You are on page 1of 19

OSNOVNI SISTEMI BETONSKIH I NJIHOVA KARAKTERISTI NA SVOJSTVA

GREDNI SISTEMI

Gredni sistemi kod betonskih mostova


prosta greda greda sa prepustima Gerberova greda kontinualna greda ukljetena greda

Prosta greda
moe biti samostalni sistem (na slici) ili u sklopu nekog drugog stati kog sistema
niz prostih greda Gerberov nosa

moe biti kona no reenje ili privremeno reenje u fazi izvo#enja, kada se radi o trensformabilnim sistemima

Osnovne osobine sistema proste grede


Intenzitet stalnog i pokretnog optere$enja su istog reda veli ine Osnovna mana ovog sistema je mala potencijalna mo$ u pogledu raspona Orjentacione visine preseka ( u armiranom betonu):
kod plo astih d=1/20l, kod razu#enih preseka d=1/8-1/12 L

Pojavom prethodno napregnutog betona, proiruje se polje primene proste grede

Rasponi proste grede kod betonskih mostova


u armiranom betonu
drumski do 30m elezni ki do 25m

u prethodno napregnutom betonu


drumski do 50m elezni ki do 35m

Popre ni preseci drumskih mostova sistema proste grede


u ve$ini slu ajeva popre ni preseci reavaju sa dva glavna nosa a ili kao jedno$eliski sanduci montani na in izvo#enja proste grede (niza prostih greda) donosi preseke sa ve$im brojem glavnih nosa a

Montaa niza prostih greda

Siluete nosa a

Greda sa prepustima
momenti u polju mogu biti zavisno od poloaja optere$enje, ali i od duine prepusta alternativni zbog postojanja alternativnih momenata u polju nije indiciran za prednaprezanje rasponi centralnog polja ovog tipa se kre$u od 15-40m Visine grade s prepustom 1/12-1/14L Silueta nosa a moe biti konstantne visine ili promenjive visine - najve$e visine su nad osloncima

Odlike sistema grede sa prepustima


veli ina prepusta ograni ena veli inom ugiba njegovog kraja pod pokretnim optere$enjem veli ina otvora centralnog polja je funkcija oslona kih momenata od stalnog optere$enja, to zna i da raste sa veli inom prepusta mogu$e je veli inu oslona kih momenata posti$i i balastom na kraju prepusta stubovi su oslobo#eni pritiska zemlje, pa nema ni krilnih zidova , ali veza prepusta grede sa nasipom, odnosno prelaz na nasip sa konstrukcije mosta je izuzetno delikatno mesto funkionalni nedostatak sistema je njegova velika gipkost ne primenjuje se kod elezni kih mostova zbog ugiba prepusta pod velikim saobra$anim dinami kim optre$enjem danas je ovaj sistem prakti no naputen i javlja se jo u sklopu Gerberovog nosa a

Gerberov i kontinualni nosa


Sa oba tipa se mogu racionalno i apsolutno savladati znatno ve$i rasponi pojedinih polja nego sa prostim gredama Ekstremne vrednosti momenata i pozitivnih i negativnih su manji od ekstramnih vrednost momenata proste grede istog raspona Izuzetak je samo kontinualni nosa preko dva polja konstantnog momenta inercije kod koga je momenat nad srednjim odloncem od konstantnog optere$enja jednak momentu proste grede istog raspona

Gerberov i kontinualni nosa


Gerberov nosa je
kobminacija prostih greda i grada s prepustom
Broj leita jednak je dvostrukom broju elemenata broj pokretnih leita jednak broju nepokretnih leita ( Gerberovi zglovi su ustvari leita pokretna ili nepokretna)

Kontinualni nosa je
nosa koji se neprekinuto oslanja na n oslonaca
broj stati ke neodre#enosi je n-2 jedno leite je nepokretno ostala su pokretna

Uporedna analiza Gerberovog i kontinualnog nosa a


Sa aspekta racionalnosti
to se ti e utroka pojedinih materijala (beton ili elik) ne bi se mogla dati prednost ni jednom pojedinom tipu ve$im brojem dilatacionih sprava i gerberovih zglobova daju blagi porast u kotanju Gerberovih nosa a trokovi odravanja Gerberovog nosa a neto ve$i iz istih razloga

Uporedna analiza Gerberovog i kontinualnog nosa a


Sa aspekta funkcionalnosti
kod stati ki odre#enih nosa a u koje spada Gerberov nosa a neravnomerna sleganja oslonaca ne izazivaju dodatne ( parazitne ) uticaje u slu aju o ekivanog nejednakog sleganja oslonaca treba dati prednost Gerberovom nosa u Isto vai i za skupljanje betona u slu aju due ukupne konstrukcije mosta me#utim, upravo iz razloga funkcionalnosti koji se odnoise na bezbednost i udobnost saobra$aja zahteva to manji broj dilatacija kao i mala doputenja sleganja koja se reavaju pogodnim na inom fundiranja pomenuti razlozi, koji su ili u prilog Gerberovom nosa u gube na snazi. deformacije pod pokretnim optere$enjem su ve$e u slu aju Gerberovih nosa a Monolitnost konstrukcije koja odgovara prirodi betona je zastupljena kod kontinualnih nosa a

Uporedna analiza Gerberovog i kontinualnog nosa a


Kapacitet konstrukcije i pitanje grani#ne nosivosti
prednost pripada kontinualnom nosa u kao stati ki neodre#enom kod stati ki neodre#enih konstrukcija dolazi do preraspodele uticaja , odnosno manje optere$ene zone prihvataju optere$enje sa onih koje su najvie optere$ene mogu$nost stvaranja plasti nih zglobova ime se kod sistema smanjuje stati ka neodre#enost i tako sve do formiranja mehanizma

Siluete kontinualnog i Gerberovog nosa a


Nosa i mogu biti konstantne visine Nosa i sa konstantnom visinom sa pove$anjem raspona postaju neekonomi ni zbog velikih uticaja sopstvene teine Nosa i sa promenjivom visinom koja prati anvelopu momenata najve$e visine glavnih nosa a su iznad srednjih stubova gornji pojas prati niveletu a promena visine se postie odgovaraju$im oblikom donjeg pojasa takozvanim intradosom Promena visine nosa a dovodi i do pogodnije rasporeda mase, odnosno manja visina u polju daje i manju teinu kod kontinualnoig nosa a kao stati ki neodre#enog, silueta nosa a, odnosno promena visine , pa samim tim i krutosti uti e na raspodelu uticaja du nosa a. I to tako da kru$i delovi navla e uticaje na sebe

Odnos i veli ine pojedinih raspona kontinualnog nosa a


Ovo pitanje ima smisla samo ako je broj polja ve$i od 2 Variranjem veli ine krajnjih polja u odnosu na srednja polja moe se uticati na promenu momenata du nosa a odnosno ujedna avanje njihovih ekstremnih vrednosti to se odraava na racionalnost reenja najracionalnija reenja mogu dobiti kada su srednja polja 1,2-1,3 puta ve$a od krajnjih polja

Granica racionalnosti tipi ni rasponi


to su rasponi pri kojima odabrani sistem konstrukcije u odabranom materijalu jo uvek konkurie mostovim u drugom materijalu ili sistemu preko granice racionalnosti dolazi se do druge granice kada je pove$anje raspona tehni ki nemogu$e Racionalnost kontinualnih i Gerberovih nosa a:
armiranog betona :
60-70m za drumske mostove oko 40m za elezni ke mostove

mostova od prednapregnuitog betona:


Za drumske mostove 200m kod elezni kih mostova ova granica jo nije u potpunosti ustanovljena, zasada se smatra da je negde 75-90m

Ukljeteni nosa
Ovaj se sistem retko koristi kod mostova , zato to je ukljetenje gotovo nemogu$e ostvariti na prirodnom terenu degeneracijom dva druga sistema:
kontinualnog nosa a ramovskog nosa a

You might also like