1

STARIJE KAMENO DOBA PALEOLITIK

- ljudi ive kao lovci i sakupljai
- prije 400 000 godina radi orue dovodi u vezu oblik i funkciju- razni kameni obluci
- ostavlja otiske ruke u piljama
- tek u mlaem paleolitiku (40 000 10 000) se ovjek poinje likovno izraavati
ORINJAKO RAZDOBLJE prema nalazitu Aurignac u Francuskoj
30 000 24 000 g. Pr. K.
Skulptura zavjetni kipii
kipii koji simboliziraju plodnost
Venera iz Lespugea (32 000 g. Pr. K.)
Willendorfska Venera
- od kamena ili kostinaglaeni dijelovi koji simboliziraju plodnost, a ruke, noge, lice
glava su stilizirani ili izostavljeni predstavljaju enu openito, njezinu ulogu u majinstvu i
drutvu - matrijarhat
- prilagoeni za dranje u ruci
PILJSKO SLIKARSTVO u panjolskoj (ALTAMIRA) i jugozapadnoj Francuskoj
(LASCAUX)
likovni prikazi su vezani iskljuivo uz magijske rituale
- najei prikazi ivotinja duboko u peinama (blizu ulaza stanovanje, teko
pristupani dijelovi svetita
- izraziti realizam (zato to ovjek u potpunosti ovisi o ivotinjama) i plastinost, ali bez
prostorne organizacije
- slika ivotinje slui kao pomo u lovu vjerovali da stvarno ubijaju na slici njezin duh
- izraziti realizam vjerojatno i zbog toga to je namjena tih slikarija bila ne samo da se
ivotinje ubiju, nego i da se naprave sve ih je manje jer se krajem ledenog doba velika stada
povlae na sjever zato ih rade duboko u utrobi zemlje jer se tamo raa ivot

Ranjeni bizon (Altamira, 15 000 10 000)
-sigurni snani crte, sjenanje daje oblicima plastinost
2


-esto rezbare ivotinjske figure iz manjih predmeta kosti, jelenji rogovi ...
u nekim drutvima takav likovni izraz traje i do danas Bumani, plemena Australije to je
vie stupanj razvoja, nego tono odreeni vremenski period
MEZOLITIK
-kulturoloki blie paleolitiku sloeniji drutveni odnosi, ali jo uvijek nomadi, lovci i
sakupljai
podjela poslova na lovce, hajkae, gonie... to se ogleda u likovnoj organizaciji naslikanog
- pojava kompozicije!!!!
-piljsko slikarstvo prizori lova, borbe i plesa - ivotinje su prikazane vrlo realistino, ljudi
stilizirani
NEOLITIK 10 000 1800
Postupni prijelaz iz nomadske lovake u sjedilaku poljodjeljsko-stoarsku kulturu
- Na bliskom istoku ranije, najkasnije na sjeveru Europe
JAVLJA SE PRVA ARHITEKTURA I URBANIZAM!
Tipovi kua kolibe od raznih materijala jednostavne kue s jednom ili dvije prostorije
Neolitsko selo kue su organizirane prema vanjskoj granici, ali nema unutarnje organizacije
(nema ulica)
Prvi grad Jerihon (7800 pr.K.)
Sakralna arhitektura monoliti veliki kameni blokovi iz jednog dijela
MENHIR uspravni veliki kamen obilje DOLMEN dva menhira s horizontalnom ploom
- KROMLEH kru Pojava keramike (peena glina) iz potrebe da se oblikuje prostor-sadr -
Posude raznih oblika, ukraene apstraktnim arama (ornamentom) ovjek na viem
stupnju razvoja dolazi do apstrakcije

Vjerovanje neolitika ANIMIZAM priroda je skup monih sila od kojih svaka ima svoju
duu koja njome upravlja
- Te prirodne pojave se povezuju s fazama ljudskog (paleolitski lovac je ovisio jedino o
svojoj spretnosti u lovu, dok u neolitiku ljudi postaju ovisni o prirodnim pojavam koje ne
mogu kontrolirati)
- Kipii-idoli kojima sene zna tona namjena, vjerojatno su predstavljali neke prirodne
sile
3

Protopovijest:
eneolitik (bakreno doba), bronano doba i Pojava metala kovanje i lijevanje orua i oru -
Izum lonarskog kola ljepe izraena keramika
Likovni izraz jo uvijek apstraktan, no osim ornamenata se pojavljuju i simboli
Prapovijest na hrvatskim prostorima
Najva - Keramike posude i oblici poput zdjela
Vuedolska golubica najljepi primjer, sjajne crne boje ukraena stiliziranim ukrasom

Moai su goleme kamene skulpture ljudskih figura na Uskrnjem otoku i njegov su svojevrsni
zatitni znak. Veliko je pitanje tko je, kada, kako i zato izradio, isklesao i postavio te kamene
orijae na otoiu u Pacifiku. U izradi je novi popis svjetskih uda za tree tisuljee, a meu
kandidatima je i Rapa Nui. Zanimljivo je da do danas nikada, ni u kojoj prilici nisu ni otok ni
tisuu tih svojevrsnih gorostasnih sfinga spominjani kao jedno od svjetskih uda. Osim to se
Uskrnji otok spominje i kao mrvica lave u beskraju Tihog oceana, esto i kao otok tisuu
zagonetki taj je otok zanimljiv i zbog svog geografskog poloaja. Postoje opravdani razlozi
zato ga nautiari nazivaju najusamljeniji otok na Zemlji na kojem ive ljudi. Za taj se otok
tisuljeima nije znalo da postoji.
ovjek uz skulpturu
Otok je 5. travnja 1722. godine otkrio nizozemski moreplovac Jakob Roggeveen. Kako je bio
Uskrs otok je nazvan Uskrnji. Sve do 1888. godine otok nije pripadao nikome, a onda je
pridodan ileu kao najblioj dravi. Dolaskom turista otok je opet poprimio stari naziv Rapa
Nui. Najstariji naziv otoka je Pito O Te Nehuna to znai Pupak Zemlje u posljednje vrijeme
je sve zagonetniji. Ne moe se sa sigurnou rei je li Uskrnji otok najusamljenije mjesto na
Zemlji no udaljenost od ilea iznosi neto vie od 3600 km a od Tahitija, najistonijeg otoka
Polinezije Rapa Nui je udaljen oko 5000 km. No Uskrnji otok je opremljen zranom lukom
velikih kapaciteta. Naime kad su strunjaci NASA-e shvatili da je Uskrnji otok tono na
putanji njihovih svemirskih letjelica, na tom su otoku napravili jednu od najduih sletno-
uzletnih staza na svijetu.
Moai danas
Danas je struno prihvaeno da moajia ima vie od tisuu, a starost im se procjenjuje izmeu
400 i 1000 godina. Sve su statue izraene iz crvenkasto- tamnosmeeg vulkanskog princa,
tufa. Moaiji su izgledom vrlo slini, ali su razliitih dimenzija. Prosjena visina tih kamenih
divova u prosjeku dosee pet metara no ima i mnogo viih ija visina dosee i 20 m. Masa
nekih premauje i 100 tona. Samo eir nekih moaija tei i do 10 tona. Posebno je zanimljivo
pitanje kako su stanovnici Rapa Nuija transportirali te uspravljali goleme moajie u vrijeme
dok na otoku nije bilo mehanizacije. Najvie kipova ima oko vulkanskih kratera oko kratera
Rana Kao tj. Na padinama vulkana Rano Ravaku ili podno najvieg vulkanskog vrha na otoku
4

Tera Vaka. Svaki od njih oduevljava i zbunjuje kako turiste tako i arheologe, etnologe ili
povjesniare. Nameu se mnoga pitanja za koja do danas nema odgovora.
Stonehenge je graevina iz neolitika i bronanog doba, smjetena u okolini Amensburya u
Engleskom okrugu Wiltshire, otprilike 13 km sjeverozapadno od Salisburya. Stonehenge je
dodan u UNESCO-ov popis Zatiene batine tijekom 1986. godine.
Prethistorijski spomenik na Salisburkoj nizini, sjever Salisburya, u jugozapadnoj Engleskoj
koji datira od mlaeg kamenog do starijeg bronanog doba (3000.-1000. pr.Kr). Spada meu
megalitike spomenike jer je graen od ogromnih kamenih blokova. Spomenik danas u
ruevnom stanju, a nije poznato kojoj je svrsi Stonehenge sluio, no smatra se u obredne ili
vjerske svrhe.
On nema jedinstvenu strukturu, nego seriju struktura koje su izmjenjivane i ponovno graene
tijekom perioda od 1500 godina. Malo je poznato o njegovim graditeljima. U 17. stoljeu
engleski sakuplja starina John Aubrey izloio je teoriju da je to druidski hram. Druga je
pretpostavka da su sami Rimljani sagradili spomenik. Obje su pretpostavke osporene u 20.
stoljeu kada je dokazano da je Stonehenge sagraen 2000 godina prije dolaska Druida i
Rimljana na to podruje. Danas se smatra da su neolitski narodi britanskih otoka zapoeli
gradnju Stonehengea prije 5000 godina.
Iskopavanja Stonehengea 1950-ih su pokazala da je spomenik graen u tri glavne faze.
Najranija je dovrena otprilike 2900. pr.Kr. Sastoji se od krunog jarka promjera 110 m i
dubine od 1,5 m. Arheolozi smatraju da su se kao motike koristili jelenji rogovi. U drugoj fazi
koja je trajala od 2900. do 2500. pr.Kr. podignuto je vie drvenih debla koje su stavili u
sredite jama. Na sjeveru odkud se ulazilo u hram su takoer podignute i grede. Stonehenge je
uvelike promijenjen tijekom tree faze gradnje, koja je trajala od otprilike 2550. do 1600.
pr.Kr. Otprilike 80 stupova (tzv. plavih kamena, zbog njihove boje) od vulkanskih stijena je
podignuto u dva koncentrina kruga u sreditu mjesta. Stupovi su stigli s planina Preseli u
jugozapadnom Walesu, smjetenih 220 km od Stonehengea. Prijevoz tih stupova, od kojih
svaki tei 4 tone, bio je nevjerojatan pothvat te se odvijao po moru, rijekama i kopnu. Tijekom
te gradnje ubrzo su stupovi maknuti i doneseni novi od druge vrste stijena, pjeanih, iz
Marlborough doline, 40 km sjeverno od Stonehengea. 30 tih kamena je podignuto u krugu od
33 m promjera. Na njih su dodani jo i "nadvratci" tvorei tako prsten na stupovima. Tako dva
stupa s gredom na njima tvore luk zvan trilithon (od grkog to znai tri kamena). Od izvornih
30 danas stoji jo 17 stupova i 6 "nadvrataka". Na sjeveroistoku se nalazi otvor te tako ima
oblik potkove.
Na britanskim otocima se nalazi vie od 1000 kamenih krugova, no Stonehenge je jedinstven
meu njima. Zato je Stonehenge sagraen ostaje nepoznato. Mnogi se znanstvenici slau da
je morao biti sveto ili posebno mjesto religioznih rituala i ceremonija. Mnogi smatraju da je
Stonehenge sagraen od tovatelja Sunca. Otvor u krugu je okrenut prema ljetnom izlasku
Sunca. U susjednoj je Irskoj slian spomenik Newgrange, sagraen priblino u isto vrijeme
okrenut prema zimskom izlasku Sunca. Ranih 1960-ih ameriki je astronom Gerald S.
Hawkins izloio teoriju u kojoj je Stonehenge zvjezdarnica i kalendar iznenaujue
sloenosti, a koja je danas veoma popularna. On je smatrao da su stari ljudi pomou
5

Stonehengea predviali astronomske pojave, ukljuujui i zimski i ljetni solsticij te pomrine
Sunca i Mjeseca.
Dananji znanstvenici mogu samo nagaati o tome to je Stonehenge znaio njegovim
graditeljima i to ih je nagnalo da uloe toliko rada i panje njegovom stvaranju.
Do samog poetka 20-og stoljea, veina kamenja koja sainjava Stonehenge nije se nalazila
na svojim originalnim lokacijama . Razlog tomu je povean broj posjetitelja toj lokaciji, a ti
su se posjetitelji esto penjali po monolitima i na taj su ih nain pomicali. Provedene su 3 faze
konzervatorskih radova vezanih uz tienje Stonehengea od daljnjeg propadanja. Palo i
oteeno kamenje je vrlo uspjeno i paljivo zamijenjeno i postavljeno na originalne lokacije.
Stonehenge je dodan u UNESCO-ov popis Zatiene batine tijekom 1986. godine.