida u opskrbi u sluaju kvara na ulinim vodovima.
Ulini se vodovi ukopavaju u zemlju na dubini 1.0 do 1.8 m, da bi se izbjegao utjecaj promjene vanjske temperature.
KUNI PRIKLJUAK Kuni prikljuak (prikljuni vod, spojni vod) je onaj ogranak uline vodovodne cijevi kojim se voda uvodi u kuu ili dvorite na parceli potroaa. Pod tim se podrazumijeva cijev A od uline cijevi do zapornice iza vodomjera, sa svim armaturama koje se na cijevi nalaze.
Kuni prikljuak postavljaju djelatnici komunalnog vodovoda. Prikljuni vod do regulacijske linije B spada u gradsku mreu i odrava ga komunalni (gradski) vodovod, a od regulacijske crte do kunog ventila C vlasnik.
Str. 23/37
Str. 24/37
KUNI PRIKLJUAK Prikljune cijevi se, u pravilu, postavljaju pod pravim kutom na ulinu cijev i padom prema ulinoj cijevi, na dubini ispod zone smrzavanja (cca 80 cm), to ovisi o poloaju ulinog vodovoda. Ako se ulina kanalizacija radi nakon to je poznato prikljuno mjesto za zgradu, mogue je prikljuak tono postaviti pri izgradnji uline kanalizacije. U pravilu se prikljuci postavljaju naknadno, na postojeu ulinu cijev. Kad je cijev veih dimenzija prikljuak se vri tako da se sa obije strane najbliim ulinim zasunima prekine dotok vode (pri emu odreeni broj potroaa za to vrijeme ostaje bez opskrbe vodom). Kad je cijev manjih dimenzija prikljuenje se moe izvriti i bez prekida opskrbe vodom. To se vri posebnim prikljunim aparatom: prikljunicom (navrtnicom, amborelnom).
KUNI VODOVOD Pod kunim vodovodom podrazumijevamo instalaciju vodovoda u samoj zgradi i pripadnim objektima/okoliu (dvorite, upa).
To je onaj zavrni dio vodovoda koji se nalazi na parceli korisnika. Potrebna koliina vode (profili cijevi, tip i veliina vodomjera i sl.) ovisi o namjeni i veliini zgrade, a u nekim sluajevima i o nainu dobivanja vode. U svakom sluaju treba razmiljati i o zatiti od poara, kao i na eventualno poveanje potreba.
Str. 25/37
Str. 26/37
SHEME KUNIH VODOVODA Sheme kunih vodovoda ovise o nainu kako se u mrei postie tlak, o visini zgrade i rasporedu potronih mjesta. Osnovna shema kunog vodovoda prikazana je na crteu.
Voda se uzima na mjestu A (ulina cijev, bunar, zahvat izvora, cisterna) i ulazi u zgradu prikljunim vodom. U zgradi, obino u podrumu, ide horizontalnim razvodnim vodom, odakle se odvajaju vertikalni vodovi (vertikale), a od njih se odvajaju horizontalne grane
Voda se moe uzimati i iz buenog bunara, sa spremnikom na tavanu R, pumpnim agregatom P. S predstavlja najnie mjesto preko kojeg se moe isprazniti dio mree. Kad je potronja ujednaena mogu se postaviti samo pumpe koje stalno rade.
i ogranci do mjesta potronje (izljevnih mjesta), tj. do sanitarnih predmeta.
U podrujima gdje je problem tlak, potrebno je ugraditi hidrofor H za neprekidnu opskrbu vodom. Hidrofor se moe koristiti u kombinaciji s rezervoarom (prema gornjoj skici).
Str. 27/37
Str. 28/37
Za naroito visoke zgrade tlak u linoj mrei redovito nije dovoljan, te se moraju postaviti ureaji koji e ostvariti potreban tlak. I ovdje se primjenjuju spremnici i posude pod tlakom. Da ne bi dolo do pretjeranog tlaka u pojedinim zonama obino se zgrada podijeli u tlane zone (npr. I i II), pri emu svaka zona obuhvaa nekoliko katova
RASPORED VODOVA Kuna cijevna mrea poinje od vodomjera (ako je zgrada prikljuena na komunalnu instalaciju, odnosno od ulaska u zgradu (ako se opskrbljuje vodom iz vlastita izvorita. Odatle vodu treba najkraim putem dovesti do potronog mjesta, vodei pri tom rauna o pravilima postavljanja cijevi, konstrukciji zgrade i rukovanju instalacijom. Od vodomjera, odnosno uvoenja u zgradu, razvodna cijev vodi se horizontalno i grana se do mjesta gdje prelazi u vertikale. Donji horizontalni dio mree nazivamo razvodnom mreom, a vodove razvodnim vodovima.
Kod sloenih zgrada sheme mogu biti vrlo raznolike. Na crteu lijevo prikazana je zgrada podijeljena u 3 zone, pri emu je III zona prikljuena direktno na komunalni vodovod (5 katova). II zona (9 katova) ima jednu pumpu i jedan hidrofor, a I zona (15 katova) ima dvije pumpe i dva hidrofora.
Str. 29/37
Str. 30/37
Razvodna mrea se obino postavlja po granastom sustavu. Ovaj sustav ima malu duljinu vodova, a voda kratkim putem dolazi do vertikala (stojnica). Meutim, kvar na poetku glavnog razvoda izaziva zatvaranje veeg dijela mree.
Razvodni vodovi mogu biti postavljeni po zidovima podruma i ispod podrumskog stropa ili ispod poda najnie etae (podrum ili prizemlje). Bez obzira gdje se postavljaju, razvodni vodovi moraju biti poloeni s padom prema zaporno-ispusnom ventilu kod vodomjera. Ako se razvodni vodovi postavljaju ispod poda podruma, moraju biti ukopani najmanje 30 cm ispod gornje povrine poda, da se mehaniki udari ne prenose na cijev, najbolje u pokrivene kanale u kojima se cijevi mogu lako kontrolirati. Ako je mogue, razvodne vodove je najbolje postavljati po zidu i ispod stropa podruma (nestambeni prostori).
Granasti sustav
Prstenasti sustav
Prstenasti sustav nema tog nedostatka, jer voda s dvije strane moe doi do vertikale. Stoga, raspodjela vode je ujednaenija, ali je mrea dulja i manje dostupna.
Razvod ispod podrumskog stropa
Razvod ispod poda podruma
Str. 31/37
Str. 32/37
Razvodni vodovi postavljeni ispod podrumskog stropa Razvodni vodovi postavljeni na podu etae
VERTIKALE (Stojnice, Vertikale, vertikalni vodovi) Vertikale se odvajaju od horizontalnih razvodnih vodova i odvode vodu na vie katove. Postavljaju se tako da opskrbljuju pojedine grupe potronih mjesta ili osamljene aparate. Pri tom se moe za potroae koji zahtijevaju veu koliinu vode postaviti samostalna vertikala (poarni hidranti).
Str. 33/37
Str. 34/37
RAZDJELNIK Razdjelnik se postavlja odmah iza vodomjernog ureaja ili na nekom drugom prikladnom mjestu, u blizini stubita ili u prikljunoj komori. Postavlja se tako da rukovanje zapornicama bude pristupano, a da se razvodni vodovi mogu lako smjestiti. U novije vrijeme svaki razvod predstavlja jednog potroaa, pa svaki razvod sadri i svoj vodomjer (stanski vodomjer). Svaki razvod mora sadravati ispusnu slavinu.
GRANE I OGRANCI Odvajaju se od vertikala i opskrbljuju pojedina potrona mjesta na katovima. Grane su obino horizontalne, a od njih se odvajaju ogranci. U pravilu se postavljaju po zidovima na visini u takvoj visini da na najprikladniji nain dovedu vodu do ispusnica. Zbog toga njihova visina ovisi o vrsti sanitarnog predmeta. Prikladna visina postavljanja vodovodnih grana je 20-60 cm. Na poetku svake grane potrebno je postaviti zapornice, za sluaj da je potrebno zamijeniti ventil ispusnice (troilo).
Str. 35/37
Str. 36/37
KUNI VODOVOD Kuni vodovod sastoji se od uvijek od voda hladne vode. Kod zgrada s lokalnom pripremom tople vode (stambene zgrade) u pojedinim sanitarnim vorovima ili pojedinom stanu postoji jo i razvod tople vode. U pojedinim stambenim i uglavnom u javnim zgradama gdje postoji centralna priprema tople vode izvodi se mrea (cjevovod) tople vode. Kod zgrada gdje je ta mrea znatne duljine izvodi se i tzv. cirkulativna mrea (cirkulativni cjevovod, cirkulacija).
VOENJE VODOVA Vodovi se polau pravocrtno, a granaju i mijenjaju pravac pod pravim kutom. Pri prolazu kroz zidove, koje je takoer uvijek pod pravim kutom, cijev se ne smije vrsto uzidati, kako se kretanje i slijeganje zida ne bi prenosilo na cijev.
Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Str. 2/50
IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO Kako je ve naglaeno, cijevi u kunom vodovodu se uvijek postavljaju pravocrtno, a granaju i savijaju pod pravim kutom. Na mjestima prolaza kroz zidove, cijev mora biti uvijek okomita na zid i ne smije se nastavljati. Vodovi se postavljaju ili horizontalno ili vertikalno. Pod horizontalnim se uvijek podrazumijeva blagi nagib (2-5 %). Ovaj se nagib izvodi da bi se sprijeilo skupljanje zraka u cijevima i da bi se omoguilo pranjenje mree. Vodovodne cijevi se ne smiju postavljati u dimovodne instalacije (dimnjake) i ventilacijske kanale. Vodovi kune vodovodne mree u dvoritu i prikljuni vod polau se u rovovima iskopanim u zemlji, kao i ulini. Razvodni vodovi u zgradi se mogu postavljati po zidovima i stropu podruma, a izuzetno ispod podrumskog poda. Vertikale mogu biti vidljive (na zidu/stropu) ili u instalacijskom kanalu, rijetko ugraene u zid (ne preporua se). Grane i ogranci su obino ugraene u zid.

Str. 3/50

Str. 4/50
VODOVI U ZEMLJI Dvorini i prikljuni vodovi postavljaju se uvijek u prethodno iskopane iskope, na dubini ispod zone smrzavanja, ime su zatieni od promjene temperature i mehanikog oteenja. Iskopi su obino irine 0.7-0.8 m, a dubine 1.2-1.5 m. Ovisno o kategoriji zemljita rov je potrebno razupirati. Cijevi se polae na dnu iskopa, obino na posteljicu od pijeska ili sitnog tucanika. Zatrpavanje treba izvesti paljivo da ne doe do oteenja cijevi. Pocinane i eline cijevi koje se polau u zemlju treba prije polaganja zatititi od korozije (bitumen, plastini zavoj i sl.).
OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO Pravilo je da pristup vodovodnom mjerilu mora biti omoguen u bilo kojem trenutku. Stoga se vodomjerna mjerila najee postavljaju u oknima u dvoritu pred zgradom. U posljednje vrijeme prisutno je i postavljanje na samoj zgradi u zatienom ormariu (slino kao mjerila za struju). Vodomjerno okno se moe izraditi iz betona ili kupiti kao gotov proizvod (beton, elik, PEHD).

Str. 5/50

Str. 6/50
VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE Vodovi u zgradama mogu se postavljati otvoreno: po zidovima ili stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima. Oba naina imaju dobra i loa svojstva. Pri postavljanju na zidove/stropove postavljanje je jeftinije, laka je kontrola, ali su cijevi manje zatiene i nije estetski. Najbolje je kombinirati oba naina (prema namjeni prostorije) ili cijevi postavljati u lako dohvatne ljebove/kanale.
VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI Grane i ogranci se takoer mogu postavljati otvoreno: po zidovima ili stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima ili podbukno. Otvoreno postavljanje se koristi kod zgrada gdje estetika nije primarna vanost, a znatno je vanija kontrola instalacija. U stambenim i javnim zgradama obino se koristi zatvoreno postavljanje. I ovdje je uputnije cijevi sprovoditi kroz ljebove i kanale, a ne ih vrsto uzidati.

Str. 7/50

Str. 8/50
PRIVRIVANJE VODOVA Bez obzira da li su na vidnom mjestu ili u kanalu, cijevi se moraju privrstiti za konstrukciju pomou draa cijevi. Draa ima raznih, prema podlozi na koju se cijev privruje i vrsti cijevi. Razmak na koji se drai postavljaju takoer ovisi o vrsti cijevi i dan je u uputama proizvoaa.
TERMIKI RAD CIJEVI Ako se cijevi, posebice iz umjetnih materijala (PP i PEHD) postavljaju nadbukno, potrebno je osigurati mogunost za termiki rad cijevi. PP cijevi imaju termiki koeficijent oko 0.03 mm/mK, to kod slobodno poloenih duih cijevi moe dovesti do znaajne promjene duljine (rastezanja/stezanja). Ovaj problem se rjeava ugradnjom kompenzacijskih koljena (kod promjene smjera cijevi) ili kompenzacijskim lukom (lirom) kod Kompenzacijsko koljeno voenja cijevi u pravcu. Ugradnja ovih sustava vri se na duljim cijevima: dulje horizontale ili vertikale.
Kompenzacijski luk

Str. 9/50

Str. 10/50
ISPITIVANJE VODOVODA Nakon montae, a svakako prije nego se izvri izoliranje, cjelokupnu vodovodnu mreu je potrebno ispitati na nepropusnost i ispravno funkcioniranje. Ispitivanje treba izvriti za to nadlena organizacija u prisutnosti organa komunalnog poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba sastaviti zapisnik. Ispitivanje se vri na nain da se prvo cjelokupna mrea napuni vodom. U tu svrhu potrebno je prikljuiti vodenu pumpu na zaporni ventil iza vodomjera. Da bi se istisnuo sav zrak iz mree potrebno je ostaviti otvorene sve slavine, te ih zatvoriti tek kada voda pone u jednolikom mlazu tei kroz njih. Tlak vode je potrebno podesiti na 1.5 puta vei od maksimalnog radnog, tj. u iznosu ne manjem od 10 bara. Vrijeme ispitivanja (vrijeme punog tlanog optereenja cijele vertikale) treba biti najmanje 30 min. U tom vremenu ne smije doi do opadanja tlakova. Ako tlakovi opadnu (to se oitava na manometru), potrebno je prekinuti ispitivanje i popraviti mreu. Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s izoliranjem vodova, zatvaranjem ljebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i ostalim zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.
ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA Cijevi koje se nalaze u zemlji (prikljuni vodovi) potrebno je zatititi od korozije (eline cijevi), tj od mehanikih udara i sl. (sve cijevi). Za cijevi u zgradi (ovjeene o strop podruma, u instalacijskoj ahti ili u zidane u zid) treba paziti da ne dou u dodir s vlanim gipsom, ljakom i pepelom eline cijevi, tj. u dodir s acetonom, eterom, benzinom plastine, PEHD i PP cijevi. Ako je mogue, vodovodnu mreu bi trebalo odijeliti od kanalizacijske. Ako je mogue, vodovodne cijevi se ne bi smjele postavljati u vanjske i druge hladne zidove. Vodovodne cijevi koje se nalaze u negrijanim prostorima treba zatititi od smrzavanja. Kad vodovodne cijevi s hladnom vodom dolaze u dodir s toplim zrakom na njima se javlja oroavanje (kondenzacija). Ova pojava sama po sebi nije tetna, osim kod elinih cijevi koje mogu korodirati, pa ih je potrebno zatititi. Prije prvog putanja vodovodne mree u upotrebu cijevi i armature je potrebno dobro isprati. Takoer treba paziti da se prilikom koritenja vodovodna mrea ne zagadi.

Str. 11/50

Str. 12/50
PRORAUN VODOVODNE MREE Ispravna vodovodna mrea mora osigurati da se na svakom izljevnom mjestu, u svakom trenutku ostvari dovoljna koliina i tlak vode. Proraun gradske/uline cijevne mree vri se prema povrini naselja, prema broju stanovnika, oekivanom prirastu i sl. Dimenzioniranje kune cijevne mree vri se uvijek prema potronim (izljevnim) mjestima, odnosno sanitarnim predmetima. Na dimenzije cijevi utie vie imbenika, a naroito: - koliina vode na izljevnom mjestu, - tlak vode u cijevnoj mrei, - brzina vode u cijevima.
PROJEKTIRANJE KUNE VODOVODNE MREE Projektiranje kune vodovodne mree uvijek je jednostavnije nego kune kanalizacije, jer su cijevi manje i teenje je pod tlakom. Osnovni princip je da vodu treba najkraim putem dovesti do potroaa, a vodove voditi tako da ih se, u sluaju njihova puknua, moe lako popraviti/zamijeniti. Stoga, grane i ogranci moraju biti to krae. Vertikale se u pravilu postavljaju skupa s kanalizacijskim, u istom lijebu, iako bi ih bilo dobro razdvojiti. U svakom sluaju, u svakom trenutku i na svakom mjestu (ispustu) u kunoj mrei mora postojati dovoljan tlak i dovoljna koliina vode.

Str. 13/50

Str. 14/50
PRORAUN VODOVODNE MREE Toan proraun vodovoda moe se izvriti principima hidraulike: teenje u cijevima pod tlakom. Ovaj proraun se rijetko upotrebljava kod kunih vodovodnih mrea. Kod njih se obino koriste pojednostavljeni prorauni. Jedan jednostavan, a za praksu dovoljno toan proraun je proraun preko izljevnih jedinica.
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU Koliina vode koja se troi u kui ovisi o broju korisnika te o vrsti i broju izljevnih mjesta. Ona se utvruje eksperimentalno, prema svrsi, nainu uporabe i konstrukciji izljeva, a ovisi i o godinjem dobu, stupnju kulture, navikama, obiajima i drugim imbenicima. Koliina vode se mijenja i ima tendenciju stalnog porasta, a izraava se na vie naina: Izljevna koliina je ona koliina koja istie na izljevu upotrebom ispusnica i drugih armatura u jedinici vremena, pri odreenom izljevnom tlaku; Protok (q) je koliina vode u litrama koja u sekundi (s) protjee kroz cijev ili armaturu. Izljevna koliina jednaka je protoku i mjeri se u l/s.

Str. 15/50

Str. 16/50
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU Trajanje ukljuenja armatura je u odnosu na pauze vrlo kratko. Kako se sva izljevna mjesta ne ukljuuju istovremeno, uzima se u obzir vjerojatnost istovremeno upotrijebljenih izljevnih mjesta. Ovo se radi uvoenjem faktora istovremenosti . Ovaj faktor se moe proraunati, ali se obino usvaja na osnovu iskustva i izvrenih mjerenja. Prema ovom obrascu, raunski protok se dobiva tako da se stvarni protok pomnoi s faktorom istovremenosti: Q = q. Izljevne jedinice (IJ) (nazivaju se i jedinice optereenja - JO) uvode se da bi se pojednostavnio raun. Izljevnom jedinicom ovdje se smatra koliina vode na potronom mjestu koju daje ispusnica dijametra 10 mm pri punom mlazu, a pri izljevnom tlaku od 5 mVS (metara vodnog stupca = 0.5 bara). Izljevne jedinice su stvar standarda zemlje, pa tako imamo: 1 IJ = 0.25 l/s DIN standard (Njemaka) koristi se i u Hrvatskoj 1 IJ = 0.47 l/s SAD 1 IJ = 0.30 l/s vedska
Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati izrazom:

q = 0.25 IJ
pri emu se faktor istovremenosti nalazi ba u tome to se IJ ne uzimaju linearno ve kao korijen. Ovo vrijedi za stambene, administrativne i druge zgrade slinog reima potronje vode. Izljevne jedinice dane su u literaturi, a ovdje se navode samo neke.
Oznaka Z B P U K T S Vrsta izljeva Zahodska koljka s vodokotli em Bide Perilica rublja ili sua Umivaonik Kada T u kada Sudoper Izljevne jedinice 0.25 0.25 1.50 0.50 1.50 1.50 0.50

Str. 17/50

Str. 18/50
TLAKOVI U CJEVNOJ MREI Da bi se mogla osigurati potrebna koliina vode svim kuanstvima, a isto tako i na svim troilima u kui, potrebno je osigurati minimalne tlakove u cijevnoj mrei. Openito, javno komunalno poduzee je duno osigurati minimalni tlak od 2.5 bara (25 mVS) na prikljuku za svaku kuu. Normalni radni tlak je 5 bara (50 mVS), a maksimalni tlak koji se doputa je 6 bara (60 mVS). U sluaju nedostatka tlaka mora se ugraditi postrojenje za podizanje tlaka (hidrofor, pumpa, rezervoar), a u sluaju prevelikog tlaka mora se ugraditi redukcijski ventil. Javno komunalno poduzee (za podruje Splita to je Vodovod i Kanalizacija Split) daje podatak o iznosu tlaka na prikljuku. U sluaju da taj podatak ne postoji, u proraunu se koristi minimalni tlak.
BRZINA VODE U CIJEVIMA Velika brzina vode u cijevima uzrokuje velike gubitke (gubici rastu s kvadratom brzine), te umove i buku (preko 3 m/s). Mala brzina vode (ispod 0.5 m/s) uzrokuje veliko taloenje netopivih tvari te postupno suavanje cijevi. Preporuljiva brzina vode u kunim ograncima je od 1.0 do 2.5 m/s. Preporuljive brzine vode dane su u tablici:
Vrsta voda Ku ni priklju ci Razvodni vodovi Vertikale Grane i ogranci Vertikale i grane u bolnicama, hotelima i sl. T opla voda-cirkulacijski vodovi
Brzina vode (m/s) 1.0 - 2.5 1.0 - 2.0 1.0 - 2.0 1.0 - 2.5 0.5 - 0.7 0.2 - 0.4

Str. 19/50

Str. 20/50
GUBICI LINIJSKI GUBICI Gubici tlaka u kunom vodovodu mogu se podijeliti na linijske gubitke koji nastaju zbog trenja (ht) i na lokalne gubitke koji nastaju na armaturama, ravama, koljenima i sl. (hl). Oba ova gubitka se iskazuju kao gubici visine vodnog stupca. Linijski gubici se mogu iskazati formulom:
ht = l v2 d 2g
k d 2.51 = 2.0 log 3.71 + Re
Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:
Materijal cijevi eli ne pocin ane cijevi Bakarne, mjedene i staklene cijevi Cijevi od lijevanog eljeza Polietilenske (PEHD) i Polipropilenske (PP) cijevi (nakon 20 god.) Azbestcementne cijevi Drenane glinene cijevi Betonske cijevi, glatke Betonske cijevi, hrapave
Hrapavost k (mm) 0.15 0.0015 0.125 0.020 0.06 0.7 0.5 2.0
pri emu je:

koeficijent trenja, prema Colebrooku: Re Reynoldsov broj d promjer cijevi k hrapavost (vidjeti tablicu) v brzina vode
Re = v d
kin. viskoznost vode ( = 0.00000131 m2/s) g ubrzanje zemljine sile tee (g=9.81 m/s2) specifina teina vode (=1.0 t/m3)

Str. 21/50

Str. 22/50
LOKALNI GUBICI Lokalni gubici, kako je ve reeno, nastaju na mjestima naglih promjena pravaca, nagiba, promjera, na zapornicama i raznim armaturama.
Lokalni gubici se obino izraavaju formulom: hl =
v2 2g
LOKALNI GUBICI Za pojedine elemente lokalni gubici ovise o profilu cijevi. U donjoj tablici navedeni su neki elementi i njihovi lokalni gubici.
Element Koljeno, 90, r=1d Luk, 90, r=3d Zatvara /Ventil Zapornica Kosa zapornica Kutna zapornica Odbojni ventil Navrtnica
gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje se eksperimentalno. Koeficijent , za dan je u tablici:
Element Ra va T oblika - odvajanje Ra va T oblika - spajanje Lu na ra va - odvajanje Lu na ra va - spajanje Izljev
Koeficijent 1.50 1.00 1.00 0.50 1.00
Element Ra va X oblika - prolaz Ra va X oblika - skretanje Prijelaznica - pove anje Prijelaznica - smanjenje
Koeficijent 2.00 3.00 1.00 0.50
10, 15 2.0 1.5 1.0 10.0 3.5 6.0 16.0 2.0
Koeficijent za profil cijevi (mm) 20, 25 32, 40 50 65 80 1.5 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 0.5 0.5 0.5 0.5 0.5 0.3 0.3 0.3 0.3 8.5 6.0 5.0 5.0 5.0 3.0 2.5 2.0 2.0 2.0 5.5 5.0 4.0 4.0 4.0 12.0 11.0 11.0 11.0 11.0 3.5 3.0 2.7 2.4 2.2
100 1.0 0.5 0.3 5.0 2.0 4.0 11.0 2.0

Str. 23/50

Str. 24/50
GUBICI NA VODOMJERU Gubici tlaka na vodomjeru mijenja se prema protoku. Gubitak tlaka na vodomjeru obino je do 1 mVS, a u svakom sluaju potrebno je da bude manji od 2 mVS. Gubitak na vodomjeru obino daju proizvoai vodomjera u tablici ili preko dijagrama.
PRORAUN MREE Proraun kune vodovodne mree vri se na osnovu izraenih nacrta vodovodne mree i pretpostavljenih dimenzija vodova. Za kunu mreu mogu se usvojiti sljedee inicijalne dimenzije vodova:
VOD Ogranci Grane Razvodi (vertikale) Dovodni vod Orijentacijska dimenzija DN 15 - 20 mm (1/2" - 3/4") 20 - 25 mm (3/4" - 1") 25 - 32 mm (1" - 1 1/4") 32 - 90 mm (1 1/4" - 3 1/2")

Str. 25/50

Str. 26/50
OZNAKE U NACRTIMA U svijetu postoji niz naina oznaavanja pojedinih vodovodnih armatura (troila). U tablici su navedeni neke najee koritene oznake.
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI Priblino dimenzioniranje cijevi moe se sprovesti preko tablice u nastavku. Valja napomenuti da je ovakav nain odreivanja dimenzija cijevi vrlo neprecizan.
Promjer cijevi (mm) 10 15 20 25 32 40 50 65 80 100 Izljevne jedinice (IJ) Brzina vode (m/s) 1.5 0.5 1.5 5 13 38 65 175 500 950 2800
1.0 0.1 0.5 2 6 17 34 85 250 450 1350
2.0 1 2.5 8.5 22 65 125 325 900 1750 4900

Str. 27/50

Str. 28/50
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI Jo jedan primjer tablice za dimez. PP cijevi.
DIMENZIONIRANJE VODOVODNE MREE
Princip projektiranja i prorauna vodovoda prikazan je na jednom jednostavnom primjeru. Promotrimo jedan sanitarni vor u nekom stanu.

Str. 29/50 Temeljni razvod je pravocrtan i duljine je 8.20 m.

Str. 30/50 Uzmimo da se sanitarni vor nalazi na 4. etai nekog viestambenog objekta, tj. grane se nalaze na 9.66 m vie od nivoa vodomjerila.

Str. 31/50 Vertikala je postavljena u instalacijski aht, a prikljuak za sanitarni vor je izveden probojem kroz nosivi zid. Pretpostavimo inicijalno da je vertikala 25. Na poetku prikljuka postavljen je glavni ventil.

Str. 32/50
Horizontalna grana se postavlja na 50 cm od kote gotovog poda (oko 60 cm od kote vrha betonske ploe) i vodi kroz zid.

Str. 33/50

Str. 34/50
Ogranci se sputaju na potrebnu visinu za svako pojedino troilo.
Te se ispusnice (hladna voda) svakog troila mogu ucrtati na tlocrtu.

Str. 35/50

Str. 36/50
Razvod tople vode polazi od bojlera do svih potroaa koji zahtijevaju toplu vodu. Na kraju je potrebno dodati inicijalne debljine cijevi, te je time shema vodovodne mree u tlocrtu gotova.
Duljine cijevi pojedinih grana mogu se priblino oitati s tlocrta.

Str. 37/50

Str. 38/50
Za projektiranu granu i ogranke potrebno je nacrtati shemu razvoda sa svim duljinama i predvienim dimenzijama cijevi. Zelenom bojom su oznaena troila, crvenom bojom fitinzi, a utom bojom karakteristine toke razvoda. Za proraun mree moemo formirati tablicu u kojoj emo pratiti mreu hladne vode po karakteristinim tokama. Krenimo od toke c. Iz toke c do toke d imamo jedan ispust (slavinu) i jedno koljeno, te 0.30 m PP cijevi nazivnog promjera 20 mm.

Str. 39/50 U toki c imamo ispust za kadu (1.5 IJ), isti profil cijevi 16.2 mm, pa moemo izraunati brzinu vode:
q = 0.25 IJ = 0.25 1.5 = 0.306 l s d2 1.622 3.14 = = 2.06 cm2 A= 4 4 q 0.306 10 3 v= = = 1.49 m s A 2.06 10 4

Str. 40/50 Hrapavost PP cijevi je 0.020 mm, pa se prema Colebrooku moe izraunati : kd 1 2.51 = 2.0 log 3.71 + Re v d 1.49 0.0162 Re = = = 18370.0 0.00000131 1. 2. 3. Pretpostavljeno: = 1.0 Izraunato: = 2.2610-2 Pretpostavljeno: = 2.2610-2 Izraunato: = 2.9610-2 Pretpostavljeno: = 2.9610-2 Izraunato: = 2.8810-2 Pretpostavljeno: = 2.8810-2 Izraunato: = 2.8910-2 Linijski gubici (po m cijevi):
ht =
l v2 = d 2g = 2.89 10 2 = 0.20 m m' 1.00 1.49 2 1 .0 = 0.0162 2 9.81
Ukupni linijski gubici su:
h t,u = lc h t = 0.30 0.20 = 0.06 m

Lokalni gubici su gubici na ispusnici (=1.0) i gubici na koljenu (=1.5), ukupno: =2.5.
Dionica
Duina m 0.3
Izljevne jedinice IJ 1.50
isti profil cijevi mm 16.2
Brzina m/s 1.49
Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni Lokalni (hl) ukupni
4.
hl =
v2 1.49 2 = 2 .5 = 0.28 m 2g 2 9.81
1-2
Dionica
Duina m 0.3
Izljevne jedinice IJ 1.50
isti profil cijevi mm 16.2
Brzina m/s 1.49
Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni 0.20 0.06 2.5 Lokalni (hl) ukupni 0.28
SUMA: UKUPNA SUMA:
0.00
0.00 0.00
1-2 2-3
10

Str. 41/50 Dionica d-e je duine 0.80 m, profil cijevi je: 20 i ima jedno koljeno (iz toke d, =1.5). Na dionici d-e nema novih potroaa, pa broj izljevnih jedinica ostaje 1.5 (Kada).

Str. 42/50 Dionica e-f je ukupne duine 2.70 m, profil cijevi je i dalje: 20. Na ovom dijelu cjevovoda ima jedno koljeno (=1.5) i etiri Rt rave (=1.5), s prolazom vode, ukupno uk=7.5. Na dionici su novi potroai: Bide (IJ=0.25), Umivaonik (IJ=0.5) i Perilica rublja (IJ=1.5). Ukupno s kadom, IJ=3.75. Vidljivo je da je brzina vode u toki f na granici 2.35 < 2.50 m/s.
Dionica
Duina m 0.3 0.8
Izljevne jedinice IJ 1.50 1.50
isti profil cijevi mm 16.2 16.2
Brzina m/s 1.49 1.49
Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni 0.20 0.06 0.20 0.16 Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17
Dionica
Duina m 0.3 0.8 2.7
Izljevne jedinice IJ 1.50 1.50 3.75
isti profil cijevi mm 16.2 16.2 16.2
Brzina m/s 1.49 1.49 2.35
Gubitak tlaka Linijski (ht) po m ukupni 0.20 0.06 0.20 0.16 0.46 1.25 2.5 1.5 7.5 Lokalni (hl) ukupni 0.28 0.17 2.11
1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7
1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7
SUMA: UKUPNA SUMA:
0.22
0.45 0.67
SUMA: UKUPNA SUMA:
1.47
2.56 4.03

Str. 43/50 Na slian nain moe se popuniti i ostatak tablice.

Str. 44/50 Varijantno rjeenje je s cijevima neto veeg profila (25) na dionicama: e-f i f-g. U ovom sluaju gubici su manji (6.03 u odnosu na 9.19), i brzina vode u cijevima je ujednaenija. Dakle, varijanta s cijevima 25 je bolje (i neto skuplje) rjeenje.
Dionica
Duina m 0.30 0.80 2.70 0.95 9.40 6.70
Izljevne jedinice IJ 1.50 1.50 3.75 4.00 4.00 4.00
isti profil cijevi mm 16.2 16.2 16.2 16.2 20.4 20.4
Brzina
Gubitak tlaka Lokalni (hl) ukupni 2.5 0.28 1.5 0.17 7.5 2.11 4.0 1.20 1.5 0.18 6.5 0.78 4.71 9.19
Dionica
Duina m 0.30 0.80 2.70 0.95 9.40 6.70
1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7
Linijski (ht) m/s po m ukupni 1.49 0.20 0.06 1.49 0.20 0.16 2.35 0.46 1.25 2.43 0.49 0.47 1.53 0.16 1.48 1.53 0.16 1.06 SUMA: 4.48 UKUPNA SUMA:
Brzina
Gubitak tlaka 2.5 1.5 7.5 4.0 1.5 6.5 Lokalni (hl) ukupni 0.28 0.17 0.84 0.48 0.18 0.78 2.72 6.03
1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7
Linijski (ht) m/s po m ukupni 1.49 0.20 0.06 1.49 0.20 0.16 1.48 0.15 0.40 1.53 0.16 0.15 1.53 0.16 1.48 1.53 0.16 1.06 SUMA: 3.31 UKUPNA SUMA:
11

Str. 45/50 Ukupni broj IJ je 4.0. Na osnovu tog podatka moe se izraunati ukupan protok:
q = 0.25 IJ = 0.25 4.0 = 0.50 l s

Str. 46/50 Dakle, kada se doda i vodomjer, tablica se moe konano ispisati:
Prema tablici (dole) moe se izabrati tip vodomjera za nazivni protok i oitati gubitak na vodomjeru
Qn = 3.0 m3/h = 0.83 l/s Gubitak tlaka = 0.6 mVS Qn = 5.0 = 1.4 l/s Gubitak tlaka = 0.6 mVS m3/h
Dionica
Duina m 0.30 0.80 2.70 0.95 9.40 6.70
Brzina
Gubitak tlaka 2.5 1.5 7.5 4.0 1.5 6.5 Lokalni (hl) ukupni 0.28 0.17 0.84 0.48 0.18 0.78 2.72 0.60 6.63
1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7
Linijski (ht) m/s po m ukupni 1.49 0.20 0.06 1.49 0.20 0.16 1.48 0.15 0.40 1.53 0.16 0.15 1.53 0.16 1.48 1.53 0.16 1.06 SUMA (mVS): 3.31 VODOMJER (mVS): UKUPNA SUMA (mVS):

Str. 47/50

Str. 48/50
DIMENZIONIRANJE GLAVNOG DOVODA

Pretpostavimo da je na prikljuku osiguran minimalni tlak (2.5 bara = 25 mVS). Najvie izljevno mjesto je 9.66 m iznad prikljuka, a gubici su 6.63 mVS, tada ostaje razlika tlaka: 25.0 - 9.66 - 6.63 = 8.71 mVS to osigurava da e i u sluaju najvee potronje na prikljuku biti dostatan tlak i koliina vode.
Glavni dovod se dimenzionira prema ukupnoj potrebi za vodom u nekoj graevini. U prethodno prikazanoj graevini ukupna koliina vode za prikazani sanitarni vor je 4 IJ. Pretpostavimo da odabrani stan ima jo potronju za sudoper (0.50 IJ) i perilicu sua (1.50 IJ), dakle ukupnu potronju od 6.0 IJ. Pretpostavimo takoer da zgrada ima 10 identinih stanova. Dakle ukupni zahtjev za koliinom vode je:
Qn = 10 6 = 60 IJ q = 0.25 IJ = 0.25 60 = 1.94 l s = 0.00194 m3 s

Prema maksimalnoj dozvoljenoj brzini vode u cijevima moemo izraunati:
v max = 2.0 m s d2 q A pot = = dpot 4 v max dpot
4q v max
4q 4 0.00194 = = v max 2.0 = 0.0351 m = 35.1 mm
12

Str. 49/50
DIMENZIONIRANJE VODA TOPLE VODE Vod tople vode dimenzionira se na isti nain kao i vod hladne vode. U sluaju da je topla voda lokalne namjene (bojler i lokalni razvod) najee se uzima da je vod tople vode isti kao i vod hladne vode. DIMENZIONIRANJE CIRKULACIJSKOG VODA Kako je ranije naglaeno, cirkulacijski vod slui za povratak neiskoritene tople vode u centralni grija. Dijametar cirkulacijskog voda se odabire prema usvojenom dijametru voda tople vode, prema tablici:
TV CV DN 20-32 DN 15 DN 40-50 DN 20 DN 65-80 DN 25 DN 100 DN 32
13
Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 2/30
POARNI VODOVOD Poarni vodovod slui za spreavanje irenja poara do dolaska vatrogasnih jedinica. Kod poarnih vodovoda razlikujemo - Vanjski poarni vodovod (podzemni i nadzemni) - Unutranji poarni vodovod (Unutranja hidrantska mrea) Vanjska hidrantska mrea obino je sastavni dio komunalne mree i projektira se u sklopu komunalnog ureenja zone. U nekim sluajevima moe biti i dio dvorine mree (javne zgrade). Unutranja hidrantska mrea projektira se zajedno s vodovodnom mreom i sastavni je dio kune instalacije.
Str. 3/30
Str. 4/30
VANJSKA HIDRANTSKA MREA Vanjska hidrantska mrea ima vanjske hidrante na koje se nadovezuje cijev s mlaznicom. Ovim ureajem rukuju vatrogasci ili osoblje zgrade (javna zgrada). Hidranti mogu biti podzemni ili nadzemni (crte desno), a ima ih raznih izvedbi (dole).
UNUTARNJA HIDRANTSKA MREA Unutarnja hidrantska mrea je sastavni dio kune instalacije. To je najrasprostranjeniji sustav za gaenje poara u zgradama, a svrha mu je ugasiti manji poar, tj. sprijeiti irenje poara dok ne dou vatrogasci. Unutarnja hidrantska mrea moe biti: - Mokra u hidrantskim cijevima se uvijek nalazi voda pod tlakom, ili - Suha u hidrantskim cijevima nema vode. U sluaju poara vatrogasci ovu mreu prikljuuju na vodovodnu mreu i koriste je za gaenje poara.
Str. 5/30
Str. 6/30
SUHA HIDRANTSKA MREA Princip rada suhe hidrantske mree prikazan je na slici. Vatrogasno vozilo je prikljueno na vanjski hidrant i opskrbljuje kunu hidrantsku mreu vodom. Suhe hidrantske mree u pravilu valja izbjegavati, a postavljaju se samo izuzetno, kad postoji opasnost od smrzavanja vode, ili kod previsokih zgrada i sl. Suhi poarni vodovi se obavezno izvode iz elinih cijevi (negorive!), a obino imaju promjer 50 mm.
MOKRA HIDRANTSKA MREA Mokra hidrantska mrea (najee samo: Hidrantska mrea) sastoji se od poarne vertikale na koju se prikljuuju zidni hidranti (H) na mjestima gdje su potrebni. Poarni vod je obino zasebni vod, na koji je takoer potrebno postaviti vodomjer na poetku razvoda. Kao i kod suhe mree, poarni vodovi se obavezno izvode iz elinih cijevi (negorive!), i takoer obino imaju promjer 50 mm. Na vrhu vertikale obino se postavlja zrani ventil. Dobro je na vrhu vertikale predvidjeti jedno ili vie stalno toeih mjesta.
Str. 7/30
Str. 8/30
MOKRA HIDRANTSKA MREA Unutranja hidrantska mrea zavrava ormariem s namotanim crijevom i mlaznicom. Crijevo je obino duljine 15 m, izraeno od gumiranog platna (trevire) i namotano na kolut (postoje i drugaiji sustavi). Zidni hidranti se postavljaju na nain da se s najmanjim brojem hidranata omogui gaenje vatre koja se moe pojaviti na bilo kojem mjestu u zgradi. Zidni hidrantski ormari mora biti postavljen na lako dostupnom i vidljivom mjestu. Obino je oznaen slovom H.
PRORAUN HIDRANTSKE MREE

Hidrantska mrea se proraunava na potpuno isti nain kao i standardna vodovodna mrea. Koliinu vode i tlakove za unutarnju hidrantsku mreu propisuje MUP u dogovoru s vatrogascima, ovisno o namjeni zgrade, njenoj povrini, kubaturi i sl. Kod uobiajenih stambenih i stambeno-poslovnih zgrada moe se uzeti da je potrebna koliina na izljevu za cijev 50 je 50 IJ, a potreban tlak na najviem izljevu min. 2-3 mVS uz istovremeni rad bar 2 hidranta.
Str. 9/30
Str. 10/30
RASPORED HIDRANATA
Pravilnim rasporedom poarnih hidranata vano je omoguiti mogunost gaenja poara u bilo kojem dijelu zgrade. Duljina crijeva je obino 15 m, a na ispustu mlaz ima min. 2.0 mVS, to daje ukupni radijus od 17 m.
SAMOPOSLUGA Protupoarni hidrant celicna cijev 50
R= R= R= 17 15 .0 15 .0 m .0 m m
SPRINKLER INSTALCIJA Sprinkler (prinkler, Prskalica) instalacija je automatska instalacija koja slui za gaenje poara odmah na mjestu njegovog nastanka. Primjenjuju se u prostorijama u kojima je opasnost od poara naroito velika (skladita, garae, pozornice, robne kue, itd.) Sprinklerski ureaj ne zamjenjuje hidrant ve ga nadopunjuje i mora biti potpuno odijeljen od njega. Sprinklerski ureaj se sastoji od cijevne vodovodne mree smjetene pod stropom, na kojoj su na odreenim razmacima smjetene prskalice (sprinkleri). Prskalice sadre lako topivi lem (ili ampulu) koji se pri poaru rastopi, tako da prskanje starta automatski. Ovisno o visini nad podom i meusobnom razmaku, prskalice mogu namoiti povrinu od 9 do 12 m2, pri izljevnom tlaku 5 mVS.
R= 17 .0
POM. PROSTOR
m
m
R= 15 .0
R= 1
7.0
Protupoarni hidrant celicna cijev 50
R= 1
R= 17 .0
Vodomjerni ormaric Dovod vode iz gr. vod. PEHD cijev 50
R= 15 .0
Str. 11/30
R= 17 .0
R= 15 .0
CAFFE BAR
SPRINKLER INSTALCIJA Poeci primjene sprinklera seu u drugu polovinu 19-tog stoljea, a danas je sprinkler najraireniji sustav za automatsko gaenje. Susreemo ga u svim veim robnim kuama, u hotelima, bolnicama, podzemnim garaama, brojnim javnim i poslovnim objektima, u skladitima, visokoregalnim skladitima, industrijskim pogonima i na putnikim brodovima. Dvije su osnovne vrste sprinkler sustava - mokri i suhi. Kod mokrog sustava je voda pod pritiskom stalno u cjevovodima, to je primjereno grijanim prostorima. Kod suhog sustava, koji se moe koristiti i za podruja sa niskim ili sa veoma visokim temperaturama, u cjevovodima je u pripravnom stanju stlaeni zrak, a voda dolazi nakon aktiviranja sprinkler mlaznice. Cijevnu mreu od izvora vode dijeli mokra ili suha sprinkler ventilska stanica. Ista omoguuje lokalni zvuni alarm putem alarmnog zvona, te prosljeenje poarnog signala putem tlane sklopke. Sprinkler instalacije mogu se raditi i kao Vodene zavjese.
.0 17 R= m
.0 15 R= m
R= 15.0
m
m
7. 0
Protupoarni hidrant celicna cijev 50
.0 15 R= m
.0 17 R= m
Str. 12/30
SPRINKLER INSTALCIJA Princip rada

1) 2) 3) 4) 5) Sprinklerska cisterna za skladitenje vode Pumpa 10 Tlani spremnik Komprimirani zrak Komandni ventil 6) 7) 8) 9) 10) Optiki alarmni signal Sprinkler mrea Tlani prekida Alarmna naprava Prskalica
Str. 13/30
Str. 14/30
SPRINKLER INSTALCIJA - IZVOENJE Sprinklerska mrea se moe postaviti u granastom ili optjecajnom (prstenasta) obliku. Sprinklerska mrea treba biti podijeljena u sekcije. Broj prskalica u svakoj sekciji ovisi o stupnju opasnosti, a obino se kree do 800 prskalica. Svaka sekcija ima posebni komandni ventil i alarmni ureaj. Za odvodnju poarne vode treba predvidjeti slivnike dostatnog kapaciteta.
SPRINKLER INSTALCIJA DIMENZIONIRANJE Projektiranje i izvoenje sprinkler sustava je sloen postupak, koji obuhvaa mnogo parametara za svaki konkretni objekt. Za projektiranje se najee koriste smjernice Saveza njemakih osiguravajuih drutava - VdS, te ameriki propisi NFPAZ. Naelni odabir poloaja i broja prskalica, kao i promjera cijevi mogu se koristiti dole prikazane tablice. Prskalice se postavljaju na cijevnu mreu, paralelno sa stropom, na udaljenosti 10 do 25 cm. Mogu se postaviti s prskalicom okrenutom gore ili dole. Najvei broj sprinklera na jednoj grani je 6. Najmanji promjer grane je 20.
Stupanj opasnosti Normalan Povean Eksplozija Razmak u m Meusobni 3 2.5 1.6 Od zida 1.5 1.25 0.8 Povrina mlaza (m ) 9.0 6.0 3.0
2
Promjer cijevi (mm) 20 25 32 40 50 65 80 100 125 150
Broj prskalica
Opasnost Normalna Poveana 1 1 3 2 5 4 9 5 18 10 28 20 46 36 115 80 150 140 200 200
Str. 15/30
Str. 16/30
POSEBNE PROTUPOARNE INSTALACIJE Pjena je efikasno sredstvo za gaenje prvenstveno kemikalija i naftnih derivata, nastaje mijeanjem vode, pjenila i zraka. Primjena je najea u naftnim postrojenjima, rezervoarskim prostorima, istakalitima, aerodromima, avionskim hangarima. Ugljini dioksid (CO2) je stabilni plin koji poar gasi efektom guenja, te je prikladan prvenstveno za totalnu zatitu, ali i za lokalnu primjenu, i to u veoma irokom rasponu - industrijska postrojenja, transformatori u zatvorenom prostoru, lakirnice. Plin FM-200 je veoma prikladan za gaenje prostorija sa skupom opremom. Koristi se za gaenje elektronske opreme, u laboratorijima, muzejima i vrijednim arhivama.
TOPLA VODA Ureaji za opskrbu toplom vodom omoguavaju dobivanje i uporabu tople vode za higijenske i tehnike potrebe na svakom potronom mjestu u zgradi u dovoljnoj koliini, dobroj kvaliteti, prikladnoj temperaturi i povoljnoj cijeni. Osobna potronja vode po stanovniku (Hrvatska) kree se od 75 do 225 l/dan, od ega oko 25-40% otpada na hladnu, a 60-75% n toplu vodu. Topla voda se upotrebljava za: Osobno pranje (umivanje i kupanje), Pranje rublja i posua, Pranje prostorija, Pripremu jela i dr. Znatno vie nego u kuanstvima, topla voda se koristi u javnim zgradama: restorani, kavane, hoteli, bolnice, kupalita i sl. U industriji, topla voda se koristi i za tehnoloke potrebe kao sastavni dio proizvodnje ili proizvoda (pekare, pivovare). U privredi je potronja tople vode i vea nego u kuanstvima.
Str. 17/30
Str. 18/30
UREAJI ZA PRIPREMU TOPLE VODE Ureaji za pripremu tople vode sastavni su dijelovi unutranjeg vodovoda, i njihov poloaj i veliina mora biti obraen projektom Vodovoda i Kanalizacije. Razlikuju se i dijele prema: - Domet djelovanja: lokalni, centralni i daljinski, i - Vrsta goriva koju koriste: elektrini, plinski, kruta goriva. Grijai vode mogu biti niskotlani (otvoreni, netlani pod atmosferskim tlakom) ili visokotlani (zatvoreni, tlani pod tlakom vodovoda). Prema nainu proizvodnje tople vode dijele se na: - Akumulacijski vea koliina vode se zagrije prije poetka potronje - Protoni voda se zagrijava prilikom proticanja kroz grija - Kombinirani koriste oba naina istovremeno
AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) U akumulacijskim elektrinim grijaima vea koliina vode se unaprijed zagrije i stalno je na raspolaganju potroau, a pri potronji i za vrijeme pauza automatski se dogrijava. Sastoje se od kotla koji je uvijek pun vode i dobro toplinski izoliran, elektrinog grijaa i automatskog regulatora. Iako bojleri, u principu, mogu biti nisko i visokotlani, kuanski bojleri su u pravilu visokotlani, s nazivnim tlakom 6 bara.
Str. 19/30
Str. 20/30
AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Princip rada Otvaranjem ventila za toplu vodu hladna voda iz cijevne mree ulazi u kotao i istiskuje zagrijanu vodu kroz cijev na vrhu kotla. Grijai zapremine preko 10 l moraju imati odbojni ventil koji sprjeava da zagrijana voda prijee u vodovodnu mreu. Zagrijavanje vode se obino kontrolira automatskim termostatom.
AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Mali kuni sustavi Kuni bojleri, za pojedinane stanove ili manje poslovne prostore, obino se proizvode u dimenzijama zapremine: 5 l, 10 l (za kuhinje), te 30 l, 50 l i 80 l za kupaonice. U pravilu su tlani (radni tlak 6 bara), i sa snagom grijaa od 1000-4000 W. Iako su u principu vrlo sigurni ureaji, ipak ih je dobro postavljati ne u neposrednoj blizini toeih mjesta (npr. ne iznad kade, ve iznad perilice rublja!). Ako to nije mogue potrebno je ugraditi fidovu sklopku na elektro instalaciju bojlera.
Bojleri: 5 i 10 l
Bojleri: 30, 50 i 80 l
Str. 21/30
Str. 22/30
AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Vei sustavi Kod potrebe za veom koliinom tople vode mogu se instalirati vei bojleri. Ovi bojleri se rade standardno u zapreminama 120, 150 i 200 l, a za vee potrebe (industrija, bolnice i sl.) postoje i vei.
AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Izbor Elektrini grijai izabiru se prema potrebnoj koliini vode, njenoj temperaturi, trajanju zagrijavanja i broju potronih mjesta. Pri tome je potrebno voditi rauna o ukupnoj snazi elektrinih grijaa, te veliini i mogunosti smjetaja. U tablici su prikazani neki uobiajeni bojleri s uobiajenim snagama grijaa. Veliki bojleri se postavljaju u Trajanje zagrijavanja vode (min) kupatilima, sa to kraim duljinama Zapremina bojlera Snaga grijaa (kW) cijevi da se voda to manje hladi. (lit) Mali bojleri se obino postavljaju u 1.0 1.5 2.0 3.0 4.0 kuhinjama ispod sudopera ili u wc5 14 ima ispod lavandina. 10 38 28
30 50 80 100 120 150 170 282 450 112 188 300 380 450 85 140 225 310 340 420 56 94 150 188 225 282 42 70 112 140 170
Str. 23/30
Str. 24/30
PROTONI BOJLERI Protoni bojleri zagrijavaju vodu pri njenom protjecanju. Njihova veliina je stoga znatno manja od akumulacijskih bojlera, ali su im grijai vrlo velike snage. Zbog toga im je potrebna trofazna struja i znatno jai elektrini vodovi. Uinak im je dan u tablici:
Snaga grijaa (kW) 12 18 21 Protok pri temp. (l/s) 40 0.09 0.14 0.16 55 0.06 0.09 0.11 Trajanje punjenja (min) kada 150 l 27.0 18.0 15.5 praonik 20 l 5.5 3.5 3.0
CENTRALNI SUSTAVI
Centralna opskrba toplom vodom dolazi u obzir za zgrade kao npr. hoteli, bolnice, javna kupalita, industrijska postrojenja i sl., ali takoer i za male zgrade. Takoer, centalni sustavi su i sustavi centralnog grijanja. Centralna opskrba ima niz prednosti: uteda u prostoru (nema lokalnih aparata), topla voda je uvijek na raspolaganju, ugodna upotreba, relativno manji investicijski i trokovi odravanja. Nedostaci su: duga cijevna mrea (vei gubici topline), ovisnost o reimu loenja, tekoa obrauna potronje i sl. Stupanj korisnosti starih instalacija je oko 20%, a novih do 60%, to je jo uvijek relativno malo.
Str. 25/30
Str. 26/30
CENTRALNI SUSTAVI Centralni sustavi se, u pravilu, sastoje od kotlova za zagrijavanje vode (veliki bojler), skladinih tankova (cisterni) i cjevovodnog sustava. Kod centralne pripreme tople vode voda se najee koristi i za sanitarne potrebe, a i za potrebe grijanja prostorija.
BOJLERI NA SUNEVU ENERGIJU

U zadnje vrijeme prisutni su sustavi grijanja vode na sunevu energiju (solarni kolektori). Ovaj sustav ima vie varijanti, a najee su: otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Ovaj sustav je vrlo ekonomian i u EU u stalnom porastu. Plan Europske Unije je instalirati 100 milijuna m2 sunevih kolektora do kraja 2010. godine.
Str. 27/30
Str. 28/30
DIMENZIONIRANJE CIJEVNE MREE ZA TOPLU VODU Kod lokalne pripreme tople vode (npr. bojler u kupaonici) cijevna mrea za toplu vodu se obino ne dimenzionira, ve se dimenzije cijevi odabiru jednake onima za hladnu vodu. Kod centralnih sustava zagrijavanja vode cijevnu mreu je potrebno proraunati po svim pravilima kao i za hladnu vodu.
IZOLIRANJE CIJEVNE MREE ZA TOPLU VODU

Izolacijom cijevi kojima se provodi topla voda smanjujemo gubitke topline. Toplinska izolacija cijevi najee se izvodi: jastucima od staklene ili mineralne vune, tj.pjenastim izolatorima. Debljina izolacijskih slojeva ovisi o vrsti materijala izolacije i cijevi, temperaturi vode i sl., a najee se kree od 15 mm do 50 mm. Kotlovi, bojleri i sl. oprema se najee isporuuje s ugraenom izolacijom. Pri postavljanju izolacije mora se voditi rauna o prirubnicama i drugim dijelovima koji moraju biti dostupni bez skidanja izolacije
Str. 29/30
ZATITA OD KOROZIJE I INKRUSTACIJE

Korozija je nagrizanje i razaranje metala, a inkrustacija je izluivanje kamenca iz vode i stvaranje sloja koji se vee za cijev, a naroito je izraena kod hrapavih cijevi. Ove pojave su naroito naglaene kod tople vode (iznad 60 C). Za izbjegavanje obje ove pojave dobro je temperaturu vode drati ispod 60 C i koristiti cijevi koje su manje hrapave, tj. nisu podlone koroziji (PEHD i PP cijevi).
Instalacije Dio 2. - Kanalizacija Predavanje br. 5 Opci dio, Sanitarni predmeti

Str. 2/49
KANALIZACIJA - POVIJEST Poeci kanalizacije seu u pradavna vremena. Iz rimskog doba poznata je tzv. Cloaca Maxima (velika kanalizacija) koja se odrala do danas. Meutim, poznato je da su efikasne kanalizacijske sustave imali i Babilonci, Egipani, Maje, Azteci, Indija, Kina i druge drevne civilizacije.
Kanalizacijska cijev, Jeruzalem oko 100. g. PNE
Cloaca Maxima, Rim, oko 600. g. PNE
Kanalizacija otoka Santorini, oko 200. g. PNE

Str. 3/49

Str. 4/49
KANALIZACIJA Nakon propasti Rimskog carstva, zapoinje period tzv. srednjeg vijeka, u kojem se, generalno, zaputa kanalizacijska mrea. U Europskim gradovima, otpadne vode su se najee izbacivale direktno na ulicu ili vodotok (ako ga je bilo). Posljedica su bile este epidemije (kuga, kolera)
Kanalizacijski sustav u Perziji, oko 4000 g. PNE
Srednjevjekovni zahod, Dvorac Turku, Finska, 15. st.
Kan. Sustav grada Harappe, Pakistan, oko 5000 g. PNE
Kanalizacijski sustav grada Lothala dolina Inda, oko 4000. g. PNE
Ostatak kanalizacijskog sustava, ispust fekalija direktno na ulicu
Zahod s vedrom (pail closet), sredina 18. st.

Str. 5/49

Str. 6/49
KANALIZACIJA Poetak modernih kanalizacijskih sustava zapoinje razvojem modernih gradova (19. stoljee).
KANALIZACIJA Zadatak kanalizacije je da svu otpadnu vodu iz zgrade odvede na prikladno mjesto, da je uini nekodljivom i da je ukljui u prirodno kruenje vode na zemlji. Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznih vodoopskrbnih sustava, pri emu se mijenjaju njene prvotne znaajke: fizikalne, kemijske i mikrobioloke. U otpadne vode svrstavaju se: Sanitarne otpadne vode Tehnoloke otpadne vode Oborinske otpadne vode
Parika kanalizacija oko 1820.
Kanalizacija Londona oko 1870.
Gradnja NY kanalizacije, oko 1880.

Str. 7/49

Str. 8/49
SANITARNE OTPADNE VODE U ovu skupinu ubrajaju se sve vode koje se, u irem smislu, upotrebljavaju za vodoopskrbu stanovnitva, odnosno za zadovoljavanje ivotnih funkcija i sanitarnih potreba, te za gradsku komunalnu potronju. Ove vode sadre prljavu vodu iz domainstava (koja nastaje pranjem ljudi, posua, robe i sl.), fekalnu otpadnu vodu i razne vrste otpatke koji se ubacuju u kanalizaciju (papir, krpe, razne manje vrste stvari i sl.). U ovoj vodi ima masti, sapunice, pijeska, gline, ostataka jela i sl. U tablici je prikazan priblian sastav prosjene europske otpadne vode. BPK5 je bioloka potronja kisika (mg/l O2) za 5 dana, to je obino mjerilo zagaenosti vode.
Miligrama na litru (mg/l) Tvari Taloive suspenzije Netaloive suspenzije Otopljene tvari Ukupno Miner. tvari 50 25 375 450 Org. tvari 150 50 250 450 Ukupno 200 75 625 900 BPK5 100 50 150 300
SANITARNE OTPADNE VODE Otpadna voda sadri uvijek i mikroorganizme, bakterije i viruse, meu kojima je veina korisna. Ako dolazi od bolesnika tada sadri i patogene bakterije/viruse. Takoer, organske tvari sadrane u sanitarnoj otpadnoj vodi podlone su u velikom stupnju truljenju, kojom prilikom se razvijaju plinovi: CO2, H2S, te sumporna kiselina: H2SO4. Koliina sanitarne vode koja otjee kanalizacijom slae se otprilike s koliinom potroene vode. Vee razlike nastaju samo kada se voda koristi za zalijevanje vrta i sl.

Str. 9/49

Str. 10/49
INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE Tehnoloke vode iz razliitih industrija znatno se razlikuju po svome sastavu. Generalno se dijele na: bioloki razgradive ili kompatibilne mogu se mijeati s gradskom kanalizacijom, i bioloki nerazgradive ili nekompatibilne prije isputanja u kanalizacijsku mreu se moraju prethodno proistiti. Pojedine industrije upotrebljavaju velike koliine vode za rashlaivanje, pri emu se temperatura vode povisi. Pojedine industrijske vode imaju teko razgradive i opasne sastojke, kao to su: teki metali (iva, kadmij), nafta, kiseline, luine, radioaktivni izotopi, sintetski kemijski spojevi i sl. Takve vode treba obavezno proistiti prije isputanja u kanalizaciju.
OBORINSKE OTPADNE VODE Oborinske vode se samo uvjetno mogu smatrati istim vodama, jer one na svom putu ispiru atmosferu i otapaju i transportiraju sve sastojke koji se na tom podruju isputaju u atmosferu. Takoer, oborinske vode koje padaju na povrine koje mogu biti zagaene (parkiralita i sl.) moraju se sakupiti i proistiti prije isputanja u kanalizacijsku mreu.

Str. 11/49

Str. 12/49
KANALIZACIJA - OPENITO Najbre i najjednostavnije rjeenje uklanjanja otpadne vode iz zgrade ili naselja je kanalizacijska mrea. U naseljima gdje ne postoji komunalna kanalizacijska mrea, odvodnja otpadne vode se vri septikim (crnim) jamama, te organiziranim odvozom sadraja iz septikih jama. Kuna kanalizacijska mrea, uvijek zapoinje od sanitarnih predmeta, nastavlja s cijevnom mreom te zavrava ispustom u komunalnu mreu ili septiku jamu. Dakle, bez obzira na konani nain ispusta otpadnih voda, kuna kanalizacijska mrea je uvijek ista.
SANITARNI PREDMETI Sanitarni predmeti su otvorene posude za prijem otpadne tvari u tekuem stanju, to se odvodi ostalim dijelom kanalizacijskog sustava. Sam naziv: Sanitarni predmet kazuje da predmet mora udovoljavati zdravstveno-higijenskim uvjetima, to nadalje znai da je nuno uspostaviti vodovodni sustav s primjerenom koliinom vode za ispiranje. Bez obzira na njihovu namjenu i konstrukciju, osnovni zahtjevi koje sanitarni ureaji moraju zadovoljiti su: Ergonomija Odnos ovjeka, tj. njegovih fiziolokih potreba s dimenzijama, oblikom i prostorom u kojem ga postavljamo; Sanitarna sigurnost Sanitarni predmet se mora lako odravati (stjenke mu moraju biti glatke), iz njega se ne smije iriti neugodan miris, te mora svesti koliinu buke koja se proizvodi na minimum; Sigurnost upotrebe prilikom koritenja sanitarnog predmeta mogunost ozljede treba biti svedena na minimum.

Str. 13/49

Str. 14/49
SANITARNI PREDMETI MATERIJALI Materijali za izradu sanitarnih predmeta moraju zadovoljavati prethodno nabrojane zahtjeve, a takoer moraju imati dobra fizikalna (otpornost na temperaturu, glatkoa povrine), kemijska (otpornost na kemikalije) i mehanika svojstva (vrstou i tvrdou). S obzirom na navedene zahtjeve za proizvodnju sanitarnih predmeta se koriste razni materijali, a najei su: Keramika (porculan, fajansa, kamentina) Lijevano eljezo Limovi Kamen Plastika
SANITARNI PREDMETI KERAMIKA Keramika je najei i najprihvatljiviji materijal za najvei broj sanitarnih predmeta (umivaonici, WC koljke, pisoari, bidei). Keramiki su materijali: Sanitarni porculan je najkvalitetniji i najskuplji tip keramikog proizvoda. Sastoji se od glinenca (feldspata) i kvarca. Pee se na temperaturi od 1400 C, a pri tom se glazura vrsto vee s podlogom. Ovo je zbijen, tvrd i vrlo vrst materijal, zbog ega se mogu proizvoditi sanitarni predmeti s vrlo tankim stjenkama. Nedostatak mu je veliko skupljanje (9-13%), pa nije pogodan za velike sanitarne predmete. Fajansa je slina porculanu, ali je prilino porozna pa je valja presvui glazurom. Danas se rjee koristi za sanitarne predmete. Kamentina osim gline sadri pijesak i amot. Primjenjuje se za izradu odvodnih cijevi, ali i za sanitarne predmete. Posebno je gospodarski povoljna i jeftina.

Str. 15/49

Str. 16/49
SANITARNI PREDMETI LIJEVANO ELJEZO Lijevano eljezo je trajan materijal, otporan na koroziju. Od njega se najee izrauju kade, tu kade, umivaonici i sl. Radi lakeg odravanja obino se iznutra oblau peenim emajlom, a izvana uljanom bojom. Stijenke su im debele 4-6 mm, pa su znatne teine, skuplji ali i dugotrajniji. Danas se rjee koriste. SANITARNI PREDMETI LIM Kao limove za izradu sanitarnih predmeta koristimo: elini ili crni lim debljine je 1.5-2 mm i obavezno se emajlira. Nehrajui elini lim (Inox) 0.8-1.5 mm, otporan na koroziju i trajan, ali skup. Obino se koriste za sudopere, industrijske praonike, obdukcijske stolove i sl. Najee vrste su Cr-Ni i Cr. Bakreni lim ima odlina svojstva, otporan na koroziju i trajan. Rijetko se primjenjuje (medicina).
SANITARNI PREDMETI KAMEN Prirodni kamen se nekad koristio u priobalnom podruju i otocima i od njega su se radili kuhinjski sudoperi, ukrasne fontane i bazeni. Danas se koristi samo izuzetno. Zamijenio ga je umjetni kamen (terazzo), koji ima sve dobre osobine kamena, ali se moe ojaati (armirati) i lako oblikovati prema elji. I sanitarni predmeti od umjetnog kamena (kao i od prirodnog) rade se uglavnom po narudbi. SANITARNI PREDMETI PLASTIKA Plastika je materijal koji se sve vie koristi za izradu sanitarnih predmeta. Pod plastikom pri tome podrazumijevamo itav niz razliitih materijala, a najee je to smjesa staklenih vlakana i poliesterskih smola kojima su dodana razna bojila. Ima vrlo dobra svojstva: ne korodira, dobar toplinski i zvuni izolator, mala masa, lako s odrava i jeftina je.

Str. 17/49

Str. 18/49
SIFONI Sanitarni ureaji se na kunu kanalizaciju obavezno prikljuuju preko sifona (zatvarai zadaha). Zadaa sifona je spreavanje povratka plinova i neugodnih mirisa iz kanalizacijske mree natrag u prostorije. Najjednostavniji tip sifona, koji dobro funkcionira i bez naroitog odravanja, nainjen je od savijene cijevi. Nakon pranjenja u njemu ostaje stupac vode (vodeni ep) koji sprjeava povratak mirisa.
SIFONI Konstrukcija sifona mora osigurati nesmetani protok otpadne vode kroz cijev. Kako u njemu dolazi do taloenja i mogueg zaepljenja, potrebno je predvidjeti jednostavan nain ienja sifona.
Sifon za kadu Sifon za Umivaonik
Podni sifon
Sifon za perilice

Str. 19/49

Str. 20/49
SANITARNI PREDMETI U sanitarne predmete spadaju: Zahodi (Z) Bide (B) Kade (K) i Tu kade (T) Mokrionici (Pisoari) (P) Umivaonici (U) Sudoperi (S)
SANITARNI PREDMETI - ZAHODI Primarna svrha zahoda (nunik, klozet, WC koljka) je prijem fekalija, ali se koristi i za izlijevanje drugih otpadaka (ostaci hrane u tekuem obliku i sl.). Generalno, zahodi se mogu podijeliti na: zahodi za sjedenje (sjedavci) i zahodi za uanje (uavci). Zahodi za sjedenje su ugodniji i vrlo rasprostranjeni po cijelom svijetu. uavci su neugodniji, ali higijenski ispravniji i fizioloki bolji. Rasprostranjeni su na Sredozemlju i Bliskom i Dalekom istoku. Prema nainu postavljanja zahodi za sjedenje mogu biti samostojei ili konzolni. Konzolni ostavljaju slobodan pod za lake ienje, ali im je postava zahtjevnija.

Str. 21/49

Str. 22/49
ZAHODI Prema tipovima i unutarnjim i vanjskim oblicima, zahodskih koljki ima vrlo veliki broj vrsta i oblika, to ovisi o proizvoau i dizajnu same koljke. Kod projektiranja posebnih objekata, kao to su: bolnice, djeji vrtii, kole i sl., valja obratiti panju na specifine zahtjeve za vrst i oblik zahodske koljke koju takvi objekti (moda) zahtijevaju.
ZAHODI S obzirom na nain prikljuka na kanalizacijsku cijev, koljka se generalno moe imati horizontalni ispust (ispust u zid) ili vertikalni ispust (ispust u pod).

Str. 23/49

Str. 24/49
POSTAVLJANJE ZAHODA Prikljuna cijev za wc koljku je uvijek 100 ili 110, s pripadajuom brtvom. Toan poloaj odvoda bitno ovisi o tipu i proizvoau koljke, pa je prije postavljanja odvodnih cijevi (mikrolokacija) potrebno odabrati proizvoaa i tip sanitarije. Visina postavljanja koljke (bez daske) je 380-420 mm od kote gotovog poda. Duljina koljke je 480-650 mm, a irina 340-380 mm.
ISPIRNI KOTLI I ISPIRNICE Voda se u zahodsku kolju dovodi putem raznih ispirnih kotlia i ispirnica. Minimalni profil dovoda vode je 15. Ispirni kotlii (vodokotlii) mogu biti visoke ili niske ugradnje, vanjski ili ugradni, ili mogu biti spojeni sa samom koljkom (monoblok). Zapremine su obino 10 l. Vodokotlii se na vodovodnu mreu spajaju preko ventila.
Monoblok Podbukni (ugradni) vodokotli
Vodokotli niska ugradnja
Vodokotli visoka ugradnja

Str. 25/49

Str. 26/49
ISPIRNI KOTLI I ISPIRNICE Ispirnice se, za razliku od vodokotlia koriste znatno rjee. Prednost im je manja i kontrolirana potronja vode pri ispiranju koljke i manje zauzee prostora. Ugradnja ispirnica (senzorskih) je esta kod javnih wc-a.
POSEBNE VRSTE ZAHODA Osim standardnih, koji se najee koriste, postoji jo i itav niz tehnikih izvedbi zahoda koji se koriste u specijalnim prilikama ili uvjetima. To su npr.: Nesmrzivi zahod Postavlja se na mjestima gdje je mogue smrzavanje vode u sifonu. Klozomat (Clos-o-mat) je specijalni ispirni zahod kombiniran s automatskim pranjem i suenjem umjesto upotrebe papira. Zatvoreniki zahod Postavlja se u zatvorima, a mora zadovoljiti uvjet da ne smije omoguavati vezu zatvorenicima, te da bude dovoljno robustan da se ne moe upotrijebiti kao oruje/orue. Kemijski zahod Posebna vrsta zahoda bez ispiranja u kojem se fekalije unitavaju kemijskom smjesom. Vakuumski zahod Zahod koji umjesto vodenog ima vakuumsko ispiranje. Koristi se npr. u avionima.

Str. 27/49

Str. 28/49
ZAHODI ZA INVALIDE U javnim zgradama (trgovaki centri, kina, kole) uvijek je potrebno osigurati i invalidski wc.
SANITARNI PREDMETI - BIDE Bide (bidet, perilo) slui za pranje genitalija. Kao i wc koljka moe se postaviti na pod (samostojei) ili konzolno. Visina gornjeg ruba ispravno postavljenog bidea je oko 400 mm od kote gotovog poda. Dimenzije im variraju prema proizvoau, a neki tipovi su prikazani na slikama.

Str. 29/49

Str. 30/49
BIDE - DOVOD I ODVOD VODE Dovod vode je uvijek putem mijealica. Armature za dovod vode su zidne (rjee) ili na samom bideu. Armature se pomou fleksibilne cijevi prikljuuju na zidni dovod (hladna i topla voda), pri emu se, na poetku razvoda ugradi ventil. Odvod se vri preko izljevnog ventila, preljeva i sifona. Izljevni ventil je 32. Odvodna cijev je obino 40-50.
SANITARNI PREDMETI - PISOARI Pisoar (Mokrionik) slui za mokrenje za mukarce. Koriste se u svim javnim zgradama (tvornicama, kolama, trnim centrima, kinima), a izuzetno i u stanovima. Prema obliku i postavi moemo ih podijeliti na pojedinane i grupne. Pojedinani mogu biti tipa: samostojee i zidne koljke, a grupni: niz samostojeih koljki, niz zidnih koljki, koritasti pisoari i pisoarski zidovi. Kao i svi ostali sanitarni predmeti, ima ih raznih tipova i dizajna.

Str. 31/49

Str. 32/49
PISOARI POSTAVA Postava pisoara bitno ovisi o tipu pisoara. Na skicama je prikazan nain postave za neke komercijalne proizvode. Kao i kod WC koljki toan poloaj cijevi za dovod vode i odvodnju bitno ovisi o odabranom tipu pisoara. Stoga, mikrolokaciju cijevi treba uvijek odrediti nakon izbora proizvoaa i tipa pisoara.
PISOARI - DOVOD I ODVOD VODE Za pisoare treba osigurati dovod hladne vode. Ispiranje pisoara vri se ispirnicom koja moe biti manualna ili automatska (senzor) koja je preporuljiva. Minimalni profil dovodne cijevi je 15. Odvod vode uvijek se vri preko sifona. Izljevni ventil je 32. Odvodna cijev je obino 40 ili 50.

Str. 33/49

Str. 34/49
SANITARNI PREDMETI - UMIVAONICI Umivaonici, kao sanitarni predmeti, u pravilu slue za umivanje i pranje ruku, brijanje, pranje zubi, pranje sitnijih komada rublja i sl., pa njegovu veliinu odreujemo prema nainu njegove upotrebe. Na tritu je prisutno vrlo mnogo tipova umivaonika, razliitih veliina, oblika i dizajna. Konstrukcija umivaonika mora omoguavati njegovo jednostavno privrivanje i izdrati teret od eventualnog neprimjerenog naina upotrebe od 100 kg (oslanjanje na rub, sjedenje).
UMIVAONICI Veliina umivaonika, dakle, ovisi o njegovoj namjeni, pa se u prodaji (standardna izvedba) mogu nai umivaonici od 20/25 (piccolo) do 40/50.

Str. 35/49

Str. 36/49
UMIVAONICI - DOVOD I ODVOD VODE Za umivaonik treba osigurati dovod hladne i tople vode. Umivaonici se vodom opskrbljuju pomou slavina koje se mogu postaviti na zid ili na sami umivaonik. Visina slavine na zidu je 120-130 cm. Odvod vode se uvijek vri preko sifona. Izljevni ventil je 46. Odvodna cijev je minimalno 40, obino 50. Visina postavljanja umivaonika je 80 cm od kote gotovog poda (za odrasle osobe), dok je za djecu (kole i vrtii) 60-70 cm.
UMIVAONICI ZA INVALIDE U javnim zgradama (trgovaki centri, kina, kole) uvijek je potrebno osigurati i invalidski wc. Pri tome je potrebno obratiti panju na arhitektonske zahtjeve koje takvi prostori trebaju imati, a isto tako i na zahtjeve koje sanitarni predmeti moraju imati s obzirom na svoj dizajn i nain postavljanja.

Str. 37/49

Str. 38/49
SANITARNI PREDMETI - KADE Kadama nazivamo sve posude koje slue za kupanje i pranje cijelog tijela. Kao i ostali sanitarni predmeti, na tritu se mogu nai raznoraznih oblika veliina. Prema namjeni dijele se uglavnom na: kade za kupanje i tu kade. U posljednje vrijeme su sve ee prisutne i masane kade, koje osim dovoda i odvoda vode moraju imati i prikljuak napajanja strujom. Neki primjeri kada prikazani su na slikama.
KADE Neki primjeri proizvodnih veliina kada prikazani su na crteima. Dimenzije slobodnih i obloenih kada (dulj/ir/vis) su od 160/60/45 do 185/82/52. Kade za tuiranje se kreu od 60/60/12 do 135/135/40. Mogu biti izraene od lijevanog eljeza, elinog lima i plastike.

Str. 39/49

Str. 40/49
KADE Kade se postavljaju na noge koje mogu biti vrste ili podesive. Kada moe biti slobodna (ne pokrivena ili pokrivena) ili obzidana opekom ili drugom vrstom blokova (to je znatno rjee u novije vrijeme). Rub kade za leanje je obino 55-60 cm iznad povrine gotovog poda.
KADE DOVOD VODE Voda se na kadu uvijek dovodi preko slavine i mijealice. Za tu se svrhu gotovo uvijek upotrebljavaju zidne armature. Ove armature su obino opskrbljene i ruicom tua. Promjeri dovodnih cijevi su min. 15, no preporuuje se barem 20 zbog breg punjenja kade.
10

Str. 41/49

Str. 42/49
KADE ODVOD VODE Voda se iz kade odvodi kroz izljevni ventil (ispust), preljev i sifon. Vano je da bude osiguran pristup sifonu radi ienja. Prikljuak na kanalizaciju moe biti direktan ili preko podnog sifona. Minimalni promjer odvodne cijevi je 32, no preporuuje se barem 40 ili 50 radi breg pranjenja.
KADE SIFONI ZA KADE I TU KADE

Str. 43/49

Str. 44/49
SANITARNI PREDMETI - SUDOPER Sudoper je sastavni dio svake kuhinje u stanu, restoranu, menzi, bolnici, laboratoriju... Slui za pranje sua, namirnica, odlaganje posua, te uzimanje vode za razne svrhe. Najee su pravokutnog oblika, a ponekad su okrugli ili ovalni, kombinirani s dijelom za cijeenje. Materijal izrade, u novije vrijeme je inox elik ili plastika.
SUDOPER DOVOD VODE Voda se u sudoper dovodi slavinom, obino mijealicom. Slavina se moe postaviti na zid ili na sami sudoper (ee u novije vrijeme). Treba razlikovati da li je priprema tople vode centralna ili lokalna (mali bojler iznad ili ispod sudopera), jer tip mijealice ovisi o tome. Takoer, i tip bojlera ovisi o tome da li se ugrauje ispod ili iznad sudopera. Ako se slavina ugrauje na zid, visina ugradbe je 120-130 cm. Minimalni profil dovoda je 15, bolje 20.
11

Str. 45/49

Str. 46/49
SUDOPER ODVOD VODE Voda se iz sudopera odvodi kroz izljevni ventil 32 ili 40 mm, uvijek s epom i sifon. Sudoperi su obavezno opskrbljeni i sa sigurnosnim preljevom. Otvor ispusta treba biti pregraen ili osiguran profiliranim limom da u njega ne upadnu vei komadi. Za dvodijelni sudoper sifon je obino zajedniki. Preljev se radi od cijevi 25 ili 30. Odvodna cijev je obino 40 ili 50.
SUDOPER ODVOD VODE

Str. 47/49

Str. 48/49
PERILICE DOVOD I ODVOD VODE Za perilice (Perilica rublja i perilica sua) potrebno je dovesti hladnu vodu i odvesti prljavu vodu. Dovod vode je cijevi min. 15 koja je opskrbljena ventilom. Odvod se vri preko posebnih sifona za perilice. Ispust je u cijev 50.
PODNI SIFONI (TOP SIFONI) Podni sifoni su sifoni koji se ugrauju u podovima kupaonica za sluajeve mogueg prelijevanja kade ili umivaonicima ili ispusta vode iz perilice rublja. Mogua je tzv. suha ili mokra ugradnja. Kod mokre ugradnje cijev iz kade ili umivaonika prolazi kroz sifon i stalno ga snabdijeva vodom. Kod suhe ugradnje sifon je izdvojen, ali je tada potrebno povremeno dodavati vodu da se mirisi iz kanalizacijske mree ne bi vraali kroz sifon.
12
Instalacije Dio 2. - Kanalizacija Predavanje br. 6 Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi

Str. 2/42
KANALIZACIJSKA MREA Kanalizacijsku mreu, u generalnom sluaju, sainjavaju: Cijevi (slue za odvod fekalne i oborinske vode iz zgrade), Cijevnice (slue za usmjeravanje toka vode, promjenu protjecajnih povrina i izvedbu razliite vrste spojeva koljena, rave, redukcije i sl.),

Str. 3/42

Str. 4/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI Za uline vodove komunalne kanalizacije upotrebljavaju se: keramike cijevi, Betonske i Azbestcementne cijevi te PEHD cijevi.
KANALIZACIJSKE CIJEVI PEHD cijevi sve vie ulaze u upotrebu, zbog jednostavnog postavljanja i odravanja.

Str. 5/42

Str. 6/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI ZA KUNU KANALIZACIJU U unutranjosti zgrade za odvodnju otpadnih voda takoer se upotrebljavaju razne vrste cijevi: Keramike, Lijevanoeljezne, eline, Olovne, PEHD i PVC... Kanalizacijske cijevi se obino rade s naglavcima, a spajanje se vri umetanjem jedne cijevi u drugu. Cijevi se mogu spajati i nastavcima, lemljenjem, varenjem i sl. Za ravanje, promjenu pravca i promjera upotrebljavaju se cijevnice (fazonski dijelovi, fazonski elementi). Brtvljenje se vri uglavnom gumenim brtvama.

Str. 7/42

Str. 8/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI LIJEVANO ELJEZO Lijevano-eljezne kanalizacijske cijevi primjenjuju se za temeljne vodove, za vertikale, te rijetko za grane i ogranke. Izrauju se od lijevanog eljeza (sivi lijev), kao i vodovodne cijevi. Spajanje ovih cijevi vri se cijevnicama. Brtvljenje se ponekad jo i danas vri kudeljom (kuinom) i zalijevanjem olovom ili bitumenom, to se sve ee zamjenjuje gumenom brtvom. Loe karakteristike su im to su neotporne na agresivne vode i sredine. Ovo se znatno popravlja dodavanjem lijevanom eljezu malih koliina magnezija ime se dobiva tzv. nodularni lijev (duktilni lijev). Takoer im je loa strana nakupljanje kamenca (vapnenca) na unutarnje stijenke inkrustacija. Dobre karakteristike su im vrstoa i trajnost.
KANALIZACIJSKE CIJEVI ELIK eline kanalizacijske cijevi, slino kao i lijevano eljezne, primjenjuju se za temeljne vodove, za vertikale, te rijetko za grane i ogranke. Izrauju se od elika, a protiv korozije osigurane su presvlakom od cinka ili plastinim presvlakama. Spajanje ovih cijevi vri se cijevnicama. Brtvljenje se vri gumenom brtvom. Zbog male vanjske debljine naglavka i manje debljine stijenke, lake su od lijevano eljeznih cijevi. Ne smiju se polagati u zemlju.

Str. 9/42

Str. 10/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI OLOVO Olovne cijevi se danas sve rjee koriste u kanalizacijskim mreama, iako imaju niz prednosti: mekane su i lako se oblikuju, otporne su na koroziju, vrlo dobra zvuna izolacija. Takoer imaju i nedostataka: lako se probiju, nagriza ih vapneni i cementni mort, skupe su. Spajanje olovnih cijevi vri se lemljenjem, pa im nisu potrebne cijevnice.
KANALIZACIJSKE CIJEVI KERAMIKA Keramike odvodne cijevi su cijevi s naglavcima. Izrauju se od peene gline, glazirane prilikom peenja. Primjenjuju se za uline i temeljne vodove, a izuzetno za vertikale. Keramike cijevi su glatke i otporne su na kemijske i druge otpadne vode i zemljita. Meutim, krte su i ne smiju se izlagati udarcima i veem tlaku. Proizvode se u tri klase: A, B i C, za koje su propisana odstupanja u dimenzijama i greke u glazuri. Promjena smjera se vri cijevnicama, a brtvljenjem gumenom brtvom.

Str. 11/42

Str. 12/42
KANALIZACIJSKE CIJEVI PVC, PEHD i PP Uz poznati PVC, PEHD (Polyetilen high density) i PP (Polypropilen) su materijali koji se sve ee koriste za kune kanalizacijske mree. Ove kanalizacijske cijevi se mogu spajati na isti nain kao i PEHD/PP vodovodne cijevi: fiting, prirubnica, elektrospojnica, sueoni zavar, ali je najei nain spajanja: standardni nain spajanja naglavkom. Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specina masa, te vrlo visoka savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke to oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno su vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost i mali um. Lako se obrauju i nije ih potrebno dodatno bojati.
KANALIZACIJSKE CIJEVI PVC, PEHD i PP Nedostaci su: osjetljivost na povienu temperaturu (koriste se za temperature do 60 C), otapaju ih benzin, aceton i neke druge tvari, imaju visok koeficijent toplinskog rastezanja. Ispod 0 C postaju krte. Promjena smjera, ravanje i sl. vri se cijevnicama. Cijevi Koljeno Rava Spajanje

Str. 13/42

Str. 14/42
PEHD i PP CIJEVI Za kunu kanalizaciju ove cijevi se obino proizvode kao troslojne cijevi, to im garantira veu vrstou i tvrdou, te duu trajnost i otpornost na razne kemijske utjecaje.
KANALIZACIJSKE CIJEVI OSTALI MATERIJALI Osim nabrojanih materijala, za kanalizacijske cijevi se koriste i porculan, staklo, bakar, cijevi od vlaknastih materijala, cijevi od pocinanog, elinog ili aluminijskog lima i sl. Sve ove cijevi imaju niz prednosti (porculan, staklo glatkost i sl.), ali i niz mana, od ega je najea: cijena, pa se samo izuzetno koriste, ili za izuzetne namjene. Limene cijevi se koriste za odvodnju oborinskih voda kod manjih zgrada (tzv. gurle).

Str. 15/42

Str. 16/42
SPAJANJE KANALIZACIJSKIH CIJEVI, CIJEVNICE Kod Keramikih, Lijevano-eljeznih, i PP/PEHD/PVC cijevi meusobno spajanje se najee vri naglavnicama, a promjena smjera cijevnicama (fazonskim dijelovima). Brtvljenje se vri gumenim brtvama.
Koljeno
Oznaka a = 45o K 45o d/d K 45o d/d K 45o d/d K 45o d/d K 45o d/d a = 87o 30' K 87.3o d/d K 87.3o d/d K 87.3o d/d K 87.3o d/d K 87.3o d/d Nazivna mjera d 50 75 110 125 160
Redukcija
Vanjski dijametar [mm] 50 75 110 125 160 200 Debljina stijenke [mm] 1.8 1.8 2.2 2.5 3.2 3.9 Proizvodne duine [m] 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 0.25 - 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 0.5 - 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 1.0 - 2.0 - 3.0 - 4.0 ku na kan. ku na kan. ku na kan. ku na kan. ku na kan. uli na kan.
Oznaka
Namjena
Nazivne mjere d 75 110 125 160 d1 50 50, 75 50, 75, 110 50, 75, 110, 125
Red d1/d Red d1/d Red d1/d Red d1/d

Str. 17/42

Str. 18/42
Rava
Oznaka a = 45o R 45o d1/d2 R 45o d1/d2 R 45o d1/d2 R 45o d1/d2 R 45o d1/d2 a = 87o30' R 87.3o d1/d2 R 87.3o d1/d2 R 87.3o d1/d2 R 87.3o d1/d2 R 87.3o d1/d2 d 1 (d) 50 75 110 125 160 Nazivne mjere d2 50 50, 75 50, 75, 110 50, 75, 110, 125 50, 75, 110, 125, 160
Revizija
Oznake cijevnica u nacrtima

Naziv Simbol Izgled
Koljeno
Ra va
Dvorava (dvostrana rava)

Oznaka a = 45
o
Nazivne mjere
o
Oznaka Rev d Rev d Rev d Rev d
Nazivna mjera d 75 110 125 160
Dvora va
a = 87 30' DR 87.3o d1/d2 DR 87.3o d1/d2 DR 87.3o d1/d2 DR 87.3o d1/d2 DR 87.3o d1/d2
d, d 1 50 75 110 125 160
d2 50 50, 75 50, 75, 110 50, 75, 110, 125 50, 75, 110, 125, 160
DR 45o d1/d2 DR 45o d1/d2 DR 45o d1/d2 DR 45o d1/d2 DR 45o d1/d2
Redukcija
Revizija

Str. 19/42

Str. 20/42
SPAJANJE KANALIZACIJSKIH CIJEVI, CIJEVNICE Dakle spajanje cijevi se vri naglavnicama, a promjena smjera cijevnicama (fazonskim dijelovima). Brtvljenje se vri gumenim brtvama.
KANALIZACIJSKI SUSTAVI Kako je ve navedeno, kuni kanalizacijski sustav se sastoji od sanitarnih predmeta i cijevne mree, te kanalizacijskog prikljuka. Kanalizacijski prikljuak je dio kanalizacijskog sustava (cijevne mree) koja spaja glavni sabirni vod kune kanalizacije (od zadnjeg kontrolnog okna), do prikljuka s gradskom kanalizacijom.

Str. 21/42

Str. 22/42
KANALIZACIJSKI SUSTAVI Gradski kanalizacijski sustav moe biti razdjelni (oborinska i fekalna kanalizacija se zasebno vode) ili mjeoviti (oborinska i fekalna kanalizacija se vode zajedno istom cijevi). Kuna kanalizacijska mrea je uvijek razdjelna. Kuna kanalizacijska mrea mora unutar objekta osigurati higijenskosanitarnu odvodnju svih vrsta otpadnih voda iz objekta i njegovih sastavnih dijelova. Ovo se obino vri slobodnim padom.
UVJETI ZA KUNU KANALIZACIJU Kuna kanalizacija pokrivena je Europskom normom: EN 12056-1 i EN 12056-2. Pravilno projektirana i izvedena kuna kanalizacijska mrea mora zadovoljiti sljedee uvjete: Sigurno i besprijekorno funkcioniranje Uporaba materijala koji osiguravaju dugi vijek trajanja Prvoklasna izvedba spojeva radi osiguranja vodonepropusnosti Primjerenu ventilaciju cjelokupnog sustava odvodnje Primjereno dimenzioniranje cijevi Osigurano ienje i odravanje mree Zatitu od naglih promjena temperature

Str. 23/42

Str. 24/42
Kuna kanalizacijska mrea se na gradsku (komunalnu) mreu prikljuuje preko kontrolnog okna. Ako je gradski sustav mjeovit, tada se u kontrolnom oknu vri mijeanje oborinske i fekalne vode iz kune mree, a ako je gradski sustav razdjelni, tada je potrebno izvesti dva kontrolna okna.
20
40
120 200 240 Betonska pokrovna ploca Betonski zid Sloj 'geotekstila' Zid od betonskih blokova graden 'u suho' s razmicanjem blokova Krupni tucanik Sitni tucanik 40
Dakle, kuna kanalizacija je uvijek razdjelnog sustava, tj. fekalne i oborinske vode su razdvojene sve do isputanja u gradsku kanalizacijsku mreu.
Kuna kanalizacija moe biti i nepotpuna. Nepotpuna kanalizacija je onda kada se kuanska otpadna voda vodi cijevima u gradsku kanalizaciju ili na lokalno proiavanje (septika jama, bioloki ureaj), a odatle u prijemnik, a oborinske vode (kinica) se slobodno izlijevaju na zemljite oko zgrade (pri emu ono mora biti pripremljeno za to) ili se uputaju u tzv. upojne bunare (zdence), odnosno u podzemlje.
60 60
80 30
Dovod vode po potrebi 50
50
40
120 200 240
40
20
KUNA KANALIZACIJA
KUNA KANALIZACIJA

Str. 25/42

Str. 26/42
UPOJNI BUNAR
KUNA KANALIZACIJSKA MREA Kuna kanalizacijska mrea sastoji se od: Prijemnika otpadne vode (sanitarnog predmeta sa sifonom); Horizontalne katne mree (grane i ogranci) koja otpadnu vodu odvodi do vertikale; Vertikale s ventilacijskim dijelom; Glavnog sabirnog kanala na najnioj etai (podrum, prizemlje), ili u tlu ispod objekta (temeljni razvod) s revizijskim oknima; Slivnika, rigola i vertikala oborinske kanalizacije; Prikljuka zgrade na gradsku kanalizaciju.
Oborinska vertikala
Oduak Ogranak Grana
Vertikala otpadnih voda
Rigol
Temeljni razvod Rev. okno

Str. 27/42

Str. 28/42
KUNA KANALIZACIJSKA MREA Osim navedenih dijelova, kuna kanalizacijska mrea moe se sastojati i od: Objekata i ureaja za djelomino ili potpuno proiavanje otpadnih voda prije njihova isputanja u gradsku kanalizaciju (pjeskolovi, mastolovi, sterilizatori i sl.); Objekata i ureaja za dizanje otpadnih voda na viu razinu kune crpne stanice, ako je gradska kanalizacijska mrea plia od kune; Objekata za prikupljanje i obradu otpadnih voda: sabirne i septike jame; Objekata i ureaja za sniavanje razine podzemnih voda drenana kanalizacija.
HORIZONTALNA KATNA MREA Sastoji se od grana i ogranaka, a slui za odvodnju otpadne vode iz prijemnih posuda (sanitarnih predmeta) do najblie vertikale ili temeljnog voda. U granama i sifonima mogu nastati zaepljenja i umovi pri protjecanju, a mogu je i nastanak isisavanja vodenog epa sifona. Ako se vodeni ep sifona isisa, sifon ostaje suh i nema vie onu svoju osnovnu funkciju. Npr. naglo putanje vode u izljevu I2 gura zrak u vertikali te isisava zrak iz sifona I1. Da se ovo ne bi dogodilo vrlo je vano osigurati dobru ventilaciju kanalizacijske mree, a moe se rijeiti i upotrebom tzv. kombi sifona sifona u kombinaciji s odunim ventilom.
I1 I2 I3

Str. 29/42

Str. 30/42
HORIZONTALNA KATNA MREA Horizontalnu katnu mreu najbolje je postavljati horizontalno, upravo zbog izbjegavanja isisavanja sifona. Pod pojmom horizontalno uvijek se misli na blagi nagib od 1-2% (najee 1.5%). Duljine grana horizontalne katne mree ograniavaju se takoer zbog izbjegavanja pojave isisavanja sifona. Kod nas je duljina grane ograniena na 5 m (njemaki propisi). Prema europskim propisima duljina grane ovisi o profilu cijevi i dana je u tablici.
(mm) - Grane 32 40 50 75 100 Udaljenost (cm) 90 120 170 210 330
VERTIKALNA KANALIZACIJA Vertikalnu kanalizaciju sainjavaju cijevi u koje se, preko horizontalne katne mree ulijevaju otpadne vode iz sanitarnih predmeta, a koja ih odvodi u glavne sabirne cijevi. Vertikale se produuju u odune (ventilacijske) vertikale, to prodiru kroz krovnu konstrukciju i zavravaju ventilacijskim glavama (primarna ventilacija).
Oduak
Vertikala

Str. 31/42

Str. 32/42
VERTIKALNA KANALIZACIJA Ustanovljeno je da pri uljevu grane u vertikalnu cijev, zavisno od koliine vode, oblika uljeva i promjera vertikale, voda vie ili manje ispuni presjek cijevi. Pri tome se oblikuje vodeni klip, koji pri sobom tlai zrak, a iza klipa tlak se sniava. Poveani tlak izaziva prskanje i istjecanje vode iz sifona, a smanjeni tlak isisavanje vode iz sifona. Kod visokih vertikala, zbog poveanog tlaka pri dnu, ne smiju se prikljuivati sanitarni predmeti. Poveanje tlaka nastaje i na svakom lomu vertikale. Stoga kut loma vertikale mora biti vei od 45. Takoer, na spoju vertikale s temeljnim razvodom nastaje udar vodenog stupca. Preporuka je da se kod visokih zgrada svaka 4 kata vertikala malo izmakne (slomi) zbog smanjenja udara vode na spoj s horizontalom.
KINE VERTIKALE Kine vertikale, zavisno o vrsti krova i rjeenja odvodnje, mogu biti vanjske ili unutarnje. Za unutarnje vrijede ista pravila kao i za fekalne vertikale. Vanjske kine vertikale (oluci, gurle) su obino limene ili plastine. esto se, zbog opasnosti od mehanikog oteenja, na visini od 150 cm od kote terena zamjenjuju elinim, ili se zatiuju na drugi nain.
45

Str. 33/42

Str. 34/42
VENTILACIJA KANALIZACIJE Ventilacija kanalizacije slui za odvod plinova iz kanalizacijske mree. Plinovi nastaju razgradnjom organske tvari. Najjednostavniji nain izvoenja ventilacije je produavanje kanalizacijske cijevi iznad zgrade. Ovakvu ventilaciju nazivamo primarna ventilacija. Minimalni promjer cijevi za primarnu ventilaciju je 70. Sekundarna ventilacija se izvodi tako da se uz svaku vertikalu kanalizacije postavi paralelna oduna cijev, koja je barem na svakom treem katu spojena s vertikalom. Na taj se nain izbjegava isisavanje sifona koje moe nastati zbog podtlaka stvorenog istovremenim isputanjem vode na razliitim katovima.
VENTILACIJA KANALIZACIJE Sekundarna ventilacija obavezna je za sve objekte vie od pet katova. Najmanji profil cijevi za sekundarnu ventilaciju je 70. Prednost primarne ventilacije je nia cijena izvedbe. Da bi ona bila sigurnija uvijek je dobro kanalizacijske cijevi odabrati neto vee da se nikad ne mogu u potpunosti ispuniti vodom.

Str. 35/42

Str. 36/42
VENTILACIJA KANALIZACIJE Posebnu vrstu ventilacije predstavljaju tzv. automatski oduni ventili. Postoje izvedbe za ugradnju na pojedine sanitarne predmete (npr. Studor Mini-Vent) i izvedbe za ugradnju na vrhu kanalizacijske vertikale (npr. Studor Maxi-Vent).
TEMELJNA KANALIZACIJA Sabirnu horizontalnu kanalizacijsku mreu (sabirna kanalizacija, temeljna kanalizacija) sainjavaju horizontalno poloeni kanali u zgradi. Ona sabire otpadnu vodu iz vertikala te je odvodi u revizijsko okno (obino izvan zgrade) te dalje u gradsku kanalizacijsku mreu. Sabirna kanalizacija se izvodi poloena u tlo ispod poda najnie etae ili ovjeena o strop. Sabirni vod bi trebalo postavljati paralelno s nosivim zidovima da bi se omoguilo lake spajanje i izbjeglo eventualno slijeganje zida i lom kanalizacijske cijevi. Sabirne vodove kroz temeljne zidove treba voditi uvijek okomito.
KV2 slivnik KV1 KV4 RO prikljucak KV3 KV5

Str. 37/42

Str. 38/42
PRIKLJUAK NA JAVNU KANALIZACIJU Prikljuni kanal spaja kunu kanalizacijsku mreu s ulinim kanalom, odnosno gradskom kanalizacijom. Prikljuni kanal poinje u kontrolnom oknu u objektu ili dvoritu (to je povoljnije), a zavrava na spoju s ulinim kanalom. Prikljuni kanal je dio kune kanalizacije, ali se projektira prema propisima za javnu kanalizaciju. Prikljuenje na komunalnu kanalizacijsku mreu obavezno je za sve objekte gdje ta mrea postoji.
PRIKLJUAK NA JAVNU KANALIZACIJU Ove prikljuke, u pravilu, izvodi i odrava komunalno poduzee koje se bavi kanalizacijom, ali o troku vlasnika objekta. Komunalnim se pravilnikom odreuje i minimalni promjer prikljune cijevi, obino je to 150, a uobiajeni nagib je 2%. Prikljuak se moe izvesti na tri naina: 1. Prikljuak pomou fazonskog komada moe se izvesti kada se u ulici u kojoj postoje objekti gradi javna komunalna mrea, pa se objekti prikljuuju na javni sustav ili je unaprijed ostavljeno mjesto za prikljuak.
30
2.0% 2.0%

Str. 39/42

Str. 40/42
PRIKLJUAK NA JAVNU KANALIZACIJU 2. Buenjem ulinog kanala izvodi se prikljuak na ve postojeu mreu, posebno ako je ona od betonskih cijevi. U tom se sluaju u zidu ulinog kanala, 30-ak cm od njegova dna, izbui otvor, u njega se uvede prikljuna cijev i zatvori spoj. 3. Prikljuak se moe izvesti i revizijskim oknom. Takav je prikljuak najee okomit ili pod kutom u odnosu na gradsku kanalizaciju. (2) (3)
DRENANA KANALIZACIJA Drenana kanalizacija slui za odvodnju procjednih voda, tj. za smanjivanje hidrostatikih tlakova na konstrukciju. Za izvedbu drenane kanalizacije koristimo specifine vrste cijevi. Nekad su se proizvodile kao betonske, azbestcementne ili keramike, dok se u novije vrijeme sve vie koriste PVC, PP ili PEHD cijevi. To su naborane, perforirane cijevi, koje je jo dobro omotati geotekstilom. One se postavljaju u blizini vanjskih zidova na betonsku podlogu (tzv. tajau). Cijevi se postavljaju u nagibu 1-3%, a sakupljena voda se isputa u oborinsku kanalizaciju ili upojni bunar.
30
10

Str. 41/42
IZVEDBA DRENANE KANALIZACIJE
11
Instalacije Dio 2. - Kanalizacija Predavanje br. br. 7 Specijalni objekti, objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije
Str. 2/40
SPECIJALNI OBJEKTI MASTOLOVI Mastolovi (odjeljivai ulja i masti) obavezno se ugrauju u objektima u kojima se predvia priprema toplih jela (restorani, kantine), ali i u garaama, te kod svih vanjskih parkiralita. Ovi objekti se mogu izvoditi na licu mjesta, ali se sve vie ugrauju predgotovljeni sklopovi. U sklopu mastolova obino se nalazi i talonik (pjeskolov) za odjeljivanje pijeska, zemlje, mulja i sl.
Str. 3/40
Str. 4/40
SPECIJALNI OBJEKTI SEPTIKE JAME Septike jame slue za prijem otpadnih voda na mjestima gdje ne postoji komunalna kanalizacijska mrea. To su obino dvo ili vie komorne posude/prostorije u kojima se suspendirane estice taloe na dno, a voda se preljeva iz posude/prostorije u prostoriju. Septika jama se obino odabire kapaciteta 0.3 m3/korisniku, za uobiajenu potronju. Iz posljednje komore voda se isputa u okolinu. Treba imati na umu da u nekim podrujima isputanje vode u okolinu nije dozvoljeno. Tada septika jama mora biti potpuno zatvorena.
Str. 5/40
Str. 6/40
300 260
Septike jame treba povremeno istiti. Period ienja septike jame ovisi o intenzitetu potronje. O ovome valja voditi rauna prilikom pozicioniranja septike jame u odnosu na objekt i kolni prilaz.
100
20
55
20
45
20
SPECIJALNI OBJEKTI SEPTIKE JAME
20
100
45
20
55
20
400
20 860
400
20
50 20 50
340 300
20
20
245
55
400
20 860
400
20
Str. 7/40
Instalacije Dio 2. - Kanalizacija Predavanje br. br. 7 Specijalni objekti, Sheme spajanja, spajanja, Proracun kucne kanalizacije
Str. 8/40
SPECIJALNI OBJEKTI OSTALI UREAJI Za podruja kod kojih nema komunalne kanalizacijske mree postoji niz rjeenja za neutralizaciju otpadnih voda. Na slici je prikazano jedno rjeenje za potpuni tretman otpadnih voda, nakon ega se voda moe ispustiti u prirodu (upojni bunar). Ovi ureaji su obino na bazi aktivnog mulja i predstavljaju male ureaje za proiavanje.
SHEME PRIKLJUENJA - PRIKLJUENJE WC KOLJKE Kako je ve naglaeno, WC koljka se na kunu kanalizaciju moe prikljuiti horizontalno (ispust u zid) i vertikalno (ispust u pod).
Str. 9/40
Str. 10/40
PRIKLJUENJE UMIVAONIKA I TOP SIFONA Umivaonik se prikljuuje preko sifona, koji se obino nalazi ispod umivaonika. Top sifon se direktno prikljuuje na odvodnu cijev.
PRIKLJUENJE KADE Kada se prikljuuje ili preko vlastitog sifona ili preko top sifona.
Str. 11/40
Str. 12/40
PRIKLJUENJE PERILICE Perilice rublja i sua se prikljuuju preko posebnog sifona. Kod starijih gradnji, perilica sua se moe prikljuiti i preko sifona sudopera.
NEKI DETALJI Na mjestima gdje je potrebno poveati profil cijevi ugrauje se redukcija (1). Pri dnu vertikale obavezno se ugrauje revizija (2).
(2) (1)
Str. 13/40
Instalacije Dio 2. - Kanalizacija Predavanje br. br. 7 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije
Str. 14/40
NEKI DETALJI Na vrhu vertikale obavezno se ugrauje ventilacijski oduak (3).
PRORAUN GRANA I OGRANAKA Odvodne cijevi pojedinih sanitarnih ureaja se ne dimenzioniraju zasebno, ve se primjenjuju iskustvene vrijednosti. Minimalni promjeri za pojedine sanitarne ureaje usvojeni su prema DIN 1986 i pikazani su u tablici:
Vrsta sanitarnog predmeta Umivaonik Pisoar Sifon u podu kao sporedni odvod Kuhinjski sudoper (ku ni) T u kada Kada Perilica rublja (ku na) Perilica posua (ku na) WC koljka Minimalni promjer priklju ka odvodne cijevi (mm) 40 50 50 40 50 50 50 50 100
(3)
Str. 15/40
Str. 16/40
PROJEKT KANALIZACIJE Princip projektiranja (postavljanja) kanalizacijske mree prikazan je na jednom jednostavnom primjeru. Promotrimo jedan sanitarni vor u nekom stanu. Prvi korak je postavljanje vertikale koju je najbolje postaviti iza wc koljke.
Vertikala KV 110
Pretpostavimo da je wc koljka s prikljukom na zid. Ispust je tada direktno u vertikalu. Minimalna cijev za prikljuenje wc koljke je 100 (110). Ovu cijev je vrlo nezgodno vui kroz pod, pa je zato najzgodnije koljku staviti s ispustom u zid s najkraim putem odvodnje.
R 87.3 110/110
Vertikala KV 110
2x R 87.3 110/110
Str. 17/40
Str. 18/40
Sljedei korak je prikljuenje najdaljeg ispusta. U naem sluaju to je kada. Za kadu je dovoljna cijev 50. Moramo paziti da prodor cijevi kroz nosivi zid pokuamo izvesti okomito na taj zid. Takoer, cijevi je u podu preporuljivo lomiti pod kutom 45 (spajati koljenom K 45 ili ravom R 45).
Vertikala KV 110
Zatim prikljuujemo bide. Za bide je takoer dovoljna cijev 50. Ispust bidea je u zid, cijev sputamo u pod (nekonstruktivne slojeve poda), te se spajamo na ve postojei vod od kade s pomou rave R 45.
Vertikala KV 110
K 45 50/50
2x R 87.3 110/110
K 45 50/50 R 45 50/50
2x R 87.3 110/110
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
2x K 87.3 50/50
Str. 19/40
Str. 20/40
Vrlo slina je situacija s umivaonikom. I za umivaonik je dovoljna cijev 50. Ispust umivaonika je u zid, cijev sputamo u pod (nekonstruktivne slojeve poda), te se spajamo na ve postojei vod od kade s pomou rave R 45. Dobro je prije ispusta usmjeriti vodu s koljenom K 45.
Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50
Na umivaonik emo spojiti top sifon. Na taj nain emo osigurati da se top sifon stalno ispire. Top sifon moemo sakriti ispod umivaonika.
Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50
K 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50
2x R 87.3 110/110
K 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50
2x R 87.3 110/110
2x K 87.3 50/50
2x K 87.3 50/50
2x K 87.3 50/50
2x K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
Top sifon
Str. 21/40
Str. 22/40
I konano slijedi prikljuenje perilice za robu. Perilica se prikljuuje preko posebnog sifona, a cijev od perilice moemo izvesti u cijev koja vodi iz umivaonika.
Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50 K 87.3 50/50
Konano rjeenje (1) odabranog kanalizacijskog raspleta za promatrani sanitarni vor.
Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50
K 45 50/50
2x R 87.3 110/110
2x R 87.3 110/110
K 45 50/50
R 45 50/50 K 87.3 50/50
Sifon za perilicu
R 45 50/50
2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
Str. 23/40
Str. 24/40
Naravno, postoji i itav niz jednakovrijednih, boljih ili loijih rjeenja Rjeenje 2
Rjeenje 3
Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50
Vertikala KV 110
K 45 50/50
K 45 50/50 R 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50
2x R 87.3 110/110
R 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50 R 45 50/50 2x K 87.3 50/50 Top sifon 2x K 87.3 50/50
2x R 87.3 110/110
Top sifon 2x K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
Str. 25/40
Str. 26/40
Ispust sudopera ide preko sudopernog sifona na koljeno K 87.3. Na vertikalu se obino spoji perilica iji ispust se vri preko sifona za perilice.
Sifon za perilicu K 87.3 50/50
K 45 50/50 2x R 87.3 110/110 K 45 50/50
PRORAUN VERTIKALA Kanalizacijske vertikale dimenzioniraju se prema ukupnim koliinama otpadne vode po vertikali. Za proraun otpadne sanitarne vode primjenjuje se postupak prema DIN 1986, prema kojem se, ovisno o broju sanitarnih predmeta, koliini izljeva iz pojedinog sanitarnog predmeta i vjerojatnosti istovremenog koritenja sanitarnih predmeta izraunavaju prikljune vrijednosti AWs. Zbroj prikljunih vrijednosti daje protok, a iz protoka se odreuje potreban presjek cijevi. Protok se za stambene i sline zgrade s kratkim vrnim optereenjem dobiva iz sljedee formule:
Sifon za perilicu 3x K 87.3 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/50
q s = 0.5 A ws
pri emu je: qs protok otpadne fekalne vode AWs zbroj prikljunih vrijednosti
K 87.3 50/50
K 45 R 45 50/50 50/50
R 87.3 50/110
K 87.3 50/50
Str. 27/40
Str. 28/40
PRORAUN VERTIKALA Prikljune vrijednosti (AWs) za pojedine sanitarne ureaje sortirane su u sljedeoj tablici
Vrsta sanitarnog predmeta Umivaonik Bide Sifon u podu kao sporedni odvod Kuhinjski sudoper (ku ni) Kuhinjski sudoper (privredni) Tu kada Kada Perilica rublja (ku na) Perilica posua (ku na) WC koljka Priklju na vrijednost AWs (l/s) 0.5 0.5 1.0 1.0 1.5 1.0 1.0 1.0 1.0 2.5
PRORAUN VERTIKALA Dozvoljene vrijednosti (AWs,d) za pojedine promjere cijevi sortirane su u sljedeoj tablici (vrijednosti za sanitarne vertikale s primarnom ventilacijom):
Cijev (mm) 70 110 125 160 Dozvoljena vrijednost Aws,d (l/s) 9 64 154 408 Dozvoljeni broj WC koljki 13 31 82
Str. 29/40
Str. 30/40
Promotrimo ponovno odabrano rjeenje kanalizacijske mree sanitarnog vora. Za odabrano rjeenje potrebno je napraviti shemu.
K 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50
Vertikala KV 110
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50
Pri izradi sheme pratimo isti postupak kao i za tlocrtni razvod spajamo wc koljke na vertikalu. Da bi mogli spojiti koljke jednu spajamo preko rave R 45, a drugu preko rave R 87.3 uz koljeno K 45. Vidljivo je da moramo popraviti tlocrt i iskazati sve fazonske elemente (cijevnice) koje smo upotrijebili.
2x R 87.3 110/110
R 87.3 110/110
K 45 110/110
R 45 110/110
2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110
Str. 31/40
Str. 32/40
Kada je najdalji izljev, i na cijev koja odvodi vodu iz kade se spajaju svi ostali izljevi. Bide i umivaonik se direktno spajaju na cijev kade, a perilica se spaja na cijev iz umivaonika.
K 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110
Kada ima ispust u pod, u koljeno K 87.3. Bide ima ispust u zid, takoer u koljeno K 87.3, vertikalnu cijev, sljedee koljeno K 87.3 te se preko rave R 45 spaja na cijev koja vodi od kade.
K 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110
2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
Sifon za perilicu K 87.3 50/50 R 45 110/110 K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
Sifon za perilicu
R 45 110/110
50
K 87.3 50/50 K 87.3 50/50
Str. 33/40
Str. 34/40
Odvod iz perilice se vodi preko sifona, vertikalne cijevi i koljena K 87.3 do poda. Umivaonik ima ispust u zid, u koljeno K 87.3, vertikalnu cijev i sljedee koljeno K 87.3. Na njega se preko rave R 45 spaja perilica, te se i umivaonik i perilica spajaju na cijev koja vodi od kade.
K 45 50/50 R 45 50/50 K 87.3 50/50
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110
Na kraju se lokalna grana spaja na vertikalu preko rave R 87.3 110/50, koju je potrebno takoer naznaiti na tlocrtu.
K 87.3 50/50
K 45 50/50 R 45 50/50
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 R 87.3 110/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110
2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
2x K 87.3 50/50 2x K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50 K 87.3 50/50
K 87.3 50/50 K 87.3 50/50
Sifon za perilicu
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50 K 87.3 50/50
Sifon za perilicu
R 45 110/110
K 87.3 50/50
R 45 110/110
50
K 87.3 50/50
K 87.3 50/50
50
Str. 35/40
Instalacije Dio 2. - Kanalizacija Predavanje br. br. 7 Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proracun kucne kanalizacije KONTROLA VERTIKALE Pretpostavimo da promatrana zgrada ima ukupno 3 gotovo identine etae (na vrhu se na vertikalu dodatno spajaju sudoper i perilica sua). Tada je shema kanalizacijske mree za promatranu vertikalu:
K 87.3 50/50 K 87.3 50/50 Sifon za perilicu
Str. 36/40
Pretpostavimo da se samo na jednoj etai na vertikali spajaju i perilica sua i sudoper.
110
R 45 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50 2x R 87.3 110/50 R 87.3 110/110 K 45 110/110 R 45 110/110 K 45 50/50 Sifon za perilicu 3x K 87.3 50/50 K 45 50/50 R 45 50/50
K 45 50/50 R 45 50/50
K 87.3 50/50 K 87.3 50/50
R 45 110/110
50
K 87.3 50/50
Sifon za perilicu
R 45 110/110
Str. 37/40
Str. 38/40
KONTROLA VERTIKALE Ukupno optereenje vertikale je suma prikljunih vrijednosti:

Sanitarni predmet Kada Bide Umivaonik Perilica rublja Perilica sua Sudoper Top Sifon WC koljka Broj komada 3 3 3 3 1 1 3 6 Aws (l/s) (pojedinano) 1.0 0.5 0.5 1.0 1.0 1.0 1.0 2.5 Aws (l/s) Aws (l/s) (ukupno) 3.0 1.5 1.5 3.0 1.0 1.0 3.0 15.0 Cijev (mm) 24.5
70 110 125 160
KONTROLA SABIRNOG VODA (TEMLJNOG RAZVODA) Dozvoljene vrijednosti (Aws,d) za pojedine promjere cijevi sortirane su u sljedeoj tablici (vrijednosti za sanitarne horizontale s nagibom 1.5%):
Cijev (mm) 70 110 125 160 200
Dozvoljena vrijednost Aws,d (l/s) 9 64 154 408 Dozvoljeni broj WC koljki 13 31 82
Dozvoljena vrijednost Aws,d (l/s) 64 207 548 2500
Izraunato optereenje je manje od dozvoljenog za 110, pa se 110 moe odabrati kao profil vertikalne cijevi (vertikale).
10
Instalacije Dio 2. - Kanalizacija Predavanje br. 8 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije
Str. 2/44
OBORINSKA KANALIZACIJE Oborinska kanalizacija slui za odvodnju oborinskih voda sa zgrade ili s terena oko zgrade u gradski kanalizacijski sustav ili upojni bunar. Odvodnja voda s krova moe se rijeiti vanjskim ili unutarnjim cijevima (vertikalama). Prednost vanjskog sustava je jednostavna ugradnja i zamjena i laka dostupnost. Prednost unutarnjeg sustava je zatienost i estetski efekt. Tradicionalno, kod manjih objekata s kosim krovom odvodnja s krova je vanjska, a kod zgrada s ravnim krovom, unutarnja.
Oborinska vertikala
Slivnik
Str. 3/44
Str. 4/44
KINE VERTIKALE Dakle, kine vertikale, zavisno o vrsti krova i rjeenja odvodnje, mogu biti vanjske ili unutarnje. Za unutarnje vrijede ista pravila kao i za fekalne vertikale. Vanjske kine vertikale (oluci, gurle) su obino limene ili plastine. esto se, zbog opasnosti od mehanikog oteenja, na visini od 150 cm od kote terena zamjenjuju elinim, ili se zatiuju na drugi nain.
PRORAUN KINIH VERTIKALA Oborinske vertikale se dimenzioniraju prema intenzitetu oborine (i), povrine s koje se prihvaa oborina (A), tzv. slivne povrine, te koeficijentu otjecanja (). Ukupna koliina oborinske vode (ukupni protok) po jednoj vertikali se izraunava iz formule:
Q ob = A i
Slivna povrina predstavlja horizontalnu projekciju svih vrsta krovova s koje se kia sliva u promatranu vertikalu.
Str. 5/44
Str. 6/44
INTENZITET OBORINA Intenzitet oborina ovisi o geografskom poloaju i dobu godine. Hrvatska s godinjim prosjekom izmeu 800 i 1000 mm padalina spada u umjereno humidne zemlje. Prema geografskoj raspodjeli godinje koliine padalina u Hrvatskoj postoje tri padalinske zone: Padalinsko podruje veine otoka i dijelom obalni pojas - nie obale zapadne Istre i sjeverne Dalmacije - ovu zonu od druge dijeli izohijeta od 1000 mm (Npr. Palgrua samo 268 mm godinje, Lastovo, 657, Pore 869 mm, Zadar 915 mm)
Padalinsko podruje bliih kvarnerskih otoka, Istre i gorske Hrvatske - ima najvie padalina, uglavnom izmeu 1000 i 2000 mm, Npr. rab 1075 mm, Opatija 1729 mm. Padalinsko podruje nizinske (panonske) Hrvatske dobiva od 1200 mm na zapadu (npr. Karlovac 1116 mm) do oko 600 mm na sjeveroistoku Slavonije i Baranji (npr. Vukovar 646 mm)
INTENZITET OBORINA Proraunska kia (izdanost oborina) je maksimalna kia u trajanju 5, 10 ili 15 min. Ova proraunska kia za pojedino podruje dobiva se od nadlene meteoroloke ustanove. U nedostatku tonih mjerenja na pojedinim podrujima, maksimalna kia se moe usvojiti u iznosu i=200300 l/(s ha). Za vee osiguranje od poplave (javne zgrade) treba raunati i=400 (l/s ha). Maksimalna koliina oborina r5(5) (5minutna kia za povratni period od 5 godina) za pojedine gradove prikazana je u tablici.
Mjesto Dubrovnik Karlovac Osijek Pula Rijeka Split Zadar Zagreb Prora unska kia litara/(sekha) 475 410 245 310 555 315 375 315
Str. 7/44
Str. 8/44
KOEFICIJENT OTJECANJA Koeficijent otjecanja ovisi o nizu imbenika, meu kojima su: nagib zemljita, struktura povrine, mo upijanja tla i dr. Za sve krovove koeficijent otjecanja se moe usvojiti =1 (to je na strani sigurnosti
Vrsta povrine Kosi krovovi > 15 Ravni krovovi s nagibom Ravni krovovi bez nagiba Krovni vrtovi Asfaltne ili bet. Povrine Staze s plo ama Igralita Parkovi Koeficijent otjecanja () 1.00 0.80 0.50 0.30 0.90 0.60 0.25 0.05
PRORAUN PROFILA VERTIKALA Potrebni profili oborinskih vertikala, prema DIN 1986, sortirani su u tablici.
Profil cijevi (mm) 100 125 (12x12) 150 (14x14) 200 250 300
Dozvoljeni protok (l/s) 2.00% ili vertikala 1.50% 6.3 11.5 18.7 40.2 73.0 118.0 5.4 9.8 16.1 34.4 63.2 118.0
Str. 9/44
+1050
vertikalni ol. 14/14 OV6 horizontalni oluk 12/14
Str. 10/44
+1050
DIMENZIONIRANJE OBORINSKE KANALIZACIJE Princip projektiranja (postavljanja) kanalizacijske mree prikazan je na jednom jednostavnom primjeru. Promotrimo jedan krov neke graevine. Prvi korak je odreivanje poloaja vertikalnih oluka. Oluci se postavljaju obino na kutovima objekta, i to na mjestima gdje vizualno ne smetaju.
vertikalni ol. 14/14 OV5
+838
+1050
U ovom sluaju (velika razvedenost krova) postavljeno je 6 vertikalnih oluka. Pretpostavimo da je intenzitet oborina i=250 l/s/ha, a koeficijent otjecanja =1.0. Svaki oluk ima svoju pripadnu povrinu sa koje skuplja oborinsku vodu. Promotrimo ove pripadne povrine.
+838
+1050
gr eb en
horizontalni oluk 12/14
+1050
nagib 33% nagib 33%
gr eb en
nagib 33%
n be gre
nagib 33%
n be gre
+1050
nagib 33% nagib 33% sljeme
+970
+1447
+1447
vertikalni ol. 14/14 OV5 horizontalni oluk nagib 33%

+1369
nagib 1%
nagib 1%
sljeme
nagib 33%
sljeme
nagib 33%
nagib 33%
vertikalni ol. 12/12 OV3 horizontalni oluk 12/14 vertikalni ol. 14/14 OV2
horizontalni oluk
+976
nagib 33%
+1369
+976
nagib 33%
nagib 33%
nagib 33%
+1050
+1050
Str. 11/44
+1050
Str. 12/44
+1050
U ovom sluaju (velika razvedenost krova) postavljeno je 6 vertikalnih oluka.

Oborinska vertikala OV1 OV2 OV3 OV4 OV5 OV6 Slivna povrina (m 2)
+838
+1050

+838
+1050
gr eb en
+1050
nagib 33% nagib 33%
gr eb en
nagib 33%
n be gre
nagib 33%
n be gre
nagib 33%
+970
sljeme
+970
+1447
+1447
horizontalni oluk
nagib 1%
nagib 1%
sljeme
nagib 33%
sljeme
nagib 33%
nagib 33%
A=52.0 m2
vertikalni ol. 12/12 OV3 vertikalni ol. 14/14 OV2
horizontalni oluk
nagib 33%
+1369
+976
nagib 33%
+1369
+976
nagib 33%
nagib 33%
nagib 33%
A=20.0 m2
vertikalni ol. 12/12 OV3 vertikalni ol. 14/14 OV2
+1050
+1050
52.0
vertikalni ol.14/14 OV4
52.0 20.0
+1050
+1050
sljeme
nagib 33%
sljeme
+970
+1050
+1050
ala uv
ala uv
+1050
ala uv
ala uv
Str. 13/44
+1050
Str. 14/44
+1050

+838
+1050

+838
+1050
gr eb en
+1050
nagib 33% nagib 33%
gr eb en
nagib 33%
n be gre
nagib 33%
n be gre
+1050
nagib 33% nagib 33% sljeme
+970
+1447
+1447
4.0
nagib 33%
+1369
4.0 58.0
A=58.0 m2
nagib 33%
+1369
A=4.0 m2
horizontalni oluk
nagib 1%
nagib 1%
sljeme
nagib 33%
sljeme
nagib 33%
nagib 33%
horizontalni oluk
+976
+976
nagib 33%
nagib 33%
nagib 33%
+1050
+1050
Str. 15/44
+1050
Str. 16/44
+1050

+838
+1050

+838
+1050
gr eb en
A=65.0 m2
nagib 33%
+1050
nagib 33% nagib 33%
gr eb en
nagib 33%
n be gre
nagib 33%
n be gre
+970
sljeme
+970
+1447
+1447
4.0 58.0 81.0

nagib 33%
+1369
4.0 58.0
sljeme
horizontalni oluk
nagib 1%
nagib 33%
sljeme
nagib 33%
nagib 33%
nagib 33%
65.0
nagib 33%
81.0
nagib 1%
horizontalni oluk
+976
nagib 33%
+1369
+976
nagib 33%
+1050
+1050
52.0 20.0
+1050
+1050
A=81.0 m2
52.0 20.0
sljeme
nagib 33%
52.0 20.0
sljeme
52.0 20.0
+970
+1050
+1050
ala uv ala uv
ala uv ala uv
+1050
Str. 17/44
Str. 18/44
Te se uz pretpostavku da je intenzitet oborina i=250 l/s/ha, a koeficijent otjecanja =1.0, moe ispisati konana tablica:
Oborinska vertikala OV1 OV2 OV3 OV4 OV5 OV6 SUMARNO Slivna povrina (m 2 ) 52.0 20.0 4.0 58.0 81.0 65.0 280.00
Profil cijevi (mm) 100 125 (12x12) 150 (14x14) 200
Dozvoljeni protok (l/s) 2.00% ili vertikala 1.50% 6.3 11.5 18.7 40.2 5.4 9.8 16.1 34.4
OSTALI SUSTAVI OBORINSKE KANALIZACIJE - PLUVIA PLUVIA je sustav koji je razvila firma Geberit. To je u biti sistem krovne odvodnje radi kao potpuno ispunjeni sistem za razliku od uobiajenih sistema za odvodnju kie. Potpuna ispunjenost se postie specijalnim uljevnim elementima, kao i kroz postizanje hidraulike izjednaenosti sistema cjevovoda. Time postignuti podtlak usisava vodu s krova. Za razliku od uobiajenih sistema time se postiu mnoge prednosti.
Koeficijent otjecanja () 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0
Ukupni protok (l/s) 1.30 0.50 0.10 1.45 2.03 1.63 7.00
Odabrani profil (mm) 14x14 14x14 12x12 14x14 14x14 14x14
Str. 19/44
Str. 20/44
PREDNOST PLUVIA SUSTAVA
Str. 21/44
Str. 22/44
NEKI PRIMJERI UGRADNJE PLUVIA SUSTAVA
KINI SLIVNICI Za odvodnju oborinske vode s ravnih povrina, kao npr. ravni krovovi, parkiralita, plonici i sl., koriste se linijski ili tokasti slivnici. Ovi slivnici su najee predgotovljeni proizvodi.
Krovni slivnici
Dvorini kanali
Podni slivnici od inoxa Dvorini slivnici
Str. 23/44
Str. 24/44
ODVODNJA RAVNIH KROVOVA Krovni slivnici prihvaaju i odvode kinicu s horizontalnih povrina ravnih krovova u kinu vertikalu, koja je u pravilu unutarnja. Konstrukcija slivnika mora omoguiti pouzdano brtvljenje prodora kroz hidroizolaciju. Jedan primjer tzv. dvojnog slivnika prikazan je na crteu. Dvojni slivnik omoguava odvodnju prije i poslije izrade termoizolacijskog sloja, to se u praksi vrlo esto izvodi u razliito vrijeme.
1. Reetka s okvirom 2. Vedro 3. Izolacijski prsten 4. Izolacijska jedinica 5. Slivnik (DN 100) 6. Termoizolacija 7. Konstrukcija krova 8. Parna brana 9. Termoizolacija 10. Hidroizolacija i brtva 11. Zatitni sloj 12. Betonska ploa u ravnini reetke
ODVODNJA RAVNIH KROVOVA Primjer jednodijelnog i dvodijelnog (dvojnog) slivnika prikazani su na crteima.
Str. 25/44
Str. 26/44
ODVODNJA RAVNIH KROVOVA Materijal izrade slivnika je inox, beton, aluminij, lijevano eljezo, a u novije vrijeme sve ee polipropilen i polietilen. Polipropilenski i polietilenski slivnici moraju biti posebno obraeni protiv utjecaja ultraljubiastih zraka (sunce). Krovni slivnici prave se dimenzija odvoda 70, 100, 125 i 150. Proraun potrebnog profila vertikale za odvodnju u potpunosti je jednak prikazanom postupku za vanjsku vertikalu.
ODVODNJA PROMETNIH POVRINA Odvodnja prometnih povrina se moe izvoditi tokastim ili linijskim slivnicima. Pri izboru slivnika potrebno je obratiti panju na optereenje za koje je prometna povrina predviena.
Linijski kanal kao rigol prometne povrine Linijski kanal za trgove i etnice pjeaki promet Odvodnja stadiona
Str. 27/44
Str. 28/44
LINIJSKI SLIVNICI Linijski slivnici postavljaju se na mjestima gdje se oekuje vei priliv kinice. Nekad su to bili betonski kanali s pokrovnom reetkom. U novije vrijeme proizvode se kao gotovi modularni proizvodi, sa svim potrebnim spojnim (fazonskim) elementima i opremom (preljevi, mastolovi i sl.). Investitor moe birati i dezen pokrovne reetke, koja je obino od PP-a, PEHD-a ili inoxa.
LINIJSKI SLIVNICI
Str. 29/44
Str. 30/44
LINIJSKI SLIVNICI - ISPUST Svi linijski slivnici imaju ispust, koji se moe nalaziti ispod slivnika ili sa strane.
LINIJSKI SLIVNICI IZVEDBA Linijski slivnici se mogu primijeniti za sve vrste padova, od pada ugraenog u tijelo kanala do kaskadnog pada, pri emu se vrste padova mogu kombinirati.
Str. 31/44
Str. 32/44
LINIJSKI SLIVNICI PRORAUN Proraun linijskih slivnika takoer prati logiku prikazanu kod oluka. Za izbor irine slivnika obino se koristi tablica proizvoaa (ACO drain).
UGRADNJA LINIJSKIH SLIVNIKA Linijski slivnici se postavljaju na pripremljenu podlogu, beton ili pijesak, i uvrste betonom ili nasipom.
Str. 33/44
Instalacije Dio 2. - Kanalizacija Predavanje br. 8 Odvodnja oborinske vode, Ispitivanje i zatita kanalizacije LINIJSKI SLIVNIK ACO linijska odvodnja UGRADNJA
Str. 34/44
LINIJSKI SLIVNIK ACO linijska odvodnja UGRADNJA
Str. 35/44
Str. 36/44
ISPITIVANJE KANALIZACIJE Gotova, ali neizolirana i nezatrpana kanalizacijska mrea mora se prije predaje ispitati na nepropusnost i kvalitetno funkcioniranje. Kanalizacijska mrea ispituje se punjenjem vodom po dionicama, te kontrolom promjene razine vode. Tlak ispitivanja propisuje se propisom. U SAD kanalizacijska mrea se ispituje na 3 mVS, Njemakoj (prihvaeno i kod nas) 5 mVS, a vicarskoj 30 mVS. Finalno ispitivanje kanalizacije moe se vriti dimom ili mirisom. Ovo ispitivanje se provodi nakon montae sanitarnih predmeta i njime se provjeravaju sifoni i samo brtvljenje sanitarnih predmeta. Ispitivanje treba izvriti za to nadlena organizacija, u prisutnosti organa komunalnog poduzea, nadzornog organa i izvoaa instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba sastaviti zapisnik. Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s izoliranjem vodova, zatvaranjem lijebova kanala i okana, zatrpavanje rovova i ostalim zavrnim radovima na dovoenju instalacije u funkciju.
ZATITA KANALIZACIJE MEHANIKA ZATITA Mehaniki na kanale moe utjecati pomicanje zgrade i istezanje cijevi. Zbog toga se cijevi pri prolazu kroz zidove i temelje ne smiju vrsto uzidati. U vezi s istezanjem i skupljanjem cijevi naroitu panju treba obratiti na PVC, PE i PP cijevi. Na mjestima gdje moe doi do mehanikog oteenja kanalizacijskih cijevi uslijed udara i sl., cijevi treba zatititi. Takoer na mjestima prolaza cijevi izmeu dva poarna sektora treba postaviti protupoarnu brtvu.
Str. 37/44
Str. 38/44
ZATITA KANALIZACIJE TOPLINSKA ZATITA Iako u principu u kanalizacijskoj mrei se voda ne zadrava, postoje dijelovi u kojima stalno ima vode. Ako se kanalizacijska mrea izvodi u podrujima s niskim temperaturama uvijek je potrebno poduzeti mjere protiv smrzavanja (izoliranje kanalizacije ili provlaenje kanalizacije kroz grijane dijelove zgrade). U podrujima s ekstremno niskim temperaturama ponekad je potrebno i zagrijavati otpadne vode. Dvorini vodovi u zemlji uvijek trebaju biti ukopani ispod dubine smrzavanja, a najmanje na dubini 70 cm.
ZATITA KANALIZACIJE ZATITA OD BUKE Svaka kanalizacijska mrea prilikom rada proizvodi umove. umovi nastaju prilikom rada sanitarnih predmeta, prilikom protjecanja vode kroz cijevi, te na skretanjima i ravanjima cijevi. Takoer, sam materijal izrade cijevi uvjetuje veu ili manju bunost cijevi pa tako postoje i tzv. beumne cijevi, kod kojih je razina buke znatno smanjena. U EU normi 4109 Zvuna izolacija u visokogradnji regulirani su zahtjevi u pogledu zvune izolacije kako bi se ljudi zatitili u svojim prostorijama za ivljenje od optereenja bukom.
GEBERIT Silent-db20 cijevi
Str. 39/44
Str. 40/44
ZATITA KANALIZACIJE HIGIJENSKA ZATITA Higijenska zatita kanalizacijske mree u prvom redu podrazumijeva mjere za zatitu vodovoda i prostorija od same kanalizacije. Meutim, i samu kanalizacijsku mreu je potrebno tititi od: upada raznih krutih predmeta, zaguenja pjenom, ulijevanja tetnih tvari i sl. Upadi krutih predmeta Od upada krutih predmeta kuna kanalizacijska mrea se uglavnom titi postavljanjem raznih zapreka u izljevnim ventilima sanitarnih predmeta. Slobodan otvor tih izljevnica mora iznositi najmanje 70% izljeva u sifon. U slivnicima se upadanje krupnih predmeta sprjeava reetkama raznih oblika. Prema propisima u SAD-u, slobodan presjek reetke mora biti bar 150% presjeka odvoda, a kod krovova bar 200% presjeka odvoda.
ZATITA KANALIZACIJE HIGIJENSKA ZATITA - Zaguenje pjenom Prekomjerna upotreba deterdenata za pranje moe uzrokovati zaguenje instalacije kanalizacije pjenom. Pjena, pomijeana sa zrakom je laka od vode stoga dugo ostaje u cijevima, a povremeno slijevanje vode gura pjenu kroz grane i ogranke natrag u sifone, gdje gura vodene epove i izbija u sanitarni predmet. Vea koliina pjene smanjuje kapacitet kanalizacijske mree. Ako se oekuje vea koliina pjene u cijevima (posebno granama i ograncima), dobro je cijevi poveati za bar 20% do 80%. Kod sustava kod kojih je pjena esto prisutna (praonice u hotelima i bolnicama i sl), potrebno je svakako predvidjeti sekundarnu odzranu mreu.
10
Str. 41/44
Str. 42/44
ZATITA KANALIZACIJE HIGIJENSKA ZATITA Sprjeavanje ulijevanja tetnih tvari tetnim tvarima se smatraju sve tvari koje mogu ugroziti funkciju, pogon i odravanje kanalizacije i njenih ureaja. U kanalizaciju se ne smiju izlijevati: zapaljive i eksplozivne tekuine (npr. benzin); kipue tekuine (iznad 30 35 C); tetne kiseline i luine; tvari koje mogu razviti tetne plinove; infektivne, radioaktivne i otrovne tvari Takoer se u kanalizaciju ne smiju bacati: katran, pepeo, cement, pijesak, zemlja masti, ulja, fenoli itd. Kanalizacijske mree u kojima se oekuje pojava ovakvih tvari moraju imati ureaje za separaciju ovih tvari prije isputanja u gradski kanalizacijski sustav (separatori masti, pjeskolovi, dekontaminatori i sl.).
ZATITA OD KANALIZACIJE ZATITA OD PLINOVA Do neeljenog prodora plinova i smrada iz cijevne kanalizacijske mree moe doi kroz sifone sanitarnih ureaja, kroz spojeve cijevi i dijelova i na mjestima oteenih stijenki cijevi. Kroz spojeve cijevi prodor plinova je jedino mogu ako su spojevi oteeni. U tom sluaju ih je potrebno popraviti i ponovnim ispitivanjem dokazati njihovu nepropusnost. Mjesta gdje nije osigurano obnavljanje vode u sifonima (npr. suhi top sifoni) potrebno je ee kontrolirati i po potrebi dopuniti vodom. Hladnjae i slini ureaji za dranje hrane ne smiju se izravno spojiti s kanalizacijom, ve putem cijevi koja se ulijeva u drugi sanitarni predmet (sifon), da povratni plinovi ne kontaminiraju hranu. Takoer sifone sanitarnih predmeta je potrebno ee istiti.
Str. 43/44
ZATITA OD KANALIZACIJE ZATITA OD PROCURIVANJA Procurivanje otpadne vode je naroito opasno zbog mogue kontaminacije iste vode i okolia. Da bi se sprijeilo procurivanje otpadne (kanalizacijske) vode, naroito je vano da je kanalizacijska mrea lako dostupna i lako pregledna. Otvori za ienje ne smiju se postavljati na mjestima gdje je mogua kontaminacija hrane.
11
Instalacije Dio 3. Zajednicki dio ViK Predavanje br. br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Kanalizacije, Pregled trzi trzita
Str. 2/35
PROJEKT VODOVODA I KANALIZACIJE Projekt vodovodne i kanalizacijske mree mora biti usklaen da bi se izbjegle kolizije jedne mree s drugom. U tu svrhu obino se instalacije vodovoda i kanalizacije razvode na istim podlogama, s tim to se u cilju jasnijeg prikaza konano vodovodna i kanalizacijska mrea odvojeno prikazuju (printaju).
Str. 3/35
Str. 4/35
PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE Projekt Vodovoda i Kanalizacije sastoji se od tekstualnog dijela i nacrta. Tekstualni dio sadrava: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Projektni zadatak Suglasnost gradskog komunalnog poduzea vodovoda i kanalizacije Tehniki opis Proraun Vodovoda i Kanalizacije Osnovne i posebne tehnike uvjete Predmjer i Predraun
PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE Nacrti projekta su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Situacija Vodovoda i Kanalizacije Temeljni razvod Vodovoda i Kanalizacije Relevantni tlocrti (Podrum, Prizemlje, 1. kat, Krov) Razvodi u sanitarnim prostorijama Sheme Vodovoda i Kanalizacije Ostali detalji (Septika jama, Okna, Mastolov, Vodomjerno okno, Zidni hidrant, Detalji prikljuka)
Mjerilo izrade treba prilagoditi veliini zgrade, ali u svakom sluaju svi nacrti moraju biti u mjerilu koje je jasno i lako itljivo i na kojem se mogu uoiti svi relevantni podaci.
Str. 5/35
Str. 6/35
PROJEKTNI ZADATAK Projekt kune instalacije Vodovoda i Kanalizacije radi se na osnovu Projektnog zadatka kojeg daje investitor uz pomo svog savjetnika za instalacije, a potpisuju ga obje strane. U nekim sluajevima i projektant moe, na osnovu dogovora s investitorom, sastaviti projektni zadatak. Projektni zadatak bi trebao uvijek biti sastavni dio projektnog elaborata. Projektnim zadatkom se dogovorno utvruju ili odreuju svi potrebni parametri o instalaciji koja se projektira. Tako se otklanjaju izvjesni nesporazumi, to je u obostranom interesu i investitora i projektanta i izvoaa. Projektni zadatak treba sadravati: Ope podatke o zgradi koji su vani za instalaciju, Podatke o Vodovodu, Kanalizaciji, Sanitarnim predmetima i Armaturama.
PROJEKTNI ZADATAK OPI PODACI Opi podaci sadrani u projektnom zadatku su: Broj zaposlenika (Korisnika i Posjetitelja); Nain opskrbe elektrinom energijom (npr. predvia li se vlastiti agregat); Odnos prema ostalim instalacijama (topla voda, grijanje, provjetravanje, klimatizacija) razgranienje tko e koji dio projektirati; Nain postavljanja vodova (skriveno, vidljivo, stupanj beumnosti)
Str. 7/35
Str. 8/35
PROJEKTNI ZADATAK VODOVOD Podaci o vodovodnoj mrei sadrani u projektnom zadatku su: Nain i vrst prikljuka na izvor vode (vodovodna mrea, atrnja, bunar, ostali izvori); Broj prikljuaka na vodovodnu mreu (da li je dostatan samo jedan); Odluke u sluaju alternativnih rjeenja (visoki spremnik, spremnik u podrumu, hidrofor, vrsta poarne zatite, potreba i nain polijevanja dvorita/vrta, specijalni prikljuci); Nain opskrbe toplom vodom (centralno, elektrini ili plinski grijai, kombinirano); Eventualno: materijali vodova (elik, PP, PE, bakar).
PROJEKTNI ZADATAK KANALIZACIJA Podaci o kanalizacijskoj mrei sadrani u projektnom zadatku su: Osnovni podaci o komunalnoj kanalizaciji i nain prikljuka (zajedniki ili separirani sustav); Materijal vodova (dvorini, temeljni, vertikale, grane i ogranci); Eventualni opis specijalnih zahtjeva za pojedine kanalizacijske grane (kanalizacija s poveanom koliinom kemijskih tvari i sl.); Eventualno podizanje otpadne vode; Eventualna potreba za neutralizacijom, hlaenjem, dekontaminacijom, dezinfekcijom, odstranjivanjem masti i ulja, odstranjivanjem pijeska Ako nema komunalne kanalizacije, nain i stupanj proiavanja i mogunost isputanja proiene otpadne vode.
Str. 9/35
Str. 10/35
PROJEKTNI ZADATAK SANITARNI PREDMETI I ARMATURE Podaci o Sanitarnim predmetima i Armaturama mrei sadrani u projektnom zadatku su: Vrste, tipovi i dimenzije sanitarnih sprava, odnos prema HRN, kada domai ili inozemni proizvod; Vrste i tipovi armatura uz sanitarne sprave. Projektni zadatak za vodovod i kanalizaciju treba potvrditi glavni projektant (u pravilu arhitekt). Za industrijske zgrade treba ga osim njega potvrditi i ovlateni projektant tehnolokog dijela projekta.
SUGLASNOST I PODACI ZA PRIKLJUKE Suglasnost i podaci za prikljuke na komunalni vodovod i kanalizaciju pribavlja investitor od gradskog komunalnog poduzea (u Splitu: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, Biokovska 3, Split). Gradsko komunalno poduzee izdaje naelnu suglasnost za prikljuke u obliku dopisa uz eventualne uvjete. Na nacrtu uline cijevne mree i parcele daju se podaci: o poloaju i udaljenosti uline vodovodne i kanalizacijske cijevi, o promjeru i materijalu uline cijevi; o njenoj dubini (za kanalizaciju bi trebalo dati podatak o nadmorskoj visini kote dna cijevi/kanala i poklopca okna); o tlaku vode u vodovodnoj ulinoj cijevi s kojom se moe raunati; o visini uspora na mjestu kanalskog prikljuka.
Str. 11/35
Str. 12/35
TEHNIKI OPIS Tehniki opis (Tehniki izvjetaj) projekta treba rijeima dati saeti opis instalacije sa svim osnovnim podacima i opisati sve to se ne moe potpuno izraziti nacrtima. Tehniki opis treba upravo biti skoncentriran na podatke koje je teko nacrtati, a izbjegavati opise dijelova koji su jasno vidljivi u crteima. Tehniki opis se obino dijeli na odjeljke: Vodovod hladna voda, Topla voda, Kanalizacija, Sanitarni predmeti i armature.
TEHNIKI OPIS VODOVOD Kratak opis mjesta prikljuka na ulinu cijev, promjer cijevi i tlak u njoj; Podjela zgrade na zone (kad je zgrada visoka a tlak nedovoljan; dobro je zoniranje popratiti sa skicom); Mjesto i opis visokih, katnih ili podrumskih spremnika (zbog osiguranja u sluaju nedostatka vode u naselju), eventualna hidroforska ili slina postrojenja; Smjetaj i opis dvorinih vodova, razvodnih vodova u zgradi, vertikala, grana i ogranaka; Mjesta pranjenja cijevne mree; Materijal cijevi, njihovo privrivanje, toplinska i zvuna izolacija i zatita od korozije; Nain gaenja poara (hidranti, sprinkleri); Nain ispitivanja cijevne mree.
Str. 13/35
Str. 14/35
TEHNIKI OPIS TOPLA VODA Opis naina opskrbe toplom vodom (centralno, lokalni grijai); Razmjenjivai topline centralne opskrbe (njihov poloaj i tko e ih proraunati); Razvod tople vode odnos prema razvodu hladne vode; Optjecajni (cirkularni) vodovi; Cijevi materijal cijevi i njihova toplinska i zvuna izolacija; Zatita od korozije. SANITARNI PREDMETI I ARMATURE Za sanitarne i druge predmete i armature daju se najkrai opisi, tipovi, vrste, oblici, materijal i nain privrivanja.
TEHNIKI OPIS KANALIZACIJA Kratak opis kanalizacijskog sustava, mjesta prikljuka, promjera ulinog kanala/cijevi, odnosno nain uklanjanja otpadne vode; Smjetaj i trase dvorinih kanala/cijevi; Sabirne jame (kad ulini kanal/cijev nije na zadovoljavajuoj dubini); Mjesto i poloaj temeljnog kanalizacijskog razvoda, vertikala, grana, ogranaka, sekundarne ventilacije, kinih vertikala i sl.; Nagibi cijevi; Nain odvoenja kinice s krova i terasa; Cijevni vodovi, materijal, privrenje, toplinska i zvuna izolacija, zatita od korozije i eventualnog mehanikog oteenja; Okna, vrste, materijali, poklopci; Nain ispitivanja cijevne mree.
Instalacije Dio 3. - Zajednicki dio ViK Predavanje br. br. 9 Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trzi trzita
Str. 15/35
PREGLED TRITA Na tritu postoji niz firmi koje nude svoje proizvode za izradu vodovodne i kanalizacijske mree, kako kune tako i komunalne. U nastavku su nabrojane neke od njih s kratkim opisom proizvoda i usluga koje one pruaju.

Kucne Instalacije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kucne Instalacije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Pont du Gard, Francuska

Yesdere Sirinyer Akvadukt, Turska

Babilon Eufrat i Tigris

Dioklecijanov akvadukt, Hrvatska

Kruenje vode na Zemlji (Hidroloki ciklus):

Potronja vode u naseljima:

Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):

Potronja vode po sanitarnom predmetu:

(1) Za stanove, (2) Za privredne i javne zgrade

Kopanim bunarima (zdencima) Zabijenim i buenim bunarima (cijevni bunari - zdenci)

Postrojenje za desalinizaciju blizu Sydneya, Australija

Predgotovljeni spremnik za vodu

Potronja vode u litrama

PP (Polypropylen) Proizvodni program PP cijevi:

PP (Polypropylen) Proizvodni program fitinga

PP (Polypropylen) sueono zavarivanje

ZATVARAI ZAPORNICE Neki principi rada zapornica prikazani su na skicama.

Na poetku svakog razvoda vodovodne mree potrebno je postaviti zapornicu (ventil).

Slavina za bide s prikljukom na bide Ruica tua

Old England dvoruna slavina za kadu (prikljuak na zid)

Vodomjer za ugradnju na vertikalnu cijev

Prema opsegu opskrbe vodom, vodovodi se mogu podijeliti na:

i ogranci do mjesta potronje (izljevnih mjesta), tj. do sanitarnih predmeta.

Razvod ispod podrumskog stropa

Razvod ispod poda podruma

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati izrazom:

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:

pri emu je:

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Element Ra va T oblika - odvajanje Ra va T oblika - spajanje Lu na ra va - odvajanje Lu na ra va - spajanje Izljev

Koeficijent 1.50 1.00 1.00 0.50 1.00

Koeficijent 2.00 3.00 1.00 0.50

10, 15 2.0 1.5 1.0 10.0 3.5 6.0 16.0 2.0

100 1.0 0.5 0.3 5.0 2.0 4.0 11.0 2.0

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda

1.0 0.1 0.5 2 6 17 34 85 250 450 1350

2.0 1 2.5 8.5 22 65 125 325 900 1750 4900

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda