Peto poglavlje

Kolesterolsko ludilo:
medicinska obmana
Unato pri l i no pouzdani m pokazatel ji ma da nam bol est ugroava i vote
kad se razbol i mo, moderna medi ci na sada promovi ra stajalite kako lijenici
dovol jno poznaju naa tijela da mogu sprijeiti bol est ak i prije nego od nje
obol i mo. Lijenici se sve vie okreu prema onom to vol e zvati preventiv-
nom medi ci nom odnosno propisivanju lijekova za svaki sluaj, nama i
naim bl i nji ma, dok smo jo zdravi, kako bi se bol est okonal a prije no to
je i poel a. Ti jekom medi ci nske povijesti preventi vna je medi ci na bila odgo-
vorna za brojne zabri njavajue zamisli poput ruti nskoga rendgenskog sni-
manja trudni ca u cilju mjerenja vel i i ne zdjelice, to je utjecal o na porast l eu-
kemije u djejoj dobi , ili davanja trudni cama dietil-stilbestrola za spreava-
nje pobaaja, to je pak prouzroi l o rak i nepl odnost medu ci jel om genera-
cijom djece. Probl em je takva pristupa u tome to mjera predostronosti go-
tovo uvijek uzrokuje ak i vie bol esni h stanja nego sama bol est koja je tre-
bala biti preveni rana. Za proi zvoae l i jekova to ne predstavlja nita drugo
nego neoeki vani bonus. Farmaceutska si industrija neprestano stvara trita
lansirajui nove epi demi je, koje otvaraju vrata za jo vi e novi h uspjeno
prodavanih udotvorni h lijekova tako si ova industrija neprestano osi gu-
rava pri hode.
ZABLUDE O KOLESTEROLU
Lijenici sve vi e vjeruju da je bit preventi vne medi ci ne identificiranje odre-
enih initelja rizika u ivotnim stilovima, koji poveavaju anse osobe da
obol i od ega. U 1950-i ma je dr. Ancel Keys, direktor Laboratorija za fi zi ol o-
ku higijenu na Sveuilitu u Minnesoti, prvi iznio hi potezu da masna hrana
uzrokuje srani udar. Dr. Keys je grafiki pri kazao vezu i zmeu ukupno une-
113
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
eni h masti i fatalnih srani h bol esti u est zemal ja. Njegove ograni ene po-
datke medi ci na je istom prigrlila, isprva pretposlavivi da visok unos masno-
a iz hrane uzrokuje vi soku razinu kol esterol a u krvi, to za posl jedi cu ima
obl aganje arterija te zapoi njanje l anane reakci je dogaaja koji s vremenom
dovode do sranog ili modanog udara. Sukl adno tom razmiljanju kardi o-
vaskul arna bi se bol est mogl a uvelike sprijeiti smanjenjem razine kol estero-
la u krvi, bi l o l i jekovi ma bi l o ograni avanjem unosa masnoa.
Ta hi poteza iznjedrila je cijelu industriju hrane i lijekova posveenu pre-
tragama za visoki kol esterol u krvi i njegovu snizivanju lijekovima i obrae-
nom hranom s niskim udjel om masnoe. Vei na popul aci je Zapadnog svijeta
dovedena je do opsjednutosti masnoama, dok su milijuni paci jenata u SAD-u
i Vel i koj Britaniji (i i re) tiranizirani dugotrajni m uzi manjem l i jekova.
Zapravo, sni enje bi razine kol esterol a mogla biti jedna od najvei h ob-
mana stol jea. Fasci nantna je i njeni ca da ni tko nije uspi o dokazati kauzalnu
vezu izm.edu kol esterol a ili dijete bogate maslima i bol esti srca. Zaista zau-
uje da veina pacijenata sa sranim bolestima ima normalne razine koleste-
rola:
Nakon 60 godi na takve preventivne medi ci ne na povri nu je isplivalo da
lijekovi koji snizuju kol esterol i dijeta s ekstremno niskim udjel om kol estero-
la mogu poveati vae ansi- za umiranje. Mnogi od reima to ih medi ci na
preporuuje mogu, tovi e, biti medu glavnim krivcima za srane bol esti . Niti
za jedan lijek za sni enje kol esterol a nije s vremenom dokazano da snizuje
ukupnu stopu mortaliteta; u vie sluajeva broj sranih udara moda i jest
bi o u padu, no broj smrti od drugih srani h probl ema je porastao, kao to je
porastao i ukupan broj smrti uzrokovanih drugim faktori ma.
Nakon to je Keys i zni o svoju hi potezu o povezanosti , dal eko stroe stu-
dije dokazal e su da kol esterol moda ak i nije glavni uzrok bol esti srca. J ed-
na studija u kojoj je sudjel oval o 20.000 mukaraca i ena iz Kopenhagena
pokazal a je da su samo oni s razinama kol esterol a u krvi u gornjih pet posto
imali rizik za razvoj bol esti srca/
U 1950-i ma Keys je sam organi zi rao veliku studiju u sedam zemal ja, pro-
uavajui i votne sti l ove 16 l okal ni h popul aci ja sedam zapadni h zemal ja
ukl juujui i SA D, kako bi odredi o uzroke koronarne srane bol esti .
3
Ali na-
kon obrade svojih podataka, prikupljenih u razdoblju od 25 godi na, istrai*
vaci su zakljuili da je rizik predstavljen kompl eksnom smjesom vie faktora,
u koje se ubrajaju kol esterol , puenje, povi eni krvni tlak i prehrana. Vanost
114
K o l e s l e r o l s k o l u d i l o : m e d i c i n s k a o b m a n a
prehrane sugeri rana je zbog znaajne razlike u broju srani h bol esti u razlii-
tim zeml jama. No veza izmeu unosa masnoa i srani h udara nije pronae
na/ '
Brojne popul aci je s vi sokom zastupljenosti srani h bol esti nemaju kores-
ponentnu prehranu s vi soki m udjel om masti. Na primjer, ni zozemski istra-
ivai putoval i su u bjel oruski grad Minsk, gdje je stopa srani h bol esti neu-
obi ajeno vi soka, te uzeli uzorke masnog tkiva grupi mukaraca i ena koji
su bili na bol ni kom lijeenju zbog manjih probl ema. Nakon anal i ze uzoraka
masnog tkiva istraivai nisu pronali dokaze da uzorci iz. Minska sadre ne-
uobi ajeno vi soke vrijednosti zasi eni h masti ili neuobi ajeno ni ske vri jedno-
sti esenci jal ni h masni h kiselina, pri emu se oba sluaja smatraju initeljima
rizika za bol esti srca. Zakljuili su da masnoa iz prehrane vjerojatno nije
glavni uzrok bol esti srca u tome podruju.'
LI jednoj od najvei h studija o bol esti ma srca i stilu ivota, u Frami ngha-
rnu u ameri koj dravi Massachusetts, veliki di o popul aci je praen je tije-
kom gotovo pol a stol jea u cilju odreivanja faktora rizika za bol est srca i
ateroskl erozu. Usprkos tomu ni kakva povezanost nije uspostavl jena izmeu
vi soke razi ne kol esterol a i sredovjeni h mukaraca dob za koju se pret-
postavlja da su mukarci i zl oeni najveem riziku. ene s vi soki m vri jedno-
stima kol esterol a umi ral e su u jednakom postotku kao i one s ni skom razi-
nom kol esterol a. Premda je umrlo vie ljudi s visokim kol esterol om nego
onih s niskim kol esterol om, uzroci smrti bili su razliiti, a ne i skl jui vo bol es-
no srce. J edi na je veza, nai me, uspostavljena i zmeu vrijednosti ukupnog
kol esterol a i rizika od sranog udara kod mukaraca u dobi od ranih tridese-
tih do ranih ezdeseti h.
0
Vel i ka kalifornijska studija otkrila je da ni vi soka razina ni niska razina
kol esterol a i zgl eda nemaju utjecaj ni na jednu vaniju bol est, ukljuujui u to
bol est srca i rak. Znanstveni ci sa Sveuilita J une Kal i l orni je su, analiziravi
oko 2.000 smrti unutar grupe od 7.000 sredovjeni h mukaraca japanskog
podrijetla, zakljuili da su rane smrti bile uzrokovane drugi m faktorima rizi-
ka, a ni kada sami m kol esterol om.
7
Cak i kad je rije o starijim paci jenti ma, koji bi logiki trebali biti najvie
ugroeni , znanost nije uspjela povezati vi soke razine kol esterol a s obol jel i m
srcem. Vi soka razina kol esterol a (vi e od 6,21 nimol/ l ili 240 mg/ dl) nije im
poveal a rizik umiranja ni od ega, pa ni od bol esti srca, sranog udara ili
11S
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
nestabi l ne angi ne pektori s." Slinim nalazima rezultirale su i studije starijih
osoba u Australiji i New Y orku.
9
Dijeta s malim udjel om masti enama stvarno moe poveati rizik za bo-
lest srca. U jednoj su skupi ni od 15.000 kotski h ena one koje su i mal e vie
razine kol esterol a od mukaraca imale manju vjerojatnost umrijeti od bol esti
srca nego mukarci s najviim razinama kol esterol a. Pritom se ini da sni e-
nje razine kol esterol a kod ene snizuje i razinu njezinih l i poprotei na vi soke
gustoe, dobrog obl i ka kol esterol a koji uistinu titi od srani h bol esti .
10
Ti svojevrsno proturjeni podaci navode na zakl juak da visoki kol esterol
jednostavno moe ukazivati na to da u tijelu neto nije kako treba, dok stvar-
ni uzrok bol esti srca lei negdje drugdje! ak je otkri veno i to da kol esterol
ne uzrokuje i ni ci jal no oteenje arterija, ve se samo akumul i ra u krvi ili u
arterijama mjeseci ma nakon to je neto drugo izazvalo oteenje."
Posljednji dokaz pokazuje da visoka razina kol esterol a moe imati zati-
tnu ulogu u starijoj dobi . Ni zozemski znanstveni ci prouaval i su medi ci nsku
dokumentaci ju vi e od 700 starijih osoba. Oni s najviim kol esterol om izbje-
gli su rak i i nfekti vne bol esti te ivjeli najdue.
u
Otkako je hi poteza o kol esterol u promovi rana, farmaceutske su kompa-
nije eksperi menti ral e s raznim supstanci jama za sni enje kol esterol a, postiu-
i skromno smanjenje od oko deset posto. Meutim u 1980-i ma su izali sa
Statinima, za koje je pronaeno da inhibiraju proizvodnju kol esterol a u tije-
lu do 40 posto. 1 posljednji traak l i jeni koga skepti ci zma vezan uz hi pote-
zu o kol esterol u nestao je krajem 1994., nakon objavljivanja rezultata jedi nog
istraivanja stope preivljavanja sa simvastatinom (Scandi navi an Simvastatin
Survival Study), koje je opravdal o uporabu l i jekova za sni enje kol esterol a,
barem kod paci jenata sa srani m bolestima i vi soki m razi nama kol esterol a.
Ta takozvana 4S studija pratila je 4.444 paci jenata (etiri je oi to bi o lajtmo-
tiv) sa srani m bol esti ma i vi soki m razinama kol esterol a. Nakon pet i pol go-
lima u skupi ni koja je dobi val a lijekove za sni enje kol esterol a bi l o je za 42
posto manje fatalnih srani h udara i za jednu treinu manje srani h bol esti u
odnosu na grupu kojoj je davan pl acebo. (ene u grupi nisu ui val e istu po-
bol janu statistiku preivljavanja; iako je samo jedna peti na ispitivane popu-
lacije bila enskoga spol a, u pl acebo grupi stopa mortaliteta bila je upol a
manja nego u mukoj pl acebo grupi, to jo jednom ukazuje na to da su vi-
soke razi ne kol esterol a beznaajan indikator budui h srani h bol esti ena.)
1 3
116
K o l e s l e r o l s k o l u d i l o : m e d i c i n s k a o b m a n a
Nije prol o ni tjedan dana, a medi ci nski se tisak ve nepokol ebl ji vo pri-
kl oni o kol esterol skom trendu proklamirajui ".simvastatin spaava i vote.
14
Na sastanku Ameri kog udruenja za srce (Ameri can Heart Associ ati on), odr-
anom 1994. u teksakom gradu Dal l asu, Michael Brown i J oseph Gol dstei n,
dobi tni ci Nobel ove nagrade 1985- za rad o kol esterol u, preki nul i su dugotraj-
nu utnju o spornoj temi kol esterol a govorom o rezultatima skandi navske
studije kao o prekretnici i konanom odgovoru.
Nedugo nakon 4S studije provedeno je kotsko istraivanje koronarne
prevenci je (West of Scotl and Coronary Prevention Study ili WOSCOTS). Svrha
je bila pokazati kako kod mukaraca koji imaju vi soke razine kol esterol a, ali
ne i srane tegobe, pravastatin, jedan drugi statinski lijek za sni enje kol es-
terola, moe preveni rati srane udare za trei nu.
15
Druge su studije, ukl juu-
jui i jednu koja recenzi ra sve ostal e studije, zakljuile da bi pravastatin mo-
gao smanjiti uestal ost srani h udara najmanje za 60 posto te usporiti otvr-
dnjavanje arteri ja."'
l ako je i zmeu tih istraivanja bilo mnogo znaajni h razlika, ona su djel o-
vala na medi ci nsku zajedni cu poput el ektri nog oka. Studija WOSCOTS nai-
roko je tumaena kao dokaz da i nae zdravi mukarci s vi soki m razi nama
kol esterol a mogu uzimati l i jekove za sni enje kol esterol a i time umanjiti svo-
je anse za umi ranje od sranih bolesti priblino za trei nu. Svi pacijenti s
povi eni m razi nama kol esterol a, bez obzi ra na njihovu dob i spol , stavljeni
su na doi votnu terapiju lijekovima za sni enje kol esterol a.
17
J edna bol ni ca u
Dundeeu, koja je vodila statistiku paci jenata kojima su propisivani lijekovi za
sni enje kol esterol a prije i nakon objavljivanja 4S studije, pronal a je izrazito
poveanje kako paci jenata koji ma je mjeren kol esterol (za jednu trei nu), ta-
ko i paci jenata koji ma su propi sani lijekovi (za pri bl i no osam puta).
1 8
Mno-
gi od oni h koji su uzimali l i jekove bili su starije i votne dobi ili enskog spo-
la, premda lijekovi nisu bili val jano ispitivani u tim kategori jama paci jenata.
tovi e, i ako je 4S studija pokazala ograni enu korist lijekova za sni enje ko-
lesterola kod ena, dok u studiji WOSCOPS one ak nisu bile ni ukl juene,
ene upravo predstavljaju vie od pol ovi ne svih kol esl erol ski h paci jenata u
SAD-u koji uzimaju l i jekove.
19
Samo je nekol i ko hrabrih disidenata postavi l o pitanje provedbe 4S studije
i ukazal o na ono to oni vide njezinim osnovni m manama. Na primjer, bi l o
kome s koronarnom sranom bolesti bi l o je doputeno sudjelovati u studiji,
bez obzi ra na to je li bol est uzrokovana otvrdnuem arterija ili nije. U tretira-
117
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
noj je skupini bi l o 38 osoba koje su u trenutku pristupanja studiji ve imale
ugraenu sranu premosni cu ili angi opl asti ku i koje su time i mal e manju vje-
rojatnost umiranja. A u kontrol noj grupi bi l o je 54 puaa, to bi mogl o imati
neke veze s veom stopom mortaliteta u toj skupi ni .
2 0
William Stehbens s Medi ci nskog fakulteta Wel l i ngton u Novom Zel andu
naglasio je (a trebao bi kao patol og to znati ) da je di jagnosti ci ranje koronar-
ne srane bol esti ili procjena ozbiljnosti ateroskl eroze krajnje neegzaktna
znanost sve dok ljudi ne umru. U 4S studiji stvarna razlika u stopi morta-
liteta od svih uzroka i zmeu dviju skupi na iznosila je svega 3,3 posto. Napo-
sljetku, Stehbens napomi nje da je kontrol na grupa uzimala pl acebo koji je
sadravao meti l cel ul ozu koja se, ako se daje i ntravenozno zeevi ma, taloi u
arterijama, to nije razliito od ui nka ateroskl eroze.
U studiji WOSCOPS smrtni ishodi zbog srane bol esti u kontrol noj skupi ni
(oni koji nisu uzimali l i jekove) bili su brojano vei nego kad je rije o osta-
tku popul aci je bl i e prosjenoj stopi mortaliteta ljudi koji su od njih stariji
10 godi na ili vie to daje naslutiti da su osobe odabrane da predstavljaju
prosjene graane bi l e bol esni je nego to je to uobi ajeno za prosjenoga
graani na.
21
Nadal je, i ako u studiji WOSCOPS pravastatin jest sni zi o razinu
kol esterol a i broj srani h udara ili smrti od srani h udara, on nije u znaajnoj
mjeri spasio ivote od drugih koronarnih bolesti ili bilo kojeg drugog uzroka.
Recenzija svih studija s pravastatinom takoer nije uspjela pokazati da se
smanjenje broja sranih udara moe prevesti u znaajan broj spaenih ivota.
Svako smanjenje stope mortaliteta, osim od srani h udara, nije smatrano sta-
tistiki znaajni m.
22
ak i ako se sl aete sa stati sti kom preivljavanja kod sr-
ani h udara, sveukupno preivljavanje ti jekom pet godi na WOSCOPS-ova
eksperi menta poveano je samo s 96 na 97 posto, a u 4S studiji s 87,7 na 91,3
posto.
2 3
To znai da bi mnogi koji u povijesti bol esti nemaju srani udar
mogli biti upueni na uzi manje lijekova za sni enje kol esterol a na neodree-
no vrijeme, uz i zni mno minimalan dobi tak.
Petnaestak godi na nakon tih dviju studija statini su postali najpopul arni je
oruje u arsenal u vaeg l i jeni ka i jedan od najprofitabilnijih izvora zarade
svih vremena za farmaceutsku industriju.
etiri vee studije statina koje su od tada napravl jene i mal e su proturje-
ne rezultate. Pri mjeri ce, CARE (Chol esterol and Recurrent Events) istraiva-
nje, u koje je bi l o ukl jueno nekol i ko ameri ki h, kanadski h i bri tanski h sve-
uilinih bol ni ca, i skual o je pravastatin u sni enju kol esterol a kod paci jena-
118
K o l e s t e r o l s k o l u d i l o : me d i c i n s k a o b m a n a
ta koji su ve pretrpjeli srani udar. No nakon pet godi na ne samo da nije bi-
lo vei h razlika i zmeu tretiranih i netretiranih grupa to se ti e fatalnih sra-
nih udara, nego je ak u pravastatinskoj grupi bi l o nekol i ko smrti vie zbog
drugih uzroka. Bi o je, ipak, manji broj modani h udara i srani h udara sa
smrtnim i shodom.
2 4
Tada je osmi l jena AFCAPS/ TexCAPS studija (Air Force/ Texas Coronary
Atheroscl erosi s Prevent Study) kako bi se odredi l o bi li statini mogl i sprijeiti
srane udare kod pri bl i no 6.000 mukaraca i ena s normal ni m razi nama
kol esterol a. Nakon pet godi na, premda je u tretiranim grupama manje ljudi
imalo srane udare ili angi nu pektori s (3,5 posto u odnosu na 5,5 posto u ne-
tretiranim skupi nama), statini nisu imali utjecaja na ukupni mortalitet. Goto-
vo je isti postotak umrlih bi o u objema skupi nama.
25
U istraivanje LIPID (Australian Long-term I nterventi on with Pravastatin in
I schemi c Di sease), koje je organi zi rao Centar za kl i ni ke pokuse Naci onal -
nog savjeta za zdravstvena i medi ci nska istraivanja Sveuilita u Sydneyju,
ukljueni su paci jenti s vi soki m i niskim razinama kol esterol a, koji su patili
od ranije steene srane bol esti .
Nakon est godi na stopa mortaliteta i broj bol esti srca bili su znatno nii
u tretiranim skupi nama nego u kontrol noj skupi ni .
26
I pak su najimpresivniji
rezultati pri kupl jeni do dananji h dana obuhvaeni oxfordskom studi jom
zatite srca (Heart Protecti on Study ili HPS), kojom je u razdoblju duljem od
pet godi na ispitivan ui nak statina na 20.000 osoba vi sokog rizika za pojav-
nost koronarne srane bol esti .
Studija MPS zakljuila je da rutinsko kori tenje l i jekova za sni enje kol es-
terola kod paci jenata s vi soki m rizikom za krvoilne bol esti moe smanjiti
broj srani h i modani h udara za trei nu.
27
Prema istraivaima, pet godi na tretmana statinima moe sprijeiti srane
udare, modane udare ili druge znaajne vaskul arne dogaaje kod jedne od
deset osoba koje su i mal e srani udar, kod osam od sto osoba s angi nom
pektori s ili nekom drugom koronarnom sranom bol esti , kod sedam od sto
osoba koje su i mal e modani udar i kod sedam od sto osoba s di jabetesom.
Govorei na znanstvenom zasjedanju Ameri kog udruenja za srce (Ame-
rican Heart Associ ati on) u studenom 2001. godi ne, Rony Collins, jedan od di-
rektorom Odjel a za kl i ni ke pokuse Sveuilita u Oxfordu i vodei istraiva
studije HPS, nazvao je stati ne novim aspirinom. Collins je rekao da njegovi
dokazi mi u stati ne sa zael ja kol one lijekova za sni enje kol esterol a i vrsto
- 119 . .
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
ih postavljaju na samo el o preventivnih tretmana za bol esti srca i ki vni h i-
la.
Kad bi 20 milijuna vi sokori zi ni h osoba diljem svijeta uzi mal o terapiju
stati nom, proci jeni o je Collins, to bi spasi l o oko 50.000 ivota godi nje. Dru-
gi m ri jei ma, svakoga bi tjedna bi l o spaeno oko 1.000 ivota.
SVENAMJ ENSKI LIJ EK
Vjerojatno stoga to puno lijekova ima uasne popratne pojave, kad se poka-
e da lijek uope i ini neko dobro, lijenici ga objeruke pri hvate kao uni-
verzal no sredstvo i poinju ga preporuivati za druge, nevezane bol esti , a
sve u nadi da e to djel ovati . Slijedom poetni h, obeavajui h studija na sta-
tine se u kratkom vremenu poel o gledati kao na lijek za sve bol esti starije
i votne dobi . Lijenici su ih poel i dijeliti za sve i svata, od osteoporoze do
starake demenci je, samo na osnovi teorije nekol i ci ne lijenika prema kojoj
bi statini mogl i pomoi u lijeenju osteoporoze kod ena,
2 8
smanjiti rizik od
modanog udara kod paci jenata s bolesti srca
2 9
te biti korisni za paci jente sa
srani m tegobama jer bi lijek mogao poticati stvaranje novi h krvnih i l a.
30
Vri jeme je pokazal o da su te pretpostavke bi l e pogrene. Pri mjeri ce, jed-
na je studija vel i ki h razmjera, kojom je obuhvaeno vie od 80.000 paci jenata
ope bol ni ce u Southamptonu, pokazal a da je stopa pri jel oma kosti kod du-
gotrajnih kori sni ka statina zapravo bila viu nego kod oni h koji ih nisu uzi-
mali, dok je kod uzimanja niih doza efekt bi o margi nal an.
31
to god i zazval o koristan ui nak statina na smanjenje mortal i teta, sni enje
kol esterol a s tim nema ni kakve veze.
Kao to to istiu mnogi kritici, statini su dobro djelovali kod ml adi h ljudi
i ena popul aci je kod koje se visoka razina kol esterol a ne povezuje sa sr-
ani m udarom. ini se da nije vano je li kol esterol u vel i koj mjeri sni en ili
tek neznatno. Statini takoer tite od modanog udara koji nije uzrokovan vi-
soki m kol esterol om. Moda el ementi spaavanja ivota vi e imaju veze s ne-
kim drugi m mehani zmi ma mogui m djel ovanjem statina na stani ce glat-
kih miia stijenki arterija ili usporavanjem proi zvodnje tromboksana, koji
poti e zgruavanje krvi .
32
Pa ak i kad se sve to uzme u obzir, stvarna korist je pri l i no mal a. I ako
je smanjenje relativnog rizika (anse da se obol i ) vel i ko, stvarni postotak
spaeni h ivota je neznatan, naroi to medu zdravim osobama; u AFCAPS/
/ TexCAPS istraivanju, pri mjeri ce, svega je 0,12 posto manje ljudi umrl o u
120
K o l e s t e r o l s k o l u d i l o : me d i c i n s k a o b m a n a
121
grupi koja je uzimala stati ne. Bi l o kakva mala prednost statina mora se staviti
na vagu s rizicima uzimanja lijeka na doivotni recept.
Dr. Thomas Newman sa Sveuilita Kalifornija u San Franci scu, koji je
uestal o pi sao o ameri koj medi ci nskoj politici u vezi s kol esterol om, i spi tao
je epi demi ol oke podatke ukazavi na to da statinski lijekovi manje kori ste
enama, starijim i mladim mukarci ma (u obje vel i ke kol esterol ske studije is-
pitanici su bili mukarci srednje dobi ).
3 3
Naprotiv, ak je pri mi jeen i manji
porast stope mortaliteta kod ena koje uzimaju l i jekove za sni enje kol este-
rol a.
3
' No, u svakom sl uaju, lijenici se ne slau oko toga bi l i ene trebal e
sniziti svoj kol esterol ili ne. Ve je ranije evi denti rano da se eni n rizik za
razvoj bol esti srca ne umanjuje ak ni ako su razine kol esterol a sni ene dije-
tom. Nema dokaza koji bi povezi vao vi soke razine kol esterol a kod ena sa
stanjem srca kasni je u i votu.
35
Neki su istraivai takoer primijetili da je u 4S studiji neto vie ljudi
umrlo od svih uzroka. I ako taj broj nije smatran znaajni m, trebali bi smo
imati vie ispitivanja l i jekova kako bi smo utvrdili mogu li lijekovi za sni enje
kol esterol a biti odgovorni za porast smrtnosti od drugih uzroka.
3 6
Zasad zna-
mo da ni ska koncentraci ja kol esterol a u krvi moe uzrokovati hemoragi ni
modani udar.
3 7
NE BA UDOTVORNI LIJ EKOVI
Premda se statini smatraju jedni ma od najsigurnijih l i jekova, sve je vie doka-
za koji potkrepl juju dugu listu nuspojava. J edna od prvih prepoznati h po-
pratnih pojava jest miopatija, ili sl abost miia, i njezin znatno ozbiljniji obl i k
rabdomi ol i za, kod koje se osl abl jeno mi i no tkivo razgrauje i posl jedi no
otputa toksi ne komponente u krvotok, to na kraju moe izazvati otee-
nje bubrega i ostal a potenci jal no fatalna stanja. Novije je ispitivanje pokazal o
da je si mvastati n za to najvei kri vac.
38
Premda je sl abost miia ve bila prepoznata kao nuspojava uzimanja sta-
tina, i pak se smatral a rijetkom pojavom koja prethodi akutnom zatajenju jet-
re. J edan od l i jekova, nazvan cerivastatin, povuen je s trita jer se kod od-
reenog broja paci jenata razvila miopatija za vrijeme uzi manja l i jeka.
39
Mick, pedesetogodi njak, deset je godi na uzi mao stati ne kako bi reguli-
rao vi soki kol esterol . Posl jednje etiri godi ne uzimanja pati o je od vie prob-
l ema, ukl juujui u to izuzetnu ukoenost miia, bol ove u l ei ma koji su se
postrance irili prema prednjoj strani prsnog koa i spod rebara, trnce u ruka-
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
ma i akama te utrnul ost i sl abost u njima, do te mjere da vie nije mogao
nita podi i . O tim je probl emi ma raspravljao s etiri lijenika koji su mu re-
dom tvrdili da njegovi probl emi nisu povezani s l i jekom.
Kad su mu miii nogu postali tako ukoeni da je i mao potekoe s ho-
danjem, netko mu je savjetovao da preki ne s uzi manjem stati na. Nakon mje-
sec dana dol o je do l aganog pobol janja; nakon tri mjeseca pobol janje je
bi l o i zvanredno, kae Mick. Mogao je ak igrati skvo nakon to mu je fi-
zi oterapeut rekao da ni kada vie nee moi igrati.
U daljnje se nuspojave ubrajaju bolovi u nogama, edemi (zadravanje vo-
de), mijalgije (bol ovi u mi i i ma), sinusitis, nesani ca i i mpotenci ja; erekti l ne
smetnje mogu se pojaviti ve dva dana nakon poetka terapije.'
1
"
Drugi ozbi l jni probl emi odnose se na upal u pl ua, trovanje jetre, upalu
guterae i fatalni ul cerozni kolitis. Naeno je i to da lijek ulazi u mozak te
smanjuje kol esterol unutar stanica mozga, to vjerojatno objanjava takve
nuspojave kao to su depresi ja, poremeaji spavanja i gubi tak pamenja.
Statini djeluju i na i vce. Oni mogu prouzroi ti pol i ncuropati ju (ili perifer-
nu neuropati ju), koju karakteriziraju slabost, koenje, bol i bri denje u dl ano-
vima i stopal i ma.
41
J edna je velika danska studija pokazal a da je od 166 slu-
ajeva takozvane i di opatske pol i neuropati je vi e od pola bi l o defi ni ti vno ili
vjerojatno vezano uz stati ne.
- 12
I ako su statini pri l i an broj ljudi uinili bogatai ma, ono to su osobi to
propustili uiniti jest rijeiti probl em bolesti srca. Premda se ini da posjeduju
neka korisna svojstva, ipak su uinci skromni u usporedbi s rastuim brojem
dokaza koji ukazuju na njihovu ulogu u izazivanju zatajenja srca.
J edan od nekol i ci ne l i jeni ka dovol jno hrabrih da upru prstom u statine
jest dr. Peter Lansjoen, kardi ol og i z teksakog grada Tyl era. Lansjoen je uka-
zao na zapanjujue dokaze da statini blokiraju koenzi m Q10, koji je nuan za
rad miia srca. Nedostatak toga enzi ma ti jekom dueg vremenskog razdob-
lja moe prouzroi ti ozbi l jne probl eme u sranom ritmu i, s vremenom, zata-
jenje srca.
Lansjoen je ti jekom 17 godi na l i jeni ke prakse kardi ol oga, prema vlasti-
tom pri znanju, uoi o zastraujui porast zatajenja srca nakon uporabe stati-
na. Sada on svakoga tjedna ima dva ili tri nova sl uaja onoga to on naziva
statinskom kardi omi opati jom (kad srce gubi sposobnost ui nkovi tog pum-
panja krvi ). Dobro je poznata i njeni ca da pacijenti koji uzimaju statine gube
koenzi m Q10 proporci onal no dozi lijeka. Lijekovi bl oki raju proi zvodnju oba
122
K o l e s l e r o l s k o l u d i l o : m e d i c i n s k a o b m a n a
kol esterol a i koenzi ma Q10 inhibiranjem prekursora enzi ma ne samo kol es-
terola ve takoer i koenzi ma Q10.
Koenzi m Q10 pomae u kemi jski m reakci jama, posebi ce oni ma koje su
ukl juene u proi zvodnju stani ne energi je, te pomae obranu stani ni h
membrana od oteenja ki si kom. I ma ga podosta u srcu zbog velikih tamo-
njih energetski h potreba za takvim stani cama.
Studije su otkri l e povezanost nedostatka koenzi ma Q10 sa zatajenjem sr-
ca
- 13
i osl abl jenom funkci jom sr ca."
Od 15 objavljenih studija njih devet potvrdilo je da statini znatno smanju-
ju razine koenzi ma Q10/
5
Kritiari vjeruju da je rairena uporaba statina odgovorna za navalu sl ua-
jeva stari nske kardi omi opati je, ili smetnji u sranom ri tmu, to vodi do nepra-
vilnog rada srca. Da je tomu tako, preutno priznaju i proi zvoai lijekova
formuliranjem neki h lijekova to nude kombi naci ju statina i koenzi ma Q10.
Dodatni probl em bl oki ranja koenzi ma Q10 jest utjecanje na rad mozga,
i me dolazi do izazivanja gubi tka pamenja i smuenosti . Kad se takve nus-
pojave jave kod starije osobe, one se gotovo u pravilu progl aavaju stara-
kom demenci jom, kod koje onda stupaju na pozorni cu ostali i z eki pe udo-
tvornih l i jekova.
Zatajenje srca popri mi l o je epi demi jske razmjere u zapadni m zeml jama za
vrijeme 15-goi nje uporabe statina. Samo je u SAD-u kod 4,8 milijuna Ame-
rikanaca di jagnosti ci rano to stanje, pri emu e pol ovi na njih umrijeti u roku
od pet godi na. To znai udvostruenje sl uajeva, a etverostruko poveanje
smrti povezani h s bol esti ma srca u SAD-u.
Nasilan kraj
Najvei probl em sa sni enjem kol esterol a jest u tome to e paci jenti na pro-
gramu sni enja kol esterol a najvjerojatnije umrijeti od neega drugog. U ra-
nim se devedeseti ma pojavi l o vi e studija irih razmjera koje su pokazal e da
su pacijenti na anti kol esterol skoj dijeti ili lijekovima ee umirali od nasi l ne
smrti, ukl juujui u to i sui ci d, nego oni koji su jeli to su htjel i ."' Na tu se bi -
zarnu povezanost gl edal o kao na puki stjecaj okol nosti sve dok nije po-
tvrena brojni m kasnijim meunarodni m studi jama.
Tal i jansko istraivanje potvrdilo je da ni ske razine kol esterol a zaista i ne
ljude sui ci dal ni ma. I straivai su usporei val i koncentraci je kol esterol a u kr-
vi 300 osoba koje su pokual e poiniti sui ci d, prema i denti nom broju oni h
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
koje si ni kada nisu pokual e nauditi. U gotovo svim sl uajevi ma sui ci dal na je
grupa imala ni e razi ne kol esterol a LI vri jeme pokuaja samoubojstva.'
7
Lijekovi za sni enje kol esterol a, pa i dijeta s vrlo mal i m udjel om masno-
a, mogu pri doni jeti sni enju razine serotoni na, hormona mozga koji u nor-
malnim okol nosti ma dri tetne impulse, poput agresi vnog ponaanja, pod
kontrol om. U ispitivanjima na ivotinjama mievi sa sni eni m razi nama ko-
l esterol a imali su smanjen broj receptora serotoni na u mozgu.
4 8
J edan od ui-
naka nove kl ase anti depresi va sel ekti vne i nhi bi ci je ponovne pohrane seroto-
nina poput fl uokseti na (npr. Prozac) jest zaprijeiti serotoni nu dopi ranje do
odreeni h stani ca u i vanom sustavu. Medu paci jenti ma koji su uzimali te
l i jekove zabi l jeeni su brojni sluajevi nasilnih ili sui ci dal ni h misli. J edno je
istraivanje na gerijatrijskom odjel u u Italiji pokazal o da je rizik od depresi je
bi o najvei kod oni h starijih osoba ije su koncentraci je kol esterol a u krvi bi -
l e najni e.
19
I straivai sa Sveuilita Kalifornija u San Di egu imaju vlastitu teoriju o
vezi i zmeu kol esterol a i nasi l ne smrti. Kalifornijski su istraivai pronali da
je pojava depresi je kod osoba starijih od 70 godi na trostruko uestalija meu
oni ma s ni skom koncentraci jom kol esterol a u krvi nego kod oni h i je su ko-
l esterol ske vri jednosti vi e. Oni su tovie otkrili da je razmjer depresi je po-
vezan s razi nom kol esterol a: to je nii kol esterol , to je paci jent depresi vni -
ji .
5
" Moda se taj probl em javlja samo kod starijih ljudi, jer dosad na vidjelo
nije isplivalo nita to bi ukazi val o na povezanost i zmeu nasilnosti i lijekova
za kontrol u razi ne kol esterol a kod mlaih osoba. I pak ima i dokaza koji
upuuju na to da osobe na programu redukci je tjel esne tei ne imaju znatno
smanjene razi ne triptofana u krvi. J ednako tako i ene koje su stavl jene na
dijetu s vrlo mal i m udjel om masnoa imaju ni e razi ne triptofana kao i zna-
ajnu promjenu u koncentraci jama serotoni na.
51
Tri ptofan je esenci jal na ami-
noki sel i na od koje se ugl avnom stvara serotoni n, a mi ga dobi vamo iz odre-
ene hrane, vei nom protei na, i dodataka prehrani . Kada su usporeene
prehrane u nekol i ko zemal ja, u oni m zeml jama gdje se prehranom unosi ma-
nje triptofana bi o je i vei postotak suicida. Uz to i mamo i dokaz da paci jenti
koji pate od ozbi l jnog obl i ka depresi je imaju ni ske razi ne triptofana, a stanje
im se pogorava ako ih se stavi na dijetu s mal i m udjel om triptofana. Kako
im se popravl ja psi hi ko stanje, tako im se popravljaju i razi ne tri ptofana.
52
Neki rezultati pokazuju da to je vei rizik za sui ci d, to je via razina ko-
l esterol a,
53
no tu spregu nije potvrdila sveobuhvatna analiza postojei h studi-
124
K o l e s l e r o l s l c o l u d i l o : m e d i c i n s k a o b m a n a
ja.
54
Odgovor se, nai me, moda krije u promjenama koje su se dogodi l e na-
oj prehrani u posl jednjem stol jeu, s i zmjenom u omjeru dviju klasa esenci -
jalnih masni h ki sel i na i smanjenjem omega-3 masnih ki sel i na, kakve se nala-
ze u masni m ri bama i l anenom ulju. Kad se taj odnos promi jeni (to bi mo-
gao biti sl uaj kad je rije o prehrani s previ e ili premal o masnoa), kod pa-
cijenata se pri mjeuje povean stupanj depresi vnosti .
55
Ma kakva povezanost bila u pitanju, oi to je da medi ci na jo ne razumije
delikatnu meusobnu povezanost hormonski h poruka koje mozak prima,
kao ni to koje su prehrambene potrebe za odrivost toga. Pritom bi dobro-
namjerno upetl javanje mogl o stvoriti puno vie tete nego najgora zapad-
njaka prehrana.
Posl jednja se sumnja vezana uz l i jekove za sni enje kol esterol a odnosi na
povezanost dugotrajnog uzimanja tih lijekova i karci noma. Dr. Thomas New-
man, strunjak za reguliranje kol esterol a sa Sveuilita Kalifornija u San Fran-
ciscu, i njegov kol ega dr. Stephen Hulley analizirali su podatke objavl jene u
ameri kom vademekumu lijekova Physicians Desk Reference, te studije o ra-
ku i razini kol esterol a kod ljudi, kao i klinika ispitivanja sni enja kol estero-
la, a sve u cilju otkrivanja defi ni ti vne veze i zmeu neki h popul arni h l i jekova
za sni enje kol esterol a i rizika od razvoja karci noma. Pokusi i zvedeni na gl o-
davcima jasno ukazuju na kancerogene ui nke l i jekova, posebi ce ako se uzi-
maju dulje vri jeme. Newman i Hulley navode da su kol i i ne statinskih l i jeko-
va koje se daju ljudima u korelaciji s oni ma koje su se dokazal e kao kance-
rogene u pokusi ma sa i voti njama.
56
U Vel i koj Britaniji se gemfi brozi l (koji se
ondje prodaje pod nazi vom Lopid) povezuje s rastom tumora kod mi eva i
takora, ali samo kad je ivotinjama davana doza deset puta jaa od prepo-
ruene dnevne doze. I ako su drugi lijekovi pokazal i da uzrokuju rak kod i-
votinja ne predstavl jajui pritom opasnost i za ljude, Newman i Hulley tvrde
da je i zl oenost ljudi l i jekovi ma za sni enje kol esterol a i pak mnogo blia do-
zi koja uzrokuje rak kod gl odavaca. Britanski kompendi j l i jekova ABPI Data
Sheet Compedium izvjetava o znaajnom porastu raka jetre kod gl odavaca
kojima su davane prekomjerne doze. Otkako su odobreni za uporabu, neko-
liko je l i jekova za sni enje kol esterol a bi l o povezi vano s rakom pl ua, titnja-
e, testisa ili limfnih vorova.
57
Znanstveni ci napomi nju da je ameri ka Uprava za hranu i l i jekove (FDA)
odobri l a uporabu l i jekova temel jem manje od deset godi na kl i ni ki h ispitiva-
125
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
nju. Potpun uinuk l i jekova ne moru biti vidljiv 30 godi nu, posebi ce sudu ku-
da se mnogi ljudi ohrabruju da uzimaju l i jekove vie desetl jeu.
0 kuncerogenom potenci jal u dvaju l i jekova, lovustutina i gemfi brozi l a,
raspravl jano je na zasjedanju savjetodavnog odboru za l i jekove pri FDA.
Predstuvnik proi zvoduu lovastatina umanjio je vanost studiju, tvrde kuli-
fomi jski istraivai. Osi m togu, podaci su bili izraeni u mi l i grami ma po ki l o-
gramu tjel esne tei ne, to je mogl o zbuniti l anove odbora.
1 usprkos i njeni ci da je lijek odobren, ini se da je odbor i mao neke
ograde. Njihovu je izvornu preporuka da se gemfi brozi l treba koristiti kao li-
jek u krajnjem sl uaju, tek nakon to se fi zi kom aktivnosti, dijetom i kontro-
lom tei ne ne uspi je posti i sni enje razine kol esterol a. Popul arnost lijeka od
tada navodi nu zukljuuk da se on dal eko vie koristi nego to je to odbor
htio.
U studiji CARE pri mi jeen je znaajan porast raka dojke kod ena koje su
uzi mal e stati ne.
58
PREHRANA ZA UGROENO SRCE
Odreene su se prehrambene navike pokazal e uspjeni ma u eliminaciji bo-
lesti srca, ali one su puno kompl eksni je od dijete kojom se samo smanjuju
masnoe u krvi. Kako bi se utvrdilo mogu li sveobuhvatne promjene stila
ivljenja utjecati na koronurnu ateroskl erozu, grupu se paci jenata upustila u
vegetari jansku dijetu s malim udjelom masnoa, prestanak puenja, metode
kontrol e stresu i umjerenu tjelovjebu. Usporei val o ih se s kontrol nom sku-
pi nom sl i no zaepl jeni h arterija koja u svoj ivotni stil nije unijela ni kakve
posebne prei nake. Nakon godi nu dana koronarne su se arterije ispitanika u
vegetari janskoj skupi ni proirile za tri posto, dok su se u kontrol noj grupi su-
zile za etiri posto. Sve u svemu, 82 posto ispitanika u eksperi mental noj sku-
pini doi vjel o je pobol janje, zorno pokazujui kako potpuna promjena i-
votnog stila moe bez lijekova imati reverzibilan ui nak ak i na ozbi l jnu ko-
ronarnu ateroskl erozu za svega jednu godi nu.
59
Novija studija u kojoj je sta-
nje koronarni h arterija mjereno posebni m CT skenerom pokazal a je da je na-
kon pet godi na dol o do eliminiranja bol esti kod 99 posto paci jenata.
60
U jednom su se drugom istraivanju pacijenti drali di jetnog pl ana za sni-
avanje kol esterol a, te i m je takoer uspjel o doki nuti bol est koronarni h arte-
rija _ gotovo u jednakoj mjeri kao i oni koji su bili na dijeti i uzimali lijeko-
ve.
6 1
Kod trkai ca su pronaene vee koncentraci je l i poprotei na vi soke gus-
126
toe (HDL dobar kol esterol potreban tijelu da ga titi od srani h bol esti )
to su vi e vjebal e.
6
- A prestanak je puenja, za koje se doista ini da pogor-
ava abnormal no stanje krvnih ila osoba s visokim razi nama kol esterol a u
krvi, vjerojatno jedna od najvanijih promjena i votnog stila koju moete ui -
ni ti .
63
No moda je naji nteresantni ja veza izmeu dobrih i loih ugl ji kohi dra-
ta. Londonski istraivai iz bol ni ce Hammersmi th otkrili su da prehrana bo-
gata ugl ji kohi drati ma s vi soki m gl i kemi jski m i ndeksom (i ndi kator utjecaja
hrane na razinu eera u krvi) sni zuje razinu HDL (l i poprotei na vi soke gusto-
e) kol esterol a, dobrog kol esterol a koji titi od kardi ovaskul arni h bol esti .
6
'
1
Dr. Mi chel Monti gnac, jedan od zaetni ka dijete s ni ski m gl i kemi jski m i ndek-
som, pronaao je da se kod vel i kog broju njegovih paci jenata razi ne kol este-
rola normaliziraju ukol i ko se oni pridravaju pravila di jete koja ukl juuje ug-
I jikohidrale ni skog gl i kemi jskog i ndeksa.
65
Margarin i ostala plastina hrana
Pacijenti koji se pridravaju prehrane s mal o masnoa esto konzumi raju po-
sebno obraenu hranu s malim udjel om masnoa, koja ve sama po sebi
moe pridonijeti bol esnom stanju. Vei ni obraene hrane s mal i m udjel om
masnoa nedostaju esenci jal ne masne ki sel i ne; uobi ajen ui nak prehrane s
takvim nami rni cama jest dovoenje tijela u neravnoteu kojom se sni zuje
dobar, a poveava lo kol esterol .
66
J edna od najopasni ji h takvih prehrambeni h nami rni ca s mal i m udjel om
masnoe jest margarin, spravljen od hi drogeni ranog ulja. To se posti e zagri-
javanjem ulja do vi soke temperature uz i stodobno dodavanje vodi ka u ulje.
Hi drogenaci jom se zapoel o nakon 1912. godi ne, kako bi pol i nezasi ene
masti mogl e konkuri rati masl acu i svi njskoj masti. Za vri jeme hi drogeni ranja
proi zvode se transmasne ki sel i ne; te umjetne nezasi ene masne ki sel i ne i ma-
ju drugaiju mol ekul arnu strukturu od nezasi eni h masni h kiselina naeni h
u tkivima ljudi i ostalih si savaca. Procesom proi zvodnje margarina stvaraju se
transizomere masni h kiselina, koje nalikuju kemi jskoj konfiguraciji zasi e-
nih masnoa.
6 7
Kol i i na transmasni h kiselina (trans fatty acid ili TFA) u preraeni m pre-
hrambeni m nami rni cama moe iznositi od 5 do 75 posto ukupne masti ; ni u
SAD-u ni u Vel i koj Britaniji ne postoji zakonska odredba o proi zvodaevoj
obvezi dekl ari ranja kol i i ne hi drogeni rani h masnoa u proi zvodu, nego sa-
127
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
ino o isticanju prisutnosti/ '" TFA mogu imati katastrofal an ui nak na mogu-
nosi naeg tijela da koristi esenci jal ne masne ki sel i ne, tvrdi nutricionistiki
ekspert dr. Leo Gal l and, autor knjige Djeji superimnnitct (Superiminuniiy
for Kids). One su jo gore ako se zagrijavaju, pretvarajui se time u neto
srodno pol i meri ma u plastici.
Hi drogeni rane se masti nal aze u brzoj hrani poput i psa i prenog tijesta,
te u biljnim uljima sadrani ma u industrijski proi zvedeni m tijestima i keksi -
ma. U neki m ih margari ni ma ima i do deset posto. Pojedi ni proi zvoai (po-
put Van den Berghsa, proi zvoaa margarina Flora) sada su u potpunosti
izbacili hi drogenaci ju.
George V. Mann, lijenik iz Nashvillea, Tennessee, koji je istraivao i
uestal o pi sao o ovoj tematici, istie da transmasne ki sel i ne sl abe l i poprote-
i nske receptore u stani cama. Kako to sl abl jenje prijei tijelu da obradi kol es-
terol iz l i poprotei na ni ske gustoe, sl ani ce stave si ntezu kol esterol a u pun
pogon, to konano dovodi do vi soke razine kol esterol a u krvi. Brojne su
nam studije pokazal e da razina kolesterola u krvi brzo raste kod ljudi koji se
hrane transmasni m ki sel i nama.''
1
'J edno je istraivanje, ono s Harvardskog me-
di ci nskog fakul teta, pratilo 85.000 ena tijekom osam godi na i otkrilo da su
one koje su jel e margari n imale poveani rizik od koronarne srane bol esti .
to vie jedete transmasni h kiselina (i pohranjujete ih u svome masnom
tki vu), to je za vas vei i sigurniji rizik za bol esno srce. J edna vel ka studija
ukazala je na snanu vezu i zmeu kol i i ne TFA u masnom tkivu i smrti od
bol esti srca 7^
Djel omi no hi rogeni rana biljna ulja ne samo da nisu uspjel a, kao nado-
mjestak za vi sokozasi ene masti, biti od oeki vane pomoi , nego su i sama
pridonijela pojavi koronarne srane bolesti, zakljuuju istraivai s Harvar-
da.
7 1
Dr. Mary Enig, koja je analizirala transmasne ki sel i ne u pri bl i no 600 uzo-
raka hrane, proci jeni l a je da Ameri kanci jedu i zmeu 11 i 28 grama transmas-
nih kiselina dnevno to predstavlja jednu petinu ukupnog unosa masti.
Kako bi ste si mogl i predoi ti razmjere, reci mo da jedna vel i ka porci ja ipsa
pri preml jenog u djel omi no hi drogeni ranom ulju sadri osam grama trans-
masnih ki sel i na, jednako kao i 60 grama zamjene za sir proi zvedene iz bilj-
nih ul ja.
72
Harvardska studija procjenjuje da TFA mogu biti odgovorne za est
posto svih smrti od srani h bol esti , odnosno za 30.000 smrti godi nje samo u
SAD-u. I , naravno, stopa smrtnosti zbog bol esti srca vi soka je u sjevernoeu-
ropskim zeml jama, gdje je konzumaci ja TFA velika, a ni ska u medi teranski m
zemljama, gdje je masl i novo ulje glavna prehrambena masnoa, dok je unos
TFA nizak.
Epidemija bol esti srca, iji je prvi val evidentiran 1920. godi ne, moe se
izravno povezati s uvoenjem djel omi no hi drogeni rani h ulja u prehranu.
Prije Prvoga svjetskog rata, dok su sir i masl ac bili gl avne prehrambene na-
mirnice, smrt usl i jed koronarne tromboze bi l a je rijetka pojava. Unato tomu
istraivai dosl jedno povezuju bol est srca s masnoama i voti njskog podrijet-
la, koje se nal aze u masl acu, i me proi zvoai ma margarina omoguuju da
reklamiraju kako su njihovi proizvodi bolji za vae srce.
Utjecajna FURAM1C studija, provedena u osam europski h zemal ja i I zrae-
lu, navodi da nema uvjerljivog dokaza koji bi povezao margarin sa srani m
tegobama. No ona i pak upozorava da bi mogl a postojati neka veza u zeml ja-
ma gdje je unos margarina vrlo velik.
EURAMIC studija do svojih je zakl juaka dol a prouavajui dvije skupi ne
mukaraca jedne u kojoj su ispitanici imali ozbi l jne srane probleme, i
druge u kojoj ispitanici nisu imali sranih tegoba. I straivai su otkrili da su
obje grupe i mal e sl i ne razine transmasnih kiselina u masnom tki vu.
73
I pak, ovdje bi mogl a biti rije o jo jednom vanom aspektu. Dr. George
V. Mann prouavao je afri ko pl eme Masai, u kojem su mladi mukarci dos-
ljedno imali ni ske koncentraci je kol esterol a, ak i unato i njeni ci da je nji-
hova prehrana obi l oval a zasi eni m mastima, ugl avnom iz govedi ne i ml i jeka.
Dr. Mann je zakl jui o da su Masai, koji su u svoj organi zam dnevno unosili
oko 4-7 grama transmasni h kiselina iz kravljeg mlijeka, bili i spod praga na-
kon kojeg se poi nje smanjivati sposobnost tijela da metabol i zi ra masti. U
SAD-u je prosjeni dnevni unos transmasnih kiselina oko 12-20 grama. No
pria bi mogl a biti ak i puno sl oeni ja. Masai bi mogli biti zati eni jer jedu
prirodnu i cjel ovi tu hranu i ako takva sadri zasi ene masti a ne patvo-
renu kakvu konzumi ra vei na ljudi na Zapadu.
PROBLEM DANANJ E HRANE
Glavni razl og opi jenosti medi ci ne svom tom strkom oko kol esterol a jest nje-
zino inzistiranje na pronal aenju i izolaciji jednog jedi nog prehrambe-
nog faktora rizika. Prisutan je takoer velik (i neopravdan) i nteres za sel ek-
ti vni pristup prehrani odreeni m mi kronutri jenl i ma koji se bore protiv
ove ili one bol esti . Ti me medi ci na sama sebi zatvara oi pred nekol i ko oi ti h
129
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
razlika i zmeu zapadnjaka i svih ostalih primitivnijih popul aci ja s ni skom
zastupl jenosti srani h bol esti , ubrajajui u to i ktilture poput Eski ma, koji od-
rastaju na prehrani bogatoj masti ma.
Brojne studije pokazuju da kad primitivnije popul aci je ponu konzumirati
zapadnjaku hranu, one poi nju umirati od srani h udara. No gl avna se raz-
lika izmeu onoga to oni jedu i ovoga to mi jedemo ne nalazi u mesu ili u
masnoama, nego u cjelovitoj (integralnoj) hrani. ini se da je glavni krivac
prerada hrane u svakom smislu, ili raskomadanost svega to stavl jamo u us-
ta. U to se ubraja i masi vno dodavanje rafiniranog eera, koji poveava mas-
noe u krvi i slabi snagu i munosnog sustava.
Prouavajui zapadnjaku prehranu 20. stol jea, dr. Stephen Davi es, koji
je prokri o put nutri ci oni sti koj medicini u Britaniji, nagl asi o je da se u raz-
dobl ju od 40.000 godi na ljudi nisu puno promijenili ali, barem ovdje na
Zapadu, naa prehrana jest.
7
'
1
On citira S. Boyd Eastona i Melvina Konnera
koji su, piui o pal eol i tskoj prehrani u asopi su New England Journal of
Medicine, rekli: ak je i razvoj pol jopri vrede prije 10.000 godi na oi gl edno
i mao mi ni mal an ui nak na nae gene. Odreene hemagl obi nopati je i zadra-
vanje cri jevne l aktaze u odrasl oj dobi tek su nedavni genetski evolucijski
trendovi , no mal o je drugih primjera poznato.
75
Drugim ri jei ma, hrana moe biti moderna i industrijski prozvedena, ali
nai su eluci jo uvijek u eri l ovaca i skupl jaa hrane. Tada smo konzumi ral i
21 posto ukupne prehrambene energi je iz masnoa, 34 posto iz protei na, te
45,6 grama vl akana (uz vrlo velik unos kol esterol a, 591 miligrama, usporedi
jemo li ga s dananjom uobi ajenom preporukom za 300 mi l i grama). Danas
prosjeni mukarac u Vel i koj Britaniji 14,1 posto prehrambene energi je dobi -
va iz protei na i 37,6 posto iz masnoa, uz samo 390 miligrama kol esterol a i
24,9 grama vl akana.
Prema dananji m prehrambeni m standardi ma piljski su ljudi trebali pa-
dati mrtvi kao nmhe. Ali oi to je da je masnoa tek vrlo mali di o pri e. In-
tenzivan uzgoj stoke, napose svinja i pilia, ti kojem se ivotinje dre ti pre-
trpanome zatvorenom prostotu, povezan je sa sl abom hranji vom vrijednosti
tih ivotinja, pi e Stephen Davi es. Prerada hrane i tehni ke rafiniranja dodat-
no umanjuju hranjivost, jednako kao i tehni ke i ntenzi vne pol jopri vrede, to
rezultira demi neral i zaci jom tla. Kemikalije koje se kori ste u pol jopri vredi i
drugi zagaivai okol i a pronal aze put do prehrambenog l anca te dalje raza-
raju hranjivu vrijednost hrane i nae detoksi kaci jske mehani zme.
70
130
K o l e s t e r o l s k o l u d i l o : me d i c i n s k a o b m a n a
Ono to Stephen Davi es eli rei jest da bi mnoge degeneral i vne bol esti ,
primjerice koronarna srana bol est, veim dijelom mogl e biti odraz nemo-
gunosti naega tijela da prati revolucijti prehrane 20. stol jea. Drugim rijei-
ma, krivac nije nuno kol esterol ili neka druga nami rni ca, ve sredstva koja
koristimo za uzgoj, sakupl janje, prodaju i pri premanje onog to se pojavljuje
na stol u. Promi sl i te samo kakvi se sve zahtjevi postavl jaju pred svakoga od
nas zbog obi mnog uskrai vanja za vitalne hranjive tvari koje bi trebal e biti u
naoj hrani i unaanja na ti sue stranih novih el emenata u nau prehranu.
Suvremena mesna industrija odobrava koritenje sl eroi da, anti bi oti ka, se-
dativa i beta-bl okatora. U poljoprivredi se koriste razne kemi kal i je poput
pesti ci da, herbi ci da, sredstava protiv gl odavaca i gljivica te nitratnih gnoji va.
Dananja prerai vaka industrija hrane rafinira peni cu i eer, i me se u nji-
ma smanjuje kol i i na minerala u tragovima i vitamina, jednako kao to to i -
ne i metode uskl adi tenja, oznaivanje hrane i dodavanje oko 4.000 aditiva,
bojila, sladila, modi fi katora strukture i konzervansa.
Prirodna hrana
Kako su mnoge prehrambene preporuke tek modna ludost, va najsigurniji
izbor jest slijediti neka osnovna nael a prehrane koji h se pridravaju mnogi
zdravi domorodaki narodi . U svojoj knjizi Izvorna prehrana: jesti u skladu s
mudrosti predaka (Native Nutrition: Eating According to Ancestral Wisdom)
naturopat Ronal d F. Schmi d analizira studije starosjedi l aki h stanovni tava
koje su provel i dr. Weston Pri ce i dr. Franci s M. Pottenger: Eski ma s Aljaske,
Svicaraca iz dol i ne Lotschental , starosjedi l aca u Americi, Africi i na otoci ma
J unoga ki neskog mora. Sve te popul aci je, koje su ivjele na svjeem vou i
povru, i tari cama, divljai i ribama ili zdravim i voti njama koje su se sl o-
bodno kretal e, te gdjekad svjei m, nepreraeni m ml i jeni m proi zvodi ma, im-
presi oni ral e su nas i jo uvijek nas impresioniraju jaki m, zdravim tijelima,
pravilnim i zdravim zubi ma te nepoznavanjem egenerati vni h bolesti koje
danas mue nas Zapadnjake.
Premda se njihovi naini prehrane uvel i ke razlikuju (afri ki Masai uglav-
nom se hrane mesom, ml i jekom i krvi, dok tradicionalni novozel andski Mao-
ri jedu ribu, morske al ge i kori jenje), ipak su LI osnovi sl i ni . Prema ameri -
koj strunjakinji za prehranu dr. Annemari e Colbin i njezi noj i zvanrednoj
knjizi Hrana i iscjeljenje (Food and Healing), svim tim starosjedi l aki m nai-
nima prehrane zajedni ko je to to su nami rni ce svjee (ili sauvane prirod-
131
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
132
K o l e s l e r o l s k o l u d i l o : me d i c i n s k a o b m a n a
sve dok zajedni ca nije napustila svoj tradicionalni, bl i sko povezani nai n i-
vljenja u korist modernog, na nael u svatko za sebe.
7K
Studije su pokazal e
da ljudi koji su sami i drutveno izolirani umiru od bol esti srca od dva do tri
puta ee, ak i kad i m je prehrana savrena, nego oni koji jedu redom sve
loe stvari, ali ostaju bliski i povezani s ostal i ma.
79
Bol est srca moda je prvenstveno pitanje duhovnog stanja, krize i zol aci je,
neri jeene bol i . Umrijeti od srca dosl ovce znai umrijeti od sl oml jena srca.
A to, naravno, pred nas stavlja jo vie izazova u nastojanju da se obrani -
mo od srani h bol esti . Umjesto da samo promi jeni mo prehranu, trebali bi s-
mo takoer preispitati svoje i vote. I ponajvi e, kako bi smo ivjeli poteeni
od srani h tegoba, ini se da je najvanije da ostanemo povezani s drugi ma.
133
nim metodama i ml jenja, suenja ili uki sel javanja), hrana se uzgaja l okal no i
organski , u sezoni , a priprema se na tradicionalan nai n.
Kadgod je mogue, jedi te svjeu cjelovitu hranu i drite se podal je od pa-
ki rane i preraene hrane i svega to joj je bi l o dodano, svega to je rafinirano
ili obogaeno, i svega to je na bi l o koji nai n s tim povezano. To bi se od-
nosi l o na vei nu gotove hrane, konzervi rane umake, kupovni masl ac od ki-
kirikija, sl atki e, proi zvode od sira, gri ckal i ce i i ps. Posebno se kl oni te svih
proi zvoda kao to je margarin, a na kojima je oznaeno da sadre djel omi -
no hi drogeni rano bi l jno ulje. Nema zdravstvenog razloga zbog kojeg bi ste se
trebali odrei ili ograniiti konzumaci ju jaja (sve dok su iz domaeg uzgoja),
koja su i zvanredan izvor protei na. U svakom sl uaju, jedite raznol i ku hranu,
no najprije provjeri te na koju ste hranu al ergi ni ili preosjetljivi. Srei te unos
masnoa i voti njskog podrijetla i ne dopusti te da budu okosni ca vaeg obro-
ka. Ugl avnom je vei na europski h ulja manje rafinirana od takvih proizvoda
u SAD-u. Najsigurnije je ustvari pripremati hranu s ekstra djevi anski m masli-
novi m uljem, koje se jo uvijek proizvodi tradi ci onal ni m metodama.
Druite se
Mal o poznata studija o japanski m imigrantima koji ive u SAD-u i o ui nku
nji hove seobe na rizik od srani h udara iznosi na vi djel o vanost emoci onal -
ne povezanosti u spreavanju sranih bol esti . Rani je studije ameri ki h usel je-
nika pokazal e su da su zdravi ljudi poeli pobol i jevati od srani h tegoba od-
mah po imigraciji. Oduvi jek se pretpostavljalo da se uboji ca skriva u ameri -
kom nai nu prehrane.
Meuti m bri tansko istraivanje sugerira da uzrok bol esti srca lei prije u
ameri kom stilu ivotu, nego u ameri koj hrani. Oni J apanci koji su zadrali
svoje tradi ci onal ne obrasce ponaanja imali su znatno manje bol esti srca, ak
i kada su se hranili preni m krumpiriiina i hamburgeri ma. J apanci koji su
bili skloniji pobol i jevanju od bolesti srca moda su se i stri ktno drali japan-
ske prehrane s mal o masnoa, ali su preuzeli ameri ki nai n ivljenja, i to u
cijelosti. Oni su okrenul i leda ivotu u zajedni ci , bogatom meusobnom po-
vezanosti i zajedni ki m ciljevima i vrijednostima, a sve zbog streml jenja pre-
ma uspjehu i ivotu na vrhu, koji se na kraju ispostavlja i votom u i zol aci ji .'
7
To se podudara s jednom drugom studijom tal i jansko-ameri ke zajedni ce
Roseto u Pennsyl vani ji . U Rosetu gotovo da i nije bi l o srani h bol esti unato
prehrani bogatoj masti ma te vel i kom postotku puaa medu graani ma
T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
M
Brazil Journal of Urology International, 2000; 85: 1078-84.
"
!
Urology, 1996; 47: 511-16.
* The Lancet, 1998; 351: 1563.
^BritishMedical Journal, 1992; 304: 534.
85
Dr. J oan Austoker. savjetnik britanskog ministra zdravstva, prema navodu u The
Sunday Times, 6. listopada 1991.
86
Daniel Kopans, korespondencija, TheLancet, 1991; 338: 447.
87
New EnglandJournal of Medicine, 1998; 338: 1089-96.
m
Radiation Medicine. 1994; 12(5): 201-8.
w
Anticancer Research, 1994; 14(58): 2249-51.
"" Gehurtshilfe und Praucnheilkunde, 1994; 54(8): 432-6.
'" Ultraschall in der Medizin, 1994; 15(1): 20-3.
92
Journal of Clinical Pathology, 1949; 2: 197-208, prema navodu u The Lancet, 1993;
341: 91.
Peto poglavlje
1
The Lancet, 1994; 344: 1182-6.
2
BritishMedical Journal, 1994; 309: 11-15.
' Circulation, 1970; (Supplement 1): 1-211.
' Journal of the American Medical Association. 1995; 274(2): 131-6.
s
We Lancet, 1994; 344: 963-4.
" Atlantic, rujan 1989: 37-70.
7
Journal of the American Medical Association, 1995; 273(24): 1926-32.
8
Journal of the American Medical Association, 1994; 272(17): 1335-40.
9
Atherosclerosis, 1995; 117: 107-18; Arteriosclerosis, 1992; 12: 416-23.
10
The Daily Telegraph, 16. travnja 1993-
" Atherosclerosis Review, 1983; 11: 157-246.
12
The Lancet, 1997; 350: 1119-23-
" The Lancet, 1994; 344: 1383-9.
" Monitor Weekly, 30. sluenog 1994: 17.
15
New EnglandJournal of Medicine, 1995; 333: 1301-7.
16
Circulation, 1995; 92: 2419-25; takoer Journal of the American College of
Cardiology, 1995; 26: 1133-9.
1
J .in P. Vandenbroucke, Kudi G.J . Westendorp, korespondencija, The lancet, 1996;
347:1267-8.
I h
Robel J . MacPadyen i drugi, korespondencija, The Lancet, 1996; 347: 551-2.
B i l j e k e
18
R. Fey i N. Pearson, esej, The Lancet, 1996; 347: 1389-90.
'" William E. Stehbens, korespondencija, TheLancet, 1995; 345: 264.
-'' Vandenbroucke i Westendorp, op. cit.
u
Journal Watch, 1995: 15(24): 190, i 15(23): 181-2.
a
Dr. Nilesh J . Samani i David P. De Bono, korespondencija, New EnglandJournal of
Medicine. 1996; 334(20): 1333-4.
21
New EnglandJournal of Medicine, 1996; 335: 1001-9.
** Journal of theAmerican Medical Association 1998; 278: 1615-22.
" New EnglandJournal of Medicine, 1998; 339: 1349-57.
The Lancet, 2002; 360: 7-33-
-
N
The Lancet, 2000; 355: 2185-8.
29
New EnglandJournal of Medicine, 2000; 343: 317-26.
* NatureMed, 2000; 6: 1004-10.
" Journal of the American Medical Association, 2001; 285: 1850-5. 1888-9.
<2
Circulation. 1992; 85: 1792-8.
Journal Watch, 1996; 16(10): 83-4.
Donald R. Davis, korespondencija, New EnglandJournal of Medicine. 1996;
334(20): 1334.
Journal of the American Medical Association, 1995; 274(14): 1152-8.
* Rodney J ackson i Robert Beaglehole, komentar, The Lancet, 1995; 346: 1440-1.
British Medical Journal. 1994; 308: 373-9.
" Annals of Pharmacotherapy, 2002; 36: 288-95.
* Annals of Internal Medicine, 2002; 137: 581-5.
"' BritishMedical Journal, 1997; 315: 31.
" Annals of Pharmacotherapy, 2003; 37; 274-8.
,J
Neurology, 2002; 14: 1333-7.
Proceedings of the National Academy of Sciences of the United Stales of America,
1985; 82: 901-4.
" Biofactors, 1999; 9: 291-9.
15
ArzneimForsch, 1999; 49: 324-9.
"' Dr. Geor ge Davey Smith i dr. J ulia Pekkanen, debata. British Medical Journal, 1992,
304: 431-3.
17
British Medical Journal, 1995; 310: 1632-6.
<" TheLancet, 1993; 341: 75-9.
'
9
Bruno Berto/ .zi i drugi, korespondencija, British Medical Journal, 1996; 312: 1298-9.
v
>TheLancet, 1993; 341: 75-9.
371
S T O V A M L I J E N I C I N E G O V O R E
*' Psychological Medicine, 1990; 20: 785-91.
s
- Dr. Melvyn Werbach, Nutritional Influences on Mental Illness(Kalifornija: Third
Line Press, 1991): 145-9.
v
Archives of Internal Medicine, 1995; 155: 695-700.
Si
M. R. Law i N.J . Wald, korespondencija, British Medical Journal, 1995; 311: 807.
" American Journal of Clinical Nutrition, 1995; 62: 1-9. Takoer What Doctors Don't
Tell You, 1995; 6(6): 1-3.
''''Journal of theAmerican Medical Association, 1996; 275: 55. Takbder J ournal
Watch, 1996; 16(10): 83-4.
Newman i Hulley, korespondencija, Journal of the American Medical Association,
1996; 275: 1481-2.
58
New EnglandJournal of Medicine, 1996; 335: 1001-9.
59
The Lancet, 1990; 336: 129-33.
M
Journal of the American Medical Association, 1995; 274: 894-901.
r
" The Lancet, 1992; 339: 563-9.
* New EnglandJournal of Medicine. 1996; 334(20): 1298-1303.
Circulation, 1996; 93; 1346-53.
1,1
the Lancet, 1999; 353; 1045-8.
65
M. Montignac, Eat Yourself Slim - and Stay Slim! (Monti gnac Publishing, 1999).
66
Dr. Edward Siguel i drugi, korespondencija, Journal of theAmerican Medical
Association, 1996; 275(10): 759.
"
7
The Lancet, 1994; 343: 1268-71.
6 8
Ibid.
69
Journal of Lipid Mediators, 1992; 33: 399-410.
7(1
BritishJournal of Preventive and Social Medicine, 1975; 29; 82-90.
71
The Lancet, 1993; 341: 581-5.
71
Townsend Letter for Doctors, 1995; 139/ 40: 68-70.
71
The Lancet, 1995; 345: 273-8.
n
Journal of Nutritional Medicine, 1991; 2: 227-47.
75
New EnglandJournal of Medicine, 1985; 312(5); 283-9, prema navodu u Journal of
Nutritional Medicine. 1991; 2: 227-47.
7I
' Journal of Nutritional Medicine, 1991; 2: 227-47.
r
American Journal of Epidemiology; 1983; 117: 384-96.
78
L. Galland, the Four Pillars of Healing (New York: Random House, 1997): 103-5.
" American Journal of Epidemiology, 1979; 109: 186-204; American Journal of
Epidemiology, 1988; 128: 370-80.
372
B i l j e k e
esl o poglavlje
National Vaccine Information Center News, kolovoz. 1994, kako navodi Campaign
Against Fraudulent Medical ResearchNewsletter, proljee/ ljeto 1994; 2(2): 10.
Korespondencija, veljaa 1994, izmeu DOH i National I mmunization Program, u
intervjuu potvrdi o Mark Papania iz National Immunization Program, listopad 1994.
TheLancet, 1995; 345: 567-9.
Journal of Infectious Diseases, 1999: 179: 1569-72.
Gordon Stewart, World Medicine, rujan 1994: 17-20.
Dr. J . Anthony Morris, intervju, prosinac 1989.
Journal of Pediatrics, 1973; 82: 798-801.
TheLancet, 1995: 345: 963-5.
Campaign Against Fraudulent Medical ResearchNewsletter, 1995; 2(3): 5-13, navodi
statistike podatke iz -London Bills of Mortality 1760-1834 i "Reports of the
Registrar General 1838-96, kako je prikupljeno u Alfred Wallace, The Wonderful
Century, 1898.
Bulletin of the World Health Organization, 1975; 52: 209-22,
Derrick Baxby, korespondencija, British Medical Journal, 1995; 310: 62.
Walene J ames, Immunization: The Reality Behind the Myth (South Hadley: Bergin
8c Garvey, 1988): 26-7.
Neil Z. Miller, Vaccines: Are They Really SafeandEffective? (Santa Fe: New
Atlantean Press, 1992): 20.
J ames, Immunization: 27-8.
J ames, Immunization: 32.
Health Freedom News, sijeanj 1983; 26, prema navodu u J ames, Immunization: 28.
TheHerbalist New Health, srpanj 1981: 61, prema navodu u J ames, Immunization:
28.
Richard Moskowi tz. -Immunization: The Other Side-, u Vaccinations: The Rest of
theStoiy (Santa Fe: Mothering, 1992): 89.
Science, 1978; 200: 905, prema navodu u Vaccines: 32.
Miller, Vaccines: 24, 33-
Michael Alderson, International Mortality Statistics: Facts on File (Washington,
1981): 182-3, prema navodu u Miller, Vaccines; 25.
Izvjee Offi ce of Population Censuses and Surveys, 1993, prema The Independent,
10. kol ovoza 1993.
Journal of the American Medical Association, 1993; 269(2): 227-31; takoer 269(2):
264-6.
The Lancet, 1997; 349: 1197-1201.
Intervjuu s Normanom Beggom, prosinac 1989.
373