KRIOLIKI NAKIT IZ VREMENA SEOBE NARODA

Josipa Dominis Dijana ebrid

 Od 4.st. pojavljuje se sve vie krdanskih simbola u umjetnikom djelovanju kasne antike, i to posebno na podruju Istonog rimskog carstva. Uz reljefe od bjelokosti posebno se istiu tkani i vezeni artefakti, te srebrni i zlatni proizvodi. Vjerovanje u mod amuleta - pojaana izrada ukrasa u obliku kria Motiv kria je poznat i prije ovog razdoblja ali nije uao u javnu upotrebu sve do kraja 4. stoljeda

 U poetku se koristio kao carska insignija, a od 5. stoljeda postaje neka vrsta znaka prepoznavanja krdana od nekrdana Kri je ponekad sluio i kao neka vrsta malog relikvijara.

Na teritoriju bive Jugoslavije je pronaeno 36 primjeraka ovakvog nakita iz vremena seobe naroda.

Nalazi kriolikog nakita se dijele u dvije skupine, po tipolokom i stilskom kriteriju, a samo donekle po kronolokom jer je vremenska razlika meu njima neznatna: Prva skupina Prsteni i pektoralni krievi (encolpia) od zlata s umecima almandina i granuliranim ukrasom, datirana u 5. i 6. stoljee.

prsten iz Stobija u Makedoniji

Prsten s lokaliteta Gala Gacko kod itluka (Aequum)

Prsteni i pektoralni krievi su najvjerojatnije proizvod kasnoantikog istonorimskog zlatarstva,i preteno su ukraeni polikromnim stilom koji se javlja ved u 5. stoljedu na istonom Sredozemlju.

Kri s lokaliteta Manastirine u Saloni

Kri iz Barbata na Rabu

Druga skupina:
Fibule iz grobova Sluajni nalazi fibula Privjesci, aplike, itd. iz grobova i drugih arheolokih cjelina Sluajni nalazi privjesaka, aplika itd. Kope s kriolikim okovom

Ova je skupina nalazima brojnija od prve skupine. Nakit ove skupine nije uvijek izraen od plemenitih metala, i vie se pribliava ranosrednjovjekovnom svijetu s oitom kasnoantikom tradicijom, ali i s naglaenom krdanskom simbolikom. Na podruju bive Jugoslavije pronaeno je ukupno 12 nalaza fibula s 10 lokaliteta, uglavnom iz nekropola. to se tie kriolikih privjesaka i aplika, ukupno je pronaeno 17 nalaza s 12 lokaliteta.

Fibula iz groba s kasnoantikog groblja Graanica na Kosovu polju u Srbiji. To je kriolika bronana fibula ukraena koncentrinim krugovima i sa sauvanom iglom na pozadini. Vjerojatno je lokalni proizvod a datira se oko 550. godine.

 fibula iz Lisiida kod Konjica u Hercegovini

Sovinjsko brdo, Mali vrh, kod Buzeta

privjesak iz Mihaljevida kod Sarajeva privjesak iz Crkvine kod Bugojna u Bosni

Aplika od bronce iz Knina 6. poetak 7.st.

Kriolike fibule s ovih prostora vremenski po popratnim nalazima pripadaju samom poetku ranog srednjeg vijeka. Ovim fibulama su tipoloki srodne fibule s kukastim kriem (crux gammata), uglavnom poznate s lokaliteta na rimskom limesu u srednjoj Europi i u Karpatskoj dolini. Na podruju june Panonije pronaeno je nekoliko tih fibula od bronce, npr. :

Fibule

u obliku kukastog kria, sa ili bez krunog okvira, iz Ptuja

 Kukasto zaobljeni kri sa zavrecima u obliku ivotinjske glave s okom te onim motivom po sredini kria iz Osijeka (Mursa)

Kukasto zaobljeni kri sa zavrecima u obliku ivotinjske glave s okom, te onim motivom po sredini kria iz Novih Banovaca

Nalazita:
Graanica Ulpiana Knin-Greblje Kranj-Lajh Mihaljevidi kod Sarajeva Mijele Ni Ptuj, Osijek,Novi Banovidi Salona Mali Vrh Privlaka kod Zadra Sisak

Fibula oblika kria iz Privlake kod Zadra

Graanica - Ulpiana

Knin - Greblje

Kranj

Mijele kod Virpazara

Mali Vrh kod Buzeta

Ni

Literatura
Vinski Z., Krstoliki nakit epohe seobe naroda u Jugoslaviji, VAMZ,3, Zagreb 1968. Jurid R., Fibula oblika kria iz Privlake kod Zadra, Diadora, 15, Zadar 1993.