Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

Deniver Vukeli

Keywords: dual faith, Old Faith, Native Faith, Neopaganism, Christianity, Pre-Christianity, Post-Christianity, folklore, magic, bonre, cults of fertility, identity

1. Uvod Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta jedna je od zanimljivijih i kontroverznijih tema u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Ono je fenomen o kojem se dosta dugo uope nije govorilo zbog jednostavne injenice da su i hrvatske kulturne znanosti sline teme sagledavale pod utjecajem zapadnog kranskog kulturnog kruga, te ako bi se i spominjalo dvovjerje, spominjalo bi se u kontekstu hereze ili poganskih kultova, no ne i kao iznimno bitan povijesni i antropoloki aktivni fenomen itekako prisutan na hrvatskim povijesnim prostorima. 1.1. Denicija Na romejskom (bizantskom) kulturnom podruju u srednjem vijeku, a kasnije i u istonoj, pravoslavnoj kranskoj crkvi vjerska dvojnost iliti dvovjerje (rus. dvoeverie)1 bila je u mnogim sluajevima preutno prihvaena. Ona je u svome osnovnom znaenju oznaavala kontinuitet starih, pretkranskih slavenskih obiaja prekrivenih samo slubenim kranskim nazivljem, to jest preutni dogovor kranskog klera s narodom kako bi se nali na pola puta narod zadrava svoje obiaje, ali cilj i svrha nominalno postaju kranskima. Dvovjerje (ili dvojevjerje) tako je supostojanje slubenoga kran1

Katii, Radoslav (2010): Zeleni lug. Tragovima svetih pjesama nae pretkrasnke starine. Zagreb/Moenika Draga: Ibis gra ka, Matica hrvatska. Str. 17.

343

S T U D I A

M Y T H O L O G I C A

S L A V I C A

This study researchesinto the dual belief phenomenon, in the context of diversity and mutual cultural inuences between Christianity and Pre-Christian Slavic Old Faith (starovjerje) concepts of faith and religion, but also in the context of Post-Christianity forms like Native Faith (rodnovjerje) among Slavic peoples, and in Croatia as well, as it is part of this cultural area and heritage. This research oers denitions and terminological answers both at the theoretical and also at the practical level, through the case study made in the eld research in Croatia, which gave numerous important results for this subject. The analysis of this eld research reveals some of the terminological and culturological aporias linked with this topic in Croatia of the rst decades of the 21th Century.

X V

2 0 1 2 ,

3 4 3

3 6 4

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

stva s tvrdokornim poganskim preitcima.2 I sam izraz dolazi iz srednjovjekovne ruske crkvene knjievnosti, a koja opisuje kako ljudi ive javno kao pastva pod vodstvom svojih paroha i vladika, a u potaji i dalje zadravaju svoja stara vjerovanja i obrede. Takva je praksa izuzetno uznemiravala rusku crkvu, te je stoga bogato dokumentirana u mnogim ruskim crkvenim djelima.3 U najirem smislu, to je ispreplitanje, meusobni utjecaj, suradnja i ponekad kombinacija (sinkretizam) dvaju razliitih kulturnih modela.4 Mnogim znanstvenim naporima znanosti poput etnologije, povijesti, lingvistike i lologije, u posljednjih stotinu godina, poinju se mnogo jasnije nazirati razni obiaji, magijski oblici i blagdani koji ve povrnijim uvidom u kranski kanon pokazuju koliko su ustvari neto drugo, to jest neto starije, a prekriveno kranskim nazivljem i novijim slojem obiaja. Dvovjerje je dvostruka igra, dvostruka svijest koja moe najvie biti detektirana u velikom broju magijskih praksi, poput onih u ritualnom folkloru, obredima prijelaza i inicijacija, vezanima uz smrt, vjenanje i slino.5 Dvovjerje zbog svoje semantike nedoreenosti teoloki dodiruje nekoliko pojmova. Teoloki gledano moe biti smatrano i dualizmom ako zbog vjerovanja u dvije religije vjernik vjeruje u dva vrhovna boanstva (primjerice Isus Krst/Bog Otac i Perun). Dualizam je oblik politeizma koji se zasniva na vjerovanju u dva boanstva. A dualizam se moe gledati i kao duoteizam, biteizam ili diteizam. Diteizam je uenje o (minimalno) dva jednako mona i razliita boga. To je oblik dualizma koji dri da je svemir sainjen od dvojnosti dobra i zla, svjetla i tame, tijela i duha i slino. Biblijsko uenje ve u svojoj sri odbija takvu ideju i stavlja iskljuivo jednoga boga u Svemir (prema Starom zavjetu): Ja sam Gospod, nema drugoga, nema drugoga boga osim mene. Opasat u te, iako me ne pozna. Da se spozna od istoka sunca i od zapada njegova, da osim mene nema boga. Ja sam Gospod i nema drugoga. Tvorac svjetlosti i Stvoritelj tmine, donosilac mira i stvaratelj zla. Ja, Gospod, ja inim to sve.6. Sve postoji njegovom voljom i nema drugih boanskih osoba koje bi se mijeale u njegovo odluivanje. Biteizam, pak, podrazumijeva harmoniju i sloan suodnos boanstava o kojima je rije (primjerice muko i ensko boanstvo u wicci), a diteistiki sustav podrazumijeva rivalstvo i opoziciju, poput dobra i zla, svijetla i tame, reda i kaosa. No nije uvijek lako razaznati razliku izmeu biteizma i diteizma, primjerice u sluajevima ljetnog (vruina i sunce) i zimskog boanstva (kia i hladnoa) koji ine ravnoteu prirode, ali su ujedno i suprotnosti. Zanimljivo, meu ranim kranskim frakcijama, sektama i herezama bilo je i onih koji su smatrali da su Stari i Novi Zavjet ustvari dvije odvojene knjige, svaka posveena razliitom bogu koji su suprotni. Primjerice, marcionizam iz 2. stoljea prihvaao je Isusa Krista kao boga punog ljubavi koji je sin dobroga boga, dok je idovskoga boga (YHWH) smatrao niim entitetom i odbijao povezivati Isusa Krista s njim.7
2

5 6 7

Katii, Radoslav (2008): Boanski boj. Tragovima svetih pjesama nae pretkrasnke starine. Zagreb/ Moenika Draga: Ibis gra ka. str. 123. Katii, Radoslav (2011): Gazdarica na vratima. Tragovima svetih pjesama nae pretkrasnke starine. Zagreb/Moenika Draga: Ibis gra ka, Matica hrvatska. Str. 202. Brzozowska-Krajka, Anna (2006): Coexistence or Conict? The Problem of Dual Belief in Polish Folklor. Folklorica. Vol XI. Str. 16. Isto. Biblija, Stari Zavjet,Psalmi, Knjiga proroka Izaije, 45. poglavlje (Prorotvo o Koru i prorotvo o spasenju) Marcionites - http://www.newadvent.org/cathen/09645c.htm

344

Deniver Vukeli

Dvovjerje je, dakle, naziv za dvojno vjerovanje ili dvojnu vjeru. Sam je koncept nastao u ruskoj znanosti, a poeo se sve vie istraivati u 20. stoljeu iako ga je kranstvo svjesno kroz itavu svoju povijest kao znaajnog teolokog problema. Denicija dvovjerja postoji ve u mnogim tekstovima iz 11. stoljea, ali razliite uporabe u razliitim kontekstima ine je dosta semantiki maglovitom na povijesnoj razini. U svjetskoj znanosti dosad je najvie istraivano na ruskom podruju, ali taj fenomen ustvari je zajedniki za sve Slavene (pa tako osim Rusa i Poljake, Hrvate, Srbe i druge). Kulturni povjesniari koriste termin dvovjerja kako bi opisali svjesna ili manje svjesna ouvanja pretkranskih vjerovanja, obiaja i obreda unutar kulturnim irenjem pokrtenih kranskih zajednica, stvarajui svojevrstan sinkretizam vjere u kombinaciji kranskih i pretkranskih (ili jednostavnije, nekranskih) elemenata8, odnosno aktivnu koegzistenciju dvaju modela svijeta (dviju kultura) koje se mogu vidjeti istovremeno u strukturi odreenih ideja, simbola i drutvenih funkcija izvedenih razliitim vrstama magijskog folklora9. Tim terminom, ustvari, bez mnotva implikacija na dvovjerja s drugim religijama, opisuje se u ovom sluaju postojanje dvaju paralelnih vjerskih sustava u prvim stoljeima kristijanizacije slavenskih naroda, pa tako i Hrvata. Primjerice, dualnost vjerovanja izmeu klasa vladajua zbog politike koristi preuzima kranstvo, seosko stanovnitvo jo dugo zadrava svoja vjerovanja, proces kristijanizacije nije trenutan. Kod nekih naroda nikad niti ne zavrava, kao to je rije s jo i danas nekim izoliranim ruskim ili ukrajinskim podrujima.10 Kao to je Vitomir Belaj svojedobno zakljuio: ovjek kao pojedinac, a pogotovo ne cijeli narod, ne postaje kraninom u jednom trenutku, to je dugotrajan proces uenja i prilagoavanja cijeloga naina ivota novome svjetonazoru.11 Dvojnost je, dakle, promjena lojalnosti bogu ili bogovima koji su aktualniji iz ovog ili onog razloga. Stvarnost svetosti staroga i novoga stupnjevana je, stari bogovi ne nestaju trenutno dolaskom nove religije, jer ona ionako samo replicira ve postojeu, zateenu svetu geograju. Stari sakrum postaje dijelom novoga, no istovremeno ostaje dio njega sa skrivenom starom snagom u sebi unutar novopridolog. A najvei problem jest onaj je li ta dvojnost u koegzistenciji ili u vjenom sukobu.12 Pokrtavanje starih Hrvata bio je jednokratan in koji je izvodio sveenik blagoslovljenom vodom uranjanjem ili polijevanjem (razne kneevske krstionice sauvane su iz najranijeg narodnog dinastikog razdoblja). Taj je in oznaio prijelaz iz poganstva u kranstvo, iz pretkranskog ivota ovjeka u kranski. Ali ono to je po kranskom vienju jo bitnije od samog rituala jest preobrazba u ovjeku koji se obraa i ivi drugaijim ivotom, po kranskim naelima, do kraja svog ivota. Zato i razlikujemo te dvije stvari, pokrtavanje kao jednokratan in i, kristijanizaciju kao proces usvajanja. Jer nije nuno da je pokrtena osoba ujedno i obraena. Upravo suprotno, vrlo su vjerojatno jo dosta dugo pokrteni Hrvati nastavili
8

10

11

12

Wigzell, Faith (2004): Reading the Map of Heaven and Hell in Russian Popular Orthodoxy: Examining the Usefulness of the Concepts of Dvoeverie and Binary Oppositions. No 2. Forum for Anthropology and Culture. Str. 347. Brzozowska-Krajka, Anna (2006): Coexistence or Conict? The Problem of Dual Belief in Polish Folklor. Folklorica. Vol XI. Str. 20. Dixon- Kennedy, Mike (1998): Encyclopedia of Russian & Slavic Myth and Legend.Santa Barbara: ABCCLIO Inc., Str. 78. Belaj, Vitomir (2009): Postati kraninom kao proces, Zagreb, u: Studia ethnologica Croatica, Vol. 21, Str. 10. Brzozowska-Krajka, Anna (2006): Coexistence or Conict? The Problem of Dual Belief in Polish Folklor. Folklorica. Vol XI. Str. 17.

345

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

ivjeti po starim obiajima koje je tek nakon dugog vremena Crkva uspjela prekriti kranskim supstitutima.13 U prvi mah ionako veini seljakog stanovnitva nije bilo bitno mijenjati de facto svoju vjeru, ve samo polako i nominalno, de iure. Onome kome jest bilo bitno, bilo je vladajuoj klasi, koja je time dobila ulaznicu u kranski svijet moi i politikih priznanja od drugih vladara (romejskih i franakih careva) i vjerskih poglavara (poglavito pape). Ostalim vanijim osobama u narodu formalno je pokrtavanje (ne nuno i obraanje!) nuno za ulazak u dravne slube. Seljaci (lat. pagani, od pagus, selo) ostaju nekranima, poganima. Zato? Odgovor je poprilino jednostavan. Nisu imali potrebe za meunarodnim interakcijama, niti su imali potrebu biti spaenima od grijeha to je cilj kranske religije stalno iriti svoj djelokrug i pokrtavanjem spaavati neprosvijetljene narode. Takoer, kranska ideja o Kraljevstvu nebeskom, slavenskom, pa tako i hrvatskom seljaku koji se bavio stoarstvom i poljodjelstvom nije znaila mnogo na svakodnevnoj razini. Pretkranski obredi osiguravali su mnogo bitniju stvar za ovjekov ivot: opstojnost na ovome svijetu, klijanje, rast, zdravlje, kiu, sunce i ostale potrebe seoskog naina ivota u suivotu sa zemljom. Seljacima, dakle, poganstvo, odnosno njihovi stari prirodni obredi i obiaji i kranstvo bijahu komplementarni, a ne konkurentni sustavi. Toan trenutak kad su Hrvati poeli bivati pokrtavani (misli se na obredni in vladajue klase) nije poznat. Slaveni su u kontaktu s kranstvom od trenutka doseljavanja (nije iskljueno da su i ranije imali dodira s arijanizmom i drugim oblicima kranstva), ali prema izvorima moe se posredno zakljuiti da hrvatske voe prihvaaju kranstvo tijekom VIII. stoljea, a sustavna kristijanizacija traje od IX. stoljea nadalje. Slaveni su u Istri sigurno pretkrani jo godine 804., a u Paganiji i potkraj X. stoljea. Stanje dvovjerstva, kakvo je bilo u Rusiji, trajalo je i kod Hrvata jo stoljeima, a ulomci obreda i mitova sauvani su i do danas u hrvatskom folkloru. Tvrdnja o trinaest stoljea kranstva u Hrvata slika je koja nije najispravnija, ve je romantizirana upravo iz mnogih povijesnih, politikih i dominantnih kranskih religijskih razloga.14 U Rusiji je situacija, primjerice, zbog velikog prostora bila takva da su najvie obraeni po pokrtavanju bili gradovi i sjedita vlasti oko vladajue klase, kamo su bez problema misionari i uitelji mogli putovati i gdje je vladajua klasa imala vlast prisilno pokrtavati zbog svojih vlastitih politikih ciljeva. No, narod koji je pokrten, ali ne i posve obraen, i dalje je ivio spajajui sve tradicije u neku svoju univerzalnu, pa se jo u XIV. stoljeu sveenici tue da su Rusi jo uvijek dvojevjerci. U tom se razdoblju, izmeu 12. i 14. stoljea, dvovjerje u Rusiji smatralo opasnijom prijetnjom po pravoslavlje od tradicionalnog ruskog politeizma. Ono to je najvie brinulo crkvene uitelje pojave su u kojima su prirodna slavenska boanstva postajala prebliskima slikama anela u mislima vjernika. Stoga su poeli ograniavati i popisivati kanon amuleta, molitvi i znakova koji jesu kranski, a koji nisu. Ustvari, problem koji su imali bio je znaajan. Postojao je velik broj ljudi koji su samo imenom bili kranima, dok svime ostalim (molitvama, vjerovanjima, magijskim ritualima i sl.) ne, ve su i dalje nastavljali ivjeti po starim principima (mijeajui ih istodobno s novima).15 Magija i religija slue zajednikom cilju, praktinom
13

14

15

Belaj, Vitomir (2009): Postati kraninom kao proces, Zagreb, u: Studia ethnologica Croatica, Vol. 21, Str. 12. Belaj, Vitomir (2009): Postati kraninom kao proces, Zagreb, u: Studia ethnologica Croatica, Vol. 21, Str. 12. Riabinin V. Yaroslav (2007): Slavic Paganism in Kievan Russia and the Coming of Christianity. Str. 9.

346

Deniver Vukeli

uspjehu u ostvarivanju ovjekove osobne sree. Dominantna tema koegzistencije dvaju vjerskih modela meu ruralnim stanovnitvom, iako to oni ponekad niti ne primjeuju, u zatitnim je usmenim tekstovima i magijskim ili magijskom-religijskim inima koji ih prate. Ostaci te koegzistencije takoer su vidljivi i u razliitim drugim pozitivnim i konstruktivnim oblicima magije, sloenim narodnim lijeenjima, afrodizijacima i slinome.16 Danas, pravoslavlje smatra da jedino ojaavanjem svojih nacionalnih i kulturnih specikuma moe ojaati i svoju poziciju. Jer povijesno je dokazano da je sukob s dvovjerjem doveo do negativne radikalizacije, odnosno do toga da kristijanizacija sama po sebi postane suprotnou narodnoj kulturi.17 Nasuprot istonom pravoslavlju, koje svojim sezanjima za vjernicima nije pokuavalo kontrolirati i njihove misli, patronistiki autoritet Katolike crkve poiva na nadgledanju misli i koraka u svakodnevnom ivotu svojih vjernika, dajui im detaljne upute o svakom moralnom ili misaonom aspektu ili problemu u ivotu.18 Jedan od najboljih primjera za prekrivanje starih vjerskih simbola i svetih mjesta esto je u humanistikim znanostima navoeno pismo pape Grgura I. iz 601. biskupu Augustinu od Canterburyja u kojemu mu objanjava kako treba pokrtavati u Britaniji, i u kojem kae da ne treba zatirati u potpunosti sveta mjesta starih obreda, ve samo idole na tim mjestima, a ta mjesta potom treba oistiti i pretvoriti u kranska sveta mjesta.19 Naravno, i svetkovine starih boanstava prekrivaju se kranskim svecima ili su pak neka od njih demonizirana i nala se s onu stranu doputenog vjerovanja20. Tako mnoga vjerovanja ostaju istima kao i prije, samo se njihova imena i svrha (ponekad ak se niti svrha ne mijenja) mijenjaju u skladu s kranskom dogmom koja ih je prilagodila svojim principa. Naravno, mnogi elementi starih, pretkranskih vjerovanja upravo su stoga vidljivi i danas, jer odudaraju od klasine kranske dogme. 1.2. Pitanja identiteta Ono to je glavni problem kod dvovjerja jest niz ispreplitanja individualnih i kolektivnih identiteta, problem identikacije. Identi kacija je proces artikulacije, zaivanja, nadodreivanja, a ne obuhvaanja. Uvijek je neega previe ili premalo, nadodreivanja ili nedostatka, pa se nikada ne postie tono pristajanje, cjelina. Jednostavnije, identi kacija se konstruira na pozadini prepoznavanja nekoga zajednikog porijekla ili zajednike osobine s drugom osobom ili grupom, ili s idealom, i u skladu sa solidarnou i odanou koje poivaju na prirodno uspostavljenim temeljima. Suprotno naturalizmu ove denicije, diskurzivni pristup vidi identi kaciju kao konstrukciju, nikad zavren proces uvijek u procesu.21 To je poglavito prisutno kod vjerskih predodaba i kod situ16

17 18

19

20

21

Brzozowska-Krajka, Anna (2006): Coexistence or Conict? The Problem of Dual Belief in Polish Folklor. Folklorica. Vol XI. Str. 23. Riabinin V. Yaroslav (2007): Slavic Paganism in Kievan Russia and the Coming of Christianity. Str. 9. Brzozowska-Krajka, Anna (2006): Coexistence or Conict? The Problem of Dual Belief in Polish Folklor. Folklorica. Vol XI. Str. 18. Belaj, Vitomir (2009): Postati kraninom kao proces, Zagreb, u: Studia ethnologica Croatica, Vol. 21, Str. 11. Vukeli, Deniver (2009:1): Svjetovna suenja i progoni zbog arobnjatva i hereze te progoni vjetica u Zagrebu i okolici tijekom ranog novog vijeka. Zagreb: diplomski rad, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet sveuilita u Zagrebu. Str. 6. Hall, Stuart (2001 ): Kome treba identitet?. Beograd: Re asopis za knjievnost i kulturu, i drutvena pitanja. No. 64/10. decembar 2001. Str. 217.

347

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

acije s dvovjerjem. Pretkranin Hrvat i pokrteni Hrvat nisu dva razliita ovjeka, dva razliita identiteta, to je isti ovjek koji se stalno mijenja, stalno preispituje i nadopunjava svoje iskustvo jastva, svoje vlastite predodbe. A predodba je kategorija identikacije, odnosno klasi kacije i distinkcije.22 I po predodbama samo se u biti i moe razlikovati jednu kulturu od druge, jedan kolektivni identitet od drugoga. Drutveni identitet lei u razlici, u razlikovanju znaajki Druge skupine od Nae skupine. No ono to je glavni problem kod pitanja dvovjerja jest to kad smo Mi obje skupine istovremeno? Kad je Drugi unutar nas samih jer kolidiraju dva sustava, koja se sukobljavaju na slubenim razinama, ali se u narodnom umu vrlo lako mogu pomijeati u sinkretistiku ideju u svakodnevnom ivotu? Konstrukcija kolektivnog identiteta, kao to znamo, ima dvije dimenzije, unutarnju i vanjsku. Unutarnju ine svi oni elementi koje pripadnici neke skupine, zajednice smatraju zajednikima i kojima deniraju jedinstvo i istost lanova, a vanjsku elementi kojima skupina uspostavlja razliku i granicu prema susjedima, pokazujui specinost i originalnost.23 U povijesti, unutarnji su elementi izmeu ostalih (primjerice jezika) sve one predodbe koje dijele pripadnici jedne zajednice, a poglavito one vezane uz duhovni svakodnevni ivot, uz magijske rituale i obiaje vezane uz tijek ljudskog ivota, inicijacije, vjenanja, sprovode, molitve, medicinu i slino. Nerazmjer na razini kolektivnog identiteta dolazi onda kad zajednica slubeno prihvaa drugu vjeru, a nastavlja ivjeti prema obrascima stare. Prema van, zajednica korespondira kao dio jednog, a prema unutra kao dio drugog sustava. Ti se sustavi nastavljaju ispreplitati i nadopunjavati i taj proces nikad ne prestaje. tovie, vidjet emo u nastavku i zakljuku ovog rada, kako je i njega mogue i na nekoj razini okrenuti, to jest, sam se od sebe okrene, tako da se proces reidentikacije i ispreplitanja ponu odvijati u drugom smjeru. Ispitivanje neutemeljenosti ili ispravnosti predodaba teko je empirijsko pitanje24 i uvijek nudi subjektivna rjeenja trenutka istraivanja i to je injenica koju valja imati umu kod svakog znanstvenog traganja za pravim stanjem stvari. Problem reidentikacije najlake e se moi ipak vidjeti na primjerima dobivenima terenskim istraivanjem. 2. Case study - terensko istraivanje Jari god 22. 24. travnja 2011. Slapnica, umberak 2.1. Okolnosti istraivanja Kako bi se razmotrila problematika poblie na terenu, odlueno je napraviti terensko istraivanje u vrlo zanimljivom trenutku spleta razliitih okolnosti i podudarnosti. Naime, u travnju 2011. vren je redovni popis stanovnitva u Republici Hrvatskoj. Za trajanja popisa u javnosti je odjeknulo i nekoliko kontraverznih sluajeva kad su popisivai svojevoljno unaali stavke pod vjeroispovijest (grkokatoliko umjesto ispitanikove pravoslavne25 ili ne doputali izjanjavanje po volji ispitanika (neki popisivai su zbog
22

23 24 25

apo mega, Jasna (2002): Srijemski Hrvati: Etnoloka studija migracije, identikacije i interakcije. Zagreb: Duriex. Str. 21. Isto. Isto. Str. 23. Popisivai Srbima odbili upisati tonu vjeroispovijest -http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/04/03/ 0142006.html na dan 28. travnja 2011

348

Deniver Vukeli

ispitanikovih rimokatolikih sakramenata ispitanika zapisivali katoliku vjeroispovijest bez obzira na elje ispitanika). Druga su okolnost uestale negativne kritike na hrvatsku Katoliku crkvu zbog rastronih ulaganja u izgradnju nove biskupske rezidencije26, te ogromne koliine novaca koji se u trenucima gospodarske krize ulau u posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Trea je okolnost da su se 2011. godine kalendarski poklopili Jurjevo i Velika subota, to jest da je Velika subota pala na 23. travnja. Na dan 23. travnja u kranstvu se obiljeava muenitvo sv. Jurja, visokoga rimskog asnika, koji je za Dioklecijana, 303. godine, bio pogubljen jer se nije htio odrei vjere. Slubeno ga se poinje astiti u V. stoljeu, a sigurno je povijesno potvrena proslava 23. travnja 684. godine u Rimu. Njegova borba sa zmajem tada se jo ne spominje opisana je tek u IX. stoljeu i vjerojatno potjee s Istoka. Jedan od starijih hrvatskih srednjovjekovnih knjievnih spomenika, a koji spominje legende vezane uz svetoga Jurja jest Pisan svetago Jurja, koja je u XIV. stoljeu uvrtena u Pariki kodeks. Zanimljivo je da je u Hrvatskoj, Ugarskoj i Poljskoj obiljeavanje pogibije sv. Adalberta (u misionarskom pohodu 23. travnja 997. godine) svojedobno istisnulo Jurjevo, pa se ono slavilo 24. travnja. Nakon raskida dravno-pravnih veza s Ugarskom, i Jurjevo je u Hrvatskoj vraeno na 23. travnja. Jurjevo je na granici zimske i ljetne polovice godine, to je seljakom stanovnitvu iznimno vano jer tada poinju prvi radovi izvan kue. Uza nj je vezano vie obiaja i obreda, od kojih su u nas najpoznatiji obredni pohodi i ophodi Zelenoga Jurja i paljenje krjesova, obrednih vatri oko kojih se ljudi skupljaju i slave.27 Za razliku od kranskog linearnog promatranja protoka vremena od stvaranja svijeta, tj. ivota Isusa Krista na Zemlji, pa do njegova drugog dolaska i kraja vremena, stari slavenski kalendar odgovara indoeuropskom kalendaru sjeverne hemisfere, prati ritmove prirode i poljodjelskih zahvata na njoj, ponavlja se svake godine i svijet krui, raste, obnavlja se i umire svake godine. Veina blagdana vezana je, dakle, uz mijene u prirodi. Mnogi pretkranski obiaji mogu se motriti i rekonstruirati upravo zbog toga to se ponavljaju u slinim inaicama kod razliitih slavenskih naroda te se micanjem kranskih nadopuna moe djelomice rekonstruirati dio njihovih izvornih oblika. Ono je u slavenskih naroda trajalo stoljeima, a jasno prepoznatljivi tragovi ouvali su se sve do danas. Upravo se zato i mogu rekonstruirati ulomci praslavenskih pretkranskih (poganskih) obrednih tekstova.28 Prouavajui narodne pjesme koje se koriste u vrijeme ophoda i slavlja i usporeujui ih s drugima slinim na slavenskom podruju, hrvatski i strani (ruski, slovenski i drugi) etnolozi i lingvisti (poglavito u nas Katii i Belaj) pokuali su rekonstruirati sloj mitskog teksta koji je prethodio kranstvu. Ustvari, jedina usporedba sv. Jurja s Jurjem pretkranskoga svijeta jest u elementu borbe sa Zmijom/Zmajem, koji je opet raznolikoga znaenja. Sv. Juraj zmaja ubija kopljem kao vitez konjanik, da spasi kraljevnu, to se na metaforikoj razini moe gledati kao borba s Neastivim ili pak pobjeda kranstva nad herezom. Slavenski je Juraj, pak, bog vegetacije to se o Jurjevu maem bori sa svojim pooimom Velesom, nakon ega, izaavi na povrinu, donosi poetak plodne godine.
26

27

28

Crkveni luksuz usred krize: Obijesni biskupi grade palau od oniksa -http://www.nacional.hr/clanak/ 102582/crkveni-luksuz-usred-krize-obijesni-biskupi-grade-palacu-od-oniksa na dan 28. travnja 2011. Vukeli, Deniver (2010): Pretkranski preici u hrvatskim narodnim tradicijama. Zagreb: u Hrvatska revija, godite X., broj 4. (obnovljeni teaj). Str. 133. 139. Katii, Radoslav (2010): Zeleni lug. Tragovima svetih pjesama nae pretkrasnke starine. Zagreb/Moenika Draga: Ibis gra ka, Matica hrvatska. Str. 17.

349

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

Potom susree svoju sestru Maru, koju ne prepoznaje kao sestru ve kao ker boga Peruna (on se smatra sinom Velesovim jer je bio otet u jednom dijelu mitolokog narativnog tijeka). Oni potom spremaju boansku svadbu. Mara i Juraj ustvari su Perunovi blizanci, roeni na Novu godinu, koji u proljee svojim ivotom pokreu daljnji tijek godine. Zanimljivo je i to to je Juraj i gospodar vukova, pa su njemu upuivane molbe za zatitu sela od divljih umskih zvijeri. No, najvanija je uz njegov aspekt plodnosti njegova veza s mjestom na kojemu se nalazio prije, odrastajui u Velesovom svijetu. To je, dakle, podzemni svijet u kojemu ive due umrlih ljudi u openitoj slavenskoj mitologiji naziva se Virej. Rije je o mitskomu svijetu vjenoga proljea, panjaka, livada i uma. Kao Velesov posinak, Juraj ima njegove kljueve te ga na koncu zime otvara putajui proljee u svijet ljudi, a dolaskom pred zlatna vrata Perunova dvora te kljueve mora dati Mari kako bi se spajanjem dvaju principa vlanosti podzemlja i sunca gornjega svijeta dobio temelj plodnosti. Osim to je na grkom, kako smo ve vidjeli, Georgios ujedno i rije za seljaka, za uklapanje Jurja u interpretatio christiana bilo je posebno prikladno i mjesto sv. Jurja u kalendaru. Ukratko reeno, pod kranskom predajom o sv. Jurju nalazi se duboko ukorijenjena pria o dolasku proljea zaslugom boga vegetacije Jurja i o njegovu susretu s izgubljenom sestrom.29 etvrta i najbitnija okolnost vezana uz ovaj rad jest nastavak istraivanja kulturolokog fenomena skupine onih koji se izjanjavaju rodnovjernima u Hrvatskoj30, a koji su ovom prilikom slavili i obiljeavali Jurjevo krijesom na otvorenom u prirodi. To je skupina ljudi okupljena oko rodnovjerne upe Perunice. Rodnovjerna upa Perunica neformalna je duhovna zajednica osoba hrvatske rodnovjerne vjeroispovijesti, koje se deklariraju rodnovjernima te zajedno slave i tuju rodnovjerne slavenske i hrvatske bogove, prirodu i njezine pojave i elemente, prilagoavajui suodnos modernog ovjeka s prirodnim ciklusima i elementima u simbiotiki odnos uzajamnog potovanja i suivota. Ovdje treba objasniti pojam rodnovjerja i razliku od pojma starovjerja, denirano prema njihovoj autoidenti kaciji, kao i prema suvremenim teorijskim denicijama. Starovjerje bi kao religijski pravac bio pokuaj rekonstrukcije izvornih pretkranskih tradicija slavenske vjere i pokuaj nastavka te iste vjere u to bliem i autentinijem obliku onome izvornome u slavenskih naroda prije preuzimanja kranstva i/ili drugih vjerovanja i religija. Rodnovjerje, s druge strane, crpi snagu s istoga izvora, no to je oblik ivljenja stare slavenske i hrvatske vjere, s punom svijeu za ovdje i sada, za moderno doba; stalno razvijajui, evoluirajui oblik vjerovanja i duhovno-magijskih praksi koji se mogu mijenjati i prilagoavati potrebama modernog ovjeka, a koji se nakon dugog vremena prisilne otuenosti od prirode i indoktriniranog straha pred njom, vraa na svoje izvore31, tujui izvorna boanstva koja personiciraju i antropomorziraju stvaralake i unitavalake energije prirode prema slavenskim i hrvatskim kulturnim tradicijama, sa svjesnim odabirom i osobnim razlozima za takvu praksu. Samu upu Perunicu kao predmet etnolokog istraivanja dosad je istraivala samo hrvatska etnologinja Sonja Milievi u svojim istraivanjima wicce u Hrvatskoj.32 Od njezina istraivanja skupina se
29

30 31 32

Vukeli, Deniver (2010): Pretkranski preici u hrvatskim narodnim tradicijama. Zagreb: u Hrvatska revija, godite X., broj 4. (obnovljeni teaj). Str. 137. njih je primarno poela istraivati Milievi Sonja u svojim radovima o Wicci (2010.) Prema rijeima lanova zajednice. (op. a.) Milievi, Sonja (2010:1): Wicca. Zagreb: Diplomski rad. Odsjek za etnologiju i komparativnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Str. 25. 49.

350

Deniver Vukeli

Slapnica, umberak. Pred kresom.

poveala nekoliko puta i dalje njegujui svoja slobodna naela prema srodnim vjerskim pogledima (poput wicce i druidizma).33 Jurjevski krijes jedan je od njezinih pet najvanijih godinjih blagdana (Badnjak-Boi/Nova godina/Mlado sunce 24./25. prosinac; Jurjevo/Jari God dolazak proljea, Ivanje dolazak ljeta, Plodovi dolazak jeseni, Djedovi dan mrtvih34). U samom obredu jurjevskoga krijesa koji se odrao 23. travnja 2011. godine na podruju Parka prirode umberak-Samoborsko gorje, nedaleko lokacije zvane Slapnica, sudjelovalo je tridesetak ljudi. Krijes je logistiki organizirala Perunova Svetinja, hrvatska neprotna udruga graana koja se bavi ouvanjem, promicanjem i unaprjeivanjem prije svega stare slavenske duhovnosti na iroj razini, te preciznije lokalnih hrvatskih vjerovanja i obiaja35, a s kojom je rodnovjerna upa Perunica povezana. Vano je napomenuti da krijes nije imao veze s kranskim jurjevskim krijesom, iako je u okolici umberka zapaljeno nekoliko takvih krjesova, poglavito u selima. Obred je bio iskljuivo rodnovjernog oblika kao kombinacija prirodnih vjerskih predodbi zasnovanih na
33

34

35

Milievi, Sonja (2010:2): Wicca. Stara ili nova religija?. Zagreb: u Mitski zbornik. Institut za etnologiju i folkloristiku. Str. 544. Milievi, Sonja (2010:1): Wicca. Zagreb: Diplomski rad. Odsjek za etnologiju i komparativnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Str. 33. Takve udruge kao to je Perunova Svetinja postoje na itavom slavenskom prostoru, esto imaju svoje internetske portale i webzine asopise. Na junoslavenskom prostoru osim hrvatske Perunove Svetinje (www.perunovasvetinja.tk), postoje i slovenska udruga Staroverci (www.ajdi.org), BiH udruga Svaroi krug (http://svarozikrug.weebly.com/index.html) te srpski portal Stari Sloveni koji izdaje webzine Veles (www.starisloveni.com).

351

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

Slapnica, umberak. Kres.

starim slavenskim vjerskim predodbama, ali po odreenom obrascu prilagoeno dananjim shvaanjima. Pod kutovima su oko krijesa rasporedom zasnovanom na trokutu bili postavljeni idoli Peruna, Mokoi36 i Velesa37 koji su slavenske, pa tako i hrvatske predodbe prirodnih sila i poela vezanih uz odreene domene (nebo, sunce, voda, zemlja). Svi su idoli tijekom obreda bili darivani crvenim pisanicama. Magijski je krug perimetra oko krijesa prije obreda bio ritualno oien, a zatim i magijskim postupkom podignut prema etiri strane svijeta i etiri elementa, a potom se u prostor ulazilo iskljuivo voeno reevom38 pomonicom kroz zelena vrata ispletena od zelenog iblja i
36

37

38

Ovdje treba biti napomenuti da Katii, Radoslav (2011): Gazdarica na vratima. Tragovima svetih pjesama nae pretkranske starine. Zagreb/Moenika Draga: Ibis gra ka, Matica hrvatska. Str. 224. u zakljuku svoje knjige o Mokoi smatra da jo uvijek nije potvren siguran dokaz za njezinu poziciju u starovjernom bogotovanju kao boanstva, s obzirom na njezinu dvostruku prirodu u predaji, tj. da je se nalazi na gori uz Peruna, ali i meu blatom i moilima uz Velesa, te Katii postavlja pitanja nije li u starijem sloju ona i sama Veles, Perunu i supruga i protivnica. (op. a.) Rodnovjerna mitologija, teogonija i kozmogonija predmet su drugih radova, poevi u Hrvatskoj od prvotnog istraivanja etnologinje Sonje Milievi, te ovdje nee biti detaljne rasprave o mitu, te duhovnim i magijskim konceptima i predodbama, ve je sam obred za potrebe ovog rada iskoriten kao platforma za prouavanje glavnog problema, dvovjerja (op. a.). rec je u ovom kontekstu osoba koja vodi obred od poetka do kraja, koja interpretira mitski tekst i slijedi njegove odrednice kako bi odala poast prirodnim silama i boanskim entitetima koji ih utjelovljuju i na neki nain antropor ziraju. (op. a.)

352

Deniver Vukeli

Perun, Moko, Veles.

grana. rec je svakog sudionika obreda ponaosob pozdravljao dodirom ruke na rame pri ulasku u prostor krijesa. Nakon ophoda u smjeru kazaljke na satu sudionici su se okupili oko ognjita. rec je zapoeo predvoditi obred u kojem je na poetku krijesnik39 nakon pripreme isprve zapalio vatru. Nakon uvodnog pozdrava bogovima i precima krijes se razgorio, a svi su prisutni sudionici darivali krijes pisanicama i kiticama cvijea. Potom je slubeni dio obreda zavrio, a svi prisutni nastavili su slaviti do jutra uz glazbu, recitiranje poezije i preskakanje vatre (iskljuivo momci). Krijes je odravan do zore sljedeeg dana. Sveukupno je unutar kruga tijekom obreda bilo tridesetak ljudi, a na irem podruju jo desetak koji nisu sudjelovali u obredu, ve samo kao promatrai. Otprilike je bio podjednak broj mukaraca i ena, a raspon godina se kretao od 15 do 37 s najveom koncentracijom onih u dvadesetima. Prisutni su bili iz posve razliitih dijelova Hrvatske. Najvee su skupine bile iz Zagreba, Osijeka, Rijeke i Pule, ali je bilo prisutnih i iz drugih gradova. Tijekom vikenda dio prisutnih je pristao biti kazivaima u istraivanju njihovih vjerskih uvjerenja i razloga dolaska, a kako bi se izmeu ostaloga na terenu razmotrio problem dvovjerja. 2.2. Tijek istraivanja metoda razgovora Identiteti ispitanika kazivake skupine zatieni su drugim, proizvoljno odabranim imenima (svi su pravi identiteti zabiljeeni i poznati autoru). Razgovor se odvio sa sedam kazivaa, a kojima je kroz razgovor postavljen niz od 28 pitanja. Metoda terenskog istraivanja bila je metoda razgovora s audio zapisom. Kazivai su bili Igor (26) iz Zagreba, Vladimir (20) iz Rijeke, Vatroslav (29) iz Jastrebarskog, Jura (37) iz Ludbrega, Ivan (27) iz Zagreba, Morana (30) iz Zagreba i Rujana (20) iz Naica. U razgovoru s njima prvo su promatrani neki osnovni podaci poput njihovih godina, otkuda su, stupnja njihovog obrazovanja, ime se bave te ono najvanije kako su se izjasnili na popisima stanovnitva u Republici Hrvatskoj 2001. i 2011. godine, te njihove vjersko/religijske pozadine i odnos prema kranstvu i rodnovjerju. Tako smo doli do podataka da je Igor
39

Krijesnik je u ovom kontekstu osoba koja je zaduena za obrednu komunikaciju s krijesom. Zaduena je za voenje procesa prikupljanja drvene grae iz okolnog prostora i oblikovanje samoga krijesa voena svojom intuicijom. Tijekom obreda pali i odrava krijes, na odreeni nain komunicirajui s vatrom usmjeravajui svoju energiju k svrsi njezina gorenja. (op. a.)

353

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

SSS, student, odrastao u ateistikom krugu iako od katolikih sakramenata ima krtenje i priest, na popisu stanovnitva 2001. izjasnio se kao ateist, a 2011. kao rodnovjeran. Vladimir je SSS, student, odrastao u kranskom, katolikom kulturnom okruenju, ima sve osnovne sakramente, 2001. se nije izjasnio jer nije bio u zemlji, a 2011. se izjasnio kao rodnovjeran. Vatroslav je NSS, stolar, odrastao u kranskom, katolikom kulturnom okruenju, ima sve osnovne sakramente, 2001. se izjasnio kao ostalo, a 2011. se izjasnio kao rodnovjeran, Jura je NSS umjetnik, za sebe kae da je odrastao u slobodnoj religijskoj kulturi, ima sakrament krtenja, 2001. se nije izjasnio u vezi vjeroispovijesti, a 2011. kao rodnovjeran. Ivan je VSS, psiholog, odrastao u ateistikom kulturnom okruenje, nema nijedan sakrament, na oba se popisa (2001. i 2011.) izjasnio kao ateist. Morana je VSS, povjesniarka i etnologinja, odrasla u katolikoj religijskoj kulturi, ima sve sakramente, 2001. se izjasnila kao katolkinja, 2011. kao rodnovjerna. Rujana je SSS, studentica, odrasla u katolikoj religijskoj kulturi, ima sve sakramente, 2001. se nije izjasnila, a 2011. se izjasnila kao ateist. Zatim su slijedila specina pitanja osobnih miljenja prema o kranstvu kao religiji, te Katolikoj crkvi kao instituciji.40 Igor na oba pitanja to misli o kranstvu i o Katolikoj crkvi odgovara s kratkim odgovorom: Nita dobro. Vladimir odgovora na pitanje o kranstvu: Teko pitanje. Nita dobro, a na pitanje o Katolikoj crkvi: Isto tako, kao o instituciji nita dobro. Vatroslav na prvo pitanje odgovara s: Kaj mislim o kranstvu - ako u je povezivat sa crkvom ne znam kaj bi rekal. Ako u je povezivat sa nekakvom idejom o Isusu iz Biblije... pa ok je - nita protiv. A na drugo, o Katolikoj crkvi: O Katolikoj crkvi ne mislim niti osjeam nita pozitivno. Svaka ast izuzecima (sveenikima) koji ipak na prav nain djeluju kao vjerski voe svojih zajednica. Jura na pitanje o kranstvu odgovara s: Nije loe ali se krivo tumai., a na pitanje o Katolikoj crkvi: Ne bi trebala postojati. Ivan na pitanje o kranstvu odgovara s: Kult sunca koji je pretjerao, religija je opijum za mase, a na pitanje o Katolikoj crkvi sa: Zlo, smisao im je bogatstvo korupcija nemaju veze s vjerom ili ideologijom koju navodno propovijedaju. Morana na pitanje o kranstvu odgovara duim odgovorom: Kranstvo je prekrasna religija. Smatram da su sve religije svrsishodne, ako su provaane s duom i ljubavlju. Naalost, kranstvo se udaljilo od svojih originalnih korijena, izmijenilo i pokvarilo. Za to smatram i drim Crkvu, kao instituciju za ouvanje i provoenje ove religije, odgovornom, a na pitanje o Katolikoj crkvi: Smatram da je pokazala i dokazala kroz povijest koliko dri do duplih standarda, da provodi pravila iskljuivo po svojoj volji, da ne dri do svojih vjernika, ve ih, upravo naprotiv, iskoritava, da se udaljila od svoje prvotne misije pomaganja, odgoja i obrazovanja (u religijskom, ali i praktinom ivotnom smislu), da se openito udaljila od svojih vjernika i da razmilja poput protabilne institucije, dakle o zaradi i materijalnom, te time sakralno podredila profanom. Ukratko, nije vie funkcionalna. Rujana na pitanje o kranstvu odgovara s: Kranstvo je religijski sustav organiziran na dogmatskim i moralnim naelima koja su neprirodna i strana ljudskoj prirodi, pogotovo u modernom svijetu u kojemu moe zadovoljiti samo neobrazovane osobe koje nisu sposobne razmiljati izvan okvira koje su im kulturoloki zadali., a o Katolikoj crkvi misli da je: Institucija koja potpuno kri vlastite religijske vrijednosti i time potkopava i vjerodostojnost samih vjerovanja na kojima se utemeljila i potovanje prema istima.
40

Pitanja 9 i 10.

354

Deniver Vukeli

Sljedea dva pitanja odnosila su se na razliku izmeu vjere i religije i osobnog miljenja kazivaa o toj razlici.41 Na pitanje to je za njega vjera Igor odgovara sa: to je za mene vjera? Vjera je za mene neto onak to te moe ispunit kad te ono nita drugo ne moe popunit. Ako si sam moe ti dati nekakav boost, nekakvu energiju, u ispunjavanju nekih stvari, svakodnevnih ili nekih dugoronih stvari koje nalazi teko za ispunit. Onda pronae neku popunu u onome u to vjeruje ili odlaskom u umu, u prirodu. Katolik osim frikog zraka ne moe nai nita, ali mi koji volimo majku prirodu, koji vjerujemo u takve stvari, moemo tu nai puno vie od istog zraka. A religija je, kratkim odgovorom: Neto organizirano. Za Vladimira je vjera: Neto to je u svakom ovjeku za razliku od religije, a religija: To je ve institucija. Neto propisano i tako dalje. to se mora vjerovati njihovim nainom. Vatroslav o vjeri kae: Za mene je vjera nekaj kaj ne ui iz knjiga to je nekaj kaj sa roenjem dobije ili ne. Niti ti ju netko drugi moe nametnut..., a o religiji: Religija je, hm, iskreno nemam pojma kak bi kvaliciral tu rije... Nekaj kaj odreenoj skupini vjernika bilo koje vjeroispovijesti daje neki zajedniki naziv stavlja ih u zajedniku skupinu te im vjerojatno na neki odreeni nain prua nekakvu spoznaju da nisu sami, da imaju neka svoja vjerska obiljeja... Ne znam, ljudima je vjerojatno potrebno bivanje u skupinama istomiljenika pa tak i istovjernika. Jura o vjeri kae da je to: Vjerovanje u sebe, prvenstveno u sebe, a za religiju kae da je: Stari obiaji, neto to se prenosi na generacije. Ivan o vjeri misli da je: Neto neophodno to nas tjera dalje kroz ivot, ja vjerujem u vjeru no ne u nadmono bie u obliku starca, nego to je vie kao motivacija elja volja, a za religiju kae: Religija je opijum za mase, organizacija vjerovanja u niz pravila radi dobrobiti manje koliine izabranih. Za Moranu je vjera: Ono to dolazi iznutra, tamo gdje u nama lei tajna postojanja i ujedno potraga ljudskog bia za smislom ivota. ovjeku je potrebna osmiljena funkcija koja ini korist koju moe pruiti kako sebi tako i drugim ivim i neivim biima. Za bilo to u ivotu, od prvog koraka do smrtne postelje, potrebna je vjera, jer hrani u biu sve to ne moe nahraniti hrana ili pie, a religija: Aktivno i osmiljeno provaanje vjere, obreda i rituala. Religija ima svrhu sve to objediniti, postaviti na svoja mjesta uoblieno i dostupno vjerniku za praksu. I konano, za Rujanu je vjera: Duhovno uvjerenje o postojanju vie sile (ili sila) koja je ovjeku nadreena, bez potrebe za dokazima za postojanje iste, a religija: Organizirani, izmanipulirani oblik vjere. Sljedei blok pitanja odnosio se na razlog dolaska na ovaj jurjevski krijes, na miljenje o preklapanju Velike Subote i Uskrsa i Jurjeva s jurjevskim starovjernim krijesom i osobnom miljenju o znaenju krijesa za kazivaa.42 Igor o razlogu dolaska na jurjevski krijes kae: Danas sam tu, osim da provedem dan sa divnim ljudima, da, ovoga, podijelimo neto zajednikoga to imamo ovdje tu, o preklapanju blagdana: Nemam sad nekakvo miljenje posebno, a za njega je znaenje krijesa: Posveta, u biti nekakvo, ovoga, osim to je to ono to upranjava religiju na taj nain, znai ne samo na, svoju vjeru na taj nain, osim druenja znai, da pokae moda ne samom sebi nego i pred ljudima ono to jesi i ono to tuje. Vladimir o svom razlogu dolaska kae: Tu sam zbog sebe ponajprije. Zbog svoje neke satisfakcije, o preklapanju: To nije sluajno, to se sve pogodilo. Nije ni taj Uskrs sluajno stavljen na takve datume,
41 42

Pitanja 11 i 12. Pitanja 13, 14 i 15.

355

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

a o znaenju krijesa: To je jedan od najveih blagdana u godini. Slavimo etiri blagdana. I, mora se biti tu. Osobno, krijes? Pa ne znam, kaem to je jedan od blagdana koje slavim radi odavanja asti mojim boanstvima i radi satisfakcije svoje neke. Vatroslav o svom dolasku na krijes kae: Na jurjevskom krijesu sam zato da odam poast roenju nove godine. Bogovima Jednostavno iskonska potreba da zapalim taj krijes da se u tom momentu spojim sa prirodom, precima, bogovima., o preklapanjima: Pa kaj sad kalendarski se poklopilo to kaj je danas Velika subota i Jurjevo, ok, a o znaenju krijesa: Ovaj krijes je u ast buenja prirode dakle sve kaj neki uenjaci tvrdili ili ne meni je ovo poetak nove (prirodne) godine. Priroda se probudila i zato sam tu da joj odam poast za to kaj mi je podarila novo zelenje, cvijee i jo jedan ciklus stvaranja u mom ivotu. Jura je na krijesu: Prvenstveno radi sebe, o preklapanju blagdana misli da je to: Sasvim ok, a o znaenju krijesa da je: Poetak neeg novog za mene. Ivanov razlog dolaska je: Da se zabavim i odmorim, o preklapanjima blagdana misli: Zadovoljan sam to su slobodni dani da mogu vie uivati u krijesu no zaboli me za Uskrs da se zove Praznik Etosamozatodaneradimo bio bi zadovoljan da mogu na krijes, a znaenje krijesa za njega je: Odmor mogunost da pobjegnem promijenim okoli upoznam neto drugo vidim neke obiaje koje moda ne bi nikada vidio. Morana je na krijesu: Zbog obnavljanja i odravanja na ivotu starih obiaja naih naroda, koji su postojali i prije prihvaanja kranstva. No, ne zato jer je kranstvo, kao takvo, moebitno iskvarilo obiaje, jer su oni ipak zadrali svoje originalne dijelove, moda donekle i prikriveno, no ipak vrlo ivo, ve zato jer kranstvo, sa svim to i jest integriralo u svoju religiju od poganskih religija, ne ini nita korisno, niti svrsishodno. Zato je vrijeme da se pokuamo vratiti to dalje na poetak, o preklapanju blagdana misli: Smatram da je to sve ista stvar i svatko tko iole zaviri u knjige koje prouavaju religije i povijest kao takvu, zna to, a znaenje krijesa za nju je Mir i svrha. Konano, Rujana je na jurjevskom krijesu zbog: Duhovne potrebe, o osjeaju oko preklapanja blagdana kae da nema: Apsolutno nikakav. Kranski blagdani nemaju praktiki nikakav utjecaj na moj ivot i ignoriram ih., a znaenje krijesa vidi kao: Proslavu buenja Prirode. Na pitanje osjeaju li krivnju zbog dolaska na ovaj krijes svi kazivai odgovaraju nijeno kratkim odgovorima (negacije poput nipoto, ne ni najmanje, nikako, nikakvu), a Vatroslav i neto ire: Kakav osjeaj krivnje ista radost i ponos kaj mogu biti dio neega kaj su moji preci radili, vjerovali, ivjeli.43 Sljedei blok pitanja odnosio se na koncept rodnovjerja, to za kazivaa znai rodnovjerje, o kojim viim biima razmilja kad razmilja o pojmu rodnovjerja i kako kaziva spaja hrvatsku narodnost s pojmom rodnovjerja.44 Igor o rodnovjerju kae: Za mene rodnovjerje, to je neto praiskonsko, neto po meni puno iskrenije, iskonskije od dananje, recimo, organizirane religije, o viim biima u rodnovjerju kae: Pa razmiljam o, moda ne onaj koncept katoliki, Boga i tako neega, neg nekakve energije koja tu kola, neke energije zbog ega je sve ovo oko nas ivo. Na taj nain razmiljam, a sad te personi kacije koje kao takve jesu, potujem kao vjeru predaka koju su kao takvu izmislili i osmislili, nazvali i, a hrvatsku narodnost s pojmom rodnovjerja spaja: Samim tim to Hrvati po dolasku nisu bili asimilirani, mislim, prihvatili su vjeru naroda koji je tu ivio prije njih, naravno do pokrtavanja.
43 44

Pitanje broj 16. Pitanja 17, 18 i 19.

356

Deniver Vukeli

Vladimir o rodnovjerju kae: Za mene je rodnovjerje sistem vjerovanja koji nije strogo propisan. Svatko sebi oblikuje kako e tono vjerovati i kako e tono uzeti sebi tu vjeru. Ima isto nekih smjernica, ali nije neto propisano, o viim biima razmilja kao o: Silama prirode, o prirodi, a na spoj Hrvata i rodnovjerja: Pa s obzirom da smatram da smo Slaveni onda se to tako spaja nekako. Vatroslav o svom pogledu na rodnovjerje kae: Rodnovjerje je za mene nasljee kaj su mi moji daleki preci utisnuli u moje gene koje sam nasljedio od svoje majke. Dakle jednostavno to je dio mene, o viim biima o kojima razmilja vezano uz rodnovjerje: Kad razmiljam o tim viim biima prvo mi pada Moko na pamet kao majka zemlja koja me hrani daje mi hranu, zrak i ivot openito tek tada dolazim u razmiljanju na Peruna, Velesa, Juru i Maru, al uglavnom su to razmiljanja o umskim, vodenim i ostalim entitetima - vilama i vilenjacima, demonima itd., a o pitanju spoja narodnosti Hrvata i rodnovjerja: Kaj kak spajam pa Hrvati su dio slavenskog naroda jedno od gomile plemena tak da je to naa povijest dakle idu skupa bez problema. Za Juru je rodnovjerje: Povratak korijenima, o viim biima: Ne razmilja, a o spoju hrvatske narodnosti i rodnovjerja misli da je: Sasvim normalno, ipak je rodnovjerje staro ko i Hrvati. Ivan na pitanje zna li to je rodnovjerje, odgovara sa: Ne znam uo sam da priate o tome no iskreno ne znam moda ime vjere kojoj je krijes jedan od obreda, o viim biima kae sljedee: Perun i tu staje moje znanje Moda Stribog i Crnbog, Morana no to je album Striboga dalje naalost ne znam, a o narodnosti Hrvat i rodnovjerju kae: Nikako ne znam dovoljno o tome no ne znai da ne bi htio saznati. Za Moranu je rodnovjerje: Vraanje ka izvoru, za via bia kae da razmilja o: Istim kao i u svim ostalim religijama, samo nose druge nazive, ali su obiljeja vrlo slina., a spoj narodnosti Hrvat i rodnovjerja gleda kao: Izbor. Rujana o rodnovjerju kae:da je za nju ono: Suvremeno nastavljanje slavenske pretkranske tradicije, izraz dubokog potovanja prema podrijetlu, precima, njihovim bogovima i svjetonazoru, a time i odgovor na neprirodnu, stranu, krvavo nametnutu kransku kulturu i izraz protivljenja istoj, o viim biima koja se veu uz rodnovjerje kae: Slavenske bogove koji se veu uz rodnovjerje (kao i openito bogove bilo koje politeistike religije) ne smatram viim biima, jer je bilo kakvo vie bie u naelu nepotrebno takvom sustavu i vie odgovara ustroju monoteistikih religija. Za mene su bogovi personi kacija prirode, a boansko, odnosno Priroda, je neto za to je ovjek iskonski vezan i emu bi trebao biti ravan. No, kranska kultura demonizirala je Prirodu i ovjeka odvojila od nje, te slavljenje starih bogova vidim kao ponovno saivljavanje s izvornim duhovnim principima, a o spoju pojmova hrvatske narodnosti i rodnovjerja misli da je: Sasvim prirodno, za razliku od spajanja pojmova Hrvata i kranina/katolika. Potom su uslijedila tri pitanja vezana uz kazivaevo poimanje magije, i to to kaziva misli o magiji i vjeruje li u nju, zatim spaja li magiju s konceptom rodnovjerja i smatra li krijes magijskim inom.45 Pa tako su na pitanje o tome to misle o magiji i vjeruju li u nju odgovarali sljedee: Igor - Jako teko pitanje. Prije sam ja dosta prouavao, recimo, wiccanstvo, wiccanska ta vjerovanja i jedna moja biva je bila u tome svemu. Ajmo re da me ona ne uvjerila u samu magiju, nego da ti se moe desiti ono u to ubaci svu koncentraciju. Sad, da li je to magino zbog magije ili da li je to neto to ovjek stvarno posjeduje u sebi, ne znam.
45

Pitanja 22, 23 i 24.

357

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

Vladimir Vjerujem da, to isto je u sklopu sve s prirodom i silama prirodom. Vatroslav Naravno da vjerujem u magiju to je isto sastavni dio, element prirode kao i zika i matematika. Jura Postoji, al ne vjerujem u magiju kao takvu. Ivan Vjerujem da sve treba probati jednom. Magija ne u smislu magije (golubice iz eira) no vjerujem u energiju i da je to neistraeno podruje ljudskog postojanja koje svakako treba istraiti kako osobno tako i znanstveno. Morana Magija je sve. Nita manje se za nju ne moe rei. Sam ivot je magija. Rujana Magija je pojam koji se naalost u javnosti uglavnom banalizira i svodi na gatanje iz alice kave. No, magija je, kao praktini kontakt s boanskim, zapravo sastavni dio svakog religijskog sustava i zapravo je s religijom u meuzavisnom odnosu i njihovo je podrijetlo zajedniko. Magija nije neto odijeljeno u religije da bi se u nju trebalo zasebno vjerovati, jer je svaki religijski obred u osnovi magijski. Na pitanje spaja li magiju s konceptom rodnovjerja Igor je odgovorio: Ja trenutno, magiju kao ono iribu-iriba ne, ali ono to se deava moda na ovakvim dogaajima ajmo rei da se to moe nazvati magino, ono to se osjeti recimo tokom obreda, Vladimir je odgovorio s: Da, Vatroslav: Magija i jest sastavni dio rodnovjerja... pa stari reci su se u svetim gajevima osim bogovima molili i demonima, precima. Jura je odgovorio s: Ne, Ivan s: Ne znam dovoljno o rodnovjerju, Morana s: Religija i magija su neodvojive, jer su krenule iz istog izvora. I dok prva ne moe opstati bez druge, drugoj je prva potrebna zbog ire upotrebe i redoslijednog uenja. te Rujana s: Da, kao i sa svakim, a pogotovo politeistikim religijskim sustavom. Tree pitanje vezano uz magiju bilo je, dakle, smatraju li kazivai krijes magijskim inom. Igor je na to pitanje odgovorio: Opet, kao nekakav abrakadabra ne, ali ta energija u biti koja sve okruuje moe uiniti sam obred maginim. Vladimir je odgovorio: Da. Vatroslav je odgovorio: Naravno da je krijes jedan oblik magijskog ina pa samom vatrom aljemo svoje misli, zahvale, elje bogovima demonima precima. Jura je odgovorio da: Ne, al duhovnim da.. Ivan je odgovorio s Ne. Morana je odgovorila: Smatram krijes inom prakse, no njegov simbol jest magian, elementaran i arhetipski, a Rujana: Da. Predzadnji, vrlo vaan blok pitanja odnio se na to znaju li kazivai to je dvovjerje i smatraju li se dvovjernima.46 Igor na pitanje zna li to je dvovjerje kae: Zar sama rije ne govori. Vjera u dva entiteta, dva boga. Ne mogu rei da ba znam neto o tom nazivu.. Vladimir kae: Pa, vjerovanje u dvije, prihvaanje dviju religija kao istine. Ne znam kaj je dvovjerje... vjerojatno nekaj kaj spaava vlastitu kou ... hahaha dakle javno vjeruje u nekaj kaj i svi oko tebe, a u sebi vjeruje u ono kaj osjea. Jura na to pitanje odgovara: Neto kao ja vjerujem u Isusa i Peruna u isto vrijeme? Ivan kae: Ne., Morana: Prakticiranje dvije vjere istovremeno ili naizmjenino., a Rujana odgovara sa: Da. Na pitanje smatra li se dvovjernim Igor odgovara s: Pa oito da ne, kad Ne znam, prvi put ujem u biti dvo-vjerni, dvovjerni. Vladimir odgovara s: Ne. Vatroslav odgovara: Ne, ne smatram se dvovjernim iako imam katolike sakramente, u dui sam rodnovjeran i to kaj sam tam na Kaptolu zapisan ko katolik to je za mene samo mrtvo slovo na papiru. Jednostavno sam ljen oti se ispisat. Jura i Ivan odgovaraju s: Ne. Morana odgovara sa: Smatram se svevjernom. Rujana kae odgovara s: Nikako.
46

Pitanja 25. i 26.

358

Deniver Vukeli

Zadnja dva pitanja odnosila su se na to oekuju od samog krijesa i naknadno postavljeno pitanje (poslije krijesa) je li krijes ispunio njihova oekivanja.47 Na pitanje to oekuje od samog krijesa Igor je odgovorio: Ugodno druenje i da se osjeti neto u zraku, Vladimir: Oekujem magiju, na prvom mjestu i puno atmosfere dobre i zabave, Vatroslav: Oekujem da e kao i svake godine ovaj krijes prenjet moje misli molitve i zahvale bogovima... i da to zajedno sa vama proivim uz pjesmu i veselje., Jura: Svoj duhovni balans. Ivan pak oekuje: Zabaviti se, vidjeti neto novo, odmoriti se, Morana: Mir i svrhu, a Rujana smatra da je odgovorila ranijim odgovorima. Na naknadno pitanje je li krijes ispunio njihova oekivanja svi su kazivai odgovorili potvrdno, a od duih odgovora (osim: Da.) napominjemo Vatroslavov: Naravno da je ispunio moja oekivanja ak me u nekim stvarima i iznenadio koje bi zadrao za sebe... i Ivanov: Je, zabavio sam se i odmorio i vidio neto novo i zanimljivo. Planirana pitanja pod rednim brojevima 20 i 21, o Slavenima (odnos Hrvata-Slaven i miljenje o drugim Slavenima) nisu poluila dobar komparativni rezultat te odgovori stoga nisu uvrteni u ovo istraivanje. 2.3. Analiza rezultata Prema podacima dobivenima od kazivaa, ali i ostalih sudionika krijesa, moe se vidjeti da je rije o skupini relativno mlaih osoba. Godine se kreu od 15 (najnia dob od svih prisutnih na krijesu, a meu kazivaima je 20 godina najnia dob), do 37 (najvia poznata i openito na krijesu i meu kazivaima). Najbrojniji su ipak oni koji pripadaju sredini, izmeu 20 i 30 godina. Ispitanici su iz razliitih dijelova Hrvatske i razliitih struka (studenti, umjetnici, obrtnici, profesori, znanstvenici...). Ono to je izuzetno bitno jest da je veina odrasla u kranskom, katolikom kulturnom okruenju i da veina ima nekoliko ili sve kranske sakramente koji se obino stjeu u djetinjstvu (krtenje, priest, krizma). U manjini su oni koji su odrasli u ateistikom krugu i koji nemaju nijedan sakrament. Pripadnici drugih kulturnih i vjerskih pozadina nisu poznati, znai rije je ili o zapadnom kranskom ili ateistikom kulturnom krugu odrastanja kazivaa. Najzanimljivija referentna toka za usporedbu, a koju su kazivai otkrili, podaci su o vlastitom iskazivanju vjeroispovijesti. Pet od sedam kazivaa na popisu iz 2011. izjasnilo se rodnovjernima, dok se ostalo dvoje izjasnilo ateistima. Na popisu 2001. rezultat je bio drugaiji, ili se nisu izjanjavali (etvero), ili su se izjasnili kao ateisti (dvoje) ili su se izjasnili kao katolici (1). U razgovoru s ostalima prisutnima na spomenutom krijesu bilo ih je jo barem desetak koji su se izjasnili kao rodnovjerni na drugom popisu (2011.). Prema rezultatima, miljenja o kranstvu su podijeljena, dok su miljenja o Katolikoj crkvi skoro pa jednoglasna. Veina o kranstvu ne misli nita dobro, a neki ga smatraju dobrim kao idejom i originalnim naukom, ali koji je iskrivljen. Za sve duhovne i moralne probleme kranstva smatraju krivom Katoliku crkvu zbog iskoritavanja svojih vjernika i potkopavanja vlastitih naela, umjesto duhovnog vodstva. Neki od njih smatraju da postoje dobri sveenici, kao duhovni voe, ali da veinom Crkva loe ini svoj primarni zadatak i to ih odbija od nje. Vjeru kazivai smatraju neim osobnim, to dolazi iznutra, a religiju organiziranim, usustavljenim, pa i manipuliranim oblikom vjerovanja unutar zajednice. Zanimljivo, jedan od kazivaa je iskoristio i tipinu marksistiku krilaticu: Religija je opijum za mase.
47

Pitanja 27 i 28.

359

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

Kazivai su na jurjevski krijes doli prvenstveno radi sebe, da se opuste i odmore, provedu vikend s prijateljima u prirodi. Neki od njih na taj nain slave i prirodu, elemente i odaju poast svojim precima, povezujui se s prirodom, te nastavljajui neke stare obiaje i tradiciju svoga naroda. Nikome od kazivaa ne smeta to su ujedno i Velika Subota i Uskrs, a neki od njih smatraju da je sve to povezano s kultovima prirode od davnih vremena. Osobno znaenje krijesa je podijeljeno meu kazivaima, onima koji su izravnije upleteni u obredni dio krijesa, krijes ima intenzivnije znaenje, duhovnog slavlja, i osobniji je, dok su drugi na krijesu zbog druenja, upoznavanja neeg novog i odmora u prirodi. Nitko od kazivaa ne osjea nikakvu krivnju zbog toga to su prisutni na rodnovjernom obliku jurjevskog krijesa u vrijeme kranskog Uskrsa, ve radost i veselje. Za kazivae je u pravilu rodnovjerje okretanje neemu iskonskome, izvornome, to je bilo prije kranstva i to je u tradiciji i duhu naroda. korijenima, izraz potovanja prema precima, suvremeni nastavak starih vjerovanja u novom, prilagoenom obliku, koje jo uvijek nije propisano ve slobodno i otvoreno. Veina se slae da su boanstva samo personi kacija prirodnih sila i energija, a neki ih od njih i imenuju u skladu s tradicijom slavenskog personiciranja tih sila, Perun, Veles, Moko, Morana O spoju pojma narodnosti Hrvat i pojma rodnovjerja veina kazivaa govori kroz prizmu zajednikog slavenskog porijekla i hrvatsko-slavenske tradicije, te ga zbog toga doivljavaju normalnim, ak i prirodnijim od suodnosa hrvatske narodnosti i katolianstva. Neki, pak, taj odnos smatraju vlastitim izborom. Veina kazivaa vjeruje u magiju, neki je od njih smatraju dijelom svega, ali je i neki od njih znaajno odvajaju od iluzionizma, razliitih oblika popularnih divinacija i slino. Veina ih spaja magiju s rodnovjerjem, isto kao to i veina smatra krijes magijskim inom. Manji dio ne spaja magiju i rodnovjerje niti smatra da je krijes magini in. Od sedam kazivaa est ih razumije pojam dvovjerja na nekoj od razina znaenja, no svih sedam smatraju da nisu dvovjerni, niti da spadaju u taj kontekst. Jedna se kazivaica smatra svevjernom, a jedan kaziva smatra da to to se nije ispisao iz Katolike crkve nema veze s njegovim vjerovanjima. Kazivai su imali slina oekivanja od jurjevskog krijesa: zahvalu, slavlje, odmor, zabavu i druenje, neto posebno. Naknadnim pitanjem svi su potvrdili kako su im se oekivanja ispunila. Duim drutvenim kontaktom sa svim kazivaima, ali i ostatkom skupine prisutne na dogaanju na kojem se odvijalo terensko istraivanje, nuno je napomenuti jo par zakljuaka Uoeno je kako su njihove kulturoloke znaajke duboko uvrijeene u kranski kulturni krug, poevi od onih osnovnih, govornih. U govoru su esti uzvici i potapalice: Isuse!, Isuse Kriste, O, Boe i niz drugi invokacija uvrijeenih u kranskome kulturnom krugu. To je takoer jedan od elemenata dvovjerja, mijeanje kulturnih izraza koji pripadaju dvama razliitim vjerskim usmjerenjima. 3. Zakljuak Cilj je ovog rada bio promotriti fenomen dvovjerja iz nekoliko kutova. Na povijesnoj razini vidjeti njegovu pojavu, te pokazati povijesne okolnosti njegova nastanka. Na antropolokoj i kulturolokoj razini bilo je nuno postaviti teorijske okvire nune za njegovo sagledavanje preko teorija o identitetu. Na terenskoj razini, metodom razgovora 360

Deniver Vukeli

s kazivaima pokuali smo pokazati neto sasvim drugo. Teza koju ovdje postavljamo jest injenica da dvovjerje nije samo privremeno dvojno predodbeno stanje poznato antropolokoj povijesti kad govorimo o prelasku pretkranskih Hrvata (ili drugih Slavena) na kranstvo, ve i proces koji je mogu i u drugom smjeru, i to ponajvie danas, u sadanjosti, a potaknut obnovom starih tradicija. Znanost esto govori o prirodnom procesu u kojem ritual postaje obiajem, a obiaj folklorom i onda tek pukom atrakcijom za turiste, predstavu bez autentinosti ili pak pokuajem uvanja vlastita kolektivna identiteta, ali svejedno uz prisutnost atavizma, trajnog gubitka glavnog smisla i svrhe koju je izvorni ritual imao.48 No ono to je donio tehnoloki napredak 20. stoljea sloboda su i brzina irenja informacija. Njihova dostupnost. Stoljeima je kranstvo nosilo kulturni primat, ponajvie stoga to je bilo jedna od glavnih konstitutivnih poveznica kolektivnog identiteta, a poglavito zapadno kranstvo u Hrvatskoj, zbog specinih povijesnih okolnosti na specinim mjestima unutar specinih diskurzivnih formacija i praksi, s obzirom na konstitutivne Druge i u sukobu s Drugima, bili oni islamskog predznaka (Turci Osmanlije) ili pravoslavnog kranskog (problematika novije povijesti). U predmodernim drutvima identitet pojedinca oblikovao se neposrednim drutvenim i kulturnim kontekstom u kojem je pojedinac ivio. Sve predodbe i vrjednote koje su bile zajednike skupini u kojoj je on ivio u velikoj su mjeri odreivale pitanje tko on sam po sebi jest. Dolaskom modernog drutva gubi se sposobnost davanja apriornog smisla drutvenim subjektima. Tradicija se vie ne namee pojedincu, on postaje to slobodniji denirati vlastito kulturno naslijee.49 Moderno doba postaje doba brojnih dostupnijih radova i knjiga i iroj publici budi zanimanje za stare obiaje, poglavito meu mladim intelektualcima, ali i drugima. Takoer je tu vrlo bitan imbenik i popularna kultura, ponajvie glazba. Etno glazba i world music glazba koje su oivljavanjem i reinterpretiranjem starih napjeva stalno vrelo inspiracije i mistini most prema starim obiajima. Nimalo zanemariv je i razvitak takozvanog folk metal smjera u popularnoj glazbi, a koji je ponajvie ostvaren u istonoeuropskim (Rusija, Poljska, eka) ili sjevernoeuropskim (Finska, Norveka, vedska) zemljama i koji kombinira pretkranske elemente, mitove i teme i neke stare autentine tehnike sviranja tradicionalnih glazbala (frula, gajde, bubanj) s heavy i black metal glazbenim tehnikama. To su glazbeni sastavi poput Arkone (Rusija), reca (eka), Striboga (Hrvatska) i drugih Najlake je bilo problem dvovjerja promatrati u kontekstu rodnovjerja. Rodnovjerje je kao fenomen u zemljama Istone Europe iznimno jak ve desetljeima. U nekima od njih ono ima iznimno desniarski, nacionalistiki predznak, stvarajui neku vrstu slavenofaizma, ali u pravilu je organizirano i ciljano vjerovanje u kult prirode i predaka po uzoru na stare slavenske pretkranske religijske oblike. Veina je ustvari poprilino organizirana i ini jaki, religijski sustav sa svim svojim znaajkama50 Zadnjih nekoliko godina taj fenomen rodnovjerja poinje hvatati korijena i u Hrvatskoj. On je za razliku od istonoeuropskih religijskih oblika jo dosta slobodan i otvoren, doputa sinkretizme s wiccom i drugim duhovnim strujanjima nastalima u 20. stoljeu, poglavito nakon ire48

49

50

apo mega, Jasna (2000): Odjeci dekapitacije vola u Pupnatu na otoku Koruli: Hrvati izmeu tradicionalizma i modernosti. Zagreb: Narodna umjetnost, br. 37 (2), Str. 14. apo mega, Jasna (2002): Srijemski Hrvati: Etnoloka studija migracije, identikacije i interakcije. Zagreb: Duriex. Str. 19. http://www.rodnovery.ru/ - Na dan 11. svibnja 2011.

361

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

nja tzv. New Age lozoja u Europi. Stalno se mijenja i preispituje kako se poveava broj ljudi koji pridonose njegovom razvitku, te pokuava slijediti vlastite hrvatske kulturne tradicije, a ne samo slijepo istonoeuropske. I upravo je taj rast rodnovjerja kao vjerskog sustava u neto organiziranije odlian teren za prouavanje dvovjerja. Ponajvie stoga to svi rodnovjerni vjernici proizlaze iz hrvatskog kulturnog podruja, koje je tradicionalno unutar katolikog kruga, ili utjecajem ideolokih prilika u 20. stoljeu, ateistikog. Zanimljivo je i znaajno promatrati i identicirati mijene u vjerskim shvaanjima rodnovjernika kako odmiu od kulturnih datosti uvjetovanog im kranskog okolia. I zato to nije samo fenomen jednog vremena, Kstlinovske istodobnosti neistodobnoga, supostojanja fenomena koji pripadaju razliitim razdobljima. Ovo je neto novo. Novi smjer reidentikacije u kojoj se jedan kolektivni identitet konstruira pomou razlika koje uoavaju u svojoj okolini i pomou zajedniki projiciranih vrijednosti kojima pripadnici ele pripadati. Ta reidenti kacija nikad ne zavrava, ona je nesvrena i otvorena aktivnost u kojoj svi sudjeluju, nunou ili izborom.51 Identitet u ovom sluaju nije vie vrsto usidrena kolektivna predodba, on je tek po nekim premisama orijentiran na zajedniku hrvatsku prolost i izvorne pretkranske elemente, ali je orijentiran postati neto drugo, supstitutom kranstvu koje proivljava poetkom treeg milenija intenzivnu krizu. Rodnovjerna skupina za vlastitu prezentaciju koristi sve raspoloive izvore, povijesti, jezika, knjievnosti, umjetnosti i kulture, itavu kolektivnu svijest i sjeanje. Rodnovjerje se ne smatra Drugime, ve ravnopravnim aktivnim dijelom hrvatskog ethosa proizalim iz starih tradicija i novih potreba. Oni nisu vie samo nositelji kulture, ve i njezini graditelji52. No, dok se ne uvrsti u potpunosti (a i dugo poslije), ono e i dalje, naravno, biti obiljeeno zapadnim kranskim krugom, kao to je to na svome poetku bilo kranstvo u slavenskim zemljama. Tako dobivamo niz: pretkranska slavenska vjera kranstvo postkransko rodnovjerstvo. Jer kao to smo mogli primijetiti putem terenskog istraivanja, veina su rodnovjernih roenjem i odgojem katolici, koji su se zbog raznih ivotnih okolnosti odmaknuli od Crkve i trae odgovor na drugom mjestu. Ali oni su kulturno obiljeeni tim odgojem, odrastanjem, govorom, neki su im markeri preduboko usaeni da bi ih mogli promijeniti preko noi. No, kako se ini, mnogima to niti ne smeta. Ve normalno ive s njima, konstruirajui svoju sliku svijeta u svakodnevnom ivotu, mijeajui sve elemente svog iskustva. A to itekako pokazuje prisutnost dvovjerja po svim njegovim denicijama iznesenim u ovom radu, jer ono je prisutno u svim meufazama izmjene dvaju sustava vjerskih predodbi.

Literatura Bauman, Zygmunt (2001): Identity in globalising world. U: Social Anthropology 9 (2), Str. 128. Belaj, Vitomir (2009): Postati kraninom kao proces. Zagreb, u: Studia ethnologica Croatica, Vol. 21, Str. 9. 25.
51 52

Bauman, Zygmunt (2001): Identity in globalising world. U: Social Anthropology 9 (2), Str. 128. apo mega, Jasna (2002): Srijemski Hrvati: Etnoloka studija migracije, identikacije i interakcije. Zagreb: Duriex. Str. 18.

362

Deniver Vukeli

Brzozowska-Krajka, Anna (2006): Coexistence or Conict? The Problem of Dual Belief in Polish Folklor. Folklorica. Vol XI. Str. 16. 27. apo mega, Jasna (2000): Odjeci dekapitacije vola u Pupnatu na otoku Koruli: Hrvati izmeu tradicionalizma i modernosti. Zagreb: Narodna umjetnost, br. 37 (2), Str. 9. 25. apo mega, Jasna (2002): Srijemski Hrvati: Etnoloka studija migracije, identikacije i interakcije. Zagreb: Duriex. Hall, Stuart (2001 ): Kome treba identitet?. Beograd: Re asopis za knjievnost i kulturu, i drutvena pitanja. No. 64/10. decembar 2001. Str. 217. Katii, Radoslav (2008): Boanski boj. Tragovima svetih pjesama nae pretkrasnke starine. Zagreb/Moenika Draga: Ibis gra ka Katii, Radoslav (2010): Zeleni lug. Tragovima svetih pjesama nae pretkrasnke starine. Zagreb/Moenika Draga: Ibis gra ka, Matica hrvatska. Katii, Radoslav (2011): Gazdarica na vratima. Tragovima svetih pjesama nae pretkrasnke starine. Zagreb/Moenika Draga: Ibis gra ka, Matica hrvatska. Khoury, Adel Theodor (2005): Leksikon temeljnih religijskih pojmova idovstvo kranstvo islam. Zagreb: Prometej. Pojmovi POGANI (347 350), PRAZNOVJERJE (378 381), SVET (466 468), SVETKOVINA (469 472), SVETO MJESTO (473), VJERA (512 516), VJEROISPOVIJEST (517 518) Levin, Eve (1993): Dvoeverie and Popular Religion. In Seeking God: The Recovery of Religious Identity in Orthodox Russia, Ukraine, and Georgia ed. S. K. Batalden. DeKalb: Northern Illinois University Press. Milievi, Sonja (2010:1): Wicca. Zagreb: Diplomski rad. Odsjek za etnologiju i komparativnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Milievi, Sonja (2010:2): Wicca. Stara ili nova religija? Zagreb: u Mitski zbornik. Institut za etnologiju i folkloristiku. Str. 531. 551. Riabinin V. Yaroslav (2007): Slavic Paganism in Kievan Russia and the Coming of Christianity. Published online. Rock, Stella. (2001): Whats in a Word? A Historical Study of the Concept Dvoeverie. Canadian-American Slavic Studies, 35(1):19-28. Vukeli, Deniver (2009:1): Svjetovna suenja i progoni zbog arobnjatva i hereze te progoni vjetica u Zagrebu i okolici tijekom ranog novog vijeka. Zagreb: diplomski rad, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet sveuilita u Zagrebu Vukeli, Deniver (2009:2): Utjecaj Katolike crkve na svjetovne progone vjetica u Zagrebu u ranom novom vijeku. Zagreb: Radovi - Zavod za hrvatsku povijest. Vol. 41. str. 201. 208. Vukeli, Deniver (2009:3): Na udaru malja. Zagreb: u Hrvatska revija, br. 2., str. 35. 41. Vukeli, Deniver (2010): Pretkranski preici u hrvatskim narodnim tradicijama. Zagreb: u Hrvatska revija, godite X., broj 4. (obnovljeni teaj). Str. 133. 139. Wigzell, Faith (2004): Reading the Map of Heaven and Hell in Russian Popular Orthodoxy: Examining the Usefulness of the Concepts of Dvoeverie and Binary Oppositions. No. 2. Forum for Anthropology and Culture. Internet 1. Crkveni luksuz usred krize: Obijesni biskupi grade palau od oniksa -http://www. nacional.hr/clanak/102582/crkveni-luksuz-usred-krize-obijesni-biskupi-gradepalacu-od-oniksa na dan 28. travnja 2011. 363

Problem dvovjerja kao imbenika hrvatskog kulturnog identiteta

2. Marcionites - http://www.newadvent.org/cathen/09645c.htm na dan 9. svibnja 2011 3. Popisivai Srbima odbili upisati tonu vjeroispovijest - http://danas.net.hr/hrvatska/ page/2011/04/03/0142006.html na dan 28. travnja 2011.

The Problem of Dual Faith as the Croatian Cultural Identity Factor Deniver Vukeli The problem of dual belief or dual faith as the Croatian cultural identity factor, is as interesting and controversial subject in Croatian cultural history. It is a phenomenon which was not analyzed for long, due to the simple fact that Croatian cultural sciences examined similar topics under the inuence of Western Christian cultural science, so, even if dual faith was mentioned or analyzed, it was under the context of heresy and pagan cults, but not as a very important cultural, historical and anthropological phenomenon, clearly present in Croatian historical lands. In this study, dual belief was analyzed under its denition and context of the parallel presence of ocial Christianity and pagan, Old Slavic elements and beliefs. This study researches the dual faith phenomenon in the context of diversity and mutual cultural inuences between Christianity and Pre-Christian Slavic Old Faith (starovjerje) concepts of faith and religion, but also in the context of Post-Christianity forms like Native Faith (rodnovjerje) among Slavic peoples, and in Croatia as well, as it is part of this cultural area and heritage. This research oers a variety of denitions and terminological answers at the theoretical level from the beginnings of dening the problem by the Russian Orthodox Church in the medieval times to the modern anthropological and cultural historical views. In the second part of this work there are presented collected data about the case study made in the eld research in umberak, Croatia, during one of the fertility cult rituals, Jurjevo bonre, held in the spring of 2011, which gave numerous important results for this subject. The ritual was held as a part of the Native Faith community in Croatia, and some of them answered the inquiry about the event, concepts of faith and magic, their own beliefs, and their opinion on both Christianity and the Catholic Church abroad and in Croatia. The analysis of this eld research reveals some of the terminological and culturological aporias linked with this topic in Croatia of the rst decades of the 21th Century. This research is one of the integral parts of the authors PhD thesis in progress as a PhD Study of Croatian culture at Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb, Croatia, under the title Inuence of magical conceptions and patterns on the shaping of Croatian cultural identity. Its answers and new problems which are noticed also show some of the main inuences in the shaping of Croatian cultural identity. 364