You are on page 1of 187

LITERATURA ZA PRIPREMANJE STRUNOG DELA ISPITA IZ OBLASTI PUTEVI, TUNELI, ELEZNICE

Predgovor
Da bi se olakalo polaganje strunog ispita iz oblasti puteva, tunela i eleznica definisan je minimalni obim znanja koje kandidati moraju da poseduju. U prilogu su dati zakonski i struni dokumenti sa definisanim bitnim oblastima. Tekst koji je zatamnjen sivom bojom je obavezan u pripremi ispita.

Zakonski i struni dokumenti: 1. Zakon o planiranju i izgradnji 2. Zakon o javnim putevima 3. Tehniki uslovi

ZAKON
O PLANIRANJU I IZGRADNJI
I. OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet ureivanja lan 1. Ovim zakonom ureuje se: uslovi i nain ureenja prostora, ureivanje i korienje graevinskog zemljita i izgradnja objekata; vrenje nadzora nad primenom odredaba ovog zakona i inspekcijski nadzor; druga pitanja od znaaja za ureenje prostora, ureivanje i korienje graevinskog zemljita i za izgradnju objekata. Odredbe ovog zakona ne odnose se na izgradnju objekata koji se u smislu zakona kojim se ureuju poslovi odbrane smatraju vojnim objektima. 2. Pojmovi lan 2. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee znaenje: 1) unapreenje energetske efikasnosti jeste smanjenje potronje svih vrsta energije, uteda energije i obezbeenje odrive gradnje primenom tehnikih mera, standarda i uslova planiranja, projektovanja, izgradnje i upotrebe objekata; 2) energetska svojstva objekta jesu stvarno potroena ili ocenjena koliina energije koja zadovoljava razliite potrebe koje su u vezi sa standardizovanim korienjem objekta (to ukljuuje grejanje, pripremu tople vode, hlaenje, ventilaciju i osvetljenje); 3) graevinski proizvodi jesu graevinski materijali i od njih izraeni graevinski elementi, kao i drugi proizvodi ili poluproizvodi koji su namenjeni za trajnu ugradnju u objekte; 4) namena zemljita jeste nain korienja zemljita odreen planskim dokumentom; 5) pretena namena zemljita jeste nain korienja zemljita za vie razliitih namena, od kojih je jedna preovlaujua; 6) povrina javne namene jeste prostor odreen planskim dokumentom za ureenje ili izgradnju javnih objekata ili javnih povrina za koje se utvruje opti interes, u skladu sa posebnim zakonom (ulice, trgovi, parkovi i dr.); 7) obuhvat plana jeste prostorno ili administrativno odreena celina za koju je predviena izrada nekog prostornog ili urbanistikog plana u skladu sa zakonom; 8) urbana obnova jeste skup planskih i drugih mera kojima se menja namena objekta, obnavlja, rekonstruie i rehabilituje degradirani ili naputeni deo naseljenog mesta, u skladu sa principima odrivog razvoja;

9) regulaciona linija jeste linija koja razdvaja povrinu odreene javne namene od povrina predvienih za druge javne i ostale namene; 10) graevinska linija jeste linija na, iznad i ispod povrine zemlje i vode do koje je dozvoljeno graenje osnovnog gabarita objekta; -211) nomenklatura statistikih teritorijalnih jedinica jeste skup pojmova, naziva i simbola koji opisuje grupe teritorijalnih jedinica sa nivoima grupisanja i koja sadri kriterijume po kojima je izvreno grupisanje, a koju usvaja Vlada, na predlog Republikog zavoda za statistiku; 12) bruto razvijena graevinska povrina jeste zbir povrina svih nadzemnih etaa objekta, merenih u nivou podova svih delova objekta spoljne mere obodnih zidova (sa oblogama, parapetima i ogradama); 13) indeks zauzetosti parcele jeste odnos gabarita horizontalne projekcije izgraenog ili planiranog objekta i ukupne povrine graevinske parcele, izraen u procentima; 14) indeks izgraenosti parcele jeste odnos (kolinik) bruto razvijene graevinske povrine izgraenog ili planiranog objekta i ukupne povrine graevinske parcele; 15) ESPON jeste evropska mrea institucija koje se bave prikupljanjem informacija i pokazatelja za prostorno planiranje; 16) naseljeno mesto jeste izgraeni, funkcionalno objedinjeni prostor na kome su obezbeeni uslovi za ivot i rad ljudi i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika, sa urbanim elementima, na teritoriji jedinice lokalne samouprave; 17) grad jeste naselje koje je kao grad utvreno zakonom; 18) selo jeste naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivredom, a koje nije sedite optine; 19) graevinsko podruje jeste podruje odreeno planskim dokumentom, a predstavlja izgraeni i ureeni deo naseljenog mesta, kao i neizgraeni deo podruja planiran za zatitu, ureenje ili izgradnju objekata; 20) graevinska parcela jeste deo graevinskog zemljita, sa pristupom javnoj saobraajnoj povrini, koja je izgraena ili planom predviena za izgradnju; 21) investitor jeste lice za ije potrebe se gradi objekat i na ije ime glasi graevinska dozvola; 22) objekat jeste graevina spojena sa tlom, koja predstavlja fiziku, funkcionalnu, tehniko tehnoloku ili biotehniku celinu sa svim potrebnim instalacijama, postrojenjima i opremom, odnosno same instalacije, postrojenja i oprema koja se ugrauje u objekat ili samostalno izvodi (zgrade svih vrsta, saobraajni, vodoprivredni i energetski objekti, unutranja i spoljna mrea i instalacije, objekti komunalne infrastrukture, industrijski, poljoprivredni i drugi privredni objekti, javne zelene povrine, objekti sporta i rekreacije, groblja, sklonita i sl); 23) zgrada jeste objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgraena kao

samostalna upotrebna celina koja prua zatitu od vremenskih i spoljnih uticaja, a namenjena je za stanovanje, obavljanje neke delatnosti ili za smetaj i uvanje ivotinja, robe, opreme za razliite proizvodne i uslune delatnosti i dr. Zgradama se smatraju i objekti koji imaju krov, ali nemaju (sve) zidove (npr.nastrenice), kao i objekti koji su preteno ili potpuno smeteni ispod povrine zemlje (sklonita, podzemne garae i sl.); 24) pomoni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagraen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (garae, ostave, septike jame, bunari, cisterne za vodu i sl.); 25) posebna vrsta objekata za koje se ne izdaje graevinska dozvola jesu objekti protivgradne odbrane; tipski kabineti baznih stanica na odgovarajuim -3nosaima, nosai antena sa antenama osim parabolinih antena radio-stanica svih namena iji prenik nije vei od 2,5 m (izuzev antenskih sistema zemaljskih satelitskih stanica), kontejneri za smetaj telekomunikacione opreme i ureaja, tipski ormani za unutranju i spoljanju montau za smetaj telekomunikacione opreme, mikrorovovi za optike i druge kablove i sl.; pojedinani elektrodistributivni i elektroprenosni stubovi, deo niskonaponske elektrodistributivne mree koji obuhvata podzemni 10 kV ili 20 kV vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kV ili 20/04 kV i deo elektrodistibutivne mree od transformatorske stanice 10/04 kV ili 20/04 kV do mesta prikljuka na objektu kupca (1 kV); prikljuci na izgraenu distributivnu gasnu mreu; tipski toplovodni prikljuci; ugradnja unutranjih instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojei objekat; ograde; 26) linijski infrastrukturni objekat jeste javni put, javna eleznika infrastruktura, dalekovod, naftovod, produktovod, gasovod i sl, koji moe biti nadzemni ili podzemni, za iju izgradnju je predvieno utvrivanje javnog interesa, u skladu sa posebnim zakonom; 27) komunalna infrastruktura jesu svi objekti infrastrukture za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave; 28) pripremni radovi jesu radovi koji prethode graenju objekta i odnose se naroito na: graenje i postavljanje objekata i instalacija privremenog karaktera za potrebe izvoenja radova; obezbeenje prostora za dopremu i smetaj graevinskog materijala i druge radove kojima se obezbeuje sigurnost susednih objekata, saniranje terena i obezbeenje nesmetanog odvijanja saobraaja i korienje okolnog prostora; 29) tehnika dokumentacija jeste skup projekata koji se izrauju radi:

utvrivanja koncepta objekta, razrade uslova, naina izgradnje objekta i za potrebe odravanja objekta; 30) izgradnja objekta jeste skup radnji koji obuhvata: prethodne radove, izradu i kontrolu tehnike dokumentacije, pripremne radove za graenje, graenje objekta i struni nadzor u toku graenja objekta; 31) graenje jeste izvoenje graevinskih i graevinsko-zanatskih radova, ugradnja instalacija, postrojenja i opreme; 32) rekonstrukcija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima se: utie na stabilnost i sigurnost objekta; menjaju konstruktivni elementi ili tehnoloki proces; menja spoljni izgled objekta; poveava broj funkcionalnih jedinica; utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja, zatite od poara i ivotne sredine; menja reim voda; utie na zatitu prirodnog ili nepokretnog kulturnog dobra i njegove zatiene okoline; 33) dogradnja jeste izvoenje graevinskih i drugih radova kojima se izgrauje novi prostor uz, ispod ili nad postojeim objektom (nadziivanje) i sa njim ini graevinsku, funkcionalnu ili tehniku celinu; 34) adaptacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu, kojima se: vri promena organizacije prostora u objektu, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja, zatite od poara i ivotne sredine; 35) sanacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima se vri popravka ureaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne menja spoljni izgled, ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja i ivotne sredine i ne utie na zatitu -4prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, evidentirane nepokretnosti dobra koje uiva prethodnu zatitu, njegove zatiene okoline, osim konzervatorskih i restauratorskih radova; 36) investiciono odravanje je izvoenje graevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljanja uslova korienja objekta u toku eksploatacije; 37) restauratorski, konzervatorski i radovi na revitalizaciji kulturnih dobara su radovi koji se izvode na nepokretnim kulturnim dobrima i njihovoj zatienoj okolini, u skladu sa posebnim i ovim zakonom; 38) gradilite jeste zemljite ili objekat, posebno obeleeno, na kome se

gradi, rekonstruie ili uklanja objekat, odnosno izvode radovi na odravanju objekta; 39) uklanjanje objekta ili njegovog dela jeste izvoenje radova na ruenju objekta ili dela objekta; 40) standardi pristupanosti jesu obavezne tehnike mere, standardi i uslovi projektovanja, planiranja i izgradnje kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama. 3. Naela za ureenje i korienje prostora lan 3. Ureenje i korienje prostora zasniva se na naelima: odrivog razvoja; podsticanju ravnomernog regionalnog razvoja; usklaenosti socijalnog razvoja, ekonomske i energetske efikasnosti i zatite i revitalizacije ivotne sredine i graditeljskog naslea, prirodnih, kulturnih i istorijskih vrednosti; realizacije razvojnih prioriteta i obezbeenja uslova za racionalno korienje neobnovljivih prirodnih resursa i obnovljivih izvora energije; spreavanja i zatite od prirodnih i tehnikotehnolokih nesrea; planiranja i ureenja prostora za potrebe odbrane zemlje i izgradnju objekata od posebnog znaaja za odbranu zemlje; uea javnosti; saradnje izmeu dravnih organa, autonomih teritorijalnih zajednica, jedinica lokalnih samouprava, privrednih drutava, ustanova, nevladinih organizacija, graana i drugih uesnika u prostornom razvoju; usaglaenosti sa evropskim standardima i normativima u oblasti planiranja i ureenja prostora u cilju stvaranja uslova za transgraninu i meunarodnu saradnju i ukljuivanje Republike Srbije u procese evropskih integracija. Ureenje prostora zasniva se na horizontalnoj i vertikalnoj koordinaciji. Horizontalna koordinacija podrazumeva povezivanje sa susednim teritorijama u toku planiranja radi reavanja zajednikih funkcija i interesa, kao i povezivanje i participaciju svih uesnika u prostornom razvoju javnog i civilnog sektora i graana. Vertikalna koordinacija podrazumeva uspostavljanje veza svih nivoa prostornog i urbanistikog planiranja i ureenja prostora, od nacionalnog ka regionalnom i dalje ka lokalnom nivou. Naela sadre i instrumente za implementaciju. 4. Unapreenje energetske efikasnosti Energetska svojstva objekta lan 4. Objekat koji se u smislu posebnog propisa smatra objektom visokogradnje (u daljem tekstu: objekti visokogradnje), u zavisnosti od vrste i namene, mora biti -5projektovan, izgraen, korien i odravan na nain kojim se obezbeuju propisana energetska svojstva. Propisana energetska svojstva utvruju se izdavanjem sertifikata o energetskim svojstvima objekta koji izdaje ovlaena organizacija koja ispunjava

propisane uslove za izdavanje sertifikata o energetskim svojstvima objekata. Sertifikat o energetskim svojstvima objekta ini sastavni deo tehnike dokumentacije koja se prilae uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole. Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog lana posebnim reenjem utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva. Na reenje iz stava 4. ovog lana ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe pokrenuti upravni spor. Obaveza iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na objekte visokogradnje koje posebnim propisom odredi ministar nadlean za poslove graevinarstva. 5. Nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama lan 5. Objekti visokogradnje javne i poslovne namene moraju se projektovati i graditi tako da osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama omoguava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. Stambene i stambeno-poslovne zgrade sa deset i vie stanova moraju se projektovati i graditi tako da se osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama omoguava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. 6. Graevinski proizvodi lan 6. Graevinski i drugi proizvodi koji se koriste prilikom graenja objekta ili izvoenja radova, moraju ispunjavati zahteve propisane ovim zakonom i posebnim propisima. 7. Sertifikati stranih drava lan 7. Za postavljanje tipskih ureaja, opreme i instalacija, koji se smatraju objektima u smislu ovog zakona, priznaje se overeni prevod na srpski jezik sertifikata izdatih od meunarodnih sertifikacionih tela ili sertifikati neke od zemalja Evropske unije, ukoliko nisu u suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta. 8. Registar investitora lan 8. Registar investitora predstavlja javnu evidenciju o svim raspoloivim podacima o fizikom ili pravnom licu kao investitoru i dostupan je u seditu jedinice lokalne samouprave, kao i u elektronskom obliku putem interneta. Registar investitora vode jedinice lokalne samouprave. -69. Uslovi zatite ivotne sredine lan 9. Svi planski dokumenti sadre obavezne mere zatite ivotne sredine propisane procenom uticaja na ivotnu sredinu, odnosno utvrene mere zatite od strane nadlenog organa, u skladu sa posebnim zakonima.

II. PROSTORNO I URBANISTIKO PLANIRANJE


1. Dokumenti prostornog i urbanistikog planiranja

lan 10. Dokumenti prostornog i urbanistikog planiranja su: 1) planski dokumenti; 2) dokumenti za sprovoenje prostornih planova; 3) urbanistiko-tehniki dokumenti. 1.1. Planski dokumenti lan 11. Planski dokumenti su prostorni i urbanistiki planovi. Prostorni planovi su: 1) Prostorni plan Republike Srbije; 2) Regionalni prostorni plan; 3) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave; 4) Prostorni plan podruja posebne namene; Urbanistiki planovi su: 1) Generalni urbanistiki plan: 2) Plan generalne regulacije; 3) Plan detaljne regulacije. 1.2. Dokumenti za sprovoenje prostornih planova lan 12. Dokumenti za sprovoenje prostornih planova su: 1) program implementacije Prostornog plana Republike Srbije; 2) program implementacije regionalnog prostornog plana; 3) program implementacije prostornog plana podruja posebne namene. 1.3. Urbanistiko-tehniki dokumenti lan 13. Urbanistiko-tehniki dokumenti za sprovoenje planskih dokumenata su: 1) urbanistiki projekat; 2) projekat preparcelacije i parcelacije; -73) projekat ispravke granica susednih parcela. 2. Prostorni planovi 2.1. Prostorni plan Republike Srbije lan 14. Prostorni plan Republike Srbije donosi se za teritoriju Republike Srbije i osnovni je planski dokument prostornog planiranja i razvoja u Republici. Ostali planski dokumenti moraju biti u skladu sa Prostornim planom Republike Srbije. Prostorni plan Republike Srbije ima strateko-razvojnu i optu regulatornu funkciju. Prostorni plan Republike Srbije donosi se za period od najmanje 10 godina, a najvie do 25 godina. Prostorni plan Republike Srbije moe se menjati i pre isteka roka za koji je donet. lan 15. Prostorni plan Republike Srbije sadri naroito: 1) polazne osnove za izradu plana; 2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza); 3) ciljeve i principe prostornog razvoja; 4) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih

sistema; 5) prostorni razvoj i distribuciju stanovnitva; 6) mree naselja i javnih slubi; 7) prostorni razvoj saobraaja i infrastrukturnih sistema od znaaja za Republiku Srbiju; 8) koncepciju i propozicije prostornog razvoja privrede; 9) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara; 10) mere zatite ivotne sredine; 11) mere ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje; 12) definisanje interregionalnih i intraregionalnih funkcionalnih mrea; 13) planske celine zajednikih prostornih i razvojnih obeleja, za koje e biti doneti prostorni planovi nieg reda; 14) mere za sprovoenje prostornog plana; 15) dugorone razvojne strategije Republike Srbije. Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo plana. lan 16. Odluku o izradi Prostornog plana Republike Srbije donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja. -8Odluka iz stava 1. ovog lana sadri podatke o cilju donoenja, roku izrade, izvoru sredstva za izradu, mestu odravanja javnog uvida i dr. Odluka iz stava 1. ovog lana objavljuje se u Slubenom glasniku Republike Srbije. 2.2. Regionalni prostorni plan lan 17. Regionalni prostorni plan se izrauje kao regionalni prostorni plan podruja prostornih jedinica u skladu sa nomenklaturom statistikih teritorijalnih jedinica na nivou 2 i oblasni prostorni plan prostornih jedinica u skladu sa nomenklaturom statistikih teritorijalnih jedinica na nivou 3. Regionalni prostorni plan je planski dokument koji uz uvaavanje specifinih potreba koje proizlaze iz regionalnih posebnosti, razrauje ciljeve prostornog ureenja i odreuje racionalno korienje prostora, u skladu sa susednim regionima i optinama. Jedna od polaznih osnova za izradu prostornih planova na nivou 2 i 3 i dokumenata njihovog sprovoenja jesu i razvojni dokumenti regionalnog razvoja. lan 18. Regionalni prostorni plan sadri naroito: 1) polazne osnove za izradu plana; 2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza); 3) ciljeve i principe regionalnog prostornog razvoja; 4) koncepciju regionalnog prostornog razvoja; 5) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema; 6) koncepciju i propozicije prostornog razvoja i distribucije stanovnitva, mree naseljenih mesta i javnih slubi; 7) funkcionalno povezivanje naseljenih mesta; 8) principe i propozicije prostornog razvoja privrede, distribuciju aktivnosti i

upotrebu zemljita; 9) prostorni razvoj saobraaja, regionalnih infrastrukturnih sistema i povezivanje sa infrastrukturnim sistemima od znaaja za Republiku Srbiju; 10) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara; 11) definisanje interregionalnih i intraregionalnih funkcionalnih veza i transgranine saradnje; 12) mere zatite ivotne sredine; 13) mere za podsticanje regionalnog razvoja; 14) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj regiona; 15) mere i instrumente za ostvarivanje regionalnog prostornog plana i prioritetnih planskih reenja, odnosno strateko razvojnih projekata za prvu etapu sprovoenja; 16) mere za sprovoenje regionalnog prostornog plana. -9Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo plana. 2.3. Prostorni plan jedinice lokalne samouprave lan 19. Prostorni plan jedinice lokalne samouprave donosi se za teritoriju jedinice lokalne samouprave i odreuje smernice za razvoj delatnosti i namenu povrina, kao i uslove za odrivi i ravnomerni razvoj na teritoriji jedinice lokalne samouprave. lan 20. Prostorni plan jedinice lokalne samouprave sadri naroito: 1) polazne osnove za izradu plana; 2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza); 3) posebno obeleavanje graevinskog podruja sa granicama podruja; 4) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog plana; 5) pravila ureenja i graenja za delove teritorije za koje nije predviena izrada urbanistikog plana; 6) ematski prikaz ureenja naseljenih mesta za delove teritorije za koje nije predviena izrada urbanistikog plana; 7) ciljeve i principe i koncepciju prostornog razvoja jedinice lokalne samouprave; 8) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema; 9) koncepciju i propozicije prostornog razvoja i distribuciju stanovnitva, mree naseljenih mesta i javnih slubi; 10) koncepciju i propozicije prostornog razvoja ekonomije, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita; 11) prostorni razvoj saobraaja, infrastrukturnih sistema, komunalne infrastrukture i povezivanje sa regionalnom infrastrukturnom mreom; 12) regionalne i prekogranine aspekte i funkcionalne veze; 13) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara; 14) odnos gradskih i seoskih naselja; 15) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj jednice lokalne samouprave; 16) mere i instrumente za ostvarivanje prostornog plana jedinice lokalne samouprave i prioritetnih planskih reenja i projekata; 17) mere za sprovoenje prostornog plana jedinice lokalne samouprave.

Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo plana. Za administrativno podruje grada Beograda, van obuhvata generalnog plana, odnosno generalnog urbanistikog plana po ovom zakonu, donose se prostorni planovi za delove administrativnog podruja grada Beograda sa elementima prostornog plana jedinice lokalne samouprave. - 10 2.4. Prostorni plan podruja posebne namene lan 21. Prostorni plan podruja posebne namene donosi se za podruje koje zbog prirodnih, kulturno-istorijskih ili ambijentalnih vrednosti, eksploatacije mineralnih sirovina, iskorienja turistikih potencijala i iskorienja hidropotencijala ili izgradnje objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva ili nadleni organ autonomne pokrajine, zahteva poseban reim organizacije, ureenja, korienja i zatite prostora i koje je kao takvo odreeno Prostornim planom Republike Srbije. lan 22. Prostorni plan podruja posebne namene sadri naroito: 1) polazne osnove za izradu plana; 2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza); 3) posebno obeleavanje graevinskog podruja sa granicama podruja; 4) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog plana; 5) ciljeve, principe i operativne ciljeve prostornog razvoja podruja posebne namene; 6) koncepciju prostornog razvoja podruja posebne namene; 7) koncepciju i propoziciju zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema; 8) koncepciju i propozicije u odnosu na eventualne demografsko-socijalne probleme; 9) prostorni razvoj funkcije posebne namene, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita; 10) prostorni razvoj saobraaja, infrastrukturnih sistema i povezivanje sa drugim mreama; 11) pravila ureenja i graenja i druge elemente regulacije za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predviena izrada urbanistikog plana; 12) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara; 13) mere zatite ivotne sredine; 14) mere i instrumenti za ostvarivanje prostornog plana podruja posebne namene i prioritetnih planskih reenja; 15) mere za sprovoenje prostornog plana posebne namene. Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo plana. 3. Urbanistiki planovi 3.1. Generalni urbanistiki plan lan 23. Generalni urbanistiki plan se donosi kao strateki razvojni plan, sa optim elementima prostornog razvoja. - 11 Generalni urbanistiki plan se donosi za naseljeno mesto koje je sedite jedinice lokalne samouprave, koje ima preko 30.000 stanovnika.

lan 24. Generalni urbanistiki plan sadri naroito: 1) granicu plana i obuhvat graevinskog podruja; 2) granice obuhvata planova generalne regulacije za celo graevinsko podruje; 3) generalnu namenu povrina koje su preteno planirane u graevinskom podruju, na nivou urbanistikih zona; 4) generalne pravce i koridore za saobraajnu, energetsku, vodoprivrednu, komunalnu i drugu infrastrukturu. 3.2. Plan generalne regulacije lan 25. Plan generalne regulacije se obavezno donosi za naseljeno mesto koje je sedite jedinice lokalne samouprave, a moe se doneti i za druga naseljena mesta na teritoriji optine, odnosno grada, odnosno grada Beograda, kada je to predvieno prostornim planom jedinice lokalne samouprave. Za jedinice lokalne samouprave za koje se po ovom zakonu donosi generalni urbanistiki plan, planovi generalne regulacije se obavezno donose za celo graevinsko podruje naseljenog mesta, po delovima naseljenog mesta. lan 26. Plan generalne regulacije sadri naroito: 1) granicu plana i obuhvat graevinskog podruja; 2) podelu prostora na posebne celine i zone; 3) pretenu namenu zemljita po zonama i celinama; 4) regulacione linije ulica, povrina javne namene i graevinske linije sa elementima za obeleavanje na geodetskoj podlozi za zone za koje nije predviena izrada plana detaljne regulacije; 5) nivelacione kote raskrsnica ulica i povrina javne namene (nivelacioni plan) za zone za koje nije predviena izrada plana detaljne regulacije; 6) trase, koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu; 7) vertikalnu regulaciju; 8) pravila ureenja i pravila graenja po zonama i celinama; 9) zone za koje se obavezno donosi plan detaljne regulacije; 10) lokacije za koje se radi urbanistiki projekat; 11) rokove za izradu plana detaljne regulacije sa obavezno propisanom zabranom gradnje novih objekata i rekonstrukcije postojeih objekata (izgradnja objekata ili izvoenje radova kojima se menja stanje u prostoru), do usvajanja plana; 12) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih prirodnih celina; 13) inenjersko-geoloke uslove; - 12 14) mere energetske efikasnosti izgradnje; 15) grafiki deo. 3.3. Plan detaljne regulacije lan 27. Plan detaljne regulacije se donosi za neizgraene delove naseljenog mesta,

ureenje neformalnih naselja, zone urbane obnove, infrastrukturne koridore i objekte, izgradnju objekata ili naseljenih mesta u graevinskom podruju izvan naseljenog mesta, kao i u zatienoj okolini nepokretnih kulturnih dobara. lan 28. Plan detaljne regulacije sadri naroito: 1) granicu plana i obuhvat graevinskog podruja; 2) podelu prostora na posebne celine i zone; 3) namenu zemljita; 4) regulacione linije ulica i javnih povrina i graevinske linije sa elementima za obeleavanje na geodetskoj podlozi; 5) nivelacione kote ulica i javnih povrina (nivelacioni plan); 6) trase, koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu; 7) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama; 8) ekonomsku analizu i procenu ulaganja iz javnog sektora; 9) lokacije za koje je predviena izrada urbanistikog projekta; 10) grafiki deo. Za trase, koridore i pojaseve saobraajnica, mrea infrastrukture i tehnike regulacije vodotokova blie se razrauju naroito i granice parcela javnih ili komunalnih povrina sa koordinatama i regulacija i nivelacija za trase, koridore i pojaseve saobraajnica, mrea infrastrukture i tehnike regulacije vodotokova. Za zone urbane obnove, revitalizacije i rehabilitacije, planom detaljne regulacije razrauju se naroito i kompozicioni ili oblikovni plan i plan parternog ureenja. 4. Sastavni delovi planskih dokumenata lan 29. Sastavni delovi prostornog plana podruja posebne namene, prostornog plana jedinice lokalne samouprave i urbanistikih planova su : 1) pravila ureenja; 2) pravila graenja; 3) grafiki deo. 4.1. Pravila ureenja lan 30. Pravila ureenja, zavisno od vrste planskog dokumenta, sadre naroito: - 13 1) celine i zone odreene planskim dokumentom; 2) urbanistike i druge uslove za ureenje i izgradnju povrina i objekata javne namene i mree saobraajne i druge infrastrukture; 3) popis objekata za koje se pre obnove ili rekonstrukcije moraju izraditi konzervatorski ili drugi uslovi; 4) strateku procenu uticaja planskog dokumenta na ivotnu sredinu; 5) opte i posebne uslove i mere zatite ivota i zdravlja ljudi i zatite od poara, elementarnih nepogoda, tehniko-tehnolokih nesrea i ratnih dejstava; 6) posebne uslove kojima se povrine i objekti javne namene ine pristupanim osobama sa invaliditetom, u skladu sa standardima pristupanosti. 4.2. Pravila graenja lan 31.

Pravila graenja sadre naroito: 1) vrstu i namenu objekata koji se mogu graditi pod uslovima utvrenim planskim dokumentom, odnosno vrstu i namenu objekata ija je izgradnja zabranjena u pojedinanim zonama; 2) uslove za formiranje graevinske parcele; 3) poloaj objekta u odnosu na regulaciju i u odnosu na granice graevinske parcele; 4) najvee dozvoljene indekse zauzetosti i izgraenosti graevinske parcele; 5) najveu dozvoljenu spratnost i visinu objekata; 6) najmanju dozvoljenu meusobnu udaljenost objekata meusobno i objekata od granica parcela; 7) uslove za izgradnju drugih objekata na istoj graevinskoj parceli; 8) uslove i nain obezbeivanja pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila. 4.3. Grafiki deo plana lan 32. Grafikim delom prostornog plana prikazuju se: namena prostora; mrea naselja, funkcija, javnih slubi i infrastrukturnih sistema; prirodni resursi, zatita ivotne sredine i prirodnih i kulturnih dobara. Grafikim delom urbanistikog plana prikazuju se: planirana namena; regulacija i nivelacija; infrastrukturni sistemi; zatita ivotne sredine i prirodnih i kulturnih dobara. Grafiki deo plana izrauje se na overenom katastarsko-topografskom, odnosno overenom topografskom planu, odnosno overenom katastarskom planu. Grafiki deo plana, osim plana detaljne regulacije moe se izraivati i na aurnim georeferenciranim ortofoto podlogama. - 14 5. Usklaenost planskih dokumenata lan 33. Dokumenti prostornog i urbanistikog planiranja moraju biti usklaeni, tako da dokument ueg podruja mora biti u skladu sa dokumentom ireg podruja. Planski dokumenti moraju biti u skladu sa Prostornim planom Republike Srbije. Urbanistiki planovi moraju biti u skladu sa prostornim planovima. Na regionalni prostorni plan za podruje autonomne pokrajine, regionalni prostorni plan za podruje grada Beograda, prostorni plan jedinice lokalne samouprave i generalni urbanistiki plan pribavlja se prethodna saglasnost pre upuivanja na javni uvid, kao i saglasnost na te planove pre objavljivanja, ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma, u pogledu usklaenosti tih planova sa planskim dokumentima ireg podruja, ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, u roku koji ne moe biti dui od 30 dana. Na prostorne planove jedinica lokalne samouprave i generalne urbanistike planove na teritoriji autonomne pokrajine, pribavlja se prethodna saglasnost pre upuivanja na javni uvid, kao i saglasnost na te planove pre objavljivanja, nadlenog

organa autonomne pokrajine, u roku koji ne moe biti dui od 30 dana. Na plan detaljne regulacije koji se izrauje u obuhvatu prostornog plana podruja posebne namene koji se donosi za nacionalni park ili zatieno prirodno dobro, pribavlja se saglasnost na taj plan pre objavljivanja, ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma, odnosno nadlenog organa autonomne pokrajine, u pogledu usklaenost sa planskim dokumentima ireg podruja, ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, u roku koji ne moe biti dui od 30 dana. Ako ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine ne odlui po zahtevu za davanje saglasnosti na plan generalne regulacije u roku od 30 dana, smatrae se da je saglasnost data. U sluaju da ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma utvrdi da nema uslova za davanje prethodne saglasnosti, odnosno saglasnosti na planske dokumente iz st. 4, 5. i 6. ovog lana, nalae nosiocu izrade planskog dokumenta izradu novog koncepta, odnosno nacrta tog planskog dokumenta u roku od 90 dana. 6. Obavezna sadrina planskih dokumenata lan 34. Planski dokumenti sadre tekstualni i grafiki deo i obavezne priloge, a izrauju se u analognom i digitalnom obliku. 7. Nadlenost za donoenje planskih dokumenata lan 35. Prostorni plan Republike Srbije donosi Narodna skuptina Republike Srbije, na predlog Vlade. Prostorni plan podruja posebne namene donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja, a za podruja koja se u celini nalaze na teritoriji autonomne pokrajine skuptina autonomne pokrajine. - 15 Regionalni prostorni plan donosi se za podruje prostornih jedinica nivoa 2 i 3 po nomenklaturi statistikih teritorijalnih jedinica. Regionalni prostorni plan podruja prostornih jedinica nivoa 2 po nomenklaturi statistikih teritorijalnih jedinica, osim regionalnog prostornog plana autonomne pokrajine i regionalnog prostornog plana za podruje grada Beograda, donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja. Regionalni prostorni plan za podruje autonomne pokrajine donosi skuptina autonomne pokrajine. Regionalni prostorni plan za podruje grada Beograda donosi skuptina grada Beograda. Regionalni prostorni plan - oblasni prostorni plan podruja prostornih jedinica nivoa 3 po nomenklaturi statistikih teritorijalnih jedinica donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja. Regionalni prostorni plan podruja prostornih jedinica nivoa 3 po nomenklaturi

statistikih teritorijalnih jedinica, za podruja koja se u celini nalaze na teritoriji autonomne pokrajine donosi skuptina autonomne pokrajine. Prostorni plan jedinice lokalne samouprave donosi skuptina jedinice lokalne samouprave. Urbanistiki plan donosi skuptina jedinice lokalne samouprave. 8. Izrada planskih dokumenata lan 36. Planske dokumente pod uslovima propisanim ovim zakonom, moe da izrauje javno preduzee, odnosno druga organizacija koju osnuje jedinica lokalne samouprave za obavljanje poslova prostornog i urbanistikog planiranja, kao i privredna drutva, odnosno druga pravna lica, koja su upisana u odgovarajui registar za obavljanje poslova prostornog i urbanistikog planiranja i izrade planskih dokumenata. Izradom prostornih, odnosno urbanistikih planova rukovodi odgovorni planer, odnosno odgovorni urbanista. 9. Odgovorni planer lan 37. Odgovorni planer moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem na akademskim studijama drugog stepena (diplomske akademske studije-master, specijalistike akademske studije) odnosno lice sa visokom strunom spremom i najmanje pet godina radnog iskustva, koje ima strune rezultate na izradi dokumenata prostornog planiranja i odgovarajuu licencu izdatu u skladu sa ovim zakonom. Strunim rezultatima iz stava 1. ovog lana smatraju se rezultati ostvareni na rukovoenju, izradi ili saradnji na izradi najmanje dva dokumenta prostornog planiranja. - 16 10. Odgovorni urbanista lan 38. Odgovorni urbanista moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue struke, na akademskim studijama drugog stepena (diplomske akademske studije-master, specijalistike akademske studije) odnosno lice sa visokom kolskom spremom odgovarajue struke i najmanje pet godina odgovarajueg radnog iskustva, koje ima strune rezultate na izradi dokumenata urbanistikog planiranja i odgovarajuu licencu izdatu u skladu sa ovim zakonom. Strunim rezultatima iz stava 1. ovog lana smatraju se rezultati ostvareni na rukovoenju, izradi ili saradnji na izradi najmanje dva dokumenta urbanistikog planiranja. 11. Sredstva za izradu planskih dokumenata lan 39. Sredstva za izradu planskih dokumenata obezbeuju se u budetu ili iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja moe, na zahtev jedinice lokalne samouprave, da su/finansira izradu pojedinih planskih dokumenata. 12. Ustupanje podloga

lan 40. U cilju izrade, odnosno izmene planskog dokumenta, na zahtev ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, nadleni organ, odnosno organizacija ustupaju postojee kopije topografskog i katastarskog plana, odnosno digitalne zapise, odnosno katastar podzemnih instalacija, odnosno ortofoto snimke, bez naknade. Sve podloge ustupaju se u roku od 30 dana. 13. Dostupnost planskih dokumenata lan 41. Planski dokumenti sa prilozima moraju biti dostupni na uvid javnosti u toku vaenja dokumenta u seditu donosioca, osim priloga koji se odnose na posebne mere, uslove i zahteve za prilagoavanje potrebama odbrane zemlje, kao i podacima o podrujima i zonama objekata od posebnog znaaja i interesa za odbranu zemlje. 14. Objavljivanje planskih dokumenata lan 42. Po donoenju, svi planski dokumenti se objavljuju u slubenim glasilima Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, zavisno od vrste dokumenta, a objavljuju se i u elektronskom obliku i dostupni su putem interneta. - 17 15. Centralni registar planskih dokumenata lan 43. Svi planski dokumenti koji se donose u skladu sa ovim zakonom evidentiraju se u Centralnom registru planskih dokumenata (u daljem tekstu: Registar). Registar vodi ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja i urbanizma preko Republikog geodetskog zavoda, u okviru Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka. Rok za uspostavljanje Registra je godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Svi planski dokumenti, evidentirani u Registru, dostupni su zainteresovanim licima i u elektronskom obliku, putem interneta. lan 44. Planski dokumenti se dostavljaju Republikom geodetskom zavodu u roku od 15 dana od dana objavljivanja planskog dokumenta u slubenom glasilu. lan 45. Za potrebe praenja stanja u prostoru nadleni organ jedinice lokalne samouprave obrazuje lokalni informacioni sistem planskih dokumenata i stanja u prostoru. Rok za uspostavljanje lokalnog informacionog sistema iz stava 1. ovog lana je godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Svi planski dokumenti, evidentirani u lokalnom informacionom sistemu, dostupni su zainteresovanim licima i u elektronskom obliku, putem interneta. 16. Postupak za donoenje planskih dokumenata 16.1. Odluka o izradi planskih dokumenata lan 46.

Odluku o izradi planskog dokumenta donosi organ nadlean za njegovo donoenje, po prethodno pribavljenom miljenju organa nadlenog za strunu kontrolu, odnosno komisije za planove. Odluka iz stava 1. ovog lana sadri naroito: 1) naziv dokumenta; 2) cilj donoenja; 3) granice planskog podruja; 4) sadrinu plana; 5) rok izrade; 6) nain finansiranja; 7) obavezu izrade ili nepristupanje izradi strateke procene uticaja na ivotnu sredinu; 8) mesto odravanja javnog uvida. Odluka o izradi se objavljuje u odgovarajuem slubenom glasilu. - 18 Organi, organizacije i javna preduzea, koji su ovlaeni da utvruju posebne uslove za zatitu i ureenje prostora i izgradnju objekata u fazi izrade ili izmene planskih dokumenata, duni su da po zahtevu nosioca izrade plana, u roku od 30 dana, dostave sve traene podatke, bez naknade. Odlukom o izmenama i dopunama planskog dokumenta definie se deo obuhvata planskog dokumenta koji se menja. 16.2. Izrada i ustupanje izrade planskih dokumenata lan 47. Nosilac izrade planskih dokumenata je nadleni organ za poslove prostornog i urbanistikog planiranja u Republici Srbiji, autonomnoj pokrajini, optini, gradu i gradu Beogradu. Organ iz stava 1. ovog lana moe ustupiti izradu dokumenata prostornog i urbanistikog planiranja privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu koje u skladu sa odredbama ovog zakona ispunjava propisane uslove za izradu planskih dokumenata. Ustupanje izrade planskih dokumenata vri se u skladu sa zakonom kojim se ureuju javne nabavke. 16.3. Koncept planskog dokumenta lan 48. Po objavljivanju odluke o izradi planskog dokumenta, nosilac izrade pristupa izradi koncepta plana. Za potrebe izrade koncepta plana nosilac izrade prikuplja podatke, naroito o: postojeoj planskoj dokumentaciji, podlogama, posebnim uslovima za zatitu i ureenje prostora, drugoj dokumentaciji znaajnoj za izradu plana, stanju i kapacitetima infrastrukture, kao i o drugim podacima neophodnim za izradu plana. Koncept plana sadri: ocenu postojeeg stanja, koncepciju i propozicije razvoja, zatite i ureenja prostora, kao i druga pitanja od znaaja za izradu planskog dokumenta. Koncept plana za potrebe izrade urbanistikog plana sadri naroito: 1) predvieno graevinsko podruje sa predlogom odreivanja povrina javne namene;

2) podelu na urbanistike celine i zone prema urbanistikim pokazateljima i drugim karakteristikama; 3) planirane trase, koridore, regulaciju povrina javne namene i mreu javne komunalne infrastrukture. Koncept plana sadri grafiki deo i tekstualno obrazloenje sa potrebnim numerikim pokazateljima. Koncept plana podlee strunoj kontroli u skladu sa ovim zakonom. - 19 16.4. Struna kontrola planskih dokumenata lan 49. Pre izlaganja na javni uvid, nacrt planskog dokumenta podlee strunoj kontroli. Struna kontrola obuhvata proveru usklaenosti planskog dokumenta sa planskim dokumentima ireg podruja, odlukom o izradi, ovim zakonom, standardima i normativima, kao i proveru opravdanosti planskog reenja. Strunu kontrolu Prostornog plana Republike Srbije, programa implementacije Prostornog plana Republike Srbije, prostornog plana podruja posebne namene, programa implementacije prostornog plana podruja posebne namene, regionalnog prostornog plana i programa implementacije regionalnog prostornog plana, vri ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja. Strunu kontrolu prostornog plana podruja posebne namene i regionalnog prostornog plana- oblasnog prostornog plana u skladu sa nomenklaturom statistikih teritorijalnih jedinica na nivou 3 za podruja koja su u celini na teritoriji autonomne pokrajine, vri komisija koju obrazuje nadleni organ autonomne pokrajine. Jedna treina lanova komisije imenuje se na predlog ministra nadleanog za poslove prostornog planiranja i urbanizma. Strunu kontrolu planskih dokumenata jedinica lokalne samouprave vri komisija za planove. O izvrenoj strunoj kontroli sastavlja se izvetaj, koji sadri podatke o izvrenoj kontroli, sa svim primedbama i miljenjima nadlenog organa, odnosno komisije za planove po svakoj primedbi. Izvetaj iz stava 6. ovog lana je sastavni deo obrazloenja planskog dokumenta. 16.5. Javni uvid lan 50. Izlaganje planskog dokumenta na javni uvid vri se posle izvrene strune kontrole. Izlaganje planskog dokumenta na javni uvid oglaava se u dnevnom i lokalnom listu i traje 30 dana od dana oglaavanja. O izlaganju planskog dokumenta na javni uvid stara se Republika agencija za prostorno planiranje, odnosno organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove prostornog i urbanistikog planiranja. O izvrenom javnom uvidu planskog dokumenta, nadleni organ, odnosno

komisija za planove sainjava izvetaj koji sadri podatke o izvrenom javnom uvidu, sa svim primedbama i odlukama po svakoj primedbi. Izvetaj iz stava 2. ovog lana dostavlja se nosiocu izrade planskog dokumenta, koje je duno da u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvetaja postupi po odlukama sadranim u stavu 2. ovog lana. lan 51. U sluaju da nakon javnog uvida nacrta planskog dokumenta nadleni organ, odnosno komisija za planove utvrdi da usvojene primedbe sutinski menjaju planski dokument, donosi odluku kojom se nosiocu izrade nalae da izradi novi nacrt ili koncept planskog dokumenta, u roku koji ne moe biti dui od 60 dana od dana donoenja odluke. - 20 16.6. Komisija za planove lan 52. Radi obavljanja strunih poslova u postupku izrade i sprovoenja planskih dokumenata, kao i davanja strunog miljenja po zahtevu nadlenih organa uprave, skuptina jedinice lokalne samouprave obrazuje komisiju za planove (u daljem tekstu: Komisija). Predsednik i lanovi Komisije imenuju se iz reda strunjaka za oblast prostornog planiranja i urbanizma i drugih oblasti koje su od znaaja za obavljanje strunih poslova u oblasti planiranja, ureenja prostora i izgradnje, sa odgovarajuom licencom, u skladu sa ovim zakonom. Jedna treina lanova imenuje se na predlog ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma. Za planove koji se donose na teritoriji autonomne pokrajine, jedna treina lanova imenuje se na predlog organa autonomne pokrajine nadlenog za poslove urbanizma i graevinarstva. Mandat predsednika i lanova Komisije traje etiri godine, s tim to isto lice ne moe biti imenovano vie od dva puta. Broj lanova, nain rada, sastav i druga pitanja od znaaja za rad Komisije, odreuje se aktom o obrazovanju Komisije. Za obavljanje pojedinih strunih poslova za potrebe Komisije, organ nadlean za obrazovanje Komisije moe angaovati druga pravna i fizika lica. 17. Informacija o lokaciji lan 53. Informacija o lokaciji sadri podatke o mogunostima i ogranienjima gradnje na katastarskoj parceli, na osnovu planskog dokumenta. Informacija o lokaciji izdaje se obavezno za izgradnju pomonih objekata, garaa i trafo stanica 10/04 kV ili 20/04 kV. Uz zahtev za izdavanje informacije o lokaciji podnosi se kopija plana parcele. Informaciju o lokaciji izdaje organ nadleni za izdavanje lokacijske dozvole u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva, uz naknadu stvarnih trokova izdavanja te informacije. 18. Lokacijska dozvola

lan 54. Lokacijska dozvola se izdaje reenjem, za objekte za koje se po ovom zakonu izdaje graevinska dozvola, a sadri sve uslove i podatke potrebne za izradu tehnike dokumentacije, u skladu sa vaeim planskim dokumentom. Lokacijskom dozvolom moe se predvideti i fazna izgradnja. Lokacijsku dozvolu za objekte iz lana 133. ovog zakona izdaje ministarstvo nadleno za poslove urbanizma, odnosno autonomna pokrajina. Lokacijsku dozvolu za objekte koji nisu odreeni u lanu 133. ovog zakona, izdaje nadleni organ jedinice lokalne samouprave. Uz zahtev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se: - 21 1) kopija plana parcele; 2) izvod iz katastra podzemnih instalacija; 3) dokaz o pravu svojine u skladu sa lanom 135. ovog zakona; Zahtev za izdavanje lokacijske dozvole obavezno sadri i podatke o objektu koji e se graditi, a naroito o: planiranoj dispoziciji, vrsti i nameni objekta, tehnike karakteristike i sl. Kao dokaz iz stava 5. taka 3) ovog lana za linijske infrastrukturne objekte, podnosi se akt nadlenog organa kojim je utvren javni interes za eksproprijaciju, u skladu sa posebnim zakonom, odnosno ugovor o ustanovljavanju prava slubenosti sa vlasnikom poslunog dobra. Ako organ nadlean za izdavanje lokacijske dozvole utvrdi da uz zahtev za izdavanje lokacijske dozvole nije podneta propisana dokumentacija, obavestie o tome podnosioca zahteva u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva. Ako planski dokument ne sadri sve uslove i podatke za izradu tehnike dokumentacije, nadleni organ ih pribavlja po slubenoj dunosti, o troku investitora. Organi, odnosno organizacije ovlaeni za izdavanje tih uslova i podataka duni su da po zahtevu nadlenog organa postupe u roku od 30 dana. Pre podnoenja zahteva za izdavanje lokacijske dozvole formira se graevinska parcela, u skladu sa ovim zakonom, osim u sluajevima predvienim lanom 69. st. 1, 3, 5. i 6. i ovog zakona. lan 55. Lokacijska dozvola sadri sve uslove i podatke potrebne za izradu glavnog projekta, a naroito: 1) podatke o investitoru; 2) broju i povrini katastarske parcele; 3) pravila graenja; 4) uslove za prikljuenje na saobraajnu, komunalnu i drugu infrastrukturu; 5) podatke o postojeim objektima koje je potrebno ukloniti; 6) druge uslove u skladu sa posebnim zakonima. lan 56. Nadleni organ je duan da u roku od 15 dana od dana podnoenja urednog

zahteva, odnosno pribavljanja uslova i podataka koje pribavlja po slubenoj dunosti, izda lokacijsku dozvolu. Na reenje o lokacijskoj dozvoli koju izdaje jedinica lokalne samouprave moe se izjaviti alba u roku od osam dana. Na reenje o lokacijskoj dozvoli koju izdaje ministarstvo nadleno za poslove urbanizma, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine moe se tubom pokrenuti upravni spor. Po albi na reenje o lokacijskoj dozvoli jedinice lokalne samouprave, reava ministarstvo nadleno za poslove urbanizma. Autonomnoj pokrajini se poverava reavanje po albi protiv prvostepenog reenja o lokacijskoj dozvoli jedinice lokalne samouprave, donetog za graenje objekata koji se grade na teritoriji autonomne pokrajine. - 22 Organ nadlean za izdavanje lokacijske dozvole vodi slubenu evidenciju o izdatim lokacijskim dozvolama, a spisak izdatih lokacijskih dozvola se objavljuje i u elektronskom obliku i dostupan je i putem interneta. Reenje o lokacijskoj dozvoli prestaje da vai ako investitor u roku od dve godine od dana dana pravnosnanosti reenja o lokacijskoj dozvoli ne podnese zahtev za izdavanje graevinske dozvole. lan 57. Lokacijska dozvola se izdaje na osnovu prostornog plana podruja posebne namene i prostornog plana jedinice lokalne samouprave, za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predviena izrada urbanistikog plana. Lokacijska dozvola se izdaje na osnovu plana generalne regulacije, za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predvieno donoenje plana detaljne regulacije. Lokacijska dozvola se izdaje na osnovu plana detaljne regulacije. Ukoliko je planskim dokumentom predviena izrada urbanistikog projekta, lokacijska dozvola se izdaje na osnovu tog planskog dokumenta i urbanistikog projekta. 19. Dokumenti za sprovoenje prostornih planova Program implementacije lan 58. Program implementacije Prostornog plana Republike Srbije utvruje mere i aktivnosti za sprovoenje Prostornog plana Republike Srbije za razdoblje od pet godina. Program implementacije Prostornog plana Republike Srbije donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu Prostornog plana Republike Srbije. Program implementacije regionalnog prostornog plana utvruje mere i aktivnosti za sprovoenje regionalnog prostornog plana za razdoblje od pet godina. Program implementacije regionalnog prostornog plana donosi organ nadlean za donoenje plana, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu regionalnog

prostornog plana. Program implementacije prostornog plana podruja posebne namene utvruje mere i aktivnosti za sprovoenje prostornog plana posebne namene za razdoblje od pet godina. Program implementacije prostornog plana podruja posebne namene donosi Vlada, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu prostornog plana podruja posebne namene. Organ nadlean za poslove prostornog planiranja duan je da organu koji je doneo Program podnosi godinje izvetaje o sprovoenju Programa. Izmene i dopune programa iz st. 1, 3. i 5. ovog lana, na osnovu analize efekata primenjenih mera i stanja u prostoru mogu biti izvrene i pre isteka roka od pet godina, na predlog organa nadlenog za poslove prostornog planiranja. - 23 lan 59. Program iz lana 58. st.1, 3. i 5. ovog zakona sadri naroito: 1) prioritetne projekte za ostvarivanje prostornog ureenja; 2) dinamiku za ureenje pojedinih prostornih celina i prioritetnih projekata; 3) iznose i izvore sredstva za finansiranje projekata; 4) rok izvrenja projekata; 5) odgovornost za izvrenje projekata; 6) kriterijume za praenje promena stanja u prostoru. 20. Urbanistiko-tehniki dokumenti 20.1. Urbanistiki projekat lan 60. Urbanistiki projekat se izrauje kada je to predvieno urbanistikim planom, prostornim planom jedinice lokalne samouprave, odnosno prostornim planom podruja posebne namene, za potrebe urbanistiko-arhitektonskog oblikovanja povrina javne namene i urbanistiko-arhitektonske razrade lokacija. lan 61. Urbanistiki projekat se izrauje za formiranu graevinsku parcelu na overenom katastarsko-topografskom planu i sadri: 1) uslove izgradnje na graevinskoj parceli, sa svim posebnim uslovima; 2) idejna reenja i skupni prikaz komunalne infrastrukture sa prikljucima na spoljnu mreu; 3) opis, tehniki opis i objanjenje reenja iz urbanistikog projekta; 4) idejna urbanistika i arhitektonska reenja objekata i pejzanog ureenja. lan 62. Urbanistiki projekat moe da izrauje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za izradu urbanistikih planova i izradu tehnike dokumentacije. Izradom urbanistikog projekta rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajuom licencom. lan 63. Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove urbanizma potvruje da je urbanistiki projekat izraen u skladu sa urbanistikim planom, prostornim planom jedinice lokalne samouprave, odnosno prostornim planom posebne namene i ovim zakonom.

Pre potvrivanja urbanistikog projekta, organ nadlean za poslove urbanizma organizuje javnu prezentaciju urbanistikog projekta, u trajanju od sedam dana. Po isteku roka iz stava 2. ovog lana, nadleni organ je duan da u roku od tri dana dostavi komisiji za planove urbanistiki projekat sa svim primedbama i sugestijama sa javne prezentacije. - 24 Komisija za planove duna je da u roku od 30 dana izvri proveru usklaenosti urbanistikog projekta sa planskim dokumentom i ovim zakonom, razmotri sve primedbe i sugestije sa javne prezentacije i izvetaj sa miljenjem dostavi nadlenom organu. Ako nadleni organ utvrdi da urbanistiki projekat nije uraen u skladu sa planskim dokumentom i ovim zakonom, obavestie o tome podnosioca zahteva. Na obavetenje iz stava 5. ovog lana moe se podneti prigovor nadlenom optinskom, odnosno gradskom veu, u roku od tri dana. lan 64. Planom generalne regulacije i planom detaljne regulacije moe se utvrditi obaveza raspisivanja urbanistiko-arhitektonskog konkursa za reenje lokacija koje su od znaaja za jedinicu lokalne samouprave. 20.2. Projekat preparcelacije i parcelacije lan 65. Na veem broju katastarskih parcela moe se obrazovati jedna ili vie graevinskih parcela, na nain i pod uslovima utvrenim u planskom dokumentu, na osnovu projekta preparcelacije. Na jednoj katastarskoj parceli moe se obrazovati vei broj graevinskih parcela, na nain i pod uslovima utvrenim u planskom dokumentu, na osnovu projekta parcelacije. Projekat preparcelacije, odnosno parcelacije izrauje ovlaeno privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koje je upisano u odgovarajui registar. Sastavni deo projekta preparcelacije, odnosno parcelacije je i projekat geodetskog obeleavanja. Izradom projekta preparcelacije, odnosno parcelacije rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke. Projekat iz stava 3. ovog lana potvruje organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove urbanizma, u roku od 10 dana. Ako nadleni organ utvrdi da projekat preparcelacije, odnosno parcelacije nije uraen u skladu sa vaeim planskim dokumentom, obavestie o tome podnosioca zahteva. Podnosilac zahteva moe podneti prigovor na obavetenje iz stava 5. ovog lana optinskom, odnosno gradskom veu, u roku od tri dana od dana od dana dostavljanja. lan 66. Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra provodi preparcelaciju, odnosno parcelaciju. Uz zahtev za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije podnosi se

dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima za sve katastarske parcele i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije potvren od strane organa nadlenog za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave, iji sastavni deo je projekat geodetskog obeleavanja. Po zahtevu za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra, donosi reenje o formiranju katastarske/ih parcele/a. - 25 Primerak reenja dostavlja se i nadlenom organu koji je potvrdio projekat preparcelacije, odnosno parcelacije. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja Pravnosnano reenja iz stava 3. ovog lana, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra dostavlja i poreskoj upravi na teritoriji na kojoj se nalazi predmetna nepokretnost. lan 67. Kad je projekat preparcelacije izraen za potrebe eksproprijacije, uz zahtev za provoenje preparcelacije podnosi se projekat preparcelacije potvren od strane organa nadlenog za poslove urbanizma i reenje kojim je utvren javni interes za eksproprijaciju. Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra donosi reenje o formiranju katastarskih parcela. Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Reenjem iz stava 2. ovog lana ne menja se vlasnik na novoformiranim katastarskim parcelama. Primerak reenja iz stava 2. ovog lana dostavlja se vlasnicima graevinskog zemljita i podnosiocu zahteva. 20.3. Projekat ispravke granica susednih parcela lan 68. Na predlog vlasnika, odnosno zakupca postojee katastarske parcele i uz saglasnost vlasnika susedne katastraske parcele, vri se ispravka granica susednih parcela, u cilju formiranja graevinske/ih parcele/a, kao i odreivanja granice povrine javne namene, pod uslovom da je takva promena u skladu sa vaeim urbanistikim planom. Trokove ispravke granica susednih parcela snosi vlasnik, odnosno zakupac katastarske parcele kojoj se pripaja graevinsko zemljite. Organ nadlean za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave, na zahtev vlasnika, odnosno zakupca katastarske parcele, izdaje uslove za ispravku granica susednih parcela. Uz zahtev iz stava 3. ovog lana podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na katastarskoj parceli i kopije plana parcela. Uslovi za ispravku granica susednih parcela se izdaju u skladu sa vaeim

uslovima iz urbanistikog plana, u roku od 10 dana od dana podnoenja zahteva. Prilikom utvrivanja uslova za ispravku granica parcela mora se potovati pravilo da katastarska parcela koja se pridodaje susednoj parceli ne ispunjava uslove za posebnu graevinsku parcelu, kao i da je manje povrine od susedne parcele. Ako nadleni organ utvrdi da nema uslova za ispravku granica susedne katastarske parcele, duan je da u roku od osam dana obavesti podnosioca zahteva. Vlasnik, odnosno zakupac iz stava 1. ovog lana moe izjaviti prigovor u roku od pet dana optinskom, odnosno gradskom veu jedinice lokalne samouprave. - 26 Po dobijanju uslova za ispravku granica od nadlenog organa, vlasnik, odnosno zakupac podnosi zahtev organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra za provoenje. Uz zahtev za provoenje ispravke granice susedne parcele nadlenom organu za poslove dravnog premera i katastra, podnosi se dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima, projekat ispravke granica susedne parcele, izraen od strane privrednog drutva, odnosno drugog pravnog lica ili preduzetnika koje je upisano u odgovarajui registar. Izradom projekta preparcelacije, odnosno parcelacije rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke. Uz zahtev se dostavlja i projekat geodetskog obeleavanja. Po dobijanju zahteva, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra donosi reenje o formiranju katastarske parcele. Primerak reenja dostavlja se i organu koji je izdao uslove za ispravku granice. Na reenje iz stava 11. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Pravnosnano reenje, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra dostavlja i poreskoj upravi na teritoriji na kojoj se nalazi predmetna nepokretnost. Reenje iz stava 11.ovog lana je osnov za davanje graevinskog zemljita u zakup, u skladu sa lanom 96. stav 9. taka 3) ovog zakona. 20.4. Posebni sluajevi formiranja graevinske parcele lan 69. Za graenje, odnosno postavljanje elektroenergetskih i telekomunikacionih objekata ili ureaja, moe se formirati graevinska parcela manje povrine od povrine predviene planskim dokumentom za tu zonu, pod uslovom da postoji pristup objektu, odnosno ureajima, radi odravanja i otklanjanja kvarova ili havarije. U sluaju iz stava 1. ovog lana, kao reen pristup javnoj saobraajnoj povrini priznaje se i ugovor o pravu slubenosti prolaza sa vlasnikom poslunog dobra. Za postavljanje stubnih transformatorskih stanica 10/04 kV i 20/04 kV ne primenjuju se odredbe o formiranju graevinske parcele propisane ovim zakonom. Kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljitu, za objekte iz

stava 1. ovog lana, moe se priznati i ugovor o zakupu zemljita u privatnoj svojini sa vlasnikom zemljita, zakljuen u skladu sa posebnim propisima. Za izgradnju nadzemnih linijskih infrastrukturnih objekata, vetroelektrana snage 10 i vie MW i objekata malih hidroelektrana, graevinska parcela predstavlja zemljini pojas nepotpune eksproprijacije dela katastarskih parcela kroz koje se prostire objekat i pojedinanih parcela na kojima se nalaze pripadajui nadzemni objekti. Kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata, pored nepotpune ili potpune eksproprijacije, priznaju se i ugovori o ustanovljavanju prava slubenosti zakljueni sa vlasnicima katastarskih parcela. Ukoliko se nadzemni linijski infrastrukturni objekat prostire preko teritorija dve ili vie katastarskih optina, pre izdavanja upotrebne dozvole, formira se jedna ili vie graevinskih parcela, tako da jedna graevinska parcela predstavlja zbir delova pojedinanih katastarskih parcela unutar granice katastarske optine, osim u sluaju - 27 kada je kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima u postupku izdavanja lokacijske, odnosno graevinske dozvole sluio ugovor o pravu slubenosti, u skladu sa ovim zakonom. Ukoliko se podzemni linijski infrastrukturni objekat prostire preko teritorija dve ili vie katastarskih optina, graevinska parcela se formira samo za ulazna i izlazna mesta. Zemljite iznad podzemnog linijskog infrastrukturnog objekta ne predstavlja povrinu javne namene. Iznad podzemnog infrastrukturnog objekta mogu se graditi objekti u skladu sa ovim zakonom, uz pribavljanje tehnikih uslova u skladu sa posebnim zakonom, zavisno od vrste infrastrukturnog objekta. Za izgradnju malih hidroelektrana koje se grade na katastaraskim parcelama koje se granie sa parcelama koje su u vodnom ili umskom zemljitu, graevinska parcela se formira unutar katastarske parcele na kojoj se gradi glavni objekat, dok se za polaganje instalacija preko vodnog ili umskog zemljita kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima priznaje ugovor o ustanovljavanju prava slubenosti sa javnim preduzeem, odnosno drugom organizacijom koje gazduje vodnim, odnosno umskim zemljitem, u skladu sa posebnim zakonom. Vetroelektrane i male hidroelektrane se mogu graditi i na poljoprivrednom zemljitu, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadlenog za poslove poljoprivrede. 20.5. Odreivanje zemljita za redovnu upotrebu objekta u posebnim sluajevima

lan 70. Zemljite za redovnu upotrebu objekta jeste zemljite ispod objekta i zemljite oko objekta u povrini koja je odreena kao minimalna za formiranje novih parcela za tu zonu, po vaeem planskom dokumentu, za taj objekat. Po zahtevu vlasnika objekta, organ jedinice lokalne samouprave nadlean za imovinsko-pravne poslove, donosi reenje o utvrivanju zemljita za redovnu upotrebu objekta i formiranju graevinske parcele. Reenje o utvrivanju zemljita za redovnu upotrebu objekta i formiranju graevinske parcele donosi se u sluaju da: 1) postojea katastarska parcela, na kojoj je objekat izgraen, predstavlja samo zemljite ispod objekta; 2) se radi o objektu za koji je podnet zahtev za legalizaciju i za koji je nadleni organ utvrdio da postoji mogunost legalizacije, odnosno doneto reenje o legalizaciji u skladu sa ranije vaeim zakonom; 3) je u postupku konverzije prava korienja potrebno utvrditi zemljite za redovnu upotrebu postojeeg objekta, kada je vlasnik objekta fiziko ili pravno lice, a nosilac prava korienja na graevinskom zemljitu na kome je taj objekat izgraen jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina ili Republika Srbija, odnosno drugo pravno lice iji je osniva jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina ili Republika Srbija. Uz zahtev za donoenje reenja o utvrivanju zemljita za redovnu upotrebu postojeeg objekta i formiranju graevinske parcele, vlasnik objekta dostavlja dokaz o pravu svojine na objektu, odnosno dokaz da je po podnetom zahtevu za legalizaciju nadleni organ utvrdio mogunost legalizacije, odnosno reenje o legalizaciji i kopiju plana parcele. - 28 Reenje iz stava 2. ovog lana sadri sve potrebne elemente za formiranje graevinske parcele, u skladu sa vaeim planskim dokumentom, koje nadleni organ pribavlja po slubenoj dunosti. Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja ministarstvu nadlenom za poslove finansija. Pravnosnano reenje iz stava 3. ovog lana je osnov za provoenje promene u katastarskom operatu organa nadlenog za poslove dravnog premera i katastra.

III. REPUBLIKA AGENCIJA ZA PROSTORNO PLANIRANJE


lan 71. Republika agencija za prostorno planiranje (u daljem tekstu: Agencija) osnovana Zakonom o planiranju i izgradnji je samostalna organizacija koja vri javna ovlaenja u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, u

cilju obezbeenja uslova za efikasno sprovoenje i unapreivanje politike planiranja i ureenja prostora u Republici Srbiji. Agencija za svoj rad odgovara Vladi. 1. Pravni status lan 72. Agencija ima status pravnog lica sa pravima, obavezama i nadlenostima utvrenim ovim zakonom i statutom Agencije. Agencija posluje u skladu sa propisima o javnim agencijama Agencija ima svoj raun. 2. Sedite i teritorijalna organizacija lan 73. Sedite Agencije je u Beogradu. Agencija ima organizacionu jedinicu u seditu organa autonomne pokrajine, a moe ih imati i u drugim mestima, u skladu sa statutom. 3. Opti akti lan 74. Agencija donosi opte akte. Osnovni opti akt koji donosi Agencija je statut, koji donosi Upravni odbor Agencije, uz miljenje izvrnog organa autonomne pokrajine i uz saglasnost Vlade. Statut sadri odredbe o: 1) delatnosti Agencije; 2) nainu obavljanja poslova; 3) unutranjoj i teritorijalnoj organizaciji; 4) organima i njihovoj nadlenosti; 5) zastupanju; - 29 6) pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih i 7) drugim pitanjima od znaaja za rad Agencije. 4. Nadlenost lan 75. Agencija je nadlena da: 1) priprema, koordinira i prati izradu Prostornog plana Republike Srbije i programa implementacije Prostornog plana Republike Srbije; 2) priprema, koordinira i prati izradu regionalnog prostornog plana i programa implementacije; 3) priprema, koordinira i prati izradu prostornog plana podruja posebne namene i programa implementacije; 4) priprema odluku o izradi svih planskih dokumenata koje predlae nadleno ministarstvo; 5) ostvaruje meunarodnu saradnju u oblasti prostornog planiranja; 6) prua strunu pomo u izradi planova; 7) uspostavlja jedinstveni sistem pokazatelja za prostorno planiranje u skladu sa sistemom ESPON; 8) vodi registar prostornih planova za teritoriju Republike Srbije; 9) priprema i realizuje programe edukacije za potrebe izrade dokumenata prostornog planiranja: 10) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.

5. Organi Agencije lan 76. Organi Agencije su upravni odbor i direktor. 6. Upravni odbor lan 77. Upravni odbor: 1) donosi Statut; 2) usvaja godinji program rada/plan poslovanja; 3) usvaja zavrni raun; 4) utvruje naknade za lanove upravnog odbora i direktora; 5) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Statutom Agencije blie se utvruje nadlenost, rad i primanja za lanove upravnog odbora i direktora, kao i druga pitanja vezana za rad upravnog odbora. 7. Direktor lan 78. Direktor: - 30 1) zastupa Agenciju; 2) organizuje rad i rukovodi Agencijom; 3) predlae akte koje usvaja upravni odbor; 4) donosi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta; 5) izvrava odluke upravnog odbora i preduzima mere za njihovo sprovoenje; 6) stara se o zakonitosti rada i odgovara za korienje i raspolaganje imovinom Agencije; 7) vri i druge poslove utvrene zakonom i statutom. Saglasnost na akt kojim se utvruje visina plate i broj zaposlenih u Agenciji daje Vlada. 8. Struni poslovi lan 79. Za obavljanje pojedinih strunih poslova iz svoje nadlenosti, Agencija moe angaovati druga pravna ili fizika lica, u skladu sa zakonom. 9. Finansiranje lan 80. Sredstva za rad Agencije obezbeuju se iz: 1) budeta Republike Srbije; 2) prihoda koje ostvari obavljanjem poslova iz svoje nadlenosti; 3) donacija, priloga i sponzorstva pravnih i fizikih lica; 4) drugih izvora, u skladu sa zakonom. 10. Nadzor nad radom Agencije lan 81. Nadzor nad radom Agencije vri ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja. Agencija podnosi Vladi izvetaj o radu, preko ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja, u skladu sa odredbama posebnog zakona.

IV. GRAEVINSKO ZEMLJITE


1. Pojam graevinskog zemljita lan 82. Graevinsko zemljite jeste zemljite odreeno zakonom i planskim

dokumentom kao graevinsko, koje je predvieno za izgradnju i redovno korienje objekata, kao i zemljite na kojem su izgraeni objekti u skladu sa zakonom i zemljite koje slui za redovnu upotrebu tih objekata. Graevinsko zemljite se koristi prema nameni odreenoj planskim dokumentom, na nain kojim se obezbeuje njegovo racionalno korienje, u skladu sa zakonom. - 31 lan 83. Graevinsko zemljite moe biti u svim oblicima svojine. Graevinsko zemljite je u prometu. Pravo svojine na graevinskom zemljitu u javnoj svojini ima Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave. Graevinsko zemljite u javnoj svojini je u prometu, pod uslovima propisanim ovim i drugim zakonom. 2. Vrste graevinskog zemljita lan 84. Graevinsko zemljite moe biti: 1) gradsko graevinsko zemljite; 2) graevinsko zemljite van granica gradskog graevinskog zemljita. 2.1. Gradsko graevinsko zemljite lan 85. Gradsko graevinsko zemljite jeste zemljite u graevinskom podruju naseljenog mesta koje je kao takvo odreeno planskim dokumentom, koji se donosi za optinu, grad i grad Beograd, u skladu sa ovim zakonom. Planskim dokumentom kojim se odreuje gradsko graevinsko zemljite ne menja se oblik svojine na zemljitu koje se odreuje kao gradsko graevinsko zemljite. 2.2. Graevinsko zemljite van granica gradskog graevinskog zemljita lan 86. Graevinsko zemljite van granica gradskog graevinskog zemljita jeste zemljite u graevinskom podruju izvan naseljenog mesta, koje je kao takvo odreeno planskim dokumentom koji se donosi za optinu, grad i grad Beograd, u skladu sa ovim zakonom. Planskim dokumentom kojim se odreuje graevinsko zemljite van granica gradskog graevinskog zemljita ne menja se oblik svojine na tom zemljitu. 2.3. Promena namene poljoprivrednog zemljita lan 87. Kad se planskim dokumentom promeni namena poljoprivrednog zemljita u graevinsko zemljite, organ nadlean za donoenje plana je duan da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu planskog dokumenta, organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra dostavi akt koji sadri popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena. Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra reenjem provodi

nastalu promenu i stavlja zabelebu o obavezi plaanja naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljita u bazu podataka katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti o obavezi plaanja naknade za promenu namene. - 32 Reenje iz stava 2. ovog lana dostavlja se vlasniku zemljita, ministarstvu nadlenom za poslove poljoprivrede i nadlenom poreskom organu u roku od 15 dana od dana donoenja reenja. Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena duan je da plati naknadu za promenu namene poljoprivrednog zemljita pre izdavanja lokacijske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se ureuje poljoprivredno zemljite. 2.4. Izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite lan 88. Graevinsko zemljite moe biti izgraeno i neizgraeno. Izgraeno graevinsko zemljite je zemljite na kome su izgraeni objekti u skladu sa zakonom, namenjeni za trajnu upotrebu. Neizgraeno graevinsko zemljite je zemljite na kome nisu izgraeni objekti, na kome su izgraeni objekti suprotno zakonu i zemljite na kome su izgraeni samo objekti privremenog karaktera. 2.5. Ureeno i neureeno graevinsko zemljite lan 89. Graevinsko zemljite moe biti ureeno i neureeno. Ureeno graevinsko zemljite je zemljite koje je komunalno opremljeno za graenje, u skladu sa vaeim planskim dokumentom (izgraen pristupni put, elektromrea, obezbeeno snabdevanje vodom i obezbeeni drugi posebni uslovi). 3. Ureivanje graevinskog zemljita lan 90. Ureivanje graevinskog zemljita obuhvata njegovo pripremanje i opremanje. Pripremanje zemljita obuhvata istrane radove, izradu geodetskih, geolokih i drugih podloga, izradu planske i tehnike dokumentacije, programa za ureivanje zemljita, raseljavanje, ruenje objekata, saniranje terena i druge radove. Pored radova iz stava 2. ovog lana, na podrujima koja su bila izloena ratnim dejstvima, vri se i provera o postojanju zaostalih eksplozivnih sredstava, u skladu sa zakonom. Opremanje zemljita obuhvata izgradnju objekata komunalne infrastrukture i izgradnju i ureenje povrina javne namene. Ureivanje graevinskog zemljita vri se prema srednjoronim i godinjim programima ureivanja, koje donosi jedinica lokalne samouprave. lan 91. Radi obezeivanja uslova za ureivanje, upotrebu, unapreivanje i zatitu graevinskog zemljita, Republika Srbija, autonomna pokrajina, optina, grad, odnosno grad Beograd, moe da osnuje privredno drutvo, javno preduzee, odnosno drugu organizaciju ili da vrenje ovih poslova obezbedi na drugi nain, u skladu sa zakonom, odnosno statutom.

Obezbeivanje uslova za ureivanje, upotrebu, unapreivanje i zatitu graevinskog zemljita obuhvata pripremu srednjoronih i godinjih programa - 33 ureivanja graevinskog zemljita, ureivanje graevinskog zemljita, staranje o zatiti, racionalnom i odrivom korienju graevinskog zemljita, kao i obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom i drugim propisima. 4. Naknada za ureivanje graevinskog zemljita lan 92. Za ureivanje graevinskog zemljita plaa se naknada. Jedinica lokalne samouprave ureuje graevinsko zemljite i stara se o njegovom racionalnom korienju prema nameni zemljita predvienoj planskim dokumentom, u skladu sa zakonom. Sredstva dobijena od naknade za ureivanje graevinskog zemljita koriste za ureivanje graevinskog zemljita, pribavljanje graevinskog zemljita i izgradnju i odravanje objekata komunalne infrastrukture. lan 93. Naknadu za ureivanje graevinskog zemljita plaa investitor. Visina naknade za ureivanje graevinskog zemljita utvruje se na osnovu sledeih kriterijuma: stepena komunalne opremljenosti, godinjih programa za ureivanje graevinskog zemljita, urbanistike zone, namene i povrine objekta. Namena graevinskog zemljite moe biti: stanovanje, komercijalna delatnost, proizvodna delatnost i ostale namene. Jedinica lokalne samouprave propisuje merila za obraun visine naknade za ureivanje graevinskog zemljita na osnovu kriterijuma iz stava 2. ovog lana. Investitor i jedinica lokalne samouprave, odnosno privredno drutvo, javno preduzee ili druga organizacija iz lana 91. ovog zakona, zakljuuju ugovor kojim se ureuju meusobni odnosi u pogledu ureivanja graevinskog zemljita, utvruje visina naknade za ureivanje graevinskog zemljita, dinamika plaanja, obim, struktura i rokovi za izvoenje radova na ureivanju zemljita, kao i postupak i uslovi izmene ugovora (promena namene, povrine objekta i dr.). lan 94. Neizgraeno graevinsko zemljite koje nije opremljeno u smislu ovog zakona, a nalazi se u obuhvatu plana generalne regulacije, odnosno plana detaljne regulacije, moe se komunalno opremiti i sredstvima fizikih i pravnih lica. Lice iz stava 1. ovog lana podnosi nadlenom organu jedinice lokalne samouprave, odnosno privrednom drutvu, javnom preduzeu odnosno drugoj organizaciji iz lana 91. ovog zakona predlog o finansiranju izgradnje komunalne infrastrukture. Ako organ, odnosno organizacija iz stava 2. ovog lana utvrdi da je predmetna zona, odnosno lokacija u obuhvatu plana generalne regulacije, odnosno plana detaljne regulacije i da je podnosilac vlasnik graevinskog zemljita sainie

uslove o finansiranju izgradnje komunalne infrastrukture, koji naroito sadri: podatke o lokaciji, odnosno zoni, podatke iz urbanistikog plana i tehnike uslove za izgradnju komunalne infrastrukture, podatke iz programa ureivanja graevinskog zemljita, granice lokacije koja se oprema sa popisom katastarskih parcela, rok izgradnje, obavezu jedinice lokalne samouprave kao investitora za pribavljanje lokacijske, graevinske i upotrebne dozvole, kao i obavezu da obezbedi i finansira struni nadzor u toku izvoenja radova, obavezu vlasnika zemljita za finansiranje izrade tehnike dokumentacije, strune kontrole tehnike dokumentacije, izvoenja radova, - 34 obavezu vlasnika graevinskog zemljita da izvri izbor izvoaa radova, obavezu predaje izgraenih objekata komunalne infrastrukture i dugih objekata javne namene u svojinu jedinici lokalne samouprave, stvarne trokove izgradnje komunalne infrastrukture, kao i visinu umanjenja naknade za ureivanje graevinskog zemljita za investitora objekta koji e biti graen na toj lokaciji, odnosno zoni. Za objekte koji e se graditi na lokaciji, odnosno zoni koja se komunalno oprema sredstvima vlasnika, naknada za ureivanje graevinskog zemljita se umanjuje za stvarne trokove komunalnog opremanja, a najvie do 60% od visine naknade utvrene prema merilima za obraun za tu lokaciju, odnosno zonu. Ako vlasnik graevinskog zemljita prihvati uslove iz stava 3. ovog lana, nadleni organ predlog o finansiranju izgradnje komunalne infrastrukture sa predlogom ugovora dostavlja skutini jedinice lokalne samouprave na odluivanje. Odluka skuptine jedinice lokalne samouprave o prihvatanju predloga o finansiranju izgradnje komunalne infrastrukture sredstvima vlasnika graevinskog zemljita sadri i ovlaenje organu jedinice lokalne samouprave, privrednom drutvu, javnom preduzeu, odnosno drugoj organizaciji iz lana 91. ovog zakona za zakljuivanje ugovora kojim se blie ureuju odnosi nastali povodom prihvatanja predloga o finansiranju izgradnje komunalne infrastrukture sredstvima vlasnika. Nadleni organ, odnosno pravno lice iz stava 6. ovog lana, koje je odlukom skuptine optine dobilo ovlaenje za zakljuenje ugovora sa vlasnikom graevinskog zemljita kojim se ureuju odnosi vezani za finansiranje izgradnje komunalne infrastrukture, zakljuuje ugovor u roku od 30 dana od dana donoenja odluke iz stava 6. ovog lana. 5. Finansiranje ureivanja graevinskog zemljita lan 95. Finansiranje ureivanja graevinskog zemljita obezbeuje se iz sredstva ostvarenih od: 1) naknade za ureivanje graevinskog zemljita; 2) zakupnine za graevinsko zemljite;

3) otuenja graevinskog zemljita; 4) konverzije prava korienja, odnosno prava zakupa u skladu sa ovim zakonom; 5) drugih izvora u skladu sa zakonom. 6. Otuenje i davanje u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini lan 96. Otuenje ili davanje u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini radi izgradnje sprovodi se javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda javnim oglasom, po trinim uslovima, u skladu sa zakonom. Postojee i planirane povrine javne namene ne mogu se otuiti iz javne svojine. Graevinsko zemljite u javnoj svojini ne moe se otuiti ili dati u zakup, ako nije donet planski dokument na osnovu koga se izdaje lokacijska dozvola. - 35 Rok za podnoenje prijava za javno nadmetanje, odnosno prikupljanje ponuda iz stava 1. ovog lana, ne moe biti krai od 30 dana od dana javnog oglaavanja. Graevinsko zemljite u javnoj svojini se otuuje ili daje u zakup licu koje ponudi najveu cenu ili najvii iznos zakupnine za to zemljite, koja se naknadno ne moe umanjivati. Izuzetno od odredbe stava 5. ovog lana, jedinica lokalne samouprave moe otuiti ili dati u zakup graevinsko zemljite po ceni odnosno zakupnini koja je manja od trine cene odnosno zakupnine ili otuiti ili dati u zakup graevinsko zemljite bez naknade, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade. Blie uslove i nain za otuenje ili davanje u zakup graevinskog zemljita iz stava 6 ovog lana propisuje Vlada. Neizgraeno graevinsko zemljite u javnoj svojini, moe se unositi kao osnivaki ulog u privredna drutva i javna preduzea, u skladu sa zakonom kojim se ureuje javna svojina. Graevinsko zemljite u javnoj svojini se moe otuiti ili dati u zakup neposrednom pogodbom u sluaju: 1) izgradnje objekata za potrebe obavljanja poslova iz nadlenosti dravnih organa i organizacija, organa jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i drugih objekata u javnoj svojini; 2) pribavljanja graevinske dozvole, vlasniku bespravno sagraenog objekta, koji je zahtev podneo u rokovima propisanim ovim zakonom, ako je izgradnja tog objekta u skladu sa uslovima predvienim ovim zakonom; 3) ispravke granica susednih katastarskih parcela; 4) formiranja graevinske parcele u skladu sa lanom 102. ovog zakona; 5) otuenja ili davanja u zakup iz stava 6. ovog lana; 6) sporazumnog davanja zemljita ranijem vlasniku nepokretnosti koje je bilo predmet eksproprijacije, u skladu sa propisima o eksproprijaciji.

lan 97. Graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se otuiti ili dati u zakup u skladu sa ovim zakonom. Graevinsko zemljite u javnoj svojini se daje u zakup kao neizgraeno i ureeno. Graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se dati u zakup i kao neizgraeno zemljite koje nije ureeno, ako uesnik u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda javnim oglasom, prihvati propisane uslove za ureivanje zemljita sadrane u javnom oglasu i ugovorom preuzme obavezu da o svom troku izvri komunalno opremanje graevinskog zemljita. O otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini, po sprovedenom postupku javnog nadmetanja, prikupljanja ponuda ili neposredne pogodbe, nadleni organ donosi reenje o otuenju graevinskog zemljita ili reenje o davanju graevinskog zemljita u zakup, koje se dostavlja svim uesnicima u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda. Uesnik javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda, koji smatra da mu je u postupku javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda povreeno pravo, moe da - 36 pokrene upravni spor protiv reenja iz stava 4. ovog lana, u roku od 30 dana od dana dostavljanja tog reenja. Reenje o otuenju ili o davanju u zakup graevinskog zemljita iz stava 4. ovog lana dostavlja se i nadlenom javnom pravobranilatvu, odnosno drugom organu koje zastupa jedinicu lokalne samouprave, autonomnu pokrajinu, odnosno Republiku Srbiju. Organ iz stava 6. ovog lana ima pravo da, ako smatra da je reenje doneto suprotno odredbama ovog zakona i posebnim uslovima za ureenje zemljita sadranim u javnom oglasu, podnese tubu nadlenom sudu, u roku od 30 dana od dana dostavljanja reenja. Po pravnosnanosti reenja iz stava 4. ovog lana zakljuuje se ugovor izmeu jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine, odnosno Republike Srbije, odnosno privrednog drutva, javnog preduzea ili druge organizacije iz lana 91. ovog zakona i lica kome se zemljite otuuje ili daje u zakup, u roku od 30 dana od dana pravnosnanosti reenja o otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita. Ugovor o zakupu graevinskog zemljita u javnoj svojini sadri naroito: podatke o katastarskoj parceli, nameni i veliini budueg objekta, o visini zakupnine, roku trajanja zakupa, roku i nainu plaanja naknade za ureenje zemljita, posebne uslove za ureenje ako se u zakup daje neureeno graevinsko zemljite, roku u

kome zemljite mora da se privede nameni, prava i obaveze u sluaju neizvrenja obaveze, nain reavanja sporova, kao i postupku i uslovima za izmenu ugovora. Kada je ugovorom o zakupu predvieno plaanje na vie rata, obavezno se propisuje nain usklaivanja visine zakupa sa porastom cena na malo u Republici Srbiji, prema objavljenim podacima nadlene organizacije za poslove voenja statistike. 7. Izmena ugovora o zakupu lan 98. Ako se promeni vlasnik objekta koji je izgraen na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, koje se koristi po osnovu ugovora o zakupu zakljuenom u skladu sa zakonom, zakupodavac e, na zahtev novog vlasnika, izmeniti ugovor o zakupu, tako to e na mesto dotadanjeg zakupca stupiti novi vlasnik objekta. Uz zahtev za izmenu ugovora o zakupu dostavlja se ugovor o kupovini objekta ili kupovini objekta u izgradnji, odnosno drugi pravni osnov kojim se stie pravo svojine na objektu ili objektu u izgradnji, koji je sudski overen sa potvrdom poreske uprave o izmirenju poreza po tom pravnom osnovu ili sa potvrdom poreske uprave o oslobaanju od poreske obaveze, odnosno pravnosnano reenje o nasleivanju. Zakupodavac zakljuuje sa novim vlasnikom objekta ugovor o zakupu, koji po potpisivanju predstavlja osnov za promenu upisa zakupca u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. lan 99. Na zahtev ranijeg sopstvenika, odnosno njegovog zakonskog naslednika, ponitie se pravnosnano reenje o izuzimanju gradskog graevinskog zemljita iz njegovog poseda, ako je zemljite izuzeto do 13. maja 2003. godine, a korisnik gradskog graevinskog zemljita isto nije priveo nameni do 13. maja 2004. godine. Zahtev iz stava 1. ovog lana podnosi se u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. - 37 Reenje iz stava 1. ovog lana donosi organ jedinice lokalne samouprave nadlean za imovinsko-pravne poslove, na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite. Protiv reenja iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove finansija, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Po pravnosnanosti reenja iz stava 3. ovog lana, nadleni organ u posebnom postupku utvruje visinu novanog iznosa koji je raniji sopstvenik duan da vrati na ime primljene naknade za izuzeto pravo korienja. Ako se u postupku iz stava 5. ovog zakona ne postigne sporazum o visini naknade, nadleni organ je duan da spise predmeta za utvrivanje naknade bez odlaganja prosledi nadlenom sudu.

8. Konverzija prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu bez naknade lan 100. Republici Srbiji, autonomnoj pokrajini, odnosno jedinici lokalne samouprave, koji su upisani kao nosioci prava korienja na neizgraenom i izgraenom zemljitu u dravnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji neopokretnosti i pravima na njima, danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje pravo korienja na tim nepokretnostima i prelazi u pravo javne svojine, u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez naknade. Pravnim licima iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, koja su upisana kao nosioci prava korienja na neizgraenom i izgraenom zemljitu u dravnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji neopokretnosti i pravima na njima, danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje pravo korienja na tim nepokretnostima i prelazi u pravo javne svojine osnivaa, bez naknade. Upis prava javne svojine vri se na osnovu izvoda iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Zahtev za upis prava iz st. 1. i 2. ovog lana u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima podnosi nadleni javni pravobranilac, odnosno drugo lice koje zastupa Republiku Srbiju, autonomnu pokrajinu, odnosno jedinicu lokalne samouprave, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Zahtev za upis prava iz stava 4. ovog lana za graevinsko zemljite koje koristi ministarstvo nadleno za poslove odbrane moe se podneti u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ako zahtev za upis prava javne svojine ne bude podnet u roku iz st. 4.i 5. ovog lana nadleni organ izvrie po slubenoj dunosti upis prava javne svojine na nepokretnostima na kojima je na dan stupanja na snagu ovog zakona upisano pravo korienja na izgraenom ili neizgraenom graevinskom zemljitu u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave. lan 101. Licima koja su upisana kao nosioci prava korienja na izgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, prestaje pravo korienja na graevinskom zemljitu i prelazi u pravo svojine, bez naknade. - 38 Vlasnicima posebnih fizikih delova u stambenim zgradama sa vie stanova, poslovnim i poslovno-stambenim zgradama izgraenim na graevinskom zemljitu u

dravnoj svojini, prestaje pravo korienja na graevinskom zemljitu i prelazi u pravo svojine, srazmerno povrini posebnih fizikih delova iji su vlasnici, bez naknade. Vlasnicima objekata ili vlasnicima posebnih fizikih delova objekta, izgraenim na graevinskom zemljitu za koje je zakljuen ugovor o zakupu radi izgradnje na rok od preko 50 godina, utvruje se pravo svojine na graevinskom zemljitu, odnosno pravo svojine na graevinskom zemljitu srazmerno povrini posebnih fizikih delova iji su vlasnici, bez naknade. Lica koja su ostvarila pravo zakupa na ostalom graevinskom neizgraenom zemljitu u dravnoj svojini, u skladu sa odredbama ranije vaeeg zakona, a po zavretku izgradnje objekta prodali treim licima posebne fizike delove objekta, ostaju obveznici plaanja zakupnine po vaeem ugovoru o zakupu. Odredba stava 2. ovog lana, ne primenjuje se na lica koja po ovom zakonu mogu ostvariti pravo na konverziju prava korienja u pravo svojine uz naknadu. Upis prava svojine u korist lica iz st. 1, 2. i 3. ovog lana, vri organ nadlean za poslove voenja evidencije nepokretnosti i pravima na njima, na osnovu izvoda iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Lica uz stava 1. ovog lana dostavljaju izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima iz koga se utvruje da su vlasnici objekta i nosioci prava korienja na graevinskom zemljitu, a lica iz stava 2. ovog lana dostavljaju izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima iz koga se utvruje da su vlasnici na posebnim fizikim delovima zgrade. Lica iz stava 3. ovog lana dostavljaju izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima iz koga se utvruje da su vlasnici objekta, odnosno vlasnici na posebnim fizikim delovima objekta. lan 102. Ako vlasnik objekta, odnosno posebnog fizikog dela objekta iz lana 101. st. 1 i 2. ovog zakona, nije upisan kao nosilac prava korienja na graevinskom zemljitu na kome je objekat izgraen, ve je kao nosilac prava korienja na zemljitu upisana jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, Republika Srbija ili neko pravno lice iji je osniva jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, odnosno Republika Srbija, pre sticanja prava svojine utvruje se zemljite za redovnu upotrebu objekta u skladu sa lanom 70. ovog zakona. Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta utvrdi da povrina katastarske parcele istovremeno predstavlja i zemljite za redovnu upotrebu objekta u skladu sa ovim zakonom, vlasnik postojeeg objekta stie pravo svojine na tom graevinskom zemljitu, bez naknade. Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta utvrdi da je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od katastarske parcele na kojoj je objekat sagraen, vlasnik zemljita moe, ako se od preostalog zemljita ne moe

formirati posebna graevinska parcela, taj preostali deo zemljita dati u zakup vlasniku objekta u skladu sa lanom 96. stav 9. taka 4) ovog zakona ili otuiti vlasniku objekta po trinoj ceni, neposrednom pogodbom. Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta utvrdi da je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od katastarske parcele na kojoj je objekat sagraen, a od preostalog dela zemljita se moe formirati posebna - 39 graevinska parcela, vlasnik preostalog dela zemljita raspolae tim zemljitem u skladu sa ovim zakonom. Po pravnosnanosti reenja kojim se utvruje zemljite za redovnu upotrebu objekta, odnosno okonanom postupku iz st. 3. i 4. ovog lana vlasnik objekta u skladu sa ovim zakonom stie pravo na upis svojine na graevinskom zemljitu, odnosno zakupa u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Konverzija prava korienja u pravo svojine uz naknadu lan 103. Na graevinskom zemljitu u dravnoj, odnosno javnoj svojini, na kome su nosioci prava korienja bila ili jesu privredna drutva i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se ureuje privatizacija, steajni i izvrni postupak, kao i njihovi pravni sledbenici, pravo korienja moe se konvertovati u pravo svojine, uz naknadu trine vrednosti tog graevinskog zemljita u momentu konverzije prava, umanjenu za trokove pribavljanja prava korienja na tom graevinskom zemljitu. Konverzija prava korienja iz stava 1. ovog lana ostvaruje se na pojedinanim katastarskim parcelama. Po zahtevu za konverziju prava iz stava 1. ovog lana reenje donosi organ jedinice lokalne samouprave nadlean za imovinsko-pravne poslove, na ijoj teritoriji se nalazi predmetno graevinsko zemljite. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove finansija, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Nosilac prava korienja iz stava 1. ovog lana moe ostvariti pravo na gradnju novih objekata, odnosno rekonstrukciju postojeih objekata u skladu sa namenom zemljita utvrenom planskim dokumentom, radi obavljanja pretene delatnosti, u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim ako pre isteka tog roka izmenom planskog dokumenta nije promenjena namena tog zemljita. lan 104. Pravo korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini, koje je steeno radi izgradnje, u skladu sa ranije vaeim zakonima kojima je bilo ureeno graevinsko zemljite do 13. maja 2003. godine ili na osnovu odluke nadlenog organa moe se konvertovati u pravo svojine uz naknadu trine vrednosti tog zemljita u momentu konverzije prava, umanjene za iznos stvarnih trokova

pribavljanja prava korienja, sa obraunatom revalorizacijom do momenta uplate po ovom osnovu. Prilikom utvrivanja stvarnih trokova pribavljanja nepokretnosti ne obraunava se plaena naknada za ureivanje graevinskog zemljita. Po zahtevu za konverziju prava iz stava 1. ovog lana reenje donosi organ jedinice lokalne samouprave nadlean za imovinsko-pravne poslove, na ijoj teritoriji se nalazi predmetno graevinsko zemljite. Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove finansija, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Ako se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona ne konvertuje pravo korienja u pravo svojine, nadleni organ po slubenoj dunosti utvruje prestanak prava korienja u skladu sa odredbama ovog zakona i utvruje pravo svojine u korist jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite. - 40 lan 105. Lica iji je poloaj odreen zakonom kojim se ureuje sport, kao i udruenja graana, kao nosioci prava korienja na graevinskom zemljitu, ostaju nosioci prava korienja, osim ako se na njih mogu primeniti druge odredbe ovog zakona koje se odnose na prestanak prava korienja ili ponitaj reenja o izuzimanju zemljita, do okonanja postupka privatizacije. Po uplati kupoprodajne cene nakon privatizacije, a na osnovu potvrde Agencije za privatizaciju, moe se izvriti konverzija prava korienja u pravo svojine na tom zemljitu u korist privatizovanog lica, u skladu sa ovim zakonom. lan 106. Drutvena preduzea kao nosioci prava korienja na graevinskom zemljitu, ostaju nosioci prava korienja, osim ako se na njih mogu primeniti druge odredbe ovog zakona koje se odnose na prestanak prava korienja ili ponitaj reenja o izuzimanju zemljita, do okonanja postupka privatizacije. Po uplati kupoprodajne cene nakon privatizacije, a na osnovu potvrde Agencije za privatizaciju, moe se izvriti konverzija prava korienja u pravo svojine na tom zemljitu u korist privatizovanog preduzea, u skladu sa ovim zakonom. lan 107. Novana sredstva ostvarena po osnovu konverzije prava korienja u pravo svojine po ovom zakonu uplauju se u iznosu od 50% u poseban fond za restituciju i u iznosu od 50% u budet jedinice lokalne samouprave . Sredstva koja se uplauju u budet jedinice lokalne samouprave koriste se u skladu sa lanom 92. stav 3. ovog zakona. Sredstva koja se uplauju u fond za restituciju ne mogu se koristiti do donoenja zakona kojim se ureuje restitucija.

Fond za restituciju osniva se kao budetski fond, u skladu sa zakonom. lan 108. Vlada blie propisuje kriterijume i postupak za utvrivanje visine naknade po osnovu konverzije prava za lica koja po ovom zakonu imaju pravo na konverziju uz naknadu. Prestanak prava korienja lan 109. Lica kojima je, do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06), dato na korienje graevinsko zemljite u dravnoj svojini radi izgradnje, a koja to pravo korienja nisu upisala u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, prestaje pravo korienja. Postupak za utvrivanje prestanka prava korienja pokree po slubenoj dunosti javno pravobranilatvo, odnosno drugi organ koji zastupa jedinicu lokalne samouprave, na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite. Reenje kojim se utvruje prestanak prava korienja donosi organ nadlean za imovinsko-pravne poslove jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove finansija, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. - 41 Pravnosnano reenje kojim se utvruje prestanak prava korienja objavljuje se u slubenom glasilu nadlene jedinice lokalne samouprave i predstavlja osnov za promenu upisa u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima.

V. IZGRADNJA OBJEKATA
lan 110. Graenje objekta vri se na osnovu graevinske dozvole i tehnike dokumentacije, pod uslovima i na nain utvren ovim zakonom. 1. Sadrina i vrste tehnike dokumentacije 1.1. Prethodni radovi lan 111. Pre poetka izrade tehnike dokumentacije za graenje objekta iz lana 133. ovog zakona, za koje graevinsku dozvolu izdaje nadleno ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, obavljaju se prethodni radovi na osnovu ijih rezultata se izrauje prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti. Za graenje objekata iz lana 133. ovog zakona, za koje se na osnovu planskog dokumenta moe izdati lokacijska dozvola, ne izrauje se prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom. lan 112. Prethodni radovi, u zavisnosti od vrste i karakteristika objekta, obuhvataju: istraivanja i izradu analiza i projekata i drugih strunih materijala; pribavljanje podataka kojima se analiziraju i razrauju inenjerskogeoloki, geotehniki, geodetski, hidroloki, meteoroloki, urbanistiki, tehniki, tehnoloki, ekonomski,

energetski, seizmiki, vodoprivredni i saobraajni uslovi; uslove zatite od poara i zatite ivotne sredine, kao i druge uslove od uticaja na gradnju i korienje odreenog objekta. 1.2. Prethodna studija opravdanosti lan 113. Prethodnom studijom opravdanosti utvruje se naroito prostorna, ekoloka, drutvena, finansijska, trina i ekonomska opravdanost investicije za varijantna reenja definisana generalnim projektom, na osnovu kojih se donosi planski dokument, kao i odluka o opravdanosti ulaganja u prethodne radove za idejni projekat i izradu studije opravdanosti. Prethodna studija opravdanosti sadri generalni projekat iz lana 117. ovog zakona. 1.3. Studija opravdanosti lan 114. Studijom opravdanosti odreuje se naroito prostorna, ekoloka, drutvena, finansijska, trina i ekonomska opravdanost investicije za izabrano reenje, razraeno idejnim projektom, na osnovu koje se donosi odluka o opravdanosti ulaganja. Studija opravdanosti sadri idejni projekat iz lana 118. ovog zakona. - 42 Izrada prethodne studije opravdanosti, odnosno studije opravdanosti lan 115. Izradu prethodne studije opravdanosti i studije opravdanosti moe obavljati privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajui registar za obavljanje delatnosti projektovanja i inenjeringa i koje ispunjava uslove u pogledu strunog kadra. lan 116. Tehnika dokumentacija za graenje i rekonstrukciju objekta izrauje se kao generalni projekat, idejni projekat, glavni projekat, izvoaki projekat i projekat izvedenog objekta. 1.4. Generalni projekat lan 117. Generalni projekat sadri naroito podatke o: makrolokaciji objekta; optoj dispoziciji objekta; tehniko-tehnolokoj koncepciji objekta; nainu obezbeenja infrastrukture; moguim varijantama prostornih i tehnikih reenja sa stanovita uklapanja u prostor; prirodnim uslovima; proceni uticaja na ivotnu sredinu; inenjerskogeolokim-geotehnikim karakteristikama terena sa aspekta utvrivanja generalne koncepcije i opravdanosti izgradnje objekta; istranim radovima za izradu idejnog projekta; zatiti prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; funkcionalnosti i racionalnosti reenja. 1.5. Idejni projekat lan 118.

Idejni projekat sadri situaciono reenje i podatke o: mikrolokaciji objekta; funkcionalnim, konstruktivnim i oblikovnim karakteristikama objekta; tehnikotehnolokim i eksploatacionim karakteristikama objekta; inenjerskogeolokimgeotehnikim karakteristikama terena i tla sa preliminarnim proraunom stabilnosti i sigurnosti objekta; reenju temeljenja objekta; tehniko-tehnolokim i organizacionim elementima graenja objekta; merama za spreavanje ili smanjenje negativnih uticaja na ivotnu sredinu; idejnom reenju infrastrukture; uporednoj analizi varijantnih tehnikih reenja sa stanovita svojstava tla, funkcionalnosti, stabilnosti, proceni uticaja na ivotnu sredinu, prirodnim i nepokretnim kulturnim dobrima, racionalnosti izgradnje i eksploatacije, visini trokova izgradnje, transporta, odravanja, obezbeenja energije i drugih trokova. Situaciono reenje, zavisno od vrste objekta, sadri: 1) duine pojedinih strana graevinske parcele; 2) visinske kote postojeeg zemljita i nivelacije; 3) regulacione i graevinske linije sa prikazom postojeih i planiranih objekata sa spoljnim merama, spratnost planiranog objekta sa prikazom zavrne etae ili krovne konstrukcije sa nagibima ravni; 4) poloaj i brojeve susednih katastarskih parcela i zgrada, kao i naziv ulice. - 43 1.6. Glavni projekat lan 119. Glavni projekat izrauje se za potrebe graenja objekta i pribavljanja graevinske dozvole. Glavni projekat sadri naroito: 1) situaciono reenje; 2) detaljne inenjerskogeoloke-geotehnike uslove izgradnje objekta: 3) geodetske podloge; 4) podatke o funkcionalnim, konstruktivnim i oblikovnim karakteristikama objekta; 5) razradu tehniko-tehnolokih karakteristika objekta sa opremom i instalacijama; 6) proraun graevinskih konstrukcija, stabilnosti i sigurnosti objekta; 7) reenje temeljenja objekta; 8) podatke potrebnih geodetskih radova u toku izgradnje; 9) tehniko reenje infrastrukture sa nainom prikljuenja i ureenja slobodnih povrina; 10) uslove zatite objekta i susednih objekata; 11) tehniko-tehnoloka i organizaciona reenja za izgradnju objekta; 12) razradu mera za spreavanje ili smanjenje negativnih uticaja na ivotnu sredinu kroz odgovarajui tehnoloki proces; 13) trokove izgradnje i odravanja objekta; 14) druge projekte, elaborate i podatke zavisno od namene objekta. Glavni projekat obavezno sadri i izjavu odgovornog projektanta i vrioca tehnike kontrole, kojom se potvruje da je glavni projekat uraen u skladu sa lokacijskom dozvolom i pravilima struke. Investitor je duan da pribavi saglasnost na glavni projekat od organa,

odnosno organizacija, kada je to predvieno uslovima sadranim u lokacijskoj dozvoli. 1.6.1. Posebne vrste glavnih projekata lan 120. Glavni projekat za graenje, odnosno rekonstrukciju stambenih i pomonih objekata porodinog domainstva ija ukupna bruto razvijena graevinska povrina ne prelazi 400 m2, odnosno ekonomskih objekata na selu do 600 m2, za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, sadri naroito: 1) projektni zadatak; 2) tehniki opis radova; 3) predmer i predraun radova; 4) situaciono reenje; - 44 5) osnovu temelja, osnovu tipske i svih atipinih etaa i osnovu krova ili krovne terase u razmeri 1:100; 6) karakteristine podune i poprene preseke objekta u razmeri 1:100; 7) potrebne izglede objekta, detalje i sl.; 8) dokaz konstruktivne nosivosti i stabilnosti objekta; 9) blok emu instalacija sa proraunatim kapacitetima i ucrtanim mestima prikljuaka na javnu infrastrukturu. lan 121. Glavni projekat za graenje, odnosno rekonstrukciju objekata visokogradnje, za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, naroito sadri: 1) projektni zadatak; 2) tehniki opis radova; 3) predmer i predraun radova; 4) eme stolarije i bravarije i specifikaciju opreme; 5) proraun iz oblasti graevinske fizike (proraun termike i zvune zatite); 6) situaciono reenje; 7) sinhron plan-prikljuci vodova instalacija; 8) osnovu temelja, osnove svih etaa u razmeri 1:50; 9) karakteristine podune i poprene preseke kroz objekat u razmeri 1:50; 10) potrebne izglede objekta u razmeri 1:50; 11) arhitektonske detalje svih bitnih pozicija; 12) tehniki izvetaj o konstrukciji objekta, sa uslovima za projektovanje i izvoenje; 13) proraun konstrukcije sa specifikacijom materijala; 14) grafiku dokumentaciju o konstrukciji objekta; 15) glavni projekat elektrinih instalacija; 16) glavni projekat mainskih instalacija; 17) glavni projekat instalacija vodovoda i kanalizacije; Glavni projekat iz stava 1. ovog lana zavisno od vrste i namene objekta sadri i projekat zatite od poara, odnosno projekat lifta i eskalatora. Sadrina glavnog projekta iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na glavni projekat iz lana 120. ovog zakona. lan 122. Glavni projekat za graenje objekata nisokogradnje, za koje graevinsku

dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, naroito sadri : 1) projektni zadatak; 2) tehniki opis radova; 3) predmer i predraun radova; - 45 4) sinhron plan; 5) situaciono reenje; 6) podune i poprene profile; 7) proraun konstrukcija. 1.7. Izvoaki projekat lan 123. Izvoaki projekat izrauje se za potrebe izvoenja radova na graenju ako glavni projekat ne sadri razradu detalja potrebnih za izvoenje radova. 1.8. Projekat izvedenog objekta lan 124. Projekat izvedenog objekta izrauje se za potrebe pribavljanja upotrebne dozvole, korienja i odravanja objekta. Projekat izvedenog objekta izrauje se za sve objekte za koje se po odredbama ovog zakona pribavlja graevinska dozvola. Projekat izvedenog objekta je glavni projekat sa izmenama nastalim u toku graenja objekta. Projekat izvedenog objekta ne podlee tehnikoj kontroli, osim kada se izrauje za potrebe legalizacije objekata. U sluaju da u toku graenja objekta nije odstupljeno od glavnog projekta, investitor, lice koje vri struni nadzor i izvoa radova potvruju i overavaju na glavnom projektu da je izvedeno stanje jednako projektovanom stanju. 1.9. Idejni projekat za graenje objekata i izvoenje radova za koje se ne izdaje graevinska dozvola lan 125. Idejni projekat za graenje objekata i izvoenje radova za koje se u skladu sa ovim zakonom ne izdaje reenje o graevinskoj dozvoli naroito sadri: situaciono reenje; crtee koji odreuju objekat u prostoru (osnove, karakteristine preseke, izglede); namenu objekta; tehniki opis i planiranu investicionu vrednost objekta. 2. Izrada tehnike dokumentacije lan 126. Tehniku dokumentaciju za izgradnju objekata moe da izrauje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u odgovarajui registar za izradu tehnike dokumentacije. Tehniku dokumentaciju za izgradnju objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina moe da izrauje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajui registar za izradu tehnike dokumentacije za tu vrstu objekata i koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog projektanta koja imaju odgovarajue strune rezultate u izradi tehnike

dokumentacije za tu vrstu i namenu objekata. Strune rezultate, u smislu stava 2. ovog lana, ima lice koje je izradilo ili uestvovalo u izradi, odnosno u vrenju tehnike kontrole tehnike dokumentacije po kojoj su izgraeni objekti te vrste i namene. - 46 Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog lana utvruje reenjem ministar nadlean za poslove graevinarstva. Reenje iz stava 4. ovog lana je konano danom dostavljanja. Ministar nadlean za poslove graevinarstva donee reenje kojim ukida reenje o ispunjenosti uslova (licence), ako se utvrdi da privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ne ispunjava propisane uslove iz stava 2. ovog lana, kao i u sluaju ako se utvrdi da je licenca izdata na osnovu netanih i neistinitih podataka. Trokove utvrivanja ispunjenosti uslova iz stava 4. ovog lana snosi podnosilac zahteva za utvrivanje uslova. Visinu trokova iz stava 7. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva. Tehniku dokumentaciju moe da izrauje i strano lice pod uslovima reciprociteta i drugim uslovima propisanim u ovom zakonu. Lice iz stava 9. ovog lana moe da izrauje tehniku dokumentaciju ako je na meunarodnom konkursu stekao pravo na izvoenje konkursnog rada u Republici Srbiji i ako je lan inenjerske komore zemlje iji je dravljanin. Ispunjenost uslova iz st. 9. i 10. ovog lana utvruje Inenjerska komora Srbije. lan 127. U izradi tehnike dokumentacije ne moe da uestvuje lice koje je zaposleno u privrednom drutvu, drugom pravnom licu ili preduzetnikoj radnji koje je ovlaeno da utvrdi neki od uslova na osnovu koga se izrauje tehnika dokumentacija. U izradi tehnike dokumentacije ne moe da uestvuje lice koje vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona. Pravno lice koje obavlja komunalne delatnosti, odnosno delatnosti od opteg interesa moe da izrauje tehniku dokumentaciju za izgradnju objekata koje e koristiti za obavljanje svoje delatnosti, pod uslovima propisanim ovim zakonom. Organizacija koja obavlja delatnost zatite kulturnih dobara moe da izrauje tehniku dokumentaciju za preduzimanje mera tehnike zatite na nepokretnom kulturnom dobru. 2. 1. Odgovorni projektant lan 128. Odgovorni projektant moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue struke, odnosno smera, na akademskim studijama drugog stepena (diplomske akademske studije-master, specijalistike akademske studije) odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina i licencom za projektovanje. Licencu za odgovornog projektanta moe da stekne lice sa steenim visokim

obrazovanjem odgovarajue struke, odnosno smera, poloenim strunim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva sa strunim rezultatima na izradi tehnike dokumentacije i sa preporukom najmanje dva odgovorna projektanta ili Inenjerske komore. Strunim rezultatima za projektanta, u smislu stava 2. ovog lana, smatraju se rezultati ostvareni na rukovoenju i izradi ili saradnji na izradi najmanje dva projekta. - 47 Odgovorni projektant potpisuje tehniku dokumentaciju. 3. Tehnika kontrola lan 129. Glavni projekat podlee tehnikoj kontroli. Tehniku kontrolu glavnog projekta moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice i preduzetnik koji ispunjavaju uslove za izradu tehnike dokumentacije propisane zakonom i koje odredi investitor. Tehniku kontrolu glavnog projekta ne moe da vri odgovorni projektant koji je izradio taj projekat, odnosno koji je zaposlen u privrednom drutvu koje je izradilo taj projekat ili preduzeu koje je investitor. Tehnika kontrola glavnog projekta obuhvata naroito proveru: usklaenosti sa svim uslovima i pravilima sadranim u lokacijskoj dozvoli, zakonom i drugim propisima, tehnikim normativima, standardima i normama kvaliteta, kao i meusobne usklaenosti svih delova tehnike dokumentacije; usklaenosti projekta sa rezultatima prethodnih istraivanja (prethodni radovi); ocenu odgovarajuih podloga za temeljenje objekata; proveru ispravnosti i tanosti tehnikotehnolokih reenja objekta i reenja graenja objekata; stabilnosti i bezbednosti; racionalnosti projektovanih materijala; uticaja na ivotnu sredinu i susedne objekte. Tehnika kontrola glavnog projekta za graenje objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje nadleno ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina obuhvata i proveru usklaenosti sa merama sadranim u izvetaju revizione komisije. Trokove tehnike kontrole snosi investitor. O izvrenoj tehnikoj kontroli sainjava se izvetaj koji potpisuje odgovorni projektant zaposlen u preduzeu koje je izvrilo tehniku kontrolu, a ispravnost glavnog projekta se potvruje na samom projektu. Glavni projekat izraen po propisima drugih zemalja podlee tehnikoj kontroli kojom se proverava usklaenost te dokumentacije sa zakonom i drugim propisima, standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta. Glavni projekat iz stava 8. ovog lana mora biti preveden na srpski jezik. 4. uvanje tehnike dokumentacije lan 130. Organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, duan je da trajno uva jedan originalni primerak dokumentacije na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno primerak tehnike dokumentacije za izgradnju tog objekta. Investitor je duan da trajno uva jedan originalni ili na propisan nain

kompletiran primerak tehnike dokumentacije na osnovu koje je izdata graevinska dozvola sa svim izmenama i dopunama izvrenim u toku graenja i svim detaljima za izvoenje radova. 5. Revizija projekata lan 131. Generalni projekat i idejni projekat, prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti za objekte iz lana 133. ovog zakona podleu reviziji (strunoj kontroli) - 48 komisije koju obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva (u daljem tekstu: reviziona komisija). Revizionu komisiju iz stava 1. ovog lana za strunu kontrolu objekata iz lana 133. ovog zakona koji se u celini grade na teritoriji autonomne pokrajine obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva, na predlog organa autonomne pokrajine nadlenog za poslove graevinarstva. lan 132. Strunom kontrolom proverava se koncepcija objekta naroito sa stanovita: pogodnosti lokacije u odnosu na vrstu i namenu objekta; uslova graenja objekta u pogledu primene mera zatite ivotne sredine; seizmolokih, geotehnikih, saobraajnih i drugih uslova; obezbeenja energetskih uslova u odnosu na vrstu planiranih energenata; tehniko-tehnolokih karakteristika objekta; tehnikotehnolokih i organizacionih reenja za graenje objekta; savremenosti tehnikih reenja i usklaenosti sa razvojnim programima u toj oblasti, kao i drugih propisanih uslova izgradnje objekta. Reviziona komisija dostavlja investitoru izvetaj sa merama koje se obavezno primenjuju pri izradi glavnog projekta. Rok za dostavljanje izvetaja iz stava 2. ovog lana ne moe biti dui od 60 dana, od dana podnoenja zahteva. Trokove revizije projekta snosi investitor. Visinu trokova iz stava 4. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva.

VI. GRAEVINSKA DOZVOLA


1. Nadlenost za izdavanje graevinske dozvole lan 133. Graevinsku dozvolu za izgradnju objekata izdaje ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu za izgradnju objekata, i to: 1) visokih brana i akumulacija napunjenih vodom, jalovinom ili pepelom za koje je propisano tehniko osmatranje; 2) nuklearnih objekata i drugih objekata koji slue za proizvodnju nuklearnog goriva, radioizotopa, ozraivanja, uskladitenje radioaktivnih otpadnih

materija za nauno-istraivake svrhe; 3) objekata za preradu nafte i gasa, meunarodnih i magistralnih produktovoda, gasovoda i naftovoda za transport, gasovoda nazivnog radnog natpritiska preko 16 bara, ukoliko prelaze najmanje dve optine, skladita nafte, gasa i naftnih derivata kapaciteta preko 500 tona, magistralnih i regionalnih toplodalekovoda, objekata za proizvodnju biodizela; 4) objekata bazne i preraivake hemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekata za preradu koe i krzna, objekata za preradu kauuka, objekata za proizvodnju celuloze i papira i objekata za preradu nemetalinih mineralnih sirovina, osim objekata za primarnu preradu ukrasnog i drugog kamena, u skladu sa kapacitetima definisanim u Uredbi o utvrivanju liste projekata za koje je obavezna - 49 procena uticaja i liste projekata za koje se moe zahtevati procena uticaja na ivotnu sredinu; 5) stadiona za 10.000 i vie gledalaca, objekata konstruktivnog raspona 50 i vie metara, objekata visine 50 i vie metara, silosa kapaciteta preko 10.000m3, objekata kazneno-popravnih ustanova; 6) hidroelektrane i hidroelektrane sa pripadajuom branom snage 10 i vie MW, termoelektrane snage 10 i vie MW i termoelektrane-toplane elektrine snage 10 i vie MW i dalekovoda i trafostanica napona 110 i vie kV; 7) meuregionalnih i regionalnih objekata vodosnabdevanja i kanalizacije, postrojenja za pripremu vode za pie kapaciteta preko 40l/s i postrojenja za preiavanje otpadnih voda u naseljima preko 15.000 stanovnika ili kapaciteta 40l/s; 8) regulacionih radova za zatitu od velikih voda gradskih podruja i ruralnih povrina veih od 300 ha; 9) kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i njihovoj zatienoj okolini sa jasno odreenim granicama katastarskih parcela, i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne i prirodne batine i objekata u zatienim podrujima u skladu sa aktom o zatiti kulturnih dobara (osim pretvaranja zajednikih prostorija u stan, odnosno poslovni prostor u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne batine), kao i objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zatite zatienog prirodnog dobra od izuzetnog znaaja (osim porodinih stambenih objekata, poljoprivrednih i ekonomskih objekata i njima potrebnih objekata infrastrukture, koji se grade u selima), u skladu sa zakonom; 10) postrojenja za tretman neopasnog otpada, spaljivanjem ili hemijskim postupcima, kapaciteta vie od 70 t dnevno;

11) postrojenja za tretman opasnog otpada spaljivanjem, termikim i/ili fizikim, fiziko-hemijskim, hemijskim postupcima, kao i centralna skladita i/ili deponije za odlaganje opasnog otpada; 12) aerodroma; 13) putnikih pristanita, luka, pristana i marina; 14) dravnih puteva prvog i drugog reda, putnih objekata i saobraajnih prikljuaka na ove puteve i graninih prelaza; 15) javne eleznike infrastrukture sa prikljucima i metroa; 16) telekomunikacionih objekata, odnosno mrea, sistema ili sredstava koji su meunarodnog i magistralnog znaaja i oni koji se grade na teritoriji dve ili vie optina; 17) hidrograevinskih objekata na plovnim putevima; 18) plovnih kanala i brodskih prevodnica koji nisu u sastavu hidroenergetskog sistema; 19) regionalnih deponija, odnosno deponija za odlaganje neopasnog otpada za podruje nastanjeno sa preko 200.000. stanovnika; 20) objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije snage 10 i vie MW, kao i za elektrane sa kombinovanom proizvodnjom. - 50 2. Poveravanje izdavanja graevinske dozvole lan 134. Poverava se autonomnoj pokrajini izdavanje graevinskih dozvola za izgradnju objekata odreenih u lanu 133. ovog zakona koji se u celini grade na teritoriji autonomne pokrajine. Poverava se jedinicama lokalne samouprave izdavanje graevinskih dozvola za izgradnju objekata koji nisu odreeni u lanu 133. ovog zakona. 3. Zahtev za izdavanje graevinske dozvole lan 135. Uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole prilae se: 1) lokacijska dozvola; 2) glavni projekat u tri primerka sa izvetajem o izvrenoj tehnikoj kontroli; 3) dokaz o pravu svojine, odnosno pravu zakupa na graevinskom zemljitu; 4) dokaz o ureivanju odnosa u pogledu plaanja naknade za ureivanje graevinskog zemljita; 5) dokaz o uplati administrativne takse. Za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata, kao dokaz u smislu stava 1. taka 3. ovog lana slui konano reenje o eksproprijaciji i dokaz da je krajnji korisnik eksproprijacije obezbedio novana sredstva u visini trine vrednosti nepokretnosti, odnosno ugovor o ustanovljavanju prava slubenosti sa vlasnikom poslunog dobra. Za izgradnju ili izvoenje radova na graevinskom zemljitu ili objektu koji je u vlasnitvu vie lica, uz zahtev iz stava 1. ovog lana, prilae se i overena saglasnost tih lica, a ako se radovi izvode na pripajanju ili pretvaranju zajednikih prostorija u stan, odnosno poslovni prostor u stambenim zgradama, odnosno nadziivanju stambene zgrade, prilae se i ugovor zakljuen u skladu sa posebnim zakonom.

Za izgradnju energetskih objekata, uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se i energetska dozvola u skladu sa posebnim zakonom. Organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, po prijemu zahteva proverava da li zahtev sadri propisane dokaze i da li je glavni projekat uraen u skladu sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli. Ako nadleni organ utvrdi da glavni projekat nije uraen u skladu sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli, obavestie investitora o uoenom nedostatku u roku osam dana od dana prijema zahteva i naloiti mu da, u roku od 30 dana, uskladi glavni projekat sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli. Ako investitor u propisanom roku ne dostavi glavni projekat koji je usklaen sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli, nadleni organ e reenjem odbiti zahtev. Nadleni organ je duan da, kad utvrdi da dostavljeni glavni projekat nije uraen u skladu sa pravilima graenja sadranim u lokacijskoj dozvoli, o tome obavesti Inenjersku komoru Srbije, radi pokretanja postupka pred sudom asti. - 51 Za objekte za koje graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, uz zahtev iz stava 1. ovog lana, podnosi se i izvetaj revizione komisije. 4. Sadrina graevinske dozvole lan 136. Graevinska dozvola sadri, naroito, podatke o: 1) investitoru; 2) objektu ije se graenje dozvoljava sa podacima o gabaritu, spratnosti, ukupnoj povrini i predraunskoj vrednosti objekta; 3) katastarskoj parceli na kojoj se gradi objekat; 4) postojeem objektu koji se rui ili rekonstruie radi graenja; 5) roku vaenja graevinske dozvole i roku zavretka graenja; 6) dokumentaciji na osnovu koje se izdaje. Ako je pre poetka graenja objekta potrebno ukloniti postojei objekat ili njegov deo, uklanjanje se nalae graevinskom dozvolom. Graevinska dozvola se izdaje reenjem, u roku od osam dana podnoenja urednog zahteva. Sastavni deo reenja je glavni projekat. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja. Na reenje iz stava 3. ovog lana, koje donosi nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe pokrenuti upravni spor. lan 137. Graevinska dozvola izdaje se za ceo objekat, odnosno za deo objekta, ako taj deo predstavlja tehniku i funkcionalnu celinu. Pripremni radovi se izvode na osnovu graevinske dozvole iz stava 1. ovog lana. Pripremni radovi za objekte iz lana 133. ovog zakona kao i za objekte bruto razvijene graevinske povrine preko 800 m2, mogu se izvoditi i na osnovu posebne

graevinske dozvole. Uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole iz stava 3. ovog lana, prilae se reenje o lokacijskoj dozvoli i glavni projekat za izvoenje pripremnih radova. Reenje iz stava 3. ovog lana donosi organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, u roku od osam dana od dana podnoenja uredne domumentacije. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja, a ako je reenje izdalo ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, moe se tubom pokrenuti upravni spor. - 52 5. Dostavljanje reenja o graevinskoj dozvoli lan 138. Nadleni organ dostavlja po jedan primerak reenja o graevinskoj dozvoli inspekciji koja vri nadzor nad izgradnjom objekata, a ako je reenje donelo Ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, kopija reenja se dostavlja jedinici lokalne samouprave na ijoj teritoriji se gradi objekat. 6. Odluivanje po albi lan 139. Po albi na reenje o graevinskoj dozvoli jedinice lokalne samouprave, reava ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva. Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja o graevinskoj dozvoli jedinice lokalne samouprave, donetoj za graenje objekata koji se grade na teritoriji autonomne pokrajine. Gradu Beogradu se poverava reavanje po albi protiv prvostepenog reenje o graevinskj dozvoli donetoj za graenje ili rekonstrukciju objekata do 800m2 bruto razvijene graevinske povrine i pretvaranje zajednikih prostorija u stambeni, odnosno poslovni prostor, na teritoriji grada Beograda. 7. Rok vaenja graevinske dozvole lan 140. Graevinska dozvola prestaje da vai ako se ne otpone sa graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova, u roku od dve godine od dana pravnosnanosti reenja kojim je izdata graevinska dozvola. 8. Izmena reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli usled promene investitora lan 141. Ako se u toku graenja objekta, odnosno izvoenja radova promeni investitor, novi investitor je duan da u roku od 15 dana od dana nastanka promene, podnese organu koji je izdao graevinsku dozvolu zahtev za izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli. Uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se dokaz o pravu svojine, odnosno drugom pravu na zemljitu radi izgradnje objekta, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu radi rekonstrukcije objekta i drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji. Ako se objekat u izgradnji nalazi na graevinskom zemljitu koje je u privatnoj

svojini, investitor uz zahtev za upis prava u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima dostavlja ugovor o kupovini graevinskog zemljita i objekta u izgradnji, odnosno drugi pravni osnov sticanja prava svojine na graevinskom zemljitu i objektu u izgradnji, koji je sudski overen i sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja zakona kojim se ureuju porezi na imovinu. Ako se objekat u izgradnji nalazi na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, a nosilac izdate graevinske dozvole je zakupac na tom zemljitu, kao dokaz uz zahtev za upis prava u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima podnosi se - 53 ugovor o kupovini objekta u izgradnji, odnosno drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji, koji je sudski overen i sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja zakona kojim se ureuju porezi na imovinu i ugovor sa jedinicom lokalne samouprave, odnosno preduzeem iz lana 91. ovog zakona o izmeni ugovora o zakupu, a kao dokaz iz stava 2. ovog lana investitor prilae izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim pravom zakupa na svoje ime u teretnom listu. Ako je predmet izdate graevinske dozvole nadziivanje, odnosno pretvaranje zajednikih prostorija u stan ili poslovni prostor, kao dokaz iz stava 2. ovog lana podnosi se ugovor o kupovini objekta u izgradnji, odnosno drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji, koji je sudski overen i sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja zakona kojim se ureuju porezi na imovinu i ugovor zakljuen sa skuptinom, odnosno savetom zgrade, u skladu sa posebnim zakonom. Ako je predmet izdate graevinske dozvole rekonstrukcija postojeeg objekta, kao dokaz iz stava 2. ovog lana podnosi se izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim pravom svojine na objektu za koji je izdata graevinska dozvola o rekonstrukciji. Kao dokaz iz stava 2. ovog lana moe se podneti i pravnosnano reenje o nasleivanju, kao i reenje o statusnoj promeni privrednog drutva iz koga se na nesporan nain moe utvrditi pravni kontinuitet podnosioca. Zahtev za izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli, moe se podneti dok traje graenje objekta. Reenje o izmeni reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli izdaje se u roku od osam dana od dana podnoenja urednog zahteva i sadri podatke o izmeni u pogledu imena, odnosno naziva investitora, dok u ostalim delovima ostaje

nepromenjeno. Na osnovu reenja iz stava 9. ovog lana, nadleni organ je duan da na glavnom projektu upie i peatom organa overi nastalu promenu. Reenje iz stava 9. ovog lana dostavlja se ranijem i novom investitoru i graevinskoj inspekciji. Na reenje iz stava 9. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja, a ako je donosilac reenja Ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, tubom se moe pokrenuti upravni spor. 9. Izmena reenja o graevinskoj dozvoli usled promena u toku graenja lan 142. Ako u toku graenja objekta, odnosno izvoenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu graevinsku dozvolu i glavni projekat, investitor je duan da podnese zahtev za izmenu graevinske dozvole. Izmenom u smislu stava 1. ovog lana smatra se svako odstupanje od poloaja, dimenzija, namena i oblika objekta utvrenih u graevinskoj dozvoli i glavnom projektu. Uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se novi glavni projekat sa nastalim izmenama u toku graenja. - 54 Ako organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole utvrdi da su nastale izmene u skladu sa vaeim planskim dokumentom, donee reenje o izmeni graevinske dozvole u roku od 15 dana od dana prijema uredne dokumentacije. 10. Posebni sluajevi graenja, odnosno izvoenja radova bez pribavljene graevinske dozvole lan 143. Graenju objekta, odnosno izvoenju pojedinih radova moe se pristupiti i bez prethodno pribavljene graevinske dozvole, ako se objekat gradi neposredno pred nastupanje ili za vreme elementarnih nepogoda, kao i radi otklanjanja tetnih posledica od tih nepogoda, neposredno posle njihovog nastupanja, u sluaju havarije na energetskim objektima ili telekomunikacionim sistemima, kao i u sluaju rata ili neposredne ratne opasnosti. U sluaju havarije na energetskim objektima i telekomunikacionim sistemima, vlasnik objekta, odnosno sistema ima obavezu da odmah obavesti organ nadlean za poslove graevinske inspekcije o nastaloj havariji. Objekat iz stava 1. ovog lana moe ostati kao stalni, ako investitor pribavi graevinsku dozvolu, odnosno reenje iz lana 145. ovog zakona, u roku od jedne godine od dana prestanka opasnosti koje su prouzrokovale njegovo graenje, odnosno izvoenje radova. Ako investitor ne pribavi graevinsku dozvolu za objekat iz stava 1. ovog lana u propisanom roku, duan je da takav objekat ukloni u roku koji odredi organ nadlean za poslove graevinske inspekcije, a koji ne moe biti dui od 30 dana. 11. Izgradnja objekata i izvoenje radova za koje se ne izdaje

graevinska dozvola lan 144. Jednostavni objekti koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagraen glavni objekat (vrtna senila do 15m2 osnove, staze, platoi, vrtni bazeni i ribnjaci povrine do 12m2 i dubine do 1m, nadstrenice osnove do 10 m2, deja igralita, dvorini kamini povrine do 1,5m i visine do 3m, kolski prilazi objektima irine 2,5 - 3m, solarni kolektori i sl.), koji se izvode tako da ne ometaju izgled zgrada, susedne objekte i peake staze, stone jame do 20m2 osnove; grobnice i spomenici na groblju; peake staze, ploe za obavetavanje do 6 m2 i druga oprema u zatienim prirodnim dobrima (prema odluci javnih preduzea koji upravljaju tim prirodnim dobrom); telekomunikaciona sredstva koja se postavljaju ili instaliraju na telekomunikacionim kablovima i mreama, antenskim stubovima i nosaima (izuzev antenskih sistema zemaljskih satelitskih stanica i parabolinih antena radio stanica svih namena iji je prenik vei od 2,5 m) i na postojeim zgradama, putevima, prostorijama, telekomunikacionoj infrastrukturi i kontejnerima, tipski kabineti baznih stanica na odgovarajuim nosaima, kontejneri za smetaj telekomunikacione opreme i ureaja, tipski ormani za unutranju i spoljanju montau za smetaj telekomunikacione opreme i sl.; stubii katodne zatite za eline cevovode i stanice katodne zatite, oznake kilometrae, oznake skretanja i zatitne lule na ukrtanjima sa putevima i prugama na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda, ne smatraju se objektima ili pomonim objektima u smislu ovog zakona i na njih se ne primenjuju odredbe ovog zakona. - 55 lan 145. Graenje objekata iz lana 2. stav 1. ta. 24) i 25) ovog zakona, izvoenje radova na investicionom odravanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, adaptacija, sanacija i promena namene objekta bez izvoenja graevinskih radova, odnosno promena namene objekta, vre se na osnovu reenja kojim se odobrava izvoenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole. Uz zahtev za izdavanje reenja iz stava 1. ovog lana podnosi se: 1) dokaz o pravu svojine u skladu sa lanom 135. ovog zakona; 2) idejni projekat, odnosno glavni projekat za radove na sanaciji i adaptaciji objekta; 3) informacija o lokaciji za izgradnju pomonih objekata, garaa i trafo stanica 10/04 kV ili 20/04 kV; 4) dokaz o ureenju odnosa u pogledu plaanja naknade za ureivanje graevinskog zemljita za izgradnju tipskih trafo stanica 10/04 kV i 20/04 kV (osim stubnih trafo stanica), garaa, ostava i drugih slinih objekata, kao i za promenu namene objekta bez izvoenja radova.

Za radove iz stava 1. ovog lana na objektima od kulturno-istorijskog znaaja i objektima za koje se pre obnove (restauracije, konzervacije, revitalizacije) ili adaptacije, moraju izdati konzervatorski uslovi, podnosi se i saglasnost organa, odnosno organizacije nadlene za poslove zatite kulturih dobara, na idejni odnosno glavni projekat. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, po zahtevima za izdavanje reenja o odobrenju izvoenja radova na graenju, odnosno izvoenju radova na graenju objekata iz lana 2. taka 24) ovog zakona kao i za adaptaciju i sanaciju objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zatite zatienog prirodnog dobra od izuzetnog znaaja, kao i za izvoenje radova na investicionom odravanju, adaptaciji i sanaciji u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne batine, reava nadleni organ jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetni objekat. Nadleni organ odbacie zakljukom zahtev kao nepotpun, ako investitor ni u naknadno ostavljenom roku od tri dana ne izvri dopunu zahteva dostavljanjem propisanih dokaza. Protiv ovog zakljuka moe se izjaviti alba u roku od tri dana od dana dostavljanja. Nadleni organ odbie reenjem zahtev ako je izvoenje radova, odnosno promena namene objekta iz stava 1. ovog lana u suprotnosti sa planskim dokumentom ili je za radove navedene u zahtevu potrebno izdavanje graevinske dozvole, u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva. Nadleni organ donosi reenje kojim se odobrava izvoenje radova u roku od osam dana od dana podnoenja urednog zahteva. Na reenja iz st. 6. i 7. moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja reenja. Po zavretku izgradnje, odnosno izvoenja radova na ugradnji unutranjih instalacija za gas, energetskim i telekomunikacionim objektima iz lana 2. taka 25) ovog zakona, moe se izdati upotrebna dozvola u skladu sa ovim zakonom, po zahtevu investitora. Pravnosnano reenje iz stava 7. ovog lana kojim se odobrava izgradnja garaa, trafo stanica 10/04 kV ili 20/04 kV, promena namene objekta, odnosno dela - 56 objekta bez izvoenja graevinskih radova, predstavlja osnov za upis u odgovarajuu javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a ako je za objekat, odnosno izvoenje radova izdata upotrebna dozvola, osnov za upis u odgovarajuu javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima jesu pravnosnano reenje iz stava 7. ovog lana i pravnosnano reenje o upotrebnoj dozvoli.

lan 146. Postavljanje i uklanjanje manjih montanih objekata privremenog karaktera na povrinama javne namene (kiosci, letnje i zimske bate, tezge i drugi pokretni mobilijar), spomenika i spomen obeleja na povrinama javne namene, balon hala sportske namene, nadstrenica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu i ploveih postrojenja na vodnom zemljitu, obezbeuje i ureuje jedinica lokalne samouprave. 12. Privremena graevinska dozvola lan 147. Privremena graevinska dozvola se izdaje za izgradnju: asfaltne baze, separacije agregata, fabrike betona; samostojeih, ankerisanih meteorolokih anamometarskih stubova visine do 60 metara, prenika do 300m sa prateom mernom opremom; privremene saobraajnice, kao i za izvoenje istranih radova na lokaciji, u cilju utvrivanja posebnih uslova za izradu glavnog projekta i za izmetanje postojeih instalacija. Na postupak izdavanja privremene graevinske dozvole i njenu sadrinu primenjuju se odredbe l. 121, 135 i 136. ovog zakona. Zavisno od vrste objekta, odnosno radova, privremena graevinska dozvola se donosi za tano odreeni period u kome se objekat moe koristiti, odnosno izvoditi radovi, a koji ne moe biti dui od tri godine od dana donoenja privremene graevinske dozvole. U sluaju da investitor sam ne ukloni privremeni objekat u odreenom roku, organ koji je doneo privremenu graevinsku dozvolu, po slubenoj dunosti dostavlja zahtev graevinskoj inspekciji za uklanjanje. alba na reenje graevinskog inspektora ne zadrava izvrenje reenja.

VII. GRAENJE
1. Prijava radova lan 148. Investitor je duan da organu kojio je izdao graevinsku dozvolu i nadlenom graevinskom inspektoru prijavi poetak graenja objekta, osam dana pre poetka izvoenja radova. Ako je graevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, prijava se podnosi i graevinskoj inspekciji na ijoj teritoriji se nalazi objekat za koji se podnosi prijava poetka izvoenja radova. Prijava sadri datum poetka i rok zavretka graenja, odnosno izvoenja radova. Za linijske infrastrukturne objekte, pored dokaza i podataka iz stava 3. ovog lana, dostavlja se i akt ministarstva nadlenog za poslove finansija o uvoenju u posed nepokretnosti, u skladu sa posebnim zakonom, odnosno zakljuen ugovor o pravu slubenosti u skladu sa ovim zakonom. - 57 Rok za zavretak graenja poinje da tee od dana podoenja prijave iz

stava 1. ovog lana. 2. Priprema za graenje lan 149. Pre poetka graenja investitor obezbeuje: obeleavanje graevinske parcele, regulacionih, nivelacionih i graevinskih linija, u skladu sa propisima kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova; obeleavanje gradilita odgovarajuom tablom, koja sadri: podatke o objektu koji se gradi, investitoru, odgovornom projektantu, broj graevinske dozvole, izvoau radova, poetku graenja i roku zavretka izgradnje. 3. Izvoa radova lan 150. Graenje objekata, odnosno izvoenje radova moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za graenje objekata, odnosno za izvoenje radova (u daljem tekstu: izvoa radova. Graenje objekta, odnosno izvoenje radova iz lana 133. stav 2. ovog zakona moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajui registar za graenje te vrste objekata, odnosno za izvoenje te vrste radova, koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog izvoaa radova i odgovarajue strune rezultate. Odgovarajue strune rezultate, u smislu stava 2. ovog lana, ima privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje je izgradilo ili uestvovalo u graenju te vrste i namene objekata, odnosno te vrste radova. Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva, na predlog strune komisije koju obrazuje. Trokove utvrivanja ispunjenosti uslova iz stava 4. ovog lana, snosi podnosilac zahteva za utvrivanje uslova. Visinu trokova iz stava 5. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva. 4. Odgovorni izvoa radova lan 151. Izvoa radova odreuje odgovornog izvoaa radova koji rukovodi graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova. Odgovorni izvoa radova moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije-master, specijalistike akademske studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina ili sa steenim visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena (osnovne akademske studije, osnovne strukovne studije), odnosno na studijama u trajanju do tri godine za objekte iz stava 5. ovog lana odgovarajue struke, odnosno smera i odgovarajuom licencom za izvoenje radova. Licencu za odgovornog izvoaa radova moe da stekne lice sa steenim

visokim obrazovanjem odgovarajue struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena ili sa steenim visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena - 58 odgovarajue struke, odnosno smera, poloenim strunim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva sa visokim obrazovanjem na studijama drugog stepena, odnosno pet godina radnog iskustva sa visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena, sa strunim rezultatima na graenju objekata. Strunim rezultatima na graenju objekta u smislu stava 3. ovog lana smatraju se rezultati ostvareni na rukovoenju graenjem ili saradnji na graenju najmanje dva objekta. Graenjem objekata za koje odobrenje za izgradnju izdaje jedinica lokalne samouprave, spratnosti PO+P+4+PK ija ukupna povrina ne prelazi 2.000 m2 bruto povrine, objekata manje sloenih graevinskih konstrukcija raspona do 12 metara, lokalnih i nekategorisanih puteva i ulica, unutranjih instalacija vodovoda i kanalizacije, grejanja i klimatizacije, i elektroinstalacije, unutranjih gasnih instalacija, kao i izvoenje pojedinih graevinsko-zanatskih i instalaterskih radova i radova na unutranjem ureenju objekata i ureenju terena, moe rukovoditi i lice koje ima visoko obrazovanje na studijama prvog stepena, odgovarajue struke, odnosno smera, poloen struni ispit, najmanje pet godina radnog iskustva i sa vaeom licencom. Graenjem stambenih i pomonih objekata za svoje potrebe i potrebe lanova porodinog domainstva, kao i izvoenjem pojedinih graevinskih zanatskih i instalacijskih radova i radova na unutranjem ureenju objekata i ureenju terena, moe da rukovodi lice sa steenim visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena odgovarajue struke, odnosno smera ili srednjom kolskom spremom odgovarajue struke i poloenim strunim ispitom. 5. Obaveze izvoaa radova i odgovornog izvoaa radova lan 152. Izvoa radova je duan da: 1) pre poetka radova potpie glavni projekat; 2) reenjem odredi odgovornog izvoaa radova na gradilitu; 3) odgovornom izvoau radova obezbedi ugovor o graenju i dokumentaciju na osnovu koje se gradi objekat; 4) obezbedi preventivne mere za bezbedan i zdrav rad, u skladu sa zakonom. Izvoa radova podnosi organu koji je izdao graevinsku dozvolu, kao i optinskoj upravi na ijoj se teritoriji gradi objekat, izjavu o zavretku izrade temelja. Izvoa uz izjavu o zavretku izrade temelja prilae geodetski snimak

izgraenih temelja, u skladu sa propisima kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova. Nadleni organ, u roku od tri dana od dana prijema izjave iz stava 2. ovog lana, vri kontrolu usaglaenosti izgraenih temelja i o tome izdaje pismenu potvrdu. Ako nadleni organ po izvrenoj kontroli utvrdi da postoji odstupanje geodetskog snimka izgraenih temelja u odnosu na glavni projekat, odmah e obavestiti graevinskog inspektora o ovoj injenici, sa nalogom da se zapoeti radovi obustave do usaglaavanja izgradnje temelja sa glavnim projektom. Izvoa radova pismeno upozorava investitora, a po potrebi i organ koji vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona, o nedostacima u tehnikoj dokumentaciji i nastupanju nepredvienih okolnosti koje su od uticaja na izvoenje - 59 radova i primenu tehnike dokumentacije (promena tehnikih propisa, standarda i normi kvaliteta posle izvrene tehnike kontrole, pojava arheolokih nalazita, aktiviranje klizita, pojava podzemnih voda i sl.). Odgovorni izvoa radova duan je da: 1) izvodi radove prema dokumentaciji na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno glavnom projektu, u skladu sa propisima, standardima, ukljuujui standarde pristupanosti tehnikim normativima i standardu kvaliteta koji vae za pojedine vrste radova, instalacija i opreme; 2) organizuje gradilite na nain kojim e obezbediti pristup lokaciji, obezbeenje nesmetanog odvijanja saobraaja, zatitu okoline za vreme trajanja graenja; 3) obezbeuje sigurnost objekta, lica koja se nalaze na gradilitu i okoline (susednih objekata i saobraajnica); 4) obezbeuje dokaz o kvalitetu izvrenih radova, odnosno ugraenog materijala, instalacija i opreme; 5) vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije; 6) obezbeuje merenja i geodetsko osmatranje ponaanja tla i objekta u toku graenja; 7) obezbeuje objekte i okolinu u sluaju prekida radova; 8) na gradilitu obezbedi ugovor o graenju, reenje o odreivanju odgovornog izvoaa radova na gradilitu i glavni projekat, odnosno dokumentaciju na osnovu koje se objekat gradi. 6. Struni nadzor lan 153. Investitor obezbeuje struni nadzor u toku graenja objekta, odnosno izvoenja radova za koje je izdata graevinska dozvola. Struni nadzor obuhvata: kontrolu da li se graenje vri prema graevinskoj dozvoli, odnosno prema tehnikoj dokumentaciji po kojoj je izdata graevinska

dozvola; kontrolu i proveru kvaliteta izvoenja svih vrsta radova i primenu propisa, standarda i tehnikih normativa, ukljuujui standarde pristupanosti; kontrolu i overu koliina izvedenih radova; proveru da li postoje dokazi o kvalitetu materijala, opreme i instalacija koji se ugrauju; davanje uputstava izvoau radova; saradnju sa projektantom radi obezbeenja detalja tehnolokih i organizacionih reenja za izvoenje radova i reavanje drugih pitanja koja se pojave u toku izvoenja radova. Struni nadzor moe da vri lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za odgovornog projektanta ili odgovornog izvoaa radova. U vrenju strunog nadzora na objektu ne mogu da uestvuju lica koja su zaposlena u privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu ili preduzetnikoj radnji koje je izvoa radova na tom objektu, lica koja vre inspekcijski nadzor, kao i lica koja rade na poslovima izdavanja graevinske dozvole u organu nadlenom za izdavanje graevinske dozvole. - 60 -

VIII. UPOTREBNA DOZVOLA


1. Tehniki pregled objekta lan 154. Podobnost objekta za upotrebu utvruje se tehnikim pregledom. Tehniki pregled objekta vri se po zavretku izgradnje objekta, odnosno svih radova predvienih graevinskom dozvolom i glavnim projektom, odnosno po zavretku izgradnje dela objekta za koji se moe izdati upotrebna dozvola u skladu sa ovim zakonom, u roku od 30 dana od dana prijema zahteva za izvrenje tehnikog pregleda objekta. Tehniki pregled moe se vriti i uporedo sa izvoenjem radova na zahtev investitora, ako se po zavretku izgradnje objekta ne bi mogla izvriti kontrola izvedenih radova. Tehniki pregled obuhvata kontrolu usklaenosti izvedenih radova sa graevinskom dozvolom i tehnikom dokumentacijom na osnovu koje se objekat gradio, kao i sa tehnikim propisima i standardima koji se odnose na pojedine vrste radova, odnosno materijala, opreme i instalacija. 1.1. Komisija za tehniki pregled objekta lan 155. Tehniki pregled objekata za koje je graevinsku dozvolu donelo Ministarstvo, vri komisija koju obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva ili privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice kome se poveri vrenje tih poslova i koje je upisano u odgovarajui registar za obavljanje tih poslova. Tehniki pregled objekta za koje je graevinsku dozvolu izdao nadleni organ autonomne pokrajine, vri komisija koju obrazuje taj organ ili privredno drutvo,

odnosno drugo pravno lice kome se poveri vrenje tih poslova i koje je upisano u odgovarajui registar za obavljanje tih poslova. Tehniki pregled objekta za koje je graevinsku dozvolu izdala jedinica lokalne samouprave, vri komisija koju obrazuje organ nadlean za poslove graevinarstva jedinice lokalne samouprave ili privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice kome se poveri vrenje tih poslova i koje je upisano u odgovarajui registar za obavljanje tih poslova. Tehniki pregled objekta obezbeuje investitor, u skladu sa ovim zakonom. lan 156. U vrenju tehnikog pregleda moe da uestvuje lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za odgovornog projektanta, odnosno odgovornog izvoaa radova za tu vrstu objekata. U vrenju tehnikog pregleda, za objekte za koje je raena studija uticaja na ivotnu sredinu, mora da uestvuje lice koje je struno iz oblasti koja je predmet studija, a koje ima steeno visoko obrazovanje odgovarajue struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena diplomske akademske studije master, specijalistike akademske studije, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina. U vrenju tehnikog pregleda ne mogu da uestvuju lica koja su zaposlena u preduzeu, odnosno drugom pravnom licu koje je izradilo tehniku dokumentaciju ili je bilo izvoa radova kod investitora, lica koja su uestvovala u izradi tehnike - 61 dokumentacije i studije uticaja na ivotnu sredinu, ili u izvoenju radova kod investitora, lica koja su vrila struni nadzor, lica koja vre inspekcijski nadzor kao i lica koja rade na poslovima izdavanja odobrenja za izgradnju u organu nadlenom za izdavanje odobrenja za izgradnju. Ne moe se vriti tehniki pregled objekta ili njegovog dela, ni odobriti upotreba ako je objekat, odnosno njegov deo, izgraen bez graevinske dozvole i glavnog projekta. 1.2. Probni rad lan 157. Ako se, radi utvrivanja podobnosti objekta za upotrebu, moraju vriti prethodna ispitivanja i provera instalacija, ureaja, postrojenja, stabilnosti ili bezbednosti objekta, ureaja i postrojenja za zatitu ivotne sredine, ureaja za zatitu od poara ili druga ispitivanja, ili ako je to predvieno tehnikom dokumentacijom, komisija za tehniki pregled, odnosno preduzee ili drugo pravno lice kome je povereno vrenje tehnikog pregleda moe da predloi nadlenom organu da odobri putanje objekta u probni rad, pod uslovom da utvrdi da su za to ispunjeni uslovi. Reenjem o odobravanju putanja objekta u probni rad utvruje se vreme

trajanja probnog rada koje ne moe biti due od jedne godine, kao i obaveza investitora da prati rezultate probnog rada i da po isteku probnog rada nadlenom organu dostavi podatke o njegovim rezultatima. Komisija za tehniki pregled, odnosno preduzee ili drugo pravno lice lice kome je povereno vrenje tehnikog pregleda, u toku probnog rada objekta proverava ispunjenost uslova za izdavanje upotrebne dozvole i po isteku roka probnog rada svoj izvetaj dostavlja organu nadlenom za izdavanje upotrebne dozvole. 2. Izdavanje upotrebne dozvole lan 158. Objekat se moe koristiti po prethodno pribavljenoj upotrebnoj dozvoli. Organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole izdaje reenjem upotrebnu dozvolu, u roku od sedam dana od dana prijema nalaza komisije za tehniki pregled kojim je utvreno da je objekat podoban za upotrebu. Upotrebna dozvola izdaje se za ceo objekat ili za deo objekta koji predstavlja tehniko-tehnoloku celinu i moe se kao takav samostalno koristiti ili je za graenje tog dela objekta doneta posebna graevinska dozvola. Upotrebna dozvola se izdaje kada se utvrdi da je objekat, odnosno deo objekta podoban za upotrebu. Pre izdavanja upotrebne dozvole nadleni organ proverava da li je investitor izvrio sve uplate. Upotrebna dozvola sadri i garantni rok za objekat i pojedine vrste radova utvrene posebnim propisom. Organ iz stava 2. ovog lana odbie reenjem zahtev za izdavanje upotrebne dozvole ako investitor nije uklonio objekte izgraene u okviru pripremnih radova. Upotrebna dozvola se dostavlja investitoru i nadlenom graevinskom inspektoru. - 62 Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja. Na reenje iz stava 2. ovog lana, kada je donosilac reenja ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja. 3. Odravanje objekta lan 159. Vlasnik objekta za koji je izdata upotrebna dozvola obezbeuje izvoenje radova na investicionom i tekuem odravanju objekta kao i redovne, vanredne i specijalistike preglede objekta, u skladu sa posebnim propisima. lan 160. Objekat koji se gradi, odnosno ije je graenje zavreno bez graevinske dozvole, ne moe biti prikljuen na elektroenergetsku, gasovodnu, telekomunikacionu ili mreu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju.

IX. STRUNI ISPIT I LICENCE ZA ODGOVORNOG PLANERA, URBANISTU, PROJEKTANTA I IZVOAA RADOVA

1. Struni ispit lan 161. Struni ispit, koji je kao uslov za obavljanje odreenih poslova propisan ovim zakonom, polae se pred komisijom koju obrazuje ministar nadlean za poslove urbanizma i graevinarstva. Trokove polaganja strunog ispita snosi kandidat ili privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice u kome je kandidat zaposlen. 2. Izdavanje i oduzimanje licence lan 162. Licencu za odgovornog urbanistu, projektanta i izvoaa radova, kao i za odgovornog planera izdaje Inenjerska komora Srbije u skladu sa zakonom. Trokove izdavanja licence iz stava 1. ovog lana, snosi podnosilac zahteva za izdanje licence. Izdatu licencu Inenjerska komora Srbije moe reenjem oduzeti, ako utvrdi da ovlaeno lice nesavesno i nestruno obavlja poslove za koje mu je licenca izdata. Protiv reenja iz st. 1. i 3. ovog lana moe se izjaviti alba ministru nadlenom za poslove urbanizma i graevinarstva.

X. INENJERSKA KOMORA SRBIJE


lan 163. Inenjerska komora Srbije (u daljem tekstu: Komora) je pravno lice sa seditem u Beogradu, osnovana Zakonom o planiranju i izgradnji u cilju unapreenja uslova za obavljanje strunih poslova u oblasti prostornog i urbanistikog planiranja, - 63 projektovanja, izgradnje objekata i drugih oblasti znaajnih za planiranje i izgradnju, zatite opteg i pojedinanog interesa u obavljanju poslova u tim oblastima, organizovanja u pruanju usluga u navedenim oblastima, kao i radi ostvarivanja drugih ciljeva. lanovi Komore su inenjeri arhitektonske, graevinske, mainske, elektrotehnike, saobraajne, tehnoloke i inenjeri drugih tehnikih struka, kao i diplomirani prostorni planeri, kojima je izdata licenca iz lana 162. ovog zakona. lan 164. Komora obavlja sledee poslove: 1) utvruje profesionalna prava i dunosti i etike norme ponaanja lanova u obavljanju poslova izrade planskih dokumenata, projektovanja i izvoenja radova; 2) utvruje ispunjenost uslova za izdavanje licence za odgovornog planera, odgovornog urbanistu, odgovornog projektanta i odgovornog izvoaa radova u skladu sa odredbama ovog zakona; 3) proverava usklaenost izdatih licenci po propisima drugih zemalja; 4) vodi evidenciju lica iz take 2. ovog lana; 5) organizuje sudove asti za utvrivanje povreda profesionalnih standarda i normativa (profesionalne odgovornosti), kao i za izricanje mera za te povrede; 6) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Organizacija i nain obavljanja poslova iz stava 1. ovog lana blie se ureuje statutom i optim aktima Komore.

Na statut i opte akte Komore saglasnost daje ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva, uz pribavljeno miljenje pokrajinskog sekretarijata nadlenog za poslove urbanizma i graevinarstva. lan 165. Organi Komore su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i predsednik. Komora je organizovana po matinim sekcijama za odgovorne prostorne planere, urbaniste, projektante i odgovorne izvoae radova. Radom matine sekcije upravlja izvrni odbor sekcije. Upravni odbor ine predsednik, potpredsednik, tri predstavnika ministarstva nadlenog za poslove urbanizma i graevinarstva i predsednici izvrnih odbora matinih sekcija. Sastav, delokrug i nain izbora organa iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana utvruje se Statutom Komore. lan 166. Komora stie sredstva za rad od lanarine, naknade za utvrivanje ispunjenosti uslova za odgovorne urbaniste, projektante, odgovorne izvoae radova, kao i odgovorne planere, donacija, sponzorstva, poklona i drugih izvora u skladu sa zakonom. Komora utvruje visinu lanarine i naknade za izdavanje licence iz stava 1. ovog lana, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra nadlenog za poslove graevinarstva. - 64 Nadzor nad zakonitou rada Komore vri ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva.

XI. UKLANJANJE OBJEKATA


lan 167. Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove graevinarstva odobrie reenjem, po slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, za koji utvrdi da je usled dotrajalosti ili veih oteenja ugroena njegova stabilnost i da predstavlja neposrednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraaja. Reenje iz stava 1. ovog lana moe se izvriti ako su prethodno reena pitanja smetaja korisnika objekta, osim u sluaju kada se uklanjanje objekta odobrava na zahtev vlasnika koji taj objekat koristi. alba na reenje o uklanjanju objekta ne zadrava izvrenje reenja. Skuptina jedinice lokalne samouprave ureuje i obezbeuje uslove i mere koje je potrebno sprovesti i obezbediti u toku uklanjanja objekta koji predstavlja neposrednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraaja. lan 168. Uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, osim u sluaju izvrenja inspekcijskog reenja, moe se pristupiti samo na osnovu dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela. Uz zahtev za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela podnosi se : 1) glavni projekat ruenja u tri primerka;

2) dokaz o svojini na objektu 3) posebni uslovi, ako se radi o objektu ijim ruenjem bi bio ugroen javni interes (zatita postojee komunalne i druge infrastrukture, zatita kulturnog dobra, zatita ivotne sredine i sl.). Dozvola o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela izdaje se reenjem u roku od 15 dana od dana dostavljanja uredne dokumentacije. Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja. Na reenje iz stava 3. ovog lana, kada je donosilac reenja ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe pokrenuti upravni spor, u roku od 30 dana od dana dostavljanja reenja. Stranka u postupku izdavanja dozvole za uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, pored vlasnika objekta, jeste i vlasnik susednog objekta, ako se njegov objekat neposredno granii sa objektom ije uklanjanje se trai. lan 169. Ako nadleni organ jedinice lokalne samouprave utvrdi da se neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraaja moe otkloniti i rekonstrukcijom objekta, odnosno njegovog dela, o tome obavetava vlasnika objekta, radi preduzimanja potrebnih mera u skladu sa zakonom. - 65 Reenjem kojim se odobrava rekonstrukcija objekta u smislu stava 1. ovog lana utvruje se rok u kome se radovi na rekonstrukciji moraju zavriti. Ako se rekonstrukcija objekta ne zavri u utvrenom roku nadleni organ e naloiti, odnosno odobrie reenjem, po slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela. lan 170. Uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za graenje objekata, odnosno za izvoenje radova. Uklanjanjem objekta iz stava 1. ovog lana rukovodi odgovorni izvoa radova. Po izvrenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, mora se izvriti ureenje zemljita i odvoz graevinskog otpada, u skladu sa posebnim propisima. 1. Izvrenje reenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela lan 171. Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, koje se donosi na osnovu ovog zakona, izvrava republiki, pokrajinski, odnosno organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove graevinske inspekcije. Organ iz stava 1. ovog lana duan je da formira posebnu organizacionu jedinicu za izvrenje reenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela. Nadleni graevinski inspektor dostavlja reenje o uklanjanju objekta,

odnosno njegovog dela sa zakljukom o dozvoli izvrenja reenja, organizacionoj jedinici iz stava 2. ovog lana, u cilju sprovoenja. Organ nadlean za poslove graevinske inspekcije, na predlog organizacione jedinice iz stava 2. ovog lana, sainjava program uklanjanja objekata i odgovara za njegovo izvrenje. Trokovi izvrenja inspekcijskog reenja padaju na teret izvrenika. Ako izvrenik sam ne sprovede izvrenje reenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, reenje e se izvriti preko privrednog drutva, odnosno drugog pravnog lica ili preduzetnika, u skladu sa ovim zakonom, na teret izvrenika. Trokovi izvrenja inspekcijskog reenja padaju na teret budeta nadlenog organa, do naplate od izvrenika. Na zahtev organizacione jedinice iz stava 2. ovog lana, nadlena policijska uprava e, u skladu sa zakonom, pruiti policijsku pomo radi omoguavanja sprovoenja reenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela. Slubeno lice zaposleno u organizacionoj jedinici iz stava 2. ovog lana, po izvrenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela sainjava zapisnik o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, koji se dostavlja i organu nadlenom za poslove katastra nepokretnosti. - 66 -

XII. NADZOR
1. Inspekcijski nadzor lan 172. Nadzor nad izvravanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vri ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva. Inspekcijski nadzor vri nadleno ministarstvo preko inspektora u okviru delokruga utvrenog zakonom. Autonomnoj pokrajini poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urbanizma na teritoriji autonomne pokrajine i nad izgradnjom objekata za koje izdaje graevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona. Optini, gradu i gradu Beogradu, poverava se vrenje inspekcijskog nadzora nad izgradnjom objekata za koje izdaju graevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona. Gradu Beogradu poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urbanizma, na teritoriji grada Beograda, za izgradnju i rekonstrukciju objekata do 800 m2 bruto razvijene graevinske povrine. Poslove urbanistikog inspektora moe da obavlja diplomirani inenjer arhitekture-master, odnosno diplomirani inenjer arhitekture ili diplomirani graevinski inenjer-master, odnosno diplomirani graevinski inenjer, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom. Poslove graevinskog inspektora moe da obavlja diplomirani inenjer graevinarstva-master, odnosno diplomirani inenjer graevinarstva ili diplomirani inenjer arhitekture-master, odnosno diplomirani inenjer arhitekture, koji ima

najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom. Poslove inspekcijskog nadzora koji su ovim zakonom povereni optini moe da obavlja i lice koje ima visoko obrazovanje na studijama prvog stepena graevinske ili arhitektonske struke, odnosno lice koje ima viu kolsku spremu arhitektonske ili graevinske struke, najmanje tri godine radnog iskustva u struci, poloen struni ispit i koje ispunjava i druge uslove propisane zakonom. 2. Prava i dunosti urbanistikog inspektora lan 173. Urbanistiki inspektor, u vrenju inspekcijskog nadzora, ima pravo i dunost da proverava da li: 1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koje izrauje prostorne i urbanistike planove ili obavlja druge poslove odreene ovim zakonom ispunjava propisane uslove; 2) je planski dokument koji se odnosi na organizaciju, planiranje i ureenje prostora izraen i donet u skladu sa zakonom i propisom donetim na osnovu zakona; 3) su lokacijska dozvola i urbanistiki projekat, izraeni i izdati u skladu sa ovim zakonom; 4) je glavni projekat, na osnovu koga je izdata graevinska dozvola, izraen u skladu sa lokacijskom dozvolom, odnosno planskim dokumentom; - 67 5) se promene stanja u prostoru vre u skladu s ovim zakonom i propisima donetim na osnovu zakona, odnosno da li se promene stanja u prostoru vre u skladu sa pravilima i standardima struke; 6) je privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno javno preduzee ili druga organizacija koje utvruje posebne uslove za izgradnju objekata i ureenje prostora, kao i tehnike podatke za prikljuak na infrastrukturu, dostavilo potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta, odnosno lokacijske dozvole u propisanim rokovima. Privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje izrauje prostorne i urbanistike planove ili obavlja druge poslove odreene ovim zakonom, privredno drutvo, odnosno drugo pravno ili fiziko lice koje vri promene u prostoru, kao i nadlena optinska, odnosno gradska, odnosno uprava grada Beograda, duni su da urbanistikom inspektoru omogue potpun i nesmetan uvid u raspoloivu dokumentaciju. 3. Ovlaenja urbanistikog inspektora lan 174. U vrenju inspekcijskog nadzora urbanistiki inspektor je ovlaen da preduzima sledee mere: 1) da zabrani reenjem dalju izradu planskog dokumenta, ako utvrdi da privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje izrauje planski dokument ne

ispunjava uslove propisane zakonom; 2) da naloi reenjem organu nadlenom za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave, ponitavanje lokacijske dozvole i urbanistikog projekta, u roku koji ne moe biti dui od 15 dana, ako utvrdi da ti akti nisu u skladu sa zakonom, odnosno planskim dokumentom; 3) da naloi reenjem ministarstvu nadlenom za poslove prostornog planiranja, odnosno organu nadlenom za poslove prostornog planiranja autonomne pokrajine ponitavanje lokacijske dozvole, u roku koji ne moe biti dui od 15 dana, ako utvrdi da lokacijska dozvola nije izdata u skladu sa zakonom, odnosno planskim dokumentom; 4) da podnosi inicijativu pred drugostepenim organom za ponitaj graevinske dozvole; 5) da obavesti nadleni organ, odnosno nadlenog inspektora i da preduzme druge mere na koje je ovlaen, ako utvrdi da se promene stanja u prostoru ne vre u skladu sa ovim zakonom i propisom donetim na osnovu zakona; 6) da obavesti organ nadlean za donoenje planskog dokumenta i da predloi ministru nadlenom za poslove prostornog planiranja i urbanizma pokretanje postupka za ocenu zakonitosti planskog dokumenta, ako utvrdi da planski dokument nije donet u skladu sa zakonom ili da postupak po kojem je donet nije sproveden na nain propisan zakonom; 7) da bez odlaganja obavesti ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma, ako utvrdi da organ nadlean za donoenje planskog dokumenta nije u propisanom roku doneo planski dokument; 8) da preduzme mere protiv privrednog drutva ili drugog pravnog lica, ako u propisanom roku ne dostave potrebne podatke neophodne za prikljuak na tehniku i drugu infrastrukturu; 9) da preduzima i druge mere, u skladu sa zakonom. - 68 U sluaju iz stava 1. taka 1. ovog lana, privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik moe da nastavi sa izradom planskog dokumenta kad otkloni utvrene nepravilnosti i o tome pismeno obavesti inspektora koji je doneo reenje o zabrani izrade tog planskog dokumenta, a inspektor utvrdi da su nepravilnosti otklonjene. Kad urbanistiki inspektor utvrdi da je planski dokument donet suprotno odredbama ovog zakona, predloie ministru nadlenom za poslove prostornog planiranja i urbanizma da donese reenje o zabrani primene planskog dokumenta do njegovog usklaivanja sa zakonom i o tome obavestiti organ nadlean za njegovo donoenje.

Ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma donee reenje iz stava 3. ovog lana u roku od 15 dana od dana podnoenja predloga urbanistikog inspektora. 4. Prava i dunosti graevinskog inspektora lan 175. Graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora ima pravo i dunost da proverava da li: 1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koje gradi objekat, odnosno lice koje vri struni nadzor, odnosno lica koja obavljaju pojedine poslove na projektovanju ili graenju objekata, ispunjavaju propisane uslove; 2) je za objekat koji se gradi, odnosno za izvoenje radova izdata graevinska dozvola i podneta prijava o poetku graenja; 3) je investitor zakljuio ugovor o graenju, u skladu sa ovim zakonom; 4) se objekat gradi prema tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato reenje o prijavi radova iz lana 145. ovog zakona; 5) je gradilite obeleeno na propisan nain; 6) izvreni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrauju odgovaraju zakonu i propisanim standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta; 7) je izvoa radova preduzeo mere za bezbednost objekta, susednih objekata, saobraaja, okoline i zatitu ivotne sredine; 8) na objektu koji se gradi ili je izgraen postoje nedostaci koji ugroavaju bezbednost njegovog korienja i okoline; 9) izvoa radova vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije na propisani nain; 10) se u toku graenja i korienja objekta vre propisana osmatranja i odravanja objekta; 11) je tehniki pregled izvren u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona; 12) je za objekat koji se koristi izdata upotrebna dozvola; 13) se objekat koristi za namenu za koju je izdata graevinska, odnosno upotrebna dozvola; 14) obavlja i druge poslove utvrene zakonom ili propisom donetim na osnovu zakona. - 69 Graevinski inspektor je ovlaen da vri nadzor nad korienjem objekata i da preduzima mere ako utvrdi da se korienjem objekta dovode u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost okoline, ugroava ivotna sredina i ako se nenamenskim korienjem utie na stabilnost i sigurnost objekta. U vrenju inspekcijskog nadzora, graevinski inspektor je ovlaen da ue na gradilite i objekte u izgradnji, da trai isprave u cilju identifikacije lica, da uzima izjave od odgovornih lica, fotografie ili saini video snimak gradilita ili objekta, kao i da preduzima druge radnje vezane za inspekcijski nadzor, u cilju utvrivanja injeninog stanja.

Graevinski inspektor je duan da prua strunu pomo u vrenju poverenih poslova u oblasti inspekcijskog nadzora i da daje struna objanjenja i miljenja, kao i da neposredno uestvuje u vrenju inspekcijskog nadzora kad je to neophodno. 5. Ovlaenja graevinskog inspektora lan 176. U vrenju inspekcijskog nadzora graevinski inspektor je ovlaen da: 1) naredi reenjem uklanjanje objekta ili njegovog dela, ako se objekat gradi ili je njegovo graenje zavreno bez graevinske dozvole; 2) naloi reenjem obustavu radova i odredi rok koji ne moe biti dui od 30 dana za pribavljanje, odnosno izmenu graevinske dozvole, ako se objekat ne gradi prema graevinskoj dozvoli, odnosno glavnom projektu, a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi, odnosno izmeni graevinsku dozvolu, da naloi reenjem uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela; 3) naloi reenjem obustavu radova, ako investitor nije zakljuio ugovor o graenju, u skladu sa ovim zakonom; 4) naloi reenjem obustavu radova i odredi rok koji ne moe biti dui od 30 dana za pribavljanje graevinske dozvole, ako utvrdi da je za radove koji se izvode na osnovu reenja iz lana 145. ovog zakona potrebno pribaviti graevinsku dozvolu, a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi graevinsku dozvolu, da naloi reenjem uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela; 5) naloi reenjem obustavu radova i odredi rok koji ne moe biti dui od 30 dana za pribavljanje, odnosno izmenu graevinske dozvole, ako izgraeni temelji nisu usklaeni sa glavnim projektom, a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi graevinsku dozvolu, da naloi reenjem uklanjanje izgraenih temelja; 6) naloi reenjem uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela ako je nastavljeno graenje, odnosno izvoenje radova i posle donoenja reenja o obustavi radova; 7) naloi reenjem uklanjanje privremenog objekta iz lana 147. ovog zakona protekom propisanog roka; 8) naloi reenjem investitoru, odnosno vlasniku objekta zabranu daljeg uklanjanja objekta, odnosno njegovog dela, ako se objekat ili njegov deo uklanja bez reenja o dozvoli uklanjanja objekta, odnosno njegovog dela; 9) naloi reenjem obustavu radova, ako investitor nije reenjem odredio struni nadzor, u skladu sa ovim zakonom; 10) naredi sprovoenje drugih mera, u skladu sa ovim zakonom. - 70 Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela odnosi se i na delove objekta koji nisu opisani u reenju o ruenju, a nastali su nakon sastavljanja zabelebe i ine jednu graevinsku celinu. lan 177. Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da: 1) se u toku graenja ne preduzimaju mere za bezbednost objekta,

saobraaja, okoline i zatitu ivotne sredine, naredie reenjem investitoru, odnosno izvoau radova mere za otklanjanje uoenih nedostataka, rok njihovog izvrenja, kao i obustavu daljeg izvoenja radova dok se ove mere ne sprovedu, pod pretnjom prinudnog izvrenja na teret investitora, odnosno izvoaa radova; 2) izvreni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrauju ne odgovaraju zakonu i propisanim standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta, obustavie reenjem dalje izvoenje radova dok se ne otklone utvreni nedostaci; 3) gradilite nije obeleeno na propisan nain, odnosno pribavljena pismena potvrda o usaglaenosti izgraenih temelja sa glavnim projektom, naloie reenjem obustavu radova i odredie rok za otklanjanje nedostataka, koji ne moe biti dui od tri dana; Reenje iz stava 1. ovog lana moe se doneti i usmenim izricanjem na licu mesta, uz obavezu inspektora da pismeni otpravak izradi u roku koji ne moe biti dui od pet dana. Rok za izvrenje i rok za albu poinju da teku od dana donoenja usmenog reenja. lan 178. Ako graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da: 1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, odnosno lice kome je povereno vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ne ispunjava propisane uslove, zabranie reenjem dalje izvoenje radova do ispunjenja uslova; 2) na objektu koji se gradi ili koji je izgraen postoje nedostaci koji predstavljaju neposrednu opasnost po stabilnost, odnosno bezbednost objekta i njegove okoline i ivot i zdravlje ljudi, zabranie reenjem korienje objekta ili njegovog dela dok se ne otklone utvreni nedostaci; 3) se objekat za koji je izdata graevinska dozvola koristi bez upotrebne dozvole, naredie investitoru pribavljanje upotrebne dozvole u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dui od 90 dana, a ako je investitor ne pribavi u utvrenom roku donee reenje o zabrani korienja objekta; 4) se objekat za koji je izdata graevinska i upotrebna dozvola koristi za namenu koja nije utvrena graevinskom i upotrebnom dozvolom, naloie pribavljanje graevinske dozvole, odnosno reenja iz lana 145. ovog zakona u roku od 30 dana, a ako investitor ne pribavi graevinsku dozvolu, odnosno reenje iz lana 145. ovog zakona u ostavljenom roku, donee reenje o zabrani korienja objekta; 5) se korienjem objekta dovodi u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost susednih objekata, bezbednost okoline ili ugroava ivotna sredina,

naloie izvoenje potrebnih radova, odnosno zabraniti korienje objekta, odnosno dela objekta; - 71 6) objekat za koji je izdata graevinska dozvola, koji nije zavren u roku sadranom u prijavi poetka graenja objekta, odnosno izvoenja radova, naredie reenjem investitoru da u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dui od 90 dana, zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova, a ako investitor ne zavri objekat u ostavljenom roku, podnee prijavu za uinjeni prekraaj, odnosno privredni prestup. lan 179. Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se u toku graenja, odnosno korienja objekta ne vri propisano osmatranje, odnosno odravanje objekta, naredie reenjem investitoru i izvoau radova, odnosno korisniku objekta da uoene nepravilnosti otkloni. lan 180. Graevinski, odnosno urbanistiki inspektor duan je da na zahtev Inenjerske komore Srbije dostavi reenje koje u vrenju inspekcijskog nadzora donosi na osnovu ovog zakona. lan 181. Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se objekat gradi, odnosno izvode pripremni radovi bez graevinske dozvole, pored mera propisanih ovim zakonom, naredie reenjem bez odlaganja i zatvaranje gradilita. Reenje iz stava 1. ovog lana izvrno je danom donoenja. Mera iz stava 1. ovog lana sprovodi se stavljanjem slubenog znaka zatvoreno gradilite, peaenjem graevinskih maina i pribijanjem kopije reenja iz stava 1. ovog lana na vidnom mestu. Jedan primerak izvrnog reenja kojim se nareuje zatvaranje gradilita, graevinski inspektor dostavlja nadlenoj policijskoj upravi, koja e po potrebi pruiti policijsku pomo radi omoguavanja sprovoenja izvrenja tog reenja. lan 182. Kad graevinski inspektor, u vrenju inspekcijskog nadzora, utvrdi da je investitor nepoznat, reenje, odnosno zakljuak o dozvoli izvrenja dostavlja se pribijanjem na oglasnu tablu nadlenog organa i pribijanjem na objekat koji se gradi, odnosno upotrebljava. Reenje i zakljuak iz stava 1. ovog lana smatra se dostavljenim danom pribijanja na oglasnu tablu i objekat koji se gradi, odnosno upotrebljava, o emu se na originalnom arhivskom primerku reenja, odnosno zakljuka sainjava slubena beleka, koja naroito sadri vreme i mesto dostave. lan 183.

Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, graevinski inspektor donosi u sluajevima propisanim ovim zakonom. Reenjem iz stava 1. ovog lana odreuje se rok u kome je investitor duan ukloniti objekat ili njegov deo. Reenjem iz stava 1. ovog lana graevinski inspektor odreuje da li je pre uklanjanja objekta, odnosno dela objekta potrebno uraditi projekat ruenja, kao i nain izvrenja putem druge osobe u sluaju da investitor to sam nije uinio u roku odreenom reenjem o uklanjanju. - 72 Izuzetno, graevinski inspektor, u sluajevima iz stava 1. ovog lana nee doneti reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela (potporni zidovi, pretvaranje tavanskog prostora u stambeni, otvaranje portala na fasadi i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost po ivot i zdravlje ljudi ili susedne objekte ili sam objekat, ve e investitoru reenjem naloiti vraanje u prvobitno stanje, u skladu sa ovim zakonom. lan 184. Na reenje urbanistikog, odnosno graevinskog inspektora moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana prijema reenja. Na reenje urbanistikog, odnosno graevinskog inspektora alba se izjavljuje Vladi, preko ministarstva nadlenog za poslove urbanizma. Na reenje urbanistikog inspektora autonomne pokrajine alba se izjavljuje nadlenom izvrnom organu autonomne pokrajine, preko organa nadlenog za poslove urbanizma autonomne pokrajine. Na reenje urbanistikog inspektora grada Beograda alba se izjavljuje nadlenom izvrnom organu grada Beograda. Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja donetog u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji autonomne pokrajine. Gradu Beogradu poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja gradske optine, donetog u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji grada Beograda, u skladu sa ovim zakonom. alba izjavljena na reenje iz stava 1. ovog lana ne odlae izvrenje reenja.

XIII. LEGALIZACIJA OBJEKATA


lan 185. Legalizacija, u smislu ovog zakona, jeste naknadno izdavanje graevinske i upotrebne dozvole za objekat, odnosno delove objekta izgraene ili rekonstruisane bez graevinske dozvole. Graevinska dozvola iz stava 1. ovog lana izdae se za sve objekte izgraene, odnosno rekonstruisane ili dograene bez graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju do dana stupanja na snagu ovog zakona. Graevinska dozvola moe se izdati, u smislu ovog lana, i za objekte izgraene na osnovu graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i

potvrenog glavnog projekta na kojima je prilikom izvoenja radova odstupljeno od izdate graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta. Upotrebna dozvola izdae se i za objekte izgraene na osnovu graevinske dozvole, odnsono odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta, kod kojih postoji odstupanje od tehnike dokkumentacije na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno od odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta, ako ispunjavaju i druge uslove za korienje, a koriste se bez upotrebne dozvole. Kad organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole utvrdi da objekat koji se koristi, odnosno objekat ija je izgradnja zavrena bez graevinske dozvole, odnosno bez odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta ispunjava propisane uslove za graenje i korienje, graevinsku i upotrebnu dozvolu moe izdati jednim reenjem. - 73 Kriterijume za utvrivanje naknade za ureivanje graevinskog zemljita u postupcima legalizacije, za porodine stambene objekte do 100 m2, objekte izgraene iz sredstva budeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, odnosno sredstava pravnih lica iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, utvrdie ministar nadlean za poslove graevinarstva u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 186. Postupak legalizacije pokree se po zahtevu vlasnika bespravno izgraenog objekta, odnosno njegovog dela. Zahtev za legalizaciju podnosi se u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Vlasnici bespravno izgraenih objekata, odnosno delova objekta, koji su podneli prijavu za legalizaciju po ranije vaeem zakonu u propisanim rokovima, nemaju obavezu podnoenja zahteva u smislu stava 1. ovog lana, ve se ta prijava smatra zahtevom u smislu ovog zakona. lan 187. Za objekte izgraene, odnosno rekonstruisane ili dograene bez graevinske dozvole ne moe se naknadno izdati graevinska dozvola ako je objekat: 1) izgraen, odnosno rekonstruisan na zemljitu nepovoljnom za graenje (klizita, movarno tlo i sl.); 2) izgraen, odnosno rekonstruisan od materijala koji ne obezbeuje trajnost i sigurnost objekta; 3) izgraen na povrinama javne namene, odnosno zemljitu planiranom za ureenje ili izgradnju javnih objekata ili javnih povrina za koje se utvruje opti interes, u skladu sa posebnim zakonom; 4) izgraen, odnosno rekonstruisan u zoni zatite prirodnog ili kulturnog dobra; 5) izgraen, odnosno rekonstruisan sa namenom koja je u suprotnosti sa pretenom namenom u toj zoni;

6) izgraen, odnosno rekonstruisan na udaljenosti od susednog objekta koja je manja od udaljenosti propisane odredbama Pravilnika o optim uslovima o parcelaciji i izgradnji i sadrini, uslovima i postupku izdavanja akta o urbanistikim uslovima za objekte za koje odobrenje za izgradnju izdaje optinska, odnosno gradska uprava (Slubeni glasnik RS, broj 75/03) koje se odnose na meusobnu udaljenost objekata. 7) izgraen, odnosno rekonstruisan tako da je visina objekta vea od visine propisane odredbama Pravilnika o optim uslovima o parcelaciji i izgradnji i sadrini, uslovima i postupku izdavanja akta o urbanistikim uslovima za objekte za koje odobrenje za izgradnju izdaje optinska, odnosno gradska uprava (Slubeni glasnik RS, broj 75/03) koje se odnose na visinu objekata. Izuzetno od odredbe stava 1. taka 3) ovog lana nadleni organ e naknadno izdati graevinsku i upotrebnu dozvolu za izgraen ili rekonstruisan objekat javne namene, ako je taj objekat u funkciji javne namene. Izuzetno od odredbe stava 1. ta. 6) i 7) ovog lana nadleni organ e naknadno izdati graevinsku i upotrebnu dozvolu, ako podnosilac zahteva za legalizaciju priloi overenu saglasnost vlasnika susednog objekta. - 74 Za objekte iz stava 1. ta. 6) i 7) ovog lana, moe se naknadno izdati graevinska dozvola ako jedinica lokalne samouprave u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donese odluku kojom moe na drugaiji nain utvrditi uslove u pogledu udaljenosti od susednog objekta i visine objekta. Ako jedinica lokalne samouprave ne donese odluku iz stava 4. ovog lana u propisanom roku primenjuju se odredbe stava 1. ta. 6) i 7) ovog lana. lan 188. Uz zahtev za naknadno izdavanje graevinske dozvole za porodine stambene objekte do 100 m2 i stambene objekte preko 100 m2 sa jednim stanom, podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu, fotografije objekta i tehniki izvetaj o stanju objekta, instalacija, infrastrukturne mree i spoljnjeg ureenja koji sadri geodetski snimak objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom graevinskom povrinom u osnovi objekta i dokaz o uplati administrativne takse. lan 189. Uz zahtev za naknadno izdavanje graevinske dozvole za stambene objekte sa vie stanova, stambeno-poslovne objekte, poslovne i proizvodne objekte podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu, fotografije objekta i zapisnik o izvrenom vetaenju o ispunjenosti uslova za upotrebu objekta, sa specifikacijom posebnih fizikih delova, koji sadri geodetski snimak objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto

razvijenom graevinskom povrinom, izraen od strane privrednog drutva, odnosno drugog pravnog lica upisanog u odgovarajui registar za obavljanje tih poslova i dokaz o uplati administrativne takse. Zahtev iz stava 1. ovog lana moe podneti i svaki vlasnik posebnog fizikog dela objekta. Reenje iz stava 1. ovog lana izdaje se za objekat, sa obaveznom specifikacijom posebnih fizikih delova tog objekta. Vlasnici posebnih fizikih delova u objektu za koje je izdato reenje iz stava 1.ovog lana, mogu ostvariti pravo upisa svojine na tim posebnim fizikim delovima u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Odredbe ovog lana ne primenjuju se na objekte iz lana 133. stav 1. ta. 2), 3), 4), 10) i 11) ovog zakona. Uz zahtev za za naknadno izdavanje graevinske dozvole za objekte iz stava 5. ovog lana podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu, projekat izvedenog objekta izraen u skladu sa ovim zakonom, i dokaz o uplati administrativne takse. lan 190. Uz zahtev za izdavanje naknadnog reenja o prijavi radova za izgradnju pomonih objekata podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu i fotografije pomonog objekta. lan 191. Uz zahtev za naknadno izdavanje graevinske dozvole za objekte izgraene iz sredstava budeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, odnosno sredstava pravnih lica iji je osniva Republika Srbija, - 75 autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave podnosi se zapisnik o izvrenom vetaenju o tehnikoj ispravnosti i ispunjenosti uslova za upotrebu objekta, sa specifikacijom posebnih fizikih delova, koji sadri geodetski snimak objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom graevinskom povrinom u osnovi objekta, izraen od strane privrednog drutva, odnosno drugog pravnog lica upisanog u odgovarajui registar za obavljanje tih poslova. Graevinsku dozvolu iz stava 1. ovog lana izdaje organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole. Izdata graevinska dozvola objavljuje se na oglasnoj tabli nadlenog organa. Na reenje kojim se izdaje graevinska dozvola iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od sedam dana od dana javnog oglaavanja, a ako je reenje izdalo nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, moe se

tubom pokrenuti upravni spor. lan 192. Uz zahtev za naknadno izdavanje graevinske dozvole za radove na izgradnji objekta za koji je izdato odobrenje za izgradnju po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona, a kojim je odstupljeno od izdatog odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta, podnosi se dokaz o pravu svojine, odnosno zakupa na graevinskom zemljitu, odnosno pravu svojine na objektu, projekat izvedenog objekta izraen u skladu sa ovim zakonom i dokaz o uplati administrativne takse. lan 193. Pored dokaza koji su propisani u l. 188. i 189. ovog zakona, kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima na graevinskom zemljitu smatra se i: 1) za objekat izgraen na graevinskom zemljitu u svojini drugog lica pravnosnana sudska odluka kojom je utvreno pravo svojine na zemljitu, koju vlasnik pribavi u skladu sa propisima o svojinskim odnosima; 2) za objekat izgraen na graevinskom zemljitu ugovor o prenosu prava korienja, odnosno kupovini zemljita, koji je zakljuen do 13. maja 2003. godine izmeu tadanjeg korisnika zemljita i podnosioca zahteva i koji je overen kod nadlenog suda; ugovor o kupovini objekta ili objekta u izgradnji izmeu vlasnika, odnosno korisnika zemljita i podnosioca zahteva, koji je overen kod nadlenog suda; ugovor o suinvestiranju izgradnje objekta zakljuen izmeu vlasnika, odnosno korisnika zemljita i podnosioca zahteva, koji je overen kod nadlenog suda; pravnosnano reenje o nasleivanju; pravnosnano reenje o statusnoj promeni privrednog drutva iz koga se na nesporan nain moe utvrditi pravni kontinuitet podnosioca zahteva. lan 194. Organ nadlean za naknadno izdavanje graevinske dozvole utvruje da li je uz zahtev podneta sva propisana dokumentacija, odnosno svi dokazi propisani ovim zakonom. Vlasnici bespravno izgraenih objekata koji su podneli prijave u skladu sa ranije vaeim zakonom, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, dostavljaju dokaze propisane ovim zakonom za legalizaciju. Ako je u postupku podnet projekat izvedenog objekta, ne podnosi se tehniki izvetaj iz l. 188. ovog zakona, odnosno zapisnik iz l. 189. i 191. ovog zakona. - 76 Ako uz zahtev nisu podneti svi dokazi propisani ovim zakonom za legalizaciju, nadleni organ je duan da zatrai dopunu dokumentacije, u roku koji ne moe biti dui od 60 dana. Ako u ostavljenom roku podnosilac ne izvri dopunu dokumentacije, organ uprave e zahtev odbaciti zakljukom.

Protiv zakljuka iz stava 4. ovog lana je dozvoljena alba, a ako je po zahtevu reavalo ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, moe se tubom pokrenuti upravni spor. Pravnosnaan zakljuak iz stava 4. ovog lana dostavlja se nadlenoj graevinskoj inspekciji. lan 195. Kada nadleni organ utvrdi da je uz zahtev podneta sva propisana dokumentacija i dokazi, pristupa odluivanju o mogunostima legalizacije, u skladu sa ovim zakonom. Ako nadleni organ utvrdi da ne postoji mogunost legalizacije, reenjem e odbiti zahtev. Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja, a ako je reenje donelo nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, moe se tubom pokrenuti upravni spor. Po pravnosnanosti, reenje iz stava 2. ovog lana dostavlja se nadlenoj graevinskoj inspekciji. Ako nadleni organ utvrdi da postoji mogunost legalizacije, obavetava podnosioca zahteva da u roku od 60 dana dostavi dokaz o ureivanju meusobnih odnosa sa organom, odnosno organizacijom koja ureuje graevinsko zemljite. Po dostavljanju dokaza iz stava 5. ovog lana, nadleni organ u roku od 15 dana izdaje graevinsku i upotrebnu dozvolu jednim reenjem. Pravnosnano reenje iz stava 6. ovog lana predstavlja osnov za upis prava svojine u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima. Organ nadlean za upis prava svojine u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, prilikom upisa objekta stavlja zabelebu da je pravo svojine na objektu utvreno na osnovu graevinske i upotrebne dozvole izdate u postupku legalizacije, te da, s obzirom na minimalnu tehniku dokumentaciju koja je propisana, Republika Srbija ne garantuje za stabilnost i sigurnost objekta. Ako u propisanom roku podnosilac zahteva ne dostavi dokaz o ureivanju meusobnih odnosa sa organom, odnosno organizacijom koja ureuje graevinsko zemljite, nadleni organ e zakljukom odbaciti zahtev. Protiv zakljuka iz stava 9. ovog lana je dozvoljena alba, a ako je po zahtevu reavalo ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, moe se tubom pokrenuti upravni spor. Pravnosnaan zakljuak iz stava 9. ovog lana dostavlja se nadlenoj graevinskoj inspekciji. lan 196. Ministar nadlean za poslove graevinarstva propisuje blie kriterijume iz lana 187. ovog zakona, nain izrade i sadrinu tehnike dokumentacije propisane za postupak legalizacije, projekta izvedenog objekta, kao i sadrinu i nain izdavanja graevinske i upotrebne dozvole za objekte koji su predmet legalizacije.

- 77 lan 197. Ruenje objekata, koji su izgraeni, odnosno rekonstruisani ili dograeni bez graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju do dana stupanja na snagu ovog zakona, nee se izvravati niti e se za te objekte donositi reenje o uklanjanju do pravosnano okonanog postupka legalizacije. Graevinski inspektor e doneti bez odlaganja reenje o uklanjanju objekta ako reenje o ruenju nije doneto i ako utvrdi da se objekat gradi ili je njegovo graenje zavreno bez graevinske dozvole posle stupanja na snagu ovog zakona. lan 198. Pravnosnanim okonanjem postupka kojim se odbacuje ili odbija zahtev za legalizaciju, stiu se uslovi za uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela. Pravnosnani akt iz stava 1. ovog lana nadleni organ bez odlaganja dostavlja graevinskoj inspekciji. Graevinski inspektor je duan da odmah po dobijanju akta iz stava 1. ovog lana donese reenje o uklanjanju objekta, odnosno dela objekta, u skladu sa odredbama ovog zakona, ako takvo reenje ve nije doneto. lan 199. Objekat koji se koristi za stanovanje, osim objekata iz lana 187. ovog zakona, a za koji je podnet zahtev za legalizaciju u skladu sa ovim zakonom, moe biti privremeno, do pravnosnanog okonanja postupka legalizacije, prikljuen na elektroenergetsku, gasnu, telekomunikacionu ili mreu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju. lan 200. Jedinice lokalne samouprave su dune da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, dostave ministarstvu nadlenom za poslove graevinarstva spisak svih objekata izgraenih, odnosno rekonstruisanih ili dograenih bez graevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrenog glavnog projekta do dana stupanja na snagu ovog zakona, a nisu porueni na osnovu zakona koji prestaje da vai danom stupanja na snagu ovog zakona. Spisak objekata iz stava 1. ovog lana sadri: datum izgradnje, odnosno rekonstrukcije ili dogradnje objekta, namenu objekta, povrinu, ime vlasnika objekta, kao i podatke o donetom reenju o ruenju.

XIV. OVLAENJE ZA DONOENJE PODZAKONSKIH AKATA


lan 201. Ministar propisuje blie: 1) energetska svojstva i nain izraunavanja toplotnih svojstava objekata visokogradnje, energetske zahteve za nove i postojee objekte, kao i uslove, sadrinu i nain izdavanja sertifikata (lan 4); 2) tehnike standarde pristupanosti (lan 5); 3) tehnike propise o kvalitetu graevinskih proizvoda (lan 6); 4) uslove, nain voenja i pristupa, kao i sadrinu registra investitora (lan

8); - 78 5) sadrinu, nain i postupak izrade planskih dokumenata (l. 34, 46, 49. i 50); 6) uslove i kriterijume za su/finansiranje izrade planskih dokumenata (lan 39); 7) sadrinu i nain voenja i odravanja Centralnog registra planskih dokumenata i lokalnog informacionog sistema planskih dokumenata (l. 43. i 45); 8) sadrinu informacije o lokaciji i lokacijske dozvole (l. 53. i 55); 9) nain javne prezentacije urbanistikog projekta (lan 63); 10) sadrinu i nain donoenja programa ureivanja graevinskog zemljita, kao i kriterijume za odreivanje naknade za ureivanje graevinskog zemljita (l. 90. i 93); 11) sadrinu i nain izdavanja graevinske dozvole (l. 136. i 137); 12) nain, postupak i sadrinu podataka za utvrivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licence za izradu tehnike dokumentacije i licence za graenje objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, kao i uslove za oduzimanje tih licenci (l. 126. i 150); 13) sadrinu i nain vrenja kontrole tehnike dokumentacije (l. 129. i 131); 14) sadrinu i obim prethodnih radova, prethodne studije opravdanosti i studije opravdanosti, sadrinu i nain pripreme tehnike dokumentacije (l. 111. i 116); 15) metodologiju i proceduru realizacije projekata od znaaja za Republiku Srbiju (l. 111. -115); 16) izgled, sadrinu i mesto postavljanja gradiline table (lan 149); 17) sadrinu i nain voenja knjige inspekcije, graevinskog dnevnika i graevinske knjige (lan 152); 18) sadrinu i nain voenja strunog nadzora (lan 153); 19) sadrinu i nain vrenja tehnikog pregleda, izdavanja upotrebne dozvole, osmatranja tla i objekta u toku graenja i upotrebe i minimalne garantne rokove za pojedine vrste objekata, odnosno radova (l. 154. i 158); 20) uslove, program i nain polaganja strunog ispita u oblasti prostornog i urbanistikog planiranja, izrade tehnike dokumentacije i graenja (lan 161); 21) uslove i postupak izdavanja i oduzimanja licence za odgovornog urbanistu, projektanta i izvoaa radova, kao i za odgovornog planera (lan 162); 22) sadrinu projekta ruenja (lan 168); 23) obrazac i sadrinu legitimacije urbanistikog i graevinskog inspektora, kao i vrstu opreme koju koristi inspektor; 24) postupak donoenja i sadrinu programa uklanjanja objekata (lan 171); 25) izgled i sadrinu slubenog znaka, kao i postupak zatvaranja gradilita (lan 181). - 79 -

XV. KAZNENE ODREDBE

1. Privredni prestupi lan 202. Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo pravno lice, koje je investitor, ako: 1) izradu tehnike dokumentacije poveri privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu koja ne ispunjava propisane uslove (lan 126); 2) kontrolu tehnike dokumentacije poveri privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu koje ne ispunjava propisane uslove (lan 129); 3) ne obezbedi vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta (lan 153); 4) nastavi sa izvoenjem radova i posle donoenja reenja o njihovoj obustavi (lan 176); 5) ne zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova u ostavljenom roku (lan 178). Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, koje je investitor, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara. Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor. lan 203. Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo pravno lice koje gradi objekat, ako: 1) gradi objekat bez graevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje se objekat gradi ( lan 110); 2) postupa suprotno odredbama lana 152. ovog zakona; 3) nastavi sa graenjem objekta posle donoenja reenja o obustavi graenja (lan 176). Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu koje gradi, odnosno izvodi radove, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara. Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor. lan 204. Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo ili drugo pravno lice koje je ovlaeno da utvruje posebne uslove za izgradnju objekata i ureenje prostora, kao i tehnike podatke za prikljuak na infrastrukturu, ako u propisanom roku ne dostavi potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta, odnosno lokacijske dozvole (l. 46. i 54 ). Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, koje je ovlaeno da utvruje posebne uslove za izgradnju objekata i ureenje prostora, kao i tehnike podatke za prikljuak na infrastrukturu, ako u propisanom roku ne dostavi potrebne podatke i uslove za - 80 -

izradu planskog dokumenta, odnosno lokacijske dozvole, novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara (l.46. i 54). Prijavu za privredni prestup iz stava 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno nosilac izrade plana, a ako je osniva tog pravnog lica jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, odnosno Republika Srbija, obavetava osnivaa o podnetoj prijavi za privredni prestup. 3. Prekraji lan 205. Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, ako ne omogui urbanistikom ili graevinskom inspektoru vrenje nadzora u skladu sa ovim zakonom (l. 173. i 175). Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno nosilac izrade plana, a ako je osniva tog pravnog lica jedinica lokalne samouprave, autonomna pokrajina, odnosno Republika Srbija, obavetava osnivaa o podnetoj prijavi za prekraj. lan 206. Novanom kaznom od 300.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno lice koje je investitor objekta ako ne obezbedi pristup objektu osobama sa invaliditetom u skladu sa standardima pristupanosti ( lan 5). Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni urbanistiki inspektor. lan 207. Novanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno lice koje izrauje dokumente prostornog i urbanistikog planiranja ili obavlja druge poslove odreene ovim zakonom, ako ne omogui urbanistikom ili graevinskom inspektoru potpun i nesmetan uvid u raspoloivu dokumentaciju (l. 173. i 175). Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu, novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni urbanistiki, odnosno graevinski inspektor. lan 208. Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo, odnosno druga organizacija, odnosno drugo pravno lice koje gradi objekat, ako: 1) ne odredi lice koje rukovodi graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ili ako odredi lice koje za to ne ispunjava propisane uslove (l. 151. i 152);

2) ne obavesti nadleni organ o zavretku izgradnje temelja (lan 152. stav 3); - 81 3) pismeno ne upozori investitora ili lice koje vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona na nedostatke u tehnikoj dokumentaciji (lan 152. stav 6); 4) ne vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu ili ne obezbedi knjigu inspekcije (lan 152. stav 7. taka 5). Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu koje gradi objekat, novanom kaznom od 500 do 50.000 dinara. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor. lan 209. Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za prekraj odgovorno slubeno lice u nadlenom organu uprave ako: 1) ne dostavi u propisanom roku potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta (lan 46); 2) ne izda informaciju o lokaciji, lokacijsku dozvolu, graevinsku dozvolu, odnosno upotrebnu dozvolu u propisanom roku (l. 53, 56, 136. i 158); 3) ne organizuje javnu prezentaciju urbanistikog projekta (lan 63); 4) ne dostavi zahtev graevinskoj inspekciji za uklanjanje objekta za koji je izdata privremena graevinska dozvola (lan 147); 5) ne saini program i ne sprovede izvrenje uklanjanja objekta (lan 171); 6) ne omogui urbanistikom odnosno graevinskom inspektoru potpun i nesmetan uvid u raspoloivu dokumentaciju (l.173. i 175); 7) ne preduzme propisane mere u vrenju inspekcijskog nadzora (l. 173. i 175); 8) ne dostavi u propisanom roku podatke o objektima izgraenim bez graevinske dozvole (lan 200). Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do 30 dana. lan 210. Novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za prekraj odgovorno slubeno lice u nadlenom organu uprave ako: 1) izda lokacijsku dozvolu protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona (lan 54.); 2) izda graevinsku dozvolu protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona (l. 135. i 136.); 3) izda upotrebnu dozvolu protivno propisima (lan 158.). Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do 30 dana. lan 211. Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj nadleni inspektor koji u sluajevima iz l. 174, 176, 177, 178, 179, 180, 181, 182. i - 82 -

198. ovog zakona ne donese reenje, odnosno ne izda naredbu u primerenom roku, koji ne moe biti dui od sedam dana od dana saznanja za uinjeni prekraj. Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora do 30 dana. lan 212. Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj lice koje je osnovalo radnju, a obavlja delatnost izrade tehnike dokumentacije i izvoenja radova protivno odredbama ovog zakona (lan 126). Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj fiziko lice koje je investitor ako ne zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova u ostavljenom roku (lan 178).

XVI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 213. Danom stupanja na snagu ovog zakona Republika agencija za prostorno planiranje osnovana Zakonom o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06) nastavlja sa radom, u skladu sa ovim zakonom. Danom stupanja na snagu ovog zakona Inenjerska komora Srbije osnovana Zakonom o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06) nastavlja sa radom, u skladu sa ovim zakonom. Komisije za planove obrazovane na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji mogu nastaviti sa obavljanjem poslova do isteka mandata utvrenim aktom o obrazovanju. lan 214. Privredna drutva i druga pravna lica koja obavljaju poslove za koje su ovim zakonom propisani posebni uslovi, duna su da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana njegovog stupanja na snagu. Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona poloila struni ispit kojim je izvrena provera strune osposobljenosti za rad na poslovima odreenim ovim zakonom po propisima koji su bili na snazi u vreme njihovog polaganja, kao i lica kojima je tim propisima priznato pravo vrenja odreenih poslova, ispunjavaju uslove za vrenje tih poslova i prema odredbama ovog zakona ako ispunjavaju i ostale propisane uslove. lan 215. Optina, odnosno grad donee prostorni plan u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Optina, grad i grad Beograd donee plan generalne regulacije, odnosno planove generalne regulacije za sedite jedinice lokalne samouprave u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Optina, grad i grad Beograd donee planove generalne regulacije za ostala naselja, koji su predvieni za donoenje prostornim planom jedinice lokalne samouprave, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do stupanja na snagu planskih dokumenata iz st.1, 2. i 3. ovog lana

primenjivae se postojei prostorni i urbanistiki planovi. - 83 Informacija o lokaciji i lokacijska dozvola izdavae se na osnovu postojeih prostornih i urbanistikih planova do dana stupanja na snagu planskih dokumenata iz st. 1, 2. i 3. ovog lana. Postupak izrade i donoenja prostornog, odnosno urbanistikog plana zapoet pre stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se po odredbama ovog zakona, osim za prostorne, odnosno urbanistike planove za koje je obavljen javni uvid koji e se okonati po propisima po kojima su zapoeti. lan 216. Jedinice lokalne samouprave koje nisu donele prostorni plan optine do dana stupanja na snagu ovog zakona, donee odluku o izradi prostornog plana jedinice lokalne samouprave u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Prostorni plan optine, koji je donet do dana stupanja na snagu ovog zakona uskladie se sa odredbama ovog zakona, u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a odluku o usklaivanju prostornog plana sa odredbama ovog zakona jedinica lokalne samouprave donee u u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Grad Beograd e u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, doneti odluku o izradi planova iz lana 20. stav 3. ovog zakona, a u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donee, u skladu sa ovim zakonom, prostorne planove sa elementima prostornog plana jedinice lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima manje od 30.000 stanovnika donee odluku o izradi plana generalne regulacije za naseljeno mesto koje je sedite jedinice lokalne samouprave, u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Stupanjem na snagu plana generalne regulacije prestaju da vae generalni planovi, planovi detaljne regulacije, preispitani regulacioni planovi i preispitani detaljni urbanistiki planovi, doneti u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju, koji su u suprotnosti sa planom generalne regulacije. Jedinice lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima vie od 30.000 stanovnika, donee u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, odluku o usklaivanju generalnog plana sa odredbama ovog zakona koje se odnose na generalni urbanistiki plan i odluku o izradi planova generalne regulacije u skladu sa ovim zakonom, na celom graevinskom podruju naseljenog mesta. Stupanjem na snagu planova generalne regulacije, prestaju da vae odredbe

generalnog plana, planovi detaljne regulacije, preispitani regulacioni planovi i preispitani detaljni urbanistiki planovi, doneti u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju, koji su u suprotnosti sa planom generalne regulacije. Planovi detaljne regulacije, odnosno planovi generalne regulacije za pojedinana naseljena mesta koja nisu sedite jedinice lokalne samouprave, ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona koje se odnose na plan generalne regulacije. Planovi opteg ureenja, doneti po Zakonu o planiranju i izgradnji, usklauju se sa odredbama ovog zakona koje se odnose na ematski prikaz ureenja naseljenih mesta za delove teritorije za koje nije predviena izrada urbanistikog plana. Donoenjem prostornog plana jedinice lokalne samouprave usklaeni plan opteg ureenja postaje sastavni deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave kao ematski prikaz ureenja naseljenog mesta. - 84 lan 217. Do stupanja na snagu planskih dokumenata predvienih ovim zakonom, za izgradnju telekomunikacionih objekata, za koje se po ovom zakonu izdaje graevinska dozvola, na podruju za koje nije donet urbanistiki plan ili urbanistikim planom nije predviena izgradnja te vrste objekata, lokacijska dozvola se izdaje u skladu sa uslovima organa, odnosno organizacija nadlenih za poslove telekomunikacija, na osnovu godinjih planova razvoja telekomunikacionih mrea na teritoriji Republike Srbije, u skladu sa zakonom. lan 218. Reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i drugih zahteva za reavanje o pojedinanim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 219. Raniji sopstvenik, zakonski naslednik kao i lica na koja je raniji sopstvenik preneo pravo korienja u skladu sa zakonom, kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona utvreno pravo korienja na neizgraenom ostalom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06), ostaju nosioci prava korienja na tom zemljitu, do donoenja zakona kojim e se urediti vraanje oduzete imovine. Reenje kojim je utvreno pravo korienja iz stava 1. ovog lana predstavlja osnov za podnoenje zahteva za izdavanje graevinske dozvole u skladu sa ovim zakonom. Pravo korienja iz stava 1. ovog lana ostaje u prometu.

lan 220. Naknada za korienje graevinskog zemljita plaa se u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06), dok se navedena naknada ne integrie u porez na imovinu. lan 221. Odredba lana 4. stav 2. ovog zakona primenjivae se od dana stupanja na snagu propisa koji donosi ministar nadlean za poslove graevinarstva, kojim se blie propisuju uslovi, sadrina i nain izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima objekta, u skladu sa ovim zakonom. lan 222. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06). Do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlaenja iz ovog zakona, primenjivae se podzakonski akti doneti na osnovu zakona koji prestaje da vai danom stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. lan 223. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srbije.

ZAKON
O JAVNIM PUTEVIMA
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.

Ovim zakonom ureduju se pravni poloaj javnih puteva, uslovi i nain upravljanja, zatite i odravanja javnih puteva, izvori i nain finansiranja javnih puteva, posebni uslovi za izgradnju i rekonstrukciju javnih puteva i inspekcijski nadzor.

lan 2.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee znaenje: 1) "put" jeste izgradena, odnosno utvrdena povrina koju kao saobraajnu povrinu mogu da koriste svi ili odredjeni udesnici u saobraaju, pod uslovima odredjenim zakonom i drugim propisima; 2) "javni put" jeste put koji ispunjava propisane kriterijume za kategorizaciju od strane nadlenog organa; 3) "dravni put" jeste javni put koji saobraajno povezuje: - teritoriju drave sa mreom evropskih puteva, odnosno deo je mree evropskih puteva; - teritoriju drave sa teritorijom susednih drava; - celokupnu teritoriju drave; - privredno znaajna naselja na teritoriji drave; - podrudje dva ili vie okruga ili podrudje okruga, kao i njegov deo koji prolazi kroz naselje, u sluaju da nije izgraden obilazni put pored naselja; 4) "autoput" jeste dravni put koji je namenjen iskljudivo za saobraaj motornih vozila, sa viziki razdvojenim kolovozima po smerovima, denivelisanim raskrsnicama, potpunom kontrolom pristupa, koji ima najmanje dve saobraajne i jednu zaustavnu traku za svaki smer i kao takav obeleen propisanim saobraajnim znakom; 5) "optinski put" jeste javni put koji saobraajno povezuje teritoriju optine, odnosno grada, kao i teritoriju optine, odnosno grada sa mreom dravnih puteva; 6) "saobradajna povrina" jeste posebno uredena povrina za odvijanje svih ili odredjenih vidova saobraaja ili mirovanje vozila; 7) "nekategorisani put" jeste saobraajna povrina koja je dostupna veem broju raznih korisnika, koju nadleni organ proglasi nekategorisanim putem i koja je upisana u katastar nepokretnosti kao nekategorisani put;

8) "biciklistika staza" jeste saobraajna povrina obeleena propisanim saobraajnim znakom, namenjena za saobraaj bicikala i bicikala sa motorom;

9) "naselje" jeste izgradeni funkcionalno objedinjen prostor na kome su obezbe d eni uslovi za ivot i rad i za zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika, ije se granice utvrduju prostornim, odnosno urbanistikim planom optine, odnosno gradja i oznaavaju propisanim saobraajnim znakom na javnom putu; 10) "put van naselja" jeste deo javnog puta van granica naselja; 11) "put u naselju" jeste deo javnog puta unutar granica naselja

ije se karakteristike utvrduju prostornim, odnosno urbanistiekim planom optine,


odnosno gradja; 12) "ulica" jeste javni put u naselju koji saobraajno povezuje delove naselja; 13) "oznaavanje javnih puteva" jeste postupak definisanja kategorije i prostornog poloaja puta (kilometarska i hektometarska stacionaa); 14) "evidencija javnih puteva" jeste propisana sadrina saobraajno-tehnikih podataka i postupak prikupljanja, odnosno obnavljanja tih podataka o javnim putevima; 15) "kolovozna konstrukcija" jeste sistem koji slui da primi mehanika dejstva vozila i prenese ih na donji stroj javnog puta, da omogui bezbedno, nesmetano i ekonomieno kretanje vozila, bicikala i peaka. Zavrni sloj kolovozne konstrukcije je kolovozni zastor; 16) "kolovoz" jeste izgradjena povrina javnog puta po kojoj se odvija saobraaj i ine ga saobraajne trake (vozne, dodatne, ivine, zaustavne i sl.) za kretanje, odnosno mirovanje vozila; 17) "bankina" jeste element javnog puta u nasipu koji obezbeduje boenu stabilnost kolovozne konstrukcije i slui za postavljanje saobraajne signalizacije i opreme puta; 18) "rigola" jeste element javnog puta u useku za prihvatanje i kontrolisano vo denje povrinskih voda koji obezbeduje stabilnost kolovozne konstrukcije; 19) "berma" jeste prostor izmedu rigole i kosine useka i slui za zatitu rigole od erodiranog materijala, postavljanje saobraajne signalizacije i opreme puta, kao i za obezbedenje preglednosti puta; 20) "razdelna traka" jeste element javnog puta kojim se viziki razdvajaju smerovi vonje i slui za postavljanje saobraajne signalizacije i opreme puta, kao i za izgradnju elemenata putnog objekta. Razdelna traka irine vee od est metara jeste razdelni pojas; 21) "zatitna traka" jeste element javnog puta kojim se viziki razdvaja saobraaj motornih vozila od nemotorizovanog saobraaja; 22) "putni objekti" su mostovi, nadvonjaci, podvonjaci, vijadukti, akvadukti, propusti, tuneli, galerije, potporni i obloni zidovi i sl.; 23) "nadvonjak" jeste putni objekat iznad javnog puta za ukrtanje u dva nivoa sa putem, odnosno infrastrukturnim sistemom; 24) "podvonjak" jeste putni objekat ispod javnog puta za ukrtanje u dva nivoa sa putem, odnosno infrastrukturnim sistemom; 25) "objekti, postrojenja i uredaji za odvodnjavanje" slue za sakupljanje, odvo d enje, odnosno preusmeravanje povrinskih, pribrenih i

podzemnih voda radi zatite puta, odnosno suseda puta od tetnog dejstva voda sa puta; 26) "pratei sadraji javnog puta" jesu moteli, restorani, servisi, stanice za snabdevanje motornih vozila gorivom, prodavnice, objekti za rekreaciju i drugi objekti namenjeni pruanju usluga korisnicima puta; 27) "autobusko stajalite" je posebno izgra dj ena i ozna ena saobraajna povrina uz kolovoz javnog puta ili prikljuena na kolovoz javnog puta, namenjena za zaustavljanje vozila; 28) "granice gradjenja" jesu linije unutar kojih se izvode gradjevinski zahvati prilikom izgradnje, rekonstrukcije ili odravanja javnog puta; 29) "zemljini pojas" jeste kontinualna povrina sa obe strane useka i nasipa, irine najmanje jedan metar, mereno od linija koje ine krajnje take poprinog profila javnog puta van naselja na spoljnu stranu; 30) "raskrsnica" jeste povrina na kojoj se ukrtaju ili spajaju putevi i moe biti povrinska (ukrtanje u nivou), ili denivelisana (ukrtanje van nivoa); 31) "ukrtaj" jeste mesto ukrtanja dva puta, puta i eleznieke infrastrukture ili ukrtanje puta sa drugim infrastrukturnim sistemima van nivoa; 32) "prilazni put" jeste saobraajna povrina preko koje se omoguava vlasniku, odnosno neposrednom draocu nepokretnosti koja se nalazi pored javnog puta prilaz na taj put; 33) "prikljudak" jeste saobraajna povrina kojom se povezuje javni put nie kategorije sa javnim putem vie kategorije ili nekategorisani put, odnosno prilazni put sa javnim putem; 34) "infrastrukturni sistemi" obuhvataju transportne (vodne, eleznieke, cevovodne i sl.) i druge sisteme (snabdevanje vodom, kanalizacija, daljinsko grejanje, snabdevanje gasom, prenos i snabdevanje elektro energijom, telekomunikacije i sl.); 35) "potrebna preglednost" jeste preglednost za bezbedno zaustavljanje vozila ispred nepokretne prepreke na kolovozu javnog puta, koja mora biti obezbedena na svakoj taki puta i koja se odredjuje na osnovu vrednosti raunske brzine; 36) "potrebna preglednost na raskrsnici" odredjuje se iz uslova odvijanja saobraaja na ukrsnim pravcima saglasno zakonskoj i tehnikoj regulativi i koristi se za konstrukciju zone potrebne preglednosti raskrsnice oslobodene prepreka koje mogu ugroziti bezbednost saobraaja; 37) "sused" jeste vlasnik, odnosno neposredni dralac zemljita i objekata, odnosno uredaja na zemljitu, koje ima najmanje jednu zajednieku granicu sa javnim putem; 38) "zatitni pojas" jeste povrina uz ivicu zemljinog pojasa, na spoljnu stranu, eija je irina odredjena ovim zakonom i slui za zatitu javnog puta i saobraaja na njemu; 39) "pojas kontrolisane izgradnje" jeste povrina sa spoljne strane od granice zatitnog pojasa na kojoj se ogranieava vrsta i obim izgradnje objekata, koja je iste irine kao i zatitni pojas i koja slui za zatitu javnog puta i saobraaja na njemu; 40) "saobraajna signalizacija" obuhvata sredstva i uredjaje za praOenje, kontrolu, regulisanje i vodenje saobraajnih tokova (saobraajni znakovi na putevima);

41) "upravljanje saobraajem" jeste praenje, kontrola i vodenje saobraaja na mrei dravnih puteva ili na odredjenoj deonici dravnog puta; 42) "obustava saobraaja" jeste kontrolisani prekid saobraaja na javnom putu; 43) "ogranienje saobraaja" jeste zabrana kretanja pojedinih vrsta vozila na javnom putu; 44) "vanredni prevoz" jeste prevoz vozilom koje osovinskim optereenjem, ukupnom masom, irinom, duinom i visinom prekorauje propisane mere; 45) "odravanje puta" jeste izvodenje radova kojima se obezbeduje nesmetano i bezbedno odvijanje saobraaja i euva upotrebna vrednost javnog puta u stanju koje je bilo u trenutku izgradnje, odnosno rekonstrukcije; 46) "zatita puta" jeste zabrana ili ogranieavanje intervencija na javnom putu, zatitnom pojasu i pojasu kontrolisane izgradnje, propisanih ovim zakonom; 47) "klasifikacija puteva" jeste podla javnih puteva na osnovu propisanih kriterijuma; 48) "upotrebna vrednost puta" jeste vrednost javnog puta u trenutku procene, prema stepenu oeuvanosti projektovanih karakteristika; 49) "tehnika regulativa" jesu standardi, tehniki propisi, uputstva, uslovi i specifikacije za planiranje, projektovanje, gradenje, odravanje i zatitu javnih puteva; 50) "upravljad javnog puta" jeste javno preduzee, privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su registrovani za obavljanje dlatnosti upravljanja javnim putem.

lan 3.
Javni putevi i nekategorisani putevi ine mreu puteva. Putevi iz stava 1. ovog lana, kao dobra u optoj upotrebi, u dravnoj su svojini i na njima se mogu sticati prava korienja, prava slubenosti i druga prava odredjena zakonom.

lan 4.
Javni put, u smislu ovog zakona, obuhvata: 1) trup puta koji ine donji i gornji stroj: - donji stroj puta (nasipi; useci; zaseci; objekti, postrojenja i uredaji za odvodnjavanje puta i zatitu puta od povrinskih i podzemnih voda i sl.); - gornji stroj puta (kolovozna konstrukcija; ivine trake, odnosno ivinjaci; rigole; bankine; berme; razdelne trake i sl.); 2) putne objekte (mostovi, nadvonjaci, podvonjaci, vijadukti, akvadukti, propusti, tuneli, galerije, potporni i obloni zidovi i sl.); 3) priklju e ke; 4) trotoare, peake i biciklistieke staze koje prate kolovoz puta;

5) zemljini pojas; 6) vazduni prostor iznad kolovoza u visini od najmanje sedam metara, sa slobodnim prostorom u visini od najmanje 4,5 metara od najvie taake kolovoza, a za autoput u visini od najmanje 4,75 metara od najvie taake kolovoza; 7) objekte za potrebe puta (putne baze; naplatne stanice; kontrolne stanice; saobraajne povrine autobuskih stajalita; parkiralita; odmorita; zelene povrine i sl.); 8) saobraajnu signalizaciju; 9) opremu puta (sve vrste zatitnih ograda; smerokazi; instalacije rasvete i rasveta za potrebe saobraaja; uredaji za evidenciju saobraaja i sl.) i 10) objekte i opremu za zatitu puta, saobraaja i okoline (snegobrani; vetrobrani; zatita od osulina; zatita od buke i drugih tetnih uticaja na okolinu i sl.). Dravni put, pored elemenata iz stava 1. ovog lana, obuhvata i objekte, uredjaje i opremu za upravljanje saobraajem.

lan 5.
Prema znaaju saobraajnog povezivanja javni putevi se dele na: 1) dravne puteve I reda (saobraajno povezuju teritoriju drave sa mreom evropskih puteva, odnosno deo su mree evropskih puteva, teritoriju drave sa teritorijom susednih drava, celokupnu teritoriju drave, kao i privredno znaajna naselja na teritoriji drave); 2) dravne puteve II reda (saobraajno povezuju podrudje dva ili vie okruga ili podrudje okruga); 3) optinske puteve (saobraajno povezuju teritoriju optine, odnosno gradja, kao i teritoriju optine, odnosno gradja sa mreom dravnih puteva) i 4) ulice (saobraajno povezuju delove naselja). Vlada Republike Srbije (u daljem tekstu: Vlada) propisuje kriterijume za kategorizaciju dravnih puteva. Na osnovu kriterijuma iz stava 2. ovog lana Vlada donosi akt o kategorizaciji dravnih puteva. Skuptina optine, odnosno skuptina gradja, propisuje kriterijume za kategorizaciju optinskih puteva i ulica. Na osnovu kriterijuma iz stava 4. ovog lana skuptina optine, odnosno skuptina gradja, donosi akt o kategorizaciji optinskih puteva i ulica.

lan 6.
Prema poloaju u prostoru i uslovima odvijanja saobraaja javni putevi se dele na:

1) javne puteve van naselja i 2) javne puteve u naselju.

Javni put u naselju odredjuje se prostornim i urbanistiekim planom. Kolovozna konstrukcija ulica koje su istovremeno delovi dravnih ili optinskih puteva koji prolaze kroz naselja i saobraajna signalizacija, osim svetlosnih saobraajnih znakova, smatraju se delovima tih puteva. Pravac, odnosno promenu pravca dravnog puta, koji prolazi kroz naselje, odredjuje skuptina optine, odnosno skuptina gradja, po prethodno pribavljenoj saglasnosti ministarstva nadlenog za poslove saobraaja (u daljem tekstu: Ministarstvo). Promena pravca dravnog puta u naselju moe da se vri ako novi pravac dravnog puta ispunjava, po svojim tehnikim karakteristikama, uslove koji se zahtevaju za tu kategoriju puta. Odluka skuptine optine, odnosno skuptine grada o pravcu, odnosno promeni pravca dravnog puta koji prolazi kroz naselje doneta bez saglasnosti iz stava 4. ovog lana, nitava je. Pravac optinskog puta u naselju odredjuje skuptina optine, odnosno skuptina grada.

II. UPRAVLJANJE JAVNIM PUTEVIMA

lan 7.

Upravljanje javnim putem u smislu ovog zakona jeste: korienje javnog puta (organizovanje i kontrola naplate naknada za upotrebu javnog puta, vrenje javnih ovlaenja i sl.); zatita javnog puta; vrenje investitorske funkcije na izgradnji i rekonstrukciji javnog puta; organizovanje i obavljanje struenih poslova na izgradnji, rekonstrukciji, odravanju i zatiti javnog puta; ustupanje radova na odravanju javnog puta; organizovanje strue nog nadzora nad izgradnjom, rekonstrukcijom, odravanjem i zatitom javnog puta; planiranje izgradnje, rekonstrukcije, odravanja i zatite javnog puta; oznaavanje javnog puta i vodenje evidencije o javnim putevima i o saobraajno-tehnikim podacima za te puteve. Upravljanje dravnim putem, pored poslova iz stava 1. ovog lana, obuhvata i upravljanje saobraajem i organizovanje i obavljanje brojanja vozila na dravnom putu. Upravljanje dravnim putem je dlatnost od opteg interesa.

lan 8.
Delatnost upravljanja dravnim putevima obavlja javno preduzee koje osniva Vlada (u daljem tekstu: Javno preduzee). Dlatnost upravljanja dravnim putevima moe da obavlja i privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, pod uslovima i na nain utvrden zakonom kojim se ureduje obavljanje dlatnosti od opteg interesa.

-7-

lan 9.
Javno preduzee propisuje metodologiju brojanja vozila i vodenja podataka o prebrojanim vozilima na dravnom putu. Javno preduzee donosi srednjorodni plan izgradnje i rekonstrukcije, odravanja i zatite dravnih puteva i godinji program radova na odravanju, zatiti, izgradnji i rekonstrukciji dravnih puteva, uz saglasnost Vlade.

lan 10.
Javno preduzee duno je da organizuje naplatu putarine tako da se obezbedi protok vozila bez neophodnog zastoja. Javno preduzee duno je da obezbedi upravljanje saobraajem na dravnim putevima u skladu sa propisima kojima se ureduje bezbednost saobraaja na putevima. Upravljanje saobraajem obezbeduje se upotrebom: 1) telekomunikacionih, elektronskih i stacionarnih uredaja za praCenje, kontrolu, bezbednost i regulisanje saobraaja, kontrolu stanja kolovoza i za daljinsko obavetavanje i upozoravanje; 2) objekata i uredaja za naplatu putarine; 3) ventilacionih i sigurnosnih uredaja u tunelima; 4) objekata i uredaja za zatitu javnog puta i 5) objekata i uredaja za zatitu okruenja javnog puta.

lan 11.
Upravlja javnog puta duan je da oznaava i vodi evidencije o javnim putevima i o saobraajno-tehnikim i drugim podacima za te puteve. Ministar nadlean za poslove saobraaja (u daljem tekstu: Ministar) propisuje: 1) nain oznaavanja javnih puteva; 2) vrstu i sadrinu evidencija, nain vodenja evidencija, nain prikupljanja, odnosno obnavljanja podataka, kao i uslove koriCenja podataka iz evidencija o javnim putevima.

lan 12.

Deo dravnog ili optinskog puta koji po izgradnji ili rekonstrukciji ne pripada izgradjenom ili rekonstruisanom dravnom ili optinskom putu, ne smatra se delom tog puta. Ako se deo dravnog puta iz stava 1. ovog lana i dalje koristi za saobraaj, izvrie se njegova prekategorizacija.

upravljanje javnog puta u roku od tri meseca od dana prestanka korienja puta za saobraaj.

lan 13.
Upravljanje javnog puta duan je da u roku od 15 dana od dana dostavljanja upotrebne dozvole, podnese zahtev za upis prava korienja na javnom putu, kao i prava slubenosti i drugih prava odredjenih zakonom koja se ustanovljavaju na javnom putu u korist drugih lica u javne knjige i zvanine evidencije u koje se upisuju prava na nepokretnosti. Upravljanje javnog puta, odnosno lice u iju korist je ustanovljeno neko od prava iz stava 1. ovog lana, duno je da u roku od 15 dana od dana nastanka promena na ustanovljenim pravima, zasnovanih na zakonom propisanom pravnom osnovu, podnese zahtev za upis promene, odnosno brisanje podataka, u javne knjige i zvaniene evidencije u koje se upisuju prava na nepokretnosti.

lan 14.
Upravljanjeu javnog puta poverava se vrenje javnih ovlaenja koja se odnose na izdavanje: 1) saglasnosti za izgradnju, odnosno rekonstrukciju prikljuka na javni put; 2) saglasnosti za gra dj enje, odnosno postavljanje vodovoda, kanalizacije, toplovoda, elezni ke pruge i drugih slinih objekata, kao i telekomunikacionih i elektro vodova, instalacija, postrojenja i sl. na javnom putu; 3) saglasnosti za gra dj enje, odnosno postavljanje vodovoda, kanalizacije, toplovoda, elezni ke pruge i drugih slinih objekata, kao i telekomunikacionih i elektro vodova, instalacija, postrojenja i sl. u zatitnom pojasu javnog puta; 4) saglasnosti za izmenu saobraajnih povrina prateih sadraja javnog puta; 5) saglasnosti za odravanje sportske ili druge manifestacije na javnom putu; 6) posebne dozvole za obavljanje vanrednog prevoza na javnom putu i 7) odobrenja za postavljanje reklamnih tabli, reklamnih panoa, uredaja za slikovno ili zvuno obavetavanje ili oglaavanje na javnom putu, odnosno pored tog puta. Akti iz stava 1. ovog uslove. Upravljanje javnog puta duan je da odlui po zahtevu za izdavanje saglasnosti, dozvole i odobrenja iz stava 1. ovog lana u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva. Protiv akata iz stava 1. ovog lana moe se izjaviti alba Ministarstvu, odnosno nadlenom organu optine ili grada, u roku od osam dana od dana dostavljanja tog akta.

lana moraju da sadre saobraajno-tehnike

Upravlja javnog puta duan je da o aktima donetim u vrenju javnih ovlaenja vodi evidenciju.
lan 15.

Upravlja javnog puta duan je da obezbedi trajno, neprekidno i kvalitetno odravanje i zatitu javnog puta i da obezbedi nesmetano i bezbedno odvijanje saobraaja na njemu. Upravlja javnog puta odgovara za tetu koja nastane korisnicima javnog puta zbog proputanja blagovremenog obavljanja pojedinih radova na redovnom odravanju javnog puta propisanih ovim zakonom, odnosno zbog izvodenja tih radova suprotno propisanim tehnikim uslovima i nainu njihovog izvodenja.

III. FINANSIRANJE JAVNIH PUTEVA


lan 16.

Finansiranje izgradnje i rekonstrukcije, odravanja i zatite javnog puta obezbeduje se iz: 1) naknada za upotrebu javnog puta; 2) naknade za odravanje dravnog puta u visini od 10,0% od akcize na derivate nafte; 3) finansijskih kredita; 4) ulaganja domaih i stranih lica; 5) budeta Republike Srbije i 6) drugih izvora u skladu sa zakonom.
lan 17.

Za upotrebu javnog puta plaaju se naknade, i to: 1) godinja naknada za motorna vozila, traktore i prikljuna vozila; 2) godinja naknada za vozila na motorni pogon koja nisu obuhvaena takom 1) ovog lana; 3) naknada za vanredni prevoz; 4) naknada za postavljanje reklamnih tabli, reklamnih panoa, uredaja za slikovno ili zvuno obavetavanje ili oglaavanje na javnom putu, odnosno na drugom zemljitu koje koristi upravlja javnog puta, u skladu sa propisima; 5) posebna naknada za upotrebu javnog puta, njegovog dla ili putnog objekta (u daljem tekstu: putarina); 6) naknada za prekomerno korienje javnog puta, njegovog dla ili putnog objekta;

7) naknada za zakup delova zemljinog pojasa javnog puta;

8) puta; 9)

naknada za zakup drugog zemljita koje koristi upravlja javnog naknada za prikljudenje prilaznog puta na javni put;

10) naknada za postavljanje vodovoda, kanalizacije, elektridnih, telefonskih i telegrafskih vodova i sl. na javnom putu; 11) naknada za izgradnju komercijalnih objekata kojima je omoguden pristup sa javnog puta; 12) godinja naknada za korienje komercijalnih objekata kojima je omoguden pristup sa javnog puta i 13) naknada za upotrebu dravnog puta za vozila registrovana u inostranstvu.

lan 18.
Visinu naknade iz lana 17. ta 1) i 13) ovog zakona utvrduje Vlada.
.

Visinu naknade iz lana 17. taka 2) ovog zakona utvrduje nadleni organ optine, odnosno grada. Visinu naknade iz lana 17. ta 3) do 12) ovog zakona utvrduje upravlja javnog puta.
.

Odluka o visini naknade iz stava 3. ovog lana za dravni put donosi se uz saglasnost Vlade, a za optinski put, odnosno ulicu, uz saglasnost skuptine optine, odnosno skuptine grada.

lan 19.
Sredstva iz lana 16. taka 2) ovog zakona evidentiraju se na posebnom raunu Trezora Republike Srbije. Ministarstvo prenosi sredstva iz stava 1. ovog lana na raun Javnog preduzeda koje ta sredstva koristi za odravanje i zatitu dravnih puteva.

lan 20.
Naplatu naknade iz lana 17. taka 13) ovog zakona organizuje Javno preduzede na granidnim prlazima odredjenim propisima.

lan 21.
Sredstva od naplaene naknade iz lana 17. ta 1) i 2) ovog zakona prihod su optine.
.

Sredstva od napladene naknade iz lana 17. ta 3) do 13) ovog zakona za upotrebu dravnih puteva prihod su Javnog preduzeda, a sredstva
.

naplaena od tih naknada za upotrebu optinskih puteva i ulica prihod su upravljaa tih puteva i ulica.

- 11 -

lan 22.
Sredstva od naplaCenih naknada iz lana 17. ovog zakona koriste se za izgradnju, rekonstrukciju, odravanje i zatitu javnih puteva, kao i za trokove koriCenja i otplatu kredita za navedene namene.

lan 23.
Naknada iz lana 17. taka 1) ovog zakona ne plaa se za motorna vozila: 1) inostranih diplomatskih i konzularnih predstavnitava, ako je oslobodenje od plaanja te naknade predvideno medunarodnim sporazumom ili ako postoji reciprocitet; 2) osoba sa invaliditetom i 3) organizacija koje okupljaju osobe sa invaliditetom.

lan 24.
Naknada iz lana 17. taka 5) ovog zakona ne plaa se za motorna vozila: 1) policije; 2) Vojske Srbije i Crne Gore; 3) hitne pomoCi; 4) pod pratnjom (vozilima pod pratnjom smatraju se vozila kojima je dodeljena pratnja pripadnika policije ili vojne policije) i posebnim vozilima (vozilima snabdevenim uredajima za davanje svetlosnih i zvuenih znakova i to za vreme dok ti znakovi traju); 5) profesionalnih vatrogasnih jedinica, dobrovoljnih vatrogasnih drutava i vatrogasnih jedinica pravnih lica koja imaju vatrogasnu slubu organizovanu po propisima o zatiti od poara; 6) osoba sa invaliditetom i 7) organizacija koje okupljaju osobe sa invaliditetom.

lan 25.
Naknada iz lana 17. taka 5) ovog zakona ne plaa se, po odobrenju Javnog preduzea, za motorna vozila: 1) republieke inspekcije za dravne puteve i republieke inspekcije za drumski saobraaj; 2) privrednih drutava, preduzea i drugih pravnih lica, odnosno preduzetnika koji obavljaju poslove odravanja i zatite javnog puta za ije koriCenje se plaa putarina; 3) koja su u funkciji organizovanja i naplate putarine i

4) za prevoz lica i materijalnih dobara u okviru domaCih ili medunarodnih humanitarnih akcija. Za vozila iz stava 1. taka 4. ovog zakona dozvola se izdaje pojedinanom vozilu za pojedinanu vonju.

- 12 -

lan 26.
U pogledu naplate naknada utvrdenih ovim zakonom, kontrole, kamate, povraaja, zastarelosti, kazne i ostalog to nije uredeno ovim zakonom, primenjivaa se odredbe zakona kojim se ureduje poreski postupak i poreska administracija.

IV. ZATITA JAVNIH PUTEVA

lan 27.

Radi spreavanja ugroavanja stabilnosti javnog puta i obezbedivanja uslova za nesmetano odvijanje saobraaja i reim saobraaja na javnom putu, nosilac prava slubenosti na javnom putu, kao i drugih prava u skladu sa zakonom, moe da izvodi radove na javnom putu (gradjenje, odnosno postavljanje vodovoda, kanalizacije, toplovoda, elezni e ke pruge i drugih slinih objekata, kao i telekomunikacionih i elektro vodova, instalacija, postrojenja i sl.) samo ako je za izvodenje tih radova pribavio saglasnost upravljaa javnog puta.

lan 28.
U zatitnom pojasu pored javnog puta van naselja, zabranjena je izgradnja gradjevinskih ili drugih objekata, kao i postavljanje postrojenja, uredaja i instalacija, osim izgradnje saobraajnih povrina prateih sadraja javnog puta, kao i postrojenja, uredaja i instalacija koji slue potrebama javnog puta i saobraaja na javnom putu. U zatitnom pojasu iz stava 1. ovog lana moe da se gradi, odnosno postavlja, vodovod, kanalizacija, toplovod, eleznika pruga i drugi slidan objekat, kao i telekomunikacione i elektro vodove, instalacije, postrojenja i sl., po prethodno pribavljenoj saglasnosti upravljaa javnog puta koja sadri saobraaajno-tehnike uslove. Upravlja javnog puta duan je da obezbedi kontrolu izvodenja radova iz stava 2. ovog lana.

lan 29.
Zatitni pojas, sa svake strane javnog puta, ima sledee irine: 1) dravni putevi I reda - autoputevi 2) ostali dravni putevi I reda 3) dravni putevi II reda 4) optinski putevi 40 metara 20 metara 10 metara 5 metara

Odredbe stava 1. ovog lana, u pogledu irina zatitnog pojasa, primenjuju se i u naseljima, osim ako je drugaije odredjeno prostornim, odnosno urbanistiekim planom.

- 13 -

lan 30.
Izgradnja objekata u pojasu kontrolisane izgradnje dozvoljena je na osnovu donetih prostornih i urbanistiekih planova koji obuhvataju taj pojas. U pojasu iz stava 1. ovog lana zabranjeno je otvaranje rudnika, kamenoloma i deponija otpada i smea.

lan 31.
Ograde, drvee i zasadi pored javnih puteva podiu se tako da ne ometaju preglednost javnog puta i ne ugroavaju bezbednost saobraaja.

lan 32.
Zabranjeno je ukrtanje dravnog puta I reda sa elezniekom prugom u istom nivou.

lan 33.
Na raskrsnici javnog puta sa drugim putem i ukrtanja javnog puta sa elezniekom prugom u istom nivou, moraju se obezbediti zone potrebne preglednosti u skladu sa propisima. U zonama potrebne preglednosti zabranjeno je podizati zasade, ograde i drveCe, ostavljati predmete i materijale, postavljati postrojenja i uredjaje i graditi objekte, odnosno vriti druge radnje koje ometaju preglednost javnog puta. Vlasnik, odnosno neposredni dralac zemljita, koje se nalazi u zoni potrebne preglednosti, duan je da, na zahtev upravljaa javnog puta, ukloni zasade, ograde, drveCe, predmete, materijale, postrojenja, uredjaje i objekte iz stava 2. ovog lana, u cilju obezbedenja preglednosti puta. Lica iz stava 3. ovog lana imaju pravo na naknadu tete zbog ogranidenja koriCenja zemljita u zoni potrebne preglednosti, koju plaa upravlja javnog puta.

lan 34.
Lice koje upravlja objektom, postrojenjem, uredjajem, instalacijom i vodovima, ugradjenim u javni put, duno je da odrava taj objekat, postrojenje, uredaj, instalaciju i vod, na nain kojim se ne oteuje javni put, odnosno ne ugroava bezbednost saobraaja ili ne ometa odravanje javnog puta. U sluaju oteenja, odnosno kvara, objekata, postrojenja, uredaja, instalacija ili vodova iz stava 1. ovog lana lice koje upravlja tim objektima duno je da bez odlaganja pristupi otklanjanju oteCenja, odnosno kvara i istovremeno o

preduzetim radovima bez odlaganja obavesti upravljaa javnog puta. Lice iz stava 1. ovog lana, otklanjanju oteCenja, odnosno kvara, kojim se ne oteuje javni put ili ne ugroava bezbednost saobraaja, pristupa po prethodno pribavljenoj saglasnosti upravljaa javnog puta.

Trokove izvodenja radova iz st. 2. i 3. ovog lana, kao i trokove izvodenja radova na vraanju javnog puta u prvobitno stanje snosi lice iz stava 1. ovog lana.

lan 35.
Radi nesmetanog i bezbednog odvijanja saobraaja i zatite dravnog puta od oteenja, na mestima na kojima se okupljaju gradjani u velikom broju (sportski stadioni, sajmita, kole, javni lokali i sl.) ili na mestima koja se koriste za dranje stoke u veem broju (panjaci, ergele i sl.), a koja se nalaze pored dravnog puta sa velikom gustinom saobraaja, podie se odgovarajuOa ograda kojom se odvaja to mesto od dravnog puta. Podizanjem ograde iz stava 1. ovog lana ne moe se umanjiti preglednost na dravnom putu. Javno preduzee utvrduje potrebu podizanja ograde iz stava 1. ovog lana i odredjuje uslove i nain njenog podizanja i odravanja. Ograde su duni da podignu i odravaju vlasnici ili neposredni draoci zemljita ili objekata iz stava 1. ovog lana. Ako vlasnici ili neposredni draoci zemljita ili objekata ne podignu ili ne odravaju ograde, podizanje, odnosno odravanje izvri6e Javno preduzea o njihovom troku.

lan 36.
Zabranjeno je ostavljanje gradjevinskog i drugog materijala pored javnog puta, ako se time umanjuje preglednost na javnom putu.

lan 37.
Prikljudak prilaznog puta na javni put moe se graditi uz saglasnost upravljaa javnog puta. Raskrsnica ili ukrtaj optinskog, odnosno nekategorisanog puta, kao i ulice, sa dravnim putem, odnosno prikljudak na dravni put moe se graditi uz saglasnost Javnog preduzea. Saglasnost iz stava 2. ovog lana sadri narodito: posebne uslove izgradnje; potrebnu saobraajnu signalizaciju; opremu. Ako posebni uslovi predvideni u saglasnosti iz stava 2. ovog lana, zahtevaju gradjenje novih saobraajnih traka, ostrva za odvajanje saobraajnih traka, semaforizaciju i rasvetu na dravnom putu, odobrenje za izgradnju raskrsnice, ukrtaja ili prikljuka iz stava 2. ovog lana, izdaje Ministarstvo.

Odobrenje iz stava 4. ovog lana, za izgradnju raskrsnice, ukrtaja ili prikljuka, izdato bez prethodno pribavljene saglasnosti iz stava 2. ovog lana, nitavo je.

1) nije mogue izvriti povezivanje optinskog, odnosno nekategorisanog puta, kao i ulice, sa optinskim, odnosno nekategorisanim putem, kao i ulicom koji veO imaju izvedenu raskrsnicu, ukrtaj ili prikljudak na dravni put; 2) raskrsnica, ukrtaj ili prikljudak iz stava 2. ovog lana ne smanjuju kapacitet i protodnost saobraaja na dravnom putu i 3) raskrsnica, ukrtaj ili prikljudak iz stava 2. ovog lana nemaju tetne posledice za nesmetano i bezbedno odvijanje saobraaja na dravnom putu. Investitor izgradnje raskrsnice, ukrtaja ili prikljuka iz stava 2. ovog lana snosi trokove izgradnje i trokove postavljanja saobraajne signalizacije i opreme izgradene raskrsnice, ukrtaja ili prikljuka. Tehnikom pregledu izgradene raskrsnice, ukrtaja ili prikljuka na dravni put, prisustvuje ovlaeni predstavnik Javnog preduzea.

lan 38.
Zemljani put koji se ukrta ili prikljuduje na javni put mora se izgraditi sa tvrdom podlogom ili sa istim kolovoznim zastorom kao i javni put sa kojim se ukrta, odnosno na koji se prikljuduje, u irini od najmanje pet metara i u duini od najmanje 40 metara za dravni put I reda, 20 metara za dravni put II reda i 10 metara za optinski put, raunajuOi od ivice kolovoza javnog puta. Prilazni put koji se prikljuduje na javni put mora se izgraditi na nain propisan u stavu 1. ovog lana. Trokove izgradnje iz st. 1. i 2. ovog lana snosi investitor izgradnje zemljanog, odnosno prilaznog puta, u irini i duinama iz stava 1. ovog lana. Ako prilikom izgradnje ili rekonstrukcije javni put iz stava 1. ovog lana preseca zemljani put, trokove izgradnje zemljanog puta sa tvrdom podlogom ili istim kolovoznim zastorom kao i javni put sa kojim se ukrta, odnosno na koji se prikljuduje, snosi investitor radova na izgradnji, odnosno rekonstrukciji javnog puta.

lan 39.
Javno preduzee duno je da prilikom rekonstrukcije dravnog puta smanji broj raskrsnica ili prikljudaka optinskog ili nekategorisanog puta na dravni put, na najmanji moguOi broj, a u cilju poveOanja kapaciteta i poveanja nivoa bezbednosti saobraaja na dravnom putu.

lan 40.
Za izmenu saobraajnih povrina prateih sadraja javnog puta potrebno je pribaviti saglasnost upravljaa javnog puta.

lan 41.

Sused javnog puta duan je da omogui slobodno oticanje vode i odlaganje snega sa javnog puta na njegovo zemljite, uz naknadu prouzrokovane tete.

Sused javnog puta duan je da omogui prilaz javnom putu ili putnom objektu radi izvodenja radova na odravanju javnog puta ili putnog objekta, uz naknadu prouzrokovane tete. Upravlja javnog puta duan je da zakljui ugovor sa susedom javnog puta da na susedovom zemljitu izgradi odvodne kanale i druge uredjaje za odvodenje vode od trupa puta kao i da postavi privremene ili stalne uredjaje i regulacije, odnosno podigne zasade, za zatitu javnog puta i saobraaja na njemu od snenih lavina, smetova, buke, zaslepljujuih efekata i drugih tetnih uticaja, ako se isti ne mogu izgraditi, postaviti, odnosno podii na javnom putu. Odredbe st. 1. do 3. ovog lana shodno se primenjuju i na vlasnike, odnosno neposredne draoce zemljita, u sluaju kada se njihovo zemljite koristi u iste svrhe.

lan 42.
Radi zatite javnog puta od spiranja i odronjavanja, upravlja javnog puta, duan je, ako priroda zemljita doputa, da kosine useka, zaseka i nasipa, kao i zemljini pojas ozeleni travom, ukrasnim ibljem i drugim rastinjem tako da se ne ometa preglednost na javnom putu. Zasadi iz stava 1. ovog lana moraju se uredno odravati i obnavljati.

lan 43.
Reklamne table, reklamni panoi, uredaji za slikovno ili zvuno obavetavanje ili oglaavanje (u daljem tekstu: natpisi), mogu se postavljati na dravnom putu, odnosno pored tog puta na udaljenosti od sedam metara, odnosno na optinskom putu i pored tog puta na udaljenosti od pet metara, mereno sa spoljne strane od ivice kolovoza. Postavljanje natpisa vri se na osnovu odobrenja koje izdaje upravlja javnog puta. Zabranjeno je postavljanje natpisa u pojasu irine 60 metara pored autoputa. Natpise je duno da odrava lice koje je zahtevalo njihovo postavljanje.

lan 44.
Na javnom putu zabranjeno je naroito: 1) privremeno ili trajno zauzimanje puta; 2) izvodenje radova na javnom putu koji nisu u vezi sa izgradnjom,

rekonstrukcijom, odravanjem i zatitom puta; 3) izvodenje radova nosilaca prava slubenosti i drugih prava ustanovljenih na putu, kojima se oteuje javni put ili ugroava nesmetano i bezbedno odvijanje saobraaja; 4) isputanje voda, otpadnih voda i drugih tinosti na put;

5) spredavanje oticanja voda sa puta, a posebno iz putnog jarka i iz propusta kroz trup puta i spredavanje daljeg oticanja voda ka njihovim recipientima; 6) prosipanje, ostavljanje ili bacanje materijala, predmeta i smea na put; 7) zamaivanje puta mazivima ili drugim slidnim materijama; 8) postavljanje i korienje svetla ili drugih svetlosnih uredaja na putu i pored puta, kojima se ometa odvijanje saobraaja na putu; 9) oranje i izvodenje drugih poljoprivrednih radova na bankinama, kosinama i zemljinom pojasu;

1 0 ) vudenje predmeta, materijala, oruda i drugih vrsta tereta po putu (grede, balvani, grane, kameni blokovi, plugovi, drljae i sl.); 1 1 ) sputanje niz kosine zaseka, useka i nasipa puta, drvene grade, drva za ogrev, kamenja i drugog materijala;
12) paljenje trave i drugog rastinja na putu, kao i otpadnih predmeta i materijala; 13) nanoenje blata sa prilaznog puta na javni put; 14) putanje stoke na put bez nadzora, napasanje i napajanje stoke na putu; 15) okretanje zaprege, traktora, pluga i drugih poljoprivrednih maina i oruda na putu; 16) kodenje zaprenih vozila spredavanjem okretanja tokova; 17) ukljuivanje vozila na put i iskljudivanje sa puta van prikljuka ili ukrtaja i nanoenje blata na put; 18) zaustavljanje ili ostavljanje vozila kojim se ometa korienje puta; 19) svako dinjenje kojim se oteuje ili bi se mogao otetiti put ili ometati odvijanje saobraaja na putu.

lan 45.
Upravlja javnog puta duan je da u obavljanju poslova zatite javnog puta, svakodnevno sprovodi aktivnosti na utvrdivanju zauzea javnog puta, bespravnog izvodenja radova na javnom putu i u zatitnom pojasu i svih drugih dinjenja kojima se bitno oteuje, ili bi se mogao otetiti javni put ili ometati odvijanje saobraaja na javnom putu. Upravlja javnog puta, u sluajevima iz stava 1. ovog lana, duan je da, bez odlaganja, podnese pismeni zahtev koji se zasniva na tanom, potpunom i odredjenom dinjenidnom stanju nadlenoj inspekciji za javne puteve, radi preduzimanja inspekcijskih mera, uz koji je duan da dostavi situacioni plan izdat od nadlenog organa, odnosno ovlaenog lica, u sluajevima kada je taj plan podesno dokazno sredstvo za utvrdivanje dinjenidnog stanja.

lan 46.

Upravlja javnog puta pokree postupak kod Ministarstva ili optinskog odnosno gradskog organa nadlenog za poslove saobraaja za ogranidavanje korienja javnog puta, ako je javni put u takvom stanju da:

1) saobraaj nije mogu ili je mogu saobraaj pojedinih vrsta vozila; 2) saobraaj pojedinih vrsta vozila moe biti tetan za javni put i 3) to zahtevaju osnovani razlozi koji se odnose na zatitu javnog puta i bezbednost saobraaja. Istovremeno sa pokretanjem postupka iz stava 1. ovog lana, upravlja javnog puta preduzima mere obezbedenja javnog puta postavljanjem pripadajue saobraajne signalizacije i o preduzetim merama obavetava ministarstvo nadleno za unutranje poslove i javnost putem sredstava javnog inform isanja.

lan 47.
Motorna i prikljudna vozila koja saobraaju na javnim putevima, osim vozila sa gusenicima, moraju imati tokove sa pneumaticima. Vozilo sa gusenicama moe saobraati na javnom putu sa savremenim kolovoznim zastorom, ako su gusenice zatiene oblogom sa ravnim povrinama ili drugim odgovarajuim oblogama. Vozila Vojske Srbije i Crne Gore ne moraju da ispunjavaju uslove iz stava 2. ovog lana, a upravlja javnog puta ima pravo na naknadu tete koja je time prouzrokovana. Zaprena vozila sa ukupnom masom preko tri tone mogu saobraati na javnom putu ako imaju tokove sa pneumaticima.

lan 48.
Prevoz vozilom koje samo ili sa teretom premauje propisima dozvoljeno osovinsko optereenje, ukupnu masu, irinu, duinu ili visinu, smatra se vanrednim prevozom u smislu ovog zakona. Vanredni prevoz, u prevozu u drumskom saobraaju na teritoriji Republike Srbije, odnosno u medunarodnom prevozu u drumskom saobraaju, moe se obavljati na javnim putevima na osnovu posebne dozvole koju izdaje upravlja javnog puta za svaki pojedinani prevoz, kojom se odredjuju nain i uslovi prevoza, kao i iznos naknade za vanredni prevoz. O izdatim dozvolama iz stava 2. ovog lana upravlja javnog puta pismeno obavetava ministarstvo nadleno za unutranje poslove, ministarstvo nadleno za poslove saobraaja, odnosno nadleni organ optine ili gradja, kao i lice koje vri poslove na odravanju javnih puteva na kojima e se obaviti vanredni prevoz. Vanredni prevoz moe da se obavlja na javnom putu bez izdate dozvole iz stava 2. ovog lana, ako se taj prevoz obavlja radi intervencije prilikom elementarnih i drugih nepogoda, kao i za potrebe odbrane zemlje.

Lice koje obavlja vanredni prevoz iz stava 4. ovog lana duno je da pre poetka obavljanja vanrednog prevoza, obavljanje tog prevoza uskladi sa upravljaem javnog puta.

Lice iz stava 5. ovog lana koje obavlja vanredni prevoz iz stava 4. ovog lana duno je da o obavljanju tog prevoza obavesti ministarstvo nadleno za unutranje poslove.

lan 49.
Kontrolu vanrednog prevoza, kao i kontrolu najveih dozvoljenih osovinskih optereenja, ukupne mase i dimenzija vozila, koja saobraaju na javnom putu, vri ovlaeno slubeno lice ministarstva nadlenog za unutranje poslove, ovlaeno lice ministarstva nadlenog za poslove saobraaja, odnosno ovlaeno lice optinskog, odnosno gradskog organa nadlenog za poslove saobraaja. Vozilo kojim se obavlja vanredni prevoz bez posebne dozvole iz lana 48. stav 2. ovog zakona, iskljuuje iz saobraaja na javnom putu ovlaeno lice iz stava 1. ovog lana i odredjuje mesto parkiranja vozila do pribavljanja posebne dozvole. Za vreme trajanja iskljuenja iz saobraaja, zabranjeno je korienje vozila koje je u vrenju kontrole iskljueno iz saobraaja.

lan 50.
Lice koje obavlja vanredni prevoz duno je da taj prevoz obavlja u skladu dozvolom iz lana 48. stav 2. ovog zakona. Lice koje obavlja vanredni prevoz duno je da nadoknadi tetu upravljaCu javnog puta priCinjenu obavljanjem vanrednog prevoza na javnom putu.

lan 51.
Privremeno ili trajno uee teretnih vozila sa vie od 50% u svim izvrenim prevozima tereta na odredjenom javnom putu ili njegovom delu za potrebe lica koje izvodi radove na izgradnji ili rekonstrukciji ili obavlja privrednu dlatnost Cija priroda zahteva tako izvrene prevoze (eksploatacija kamena, minerala, uglja, drveta i sl.), smatra se prekomernim korienjem tog javnog puta, odnosno njegovog dla u smislu ovog zakona. Uee teretnih vozila lica koje izvodi radove, odnosno obavlja privrednu delatnost iz stava 1. ovog lana, utvrdjuje upravlja javnog puta na osnovu prosenog godinjeg dnevnog saobraaja teretnih vozila nosivosti vie od 11,5 tona i to najmanje Cetvorostrukim brojanjem saobraaja na izvornoj - ciljnoj lokaciji. Lice iz stava 1. ovog lana duno je da nadoknadi tetu upravljau javnog puta, priCinjenu grubom nepanjom.

lan 52.

Vozilo koje se onesposobi za dalju vonju, kao i teret koji je pao sa vozila, imalac vozila, odnosno tereta duan je da ukloni sa trupa javnog puta odmah, a najkasnije u roku od dva Casa od trenutka onesposobljavanja vozila, odnosno padanja tereta.

-20Ako imalac vozila ili tereta ne izvri uklanjanje u roku iz stava 1. ovog
lana, uklanjanje e izvriti upravlja javnog puta najkasnije u roku od 12 asova od

trenutka onesposobljavanja vozila, odnosno padanja tereta o troku imaoca vozila, odnosno tereta. Vozilo koje se onesposobi za dalju vonju, kao i teret koji je pao sa vozila imalac vozila, odnosno tereta duan je da ukloni sa zemljinog pojasa javnog puta odmah, a najkasnije u roku od 12 asova od trenutka onesposobljavanja vozila, odnosno padanja tereta o troku imaoca vozila, odnosno tereta. Ako imalac vozila ili tereta uklanjanje ne izvri u roku iz stava 3. ovog
lana, uklanjanje e izvriti upravlja javnog puta najkasnije u roku od 24 asa od

trenutka onesposobljavanja vozila, odnosno padanja tereta o troku imaoca vozila, odnosno tereta. Uklanjanje vozila, odnosno tereta, sa trupa ili zemljinog pojasa javnog puta iz st. 1. do 4. ovog lana mora se izvriti tako da se ne nanese teta javnom putu. Uklanjanje zaustavljenog ili ostavljenog vozila kojim se ometa korienje dravnog puta, izvrie se na na'Cin propisan odredbama st. 1. do 5. ovog lana. Uklanjanje zaustavljenog ili ostavljenog vozila kojim se ometa korienje optinskog puta i ulice, ureduje i obezbeduje optina, odnosno grad.

lan 53.
Organ koji je, u smislu zakona kojim se ure d uje bezbednost saobraaja na putevima, nadlean za tehni'Cko regulisanje saobraaja (u daljem tekstu: organ nadlean za tehniko regulisanje saobraaja), moe zabraniti saobraaj ili saobraaj odredjene vrste vozila na javnom putu, njegovom delu ili putnom objektu, osim na autoputu, ako to zahteva odravanje sportske ili druge manifestacije, pod uslovom da je mogue preusmeravanje saobraaja na druge javne puteve, po prethodno pribavljenoj saglasnosti upravljaa javnog puta na kome se zahteva odravanje sportske ili druge manifestacije. O zabrani saobraaja iz stava 1. ovog lana, organ nadlean za tehni'Cko regulisanje saobraaja, duan je da obavesti organ nadlean za unutranje poslove i upravljaa javnog puta na kome e se odrati sportska ili druga manifestacija. Upravlja javnog puta duan je da o zabrani saobraaja iz stava 1. ovog lana, blagovremeno obavesti javnost putem sredstava javnog informisanja ili na drugi uobi'Cajeni na'Cin i preduzme potrebne mere obezbedenja.

Organizator sportske ili druge manifestacije snosi trokove zabrane saobraaja, preusmeravanja saobraaja i obavetavanja javnosti i preduzetih mera obezbedenja.

lan 54.

sluaju ogranidenja, obustave i zabrane saobraaja na javnom putu, u roku od 48 dasova pre poetka primene navedenih mera.

lan 55.
Upravlja javnog puta postavlja, zamenjuje, dopunjuje i obnavlja saobraajnu signalizaciju, opremu puta i objekte i opremu za zatitu puta, saobraaja i okoline, na osnovu reenja o tehnikom regulisanju saobraaja koje izdaje Ministarstvo, ili optinski, odnosno gradski organ nadlean za poslove saobraaja. Upravlja javnog puta duan je da redovno isti saobraajnu signalizaciju i opremu puta.

lan 56.
Organ nadlean za tehniko regulisanje saobraaja na javnom putu, zabraniOe saobraaj ili saobraaj odredjene vrste vozila, na javnom putu, njegovom delu ili putnom objektu, na predlog upravljaa javnog puta, u sledeOim sluajevima: 1) ako se javni put nalazi u takvom stanju da se na njemu ne moe odvijati saobraaj ili se ne moe odvijati saobraaj odredjene vrste vozila; 2) ako bi udeOe odredjenih vrsta vozila u saobraaju nanosilo tetu javnom putu, njegovom delu ili putnom objektu; 3) ako to zahteva izvodenje radova na rekonstrukciji i odravanju javnog puta i 4) ako to zahtevaju drugi razlozi zatite javnog puta i bezbednosti saobraaja na javnom putu. Opta zabrana saobraaja na javnom putu, njegovom delu ili putnom objektu, moe biti privremena, a zabrana saobraaja za odredjene vrste vozila na javnom putu, njegovom delu ili putnom objektu, moe biti privremena ili stalna.

V. ODRAVANJE JAVNIH PUTEVA

lan 57.

Odravanjem javnog puta u smislu ovog zakona smatraju se radovi kojima se obezbeduje nesmetan i bezbedan saobraaj i uva upotrebna vrednost puta. Upravlja javnog puta duan je da pri izvodenju radova iz stava 1. ovog lana obezbedi nesmetan i bezbedan saobraaj i ouva upotrebnu vrednost puta. Odravanje javnog puta obuhvata redovno, periodidno i urgentno odravanje.

lan 58.
Radovi na redovnom odravanju javnog puta jesu narodito:

1 ) pregled, utvrdivanje i ocena stanja puta i putnog objekta;


2) mestimidno popravljanje kolovozne konstrukcije i ostalih elemenata trupa puta; 3) ienje kolovoza i ostalih elemenata puta u granicama zemljinog pojasa; 4) uredenje bankina; 5) uredenje i ouvanje kosina nasipa, useka i zaseka; 6) ienje i uredenje jarkova, rigola, propusta i drugih delova sistema za odvodnjavanje puta; 7) popravka putnih objekata; 8) postavljanje, saobraajne signalizacije; zamenjivanje, dopunjavanje i obnavljanje

9) ienje saobraajne signalizacije; 1 0 ) postavljanje, zamenjivanje, dopunjavanje i obnavljanje opreme puta i objekata i opreme za zatitu puta, saobraaja i okoline;

1 1 ) ienje opreme puta i objekata i opreme za zatitu puta, saobraaja i okoline;


12) koenje trave i uredivanje zelenih povrina na putu i zemljinom pojasu; 13) ienje snega i leda sa kolovoza javnog puta i saobraajnih povrina autobuskih stajalita, parkiralita, bankina, rigola.

lan 59.
Radovi na periodidnom odravanju javnog puta obuhvataju: ojaanje kolovozne konstrukcije, rehabilitaciju i pojaano odravanje. Radovi na ojaanju kolovozne konstrukcije jesu naroito: 1) postavljanje ljundanog, odnosno tucanikog zastora na nasfaltiranim putevima; 2) obrada povrine kolovoznog zastora ili zaptivanje; 3) nanoenje novog asfaltnog sloja po celoj irini kolovoza odredjene nosivosti; 4) korekcija oblika postojeeg zastora ili kolovoza. Radovi na rehabilitaciji javnog puta jesu narodito: 1) selektivno obnavljanje, zamena i pojaanje dotrajalih kolovoznih zastora i promena poprednih nagiba kolovoza na javnom putu, odnosno njegovom delu; 2) zamena sloenih dilatacionih sprava, izolacije, kolovoza, ograda, slivnika, leita, oteenih sekundarnih elemenata i dotrajalih peakih staza na mostovima, nadvonjacima, podvonjacima i vijaduktima; 3) obnavljanje antikorozivne zatite delidnih konstrukcija mostova, nadvonjaka, podvonjaka i vijadukata; 4) zamena deformisanih, dotrajalih i privremenih propusta za vodu;

5) postavljanje nove saobraajne signalizacije na javnom putu, odnosno njegovom delu.


Radovi na pojaanom odravanju javnog puta (poboljanje javnog puta), jesu naroeito: 1) ublaavanje pojedinih uzdunih nagiba i ispravka pojedinih krivina; 2) proirenje kolovozne konstrukcije, bankina i ostalih elemenata trupa puta na kraOim delovima puta; 3) proirenje raskrsnica u nivou; 4) zamena drenanih sistema i hidroizolacije u tunelima i sanacija ili zamena tunelske obloge; 5) saniranje klizita i odrona; 6) sanacija i izrada potpornih, oblonih i portalnih zidova; 7) zamena ili izrada drenanog sistema za odvodnjavanje podzemnih voda sa javnog puta i putnog objekta; 8) postavljanje nove opreme puta i novih objekata i opreme za zatitu puta, saobraaja i okoline na javnom putu, odnosno njegovom delu. Radovi iz st. 2, 3. i 4. ovog lana izvode se prema tehnikoj dokumentaciji koja se izradjuje u skladu sa ovim zakonom, tehnikim propisima i standardima i koja sadri: opti deo, projektni zadatak, tehniki opis, situacioni plan, uzduni profil, poprine profile, detalje potrebne za izvodenje radova, projekat saobraajne signalizacije i opreme, opis radova sa predmerom i predraunom, projekat regulisanja saobraaja za vreme izvodenja radova i tehniku kontrolu tehnike dokumentacije. Tehniku dokumentaciju iz stava 5. ovog lana, pre poetka izvodenja radova na ojaanju, rehabilitaciji i pojaanom odravanju javnog puta overava Ministarstvo za dravne puteve, a za optinske puteve i ulice optinski odnosno gradski organ nadlean za poslove saobraaja. Overa iz stava 6. ovog lana prestaje da vai ako se radovi ne zaponu u roku od godinu dana od dana izvrene overe. Ministarstvo, ili optinski, odnosno gradski organ nadlean za poslove saobraaja, obrazuje komisiju za tehniki pregled izvedenih radova na periodinom odravanju javnog puta i izdaje akt o prijemu tih radova.

lan 60.
Radovi na urgentnom odravanju javnih puteva obuhvataju radove uslovljene elementarnim nepogodama i vanrednim okolnostima, u cilju obezbedivanja prohodnosti puta i bezbednog odvijanja saobraaja.

lan 61.
Ministar donosi propis o redovnom, periodinom i urgentnom odravanju dravnog puta kojim se blie ureduju vrste radova, tehniki uslovi i nain izvodenja radova.

-24Optinski, odnosno gradski organ nadlean za poslove saobraaja donosi propis iz stava 1. ovog lana za optinske puteve i ulice.

lan 62.
Radovi na odravanju javnog puta po pravilu se izvode tako da se ne zabranjuje saobraaj na javnom putu. U sluaju da se radovi iz stava 1. ovog lana ne mogu izvesti bez zabrane saobraaja na javnom putu, Ministarstvo, ili optinski, odnosno gradski organ nadlean za poslove saobraaja, po prethodno pribavljenom miljenju ministarstva nadlenog za unutranje poslove, donosi reenje o zabrani saobraaja, u kojem utvrduje kojim e se drugim putem odvijati saobraaj i pod kojim uslovima uz saglasnost upravljaa javnog puta na koji se vri preusmeravanje saobraaja. U sluaju zabrane saobraaja iz stava 2. ovog lana, upravlja javnog puta na kome je zabranjen saobraaj duan je da putem sredstava javnog informisanja obavesti javnost 48 dasova pre poetka zabrane saobraaja.

lan 63.
Javno preduzee odrava kolovoznu konstrukciju i saobraajnu signalizaciju, osim svetlosnih saobraajnih znakova, na delu dravnog puta koji prolazi kroz naselje, kao sastavni deo dravnog puta, u irini kolovoza tog puta van naselja. Optina, odnosno grad snosi srazmeran deo trokova za odravanje dravnog puta u naselju, ako je za potrebe naselja put izgradjen sa irim kolovozom nego van naselja. Upravlja optinskog puta i ulice odrava dodatne elemente, objekte i opremu dravnog puta koji su izgradjeni za potrebe naselja.

lan 64.
Odravanje zajednikih stubova i zajednikih konstrukcija na mostu izgradjenom za elezniku infrastrukturu i javni put vri upravlja eleznike infrastrukture u skladu sa tehnikim propisima i standardima. Trokove odravanja zajednikih stubova i konstrukcija na mostu iz stava 1. ovog lana, snose u jednakim iznosima upravlja eleznike infrastrukture i upravlja javnog puta.

lan 65.
U sluaju prekida saobraaja zbog elementarnih nepogoda upravlja

javnog puta postupa na osnovu posebnog plana za otklanjanje posledica od elementarnih nepogoda.

VI. POSEBNI USLOVI IZGRADNJE I REKONSTRUKCIJE JAVNIH PUTEVA

lan 66.
Izgradnja i rekonstrukcija javnog puta vri se u skladu sa zakonom kojim se ureduje planiranje i izgradnja i u skladu sa ovim zakonom. Za izgradnju i rekonstrukciju dravnog puta, pored idejnog projekta tog puta, izraduju se i sledeOi idejni projekti: trupa puta, putnih objekata, prikljueaka, raskrsnica, ukrtaja, objekata za potrebe puta, saobraajne signalizacije i opreme puta. Glavni projekat izgradnje i rekonstrukcije dravnog puta sadri glavne projekte za sve elemente propisane lanom 4. ovog zakona. Ministar blie propisuje sadrinu idejnih projekata za pojedine elemente dravnog puta iz stava 2. ovog lana.

lan 67.
Javni put mora da se izgradi tako da ima najmanje dve saobraajne i dve ivine trake ili ivinjake u ravni kolovoza, a ulica trotoar i umesto ivinih traka ivinjake. Javni put mora da se izgradi tako da bude osposobljen da podnese osovinsko optereenje od najmanje 11,5 tona po osovini. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, optinski put i ulica mora biti osposobljena da podnese osovinsko optereenje od najmanje est tona.

lan 68.
Autoput mora da se izgradi tako da ispunjava sledee uslove: 1) da ima dve viziki odvojene kolovozne trake, sa najmanje dve saobraajne trake za svaku kolovoznu traku, s tim to svaka saobraajna traka mora da bude iroka najmanje 3,75 metara, a da se, zavisno od konfiguracije terena, irina saobraajne trake moe smanjiti do 3,50 metara; 2) da svaka kolovozna traka ima posebnu traku irine 2,5 metra, za prinudno zaustavljanje vozila du cele trake ili du pojedinih njenih delova na pogodnim rastojanjima, zavisno od terenskih uslova, a u tunelima i galerijama moe, umesto posebne trake, da na pogodnim mestima ima uredene prostore za prinudno zaustavljanje vozila i 3) da ostali elementi puta (poluprinik krivine, uzduni nagib, ivine trake i sl.) omoguavaju brzinu od najmanje 130 km na as , a zavisno od konfiguracije terena brzinu od najmanje 100 km na as.

lan 69.

1) da saobraajne trake budu iroke najmanje po 3,5 metra, s tim to se, zavisno od konfiguracije terena, gustine i strukture saobraaja, irina saobraajne trake moe smanjiti do 3,25 metara; 2) da ostali elementi puta (poluprednik krivine, uzduni nagib, ividna traka i sl.) omoguavaju bezbedan saobraaj za vee brzine, a najmanje za brzinu od 100 km na das, a izuzetno 80 km na das na planinskim prevojima i drugim nepovoljnim planinskim terenima i 3) da raskrsnice budu izvedene tako da se vozila mogu bezbedno ukljuivati na put i iskljudivati sa puta.

lan 70.
Putni objekti javnog puta moraju se izgraditi tako da irina kolovoza na putnom objektu ne sme da bude manja od irine kolovoza javnog puta. Saobraajna povrina autobuskog stajalita na javnom putu, osim ulice, mora se izgraditi van kolovoza javnog puta.

lan 71.
Javni put van naselja na kome je predvidena velika gustina saobraaja mora se izgraditi tako da ukrtanje tog puta sa drugim javnim putem bude izgradjeno van nivoa.

lan 72.
Dravni put I reda mora se izgraditi tako da, na delovima puta sa veOim uzdunim nagibom ima izgradjenu posebnu saobraajnu traku za kretanje sporih vozila.

lan 73.
Tehnikom dokumentacijom za izgradnju javnih puteva, osim ulica, moraju se predvideti, u skladu sa prostornim planovima, mesta pored javnih puteva za izgradnju: 1) stanica za snabdevanje motornih vozila gorivom; 2) autoservisa i 3) objekata za privremeni smetaj onesposobljenih vozila, a za autoputeve i dravne puteve I reda i mesta za izgradnju: 1) auto-baza za pruanje pomoOi i informacija udesnicima u saobraaju; 2) ugostiteljskih objekata; 3) turistikih objekata; 4) trgovinskih objekata i

5) sportsko - rekreacionih objekata.

- 27 -

lan 74.
Investitor je duan da, najmanje 30 dana pre poetka radova na izgradnji, odnosno, rekonstrukciji javnog puta ili putnog objekta o tome obavesti javnost putem sredstava javnog informisanja ili na drugi uobidajeni nain. Lica, koji su imaoci i koja su duna da se staraju o objektima, postrojenjima, uredajima, instalacijama i vodovima ugradjenim u trup javnog puta i u zemljinom pojasu, odnosno u putnom objektu (kanalizacija, vodovod, elektriene, telekomunikacione instalacije i sl.), uskladjuju radove na istim sa radovima na rekonstrukciji javnog puta. Investitor je duan da, najmanje 60 dana pre poetka radova iz stava 1. ovog lana, pismeno obavesti lica iz stava 2. ovog lana o podetku radova. Lica iz stava 2. ovog lana duna su da pri rekonstrukciji ili izvodenju drugih radova na javnom putu o svom troku, a pri izgradnji javnog puta o troku investitora javnog puta, izmeste objekte, postrojenja, uredjaje, instalacije i vodove, ili ih prilagode nastalim promenama. U sluaju da lica iz stava 2. ovog lana ne izmeste, odnosno ne prilagode objekte, postrojenja, uredjaje, instalacije i vodove do poetka izvodenja radova na izgradnji, odnosno rekonstrukciji javnog puta ili izvodenju drugih radova na javnom putu, odgovaraju za tetu koja nastane zbog neblagovremenog otpodinjanja izvodenja tih radova.

lan 75.
Ako postojeOi javni put, odnosno njegov deo, treba izmestiti zbog gra dj enja drugog objekta (eleznika infrastruktura, rudnik, kamenolom, akumulaciono jezero, arodrom i sl.), javni put, odnosno njegov deo koji se izmeta, mora biti izgradjen sa elementima koji odgovaraju kategoriji tog puta. Trokove izmetanja javnog puta, odnosno njegovog lana, iz stava 1. ovog lana, snosi investitor objekta zbog dije izgradnje se vri izmetanje javnog puta, odnosno njegovog dla, ako se drugaije ne sporazumeju investitor i upravlja javnog puta.

lan 76.
U sluaju ukrtanja javnog puta sa elezniekom infrastrukturom zbog izgradnje javnog puta, odnosno eleznieke infrastrukture, trokove izgradnje nadvonjaka ili podvonjaka, snosi investitor izgradnje tog javnog puta, odnosno te elez nieke infrastrukture.

lan 77.
Ako je ukrtanje sa infrastrukturnim sistemom izvedeno izgradnjom podvonjaka za javni put, izgradjeni podvonjak smatra se objektom infrastrukturnog sistema.

odvodnjavanje povrinskih i podzemnih voda, potrebnim za pravilno i bezbedno korienje javnog puta, smatra se objektom javnog puta. Ako je ukrtanje sa infrastrukturnim sistemom izvedeno izgradnjom nadvonjaka za javni put, izgradjeni nadvonjak smatra se objektom javnog puta. Infrastrukturni sistem ispod nadvonjaka iz stava 3. ovog lana, sa instalacijama i postrojenjima potrebnim za pravilno i bezbedno korienje tog sistema, smatra se objektom infrastrukturnog sistema. Odredbe st. 1. do 4. ovog lana, shodno se primenjuju i kad zbog promene kategorije javnog puta, odnosno promene kategorije infrastrukturnog sistema, dolazi do izgradnje podvonjaka ili nadvonjaka. Ako je ukrtanje dva javna puta izvedeno izgradnjom podvonjaka, odnosno nadvonjaka, podvonjak, odnosno nadvonjak, pripada javnom putu koji prolazi iznad javnog puta sa kojim se ukrta. lan 78. Prostornim, odnosno urbanistikim planom, odredjuju se deonice javnog puta, odnosno putnog objekta sa dodatnim elementima (iri kolovoz, trotoar, raskrsnice za potrebe naselja, prostori za parkiranje, javna rasveta, svetlosna i druga signalizacija, biciklistike staze, peake staze i sl.), objekti i oprema koja odgovara potrebama naselja. Izgradnjom deonice javnog puta, odnosno putnog objekta u smislu stava 1. ovog lana, ne moe da se narui kontinuitet trase tog puta i saobraaja na njem u. Trokove izgradnje elemenata javnog puta u smislu stava 1. ovog lana, snosi optina, odnosno grad koji je zahtevao izgradnju tih elemenata. lan 79. Na predlog optine, odnosno grada ili prevoznika koji obavlja linijski prevoz putnika, na dravnom putu moe se izgraditi autobusko stajalite uz saglasnost Javnog preduzea. Trokove izgradnje autobuskog stajalita iz stava 1. ovog lana snosi optina, odnosno grad ili prevoznik koji obavlja linijski prevoz putnika. lan 80. Mostovi za javni put i elezniku infrastrukturu mogu se graditi na istim stubovima, pod uslovom da imaju posebne konstrukcije.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, mostovi za javni put i elezniku infrastrukturu mogu se graditi na istim stubovima i sa zajednikom konstrukcijom, s tim da se kolovoz javnog puta odvoji od eleznike pruge.

- 29 -

lan 81.
Na mestima podlonim odronjavanju ili izloenim snenim nanosima, bujicama i jakim vetrovima, mora se obezbediti zatita javnog puta i saobraaja: 1) izgradnjom stalnih objekata (potporni, obloni, pregradni i vetrobranski zidovi i sl.); 2) sadjenjem zatitnih umskih pojaseva i drugih zasada i 3) postavljanjem privremenih naprava (palisade, drvene lese, metalne reetke, zidane mree i sl.).

lan 82.
Odredbe ovog zakona kojima se ureduje izgradnja javnih puteva primenjuju se i na rekonstrukciju ovih puteva. Rekonstrukcijom javnog puta u smislu ovog zakona smatraju se radovi na postojeem putu, njegovom delu i putnom objektu, kojima se menjaju poloaj trase javnog puta u pojasu njegovog osnovnog pravca, konstruktivni elementi, nosivost, stabilnost ili proiruje kolovoz novim saobraajnim i zaustavnim trakama. Upotrebnu dozvolu za javni put iz stava 2. ovog lana izdaje Ministarstvo, ili optinski odnosno gradski organ nadlean za poslove saobraaja.

lan 83.
Projektovanje javnog puta, izgradnja, odnosno rekonstrukcija javnog puta i korienje materijala vri se primenom tehnikih propisa i standarda za tu vrstu objekata, odnosno materijala. Javni putevi moraju da se planiraju, projektuju i grade tako da se planska i tehnika reenja usklade sa najnovijim znanjima tehnike projektovanja i izgradnje javnih puteva, sa zahtevima bezbednosti saobraaja, sa ekonomskim naelima i merilima za ocenu opravdanosti njihove izgradnje i sa propisima o zatiti ivotne sredine, tako da tetni uticaji na sredinu zbog odekivanog saobraaja budu to manji. Javni put, njegov deo i putni objekat podoban je za upotrebu kada se na nain propisan zakonom utvrdi da javni put, njegov deo i putni objekat u pogledu bezbednosti saobraaja ispunjava tehnike propise i standarde koji se odnose na tu vrstu objekata.

lan 84.
Upravlja javnog puta duan je da putem sredstava javnog informisanja objavi predaju javnog puta na upotrebu.

lan 85.
Ministar propisuje osnovne uslove koje javni put izvan naselja i njegovi elementi moraju da ispunjavaju sa gledita bezbednosti saobraaja i podobnosti puta za odvijanje saobraaja.

-30Ministar propisuje osnovne uslove koje autobuska stajalita i parkiralita, koja su deo javnog puta, moraju da ispunjavaju.

VII. NADZOR

lan 86.

Nadzor nad sprovodenjem ovog zakona, podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona i zakona i drugih propisa kojima se ureduje izgradnja i rekonstrukcija, kao i bezbednost saobraaja na dravnim putevima, vri Ministarstvo. Inspekcijski nadzor vri Ministarstvo preko republiekog inspektora za dravne puteve (u daljem tekstu: inspektor).

lan 87.
Inspektor ne moe da izra dj uje ili uestvuje u izradi tehnike dokumentacije i tehnikoj kontroli tehnike dokumentacije za objekte koji su predmet inspekcijskog nadzora i da vri strueni nadzor nad izgradnjom, odnosno izvodjenjem radova na objektima koji su predmet inspekcijskog nadzora.

lan 88.
Inspektor ima pravo i dunost da proverava: 1) radove na izgradnji, rekonstrukciji i odravanju dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta; 2) tehniku i drugu dokumentaciju za izgradnju, rekonstrukciju i odravanje dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta; 3) ispunjenost uslova propisanih za lica koja vre poslove projektovanja, tehnike kontrole tehnike dokumentacije, rukovodenja izvodenjem radova i vrenja struenog nadzora; 4) stanje dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta; 5) pravilno odravanje dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta u skladu sa tehnikim i drugim propisima i uslovima kojima se osigurava sposobnost dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta za nesmetano i bezbedno odvijanje saobraaja; 6) uslove odvijanja saobraaja na dravnom putu; 7) da li se pravilno i redovno sprovode propisane mere zatite dravnog puta; 8) primenu tehnikih propisa, standarda i normi kvaliteta prilikom izvodenja radova i upotrebe materijala pri izgradnji, rekonstrukciji i odravanju dravnog puta; 9) da li je za izgradnju i rekonstrukciju dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta izdato odobrenje za izgradnju, odnosno da li je odobrenje izdato na propisan nain;

10) da li se dravni put, njegov deo i putni objekat gradi prema tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato odobrenje za izgradnju i da li je ta dokumentacija izradjena u skladu sa propisima; 11) da li izvodja radova na izgradnji i rekonstrukciji dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta vodi knjigu inspekcije i grdjevinski dnevnik na propisan nain; 12) da li se dravni put, njegov deo i putni objekat koristi na osnovu izdate upotrebne dozvole, odnosno da li je dozvola izdata na propisan nain; 13) da li je podetak izgradnje dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta, odnosno izvodenja radova prijavljen na propisan nain; 14) da li vanredni prevoz vri sa posebnom dozvolom. Pored poslova iz stava 1. ovog lana inspektor obavlja i druge poslove utvrdene zakonom.

lan 89.
U vrenju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlaen da: 1) zabrani izvrenje radova koji se izvode protivno zakonu i drugim propisima, tehnikim propisima i standardima i normama kvaliteta prilikom izvodenja radova i upotrebe materijala pri izgradnji, rekonstrukciji i odravanju dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta, protivno uslovima odvijanja saobraaja na dravnom putu, njegovom delu i putnom objektu ili protivno propisanim merama zatite dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta; 2) predloi organu nadlenom za tehniko regulisanje saobraaja zabranu saobraaja ili saobraaja odredjene vrste vozila, na dravnom putu, njegovom delu ili putnom objektu; 3) naredi otklanjanje nedostataka na dravnom putu, njegovom delu ili putnom objektu kojima se ugroava ili moe biti ugroena bezbednost saobraaja; 4) naredi ruenje i uklanjanje objekata izgradjenih, odnosno postavljenih u zatitnom pojasu dravnog puta i uklanjanje deponija otpada i smeOa, suprotno odredbama ovog zakona; 5) naredi ruenje ili uklanjanje ograda, drveOa, zasada, gradjevinskog i drugog materijala i natpisa podignutih, ostavljenih ili postavljenih suprotno odredbama ovog zakona; 6) naredi ruenje i uklanjanje objekata, cevovoda, vodova, instalacija, natpisa, ograda, drveOa, zasada, gradjevinskog i drugog materijala sa dravnog puta, njegovog dla, putnog objekta i zemljinog pojasa, osim objekata, cevovoda, vodova i instalacija za koje je ustanovljeno pravo slubenosti ili drugo pravo odredjeno zakonom; 7) zabrani radove koji se izvode u neposrednoj blizini dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta, a koji mogu ugroziti njihovu stabilnost i bezbednost saobraaja; 8) iskljudi iz saobraaja na dravnom putu vozilo kojim se obavlja vanredni prevoz bez posebne dozvole; 9) naredi investitoru pribavljanje upotrebne dozvole, u roku koji ne moe biti kraOi od 30 dana, ako utvrdi da se dravni put, njegov deo ili putni objekat, za koji je izdato odobrenje za izgradnju, koristi bez upotrebne dozvole, a ako

investitor ne pribavi upotrebnu dozvolu u utvrdenom roku, privremeno zabrani saobraaj na dravnom putu, njegovom delu ili putnom objektu; 10) naredi postavljanje vizikih prepreka kojima se onemoguava prikljudenje na dravni put, prikljukom ili ukrtanjem puteva, odnosno prikljukom prilaznog puta na dravni put, bez prethodno pribavljene saglasnosti Javnog preduzea, odnosno odobrenja za izgradnju; 11) naredi otklanjanje nepravilnosti, odnosno zabrani dalje izvodenje radova prilikom izgradnje i rekonstrukcije dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta, ako utvrdi da izvodja radova ne ispunjava propisane uslove; 12) pokrene postupak za ukidanje odobrenja za izgradnju, po pravu nadzora, ako utvrdi da je izdato suprotno zakonu; 13) naredi ruenje dravnog puta, njegovog dla ili putnog objekta, za koje nije izdato odobrenje za izgradnju, odnosno rekonstrukciju; 14) naredi otklanjanje nedostataka u utvrdenom roku, ako utvrdi da se prilikom izvodenja radova i upotrebe materijala pri izgradnji, rekonstrukciji i odravanju dravnog puta, njegovog dla i putnog objekta, ne primenjuju tehniki propisi i standardi i norme kvaliteta, a ako se u utvrdenom roku nedostaci ne otklone, zabrani, odnosno obustavi dalje izvodenje radova i naredi ruenje i uklanjanje izgradjenih, rekonstruisanih i odravanih delova dravnog puta ili putnog objekta na kojima nisu otklonjeni naredeni nedostaci; 15) naredi uklanjanje zaustavljenog ili ostavljenog vozila kojim se ometa korienje dravnog puta.

lan 90.
Ako je dravni put, njegov deo ili putni objekat u takvom stanju da se na njemu ne moe odvijati bezbedan saobraaj, inspektor e narediti da se bez odlaganja preduzmu mere obezbedenja, a po potrebi moe privremeno zabraniti saobraaj na dravnom putu, njegovom delu ili putnom objektu.

lan 91.
Nadleni inspektor optinske, odnosno gradske uprave, u vrenju poslova inspekcijskog nadzora nad primenom propisa kojima se ureduje zatita optinskih puteva i ulica, ima prava, dunosti i ovlaenja republiekog inspektora za dravne puteve utvrdenih ovim zakonom.

lan 92.
Protiv reenja inspektora moe se izjaviti alba Vladi u roku od osam dana od dana dostavljanja. alba se podnosi preko Ministarstva. alba izjavljena protiv reenja iz stava 1. ovog lana ne odlae izvrenje reenja kojim se: 1) zabranjuju, odnosno obustavljaju radovi; 2) privremeno zabranjuje saobraaj na dravnom putu, njegovom

delu ili putnom objektu;

3) nareduje otklanjanje nedostataka na dravnom putu, njegovom delu ili putnom objektu kojima se ugroava ili moe biti ugroena bezbednost saobraaja; 4) nare duje ruenje i uklanjanje objekata, cevovoda, vodova, instalacija, natpisa, ograda, drveOa, zasada, gradjevinskog i drugog materijala sa dravnog puta, njegovog dla, putnog objekta i zemljinog pojasa, osim objekata, cevovoda, vodova i instalacija za koje je ustanovljeno pravo slubenosti ili drugo pravo odredjeno zakonom i 5) iskljuuje iz saobraaja na dravnom putu vozilo kojim se obavlja vanredni prevoz bez posebne dozvole.

lan 93.
Inspektor za vreme obavljanja inspekcijskih poslova nosi slubeno odelo i slubenu legitimaciju. Ministar propisuje izgled, sadrinu i korienje slubenog odela i slubene legitimacije.

lan 94.
Inspektor, radi ostvarivanja pregleda, ima pravo da na dravnim putevima zaustavlja vozila, osim vozila Vojske Srbije i Crne Gore, vozila hitne pomoOi i vozila organa unutranjih poslova. Zaustavljanje vozila iz stava 1. ovoga lana vri se isticanjem saobraajnog znaka "zabranjen saobraaj svim vozilima u oba smera" na kome je upisano "STOP".

VIII. KAZNENE ODREDBE

lan 95.
1) Preduzetnik, odgovorno lice u pravnom licu i viziko lice koje privremeno ili trajno zauzme javni put, kaznie se za krivino delo zatvorom od tri meseca do jedne godine (lan 44. taka 1). 2) Preduzetnik, odgovorno lice u pravnom licu i viziko lice koje izvodi radove na javnom putu koji nisu u vezi sa izgradnjom, rekonstrukcijom, odravanjem i zatitom javnog puta, kazniOe se za krivino delo zatvorom do godinu dana (lan 44. taka 2). 3) Preduzetnik, odgovorno lice u pravnom licu i viziko lice, nosilac prava slubenosti i drugih prava ustanovljenih na javnom putu, koje izvodi radove na javnom putu kojima se oteOuje put ili ugroava nesmetano i bezbedno odvijanje saobraaja, kazniOe se za krivino delo zatvorom do est meseci (lan 44. taka 3). 4) Preduzetnik, odgovorno lice u pravnom licu i viziko lice koje ispusti vodu, otpadnu vodu i drugu tenost na javni put, kaznie se za krivino delo zatvorom do est meseci (lan 44. taka 4). 5) Preduzetnik, odgovorno lice u pravnom licu i viziko lice koje podie zasade, ograde i drvee, ostavlja predmete i materijale, postavlja postrojenja i

uredjaje, gradi objekte ili vri druge radnje koje ometaju preglednost javnog puta, kaznie se za krivino delo zatvorom do est meseci (lan 33. stav 2).

lan 96.
Noveanom kaznom od 300.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup pravno lice ako: 1) ne oznaava i ne vodi evidencije o javnim putevima i o saobraajno-tehnikim i drugim podacima za te puteve (lan 11. stav 1); 2) u roku od 15 dana od dana dostavljanja upotrebne dozvole, ne podnese zahtev za upis prava na javnom putu u javne knjige i zvaniene evidencije u koje se upisuju prava na nepokretnosti (lan 13. stav 1); 3) u roku od 15 dana od dana nastanka promena na ustanovljenim pravima na javnom putu, ne podnese zahtev za upis promene, odnosno brisanje podataka u javne knjige i zvani e ne evidencije u koje se upisuju prava na nepokretnosti (lan 13. stav 2); 4) obavlja vanredni prevoz bez posebne dozvole upravljanjea javnog puta (lan 48. stav 2); 5) pri izvodenju radova na odravanju javnog puta ne obezbedi nesmetan i bezbedan saobraaj i oeuvanje upotrebne vrednosti puta (lan 57. stav 2); 6) se radovi na ojaanju, rehabilitaciji i pojaanom odravanju izvode bez tehnike dokumentacije ili na osnovu tehnike dokumentacije koja ne sadri propisane elemente (lan 59. stav 5); 7) pre poetka izvo d enja radova na ojaanju, rehabilitaciji i pojaanom odravanju javnog puta ne overi tehniku dokumentaciju kod nadlenog organa (lan 59. stav 6); 8) se tehnikom dokumentacijom za izgradnju javnih puteva ne predvide mesta za izgradnju objekata pored javnih puteva iz lana 73. ovog zakona; 9) pri rekonstrukciji ili izvodenju drugih radova na javnom putu ne izmeste objekte, postrojenja, uredjaje, instalacije i vodove ugradjene u trup javnog puta i u zemljinom pojasu, odnosno u putnom objektu ili ih ne prilagode nastalim promenama (lan 74. stav 4); 10) izmeteni javni put, odnosno njegov deo nije izgra dj en sa elementima koji odgovaraju kategoriji tog puta (lan 75. stav 1); 11) na mestima podlonim odronjavanju ili izloenim snenim nanosima, bujicama i jakim vetrovima ne obezbedi zatitu javnog puta i saobraaja na nain propisan u lanu 81. ovog zakona; 12) projektovanje, izgradnju odnosno rekonstrukciju javnog puta i korienje materijala vri suprotno odredbi lana 83. stav 1. ovog zakona. Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kazniOe se noveanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara i odgovorno lice u pravnom licu.

lan 97.

1) ne odlui o nainu i uslovima korienja zemljita na kome se nalazi deo dravnog puta koji se ne koristi za saobraaj u roku od tri meseca od dana prestanka korienja puta za saobraaj (lan 12. stav 3);

lanu 28. stav 1. ovog zakona;

2)

gradi objekte i postavlja postrojenja, uredjaje i instalacije suprotno

3) gradi, odnosno postavlja, vodovod, kanalizaciju, toplovod, eleznieku prugu i drugi slian objekat, kao i telekomunikacione i elektro vodove, instalacije, postrojenja i sl., bez saglasnosti, odnosno suprotno nainu i uslovima utvrdenim u izdatoj saglasnosti upravljanjea javnog puta (lan 28. stav 2); 4) ne obezbedi kontrolu izvodenja radova na izgradnji objekata i postavljanju postrojenja, uredaja i instalacija (lan 28. stav 3); 5) u pojasu kontrolisane izgradnje otvara rudnik, kamenolom i deponiju otpada i smea (lan 30. stav 2);

lanu 31. ovog zakona;


7)

6)

podie ograde, drvee i zasade pored javnih puteva suprotno ne podigne odgovarajuOe ograde na mestima i na nain propisan u

lanu 35. stav 1;


8) 35. stav 2;

umanji preglednost na dravnom putu na nain propisan u

lanu

9) ostavlja gradjevinski i drugi materijal pored javnog puta tako da time umanjuje preglednost na javnom putu (lan 36); 10) gradi priklju ak prilaznog puta na javni put bez saglasnosti upravljanjea javnog puta (lan 37. stav 1); 11) gradi raskrsnicu ili ukrtaj optinskog, odnosno nekategorisanog puta, kao i ulice, sa dravnim putem, odnosno priklju ak na dravni put bez saglasnosti Javnog preduzea (lan 37. stav 2); 12) ne izgradi zemljani put koji se ukrta ili prikljuuje na javni put na nain propisan u lanu 38. stav 1. ovog zakona; 13) ne izgradi prilazni put koji se prikljuuje na javni put na nain propisan u lanu 38. stav 2. ovog zakona; 14) ne pribavi saglasnost upravljanjea javnog puta za izmenu saobraajnih povrina prateih sadraja javnog puta (lan 40); 15) ne omogui prilaz javnom putu ili putnom objektu radi izvodjenja radova na odravanju javnog puta ili putnog objekta (lan 41. stav 2); 16) ne titi javni put na nain propisan odredbom ovog zakona; 17) uredno ne odrava i ne obnavlja zasade (lan 42. stav 2); 18) postavlja na javnom putu natpise, suprotno odredbi lana 43. stav 1. ovog zakona; 19) postavlja na javnom putu natpise bez odobrenja upravljanja javnog puta (lan 43. stav 2); 20) postavlja natpise suprotno lanu 43. stav 3. ovog zakona; 21) ne odrava natpise koji su postavljeni na javni put, odnosno pored tih puteva (lan 43. stav 4);

lana 42. stav 1.

22) spri oticanje voda sa javnog puta, a posebno iz putnog jarka i iz propusta kroz trup puta i spri dalje oticanje voda ka njihovim recipientima (lan 44. taka 5); 23) prosipa, ostavlja ili baca materijale, predmete i smee na javni put (lan 44. taka 6); 44. taka 7); 24) zamauje javni put mazivima ili drugim slinim materijama (lan

25) postavlja i koristi svetla ili druge svetlosne uredjaje na javnom putu i pored javnog puta, kojima se ometa odvijanje saobraaja na javnom putu (lan 44. taka 8); 26) ore i izvodi druge poljoprivredne radove na bankinama, kosinama i zemljinom pojasu javnog puta (lan 44. taka 9); 27) vue predmete, materijale, orudje i druge vrste tereta po javnom putu (lan 44. taka 10); 28) sputa niz kosine zaseka, useka i nasipa javnog puta, drvenu gradu, drva za ogrev, kamenje i drugi materijal (lan 44. taka 11); 29) pali travu i drugo rastinje na javnom putu, kao i otpadne predmete i materijale (lan 44. taka 12); 30) nanosi blato sa prilaznog puta na javni put (lan 44. taka 13); 31) puta stoku na javni put bez nadzora, napasa i napaja stoku na javnom putu (lan 44. taka 14); 32) okrea zapregu, traktor, plug i druge poljoprivredne maine i oruda na javnom putu (lan 44. taka 15); taka 16); 33) koi zapreno vozilo spriavanjem okretanja tokova (lan 44.

34) ukljuuje vozilo na javni put i iskljuuje sa javnog puta van prikljuka ili ukrtaja i nanosi blato na javni put (lan 44. taka 17); 35) zaustavi ili ostavi vozilo na nain kojim se ometa korienje javnog puta (lan 44. taka 18); 36) oteuje ili preduzima radnje kojima bi se mogao otetiti javni put ili ometati odvijanje saobraaja na javnom putu (lan 44. taka 19); 37) u obavljanju poslova zatite javnog puta ne sprovodi svakodnevno aktivnosti propisane u lanu 45. stav 1. ovog zakona; 38) ne podnese pismeni zahtev propisan u zakona; 39) koristi u saobraaju na javnom putu motorna i prikljuna vozila, osim vozila sa gusenicima, bez tokova sa pneumaticima (lan 47. stav 1); 40) koristi u saobraaju na javnom putu, sa savremenim kolovoznim zastorom, vozila sa gusenicama koje nisu snabdevene oblogom sa ravnim povrinama ili drugim odgovarajuim oblogama (lan 47. stav 2); 41) koristi zaprena vozila sa ukupnom masom preko tri tone bez toekova sa pneumaticima (lan 47. stav 4); 42) izdatim posebnim dozvolama za vanredni prevoz ne obavesti organe i lice iz lana 48. stav 3. ovog zakona;

lanu 45. stav 2. ovog

43) ne uskladi obavljanje vanrednog prevoza, sa upravljanjim javnog puta (lan 48. stav 5); 44) ne obavesti ministarstvo nadleno za unutranje poslove o obavljanju vanrednog prevoza, koji se obavlja bez izdate dozvole, radi intervencije prilikom elementarnih i drugih nepogoda, kao i za potrebe odbrane zemlje, koje je uskladjeno sa upravljanjim javnog puta (lan 48. stav 6); 45) za vreme trajanja iskljuenja, koristi vozilo koje je u vrenju kontrole iskljueno iz saobraaja (lan 49. stav 3); 46) obavlja vanredni prevoz suprotno lanu 50. stav 1. ovog zakona; 47) ne ukloni sa trupa javnog puta vozilo koje se onesposobi za dalju vonju, kao i teret koji je pao sa vozila u roku iz lana 52. stav 1. ovog zakona; 48) ne ukloni sa zemljinog pojasa javnog puta vozilo koje se onesposobi za dalju vonju, kao i teret koji je pao sa vozila, u roku iz lana 52. stav 3. ovog zakona;

4 9) nanese tetu javnom putu uklanjanjem vozila, odnosno tereta sa trupa, odnosno zemljinog pojasa javnog puta (lan 52. stav 5);
50) blagovremeno ne obavesti javnost putem sredstava javnog informisanja ili na drugi uobieajeni nain i ne preduzme potrebne mere obezbedenja suprotno odredbi lana 53. stav 3. ovog zakona;

lanu 54. ovog zakona;

51) ne obavetava javnost i korisnike puteva na nain propisan u 52) postupa suprotno

lanu 55. ovog zakona;

53) u slueaju zabrane saobraaja ne postupi na nain propisan u lanu 62. stav 3. ovog zakona; 54) u sluaju prekida saobraaja zbog elementarnih nepogoda ne postupa na osnovu posebnog plana (lan 65); 55) pre poetka radova na izgradnji, odnosno rekonstrukciji javnog puta ili putnog objekta ne postupi na nain propisan u lanu 74. stav 1. ovog zakona; 56) ne uskladi radove na objektima, postrojenjima, ured ajima, instalacijama i vodovima ugradjenim u trup javnog puta i u zemljinom pojasu, odnosno u putnom objektu sa radovima na rekonstrukciji javnog puta (lan 74. stav 2); 57) pre poetka radova na izgradnji ili rekonstrukciji javnog puta ne postupi na nain propisan u lanu 74. stav 3. ovog zakona. Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana i odgovorno lice u pravnom licu.

lan 98.
Novanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniOe se za prekraj preduzetnik ako:

2) ne odlui o nainu i uslovima korienja zemljita na kome se nalazi deo dravnog puta koji se ne koristi za saobraaj u roku od tri meseca od dana prestanka korienja puta za saobraaj (lan 12. stav 3); 3) u roku od 15 dana od dana dostavljanja upotrebne dozvole, ne podnese zahtev za upis prava na javnom putu u javne knjige i zvanine evidencije u koje se upisuju prava na nepokretnosti (lan 13. stav 1); 4) u roku od 15 dana od dana nastanka promena na ustanovljenim pravima na javnom putu, ne podnese zahtev za upis promene, odnosno brisanje podataka u javne knjige i zvani e ne evidencije u koje se upisuju prava na nepokretnosti (lan 13. stav 2); 5) gradi objekte i postavlja postrojenja, uredjaje i instalacije suprotno lanu 28. stav 1. ovog zakona; 6) gradi, odnosno postavlja, vodovod, kanalizaciju, toplovod, eleznieku prugu i drugi slian objekat, kao i telekomunikacione i elektro vodove, instalacije, postrojenja i sl., bez saglasnosti, odnosno suprotno nainu i uslovima utvrdenim u izdatoj saglasnosti upravljanjea javnog puta (lan 28. stav 2); 7) ne obezbedi kontrolu izvodenja radova na izgradnji objekata i postavljanju postrojenja, uredaja i instalacija (lan 28. stav 3); 8) u pojasu kontrolisane izgradnje otvara rudnik, kamenolom i deponiju otpada i smea (lan 30. stav 2);

lanu 31. ovog zakona; lanu 35. stav 1;


35. stav 2;

9)

podie ograde, drvee i zasade pored javnih puteva suprotno

10) ne podigne odgovarajue ograde na mestima i na nain propisan u

11) umanji preglednost na dravnom putu na nain propisan u

lanu

12) ostavlja gradjevinski i drugi materijal pored javnog puta tako da time umanjuje preglednost na javnom putu (lan 36); 13) gradi priklju eak prilaznog puta na javni put bez saglasnosti upravljanjea javnog puta (lan 37. stav 1); 14) ne izgradi zemljani put koji se ukrta ili prikljueuje na javni put na nain propisan u lanu 38. stav 1. ovog zakona; 15) ne izgradi prilazni put koji se prikljueuje na javni put na nain propisan u lanu 38. stav 2. ovog zakona; 16) ne pribavi saglasnost upravljanjea javnog puta za izmenu saobraajnih povrina prateOih sadraja javnog puta (lan 40); 17) ne omogui prilaz javnom putu ili putnom objektu radi izvodenja radova na odravanju javnog puta ili putnog objekta (lan 41. stav 2); 18) ne titi javni put na nain propisan odredbom ovog zakona; 19) uredno ne odrava i ne obnavlja zasade (lan 42. stav 2); 20) postavlja na javnom putu natpise, suprotno odredbi lana 43. stav 1. ovog zakona; 21) postavlja na javnom putu natpise bez odobrenja upravljanjea javnog puta (lan 43. stav 2); 22) postavlja natpise suprotno

lana 42. stav 1.

lanu 43. stav 3. ovog zakona;

23) ne odrava natpise koji su postavljeni na javni put, odnosno pored tih puteva (lan 43. stav 4); 24) spri oticanje voda sa javnog puta, a posebno iz putnog jarka i iz propusta kroz trup puta i spri dalje oticanje voda ka njihovim recipientima (lan 44. taka 5); 25) prosipa, ostavlja ili baca materijale, predmete i smee na javni put (lan 44. taka 6); 44. taka 7); 26) zamauje javni put mazivima ili drugim slinim materijama (lan

27) postavlja i koristi svetla ili druge svetlosne uredjaje na javnom putu i pored javnog puta, kojima se ometa odvijanje saobraaja na javnom putu (lan 44. taka 8); 28) ore i izvodi druge poljoprivredne radove na bankinama, kosinama i zemljinom pojasu (lan 44. taka 9); 29) vue predmete, materijale, orudje i druge vrste tereta po javnom putu (lan 44. taka 10); 30) sputa niz kosine zaseka, useka i nasipa javnog puta, drvenu gradju, drva za ogrev, kamenje i drugi materijal (lan 44. taka 11); 31) pali travu i drugo rastinje na javnom putu, kao i otpadne predmete i materijale (lan 44. taka 12); 32) nanosi blato sa prilaznog puta na javni put (lan 44. taka 13); 33) puta stoku na javni put bez nadzora, napasa i napaja stoku na javnom putu (lan 44. taka 14); 34) okree zapregu, traktor, plug i druge poljoprivredne maine i orudja na javnom putu (lan 44. taka 15); taka 16); 35) koi zapreno vozilo spriavanjem okretanja tokova (lan 44.

36) ukljuuje vozilo na javni put i iskljuuje sa javnog puta van prikljuka ili ukrtanja i nanosi blato na javni put (lan 44. taka 17); 37) zaustavi ili ostavi vozilo na nain kojim se ometa korienje javnog puta (lan 44. taka 18); 38) oteuje ili preduzima radnje kojima bi se mogao otetiti javni put ili ometati odvijanje saobraaja na javnom putu (lan 44. taka 19); 39) u obavljanju poslova zatite javnog puta ne sprovodi svakodnevno aktivnosti propisane u lanu 45. stav 1. ovog zakona; 40) ne podnese pismeni zahtev propisan u zakona; 41) koristi u saobraaju na javnom putu motorna i prikljuna vozila, osim vozila sa gusenicima, bez tokova sa pneumaticima (lan 47. stav 1); 42) koristi u saobraaju na javnom putu, sa savremenim kolovoznim zastorom, vozila sa gusenicama koje nisu snabdevene oblogom sa ravnim povrinama ili drugim odgovarajuim oblogama (lan 47. stav 2); 43) koristi zaprena vozila sa ukupnom masom preko tri tone bez tokova sa pneumaticima (lan 47. stav 4);

lanu 45. stav 2. ovog

44) obavlja vanredni prevoz bez posebne dozvole upravljanjea javnog puta (lan 48. stav 2); 45) izdatim posebnim dozvolama za vanredni prevoz ne obavesti organe i lice iz lana 48. stav 3. ovog zakona; 46) ne uskladi obavljanje vanrednog prevoza, sa upravljanjim javnog puta (lan 48. stav 5); 47) ne obavesti ministarstvo nadleno za unutranje poslove o obavljanju vanrednog prevoza, koji se obavlja bez izdate dozvole, radi intervencije prilikom elementarnih i drugih nepogoda, vanrednih okolnosti kao i za potrebe odbrane zemlje, koje je uskladjeno sa upravljanjim javnog puta (lan 48. stav 6); 48) za vreme trajanja iskljuenja, koristi vozilo koje je u vrenju kontrole iskljueno iz saobraaja (lan 49. stav 3); 49) obavlja vanredni prevoz suprotno lanu 50. stav 1. ovog zakona; 50) ne ukloni sa trupa javnog puta vozilo koje se onesposobi za dalju vonju, kao i teret koji je pao sa vozila na nain propisan u lanu 52. stav 1. ovog zakona; 51) ne ukloni sa zemljinog pojasa javnog puta vozilo koje se onesposobi za dalju vonju, kao i teret koji je pao sa vozila, na nain propisan u lanu 52. stav 3. ovog zakona; 52) nanese tetu javnom putu uklanjanjem vozila, odnosno tereta sa trupa, odnosno zemljinog pojasa javnog puta (lan 52. stav 5); 53) blagovremeno ne obavesti javnost putem sredstava javnog informisanja ili na drugi uobiajeni nain i ne preduzme potrebne mere obezbedjenja suprotno odredbama lana 53. stav 3. ovog zakona; 54) ne obavetava javnost i korisnike puteva na nain propisan u lanu 54. ovog zakona; 55) postupi suprotno odredbama

lana 55. ovog zakona;

56) pri izvodjenju radova na odravanju javnog puta ne obezbedi nesmetan i bezbedan saobraaj i ouvanje upotrebne vrednosti puta (lan 57. stav 2); 57) se radovi na ojaanju, rehabilitaciji i pojaanom odravanju izvode bez tehnike dokumentacije ili na osnovu tehnike dokumentacije koja ne sadri propisane elemente (lan 59. stav 5); 58) pre poetka izvo dj enja radova na ojaanju, rehabilitaciji i pojaanom odravanju javnog puta ne overi tehniku dokumentaciju kod nadlenog organa (lan 59. stav 6); 59) u sluaju zabrane saobraaja ne postupi na nain propisan u lanu 62. stav 3. ovog zakona; 60) u sluaju prekida saobraaja zbog elementarnih nepogoda ne postupa na osnovu posebnog plana (lan 65); 61) se tehnikom dokumentacijom za izgradnju javnih puteva ne predvide mesta za izgradnju objekata pored javnih puteva iz lana 73. ovog zakona; 62) pre poetka radova na izgradnji, odnosno rekonstrukciji javnog puta ili putnog objekta ne postupi na nain propisan u lanu 74. stav 1. ovog zakona; 63) ne uskladi radove na objektima, postrojenjima, uredj ajima, instalacijama i vodovima ugradj enim u trup javnog puta i u zemljinom pojasu,

odnosno u putnom objektu sa radovima na rekonstrukciji javnog puta (lan 74. stav 2); 64) pre poetka radova na izgradnji ili rekonstrukciji javnog puta ne postupi na nain propisan u lanu 74. stav 3. ovog zakona; 65) pri rekonstrukciji ili izvodenju drugih radova na javnom putu ne izmeste objekte, postrojenja, uredjaje, instalacije i vodove ugradjene u trup javnog puta i u zemljinom pojasu, odnosno u putnom objektu ili ih ne prilagode nastalim promenama (lan 74. stav 4); 66) izmeteni javni put, odnosno njegov deo nije izgra dj en sa elementima koji odgovaraju kategoriji tog puta (lan 75. stav 1); 67) na mestima podlonim odronjavanju ili izloenim snenim nanosima, bujicama i jakim vetrovima ne obezbedi zatitu javnog puta i saobraaja na nain propisan u lanu 81. ovog zakona; 68) projektovanje, izgradnju odnosno rekonstrukciju javnog puta i korienje materijala vri suprotno odredbi lana 83. stav 1. ovog zakona.

lan 99.
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniOe se za prekraj viziko lice ako: 1) u roku od 15 dana od dana dostavljanja upotrebne dozvole, ne podnese zahtev za upis prava na javnom putu u javne knjige i zvaniene evidencije u koje se upisuju prava na nepokretnosti (lan 13. stav 1); 2) u roku od 15 dana od dana nastanka promena na ustanovljenim pravima na javnom putu, ne podnese zahtev za upis promene, odnosno brisanje podataka u javne knjige i zvani e ne evidencije u koje se upisuju prava na nepokretnosti (lan 13. stav 2);

lanu 28. stav 1. ovog zakona;

3) gradi objekte i postavlja postrojenja, uredjaje i instalacije suprotno

4) gradi, odnosno postavlja, vodovod, kanalizaciju, toplovod, eleznieku prugu i drugi slian objekat, kao i telekomunikacione i elektro vodove, instalacije, postrojenja i sl., bez saglasnosti, odnosno suprotno nainu i uslovima utvrdenim u izdatoj saglasnosti upravljanjea javnog puta (lan 28. stav 2); 5) u pojasu kontrolisane izgradnje otvara rudnik, kamenolom i deponiju otpada i smea (lan 30. stav 2);

lanu 31. ovog zakona; lanu 35. stav 1;


35. stav 2;

6) podie ograde, drvee i zasade pored javnih puteva suprotno

7) ne podigne odgovarajue ograde na mestima i na nain propisan u 8) umanji preglednost na dravnom putu na nain propisan u

lanu

9) ostavlja gradjevinski i drugi materijal pored javnog puta tako da time umanjuje preglednost na javnom putu (lan 36); 10) gradi priklju eak prilaznog puta na javni put bez saglasnosti upravljanjea javnog puta (lan 37. stav 1); 11) ne izgradi zem ljani put koji se ukrta ili prikljueuje na javni put na nain propisan u lanu 38. stav 1. ovog zakona;

12) ne izgradi prilazni put koji se prikljueuje na javni put na nain propisan u lanu 38. stav 2. ovog zakona; 13) ne pribavi saglasnost upravljanjea javnog puta za izmenu saobraajnih povrina prateih sadraja javnog puta (lan 40); 14) ne omogui prilaz javnom putu ili putnom objektu radi izvodenja radova na odravanju javnog puta ili putnog objekta (lan 41. stav 2); 15) postavlja na javnom putu natpise, suprotno odredbi lana 43. stav 1. ovog zakona; 16) postavlja na javnom putu natpise bez odobrenja upravljanjea javnog puta (lan 43. stav 2); 17) postavlja natpise suprotno

lanu 43. stav 3. ovog zakona;

18) ne odrava natpise koji su postavljeni na javni put, odnosno pored tih puteva (lan 43. stav 4); 19) spri oticanje voda sa javnog puta, a posebno iz putnog jarka i iz propusta kroz trup puta i spri dalje oticanje voda ka njihovim recipientima (lan 44. taka 5); 20) prosipa, ostavlja ili baca materijale, predmete i smee na javni put (lan 44. taka 6); 44. taka 7); 21) zamauje javni put mazivima ili drugim slinim materijama (lan

22) postavlja i koristi svetla ili druge svetlosne uredjaje na javnom putu i pored javnog puta, kojima se ometa odvijanje saobraaja na javnom putu (lan 44. taka 8); 23) ore i izvodi druge poljoprivredne radove na bankinama, kosinama i zemljinom pojasu (lan 44. taka 9); 24) vue predmete, materijale, orudje i druge vrste tereta po javnom putu (lan 44. taka 10); 25) sputa niz kosine zaseka, useka i nasipa javnog puta, drvenu gradu, drva za ogrev, kamenje i drugi materijal (lan 44. taka 11); 26) pali travu i drugo rastinje na javnom putu, kao i otpadne predmete i materijale (lan 44. taka 12); 27) nanosi blato sa prilaznog puta na javni put (lan 44. taka 13); 28) puta stoku na javni put bez nadzora, napasa i napaja stoku na javnom putu (lan 44. taka 14); 29) okree zapregu, traktor, plug i druge poljoprivredne maine i oruda na javnom putu (lan 44. taka 15); taka 16); 30) koei zapreno vozilo spriavanjem okretanja toekova (lan 44.

31) uklju euje vozilo na javni put i iskljueuje sa javnog puta van prikljueka ili ukrtanja i nanosi blato na javni put (lan 44. taka 17); 32) zaustavi ili ostavi vozilo na nain kojim se ometa korienje javnog puta (lan 44. taka 18); 33) oteuje ili preduzima radnje kojima bi se mogao otetiti javni put ili ometati odvijanje saobraaja na javnom putu (lan 44. taka 19);

34) koristi u saobraaju na javnim putevima motorna i prikljuena vozila, osim vozila sa gusenicima, bez toekova sa pneumaticima (lan 47. stav 1); 35) koristi u saobraaju na javnom putu, sa savremenim kolovoznim zastorom, vozila sa gusenicama koje nisu snabdevene oblogom sa ravnim povrinama ili drugim odgovarajuim oblogama (lan 47. stav 2); 36) koristi zaprena vozila sa ukupnom masom preko tri tone bez toekova sa pneumaticima (lan 47. stav 4); 37) obavlja vanredni prevoz bez posebne dozvole upravljanjea javnog puta (lan 48. stav 2); 38) ne uskladi obavljanje vanrednog prevoza, sa upravljanjim javnog puta (lan 48. stav 5); 39) ne obavesti ministarstvo nadleno za unutranje poslove o obavljanju vanrednog prevoza, koji se obavlja bez izdate dozvole, radi intervencije prilikom elementarnih i drugih nepogoda, vanrednih okolnosti kao i za potrebe odbrane zemlje, koje je uskladjeno sa upravljanjim javnog puta (lan 48. stav 6); 40) za vreme trajanja iskljuenja, koristi vozilo koje je u vrenju kontrole iskljueno iz saobraaja (lan 49. stav 3); 41) obavlja vanredni prevoz suprotno lanu 50. stav 1. ovog zakona; 42) ne ukloni sa trupa javnog puta vozilo koje se onesposobi za dalju vonju, kao i teret koji je pao sa vozila na nain propisan u lanu 52. stav 1. ovog zakona; 43) ne ukloni sa zemljinog pojasa javnog puta vozilo koje se onesposobi za dalju vonju, kao i teret koji je pao sa vozila, na nain propisan u lanu 52. stav 3. ovog zakona; 44) nanese tetu javnom putu uklanjanjem vozila, odnosno tereta sa trupa, odnosno zemljinog pojasa javnog puta (lan 52. stav 5); 45) pre poetka radova na izgradnji, odnosno rekonstrukciji javnog puta ili putnog objekta ne postupi na nain propisan u lanu 74. stav 1. ovog zakona; 46) ne uskladi radove na objektima, postrojenjima, ured ajima, instalacijama i vodovima ugradjenim u trup javnog puta i u zemljinom pojasu, odnosno u putnom objektu sa radovima na rekonstrukciji javnog puta (lan 74. stav 2); 47) pre poetka radova na izgradnji ili rekonstrukciji javnog puta ne postupi na nain propisan u lanu 74. stav 3. ovog zakona; 48) pri rekonstrukciji ili izvodenju drugih radova na javnom putu ne izmeste objekte, postrojenja, uredjaje, instalacije i vodove ugradene u trup javnog puta i u zemljinom pojasu, odnosno u putnom objektu ili ih ne prilagode nastalim promenama (lan 74. stav 4).

IX. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 100.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o putevima ("Slubeni glasnik RS", br. 46/91, 52/91, 53/93, 67/93, 48/94 i 42/98) i lan 48. Zakona o medunarodnom prevozu u drumskom saobraaju ("Slubeni list SRJ", br. 60/98, 5/99, 44/99, 74/99 i 4/00).

- 44 lan 101.

Do poetka rada Javnog preduzea poslove upravljanja dravnim putevima vri Republika direkcija za puteve obrazovana Zakonom o putevima ("Slubeni glasnik RS", br. 46/91, 52/91, 53/93, 67/93, 48/94 i 42/98). Danom poetka rada Javnog preduzea prestaje sa radom Republika direkcija za puteve iz stava 1. ovog lana. Danom poetka rada Javno preduzee preuzima prava, obaveze, sredstva, zaposlene, dokumentaciju i predmete u vrenju javnih ovlaenja Republike direkcije za puteve iz stava 1. ovog lana. lan 102. Propisi doneti na osnovu Zakona o putevima ("Slubeni glasnik RS", br. 46/91, 52/91, 53/93, 67/93, 48/94 i 42/98) primenjuju se do donoenja propisa na osnovu ovog zakona. lan 103. Ovaj zakon stupa na snagu 1. januara 2006. godine.

Tehniki uslovi
1. ZEMLjANI RADOVI

1.1

OTKOP HUMUSA

Opis, obim i sadraj radova Rad predstavlja povrinski otkop humusa dobijen pri iskopu u irokom otkopu na trasi ili pozajmitu, kao i ispod nasipa debljine do 40 cm, s transportom, ili guranjem mainskim putem u deponiju sa strane, u pojasu putnog zemljita. Sav rad mora da bude izveden u sklopu s projektom i ovim tehnikim uslovima, odnosno, SRPS U.E1.010. Propisi za izvoenje radova Treba koristiti standard SRPS U.E1.010, zemljani radovi na izgradnji puteva. Izvoenje radova Merenje Merenje koliina za obraun se radi na osnovu stvarnih koliina iskopa, merenih u samoniklom stanju sa uklonjenim humusom, a na osnovu poprenih profila i po konanom iskopu u okviru projekta, (promena) koje je odobrio nadzorni organ. Za odreivanje koliina razliitih zemljanih materijala u iskopu, usvajaju se kriterijumi: prema poprenim profilima, (odreuju se za vreme graenja) u procentu od celokupne povrine poprenog profila prema pojedinim vrstama zemljanog materijala, to je osnova za odreivanje koliina za pojednu kategoriju kategorisanje iskopa, (meoviti materijal) je obavezno, bez obzira da li postoji zahtev izvoaa i vri se blagovremeno radi prikaza u mesenim situacijama

Kategorizaciju iskopa obavlja komisija u sastavu: 1. Predstavnik investitora na terenu 2. Nadzorni organ, (ef nadzonre slube) 3. Ovlaeni predstavnik izvoaa a rezultat se upisuje u graevinsku knjigu uz primenu GN 200. Plaanje Plaanje se obavlja po m3 samoniklog tla iskopa po jedininoj ugovorenoj ceni i to odvojeno za svaki tip materijala. Ova cena obuhvata skidanje humusa sa deponovanjem, uvanje, ureenje,

ienje kosina od svih labilnih blokova i osulina, planiranje svih iskopanih i susednih povrina, humuziranje, zatravljivanje kosina, utovar, prevoz i istrovar materijala. 1.2 OBRADA PODTLA

Obim i sadraj radova Podtlo je samoniklo tlo na kome se vri temeljenje, (izgradnja) nasipa. Rad obuhvata zbijanje, razrivanje ako je potrebno, radi suenja ili kvaenja prirodnog tla u debljini koja je odreena projektom, (oko 30 cm) ili poboljanje slabo nosivog tla primenom geotekstila ili PVC folije. Propisi po kojima se kontrolie kvalitet materijala su: SRPS U.B1.010 uzimanje uzoraka SRPS U.B1.012 odreivanje vlanosti tla SRPS U.B1.014 odreivanje specifine teine tla SRPS U.B1.016 odreivanje zapreminske teine tla SRPS U.B1.018 odreivanje granulometrijskog sastava SRPS U.B1.020 odreivanje granica konzistencije SRPS U.B1.024 sadraj sagorljivih i organskih materija SRPS U.B1.038 odreivanje optimalnog sadraja vode

Ako je sastav tla, (podtla) nasipa takav da se na njemu ne moe direktno izgraivati nasip, (zasiena tla, muljevita tla, tla organskog porekla i sl.), potrebno je pre izrade nasipa pripremiti podtlo, sanirati ga prema podacima iz projketa ili na nain kako odredi nadzorni organ. Propisi po kojima se kontrolie kvalitet ugraivanja su: SRPS U.B1.010 uzimanje uzoraka SRPS U.B1.012 odreivanje vlanosti tla SRPS U.B1.016 odreivanje zapreminske mase SRPS U.B1.046 odreivanje modula stiljivosti

Kriterijumi za ocenu kvaliteta ugraivanja Pre poetka nasipanja, temeljno tlo treba obraditi prema zahtevima: Zahtevani minimalni procenat, (%) zbijenosti zemljanih materijala: a) b) c) d) e) za nasip od samoniklog koherentnog tla koji nije vii od 2.00 m je 100 % za nasip od samoniklog koherentnog tla koji je vii od 2.00 m je 95 % za nasip od samoniklog nekoherentnog tla koji nije vii od 2.00 m je 100 % za nasip od samoniklog nekoherentnog tla koji je vii od 2.00 m je 95 % ako se zbijenost nekoherentnog materijala kontrolie pomou opita ploom, (30 cm), treba primeniti isti zahtev kao i za nasipe odgovarajue visine i to: za meane materijale sa 20-35% kamenitih materijala za meane materijale sa 30-50% kamenitih materijala za meane materijale sa vie od 50% kamenitih materijala pri optimalnoj ili bliskoj vlanosti MS = 25 30 MPa MS = 30 35 MPa MS = 40 MPa

Za grubo zrnasto drobljene materijale, (prenik zrna je vei od 200 mm) i meane materijale, kontrola zbijenosti moe se po potrebi raditi i zapreminskim metodima ili pomou stiljivosti, (SRPS U.B1.046) Visinom nasipa se smatra visina od kote pripremljenog podtla temeljnog tla, do kote planuma posteljice, na najniem delu. Ispitivanja treba da se rade na svakih 40-50 m1 obraenog podtla. Merenje Ovaj rad se meri po m2 stravno obraenog podtla. Plaanje Ovaj rad se plaa po m2 obraenog podtla. 1.2.1 PRIMENA GEOTEKSTILA I PVC FOLIJE Obim i sadraj radova Geotekstil se postavlja na nedovoljno nosivo temeljno tlo, radi poboljanja njegovih geomehanikih karakteristika, a da se sanacioni radovi svedu na minimum. Geotekstil treba postaviti tako da se ivice susednih traka preklapaju. Du preklopa se izvodi osiguranje malim gomilama materijala za nasip, na svakih 1 do 2 metra, ime se preklop fiksira. Spajanje geotekstila se obavlja ivenjem tako da se oni krajevi koji se spajaju postavljaju licem u lice u irini od 100 mm. av je paralelan ivici spojenih povrina na rastojanju od 50 mm od ivice. vrstoa ava mora da bude 50% vrstoe na istezanje samog geotekstila. Zatim se geotekstil pokriva prvim slojem nasipa, ali tako da se vozila kreu po materijalu nasipa, a ne po geotekstilu. Nasipanje se vri od krajeva prema sredini da bi povrina ostala zategnuta. Na gradilitu se, pored opteg pregleda, kontrolie i masa po jednici povrine sa tano od 10 g/m2. Sva ostala testiranja treba obaviti u laboratoriji i treba da zadovolje sledee parametre: nirmalnu debljinu veliinu pora filtarska svojstva CBR probijanje zateznu vrstou klizanje u tlu

Uzorke treba uzeti iz svake rolne, a svi testovi treba da zadovolje IGS standarde. Izvoenje radova Duina geotekstila u rolni je od 30 do 50 m. Za rad su potrebna dva radnika. Ako nije dovoljna jedna rolna, dodaje se uz nju druga, ali se moraju jednostavno preklopiti. Preklopi su iroki od 5 do 10 cm. Spaja se trakama lioplasta 16 ili PVC folije, toplim vazduhom ili lepljenjem.

Merenje i plaanje Ova vrsta radova se meri po kvadratnom metru geotekstila ili PVC folije i plaaju se jedininom cenom po kvadratnom metru, a prema stvarnim povrinama, (izvrenim radovima). 1.3 IZRADA NASIPA

1.3.1 NASIPI OD ZEMLjANIH MATERIJALA Obim i sadraj radova Izrada nasipa obuhvata nasipanje, razastiranje, grubo planiranje, (fino planiranje), kvaenje i zbijanje materijala u nasipu, prema dimenzijama iz projekta. Sav rad mora da bude izvren prema projektu, tehnikim uslovima i standardu i SRPS U.E1.010 zemljani radovi na izgradnji puteva. Propisi po kojima sa kontrolie kvalitet materijala

SRPS U.B1.010 uzimanje uzoraka SRPS U.B1.012 odreivanje vlanosti SRPS U.B1.014 odreivanje zapreminske mase vrstih estica SRPS U.B1.016 odreivanje zapreminske mase SRPS U.B1.018 odreivanje granulometrijskog sastava SRPS U.B1.020 odreivanje granica konzistencije SRPS U.B1.024 odreivanje sagorljivih i organskih materija SRPS U.B1.038 odreivanje optimalnog sadraja vode SRPS U.B1.042 odreivanje kalifornijskog indeksa nosivosti, (CBR [%])

Ako su materijali sumnjivi, pribegava se opitima za odreivanje sadraja organskih i sagorljivih materija, kao i promene zapremine. Klasifikacija materijala Klasifikacija materijala se obavlja na osnovu terminologije usvojene u jedinstvenoj USCS i AASHO, (prilog tablice) i Kazagrandeovog dijagrama plastinosti. Prethodna ispitivanja materijala za nasip Treba izvriti ispitivanja svih zemljanih materijala na lokalitetu gradilita, (koherentna i nekoherentna, kao i meane materijale) i videti da li mogu da budu iskoriena za izradu nasipa. Potrebno je izvriti sledea ispitivanja: Prirodna vlanost Proktorov opit, (max. suva zapreminska masa i optimalna vlanost) Granulometrijski sastav i koeficijent uniformnosti i koeficijent zakrivljenosti Aterbergove granice konzistencije: granicu teenja, granicu razvlaenja, indeks plastinosti i Kasagrandeov kriterijum za mraz 5. Grupni indeks, (Ig) Ova ispitivanja su deo geomehanikog izvetaja projekta. Kriterijumi za ocenjivanje kvaliteta materijala pre ugraivanja 1. 2. 3. 4.

Parametri su: vlanost materijala pri sabijanju mora da zadovolji propisani kvalitet, (blizak optimalnom); Minimalna zapreminska masa ostvarena opitom u laboratoriji sa energijom zbijanja E=600 KN/m3, treba da iznosi: za nasipe do 3 m 15.0 kN/m3 za nasipe preko 3 m 15.5 kN/m3 optimalna vlanost manja od 25% granica teenja manja od 65% indeks plastinosti manji od 30% koeficijent uniformnosti "U" da nije manji od 9 sadraj organskih materija manji od 6% ako se nasip radi od nekoherentnog materijala, krupnoa zrna ne sme biti vea od 2/3 debljine sloja, odnosno 40 cm, osim zavrnog sloja nasipa gde najkrupnije zrno ne sme da bude vee od 10 cm za nasipe se mogu koristiti materijali dokazane stabilnosti u trupu puta, (refulirani pesak, pepeo, ljaka, itd.)

Ritam ispitivanja je: svaki usek, pozajmite, svaka promena materijala. Najmanje dva uzorka za svaku vrstu materijala. Ispitivanje refuliranog peska radi se na svakih 50 000 m3. navedena ispitivanja su obavezna, iako postoji geomehaniki elaborat u projektu

Popreni nagibi moraju da budu dvostrani ili jednostrani i to 4 %. Ako je potrebno sabijati slojeve deblje od 30 cm, tada na probnoj deonici duine 30 50 m treba komisijski utvrditi: vrstu mehanikih sredstava za zbijanje debljine nesabijenih slojeva broj prelaza sredstava za zbijanje karakteristike materijala sa vlanou zbijenog sloja na 5 mesta, (minimum 2 u donjoj polovini sloja)

Nabijanje Svaki sloj mora da bude nabijen u punoj irini propisanim mehanikim sredstvom, koje odgovara za izabrani materijal za izgradu nasipa. Zbijanje treba da se izvodi od ivice nasipa ka sredini, (osovini). Pre poetka zbijanja svaki sloj nasipa mora da bude optimalno vlaan. Nasipanje treba izvoditi tako da slojevi u uzdunom smislu budu horizontalni. Na taj nain se izbegava nagli visinski prelaz izmeu slojeva razliitih debljina. Materijal koji se ugrauje u nasip ne sme da se ugradi na smrznute povrine, niti na sneg i led. Na terenu nagiba veeg od 20o, nasip se mora izgraivati stepenasto, zasecima irine od 2 m. Bone povrine stepenastih zaseka treba izvesti u nagibu od 2:1, sa nagibom na stepenicama od 4% i padom ka padini.

Kada je nagib terena vei od 30o, stepenaste zaseke treba raditi bez meuprostora, a kada je nagib terena od 20o do 30o treba postaviti meuprostore od 1 m. Propisi za vrenje kontrole:

SRPS U.B1.010 uzimanje uzoraka SRPS U.B1.012 odreivanje vlanosti tla SRPS U.B1.016 odreivanje zapreminske mase tla SRPS U.B1.046 odreivanje modula stiljivosti krunom ploom

Kriterijumi za ocenu kvaliteta ugraivanja koherentnih i meanih materijala sa do 20% kamenitog materijala Minimalna zahtevana zbijenost prema standardnom Proktorovom opit i energijom zbijanja E=600 KNm/m3: a) Slojevi nasipa preko 2.0 m visine, a na 2.0 m ispod povrine kolovoza b) Slojevi nasipa do 2.0 m visine i slojevi viih nasipa od planuma donjeg sloja-posteljice do 2.0 m ispod povrine kolovoza c) Za refulirani pesak 97% Kriterijumi za ocenjivanje kvaliteta ugraivanja kod nekoherentnih materijala sa vie od 20% kamenih materijala Minimalna zahtevana vrednost modula stiljivosti, (MS) za nekoherentne i meane materijale razliitog granulometrijskog sastava, odreuje se pomou ploe F 30 cm, a prema kriterijumima: za meane materijale sa 20 35% drobljenog kamenog materijala 30 MPa za meane materijale sa 30 50% drobljenog kamenog materijala 35 MPa za meane materijale sa vie od 50% drobljenih kamenih materijala pri optimalnoj ili bliskoj vlanost MS = 25 MS = 30 95% 100%

MS = 40 MPa

Za grubo drobljene kamene materijale, (prenik zrna vei od 200 mm) i meane materijale, kontrola zbijenosti moe, po potrebi, da se vri i zapreminskim postupcima ili pomou modula stiljivosti, (SRPS U.B1.046). Obim tekuih ispitivanja i prijem ugraenog materijala Zbijenost slojeva nasipa treba kontrolisati na svakih 50 100 m sa dva opita u neposrednoj blizini, koji daju jedan rezultat. Vlanost se mora ispitivati svakodnevno. Novi sloj ne sme da se izgrauje pre provere prethodno izgraenog sloja nasipa. Merenje i plaanje

Koliina ugraenog materijala se meri m3 po stvarno izvrenim koliinama u okviru projekta, bez humusa na kosinama nasipa, a uzimajui u obzir jezgro bankine. Plaanje se vri po ugovorenim cenama za m3 ugraenog materijala nasipa. U ugovorene cene moraju biti ukljueni svi radovi na: skidanju humusa razastiranju kvaenju ili suenju zbijanju izradi stepenastih zaseka planiranju kosina nasipa i bankina sa tanou od 5 cm humusiranju i zatravnjivanju kosina i drugi radovi iz ovog opisa

sa svim materijalom, radom, prevozom i prenosima. Izvoa nema prava na zahtev za dodatna plaanja za izradu nasipa. Svi slabo nosivi materijali, (nekvalitetni) treba da budu zamenjeni odgovarajuim boljim materijalom, (III i IV kategorije, odnosno V i VI kategorije) i plaaju se po stvarno izvrenim koliinama uveanim za 20%. Izrada zavrnog sloja se plaa prema ugovorenoj jedininoj ceni odgovarajue kategorije materijala, (iskopa u irokom otkopu i nasipu). 1.4 ZAMENA UKLONjENOG NEDOVOLjNO NOSIVOG TLA

1.4.1 ZAMENA UKLONjENOG NEDOVOLjNO NOSIVOG TLA SLOJEM PESKOVITOLjUNKOVITOG MATERIJALA Radi trajne stabilnosti nasipa mora da se izvri zamena materijala ispod budueg nasipa do projektovane dubine. Materijali Materijal mora da odgovara nameni i ispunjava zahteve prikazane u standardima SRPS U.B1.018, SRPS B.B8.004 i SRPS B.B8.044. .

5. KOLOVOZNA KONSTRUKCIJA

Sl. 5.1 Popreni presek fleksibilne i krute kolovozne konstrukcije

5.1

DONjI NOSEI SLOJ, (DOWA PODLOGA) OD NEVEZANOG KAMENOG MATERIJALA

Opis
Pozicija obuhvata nabavku, dovoz, ugraivanje, grubo i fino razastiranje, eventualno kvaenje, te zbijanje noseeg sloja od nevezanog kamenog materijala, prema dimenzijama i posebnim zahtevima datim u projektu.

Izvoenje
Donji nosei sloj ugrauje se na prethodno izveden sloj koji mora da bude pripremljen prema zahtevima iz ovih tehnikih uslova. Tek kada nadzorni organ primi prethodni sloj i odobri rad, moe poeti navoenje materijala za donji nosei sloj. Vozila sa blatnjavim tokovima ne smeju da se voze po razastrtom ili sabijenom materijalu. Nakon navoenja, materijal razastrti i fino isplanirati, u debljini potrebnoj da se nakon sabijanja dobije sloj projektovane debljine. U radu treba paziti da ne doe do segregacije materijala. Sabijanje se vri odgovarajuim sredstvima. Sabijeni sloj mora da ima projektovane kote, irinu i pad, kako je to dato u projektu.

Kvalitet osnovnih materijala


Za izradu donjeg noseeg sloja moe da se primeni prirodni ili separisani ljunak, kao i drobljeni kameni agregat, a u zavisnosti od projektnog reenja. Kontrolu kvaliteta pri prethodnim ispitivanjima vriti po sledeim propisima: SRPS SRPS SRPS SRPS SRPS SRPS SRPS SRPS SRPS SRPS SRPS B.B0.001 B.B8.002 B.B8.010 B.B8.012 B.B8.030 B.B8.031 B.B8.032 B.B8.036 B.B8.037 B.B8.038 B.B8.045 prirodni agregat i kamen; uzimanje uzoraka ispitivanje postojanosti kamena na mrazu odreivanje vode koju upija prirodni kamen prirodni kamen, ispitivanje vrstoe na pritisak zapreminska masa agregata sa porama i upljinama upijanje vode agregata zapreminske mase kamena poroznost i gustina kamena odreivanje estica u agregatu koje prolaze kroz sito otvora 0,02 mm odreivanje tronih zrna u krupnom agregatu sadraj gline i muljevitih sastojaka ispitivanje otpornosti kamena i kamenog agregata prema habanju, (Los Angeles )

SRPS SRPS SRPS SRPS SRPS

B.B8.047 definicija oblika i izgleda povrine zrna kamenog agregata B.B8.048 ispitivanje oblika zrna kamenog agregata U.B1.012 odreivanje vlanosti U.B1.016 odreivanje zapreminske mase tla U.B1.018 odreivanje granulometrijskog sastava i estica manjih od 0.08 mm aerometrisanjem, (ili po SRPS B.B8.036) SRPS U.B1.038 odreivanje optimalne sadrine vode SRPS U.B1.042 odreivanje kalifornijskog indeksa nosivosti Ispitivanja se vre za svaku promenu materijala.

Kriterijum za ocenu kvaliteta materijala


Nevezani kameni agregat koji se koristiti za izradu ovih slojeva mora da zadovolji zahteve u pogledu: fiziko-mehanikih i mineraloko-petrografskih karakteristika same stene i agregata granulometrijskog sastava nosivosti sadraja organskih materija i lakih estica

Fiziko-mehanika svojstva kamena od kojeg se proizvodi drobljeni agregat: Srednje vrstoe na pritisak u suvom stanju min 120, (MPa) Upijanje vode, (% mase) 1,0 % Kamen je postojan na smrzavanje ako je pad Postojanost na smrzavanje srednje vrstoe na pritisak posle smrzavanja do (25 ciklusa smrzavanja) 20% u odnosu na srednje pritisne vrstoe u suvom stanju. Kamen moe da bude eruptivnog, sedimentnog, metamorfnog porekla. Ne dozvoljava se prisustvo Mineraloko-petrografski sastav laporaca, glinenih kriljaca, mekih i glinovitih peara, konglomerata, raspadnutih granita i gnajseva.

Fiziko-mehanika svojstva zrna kamenog agregata: udeo zrna nepovoljnog oblika, (3:1).........max 40% upijanje vode, (JUS B.B8.031)................. .max 1.6% trona zrna............................................. .max 7% otpornost na habanje, (Los Angeles)........max 40%

Granulometrijski sastav nevezanog kamenog agregata treba da bude u sledeim granicama: Prolaz kroz sita, prema masama % Kvadratni otvor sita (mm)
0.09 0.25 0.50 1.0 2.0

ljunak 0/80 mm
2-15 5-20 7-26 11-34 18-44

drobljeni agregat 0/63 mm


2-11 8-17 11-24 15-33 20-44

0/31.5 mm
2-9 5-15 8-21 11-30 15-40

4.0 8.0 16.0 31.5 45.0 63.0

26-56 36-69 50-85 72-100 85-100 100

27-56 38-69 56-85 85-100 100

20-50 28-62 46-75 95-100 100

Pored navedenog kriterijuma, materijal mora da zadovolji i zahteve: da je postojan na atmosferilije da nije sklon degradaciji usled gradilinog saobraaja pri razliitim meteorolokim uslovima uee finih frakcija, (< 80 m) treba da je < 6% indeks plastinosti finih estica Ip<12 stepen neravnomernosti U = 15-30 nosivost pri stepenu zbijenosti Sz=95% u odnosu na modifikovani Proktorov opit za materijal 0/31 CBRlab >80%, za materijal 0/63 i 0/80 CBRlab >30% sadraj organskih materija i lakih estica ne sme da bude vei od 3% teinski za materijal 0/31mm, a na sme da bude vei od 5% za materijal 0/63 i 0/80 mm

Kontrola obraenog i zbijenog donjeg noseeg sloja Kontrola kvaliteta vri se na svakih 2000 m3 upotrebljenog materijala odnosno za svaku promenu materijala u skladu sa standardima: optimalna vlanost i maksimalna zapreminska masa, (SRPS U.B1.038) granulometrijski sastav, (SRPS U.B1.018) sadraj gline i muljevitih estica, (SRPS B.B8.036) stepen zbijenosti odnosno nosivost izvedenog sloja kao i vlanosti u momentu ispitivanja vri se na svakih 50 m1 izvedenog sloja

Kriterijum za ocenu kvaliteta ugraivanja stepan zbijenosti mora da bude 98 % u odnosu na modifikovan Proktorov opit. Ako se kontrola nosivosti zbijenog sloja vri metodom krune ploe, modul stiljivosti mora da bude odreen na opitnoj deonici uporednim ispitivanjima pri optimalnoj vlanosti materijala i overen od strane nadzornog organa kao metod daljeg ispitivanja ispitivanje ravnosti vri se letvom duine 4 m, na svakom poprenom profilu. Odstupanje ne sme da bude vee od 10 mm za materijal 0/31 mm odnosno 15 mm za materijal 0/63 mm ili 0/80 mm visine izraenog noseeg sloja u bilo kojoj taki mogu odstupati od projektovane od 0 do -10 mm, to se proverava nivelmanskim snimanjem za materijal 0/31 mm, odnosno od 0 do -15 mm za materijal 0/63 mm ili 0/80 mm

Kriterijumi za obraun izvedenih radova U sluaju trajnog prisustva nekvalitetno izvedenog sloja, (ne ispunjava kriterijume kvalitetnog izvoenja radova) nadzorni organ e primeniti umanjenje vrednosti izvedenih radova na pripadajuoj povrini: ukoliko materijal po svom granulometrijskom sastavu izlazi iz dozvoljenog graninog pojasa, radovi se ne primaju i mora da se izvri korekcija materijala. Svi sledei slojevi ukoliko se izvedu, ne priznaju se u potpunosti za odstupanja u stepenu zbijenosti, odnosno nosivosti sloja od utvrenog kriterijuma, izvrie se umanjenje vrednosti radova za pripadajuu povrinu:

Ostvaren stepen zbijenosti od 98% do 97%

Procenat umanjenja 2-10%

od 97% do 95% ispod 95%

10-50% 100%

za odstupanja po pitanju ravnosti od dozvoljenih veliina umanjenje je 10% odstupanja visine izvedenog sloja od dozvoljenih vrednosti podrazumeva, da se ne toleriu odstupanja u pozitivnom smislu. Sve manje visine od projektovanih podrazumevaju da se izvri ruenje i ponovna izrada sloja ili izvri nadgradnja materijalom sledeeg sloja o troku izvoaa odstupanja izvedene debljine sloja od projektovane su dozvoljena samo ako nije ugroena debljina sledeih slojeva, a izvedeni sloj ima svoju minimalnu tehnoloku debljinu, (33dmaks.). Nedostajua debljina sloja moe da se kompenzuje izvoenjem sledeeg sloja, a vea debljina sloja podrazumeva intervenciju koja e dovesti sloj na planiranu kotu Ukupna vrednost odbijanja predstavlja zbir svih pojedinanih umanjenja. Merenje i plaanje Obraun i plaanje se vri po metru kubnom, (m3) izvedenog i od strane Nadzornog organa primljenog sloja projektovane debljine.

5.2 Opis

RECIKLAA, (PRERADA) PO HLADNOM POSTUPKU

Na osnovu izvrenih prethodnih terenskih i laboratorijskih ispitivanja prikazanih u projektu kolovozne konstrukcije, dobijene informacije o strukturi i kvalitetu materijala postojee kolovozne konstrukcije se prihvataju sa ogranienim poverenjem. Pre izvoenja radova, Izvoa je obavezan da obavi dadatna ispitivanja kojim e projektovano reenje prilagoditi konkretnim uslovima na deonici. Osnov za izradu programa ispitivanja predstavlja projektna dokumentacija. Nakon dobijanja saglasnosti i formiranja radne meavine sa kojom moraju da se sloe projektant i nadzorni organ, Izvia moe zapoeti rad, o emu odluku donosi nadzorni organ. Radovi obuhvataju: razbijanje/podizanje i usitnjavanje materijala iz gornjih slojeva kolovozne konstrukcije popravku granulacije usitnjenog materijala dodatkom novog materijala ukoliko je potrebno nabavku, transport i meanje sa osnovnim materijalom, vezivnih materijala i vode razastiranje i zbijanje radi formiranja novog sloja

Dodatni kameni materijal


Prirodni zrnasti materijali, (pesak, ljunak...) i/ili drobljeni kamen, (odreene frakcije, kameno brano..) mogu se meati sa usitnjenim materijalom iz kolovoza da bi se: popravila granulacija reciklirane meavine uticalo na mehanike karkteristike dodao materijal neohodan za popravku profila Posebni zahtevi u vezi dodatnog kamenog materijala definiu se u ovim tehnikim uslovima.

Agensi za stabilizaciju
Agensi za stabilizaciju obuhvataju hemijske i bituminizirane vrste.

Hemijski agensi za stabilizaciju


Dozvoljena su hidraulina veziva prema SRPS B.C8.022, 023, 024 i SRPS B.C1.011, (DIN EN 197-1). Pored toga, mogu se primeniti i druga hidraulina vezivna sredstva ako se dokae njihova valjanost i ako ne podleu navedenim standardima, (reciklano vezivno sredstvo ili specijalno vezivno sredstvo). Hemijski agensi za stabilizaciju su jedan ili kombinacija od sledeih agensa: kre za puteve

portland cement portland cement iz visokih pei... Od vremena kupovine do vremena kada ponu da se koriste sve navedene vrste, hemijske stabilizacione agense treba uvati pokrivene i zatiene od vlage, sve u skladu sa preporukama proizvoaa ili dobavljaa. Roba uskladitena preko 3 meseca ne bi trebala da se koristi bez naknadnih ispitivanja.

Stabilizacioni agensi na bazi bitumena


Agensi za stabilizovanje materijala mogu da budu i bitumenskih veziva: bitumen odreene penetracije bitumenska emulzija Sva bitumenska veziva moraju imati identifikaciju i propisane sertifikate od proizvoaa. uvaju se, zagrevaju i koriste u skladu sa uputstvima proizvoaa i tehnikim uslovima projekta. Sva bitumenska veziva moraju da se isporuuju na gradilite u cisternama. Svakoj grupi rezervoara treba da bude izdat sertifikat. Voda mora da bude ista, bez tetnih koncentracija kiselina, baza, soli, eera ili drugih organskih materija ili hemikalija. Ako se koristi voda koja nije iz javnih sistema snabdevanja pitkom vodom, njen kvalitet se mora dokazati.

Postupci stabilizacije Stabilizacija cementom


Sastav meavine za izradu donjeg noseeg sloja definisan je orijentacionim odnosima: kameni agregat ...........................................0/32 mm portland cement PC-250 ..........................3-6 % voda.............................................................5-7 % Granulometrijski sastav mineralne meavine mora da je u graninom podruju: Otvor sita, (mm)
0.09 0.25 0.71 2 4 8 16 31.5 45

Procenat prolaza, (%)


0-25 2-38 7-55 17-74 25-90 38-100 57-100 90-100 100

Izvoa je duan da pre poetka izvoenja ovog sloja, pribavi od ovlaene laboratorije sve ateste komponentalnih materijala i sastav meavine. Za cementom stabilizovan materijal zahteva se jednoaksijalna vrstoa na pritisak cilindrinih tela 15,2 cm, (modifikovan Proktor-ov opit), posle 7 i 28 dana negovanja u vlanoj komori:

7 = 2,5-5,5 MN/m2 28 = 5,0-6,5 MN/m2

Stabilizacija bitumenskom emulzijom


Bitumenska emulzija je meavina bitumena i vode u odnosu 60:40 i po pravilu se koristi na temperaturi od 20 40 oC. Nakon to je materijalu dodata bitumenska emulzija, sadraj vode u meavini se redukuje dodatkom cementa.

Voda mora da bude ista i osloboena tetnih koncentracija kiselina, baza, soli, eera i drugih organskih ili hemijskih supstanci. Ukoliko voda koja se koristi, nije voda za pie, mogu da se zahtevaju dokazi o njenom kvalitetu. Kriterijumi kvaliteta za slojeve stabilizovane bitumenskom emulzijom Materijal nastao usitnjavanjem ne sme da ima zrna vea od 32 mm i prolaz na situ od 4 mm mora da bude najmanje 35 %. Emulzija mora da bude katjonska sa emulgatorima za hladnu reciklau sa cementom. Materijal stabilizovan bitumenskom emulzijom treba da ispunjava uslove: indirektna vrstoa pri zatezanju, (ITS), (7 dan) 0.2 (N/mm2) jednoaksijalna vrstoa pri pritisku, (7 dan) 1.5 (N/mm2) poprena dilatacija 0.15 (o/oo)

Stabilizacija penuavim bitumenom


Penuanje bitumena nastaje kada se male koliine vode dodaju vrelom bitumenu, usled ega se naglo i kratkotrajno poveava zapremina bitumena. Slino kao i kod stabilizacije bitumenskom emulzijom, cement ili kre se dodaju u malim koliinama u meavinu zajedno sa penuavim bitumenom zbog poboljalja vrstoe i takvi dodaci pomau da se bitumen rasloji poveanjem frakcija zrna manjih od 0.075 mm u materijalu. Bitumen u penuavom bitumenu, mora da odgovara SPRS U.M3.010

Osnovna svojstva koja e izvoa kontrolisati su stepen irenja i poluvek trajanja penuavog bitumena. Stepen irenja se definie kao odnos izmeu maksimalne zapremine postignute u penuavom stanju i zapremine bitumena. Poluvek trajanja je vreme, izraeno u sekundama, koje je potrebno peni da zauzme polovinu potrebne zapremine.
Nadzorni organ i Izvoa, u saglasnosti sa projektantnom, biraju tipa bitumena koji treba da zadovolji spoljnu temperaturu na gradilitu. Tvri bitumeni, (vrednost penetracije manja od 100) se obino koriste u toplijim klimatskim uslovima. Meki bitumeni se mogu koristiti, ali se prvo moraju uraditi testovi uporedne vrstoe. Kriterijum za slojeve stabilizovane penuavim bitumenom Granulometrijski sastav mineralne meavine mora da je u graninom podruju:
Sita, (mm) 0.25 0.71 2 4 8 16 31.5 45 Procenat prolaza, (%) 11-30 19-41 32-54 42-65 53-77 67-90 80-100 100

Za prikazani granulometrijski sastav i zahtevane karakteristike meavine optimalne koliine cementa i penuavog bitumena uobiajeno su: cement..................................1.5 2 % bitumen .............................. 2.6 3 %. Materijal stabilizovan bitumenom Izvoa e ispitivati odreivanjem indirektne vrstoe pri zatezanju, (ITS). Opit se obavlja na uzorku na temperaturi od 25 oC i potrebno je ostvariti vrednosti:

prirodni ljunak, (CBR>30) 250-500 kPa prirodni dobljeni kamen, (CBR>80) 400-900 kPa postojea asfaltna konstrukcija 350-800 kPa Zahtevana minimalna zbijenost iznosi 98% od laboratorijske vrednosti. Priprema laboratorijskog uzorka moe da se obavi po Maralovom postupku, po postupku datom u uputstvu i tehnikim uslovima za duboku reciklau, (Direkcija za puteve 2002.) ili na uzorcima pripremljenim na iroskopskom nabijau.

Izvoenje Opti zahtevi i ogranienja Klimatski uslovi


Nadzorni organ nee dozvoliti obavljanje radova po maglovitom i vlanom vremenu, niti kada uoi da zapoeti radovi ne bi mogli da se zavre pre nego to se takvi uslovi pojave. Isto tako, radove ne treba zapoinjati ako je temperatura vazduha ispod 5 oC. Radove treba prekinuti ako u toku rada temperatura padne ispod 10 oC, (zavriti samo profilisanje i zbijanje). Odreivanje vlanosti materijala Izvoa e ispitivati vlanost materijala, koji e biti recikliran. Ispitivanja vlanosti treba obavljati najvie nedelju dana pre poetka radova na reciklai. Ako se u meuvremenu pojave uslovi za promenu vlanosti, rezultate merenja treba proveriti.

Kontrola geometrije recikliranog sloja Visinski poloaj sloja


Uzorak za kontrolu mora da sadri najmanje 50 nivelmanskih snimaka uraenih na sluajno izabranim takama povrine koja se kontrolie. Rezultati analize podataka treba da su u okviru granica: H90 10mm, (tj. najmanje 90% svih izmerenih kota povrine treba da ima maksimalno odstupanje od projektovane kote u granicama 10mm) Hmax 15 mm, (individualne take ne smeju odstupati za vie od 15 mm od projektovane kote)

Debljina sloja
Uzorak treba da se sastoji od najmanje 20 rezultata merenja debljine ugraenog recikliranog sloja. Rezultati treba da budu u granicama: D90% Dproj 20 mm, (najmanje 90% od svih izmerenih debljina treba da bude jednako ili vee od projektovane debljine minus 20 mm) Dsrednje Dproj Dproj/20, (srednja vrednost izmerenih debljina ne sme da bude manja od projektovane debljine umanjene za vrednost projektovane debljine podeljene sa 20) Dmin > Dproj 30 mm, (ne smeju postojati minimalne izmerene debljine sloja koje su za 30 mm manje od projektovane

5.3

OPTI USLOVI ZA ASFALTNE RADOVE

Materijali
Za izvoenje asfaltnih slojeva svih vrsta i namena mogu se koristiti materijali kameno brano drobljeni pesak drobljeni kameni agregat

putni bitumen BIT 45, BIT 60, BIT 90 polimer bitumen PmB 50/90 dodaci - polimer granule - stabilizirajua vlakna

Kameno brano
Kameno brano za izradu asfaltnih meavina mora da bude karbonatnog sastava 1. klase kvaliteta prema SRPS B.B3.045 i mora odgovarati zahtevima u SRPS U.E4.014. taka 6.1 Ekshaustorsko kameno brano, dobijeno otpraivanjem pri proizvodnji asfaltnih meavina od eruptivnog kamenog agregata ne sme se koristiti za izradu asfaltnih meavina.

Drobljeni pesak
Za izradu asfaltnih meavina koristi se drobljeni pesak silikatnog ili karbonatnog sastava, a za izradu BNS drobljeni pesak mora da bude karbonatnog sastava. Drobljeni pesak se moe koristiti pod uslovom da je sadraj punila, (estice < 0.09 mm) manji od 10% i da zadovoljava uslove iz SRPS U.E4.014/90, (tabele 3, 4 i 5). Ukoliko je sadraj punila vei od 10 %, ali ne vie od 15%, pesak moe da se upotrebi samo pod uslovom da je karbonatnog sastava i da je ekvivalent peska vei od 60 %. Kod upotrebe takvog peska, (od 10 % do 15% karbonatnog punila) mora da se odstrani viak vlastitog punila bez obzira na vrednost ekvivalenta peska. Ukoliko se ispitivanjem utvrdi da vlastito punilo, (vrui filer) spada u 1. klasu kvaliteta prema SRPS B.B3.045, moe da se upotrebi kao dodatno kameno brano na izradi svih vrsta asfaltnih meavina. Uee osnovnog kamenog brana u ukupnoj meavini ne sme da bude manje od 70% ukupne koliine kamenog brana. Drobljeni pesak sa vie od 15% punila ne moe da se koristi za izradu asfaltnih meavina ni pod kakvim posebnim uslovima.

Drobljeni kameni agregat


Za proizvodnju drobljenog kamenog agregata koji se koristi za proizvodnju AB, koristi se kamen eruptivnog porekla ija su svojstva definisana u SRPS U.E4.014 tabela 7, a za proizvodnju drobljenog kamenog agregata koji se koristi za izravnavajue slojeve i nosee slojeve, moe da se koristi i kamen karbonatnog sastava, pod uslovom da proizveden kameni agregat odgovara uslovima definisanim u SRPS U.E9.021. Za izradu asfaltnih meavina upotrebljava se kameni agregat silikatnog ili karbonatnog sastava, u frakcijama 2/4, 4/8, 8/11, 11/16,16/22 i 22/32 mm, iji granulometrijski sastav mora da odgovara uslovima iz SRPS U.E9..021 tabela 5., odnosno SRPS U.E4.014 tabela 8. Ostala svojstva kamenog agregata za izradu habajuih slojeva moraju da odgovaraju SRPS U.E4.014 tabela 10, a za izradu BNS i ostalih slojeva moraju da odgovaraju SRPS U.E9.021 tabela 7. Ukoliko je prionljivost agregata nezadovoljavajua potrebno je primeniti termostabilni aditiv za poboljanje prionljivosti, (dop) u koliini od 0.5% u odnosu na bitumen ili kao vezivo primeniti polimerbitumene. Izbor agregata u zavisnosti od saobraajnog optereenja u odnosu na otpornost prema drobljenju i habanju po Los Angelesu i vrednosti polirnosti dat je u sledeoj tabeli. Frakcija drobljenog agregata

Silikatni agregat
AB Otpornost na Vrednost Grupa saobraajnog drobljenje i polirnosti optereenja habanje po VPK Los Angelesu, %(m/m)
Auto put, vrlo teko Teko Srednje maks. 18 maks. 18 maks. 22 min. 48 min. 48 min. 48

Karbonatni agregat
AB Otpornost na drobljenje i habanje po Los Angelesu, %(m/m)
maks. 25

Vrednost polirnosti VPK

BNS Otpornost na drobljenje i habanje po Los Angelesu, %(m/m)


maks. 25 maks. 28 maks. 30

min. 30

Lako Vrlo lako

maks. 22 maks. 25

min. 45 -

maks. 28 maks. 30

min. 30 -

maks. 35 maks. 35

Za kamene agregate mora da postoji vaei atest od strane ovlaene laboratorije, a prema "naredbi o obaveznom atestiranju frakcionisanog kamenog agregata za asfalt i beton" koja je objavljena u slubenom listu SFRJ br.14 od 19.06.1987. godine.

Vezivo
Standardni putni bitumeni BIT 45, BIT 60 i BIT 90 U zavisnosti od saobraajnog optereenja, klimatskih uslova i poloaja sloja u kolovoznoj konstrukciji projektom je odreen tip bitumena i vrednosti osnovnih svojstava, (PK min; Pen maks...) Koriste se bitumeni BIT 45, BIT 60 i BIT 90, koji u svemu moraju da odgovaraju kriterijumima datim u JUS U.M3.010 Polimer-bitumen Za vezivo treba primeniti polimer-modifikovani bitumen na bazi SBS-polimera vrste 50-90S prema austrijskim specifikacijama NORM B3613, (Elastomer-modifizierte Bitumen fr den Strassenbau Anforderungen), ije su karakteristike date u narednoj tabeli, odnosno PmB 50/90 prema YU EN 14023. Vrste ispitivanja
Penetracija na 25oC (1/10 mm), (100g/5s) Taka razmekavanja po PK,(oC) Taka loma po Frasu, (oC) Duktilitet, (cm) na 250 C Taka paljenja po Clevelendu, (oC ) Povratna elastina deformacija na 25oC, (%) Homogenost lagerovanja, PK, (oC) Gubitak mase, %(m/m) Promena penetracije na 250C, (%) smanjenje porast Povratna elastina deformacija na 25oC, %

PmB 50-90S
50 - 90 > 65 < -19 > 50 > 250 > 80 < 2.0 < 0.5 < 40 < 10 > 80

Metode ispitivanja
JUS B.H8.612 JUS B.H8.613 JUS B.H8.616 JUS B.H8.615 DIN ISO 2592 NORM C 9219 TL PmB Tail 1, (1991) Tuba test JUS B.H8.612 NORM C 9219

Posle RTFOT prema ASTM D 2872

Dodaci Polimerne granule


Za pojedine tipove asfaltnih meavina moe se umesto polimer-bitumena PmB 50/90 upotrebiti standardni putni bitumen BIT 60 uz dodatak 0.4-0.6%, u odnosu na asfaltnu meavinu, polimernih granula.

Vlakna
Vlakna su materijali koji se dodaju asfaltnoj meavini kako bi se poboljala svojstva asfaltnih meavina. Vlakna u slobodnom obliku ili u formi granula treba da zadovolje kriterijume koje je deklarisao proizvoa, a iste je u projektovanju asfaltnih meavina dokazao projektant asfaltne meavine.

Stabilizirajua vlakna
Stabilizirajui aditivi su materijali koji se dodaju asfaltnoj meavini kako bi spreili gubitak bitumenskog veziva. Ona se, tokom meanja na propisanim temperaturama vezuju na povrinu

agregata i time poboljavaju tekstruru, (hrapavost povrine) zrna, a samim tim i bolju mogunost prianjanja veziva za povrinu zrna. Uobiajeno korieni aditivi su celulozna vlakna. Vlakna u slobodnom obliku ili u formi granula treba da zadovolje kriterijume: sadraj celuloze min 80% gubitak mase nakon 5 min na 220 0C manji od 7% maksimalna duina od 6.35 mm 20 do 70 procenata prolaza kroz sito 0.063 25 do 72 procenata prolaza kroz sito 0.09 45 do 80 procenata prolaza kroz sito 0.25 75 do 90 procenata prolaza kroz sito 0.71 sadraj vlage manji od 8% zapreminska masa 20-40 kg/m3 maksimalna debljina vlakna 0.005 mm

Prethodna ispitivanja Prethodna ispitivanja asfaltne meavine


Pre poetka radova Izvoa je obavezan da preda nadzornom organu na saglasnost u ovlaenoj laboratoriji izraen projekat prethodnog sastava asfaltne meavine. Ovaj projekat mora da bude u skladu sa ovim tehnikim uslovima i saglasan sa projektom kolovozne konstrukcije. Uz Izvetaj o prethodnom sastavu, potrebno je priloiti ateste o komponentalnim materijalima koji nisu stariji od 6 meseci, kao i vaei atest za kamene materijale od strane ovlaene laboratorije, a prema "Naredbi o obaveznom atestiranju frakcionisanog kamenog agregata za asfalt i beton", koja je objavljena u Sl.listu SFRJ br. 41/1987. god. Izvetaj o izradi prethodnog sastava asfaltne meavine mora da sadri: podatke o poreklu, kvalitetu i karakteristikama sastavnih materijala ateste o komponentalnim materijalima procentualno uee frakcija kamenog materijala u mineralnoj, odnosno u asfaltoj meavini granulometrijski sastav mineralne meavine dijagram promene fiziko-mehanikih svojstava asfaltne meavine, zavisno od sadraja veziva reoloke karakteristike laboratorijskog probnog tela o modul krutosti o vrstoa pri zatezanju o otpornost na zamor o otpornost na pojavu kolotraga i optimalni sadraj veziva Procentualno uee pojedinih frakcija utvruje se prethodnom meavinom, pri emu se u zavisnosti od tipa asfaltne meavine, granulometrijski sastav mora nai u granicama:

0.09 DBNS 0/32 BNS 0/32 BNS 0/32s BNS 0/22 BNS 0/22s BNHS
2-15 3-12 4-10 4-14 5-11 5-12

0.25
5-23 5-18 7-15 7-37 8-17 9-30

0.71
9-30 9-27 12-23 12-53 13-27 15-40

2
15-40 17-40 20-35 21-65 24-40 26-55

4
27-56 24-52 29-46 30-74 34-53 38-70

8
37-68 34-68 41-62 44-85 50-70 58-88

11.2
47-80 42-78 50-71 54-92 61-81 74-98

16
59-96 53-90 61-82 70-100 75-94 95-100

22.4
72-100 70-100 76-94 97-100 97-100 100

31.5
87-100 97-100 97-100 100 100

45
100 100 100

0/16 4-12 11-27 20-41 38-56 56-74 96-100 100 AB 8 3-12 8-28 16-38 31-54 49-69 75-90 97-100 100 AB 11 3-11 8-18 16-30 31-48 49-65 75-87 97-100 100 AB 11s 3-12 8-25 15-36 27-49 40-62 60-80 74-90 97-100 100 AB 16 3-10 8-17 15-28 27-43 40-56 60-75 74-86 97-100 100 AB 16s 2-8 7-14 11-23 20-36 30-47 46-64 57-75 72-87 97-100 100 AB 22s 9-13 13-17 16-22 20-30 25-40 45-75 90-100 100 SMA 0/11 Proizvodnja i ugradnja asfaltne meavine ne sme poeti dok Izvoa ne dostavi prethodnu meavinu na saglasnost Projektantu kolovozne konstrukcije i Nadzornom organu.

Tehnologija izvrenja radova Spravljanje i transport asfaltne meavine


Proizvodnja asfaltne meavine se vri mainskim putem u postrojenju za proizvodnju asfaltne meavine. Za proizvodnju asfaltnih meavina mora da se primeni diskontinualno postrojenje, kapaciteta minimum 120 t/h ili u skladu sa zahtevima iz predkvalifikacionih uslova, sa automatskim doziranjem svih komponenti i kontrolom proizvodnje. Temperatura bitumena u cisternama na asfaltnoj bazi iznosi optimalno 150 C, a najvie 165 C. Temperatura agregata ne sme da bude via od temperature bitumena za vie od 15 C, dok temperatura asfaltne meavine pri izlasku iz mealice iznosi optimalno 160 C, (165 C kad se koristi polimer bitumen ili polimerne granule) 10 C, a najvie 175 C. Neposredno nakon proizvodnje, asfaltna masa se direktno otprema na mesto ugraivanja. Asfaltna meavina se mora ugraditi u periodu od najvie 2 sata posle proizvodnje. Transport asfaltne mase se obavlja vozilima koja su pokrivena i tako zatiena od spoljnih uticaja. Cirada ne sme dodirivati asfaltnu masu, (minimum 15 cm iznad vrha kupe asfaltne mase sme da bude cirada).

Ugraivanje asfaltne meavine


Ugraivanje asfaltnog sloja moe da pone tek kad nadzorni organ prihvati izvetaj o probnoj deonici, odnosno izvetaj o izvrenim probama. Postupak ugraivanja usvojen na probnoj deonici ne moe se menjati osim pod ranije definisanim uslovima. Ugraivanje asfaltne meavine vri se samo u povoljnim vremenskim uslovima, temperatura podloge i vazduha mora da bude via od +10 0C ako je podloga od asfalta, odnosno +5 C ako je podloga od nevezanih materijala. U posebnim vremenskim uslovima, kao to je pojava jakog vetra, Nadzorni organ moe da obustavi radove i pri temperaturama viim od pomenute, ako postoji sumnja da se pod tim uslovima radovi nee kvalitetno izvesti. Ugraivanje asfaltne meavine ne sme da se obavlja kada je izmaglica ili kia. Temperatura asfaltne meavine na mestu ugraivanja ne sme da bude nia od 140 C, (150 0C za PmB ili 165 0C za SMA) i via od 175 C. Razastiranje asfaltne meavine se vri mainskim putem i neposredno nakon toga mora da se obezbedi utvreni reim valjanja, kako bi se osiguralo traeno zbijanje asfaltnog sloja. Ostali detalji tehnologije izvoenja ove pozicije su dati u vaeim SRPS standardima. Za zbijanje sloja od SMA koriste se iskljuivo valjci sa elinim naplatcima, mase vee od 9 t. Nije dozvoljena primena kombinovanih valjaka niti valjaka sa gumenim tokovima. Vibracije u toku valjanja nisu dozvoljene, osim na sastavima, neposredno nakon razastiranja mase, (visoka frekvencija - mala amplituda). Uz svaki isporueni kamion asfaltne meavine mora da bude otpremnica sa upisanom masom, temperaturom i vremenom utovara asfaltne meavine, potpisanom od strane nadzorne slube. Bez ovoga se nee dozvoliti ugraivanje prispele asfaltne meavine. Ispred finiera mora da se obezbedi potrebna koliina asfaltne mase, kako ne bi dolo do zastoja u ugraivanju. Svaki prekid u postupku izvoenja radova dui od 5 minuta, smatra se momentom formiranja poprenog sastava.

Popreni sastav se formira u celoj radnoj irini finiera. Mesto sastava se mora obraditi vertikalnim zasecanjem sloja po celoj debljini. Sastav se mora isprskati polimer-modifikovanom bitumenskom katjonskom emulzijom PmB KN-50, (60), saekati da voda ispari i tek onda nastaviti radove na izradi novog sloja ili primeniti trake za spoj. Na mestu sastava proverava se poduna ravnost ravnjaom od 4 metra i nije dozvoljeno nikakvo odstupanje. Na mestu sastava kontrolie se homogenost i zbijenost asfaltnog sloja uzimanjem uzoraka iz kolovoza, (jedna polovina uzorka je ispred odnosno iza linije sastava) i nije dozvoljena razlika u izgledu i strukturi sastava i kvalitetu zbijenosti u odnosu na normalno izveden sloj.

Kontrola kvaliteta
Izvoa radova obavlja ispitivanja sa ciljem da u svakom trenutku ima to bolji uvid u kvalitet sastavnih materijala kao i proizvedene i ugraene asfaltne meavine, kako bi se u sluaju potrebe intervenisalo u proizvodnom procesu i osigurala kontinualna proizvodnja propisanog kvaliteta. Obaveza Izvoaa je da na osnovu rezultata ispitivanja utie na proces proizvodnje i ugradnje asfaltne meavine na nain koji osigurava ujednaen, Tehnikim uslovima propisan kvalitet izvedenog asfaltnog sloja. Kontrolna ispitivanja kvaliteta izvedenih radova vri Izvoa kao deo svog Programa obezbeivanja kvaliteta, (Quality Assurance Programme) u cilju dobijanja to realnije slike o postignutom kvalitetu izvedenog asfaltnog sloja prema zahtevima datim u ovim Tehnikim Uslovima. Kontrolna ispitivanja obuhvataju: kontrolna ispitivanja sastavnih materijala, (kontrola se mora obaviti pre istovara ili deponovanja materijala) kontrolno ispitivanje proizvedene asfaltne meavine kontrolno ispitivanje izvedenog asfaltnog sloja Kontrola kvaliteta izvedenog sloja vri se na uzorcima izvaenim iz izvedenog sloja. Uzimanje uzoraka se vri prema SRPS U.M3.090. Pored redovne kontrole kvaliteta izvedenih radova koji se prikazuju u vidu tabelarnih pregleda za odreene vremenske periode, (najmanje jednom meseno) na svakih 10000 tona proizvedene asfaltne meavine rade se uporedna ispitivanja u nezavisnoj laboratoriji po izboru Investitora i troku Izvoaa radova.

Obraun nekvalitetno izvedenih radova Ravnost povrine sloja


Merenje vri Izvoa na poprenim profilima, ali tako da meusobni razmak ne bude vei od 30 m. Merenje se radi ravnjaom od 4 m duine, (levo, desno, sredina). Zavrni sloj se kontrolie i "Bump integratorom. Kriterijumi za obraun su: Habajui sloj
IRI < 2.0 2.0 2.5 > 2.5 ravnjaa od 4 m 0 do 4 mm 4 do 10 mm > 10 mm

Izravnavajui i nosei sloj


0 do 8 mm 8 do 12 mm > 12 mm

Procenat umanjenja od vrednosti pripadajue povrine sloja


0% 5 25 % 100 %

Odstupanje koliine veziva od utvrenog u radnom sastavu asfaltne meavine ne sme da bude vee od: 0.3 % za izradu BNS-a 0.2 % za izradu AB odnosno 0.1% za izradu SMA

Popreni pad
Popreni pad povrine izvedenog asfaltnog sloja moe da ima odstupanja od projektovanog poprenog pada najvie 0.1%. Merenja se vre u najmanje tri take na profilu.

U sluaju veih odstupanja, izvedeni radovi se moraju popraviti ili se vri umanjenje vrednosti izvedenih radova za 20%.

Odstupanje povrine sloja od projektovane kote nivelete


Doputeno visinsko odstupanje povrine izvedenog asfaltnog sloja moe da bude od projektovane visine, od 0 do najvie -10 mm, za nosee i izravnavajue slojeva, a od 0 do -5 mm za habajue slojeve. U sluaju veih odstupanja Izvoa daje predlog o sanaciji izvedenog stanja. Ukoliko izvoa ne sanira izvedene nekvalitetne radove, oni se ne priznaju u celosti.

Horizontalno odstupanje ivice izvedenog sloja


Doputeno horizontalno odstupanje poloaja leve i desne ivice od projektovanog poloaja iznosi najvie 25 mm. U sluaju veih odstupanja Izvoa daje predlog o sanaciji izvedenog stanja. Ukoliko izvoa ne sanira izvedene nekvalitetne radove, oni se ne priznaju u celosti.

Odstupanje debljine ugraenog sloja


Sva odstupanja izvedene debljine sloja od projektovane debljine sloja, (debljine manje od projektovanih debljina), ako Nadzorni organ oceni da izvedeni sloj moe ostati u kolovoznoj konstrukciji, podleu oceni kvaliteta izvedenih radova. Merenje se vri na svakom profilu, a kriterijumi su: Odstupanja debljine Izravnavajui i nosei sloj
10 13 mm 13 17 mm preko 17 mm

Habajui sloj
6 8 mm 8 10 mm preko 10 mm

Procenat umanjenja od vrednosti pripadajue povrine sloja


10 25 % 25 50 % 100 %

Odstupanje u sastavu asfaltne meavine


Dozvoljena odstupanja u granulometrijskom sastavu za pojedine vrste asfaltnih meavina u odnosu na radnu meavinu data su u sledeoj tabeli: otvor sita, (mm) BNS AB SMA 0.09
1.5 1.0 0.5

0.25
2 1.5 1

0.71
3 2 1.5

2
3 1.5 1

4
4 3 2

8
4 4 3

11
4 4 3

16
4 4

22.4
4 4

Odstupanje koliine veziva od utvrenog u radnom sastavu asfaltne meavine ne sme da bude vee od 0.3 %. Odstupanje koliine filera od utvrenog u radnom sastavu asfaltne meavine ne sme da bude vee od 1 %. Ukoliko sastav ekstrahirane asfaltne meavine, (granulometrijski sastav, procenat bitumena i procenat filera) odstupa u odnosu na zahtevane vrednosti, vie od doputenih odstupanja, Izvoau e se umanjiti vrednost izvedenih radova za 5.0 % po svakom kriterijumu posebno za povrinu koju obuhvata ispitani uzorak. Ukoliko ima nedozvoljenih odstupanja, u sve tri komponente asfaltne meavine, u granulometrijskoj liniji, frakciji filera i bitumena, asfaltni sloj se ne moe prihvatiti kao dobar. U tom sluaju Izvoa daje predlog o sanaciji izvedenog stanja. Ukoliko izvoa ne sanira izvedene nekvalitetne radove radovi se ne priznaju u celosti.

Uvaljanost, (zbijenost) ugraenog sloja

Kriterijum za prihvatanje radova je postignuti stepen zbijenosti. Stepen zbijenosti mora da bude minimum 98 %. Ostvaren stepen zbijenosti Procenat umanjenja od vrednosti pripadajue povrine sloja od 97 % do 95 % 2 10 % od 95 % do 93 % 10 50 % ispod 93 % 100 %

Sadraj zaostalih upljina u uzorku iz kolovoznog zastora


Kriterijum za prihvatanje radova je postignuti sadraj zaostalih upljina u kolovozu koje moraju da odgovaraju procentu zaostalih upljina koje je projektant kolovozne konstrukcije koristio pri proraunu iste: ukoliko su zaostale upljine vee od planiranih za 1 do 2 % umanjuje se vrednost habajueg sloja za 5 do 25 %, povrine koju obuhvata uzorak za zaostale upljine vee od planiranih za 2 do 3 % umanjuje se vrednost zastora za 25 do 50 % ukoliko su zaostale upljine vee od planiranih za vie od 3 % izvreni rad se ne prima, na povrini koju obuhvata ispitani uzorak

Hrapavost i hvatljivost sloja


Povrina izvedenog habajueg sloja mora da bude hrapava, hvatljiva i otporna na klizanje. Ove karakteristike se ispituju prema standardu SRPS U.C4.018. Ukoliko je trenje habajueg sloja manje od dozvoljenih vrednosti Izvoa daje predlog o sanaciji izvedenog stanja. Ukoliko izvoa ne sanira izvedene nekvalitetne radove, radovi se ne priznaju u celosti.

Ukupni odbici
Ukupni odbici za konstatovane nekvalitetne radove predstavljaju zbir svih pojedinanih odbitaka. Radovi se mogu priznati u potpunosti ako izvoa o svom troku izvri sanaciju nekvalitetnih radova na nain koji predloi a za isti dobije saglasnost investitora.

5.4 Opis

DONjI NOSEI BITUMENIZIRANI SLOJ

Pozicija obuhvata nabavku materijala, spravljanje, razastiranje, ugradnju i zbijanje asfaltne meavine po vruem postupku od mineralnog materijala i bitumena u jednom sloju projektovanih debljine, odnosno prema kotama, dimenzijama i eventualnim posebnim zahtevima datim u projektu.

Materijali
Sastavni materijali za izradu donjeg noseeg sloja od bitumeniziranog materijala: kameno brano karbonatnog sastava drobljeni kameni agregat 0 4 mm drobljeni kameni agregat > 4 mm vezivo BIT 60, BIT 45

Izvoenje, kvalitet i ispitivanje


Izvoa je duan da potuje sve obaveze navedene u poglavlju Opti uslovi za asfaltne radove za navedenu vrstu proizvoda. U sluaju trajno nekvalitetno izvedenih radova treba primeniti pravila navedena u Optim uslovima za asfaltne radove pod takom Obraun nekvalitetno izvedenih radova.

Merenje i plaanje
Obraun i plaanje se vri po metru kvadratnom, (m2) izvrenog posla, ukljuujui sav rad i materijal, koji odgovara zahtevanom kvalitetu propisanom ovim Tehnikim uslovima.

5.5 Opis

IZRAVNAVAJUI SLOJ OD BITUMENIZIRANOG MATERIJALA

Pozicija obuhvata nabavku materijala, umeavanje, razastiranje, ugradnju i zbijanje asfaltne meavine po vruem postupku od mineralnog materijala i bitumena u jednom sloju promenljive debljine, odnosno prema kotama, dimenzijama i eventualnim posebnim zahtevima datim u projektu. Izbor tipa bitumeniziranog materijala je u funkciji minimalne i maksimalne debljine sloja tako da minimalna debljina sloja iznosi Hmin = 2 Dmaks, a maksimalna debljina izravnavajueg sloja ne moe da bude vea od Hmaks = 4 Dmaks. U sluaju da je stvarna debljina sloja vea od dozvoljene, izravnavajui sloj mora da se izvede u vie slojeva.

Materijali
Sastavni materijali za izradu izravnavajueg sloja od bitumeniziranog materijala: kameno brano karbonatnog sastava drobljeni kameni agregat 0 - 4 mm drobljeni kameni agregat > 4 mm vezivo BIT 60, BIT 45

Izvoenje, kvalitet i ispitivanje


Izvoa je duan da potuje sve obaveze navedene pod Optim uslovima za asfaltne radove za navedenu vrstu proizvoda. U sluaju trajno nekvalitetno izvedenih radova primenie se pravila navedena u Optim uslovima za asfaltne radove pod takom Obraun nekvalitetno izvedenih radova.

Merenje i plaanje
Obraun i plaanje se vri po metru kubnom, (m3) izvrenog posla, ukljuujui sav rad i materijal, koji odgovara zahtevanom kvalitetu propisanom Tehnikim uslovima.

5.6 Opis

BITUMENIZIRANI NOSEI SLOJ

Pozicija obuhvata nabavku materijala, spravljanje, razastiranje, ugradnju i zbijanje asfaltne meavine po vruem postupku od mineralnog materijala i bitumena u jednom sloju projektovanih debljina, odnosno prema kotama, dimenzijama i eventaulanim posebnim zahtevima datim u projektu. Izbor vrste materijala definisan je projektom odnosno vaeim propisima.

Materijali
Sastavni materijali za izradu noseeg sloja od bitumeniziranog materijala: kameno brano karbonatnog sastava drobljeni kameni agregat 0-4 mm drobljeni kameni agregat > 4 mm vezivo BIT 45, BIT 60

Izvoenje, kvalitet i ispitivanje


Bitumenizirani materijal od koga se izvodi nosei sloj mora po svojim reolokim karakteristikama da ispunjava uslove definisane u projektu kolovozne konstrukcije.

Bitumen mora da ima: o o o o o o taku razmekavanja po PK veu od 57 0S penetraciju na 25 0S od 35 do 42, (1/10 mm) indeks penetracije IP vei od 0.5 duktilitet na 25 0C vei od 70 mm taku loma po Frasu manju od -8 0C sadraj parafina manji ili jednak 2.2 %

Merenje i plaanje
Obraun i plaanje se vri po metru kvadratnom, (m2) izvedenog sloja, ukljuujui sav rad i materijal, koji odgovara zahtevanom kvalitetu propisanom Tehnikim uslovima.

5.7 Opis

BITUMENIZIRANI NOSEI SLOJ SA POLIMERIMA

Pozicija obuhvata nabavku materijala, spravljanje, razastiranje, ugradnju i zbijanje asfaltne meavine po vruem postupku od mineralnog materijala i sa polimer bitumenom ili sa putnim bitumenom uz dodatak polimernih granula u koliini od 0.3 do 0.5% u odnosu na asfaltnu meavinu u jednom sloju projektovane debljine, odnosno prema kotama, dimenzijama i eventaulanim posebnim zahtevima datim u projektu. Izbor vrste materijala definisan je projektom odnosno vaeim propisima.

Materijali
Sastavni materijali za izradu noseeg sloja od bitumeniziranog materijala: kameno brano karbonatnog sastava drobljeni kameni agregat 0 4 mm drobljeni kameni agregat > 4 mm vezivo PmB 50/90 ili vezivo BIT 60 sa polimer granulama

Izvoenje, kvalitet i ispitivanje


Izvoa je duan da potuje sve obaveze navedene pod Optim uslovima za asfaltne radove za navedenu vrstu proizvoda. U sluaju trajno nekvalitetno izvedenih radova primenie se pravila navedena u Optim uslovima za asfaltne radove pod takom Obraun nekvalitetno izvedenih radova.

Merenje i plaanje
Obraun i plaanje se vri po metru kvadratnom, (m2) izvedenog sloja, ukljuujui sav rad i materijal, koji odgovara zahtevanom kvalitetu propisanom ovim Tehnikim uslovima.

5.8 Opis

HABAJUI SLOJ OD BITUMENIZIRANOG MATERIJALA, (BNHS)

Pozicija obuhvata nabavku materijala, spravljanje, razastiranje, ugradnju i zbijanje asfaltne meavine po vruem postupku od mineralnog materijala i bitumena u jednom sloju konstantne debljine odnosno prema kotama, dimenzijama i eventualnim posebnim zahtevima datim u projektu.

Materijali
Sastavni materijali za izradu habajueg sloja: kameno brano karbonatnog sastava

drobljeni kameni agregat 0 4 mm drobljeni kameni agregat > 4 mm vezivo BIT 60

Izvoenje, kvalitet i ispitivanje


Izvoa je duan da potuje sve obaveze navedene pod Optim uslovima za asfaltne radove za navedenu vrstu proizvoda. U sluaju trajno nekvalitetno izvedenih radova, primenie se pravila navedena u Optim uslovima za asfaltne radove pod takom Obraun nekvalitetno izvedenih radova.

Merenje i plaanje
Obraun i plaanje se vri po metru kvadratnom, (m2) izvrenog posla, koji odgovara zahtevanom kvalitetu propisanom Tehnikim uslovima.

5.9 Opis

IZRAVNAVAJUI SLOJ OD ASFALT BETONA, BEZ ILI SA POLIMERIMA

Pozicija obuhvata nabavku materijala, spravljanje, razastiranje, ugradnju i zbijanje asfaltne meavine po vruem postupku od mineralnog materijala sa putnim bitumenom ili polimer bitumenom ili putnim bitumenom uz dodatak polimer granula u koliini od 0.3 - 0.5 % u odnosu na asfaltnu meavinu prema kotama, dimenzijama i evenetualnim posebnim zahtevima datim u projektu. Vrsta veziva, (sa ili bez polimera) definisana je projektom.

Materijali
Sastavni materijali za izradu izravnjavajueg sloja: kameno brano karbonatnog sastava drobljeni kameni agregat 0 4 mm drobljeni kameni agregat > 4 mm vezivo: BIT 60 PmB 50/90 BIT 60 sa polimer granulama

Izvoenje, kvalitet i ispitivanje


Izvoa je duan da potuje sve obaveze navedene pod Optim uslovima za asfaltne radove za navedenu vrstu proizvoda. U sluaju trajno nekvalitetno izvedenih radova primenie se pravila navedena u Optim uslovima za asfaltne radove pod takom Obraun nekvalitetno izvedenih radova.

Merenje i plaanje
Obraun se vri po m3 izvrenog posla, koji odgovara zahtevanom kvalitetu propisanom ovim Tehnikim uslovima.

5.10 Opis

HABAJUI SLOJ OD ASFALT BETONA

Pozicija obuhvata nabavku materijala, spravljanje, razastiranje, ugradnju i zbijanje asfaltne meavine po vruem postupku od mineralnog materijala i bitumena u jednom sloju konstantne debljine, odnosno prema kotama, dimenzijama i eventaulanim posebnmim zahtevima datim u projektu.

Materijali

Sastavni materijali za izradu habajueg sloja: kameno brano karbonatnog sastava drobljeni kameni materijal 0 2 mm drobljeni kameni agregat silikatnog sastava > 2 mm vezivo BIT 60

Izvoenje, kvalitet i ispitivanje


Izvoa je duan da potuje sve obaveze navedene pod Optim uslovima za asfaltne radove za navedenu vrstu proizvoda. U sluaju trajno nekvalitetno izvedenih radova primenie se pravila navedena u Optim uslovima za asfaltne radove pod takom Obraun nekvalitetno izvedenih radova.

Merenje i plaanje
Obraun se vri po metru kvadratnom, (m2) izvrenog posla, koji odgovara zahtevanom kvalitetu propisanom Tehnikim uslovima.

5.11 Opis

HABAJUI SLOJ OD ASFALT BETONA SA POLIMERIMA

Pozicija obuhvata nabavku materijala, spravljanje, razastiranje, ugradnju i zbijanje asfaltne meavine po vruem postupku od mineralnog materijala sa polimer bitumenom ili putnim bitumenom sa dodatkom polimer granula u projektovanoj koliini od 0.3 do 0.5 % u odnosu na asfaltnu meavinu u jednom sloju projektovane debljine, odnosno prema kotama, dimenzijama i eventualnim posebnim zahtevima datim u projektu.

Materijali
Sastavni materijali za izradu habajueg sloja: kameno brano karbonatnog sastava drobljeni kameni materijal 0 2 mm drobljeni kameni agregat silikatnog sastava > 2 mm vezivo PmB 50/90

Izvoenje, kvalitet i ispitivanje


Izvoa je duan da ispotuje sve obaveze navedene pod Optim uslovima za asfaltne radove za navedenu vrstu proizvoda. U sluaju trajno nekvalitetno izvedenih radova primenie se pravila navedena u Optim uslovima za asfaltne radove pod takom Obraun nekvalitetno izvedenih radova.

Merenje i plaanje
Obraun se vri po m2 ili m3 izvrenog posla, ve kako je definisano u predmeru radova, a koji odgovara zahtevanom kvalitetu propisanom Tehnikim uslovima.

5.12

HABAJUI SLOJ OD SKELETNOG MASTIKS ASFALTA SMA 0/11

Opis Pozicija obuhvata nabavku, spravljanje, ugraivanje i zbijanje habajueg sloja od skeletnog mastiksasfalta SMA 0/11s u debljini sloja od max 4 cm. Skeletni mastiks-asfalt predstavlja meavinu drobljenog agregata i peska koji zbog relativno velikog uea kamene sitnei > 2 mm, (70 - 80%) ima izrazito skeletnu strukturu koja je ispunjena

bitumenskim mastiksom sastavljenim od filera, dopa, polimer modifikovanog bitumena i stabilizirajuih vlakana. Osnova za izradu tenikih uslova za ovu poziciju je SMA 0/11 - ZTV Asphalt-Stb, 1998 Empfehlungen fr die Zusammensetzung, die Herstellung und den Neubau von Splittmastixasphalt, FGSV 1996 i EN 13108. Osnovni materijali

Sastavni materijali za izradu habajueg sloja:


kameno brano karbonatnog sastava drobljeni kameni materijal silikatnog sastava 0 2 mm drobljeni kameni agregat silikatnog sastava > 2 mm celulozna vlakna, (prefabrikovana u vidu granula) polimer-bitumen PmB 50/90

Orijentacioni sastav asfaltne meavine Orijentacioni sastav asfaltne meavine: filer 0 0.09 mm ...................................................10 % pesak 0.09 - 2 mm .....................................................15 % kamena sitne 2 - 11 mm ........................................75 % Svega: 100 %

Optimalan sastav asfaltne meavine i polimer-bitumena utvruje se izradom prethodnog i radnog sastava asfaltne meavine, a u skladu sa takom Opti uslovi. Sadraj polimer-bitumena u asfaltnoj meavini SMA-11s treba da se nalazi u opsegu od 6.0 do 6.5 %. Tana koliina veziva odreuje se izradom prethodnog i radnog sastava. Prilikom izrade prethodnog sastava, proveru optimalne koliine polimer-bitumena u asfaltnoj meavini potrebno je obaviti pomou elenberg-ovog testa. Za izradu SMA-11s kao stabilizirajui aditiv, (slui za vezivanje vika bitumena usled nedostatka jedne frakcije kamenog agregata), koriste se celulozna vlakna u koliini od 0.4 %, (m/m) u odnosu na asfaltnu meavinu. Za doziranje celuloze koriste se posebni dozatori koji doziraju koliinu prema masi. Priprema veziva Temperature polimer-bitumena, u toku lagerovanja i pripreme asfaltne meavine, ne smeju da bude vie od: temperatura PmB u cisterni: preporuena 1600 C najvia 1650C

temperatura SMA prilikom izlaska iz mealice:

preporuena 1700 - 1750C najvia 1800C Vreme izlaganja polimer-bitumena, povienim temperaturama u toku lagerovanja je ogranieno. Polimer-bitumen treba da je to krae vreme izloen povienim temperaturama kako bi se spreilo raslojavanje i izdvajanje polimera na povrini bitumena. Pre procesa meanja sa kamenim materijalom preporuuje se dodatno homogenizovanje polimerbitumena. To se postie recirkulacijom veziva iz jedne cisterne u drugu. Meanje materijala Vreme meanja i ceo postupak doziranja i umeavanja moraju da bude tako podeeni da sva zrna agregata budu ravnomerno obavijena vezivom. Vrua mineralna meavina, celulozna vlakna, (ili granule) i kameno brano, istovremeno se meaju u asfaltnoj mealici u vremenu od 10 do 15 s, a

zatim se dodaje zagrejano vezivo i mea dodatnih 30 s. Ukoliko temperature asfaltne meavine, posle umeavanja, budu nie ili vie od propisanih, masa e biti odbaena. Putanje u saobraaj Propisano uvaljani sloj asfalta sme da se pusti u saobraaj, najranije 24 sata nakon valjanja. Izvoenje, kvalitet i ispitivanje Izvoa je duan da potuje sve obaveze navedene pod Optim uslovima za asfaltne radove za navedenu vrstu proizvoda. U sluaju trajno nekvalitetno izvedenih radova, primenie se pravila navedena u Optim uslovima za asfaltne radove pod takom Obraun nekvalitetno izvedenih radova. Bitumenizirani materijal od koga se izvodi habajui sloj mora po svojim reolokim karakteristikama da ispunjava uslove definisane u projektu kolovozne konstrukcije. Polimer bitumen mora da ima: o o taku razmekavanja po PK veu od 75 0C penetraciju na 25 0C manju od 70, (1/10 mm)

Meanje materijala Vreme meanja i ceo postupak doziranja i umeavanja moraju da bude tako podeeni da sva zrna agregata budu ravnomerno obavijena vezivom. Vrua mineralna meavina, celulozna vlakna, (u vidu granule) i kameno brano istovremeno se meaju u asfaltnoj mealici, a zatim dodaje zagrejano vezivo i vri dodatno meanje. Ukupan ciklus meanja ne moe da bude krai od 70 s, (minimalno vreme umeavanja vlakana je 15 s, a veziva dodatnih 30 s). Ukoliko temperature asfaltne meavine, posle umeavanja, budu nie ili vie od propisanih, masa e biti odbaena. Merenje i plaanje Obraun i plaanje se vri po metru kvadratnom, (m2) stvarno ugraenog sloja skeletnog mastiksasfalta projektovane debljine u svemu prema ovome opisu i kriterijumima.

5.13 Opte

IZRADA MIKROASFALTA

Projektom definisan mikro-asfalt predstavlja meavinu stabilne polimer-modifikovane bitumenske emulzije, mineralnog agregata, kamenog brana, vode i drugih dodataka, (cementa i aditiva za regulisanje vremena raspadanja emulzije) u odgovarajuem odnosu meanja. Spravlja se i ugrauje po hladnom postupku u debljini od max. 13 mm pomou specijalne samohodne maine na temperaturi od oko 24oC i pri vlazi od 50 % ili manjoj. Mikro-asfalt je u fazi proizvodnje u polutenom stanju, da bi nakon razastiranja vrlo brzo ovrsnuo, to omoguava putanje sanirane deonice puta u ponovni saobraaj ve posle 1 sata od razastiranja.

5.14

DVOSLOJNA POVRINSKA OBRADA

Opis Povrinske obrade su posebna vrsta kolovoznog zastora koji se formira nanoenjem veziva i frakcija agregata u raznim kombinacijama preko postojeeg kolovoznog zastora. Osnovni materijali Koristi se drobljeni kameni agregat od guste stenske mase: granit, diabaz, bazalt ili od druge stene visokog kvaliteta, (otporan na drobljenje i habanje). Kameni agegat koji se primenjuje treba da ispuni sledee zahteve: da je ist, (max 1 % estica sitnijih od 1 mm) da je zrno pravilnog oblika da ima sve povrine zrna izlomljene

da nema nadzrna i podzrna, (max 3 %) da je otporan na habanje, ( 10) da je otporan na drobljenje, (Los Angelos max 20) da ima dobru prionljivost sa vezivom da je otporan na dejstvo mraza, (max 15 % prema AASHTO T104) Vezivo koje se primenjuje treba da ispuni zahteve: da je otporno na temperaturne promene da je otporno na dejstvo soli da ostvaruje dobru vezu sa podlogom i agregatom Za poboljanje veze agregata i veziva mogu se dodavati dopovi, a za poboljanje karakteristika veziva polimeri. Vrsta veziva je u funkciji vrste agregata, tako da je neophodno proveriti pre upotrebe kakav je meusobni odnos veziva, agregata i podloge.

Vrste dvoslojnih povrinskih obrada


Dvoslojne sa dva prskanja veziva Postupak izrade:
prskanje podloge vezivom 2.5 3.5 kg/m2 nanoenje krupne frakcije retko, tako da ostanu praznine izmeu zrna, (8/11 mm) 8 18 kg/m2 vri se drugo prskanje 1.3 1.6 kg/m2 nanoenje sitne frakcije tako da se popune praznine izmeu krupnih zrna, (4/8) 7 15 kg/m2 valjanje i uklanjanje vika zrna

Dvoslojne obrnute sa dva prskanja veziva Postupak izrade je sledei:


prskanje podloge vezivom kg/m2 nanoenje sitne frakcije retko tako da ostanu praznine izmeu zrna, (4/8) kg/m2 vri se drugo prskanje kg/m2 nanoenje krupne frakcije da se popune praznine izmeu sitnih zrna, (8/11) valjanje i uklanjanje vika zrna 1.4 1.9 10 12 1.3 1.8 10 13 kg/m2

5.15 Opis

NOSEI SLOJ OD CEMENTOM STABILIZOVANOG MATERIJALA

Pozicija obuhvata nabavku materijala, meanje, dovoenje, razastiranje, nabijanje i negovanje sloja u projektovanoj debljini, shodno zahtevima ovih uslova i projekta. Nosei sloj od cementom stabilizovanog materijala ugrauje se finierima u punoj irini i debljini sloja, ime se ostvaruje pravilan visinski poloaj sloja i prethodna zbijenost. Stabilizovani materijal za ugradnju se proizvodi na centralnim postrojenjima sa automatskom kontrolom doziranja svih osnovnih materijala.

Osnovni materijali
Osnovni materijali: ljunak "Moravac" ili drobljeni materijal portland cement PC 250 ili neko drugo hidraulino vezivo, kvaliteta definisanog prema SRPS B.C1.019, odnosno SRPS B.C1.012 pijaa voda zatita izvedenog sloja sa polustabilnom bitumenskom emulzijom, (PE) definisana po SRPS U.M3.020

Prethodna ispitivanja i kriterijumi kvaliteta


Sastav meavine za izradu donjeg noseeg sloja definisan je projektom. Orijentacioni odnosi: ljunak "Moravac" ili drobljeni materijal...............0/32 mm portland cement PC-250 ................................................3 6 % voda ...................................................................................5 7 % Granulometrijski sastav mineralne meavine odreen je projektom i mora da se nalazi u graninom podruju: Otvor sita, mm
0.09 0.25 0.71 2 4 8 16 22.4 31.5

Procenat prolaza, %
3 25 8 35 14 51 24 69 32 84 42 100 60 100 78 100 100

Izvoa je duan da pre poetka izvoenja ovog sloja, pribavi od ovlaene laboratorije sve ateste projektovanih komponentalnih materijala i sastav meavine. Ukoliko projektom nije drugaije zahtevano, za cementom stabilizovan materijal, zahteva se jednoaksijalna vrstoa na pritisak cilindrinih tela 15,2 cm, (modificiran Proktor-ov opit), posle 7 i 28 dana negovanja u vlanoj komori: 7 = 2,5-5,5 MN/ m2 28 = 5,0-6,5 MN/ m2

6. IZRADA KOLOVOZNOG ZASTORA OD NEARMIRANIH CEMENT BETONSKIH PLOA Opis


Ova aktivnost obuhvata nabavljanje, proizvoenje i ugraivanje sveeg betona u kolovozni zastor, kao i negovanje sveeg i ovrslog betona. Ona, takoe, obuhvata i nabavku i postavljanje ilave hartije ili PVC folije ispod betonske ploe, a preko povrine podloge, (noseeg sloja) od drobljenog kamena, peskovito-ljunkovitog materijala ili zateenog zemljanog materijala.

6.1 Materijali
Za kolovozni zastor od cement betona su potrebni materijali: frakcionisani kameni agregat cement voda elik hemijski dodaci betonu

Kvalitet osnovnih materijala mora u svemu da zadovolji navedene vaee standarde i specifikacije.

Frakcionisani kameni agregat


Frakcionisani kameni agregat za izradu cement betonskog kolovoza mora da odgovara kriterijumima: frakcionisani kameni agregat mora da odgovara standardima SRPS B.B3.100 i SRPS B.B2.010 otpornost na habanje / Los Aneles SRPS B.B8.048, gradacija B/.......................maksimum 22%

otpornost na smrzavanje agregata 4 mm / SRPS B.B8.044/.................................. maksimum 5% mineralni i hemijski sastav agregata mora da bude takav da ne sadri sastojke tetne po beton granulometrijski sastav agregata odreuje se u toku njegove isporuke, prosejavanja

Granulometrijski sastav agregata mora da bude takav da se njime postigne propisani kvalitet betona. Granulometrijska linija prosejavanja agregata treba da lei u zoni prikazanoj u tabeli 6.1. Izloene preporuke nisu obavezne, pa su mogue i druge kontinualne i diskontinualne granulomterijske linije, ukoliko se tokom izrade prethodne meavine, utvrdi da se postie traeni kvalitet. Tabela 6.1 Pojas za granulometrijsku liniju Otvor sita Procenat prolaza % (m/m) (mm)
0,2 1,0 3,15 8 16 31,5 3-7 18-30 33-46 52-62 62-77 100

Cement
Za ovu vrstu kolovoza treba da se primeni cement klase 35 ili 45, koji je napravljen od portland cementnog klinkera, koji ispunjava uslove kvaliteta postavljenih u standardima SRPS B.C1.011/01 i SRPS B.C1.013. Ostali zahtevi kvaliteta koje cement mora da zadovoljava su: sadraj dodataka najvie 20%, (m/m), od toga pucolana najvie 5%, (m/m) sadraj karbonata do 10 %, (m/m) finoa mliva, (ostatak na situ) 10 % poetak vezivanja 60, ( 50) minuta kraj vezivanja 600 minuta vrstoa na savijanje posle 28 dana 40 MPa

Voda
Voda za meanje betona mora bistra i ista. U vodi ne sme da bude tetnih sastojaka poput: sumporne, hlorovodonine, ugljene i humusne kiseline, hlorida, sulfata magnezijuma i slino, kao i otpadnih voda. Voda mora da bude stalno ispitivana i u svemu mora da zadovoljava standard SRPS U.M1.058.

elik modanici i kotve


Za modanike i kotve, koji slue za povezivanje betonskih ploa u poprenim i podunim spojnicama, treba da se korisiti glatki elik GA 240/360. Duine i prenici ovih armaturnih komada, kao i duina izolovanja-premaza su prikazani u crteima detalja, u projektu. Korpe za osiguranje poloaja modanika i kotvi u krutim kolovoznim konstrukcijama izgrauju se od zavarene mreaste armature prenika ice F 6 mm. Ukoliko se beton u kolovoz ugrauje savremenim finierima, ove korpe nisu potrebne, jer finier preko zasebnog mehanizma utiskuje modanike na za

njih predvieno mesto. Armaturne mree i ipke za modanike i kotve moraju da budu transportovane prema propisima za beton i armirani beton, a prema odgovarajuim standardima. Alternativno reenje za korpe su tremiks, (tremix) nosai modanika, a u isto vreme i oplata za betoniranje kolovoznih ploa.

Hemijski dodaci betonu


Dodaci, koji se koriste radi poboljanja odreenih karakteristika betona, kao to su plastifikatori, aeranti, retarderi i dr. moraju da zadovolje uslove kvaliteta prema standardu SRPS U.M1.035. Pre pripreme betona sa dodacima, mora de se proveri da li dodatak odgovara nameni prema SRPS U.M1.037 i SRPS U.M1.035. Na uzorcima betona, umeanog sa ovim dodacima, mora da se ispitaju: hemijske i fizike karakteristike uticaj dodataka na koroziju elika u betonu uticaj dodataka na karakteristike ovrslog betona

Kvalitet dodataka betonu mora stalno da bude kontrolisan prema standardu SRPS U.M1.035.

Materijali za spojnice
Materijali za ispunu spojnica moraju da poseduju zadovoljavajuu elastinost tj. da mogu da prate irenje i skupljanje otvora spojnica. Ovi materijali ne smeju da budu rastopljivi u vodi, niti da upijaju vodu iz sveeg betona. Umetci od mekog drveta, u sluaju primene, moraju da imaju pravilne ivice, budu bez vorova i ravni i na odgovarajui nain zatieni. Ako je u prividnim spojnicama previena ugradnja donjih umetaka, oni moraju da bude od pogodnog nestiljivog materijala, (zatienog mekog drveta ili plastike), odgovarajueg oblika i da se prilikom ugraivanja betona ne deformiu. Masa za zalivanje spojnica mora da bude elastina, dobro prianja za beton i odgovara standardu SRPS U.M3.095. Za prethodni premaz stranica spojnice, vertikalne povrine dve susedne ploe, treba koristiti tena sredstva, koja se mogu razmazivati u vrlo tankim slojevima.

Materijali za obradu povrine


Za zatitu povrine, tokom procesa negovanja betona, mogu da bude upotrebljena hemijska sredstva. Tanak sloj naneenog zatitnog sredstva mora efikasno da deluje najmanje 7 dana, a da ni u emu ne remeti proces hidratacije i da nema tetnih fizikih uticaja na povrinu betona.

6.2 Beton Mehanika svojstva


Cement beton za izradu kolovoznih ploa mora da zadovolji uslove: marka betona ...............................................................................................minimum MB 40 vrstoa na zatezanje pri savijanju prema SRPS U.M1.010...............minimum 5.00 MPa marka vodopropustljivosti prema SRPS U.M1.015..............................minimum V = 6

marku smrzavanja prema SRPS U.M1.010.................................................minimum 200 otpornost prema delovanju soli, (SRPS U.M1.055) stepen oteenja ..0 otpornost na habanje, (cm3 /50 cm2), SRPS B.B8.075 o u suvom............................................................................................minimum 18 o u vlanom.......................................................................................maksimum 35

Sastav betona
Da bi bio odreen optimalan sastav cementno-betonske meavine za kolovozne ploe u ovlaenim laboratorijama se rade prethodna ispitivanja sveeg i ovrslog betona sa predvienim komponentalnim materijalima. Treba ispotovati predviene uslove graenja i namene onako kako je to predvieno u propisima za beton i armirani beton za kategoriju betona B.II. Koliine sastojaka se izraunavaju u masama i apsolutnim zapreminama, a receptura za betonsku meavinu se prikazuje u kilogramima.

6.3 Proizvodnja betona


Betonske meavine za krute kolovozne konstrukcije, (betonske konstrukcije) treba da budu proizvoene u fabrikama betona koje u pogledu opreme i tehnologije proizvodnje zadovoljavaju uslove utvrene standardima SRPS U.M1.050, SRPS U.M1.051 i SRPS U.M1.052. Moraju imati obezbeen postupak tanog doziranja komponenata betonskih meavina, homogenizacije i meanja predvienog broja ari u jedinicama vremena uz postizanje dozvoljene tolerancije sadraja mase svake frakcije i ukupne koliine agregata od 3%, od ukupne zahtevane mase agregata. Sadraj cementa mora da bude u granicama od +2 % od zahtevane mase. Sadraj vode, takoe, mora da bude u granicama od +2 % od zahtevane mase ili zapremine. Sadraj svakog dodatka mora biti u granicama od 3 % od zahtevane mase.

6.4 Izvoenje radova Kontrola proizvodnje betona


Kontrola proizvodnje betona kategorije B.II, u fabrikama betona, mora da se sprovodi u svemu prema standardu SRPS U.M1.051, uz obezbeenje potrebnog kapaciteta fabrike i potrebne laboratorije za praenje proizvodnje.

You might also like