FOTOELEKTRINI UINAK = pojava pri kojoj s negativno nabijenog metala izlijeu elektroni, ako taj metal obasjamo svjetlou

- do pojave izbijanja elektrona ne dolazi ako ploicu obasjamo bilo kojom svjetlou (npr. lampa), nego tek kada ploicu obasjamo svjetlou manje valne duljine, a vee frekvencije (npr. ultraljubiasta svjetlost) - ne ovisi o intenzitetu svjetlosti nego o i frekvenciji - granina frekvencija - fg - ona frekvencija kod koje folazi do fotoelektrinog efekta (i kod frekvecnija vii! od fg - ovisi o intenzitetu) - mo"e se jedino objasniti ako se svjetlost s!vati kao roj estica #insteinovo objanjenje fotoelektrinog uinka ($%&'.) - $%($. dobio )obelovu nagradu - iz monokromatskog izvora svjetlosti izlaze kvanti - estice svjetlosti = to su *+,+)- koji imaju energiju jednog kvanta #f = ! . f energija fotona

- *+,+) - estica svjetlosti, odnosno kvant elektromagnetskog zraenja (masa fotona = &) - u vakuumu se gibaju brzino svjetlosti/ ne mogu se cijepati - energija vezanja - elektron je vezan za metal, ali se unutar njega mo"e slobodno kretati - mjerna jedinica - elektronvolt 0e12 $e1 = $,3 . $&-$% 4 - energija koju mu donese foton mora bar biti jednaka energiji vezanja da bi izbacila elektron van - -5675)- 879 - oznaka :i - kada fotoni padaju na povrinu metala, on se apsorbira - ne nestaje, a svoju energiju preda elektronu s kojim se sudario i onda nestaje/ elektron onda tu energiju koristi najprije za obavljanje izlaznog rada, a ostatak energije se pretvara u kinetiku energiju izbaenog elektrona 1eV = 1,6 10-19 J = 6,6!6 10 Js
-3"

e = 1,6 10-19 C me = 9,11 10 #$

-31

c = 3 108 m/s

VALNA %RIRO&A 'ATERIJE - 6ouis de ;roglie ($%(<.) - ne samo fotoni, nego i estice tvari imaju valna svojstva - pretpostavka je potvr=ena pokusom u kojem snop brzi! elektrona kad padne na rub izrazito pravilne kristalne reetke pokazuje ogib (ogib je pojava svojstvena valovima) - elektron koji se giba ima valna svojstva, odnosno odre=enu valnu duljinu

'O&ELI ATO'A 8azvoj atomistike teorije - 9#>+?8-, iz 7bderee (<3&. - @A&. god. pr. ?r) - dijeli jabuku i zakljuuje da postoji nedjeljiv dio, odnosno atomus - 78-B,+,#6 iz 7tene (@C<. - @((. pr. ?r) - veina pretpostavki kriva - Dalileo Dalilei ($'3<.-$3<(.), 8ene 9escartes ($'%3.-$3'&.), -saac )eEton ($3<@.-$A(A.), 8u=er ;okovi ($A$$.-$ACA.)/ 4o!n 9alton ($A33.-$C<<) vraaju atomistiku teoriju 7tomski spektri - -saac )eEton - pokusF pustio sunevu zraku na prizmu i primjetio disperziju bijele svjetlosti - pokazalo se da ne samo Bunce, nego i u"arena vrsta tijela emitiraju kontinuirane spektre - spektre se mo"e podijelitiF $. #>-B-4B?a. ?+),-)G-87)- kad je izvor zraenja u"areno vrsto tijelo - izvor daje bijelu svjetlost - spektar svi! b. 6-)-4B?- izvor je u"areni plin ili para u atomarnom stanju (atomi samo jednog kemijskog elementa) - svaki element ima svoj vlastiti linijski spektar, t.j strogo odre=en niz linija - linijski spektar el. koji ulaze u kem. spoj ne ovisi o vrsti tog spoja - ako je linijski spektar nastao u atomu, atom mora imati neku strukturu c. 18HI7B,- izvor zraenja - plin ili para u molekularnom stanju (. 7HB+8HJ-4B?- nastaje kad se oko u"arenog tijela (koje zrai i emitira kontinuirani spektar) nalazi neki plin - u kontinuiranom spektru tada e nedostajati tono one linije koje bi emitirao taj plin - plin apsorbira upravo one linije spektra (zraenje oni! ) koje bi sam emitirao

,!omsonov model atoma ($%&<.) - ne mo"e objasniti linijske spektre - neutralan atom - atom je kugla pozitivnog naboja u kojem su utisnuti elektroni - KkuglaL je promjera $&-$& m, a atom $&-$' m 8ut!erfordov model atoma ($%$$.) - nuklearni - dolazi do pretpostavke da u atomu postoji mjesto na kojem je sadr"ana sva masa atoma - jezgra - atom je uplji, a masa koncentrirana u sreditu (danas je promjer jezgre $&-$' m) - elektroni kru"e oko jezgre/ udaljenost elektrona od jezgre je $& &&& puta vea od promjera jezgre - sav negativan naboj nose elektroni, a sav pozitivan naboj je sadr"an u jezgri - nedostaciF - ne mo"e objasniti linijske spektre - ne mo"e objasniti zato elektron koje se giba kru"no oko jezgre ne padne na jezgru - nabijena estica koje se giba brzo emitira elektromagnetno zraenje ;o!rov model atoma ($%$@.) - atom ima jezgru/ oko pozitivne jezgre kru"e negativni elektroni/ razliite energije elektrona ovisno o udaljenosti od jezgre - postulati $. H+B,G67, - elektron se giba oko jezgre po strogo odre=enim stazama i pri tom kru"enju ne emitira elektromagnetsko zraenje i ne gubi energiju (. H+B,G67, - ako elektron prelazi iz staze sa viom energijom u kru"nu stazu ni"e energije, onda emitira elektromagnetsko zraenje, odnosno foton

spektar vodika - fotoni nastaju prijelazom elektrona iz dalje staze u bli"u - nastanak linijskog spektraF valna duljina linije ovisi o energijskom razmaku izme=u energijski! stanja - nedostatci

- ne mo"e se uspjeno primjeniti ni na jedan drugi atom osim vodikovog - ne mo"e objasniti stvaranje molekula, npr. M(, +(, )( 9e ;rogile (iza ;o!ra) - duljina kru"ne putanje elektrona je cjelobrojni viekratnik elektrona - elektron zamislimo kao val koji kru"i oko jezgre/ ako on pokazuje valna svojstva, $. putanja na kojoj se nalazi sadr"avat e tono jednu valnu duljinu i nakon obilaska kru"nice vratit e se tono u onu toku u kojoj je bioF (. putanja e sadr"avati ( i nji!ova energija je via nego energije prve putanje

(EI)EN*ER+OVO NAELO NEO&RE,ENO)TI - ne mo"emo istovremeno odrediti polo"aj i brzinu elektrona koji kru"i oko jezgre, to smo loije odredili njegovu brzinu i obrnuto - to je masa tijela vea, to je neodre=enost manja - vjerojatnost da se elektron nalazi u odre=enom dijelu prostora pokazuje Bc!rodingerova jednad"ba

ULTRALJU*IA)TO -RAENJE - vidljivo i nevidljivo svjetlo sunevog spektra - podjeleF $. na G17, G1;, G1J zraenje a. G17 - izaziva tamnjenje ko"e bez opeklina, prodire kroz staklo i oblake te prodire kroz dublje slojeve ko"e (ubrzano starenje) N @(& nm b. G1; - djelovanje na ko"u oslabljeno oblacima, prozorima, odjeom od (%& do @(& nm c. G1J - apsorbira se u ozonskom sloju, najopasnije, dopiru do 5emlje O (%& nm (. na blisko, daleko (vakuumsko), ekstremno - koriste se u solarnim elijama, astronomiji, fotolitografiji (mikroipovi), analiza minerala/ G17 fluorescentne lampe, tamnjenje ko"e/ G1J - za dezinfekciju i sterilizaciju - izvoriF zvijezde, Bunce, toplina... REN&+EN)KE -RAKE - $C%'. otkrio i! ?onrad 8ontgen (nazvao i! P-zrakama) pri pokusu s katodnim zrakama u Jrooksovoj cijevi u zamraenoj sobi gdje je opazio svjetlucanje fluorescentnog zastora otkrio da P-zrake prolaze kroz neke tvari i izazivaju zacrnjenje fotografske ploe te da se ne otklanjaju u magnetskom polju za razliku od katodni! zraka - P-zrake su elektromagnetski valovi ija je sumjerljiva periodinosti u kristalu - nevidljive, a ire se brzinom svjetslosti/ ogib se doga=a samo u kristalu - mo"e doi i do loma i do odbijanja/ prodire kroz tvari (medicina) - nastanakF katoda isijava elektrone koji ubrzavaju prema anodi i dio # koji se ne pretvori u toplinu su P-zrake/ s elektronskim oblacima na atomima anode upadni elektroni usporavaju i tvore P-zrake = sprektar P-zrake - 8#)9D#)B?7 BH#?,8+B?+H-47 - neto se pobudi na karakteristine kristale (OLO+RAFIJA - princip $%<C. otkrio 9#))-B D7;+8 - nastaje trodimenzionalna slika na fotografskoj ploi djelovanjem ko!erentne svjetlosti odn. lasera - uporabaF prikazivanje strujanja plinova i tekuina, optika memorija (komp), filmska industrija (za specijalne efekte) - nastajanje (!ologram) interferencijom dviju laserski! zraka

NUKLEARNA FI-IKA
RA&IOAKTIVNO)T - $%&$. 8ontgen ()obelova nagrada) - Menri ;ecQuerel - na fotografsku plou djeluju samo minerali koji sadr"e uranove soli - uinak na plou ne ovisi o koliini minerala nego o vrsti minerala - isti uran pokazuje najjae djelovanje - >aria BklodoEska Jurie - daje ime radioaktivnost - otkriva radij iz ruda ($%&@. )obelova nagrada za fiziku) - otkriva polonij ($%$$. )obelova nagrada za kemiju - @ tipa zraenjaF R (alfa), S (beta), T (gama) - po prodornosti - R i S zrake se otklanjaju jer su estice T elektromagnetno zraenje (mala i velika f) 8ut!erford i BoodU - radioaktivnost je raspad nekog el. na nabijenu esticu (koju opa"amo kao zraenje) i $ atom nekog drugog kemijskog elementa - neki se radioaktivni elektroni raspadaju br"e, neki sporije T - ./01eme 2345/6s2676 - vrijeme za koje se raspadne pola od poetnog broja radioaktivni! jezgri - raspadom rad. el. mijenjaju se kem. svojstva - # koja se osloba=a je oko milijun puta vea od # koja se osloba=a pri kem. reakcijama - proces raspada ne mo"e se niti ubrzati niti usporiti ?onstanta raspada - ista za sve jezgre nekog radioaktivnog elementa, a svaki ima svoju - ne ovisi o starosti jezgre ni o vanjskim utjecajima

VR)TE RA&IOAKTIVNI( RA)%A&A

-5+,+H- - isti broj protona u jezgri, a razliit broj neutrona - ista kem. svojstva, razliita fizikalna 1rsteF $. R - raspad (R ili Me) - iz jezgre proizlaze estice koje se sastoje od ( protona i ( neutrona, time su jednake jezgrama !elija (Me) - jaka nuklearna sila dr"i protone i neutrone na okupu u jezgri, ali kratkog dosega za velike atome ne pokriva cijelo podruje jezgre i onda elektrostatska sila prevlada, a jezgra se raspada - jezgra roditelj - poetna/ jezgra ker - raspadnuta (. S - raspad (S ili e) - tri vrste a. S - --N $ neutron u jezgri pretvori se u proton, a iz jezgre izlijeu elektron i antineutrino - broj protona se povea za $, a broj nukleona ostaje isti

b. S V --N $ proton u jezgri pretvara se u $ neutron

2 8 9 e9 :23;0</38= 9 8e5</083
- pozitron - pozitivni elektron, antielektron - neutrino - estica koja nema masu i naboj, prolazi kroz materiju, ali ne djeluje na nju c. elektronski upad - jezgra u!vati $ elektron iz omotaa atoma i pritom se $ proton iz jezgre pretvara u neutron i neutrina

2 9 e- 8 9 >

ENER+IJA VE-ANJA I &EFEKT 'A)E

- 9#*#?, >7B# - energijski ekvivalent energiji vezanja

- #)#8D-47 1#57)47 - ona # koju treba dovesti kako bi se jezgra rastavila na sastavne dijelove

W - vrijednost nuklearne reakcije - energijski ekvivalent ukupne mase prije i poslije reakcije

69?@9A

? : 6, A = @