Universitas BR 56 - Small

list Sveuilita u Splitu
Splitski Centar
za integrativnu
bioetiku
STR. 6-7. STR. 10-11.
god VI.
broj 56.
28. srpnja
A.D. 2014.
www.unist.hr
Novoizabrani
prorektori
Sveuilita u Splitu
60
Pravni fakultet
7. srpnja:
107
Filozofski fakultet
17. srpnja:
77
Kemijsko
tehnoloki fakultet
27. lipnja:
universitas | srpanj 2014. 2
Tuna je dunost govo-
riti u ovom trenutku o Hr-
voju. Mogu govoriti o ono-
me to znam kao kolega i
bliski suradnik, a svjestan
sam da je to samo dio ono-
ga to nam je Hrvoje osta-
vio. Hrvoje je ivio jako in-
tenzivan i bogat ivot, di-
jelio ga s velikim brojem
ljudi i ne znam moe li ga
itko do kraja sagledati u
cijelosti. Ve kao student
Hrvoje Dujmi pokazao je
posebne sposobnosti. Bio
je demonstrator za pred-
mete matematika, fizika i
impulsni sklopovi.
Sudjelovao je na stu-
dentskim natjecanjima iz
matematike i fizike. Kao
najbolji student naeg fa-
kulteta dobio je Rektoro-
vu nagradu. Kao iznimnog
studenta uoio ga je profe-
sor Roi kao voditelj gru-
pe za informacijske i ko-
munikacijske tehnologije.
Uzajamno su se prepoznali
i Hrvoje je postao lanom
grupe.
Lako se uklapao u sve
znanstvene, nastavne i
strune aktivnosti. Brzo je
napredovao i ubrzo je po-
stao pravim osloncem gru-
pe. Ve kao mladi istrai-
va sudjelovao je u nizu
projekata i vodio vlasti-
ti projekt za mlade znan-
stvenike.
U to vrijeme intenziv-
no se razvijala djelatnost
grupe na organizaciji kon-
ferencije SoftCOM. Hrvo-
je je preuzeo ulogu tajni-
ka konferencije i obnaao
ju je 10 godina. Suvereno
je rjeavao sva organiza-
cijska pitanja i probleme.
Znaajno je pridonio to-
me da konferencija stekne
prepoznatljiv meunarod-
ni status.
U to vrijeme konferenci-
ja je organizirana na bro-
du tijekom plovidbe Ja-
dranskim morem.
Hrvoje je rjeavao veli-
ki dio zahtjevnih organi-
zacijskih problema, poseb-
no onih vezanih uz sigur-
nost. I nakon svega, kad bi
svi pali od umora, Hrvoje
bi jo organizirao zabavu
za mlade.
Znanstveni rad
Vrijedan doprinos dao
je i projektu multimedij-
skog rjenika temeljenog
na konceptu vi rtual ne
stvarnosti. Na temelju tog
projekta objavljeno je po-
glavlje u knjizi u poznatoj
meunarodnoj izdavakoj
kui te znanstveni radovi u
renomiranim meunarod-
nim asopisima. Hrvojev
znanstveni rad obuhvatio
je podruje obrade signala
u multimedijskim susta-
vima i sustavima virtual-
ne stvarnosti, a posebice u
podrujima primjene rau-
nalnog vida, automatskog
prepoznavanja materijala
te analize i primjene mo-
dela boja.
Vana skupina radova
odnosi se i na automatsko
prepoznavanje umjetnih
materijala u prirodnom
okoliu za potrebe traganja
i spaavanja. Predloio je i
novu metodu traenja ljudi
na temelju zranih snim-
ki. Bio je uspjean znan-
stveni k i vrijedan lan
istraivake grupe. Obja-
vio je vie od 50 znanstve-
nih radova. Bio je izabran
u znanstvena zvanja u dva
znanstvena polja: polju
elektrotehnike i polju ra-
unarstva. Znanstvene
radove objavljivao je i u
najpoznatijim svjetskim
asopi si ma, ukljuuju-
i IEEE Communications
Magazine i Elsevier Com-
puter Communications, te
na renomiranim meuna-
rodnim znanstvenim sku-
povima kao to su IEEE
Globecom, IEEE ICASSP i
drugi. Bio je i lan uredni-
kog odbora asopisa Jour-
nal of Communications
Software and Systems.
Nastavna i struna
djelatnost
Velik je doprinos dao i
nastavnoj djelatnosti na
FESB-u. Diplomsku i posli-
jediplomsku nastavu izvo-
dio je na ukupno 17 pred-
meta, a preddiplomsku na-
stavu na sedam predmeta.
Uveo je 12 novih predmeta
te etiri nova laboratorija.
Osim toga, kao gostujui
nastavnik sudjelovao je u
izvoenju triju kolegija na
studiju raunarstva u Mo-
staru. Aktivno je sudjelovao
i u ostalim organizacijskim
nastavnim djelatnostima,
i to kao voditelj Vijea go-
dita tree godine sveui-
linog studija elektronike
i djelovoa u Povjerenstvu
za diplomske ispite stru-
nog studija raunarstva i
dodiplomskog studija rau-
narstva. Bio je lan kolegija
Zavoda za elektroniku i ef
Katedre za komunikacijske
i informacijske sustave.
Posebno je znaajno pri-
donio razvoju studija rau-
narstva na FESB-u. Bio je
jedan od prvih mladih na-
stavnika koji su se ukljui-
li u novootvoreni studij ra-
unarstva. Razvijao je nove
predmete u podruju multi-
medijskih sustava, algori-
tama i kriptografije. Bio je
jedan od prvih sedam znan-
stvenika s FESB-a izabra-
nih u znanstveno polje ra-
unarstva, ime je izravno
pridonio tome da FESB po-
stane licencirana ustanova
za provoenje izbora u znan-
stvena zvanja u polju rau-
narstva. Osim aktivnosti u
znanstvenom i nastavnom
radu, Hrvoje je bio vrlo akti-
van i u strunoj djelatnosti.
Sudjelovao je u izradi niza
strunih radova, elaborata,
izvedbenih studija. Aktivno
je sudjelovao u realizaciji 15
strunih projekata u surad-
nji s gospodarstvom i dru-
gim subjektima, od kojih je
na dva projekta bio voditelj,
a na tri suvoditelj.
Granice kao inspiracija
Meutim, Hrvoje je bio
i puno vie od toga. Bio je
Hrvoje Dujmi 1968. 2014.
irok i predan, susretljiv i privren
osoba koja iznimno pozi-
tivno djeluje u zajednici,
osoba koja povezuje.
Hr voj e j e bi o pr avi
istraiva, otvoren pre-
ma traenju novoga. To je
iskazivao kroz svoj znan-
stveni i nastavni rad, ali
i nainom komunikacije s
kolegama, suradnicima.
Granice ga nisu sputava-
le, nego su ga inspirirale
za nove iskorake.
Lako je uspostavljao su-
radnju s mladim kolegama
i s drugim istraivakim
grupama. Rezultat su bili
iskoraci u nova interdisci-
plinarna podruja istrai-
vanja. Mladim kolegama
posebno e ostati u sjea-
nju putovanja u Rumunj-
sku i Kataniju koja je za
njih organizirao s velikim
arom, a osobito uspon na
vulkan Etnu za poetnike.
Znao je prave naine i
imao dobru mjeru u odno-
su prema kolegama. Zavri-
jedio je potovanje kolega
i studenata. Znao je slua-
ti druge, ali i vrsto zastu-
pati svoj stav. Pristupao je
na smiren nain, ulijevao
je osjeaj sigurnosti, vodio
prema rjeenju.
Kao predani lan Hrvat-
ske gorske slube spaava-
nja i planinarskog dru-
tva, Hrvoje je irio nae
shvaanje granica mogu-
ega. Otiao bi i vratio se
tiho, a mi smo sa zanima-
njem sluali kako pria o
pothvatima spaavanja i
usponima na svjetske vr-
hunce. Iz njegovih usta sve
je postajalo logino, mogu-
e i ostvarivo.
Hrvojev je ivot bio ispu-
njen pothvatima, ali je i u
cijelosti bio jedan lijep i vri-
jedan pothvat. Ostajemo za-
teeni injenicom da nas je
tako iznenadno napustio.
Ostajemo tuni zbog velikog
gubitka, ali ostajemo pono-
sni na njega i na sva njego-
va dobra djela. Plodovi nje-
govih djela i nadalje e biti
s nama i u nama.
Mi moemo samo izrei
jedno veliko hvala!
DINKO BEGUI
IN MEMORIAM
Hrvoje Dujmi rodio se 22. prosinca 1968. godine u
Splitu. Osnovnu i srednju kolu matematiko-informa-
tikog smjera zavrio je u Splitu. Maturirao je 1987. godi-
ne i iste godine upisao Fakultet elektrotehnike, strojar-
stva i brodogradnje u Splitu. Diplomirao je 1993. godine
na smjeru elektronika/elektrokomunikacije. Bio je do-
bitnik Rektorove nagrade kao najuspjeniji student Fa-
kulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Od
rujna 1993. godine na istom je fakultetu radio kao znan-
stveni novak. Poslijediplomski studij FESB-a upisao je
1993. godine, gdje je u srpnju 1996. obranio magistar-
ski rad pod nazivom Vektorska kvantizacija govornih
i slikovnih signala. U lipnju 2001. obranio je na FESB-
u doktorsku disertaciju pod nazivom Vektorska kvan-
tizacija s klasifikacijom rubova i primjena na inverzno
polutoniranje slika.
U zvanje vieg asistenta izabran je 2001. godine, u zva-
nje docenta 2003. godine, a u zvanje izvanrednog profe-
sora 2009. godine. U najvie znanstveno zvanje, zvanje
znanstvenog savjetnika, izabran je 2013. godine. Od li-
stopada 2012. godine bio je ef Katedre za komunikacij-
ske i informacijske sustave.
Tijekom dvadesetjednogodinjeg rada na FESB-u su-
djelovao je u nastavi na predmetima: teorija informaci-
ja, digitalne telekomunikacije, komunikacijski sustavi,
informacijski sustavi, inenjerska grafika, fotoniki su-
stavi, digitalna obrada signala, televizijska tehnologija,
multimedijski sustavi, signali i sustavi, multimedija, al-
goritmi, kriptografija i mrena sigurnost, komunikacij-
ski sustavi; te na poslijediplomskom studiju u nastavi na
predmetima kodiranje i prepoznavanje govora, obrada i
saimanje videosignala, te napredni postupci operacij-
skih istraivanja i metode optimizacije.
Aktivno je sudjelovao u realizaciji devet projekata
Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva zna-
nosti, obrazovanja i sporta, kao i meunarodnih hrvat-
sko-slovenskih projekata Uvoenje novih telematskih
usluga i Ekologija u telekomunikacijskim sustavima.
Bio je voditelj poticajnog projekta za mlade znanstveni-
ke Razvoj sustava temeljenih na prepoznavanju govora i
slika te je aktivno sudjelovao u realizaciji vie strunih
projekata, a bio je i voditelj dvaju poticajnih projekata iz
programa RAZUM i IRCRO.
Znanstveni i struni rad dr. sc. Hrvoja Dujmia re-
zultirao je objavljivanjem jednog poglavlja u knjizi, e-
tiri rada u asopisima iz skupine A, sedam radova u a-
sopisima iz skupine B, te 27 radova u zbornicima rado-
va s meunarodnog znanstvenog skupa i devet radova
u zbornicima s domaeg znanstvenog skupa. Objavio je
jedno izvjee u CC asopisu te je urednik jednog zbor-
nika radova. Koautor je jedne strune knjige, kao i vie
strunih projekata, elaborata i izvedbenih studija. Pod
njegovim mentorstvom izraeno je vie od stotinu di-
plomskih i zavrnih radova, te dva magistarska i jedan
doktorski rad.
U vie navrata bio je tajnik meunarodne znanstve-
ne konferencije SoftCOM, te lan programskih odbora
drugih meunarodnih znanstvenih konferencija. Bio je
lan Urednikog odbora asopisa JCOMSS Journal of
Communications Software and Systems, recenzent na
vie meunarodnih znanstvenih konferencija i asopi-
sa, te lan Udruenja IEEE.
Ovo su bili neki fakti iz njegova akademskog ivoto-
pisa, a ja elim jo rei da e ga po irini njegova zna-
nja i interesa, susretljivosti i predanosti pamtiti brojne
generacije studenata, a mi, njegovi kolege, pamtit emo
njegovu nevjerojatnu radnu energiju, entuzijazam i po-
sebice privrenost svojem fakultetu. Zato ti, Hrvoje, u
ime svih tvojih studenata i u ime svih nas tvojih kolega
izraavam najdublju zahvalnost za sva tvoja djela koji-
ma si pridonio rastu i razvoju svojeg fakulteta i za sva
tvoja djela kojima si oplemenio nas kao svoje prijatelje.
Hvala ti i poivaj u miru.
SRDJAN PODRUG,
dekan
SVEUILITE U SPLITU
KEMIJSKO-TEHNOLOKI FAKULTET
raspisuje
NATJEAJ
za izbor
- jednog suradnika u suradniko zvanje i na radno mjesto
asistent za znanstveno podruje prirodne znanosti, znan-
stveno polje kemija, u Zavodu za analitiku kemiju, na odre-
eno vrijeme u punom radnom vremenu.
Pristupnici trebaju ispunjavati uvjete utvrene odredbama
Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
(N.N. br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07. Odluka
USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13. i 139/13).
Na Natjeaj se mogu javiti osobe oba spola sukladno lan-
ku 13. stavak 2. Zakona o ravnopravnosti spolova (N.N.
116/03).
Pristupnici uz prijavu trebaju priloiti:
ivotopis, presliku dokaza o dravljanstvu, a pristupnici koji
su strani dravljani dokaz o poznavanju hrvatskog jezika
(C2-napredno znanje); presliku odgovarajue diplome i pri-
jepis ocjena s prosjekom.
Rok za podnoenje prijave je trideset (30) dana od dana
objave u Narodnim novinama.
Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja alju se
potom na adresu Kemijsko-tehnolokog fakulteta, Teslina
10/V, 21000 Split.
Zakanjele i nepotpune prijave nee se razmatrati.
O rezultatima natjeaja pristupnici e biti obavijeteni u
zakonskom roku.
Predsjednik Republike
Ivo Josipovi primio je 3. srp-
nja izaslanstvo Mree popu-
larizatora znanosti, koji su
mu predstavili svoje aktiv-
nosti te ga pozvali na tre-
i Znanstveni piknik, koji
e se odrati 14. rujna 2014.
u parku Boarskog doma u
Zagrebu. Nakon to su profe-
sori matematike Franka Mi-
riam Brueckler i Toni Milun
koristei pagu pokazali ka-
ko se iroj javnosti priblia-
va matematika, konkretni-
je topologija, i predsjednik
Josipovi odluio je zaintri-
girati znanstvenike s neko-
liko zadataka. U razgovoru
koji je uslijedio predsjednik
Josipovi dobio je uvid u ak-
tivnosti popularizacije zna-
nosti u Hrvatskoj, od brojnih
okruglih stolova, tribina, fe-
stivala, radionica, otvorenih
vrata, pa do najveeg pro-
jekta, izgradnje prvog znan-
stvenog centra, ZEZ centra
(Znanstveni edukativno-za-
bavni centar) u Hrvatskoj.
Predsjednik Josipovi dao je
podrku za aktivnosti Mre-
e popularizatora znanosti,
istiui kako je vano uklju-
ivanje i zajedniki rad znan-
stvenika iz svih podruja.
Takoer je predsjednik Jo-
sipovi pohvalio suradnju s
meunarodnim znanstve-
Popularizatori znanosti
kod Josipovia
sveuilini ivot
Na ovogodinjem Pu-
la Film Festivalu u slu-
benoj nacionalnoj konku-
renciji, u petak 25. srpnja
2014. godine prikazan je
debitantski dugometrani
igrani film Vlog diplo-
manta UMAS-a Bruna Pa-
via. Vlog je crno-bijeli,
71 minutu dug film nastao
u produkciji UMAS-a. Film
je jednim dijelom produci-
ran kao diplomski rad, a on-
da se od rujna prole godine
radio u profesionalnim po-
stprodukcijskim uvjetima
sve do poetka srpnja 2014.
godine. Producent i men-
tor filma je Slobodan Joki
(Dan Oki), scenarij su napi-
sali Bruno i Anamarija Pa-
vi, redatelj filma je Bruno
Pavi, direktor fotografije
Ratko Iliji, zvuk je radio
ildo Bavevi, montau
Goran ae, a glavnu ulogu
u filmu igra Matija Kaan,
uz Jelenu Posavec Tuek,
Daru Vuki, Tomu imun-
du, Nadu Kovaevi, Iva-
na Matijaevia, Duana
aletu, Ivicu Ljubia ilu.
Film je pomoglo dosta stu-
denata i nastavnika UMAS-
a na emu im ekipa filma i
ovom prilikom izraava za-
hvalnost.
LUKA VIDO
Vlog Bruna Pavia na Pula Film Festivalu
Universitas list Sveuilita u Splitu uredniki kolegij Franka Babi Petar Bai Aleksandra Bani Tomislav izmi - Marovi
Irena Drmi - Hofman Suzana Kai - Bartulovi Snjeana Knezi Jelena Matei Sandro Nieti Jelena Novakovi Ivan Per-
kov (Zagreb) Marija Plazoni oli Leida Rizvan Sikimi Petra imundi Sagita Mirjam Sunara Ivana Vuka fotografje cropix
art director arko Tiinovi glavni urednik Duko izmi Marovi izdava Sveuilite u Splitu za izdavaa prof. dr. sc. Ivan
Pavi, rektor adresa redakcije Livanjska 5/IV tel. 021/558 263 fax. 021/558 262 universitas@unist.hr www.unist.hr/universitas
Delegacija Sveuilita Hankuk u posjetu Sveuilitu u Splitu
nicima i popularizatorima
znanosti, poput nastupa ZEZ
tima, udruge Profesor Bal-
tazar i Tvornice lutaka na
ESOF-u, najveoj znanstve-
noj konferenciji, koja se pro-
log mjeseca odrala u Kopen-
hagenu. U izaslanstvu Mree
popularizatora znanosti bi-
li su: Tome Antii, ravna-
telj Instituta Ruer Boko-
vi, Bruno Blumenschein,
lan organizacijskog tima
Znanstvenog piknika i ZEZ
centra, Renata Brki, pred-
stavnica udruge Profesor
Baltazar, Franka Miriam
Brueckler, profesorica ma-
tematike, Kreimir ani,
predstavnik Hrvatskih ur-
banih mrea, Kristina Duv-
njak, predstavnica udruge
Bioteka, Bojan Markie-
vi, geofiziar i dugogodi-
nji popularizator znanosti,
Nikola Mujdi, autor i vodi-
telj projekta popularizacije
znanosti tonimilun.com,
i Toni Milun, profesor mate-
matike. O.S.S
Rektor Sveuilita u Spli-
tu prof. dr. sc. Ivan Pavi i
dekan Filozofskog fakulte-
ta prof. dr. sc. Aleksandar
Jakir sa suradnicima pri-
mili su 14. srpnja delegaci-
ju Sveuilita Hankuk iz
grada Yongin-sija u Junoj
Koreji, koju su inili profe-
sori Seong Hwan Kim i Kim
Sang Hun, prodekan Fakul-
teta za studije sredinje i
istone Europe.
Gosti s Dalekog istoka do-
laze sa sveuilita na kojem
se izvodi studij hrvatskog je-
zika koji svake godine upi-
suje 35 studenata.
Na sastanku se posebno
razgovaralo o unaprjeenju
suradnje izmeu dvaju sveu-
ilita razmjenom studena-
ta i profesora, te o organizi-
ranju ljetne kole hrvatskog
jezika i kulture za korejske
studente u Splitu.
Posebno je bilo zanimlji-
vo uti prijedlog gostiju da se
na Sveuilitu u Splitu uspo-
stavi studij korejskog jezika.
Novi dekan Prava
Prof. eljko Radi izabran
je za dekana Pravnog
fakulteta, za mandatno
razdoblje od dvije godine
koje poinje 1. listopada
2014. godine.
Prof. dr. sc. Jozo izmi
izabran je u znanstveno-
nastavno zvanje i na radno
mjesto redovitog profesora
(trajno zvanje) u podruju
drutvenih znanosti, polje
prava, za znanstvenu
granu graansko pravo
i graansko procesno
pravo, za nastavni predmet
graansko procesno pravo.
Program energetske
obnove obiteljskih kua
U Splitu, u Sveuilinoj knjinici 14. srpnja, ministar zatite okolia
i prirode Mihael Zmajlovi predstavio je Program energetske
obnove obiteljskih kua za razdoblje od 2012. do 2020. godine.
Na tribini je sudjelovao i direktor Fonda za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost Sven Mller te predstavnici Ministarstva
graditeljstva i prostornog ureenja i Fonda za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost.
Objavljeni natjeaji HRZZ
Na mrenim stranicama Hrvatske zaklade za znanost - www.
hrzz.hr, objavljeni su natjeaji, prijavna dokumentacija i kriteriji
za vrednovanje za programe Istraivaki projekti i Uspostavni
istraivaki projekti. Rok za prijavu na oba natjeaja je, 15. rujna
2014. godine do 13.00 sati (CET). Prijava se podnosi iskljuivo
putem Elektronikog sustava za prijavu projektnih prijedloga
(EPP), koji je za registraciju korisnika i prijavu projektnih prijedloga
dostupan od 10. srpnja. Sve daljnje informacije nalaze se na
internetskim stranicama HRZZ-a.
Prijave za pripravniki
sta u Europskoj komisiji
Otvoren je krug prijava za pripravnika mjesta u Europskoj komisiji,
ukljuujui Glavnu upravu za pismeno prevoenje. Pripravniki
sta u Europskoj komisiji traje pet mjeseci, a do kraja kolovoza
zaprimaju se prijave za stairanja koja poinju u oujku 2015.
Prijaviti se mogu osobe koje imaju najmanje trogodinju
fakultetsku diplomu te uz materinski dobro govore jo dva
slubena jezika Europske unije. Prijave su mogue iskljuivo
preko web-mjesta http://ec.europa.eu/stages/index_en.htm,
na kojem su dostupne i sve ostale informacije.
U
prostorima Sveuili-
nog odjela za strune
studije Sveuilita u
Splitu odrana je od 19.
do 21. lipnja 2014. meunarod-
na znanstvena i struna konfe-
rencija pod nazivom Contem-
porary Issues in Economy &
Technology - CIET 2014. Kon-
ferencija fokusirana na znan-
stvene, strune i obrazovne
inovacije u podrujima ekono-
mije i tehnike, nastavak je ra-
nije zapoete suradnje s par-
tnerima iz Rumunjske i Mol-
davije u podruju ekonomije,
a podruje interesa prvi put je
proirila i na prostore tehni-
kih disciplina. Vodei rauna o
strunoj orijentaciji domaina i
PIE: SMILJANA BEZI
CIET 2014.
na Strunim studijima
konferencije
znanstvenoj usmjerenosti par-
tnerskih institucija, konferen-
cija je obuhvaala sljedea te-
matska podruja: raunovod-
stvo i financije, poduzetnitvo,
turizam i trgovina, strojarstvo,
te interdisciplinarnost u podu-
avanju i uenju. Od ukupno 96
prihvaenih radova, 33 su bila
znanstvena, a 63 struna. Ra-
dovi su plod novih znanstvenih
i strunih spoznaja ukupno 165
autora i koautora iz jedanaest
zemalja: uz Hrvatsku, Rumunj-
sku i Moldaviju kao zemlje par-
tnera, tu su jo i Finska, Fran-
cuska, Latvija, SAD, Srbija,
panjolska, Turska i Ukrajina.
Elektronski zbornik
radova na 900 stranica
Osobito je vrijedno ista-
knuti kako se kao autori i/ili
koautori u velikom broju rado-
va pojavljuju studenti, koji su
mahom i prezentirali te rado-
ve. Najvei broj prihvaenih
radova objavljen je, na vie od
900 stranica lijepo ureenog
elektronskog Zbornika rado-
va konferencije. Uz prezentaci-
je samih radova, na konferen-
ciji je odrano jedno pozvano
predavanje pod intrigantnim
nazivom Innovations, izloba
i prezentacija knjiga izdavaa
Pearson, a prezentacija jednog
od znanstvenih radova iskori-
tena je i kao kvalifikacijski
ispit autoru doktorandu. Su-
dionike konferencije osobito
se dojmio domjenak pod nazi-
vom Okusi Dalmaciju na ko-
jemu su ponuene delicije eko-
proizvoaa hrane iz podru-
ja nae upanije. Zahvaljujui
velikom broju sponzora i dona-
tora, kao i rukovodstvu Sveu-
ilinog odjela za strune stu-
dije, sudionicima konferencije
je prireen raznovrstan i bogat
program, pa se u Organizacij-
skom odboru nadaju kako e
svima koji dou ova tri dana
ostati u lijepom sjeanju. Kon-
ferencija je zavrila 21. lipnja
razgledavanjem Dioklecijano-
ve palae u pratnji vodia, te or-
ganiziranim obilaskom grada
turistikim autobusom.
M
euupanijski struni skup
uitelja i nastavnika povi-
jesti Zadarske, ibensko-
kninske, Splitsko- dalma-
tinske i Dubrovako-neretvanske
upanije pod nazivom Iz povijesti
pisanja povijesti ili kako se pisala
povijest, odran je 26. lipnja u Sveu-
ilinoj knjinici u Splitu.
Kako su istaknuli organizatori,
povjesniari se slau da je historio-
grafija znanost sa strogim znanstve-
nim aparatom, ali je isto tako svi-
ma jasno da je svaka rekonstrukci-
ja prolog ivota subjektivna, i da su
nove verzije starih pripovijesti po-
sljedica promjene interesa na teme-
lju drutvenog iskustva. Posjedova-
nje ili izostanak znanja o tim promje-
nama vana je odrednica uspjenosti
svakog uitelja i nastavnika povije-
sti, a time i dodatan poticaj onima
koji vode rauna o njihovu strunom
usavravanju da u programe ukljue
upravo takve teme.
Ovaj jednodnevni struni skup,
kojem je nazoilo 185 uitelja i na-
stavnika, rezultat je nastavka su-
radnje Agencije za odgoj i obrazova-
nje i Odsjeka za povijest Filozofskog
fakulteta u Splitu, suradnje koja je
zapoela prije dvije godine i koja se
nastavila i ove godine s temama koje
govore o razliitim pristupima i in-
terpretacijama prolosti.
Prvo izlaganje odrao je prof. dr.
Slavko Kovai s Katoliko bogoslov-
nog fakulteta u Splitu o monumental-
nom povijesnom djelu Illiricum Sa-
crum trojice autora (F. Riceputi, D.
Farlati, J. Coleti) od prvih zamisli do
izdavanja osmoga sveska, njegov sa-
draj i znaenje za hrvatsku histori-
ografiju. Potom su uslijedila izlaga-
nja predstavnika Odsjeka za povi-
jest. Prof. dr. Stjepan osi govorio
je o historiografskim konstrukcija-
ma u heraldici, prof.dr. Josip Vrande-
i osvrnuo se na geopolitiku poza-
dinu historiografskog pisanja, a prof.
dr. Aleksandar Jakir dao je presjek
marksistike prolosti hrvatske hi-
storiografije u razdoblju socijalisti-
ke Jugoslavije. Posljednje izlaganje,
u zajednikom uratku Lorande Mile-
ti, vie savjetnice za nastavu povi-
jesti i doc. dr. Mladenka Domazeta s
Odsjeka za povijest, bilo je posvee-
no promjenama u nastavi povijesti u
posljednjih 25 godina.
LORANDA MILETI,
MLADEN DOMAZET
Kako se pisala povijest?
SVEUILITE U SPLITU
MEDICINSKI FAKULTET
raspisuje NATJEAJ ZA IZBOR
- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom
mjestu docenta u nepunom radnom vremenu za podruje prirod-
nih znanosti, polje fizika, grana biofizika i medicinska fizika u Katedri za
medicinsku fiziku i biofiziku
-dva nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, od kojih
jedan i na radnom mjestu docenta u nepunom radnom vremenu,
a drugi u naslovnom zvanju, za podruje biomedicine i zdravstva,
polje klinike medicinske znanosti, grana patofiziologija u Katedri za
patofiziologiju
-jednog nastavnika u naslovnom znanstveno-nastavnom zvanju do-
centa za podruje biomedicine i zdravstva, polje klinike medicinske
znanosti, grana ginekologija i opstetricija u Katedri za ginekologiju i
porodnitvo
-jednog nastavnika u naslovnom znanstveno-nastavnom zvanju do-
centa za podruje biomedicine i zdravstva, polje klinike medicinske
znanosti, grana kirurgija u Katedri za kirurgiju
-jednog nastavnika u naslovnom nastavnom zvanju predavaa za
podruje biomedicine i zdravstva, polje farmacija, grana farmacija u
Katedri za farmaciju
-jednog suradnika u suradnikom zvanju i na radnom mjestu asisten-
ta na odreeno vrijeme (do 15. sijenja 2015.) za podruje biomedi-
cine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana citologija,
histologija i embriologija u Katedri za histologiju i embriologiju
Rok za prijave za izbore pod I. je 30 dana od objave natjeaja u Narod-
nim novinama broj 88 od 23. srpnja 2014. (zakljuno s 22. kolovoza
2014.).
objavljuje
ISPRAVAK NATJEAJA
- za izbor oglaen u universitasu broj 55. od 30. lipnja 2014. na nain
da se u zadnjoj alineji iza rijei od kojih jedan u naslovnom zvanju..
dodaje: za podruje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medi-
cinske znanosti, grana citologija, histologija i embriologija. U ostalom
dijelu teksta natjeaj ostaje nepromijenjen. Rok za prijave na ispravljeni
natjeaj pod II. je 30 dana od objave natjeaja u Narodnim novinama
broj 82 od 9. srpnja 2014. (zakljuno s 8. kolovoza 2014.). Pristupnici tre-
baju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti
i visokom obrazovanju (123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09,
63/11, 94/13, 139/13) te Pravilnikom o uvjetima i postupku izbora u
zvanja Medicinskog fakulteta Sveuilita u Splitu (veljaa 2014.).
Potrebna dokumentacija i dokazi koje je potrebno priloiti za izbor
u odreeno zvanje objavljeni su na mrenoj adresi Povjerenstva za
kadrove www.mefst.hr/kadrovi. Na oglaena radna mjesta mogu se
javiti osobe oba spola. Prijave se podnose potom na adresu: Sveuili-
te u Splitu, Medicinski Fakultet, oltanska 2, 21000 Split
SVEUILITE U SPLITU
SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE,
RASPISUJE
NATJEAJ
za izbor u zvanje
- jednog nastavnika u naslovno nastavno zvanje predava, u znan-
stvenom podruju tehnikih znanosti, za polje raunarstvo za granu
informacijski sustavi
Toka 1.
Pristupnici trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znan-
stvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03,
105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11 i 94/13) i Odlukom o nunim
uvjetima Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u
postupku izbora u nastavna zvanja (NN 13/2012).
Prijavi treba priloiti: ivotopis pristupnika, preslik diplome o odgo-
varajuoj strunoj spremi odnosno akademskom stupnju, prikaz
strune i nastavne djelatnosti, popis radova i radove relevantne za
izbor (u elektronskom obliku). Sva dokumentacija se predaje u dva
primjerka. Na natjeaj se, pod jednakim uvjetima, mogu prijaviti oso-
be oba spola. Prijave s prilozima podnose se Sveuilinom odjelu za
strune studije Sveuilita u Splitu, Split, Livanjska 5/III kat, u roku od
30 (trideset) dana od dana objave natjeaja u Narodnim novinama.
Nepravovremene i nepotpune prijave nee se razmatrati.
Danas, 2014. u Sveuilinoj knjini-
ci u Splitu 14. srpnja, ministar zati-
te okolia i prirode Mihael Zmajlovi
predstavio je Program energetske ob-
nove obiteljskih kua za razdoblje od
2012. do 2020. godine. Na tribini je
sudjelovao i direktor Fonda za zati-
tu okolia i energetsku uinkovitost
Sven Mller te predstavnici Ministar-
stva graditeljstva i prostornog uree-
nja i Fonda za zatitu okolia i energet-
sku uinkovitost.
Energetska obnova
obiteljskih kua
Odsjek za konzerviranje i
restauriranje umjetnina za-
grebake Akademije likov-
nih umjetnosti u travnju je
organizirao jedanaestu po
redu Meunarodnu konfe-
renciju studija konzervaci-
je -restauracije. Trodnevni
skup okupio je studente iz
Poljske, Austrije, Njema-
ke, Slovenije i Hrvatske.
Studenti su uspjeno pre-
zentirali svoja istraiva-
nja i konkretne zahvate na
umjetninama, kao i neke no-
ve metode ispitivanja mate-
rijala. etrnaest predava-
nja tematski je obuhvatilo
gotovo sva specijalistika
podruja struke: tafelajne
slike, polikromirane skul-
pture, kamen, drvo, metal,
tekstil, papir, fotografije...
Predstavljanje
splitskih studenata
Konferencija je ukljui-
vala i izlobu strunih po-
stera kojih je ove godine bi-
lo najvie, ak osamnaest.
Slubeni jezik bio je engle-
ski.
St udent i Odsj eka za
konzervaciju-restauraci-
ju Umjetnike akademije u
Splitu predstavili su se tri-
ma posterima. Karmen Mi-
li i Josip Nieti, studen-
ti druge godine, izradili su
dva postera o projektu pre-
ventivne konzervacije u cr-
kvi sv. Josipa na iovu, dok
su brucoice Katarina Cvr-
lje, Bernarda uri i Niko-
lina Lovri priredile poster
o terenskoj nastavi u sklopu
kolegija o metodama istra-
ivanja i dokumentiranja
u konzervaciji-restauraciji.
Mentorica za sva tri postera
bila je docentica Sagita Mir-
jam Sunara. Via predava-
ica mr. sc. Katarina Hra-
ste, pak, bila je mentorica
apsolventici Heleni Ugri-
na koja je odrala zapaeno
predavanje o problematici
hrvatske strune termino-
logije. Valja napomenuti da
je ovo prvi put da je splitska
Akademija na konferenciji
sudjelovala samo s jednim
predavanjem. Nadamo se da
e idue godine naih preda-
vaa biti vie, osobito stoga
to e Umjetnika akademi-
ja u Splitu biti domain kon-
ferencije.
Upoznavanje bogate
kulturne batine Zagorja
Drugoga dana konferen-
cije organizatori su prire-
dili posjet Hrvatskom za-
gorju gdje su strani, ali i do-
mai studenti imali priliku
obii kapelicu sv. Donata u
Pavlovcu Pregradskom, po-
sjetiti obnovljeni dvorac Ve-
liki Tabor i pogledati resta-
vremene umjetnosti. U mu-
zejima su imali struno vod-
stvo kroz stalni postav i re-
stauratorske radionice.
Konferencija je zakljue-
na dodjelom Nagrade Zvo-
nimir Wirubal za najbolje
PIE: DORA BLAEVI
Konferencija je zakljuena dodjelom nagrade Zvonimir
Wirubal, koja je utemeljena na 9. meunarodnoj konferenciji
studija konzervacije-restauracije u Splitu
11. meunarodna konferencija
konzervacije-restauracije
konferencije
urirane freske iz 15. stoljea
u crkvi sv. Ivana u Ivaniu
Miljanskome. Studenti koji
su odluili ostati u Zagrebu
mogli su birati izmeu po-
sjeta Muzeju za umjetnost
i obrt ili posjeta Muzeju su-
usmeno izlaganje, najbolju
prezentaciju i najbolji po-
ster.
Nagraeni studenti
Nagrada je, podsjetimo,
utemeljena na 9. meuna-
rodnoj konferenciji studija
konzervacije-restauracije
koja je bila odrana u Splitu,
a nosi ime jednog od naih
najznaajnijih konzervato-
ra-restauratora. Dobitnike
nagrada izabrali su sudioni-
ci konferencije tajnim glaso-
vanjem.
Nagr ada za naj bol j e
usmeno izlaganje pripala je
Poljakinji Joanni Zwinczak.
Nagradu za najbolju PPT
prezent aciju osvoji l i su
Ana Maly, Julia Mitterbau-
er i Marco Rican iz Austrije,
dok je ona za najbolji poster
otila u ruke Zale Kaman iz
Slovenije. Dobitnicima na-
grade uruene su plakete
koje je izradila akademska
kiparica Dora Kovaevi
i paketi s knjigama koje je
osigurao jedan od sponzora
konferencije, izdavaka ku-
a Archetype Publications.
Jamesu Blacku, njezinu di-
rektoru i poasnom gostu
konferencije, uruena je
posebna Nagrada Zvoni-
mir Wyroubal.
Prezentacija studentskih
projekata u sklopu Student
Business Academy odrana
je 14. srpnja na Ekonomskom
fakultetu u Splitu. Projekt
Student Business Academy,
u sklopu Centra za cjeloivot-
no obrazovanje i obrazovanje
odraslih na Ekonomskom fa-
kultetu, u suradnji s uredom
HBOR-a, zaivio je tijekom
akademske godine 2009./10.
na temelju istraivanja potre-
ba studenata diplomskih stu-
dija za programima u okviru
kojih se mogu razvijati prak-
tine vjetine vane za pove-
anje mogunosti samozapo-
ljavanja.
Svoje ideje studenti su
predstavili pred strunim po-
vjerenstvom za ocjenu proje-
kata gdje su bili predstavni-
ci Svjetske banke, HBOR-a,
Splitske banke, HUP-a, Podu-
zetnikog centra Solin te po-
duzea Profico. Povjerenstvo
je uoilo da je veina timova
odabrala turizam kao indu-
striju u kojoj e razviti svoje
poduzetnike ideje. Nakon
odrane prezentacije svakog
tima, povjerenstvo je dodat-
nim pitanjima steklo uvid u
projekte te ih zajedniki ran-
giralo. Svi prisutni mogli su
PIE: FILIPA MARUI
Prezentacija projekata
Student Business Academy
uti o sljedeim projektima:
Volonterski turizam obno-
va i izgradnja suhozida, Bise-
ri Jadrana (nautiki turizam),
Nai me (aplikacija za prona-
laenje izgubljenih stvari),
Croatia on Wheels (kamper-
ski turizam) te Experience
inland (razvoj ruralnog tu-
rizma).
Pobjednicima potpora
za daljnji razvoj
Najbolja dva studentska ti-
ma (Croatia on Wheels i Nai
me) kao nagradu su dobila ko-
tizaciju za Poduzetniki kamp
u Solinu, a ostali timovi su do-
bili kotizaciju za Summer Jam
Croatia u Pakotanama. Time
su svi polaznici Student Busi-
ness Academy dobili mogu-
nost daljnjeg razvijanja svojih
poslovnih ideja i poduzetni-
kih sposobnosti.
U tekuoj akademskoj go-
dini, SBA je pohaalo 11 po-
laznika, koji su razvili pet
projektnih ideja pod mentor-
stvom voditeljice regionalnog
ureda HBOR-a dr. sc. Mire Kr-
nete, ija su praktina znanja
i vjetine pomogli polaznici-
ma u formuliranju pretpo-
stavki za svoje projekte. Sa-
stavni dio programa je tim-
ski rad na izradi poslovnog
plana za novi poduzetniki
pothvat, u realnim okolnosti-
ma uz primjenu steenih teo-
rijskih znanja.
Akademiju je do sada zavr-
ilo vie od 20 studentskih ti-
mova u kojima su sudjelovali
i studenti s drugih sastavnica
i studija Sveuilita u Splitu.
Dobre prakse
socijalnog
poduzetnitva
Na S v e u i l i t u u
Northamptonu (UK) orga-
niziran je studijski posjet
Higher Education and the So-
cial Entrepreneurs of the Fu-
ture u svibnju 2014., s ciljem
predstavljanja dobrih prak-
si socijalnog poduzetnitva
sudionicima iz 11 europskih
zemalja.
Za prisustvovanje tom po-
sjetu, a u sklopu programa za
cjeloivotno uenje, Agencija
za mobilnost i programe Eu-
ropske unije dodijelila je finan-
cijsku potporu doc. dr. sc. Maji
ukui s Ekonomskog fakul-
teta u Splitu koja je kao mento-
rica sudjelovala u brojnim na-
tjecanjima i dogaajima.
esto se drutvene inova-
cije vezuju uz koritenje infor-
matikih tehnologija u speci-
finim okruenjima ili prila-
goenih posebnim tipovima
korisnika, a studenti Sveui-
lita u Splitu, prvenstveno Fa-
kulteta elektrotehnike, stro-
jarstva i brodogradnje i Eko-
nomskog fakulteta, ve dui
niz godina uspjeno sudjeluju
na meunarodnim natjecanji-
ma koja su usmjerena upravo
na drutvene inovacije kori-
tenjem tehnologija kao to su
Microsoft Imagine Cup, Socit
Gnrale Citizen Act ili nedav-
ni dogaaj Startup Weekend.
300 milijuna kuna za
socijalno poduzetnitvo
Interdisciplinarni timovi
studenata osmislili su rjeenja
za navigaciju slijepih osoba po
gradu koritenjem mobilnih
ureaja, sustave za organizi-
ranje razliitih akcija, aplika-
cije za spajanje krajnjeg kupca
s OPG-ima, aplikacije za dija-
betiare
Svi sudionici studijskog po-
sjeta su kao najvaniji element
za uspjeh drutveno orijenti-
ranih poduzetnikih inicijati-
va istaknuli vanost formali-
zirane potpore studentima te
institucionalno promicanje i
integraciju izvannastavnih
i nastavnih aktivnosti s ovog
podruja. U novoj Strategiji ra-
zvoja socijalnog/drutvenog po-
duzetnitva u RH za razdoblje
2014.-2020. socijalno poduzet-
nitvo temelji se na ravnote-
i drutvenih, okolinih i eko-
nomskih ciljeva poslovanja, a
realiziraju ih poduzetnici koji
su obvezni ulagati najmanje 75
posto dobiti u razvoj svoje dje-
latnosti i ostvarivanje ciljeva
svojeg poslovanja. Poetkom
godine otvoren je i prvi inku-
bator za socijalno poduzetni-
tvo - The Inkubator, a za razvoj
socijalnog poduzetnitva u RH
oekuje se vie od 300 miliju-
na kuna kroz razne programe
potpora i linija kreditiranja.
MAJA UKUI
Novi prorektori Sveuilita u Splitu
Na prijedlog imuna Andjelinovia Senat Sveuilita u
Splitu 17. srpnja tajnim je glasanjem izabrao sljedeih
etvero prorektora za razdoblje 2014. -2018: prof Borisa
Malea, prorektora za studente, studentski standard i stu-
dentski sport, prof. Branka Matulia, prorektora za kvali-
tetu, kulturu i umjetnost, prof. Rosandu Muli, prorektori-
cu za nastavu, i prof. Alena Soldu, prorektora za znanost i
meunarodnu suradnju.
Predlaui prorektorski tim prof. Anelinovi istaknuo je
da se rukovodio prioritetima vidljivim iz njegova rektor-
skog programa te znanstveno-pedagokim, upravljakim
i ljudskim kvalitetama suradnika. Anelinovi je obavije-
stio Senat da e pravne, financijske i investicijske poslove
i obveze organizirati i realizirati u okviru strunih slubi
Rektorata to e biti precizirano Operativnim planom koji
e Senatu biti podastrt do kraja 2014. Ovdje donosimo
najelementarnije biografske podatke izabranih prorektora
te izlaganje prof. Anelinovia pred Senatom, redakcijski
redigirano, o djelokrugu i ciljevima rada prorektorskih za-
duenja.
Joseph E. Stiglitz, roen u
SAD-u 1941., diplomirao je na
Amherst Collegeu, a doktori-
rao na Massachusettsu Institu-
te of Technology. Znaajan dio
svoje znanstvene karijere pro-
veo je na sveuilitima Prince-
ton, Stanford i MIT u SAD te
Oxfordu u Velikoj Britaniji. Od
2003. profesor je sveuilita Co-
lumbia gdje je i supredsjedatelj
sveuilinog Vijea za globalna
promiljanja.
Profesor Stiglitz jedan je od
najznaajnijih svjetskih au-
toriteta za makroekonomiju,
monetarnu ekonomiju, teoriju
razvoja, korporativne javne fi-
nancije, industrijske politike te
ekonomske znanosti fokusira-
ne na prouavanje blagostanja
i raspodjele bogatstva. Nobelo-
vu nagradu za ekonomiju 2001.
- koju dijeli s N. Spenceom i G.
Akerloffom - zasluio je prije
svega rezultatima istraivanja
trita asimetrinih informa-
Na svojoj sjednici od 7. srpnja Senat je usvojio inicijativu
Ekonomskog fakulteta da se poasni doktorat
Sveuilita u Splitu dodijeli Josephu E. Stiglitzu
Poasni
doktorat
nobelovcu
Josephu
E. Stiglitu
Znanstvena postignua Vla-
ste Bonai-Koutecky karakte-
rizira uvoenje novih teorijskih
koncepata u tradicionalna istra-
ivaka podruja kemije i fizike
koja su pokrenula razvoj novih
istraivakih smjerova sa zna-
ajnim utjecajem na kemijske
i fizikalne znanosti to je pro-
irilo i inovativno unaprijedilo
okvire teorijske organske foto-
kemije, femtokemije kao i istra-
ivanje strukturnih i optikih
svojstava nanoklastera.
U podruju teorijske organ-
ske fotokemije njezini doprino-
si omoguili su otkrivanje me-
hanizama organskih fotoke-
mijskih reakcija baziranih na
kombinaciji jednostavnih ma-
tematikih modela i naprednih
ab initio kvantnih kemijskih
metoda. U podruju znanosti o
nanoklasterima Vlasta B.K. je
prepoznala vanost opsega re-
ima malih metalnih klastera
ija promjena veliine raa svoj-
stvima koja se ne mogu ekstra-
polirati iz svojstava metala.
Senat je prihvatio
inicijativu PMF-a i KTF-a
da Sveuilite u Splitu
Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti
predloi da Vlasta Bonai-
Koutecky bude izabrana
za redovitog lana HAZU
Inicijativa da Vlasta
Bonai-Koutecky
postane redovita
lanica HAZU
sveuilini ivot
cija. Njegov osobit doprinos su
posebne teorije koje objanja-
vaju kako slabije informirani
akteri mogu dobiti informaci-
je od bolje informiranih. Profe-
sor Stiglitz je i glavni autor iz-
vjea iz 1995. godine Record
of the Intergovernmental Pa-
nel on Climate Change kojem
je 2007. dodijeljena Nobelova
nagrada za mir.
Stiglitz je predsjedavao Vi-
jeu ekonomskih savjetnika
predsjednika SAD te bio vode-
i ekonomist i supredsjedatelj
Svjetske banke 1997-2000. lan
je, voditelj i osniva niza svjet-
ski utjecajnih drutava i komi-
sija ukljuujui UN, nositelj vi-
e od 40 poasnih doktorata, te
jedan od najcitiranijih autora u
povijesti ekonomske znanosti.
Dodjeljivanje poasnog
doktorata jednom od najveih
svjetskih znanstvenika i inte-
lektualaca pridonijelo bi ugle-
du naeg Sveuilita.
Internacionalna vidljivost
njezinih znanstvenih doprino-
sa vidi se iz 8087 citata i h-indek-
sa faktor 49, brojnih pozvanih
predavanja na internacional-
nim konferencijama te u vie od
250 znanstvenih lanaka publi-
ciranih u asopisima s visokim
impact faktorom. Tijekom svo-
je karijere Vlasta B.K. posebnu
je panju stavila na promoci-
ju mladih talentiranih istrai-
vaa to je rezultiralo brojnim
uspjenim znanstvenim karije-
rama. Uz svoju znanstvenu ka-
rijeru Vlasta Bonai-Koutecky
bila je aktivna i u znanstvenom
menadmentu kao dekanica
Fakulteta matematike i prirod-
nih znanosti Humboldt Sveui-
lita Berlin na kome je obnaa-
la i niz sveuilinih funkcija. U
Hrvatskoj je 2010. inicirala i po-
krenula Interdisciplinarni cen-
tar za naprednu znanost i teh-
nologiju (ICAST), a 2013. Centar
za napredne studije u znanosti i
tehnologiji integracija Medite-
ranske regije (STIM).
Nastava, znanost,
kvaliteta, studenti
IZ PRIJEDLOGA PROF. IMUNA ANELINOVIA O IZBORU PROREKTORSKOG TIMA
U mome mandatu Sveuilite
e se boriti sa sve jaom konku-
rencijom i sve manjim sredstvi-
ma. Stoga Sveuilite treba jaa-
ti znanstvenu infrastrukturu, i
vlastitu i strukturu svoje lokal-
ne, izvansveuiline okoline,
projektno je vezujui uz svoj sva-
kodnevni rad. Sveui lite treba
znanstveno ojaati i meuna-
rodno kvalitetnije pozicionirati
te vrsto vezati uz gospodarstvo
kroz zajednike projekte, studij-
ske programe, cje loivotnu edu-
kaciju i ukljuivanje gospodar-
stvenika u edukacijski proces.
U podruju kulture i umjetno-
sti i Sveuilite treba zauzeti li-
dersku ulogu jer projekti kul-
turnog i um jetnikog sadraja
bitno ubrzavaju usporeno gos-
podarstvo. Preduvjet je tome no-
va razvojna strategija i funkcio-
nalna integracija - tj. objedinja-
vanje i koordinacija nastavnih
i znanstve nih procesa i resur-
sa, a ne gubitak samostalnosti
sastavnica. Polazei od takve
procjene prioriteta opredijelio
sam se predloiti prorektore za
sljedee etiri funkcije: za nasta-
vu, za znanost i meunarodnu
suradnju, za kvalitetu, kulturu
i umjetnost te za studente, stu-
dentski standard i studentski
sport.
Nastava kao temelj
Nastavna je djelatnost naj-
vaniji stup Sveuilita u Spli-
tu. U sreditu nastavnog proce-
sa je student koji treba usvojiti
upotrebljiva znanja i vjetine
kao okosnice uspjenog gospo-
darstva.
Nosilac je nastavno osoblje
koje moe i mora biti uzorni mo-
del, pa stoga ne smijemo dopusti-
ti ni najmanji stupanj toleranci-
je prema korupciji, nepotizmu
i neasnom ponaanju. Nuno
je osigurati uvjete u kojima e
studenti imati stvarnu korist
od pohaanja nastave, usvojiti
znanja i vjetine primjenjive i
potrebne tritu rada. U tu svr-
hu treba smanjivati studijske
grupe, poveati interakciju na-
stavnika i studenata, a radi kva-
litetne strune prakse osigurati
nastavne baze u suradnji s gos-
podarskim sektorom. Posebnu
emo panju posvetiti postaka-
demskoj edukaciji za usvajanje
rukovodeih vjetina. Ukupno
uzevi temelj nastave treba po-
stati uenje zasnovano na rjea-
vanju problema (Problem Based
Learning), a ne pasivni prijenos
injenica. I politiku upisa tre-
ba prilagoditi prostornim i ka-
drovskim kapacitetima i tritu
rada, pomaui one iji studen-
ti nalaze zaposlenje. Zbog stra-
tekog znaaja cjeloivotnog
uenja bez kojeg je napredak
dananjeg drutva nemogu, a
koje moe postati itekako efika-
san alat protiv nezaposlenosti,
smatramo da na naelu samoo-
drivosti trebamo osnovati Cen-
tar za cjeloivotno uenje. Radi
kvalitetnih udbenika, znan-
stvenog asopisa za studentske
radove i sl. unutar Sveuiline
knjinice formirat e se Sveu-
ilini izdavaki centar. Za sve
ovo potreban je dopunski an-
gaman, pa kao prorektoricu
za nastavu predlaem kolegicu
Rosandu Muli jer svi znamo da
je ve u svojem dosadanjem ra-
du pokazala i hrabrost i odlu-
nost i efikasnost, znaajke ne-
ophodne za ovako vane i kom-
pleksne zadatke.
Znanost i meunarodna suradnja
Znanstvena djelatnost je
drugi kljuni stup Sveuili-
ta u Splitu. Nova znanstvena
strategiju za razdoblje do 2020.
treba ocijeniti i postignua i ra-
zloge neizvrenja ciljeva, a u nje-
zinu temelju treba biti funkcio-
nalna integracija znanstvenih
kapaciteta Sveuilita u Splitu.
Treba maksimalno iskoristi-
ti infrastrukturu i opremu, ne
samo meu sastavnicama Sve-
uilita, kako bi bila dostupna
iroj tehnolokoj i gospodar-
skoj zajednici s kojom treba ra-
zvijati znanstveno-tehnoloke
parkove, spin-off kompanije i
druge oblike tvrtki i tehnologi-
ja izraslih na znanju. Iznimno
je vano poticati znanstveno-
istraivaki rad studenata i na-
stavnika. I na nivou Sveuilita
i na nivou sastavnica treba osi-
gurati da na najbolji i najper-
spektivniji znanstvenici dobi-
ju dovoljno vremena i najbolje
uvjete za znanstvena istraiva-
nja. Od vitalne je vanosti stal-
na edukaciju za pisanje projeka-
ta kroz programe cjeloivotnog
obrazovanja. Doktorske studije
treba organizirati na naelima
integracije istraivake i viso-
koobrazovne djelatnosti, radi
optimalnog koritenja raspolo-
ivih resursa i lakeg ukljuiva-
nja u europsku mreu doktor-
skih studija. U meunarodnoj
suradnji veliki broj potpisa-
nih sporazuma nije vodio kon-
kretnoj suradnji pa oekujem
da suradnju fokusiramo na 3-4
europska centra. Kolega Soldo
kojeg predlaem za prorektora
na ovom podruju nadolazea
je snaga, pokazao je da zna ra-
zvijati meunarodnu suradnju,
da zna pisati meunarodne pro-
jekte, da zna i pregovarati i jav-
no braniti stavove za koje se za-
lae. Uvjerio sam se u njegove
kvalitete, kroz suradnju u kojoj
smo postigli, takorei, ljudsku
sinergiju.
Kvaliteta i kultura
Kvaliteta i kultura kvalitete
osnova je cjelokupnog akadem-
skog ivota i temeljno drutve-
no pozvanje Sveuilita. Klju
je tenja za izvrsnou u ijem
su sreditu ljudi i njihovi poten-
cijali. Prioritete u borbi za kva-
litetu e velikim dijelom name-
tati vanjske recenzije za koje se
moramo dobro pripremiti, po-
sebno ujednaavanjem doku-
mentacije. Vane su nam meu-
narodne akreditacije, osobito za
programe koji izlaze na svjetska
trita ideja i iji se zavreni stu-
denti javljaju na svjetska trita
rada. U kulturi i umjetnosti Sve-
uilite treba imati lidersku ulo-
gu i zbog toga to su kulturni i
umjetniki projekti poluga za
ovo ubrzanje gospodarskog ra-
sta. Meu prioritete spada ra-
zvoj potrebne infrastrukture
na Kampusu radi poticaja radu i
stvaralatvu akademske zajed-
nice umjetnika, osiguranju pro-
stora kulturno-umjetnike ko-
munikacije unutar Sveuilita
i stvaranja uvjeta za lokalno, re-
gionalno, nacionalno i meuna-
rodno umreavanje kulturno-
umjetnikih projekata. Treba
unaprjeivati medijsku prepo-
znatljivost Sveuilita pri emu
list Universitas treba osuvreme-
niti sadrajima od zajednikog
interesa za Sveuilite i lokalnu
zajednicu. Bez obzira na pogre-
nu percepciju znanstvenog i
drutvenog znaaja humanisti-
ke, i nepotrebne sukobe na tom
planu, i nai korijeni i naa bu-
dunost poivaju na tim vrijed-
nostima od kojih neemo odu-
stati. U svoj program elio sam
unijeti novine u borbi za kvali-
tetu i pedagoki znaaj kulture
kako na Sveuilitu, tako i na
njegovu pozicioniranju prema
Gradu i gospodarskim subjekti-
ma. Kao prorektora za ovo pod-
ruje predlaem Branka Matu-
lia, umjetniki kompetentnu,
a organizacijski i upravno izni-
mno efikasnu osobu, potpuno
predanu svojim obvezama.
Studenti i sport
U razgovorima sa studenti-
ma prepoznali smo njihovu po-
trebu za svakodnevnim kon-
taktom s upravom Sveuilita
preko prorektora koji e studen-
te primati i rektorskom kolegi-
ju predlagati efikasna rjeenja
njihovih problema. Prioriteti
su poboljanje standarda, oso-
bito smjetaja i prehrane, omo-
guavanje boljih uvjeta za rad
studentskih udruga te izgrad-
nja komunikacijskih kanala iz-
meu poslodavaca i studenata
radi zapoljavanja i samozapo-
ljavanja. U fokusu na smjetaj i
prehranu poetni korak je otva-
ranje restorana na sastavnica-
ma udaljenima od Kampusa,
te sustav ugovora s privatnim
najmodavcima iji su kapaciteti
izvan turistike sezone prazni.
Studentskom zboru i udrugama
treba omoguiti prikladne pro-
store i na Kampusu i u suradnji
s Gradom. Sredinji okvir za re-
alizaciju svih tih aktivnosti tre-
ba postati Studentski centar.
to se sveuilinog sporta tie,
on je ogledalo akademskog i-
vota na svakom ureenom sve-
uilitu u svijetu, i jedan od te-
meljnih imbenika sportskog
sustava u cijeloj Europskoj uni-
ji. Treba omoguiti da bavlje-
nje sportom, i rekreativno i na-
tjecateljsko, pod mentorstvom
nastavnika i studenata Kinezio-
logije bude primjereno bodovno
vrednovano. U suradnji Sveui-
lita, Grada i sportskih saveza,
Split, kao najsportskiji grad s vi-
e od 15 posto studentskog sta-
novnitva, ima sve predispozi-
cije ne samo za visoke rezulta-
te u akademskom sportu, nego
i sve bitne preduvjete da sveu-
ilini sport postane brend po
kome e i Grad i Sveuilite bi-
ti prepoznati i izvan naih gra-
nica. Za sve ove poslove, iji se
znaaj ne moe procijeniti, kao
prorektora predlaem Borisa
Malea zbog njegove biografi-
je, energije i kompetencije.
PRIREDILA MAJA PEJKOVI - KAANSKI
Novi prorektori Sveuilita u Splitu
Jakov Duli,
znanstveni savjetnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo u
Splitu te vanjski suradnik Sveuilinog odjela za studije mora,
dobio je godinju nagradu za znanost u podruju prirodnih
znanosti.
sveuilini ivot
Boris
Male,
roen 1967., diplomu
profesora fizike kulture
stekao je 1992. na
Fakultetu prirodoslovno-
matematikih znanosti
i odgojnih podruja u
Splitu. Na Kineziolokom
fakultetu u Zagrebu
1999. postaje magistar, a
2002. i doktor znanosti.
Kao dragovoljac
Domovinskog rata 1991.
postaje pripadnikom
Specijalne policije i elitne
mornarike postrojbe
HRM-a gdje kao asnik
vodi i zapovijeda elitnom
vojnom postrojbom i
radi u zapovjednitvu za
izobrazbu i obuku. Na
matematikih znanosti
poinje raditi 1999., a od
2006. je na Kineziolokom
fakultetu u Splitu gdje
je izabran za redovitog
profesora i trenutno
obavlja dunost dekana.
Nositelj je triju kolegija
na preddiplomskom,
diplomskom i doktorskom
studiju, mentor 4
doktorata. Autor je 17 A1
radova i 56 A2 radova. lan
Matinog odbora za polje
pedagogije, edukacijsko-
rehabilitacijske znanosti,
logopedije i kineziologije.
Bio je glavni istraiva na
znanstvenim projektima
MZOS-a, recenzent u nizu
znanstvenih projekata
i asopisa, koautor
knjige, lan veeg broja
strukovnih udruga i drugih
organizacija, glavni urednik
monografije i niza zbornika
radova, organizator i
sudionik meunarodnih
konferencija. Samostalni
je ronilac i licencirani
uitelj skijanja. Nositelj je
Spomenica Domovinskog
rata i Domovinske
zahvalnosti.
Rosanda
Muli,
roena 1954., nakon
zavrene srednje kole
za medicinske sestre u
Splitu na Medicinskom je
fakultetu u Sarajevu 1978.
stekla diplomu lijenice, a
1984. postala specijalistica
epidemiologije. Godine
1986. u koli narodnog
zdravlja Andrija
tampar u Zagrebu
stjee titulu magistra, a
na Medicinskom fakultetu
u Sarajevu 1991. doktora
medicinskih znanosti. Kao
epidemiolog radi u Domu
zdravlja Konjic, na Zavodu
za javno zdravstvo BiH
te na Institutu pomorske
medicine HRM. Od 2005.
radi na Medicinskom
fakultetu te Pomorskom
fakultetu u Splitu gdje
trenutno obnaa dunost
dekanice. Izabrana
je u zvanje redovite
profesorice javnog
zdravstva i epidemiologije.
Autorica je 33 znanstvena
lanka indeksirana
u CC i SCIE bazama,
101 u neindeksiranim
publikacijama, 4 nastavna
teksta, koautorica 8
sveuilinih udbenika,
sudionica 5 znanstvenih
projekata. Prema
SCOPUS-u citirana je
960 puta. Pohaala je niz
strunih usavravanja na
podruju javnog zdravstva,
pomorske medicine,
postupanja u kriznim
situacijama i elementarnim
nepogodama; zavrila
je gestalt psihoterapiju;
lanica je Hrvatskog
lijenikog zbora,
Hrvatskog drutva
epidemiologa i
Meunarodne pomorske
zdravstvene organizacije.
Sudionica je Domovinskog
rata i nositeljica Spomenice
domovinske zahvalnosti.
Alen
Soldo,
roen 1970. godine, na
Pomorskom je fakultetu
u Splitu 1996. diplomirao
Pomorsko-ribarsku
tehnologiju, a 1999.
Pomorski promet, smjer
Nautika. Magistar
postaje 2001., a doktor
biotehnikih znanosti
(smjer Ribarstvo) na
Agronomskom fakultetu
u Zagrebu 2004. Na
Institutu za oceanografiju
i ribarstvo u Splitu radi od
1997. do 2006. kada prelazi
na Sveuilini odjel za
studije mora gdje je izabran
za redovitog profesora.
Obnaao je dunost
zamjenika proelnika
Sveuilinog odjela za
studije mora, a trenutno
je predstojnik diplomskog
studija Morsko ribarstvo.
Autor je 4 knjige, poglavlja
u 9 knjiga i 65 znanstvenih
radova u asopisima. Bio
je voditelj 14 i sudionik jo
desetak domaih i stranih
meunarodnih projekata,
lan dvaju urednikih
odbora i stalni recenzent
11 znanstvenih asopisa,
evaluator za EU program
Horizon 2020, te lan
pregovarake skupine RH
s EU za podruje ribarstva.
Znanstveni je savjetnik
Shark Conservation Society
i National Geographic
Hrvatska, lan Znanstvene
komisije Hrvatskog
ronilakog saveza,
obavlja poslove sudskog
vjetaka za ribarstvo.
Instruktor je ronjenja,
bavi se podvodnim video
i fotosnimanjem, te
dubinskim ronjenjem.
Dobitnik je godinjeg
priznanja Ministarstva
pomorstva, prometa
i infrastrukture za
promicanje pomorskih
znanosti u 2012. godini.
Branko
Matuli,
roen 1963., diplomu
profesora Likovnog odgoja
i likovnih umjetnosti
stekao je 1989. na
matematikih znanosti i
studija odgojnih podruja
u Splitu. Na sveuilinom
centru za poslijediplomske
studije u Dubrovniku
1994. stjee znanstveni
magisterij, a na Filozofskom
fakultetu u Zadru 2001.
doktorat humanistikih
znanosti. Od 1990. do 1998.
konzervator-restaurator
je u Ministarstvu
kulture, a od 1998. do
2005. na Hrvatskom
restauratorskom zavodu.
Od 2005. zaposlenik je
UMAS-a gdje je izabran za
redovitog profesora. Vodio
je Odjel za restauraciju
UMAS-a, u dva mandata
obnaao je dunost dekana,
a trenutno je voditelj
Odjela za kvalitetu. Autor
je 2 knjige, poglavlja u 3
knjige i 10 znanstvenih
radova u asopisima. Bio je
voditelj projekta MZOS-a;
organizator je prvog
Kongresa konzervatora-
restauratora RH; sudionik i
lan organizacijskih odbora
mnogih meunarodih
skupova; voditelj i sudionik
150 konzervacijsko-
restauracijskih projekata
na spomenicima; autor
vie elaborata zatitnih
zahvata na spomenicima;
recenzent vie asopisa
i studijskih programa;
autor i koautor 13 izlobi i
kataloga te niza strunih
radova na skupovima;
mentor diplomskih radova
i doktorskih teza. Dobitnik
je godinje dravne
nagrade Vicko Andri za
izvanredna postignua u
podruju zatite kulturne
batine za 2012.
Godinje nagrade
za znanost
Odbor za podjelu dravnih nagrada za znanost donio je
jednoglasnu odluku o dodjeli dravnih nagrada za znanost
za 2013. godinu. Sjednicom je predsjedao predsjednik Hrvat-
skoga sabora Josip Leko, ujedno i predsjednik toga Odbora.
Dobitnici su i dvojica profesora i jedan vanjski suradnik Sve-
uilita u Splitu.
Ivica Puljak,
redoviti profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva
i brodogradnje, dobio je godinju nagradu za znanost u
podruju prirodnih znanosti.
Jano Terzi,
redoviti profesor Medicinskoga fakulteta, dobio je godinju
nagradu za znanost u podruju biomedicinskih znanosti.
RUJAN

1. upanijski struni skup
za nastavnike i uitelje Split-
sko- dalmatinske upanije,
AZOO
2. TII Summer School, Ured
za transfer tehnologije
3. Erasmus info dan, Ured za
meunarodnu suradnju
4. Izloba fotografija: Kraj-
obraz i bioloka raznolikost
delte Neretve, Udruga Divi-
na Natura, Metkovi
5. IV. meunarodni simpozij
botaniara, PMF
6. Welcome meeting za stu-
dente, Ured za meunarod-
nu suradnju
LISTOPAD
1.Slikarska izloba iz ciklusa
Svatko na svojoj strani : Vuk
Jevremovi (Jelsa) i Marijan
Richter (Zagreb)
2. ESN Erasmus sastanak
za studente, Ured za meu-
narodnu suradnju
3. Tribina u povodu obljet-
nice ubojstva Bruna Bui-
a, Hrvatska udruga Be-
nedikt i Udruga studenata
Imotske krajine
4. to emo jesti u buduno-
sti? dr. sc. Tea Bilui, KTF
5. Program i izloba u spo-
men na stvaranje KUD-a
Student te prve generacije
splitskih studenata
6. British council dodjela
diploma polaznicima kole
stranih jezika
7. DAAD (Deutsche Akade-
Sveuilina knjinica u Splitu
mische Austausch Dienst)-
Information event, Ured za
meunarodnu suradnju.
8. Radionica o novostima u
bazama podataka ScienceDi-
rect, Scopus i Ebooks, Elsevier

9. Serija predavanja Udruge
studenata povijesti Toma
Arhiakon u povodu 330.
obljetnice poetka oslobaa-
nja Dalmacije od Osmanlija:
Kristina Tara, Mate Boi,
Matea Mihaljevi Jurkovi,
Jelena Milainovi
10. Tribina Odgovornost
i uloga medija u drutvu,
Udruga Split misli
11. Sastanak Erasmus koor-
dinatora, Ured za meuna-
rodnu suradnju
12. Priprema za polaganje
strunog ispita opi dio,
AZOO
13. Konferencija - Aktivni u
zajednici, Nacionalna zakla-
da za razvoj civilnog drutva
STUDENI
1. VI.meunarodni grafiki
bijenale Splitgraphic 2013.;
Samostalna izloba
Ingrid Ledent
2. Predavanje Ingrid Ledent:
Evolution of works 1980.-
2013.: about concept and
tehnics
3. Radionica za bibliotekare
Pristup bazi podataka CA-
BAbstracts
4. Izazovi koritenja EU fon-
dova u Splitsko-dalmatin-
skoj upaniji, EU zastupni-
ca Ivana Maleti
5. Effata program cjelovi-
te kranske formacije, Fra
Ante Vukovi, Studentska
udruga SKAC St
6. Predavanje Dangers of
counterfeit Medication,
Nathan Sigworth
7. Tribina Kulturno uzdiza-
nje studenata, S4S
8. Struni skup za nastavni-
ke grada Splita, AZOO
9. Struni skup za knjini-
are Specijalne knjinice,
CSSU
10. Cambridge Day, Cam-
bridge University Press
11. Predavanje o dravnoj
maturi, Puko otvoreno ui-
lite Algebra
12. Studentska putovanja
Javna tribina S4S
13. Studentska konferencija
Student pred vratima Europe
PROSINAC
1. Tribina o izborima u Stu-
dentskom zboru, S4S
2. Obiljeavanje meunarod-
nog dana volontera, Civilna
udruga Mi
3. Javna tribina Cijepljenje:
spas ili rizik, dr. Lidija Gaj-
ski
4. Izloba u povodu 69. godi-
njice osloboenja Splita i 68.
godinjice osloboenja Dal-
macije od faistike okupa-
cije, Udruga antifaistikih
boraca grada Splita
5. Promocija Leksikona so-
cijalne ekologije prof. dr.
sc. Ognjen aldarevi, prof.
dr. sc. ime Pili, prof. dr. sc.
Ivan Cifri, mr. Petar Krolo
6.Tribina o studentima s po-
sebnim potrebama, S4S
7.Studija o utjecaju na okoli
Projekta druba Adria so-
cioloki aspekti, prof. dr.sc.
Ognjen aldarevi
8. Predstavljanje web-aplika-
cija uenika kole za dizajn,
grafiku i odrivu gradnju
9. Hrvatsko- japanski projekt
identifikacije rizika i plani-
ranja koritenja zemljinog
prostora u okolici Omia
10. Radionica o sustavu kva-
litete na visokim uilitima
11. Etiki aspekti ameri-
kog intervencionizma: ljud-
ska prava kao djelotvorna
strategija mijenjanja me
unarodnog poretka i nji-
hov utjecaj na globalne mi-
gracije, dr. sc. Jadranka Po-
lovi, Struni studiji Sveui-
lita u Splitu
SIJEANJ
1. Struni skup uitelja i na-
stavnika Splitsko-dalmatin-
ske upanije, AZOO
2. Seminar razredne na-
stave uitelja i nastavnika
Splitsko- dalmatinske upa-
nije, AZOO
3. Struni skup uitelja i
nastavnika grada Splita,
AZOO
4. Info dan Zdravlje, demo-
grafske promjene i kvalite-
ta ivota, Marie Curie Sklo-
dowska Akcija i Obzor 2020.
5. Prezentacija projekta i
analiza uloge i utjecaja mla-
dih na medije, rasprava o
asopisu CBS, studentska
udruga Split misli
6. Prezentacija The CARL
ZEISS Electron Microsco-
py Innovative Technology
for Life Science and Materi-
al Science, UTT
7. Predavanje Ante Raosa,
predsjednika Mree udruga
osoba s invaliditetom Dal-
macije studentska udruga
IMEF
8. Struni skup za profesore
engleskog jezika, VBZ
9. Dani zdravlja, udruga He-
alth care
10. Bribirska glavica - povije-
sno znaenje, pregled istrai-
vanja i budunost Hrvatske
Troje, dr. Danijel Dino, dr.
Ante Miloevi
11. Predavanje u povodu da-
na Australije u Splitu, Nj.E.
Susan Cox, veleposlanica
Australije
12. Ciklus predavanja u po-
vodu 200. obljetnice propa-
sti ilirskih pokrajina u orga-
nizaciji Udruge studenata
povjesti Toma Arhiakon:
Mate Boi, Ivan Rak, Jele-
na Milainovi, Matea Mi-
haljevi Jurkovi
13. Prezentaciju JEOL elek-
tronska mikroskopija,
UTT
14. Prezentacija proje-
kata EU namijenjenih
mobilnosti mladih, s
posebnim naglaskom
na mogunost volonti-
ranja u EU kroz aktiv-
nost Europske volon-
terske slube, Udruga
Help
VELJAA
1. Prezentacija o pro-
voenju online anke-
ta, Odjel za kvalitetu
Sveuilita u Splitu 2.
Kako pripremiti pro-
jekt - radionica, UTT
3. Izloba glazbala, akadem-
ski kipar Stipan Kujundi
4. Sveuiline tribina - Pri-
jeti li Europi novi hladni
rat?, mr. sc. Zoran Malenica
s Pravnog fakulteta u Splitu
5. Predavanje - EU-TEA-
MING: Izvrsnost, zajedni-
kim snagama, Dr. Olivier
Kttel, voditelj Odjela za eu-
ropske poslove na vicar-
skom Institutu za Tehnolo-
giju (EPFL), vicarska
6. Info dan u povodu skorog
Sveuilina je knjiinica
odavno prerasla okvire
biblioteke i ve nekoliko
godina funkcionira kao
kulturni centar splitskog
Sveuilita, koji treba
bitno doprinijeti stvara-
nju sveuilinog identi-
teta. To je i bila jedna od
njenih bitnih namjena,
jo od kad ju se planiralo
izgraditi na Kampusu.
Ostvarivanje te uloge
najbolje se vidi iz razno-
likosti programa to ih
proizvodi ili ugoava:
umjetnike izlobe i do-
gaanja, popularizacija
znanosti, radionice, sim-
poziji, tribine na aktual-
ne teme, sveanosti. Ov-
dje donosimo popis tih
dogaanja u akademskoj
godini 2013./2014.
PRIREDIO:
DANIJEL GUDELJ
Sveuilina knjinica u Splitu
Natjeaja za mobilnost stu-
denata u akademskoj godi-
ni 2014./15. u okviru progra-
ma Erasmus+
7. Prijedlog novog zakona o
radu, nezavisni hrvatski sin-
dikati
8. Izloba Anne Frank po-
vijest za sadanjost, Hrvat-
ska edukacijska i razvojna
mrea za evoluciju sporazu-
mijevanja
9. China & Asian IPR Help-
desk: Uvod u zatitu intelek-
tualnog vlasnitva u Kini
i jugoistonoj Aziji,
UTT
10. Sveuilina tribi-
na: Klimatske pro-
mjene to znamo i
to ne znamo, prof. dr.
Darko Korain PMF
OUJAK
1. WorkShop - ra-
zvoj u Symfony fra-
meworku i upozna-
vanje polaznika s
trenutno jednim od
najpopularnijih fra-
meworka na PHP-u,
Tvrtka Locastic
2. Erasmus plus,
Ured za meunarod-
nu suradnju
3. Globalizacija i duevno
zdravlje, predava prof. dr.
sc. Goran Dodig
4. Veer zaviajne poezije
- gosti/pjesnici: Nediljko
Begi, Marina apalija,
Ivica ui, Mladen Vuko-
vi i Sinia Vukovi, mode-
rirali Ivana agalj i Dani-
jel Gudelj
5. Komunikacija i razumi-
jevanje, predavanje u orga-
nizaciji studentske udruge
Fokus: Studentski ir
6. EIT ICT Labs Outreach
Program Europe, UTT
7. Izgraivanje identiteta
predavanje u organizaciji
studentske udruge Fokus:
Studentski ir
8. Prednosti i mane inti-
mnih odnosa predavanje
u organizaciji studentske
udruge Fokus: Student-
ski ir
9. U dodiru znanosti seri-
ja radionica namijenjenih
studentima i znanstvenim
novacima u sklopu XI. fe-
stivala znanosti
10. Kreimir Macan - O
javnom nastupu - javno
predavanje
11. Promocija knjige Osno-
ve marketinga i menad-
menta neprofitnih or-
ganizacija grupe autora:
Nika Alfirevi, Jurica Pa-
vii, Ljiljana Najev aija,
Zoran Mihanovi i Jelena
Matkovi
12. Nedovrene moder-
nizacije: izmeu utopije
i pragmatizma - arhitek-
tura i urbanizam u soci-
jalistikoj Jugoslaviji i
zemljama sljednicama,
Drutvo arhitekata Split
TRAVANJ
1. Konferencija: Istraivanje
i inovacije, specijalizacija za
pametan, ukljuiv i odriv
razvoj, UTT
2. Izloba fotografija Tijelo
autorice Lili Zaneta
3.UDK u praksi novo izda-
nje UDK 2013., Centar za stal-
no struno usavravanje
4. Tjedan otvorenih ventila
2014. - Studentska udruga
Oceanus: Ronjenje nekad
i danas prof.dr.sc. Alen
Soldo, Fiziologija ronjenja
prof.dr.sc. Zoran Vali,
Edukacija u ronjenju prof.
Igor Glavii, Ronioc HRM-
a Ivan Grizelj (HRM), Eko-
loka akcija ienja izvora
rijeke Cetine - Robert Kra-
mari (HRM)
5. Edukacija za koordinatore
dravne mature, Sveuilite
u Splitu
6. Utjecaj studentskih medi-
ja na studentske institucije,
studentski portal Student-
ski.hr
7.Knjiga albe i pohvala, S4S
8.Radionica o temi energet-
ske uinkovitosti, Grad Split
9. Izloba Vizualiziranje Ve-
necije /Zadra nove tehno-
logije za urbanu povijest,
DAS i Sveuilina knjinica
u Splitu
10. No knjige 2014. - Veer
poezije u organizaciji Dru-
tva hrvatskih knjievnika
Split i Sveuiline knjini-
ce Split
11. WorkShop - razvoj u Sym-
fony frameworku i upozna-
vanje polaznika s trenutno
jednim od najpopularni-
jih frameworka na PHP-u
Locastic
12. Startup weekend - JU RE-
RA S.D. za koordinaciju i ra-
zvoj Splitsko-dalmatinske
upanije, pod pokrovitelj-
stvom Ministarstva podu-
zetnitva i obrta
13.Samostalna izloba aka-
demskog slikara Predraga
Leia
14. Press konferencija u po-
vodu drugog po redu odra-
nog VIDIK festa u organiza-
ciji Hrvatske udruge Bene-
dikt
SVIBANJ
1. Kako napisati i prijaviti
projekt radionica nami-
jenjena studentima i stu-
dentskim udrugama, Stu-
dentski zbor
2. Info sastanak - Erasmus
studijski boravak, Ured za
meunarodnu suradnju
3. Interpolacija staro-no-
vo graditeljske batine
Bosne i Hercegovine, pre-
davanje prof. dr. Nermina
Mujezinovia, Internatio-
nal BURCH University, Sa-
rajevo
4. Homines volantes, izlo-
ba skulptura Zdenke Bilu-
i
5. Iz bosanskohercegova-
ke konzervatorske prakse,
intervencije na povijesnim
kamenim graevinama,
predavanje prof. dr. Ner-
mina Mujezinovi, Inter-
national BURCH Univer-
sity, Sarajevo
6. Prezentacija Erasmus
Mundus diplomskih i posli-
jediplomskih studija, Ured
za meunarodnu suradnju
7. Radionica: Spasimo EU
izbore, Zaklada Friedrich
Ebert
8. ProQuest Trai ni ng
and Information Event,
SVKST
9. Sastanak prodekana
Sveuilita u Splitu, Ured
za znanost
10. Erasmus staff week,
Ured za meunarodnu su-
radnju
11. Savjetovanje na temu
geodetski projekt, Drav-
na geodetska uprava.
LIPANJ
1. EU Research Commu-
nity of Practice, UTT
2. Micro & Nano Structu-
res inspired by Nature,
prof. dr. Simeon Stoya-
nov, Ured za znanost Sve-
uilita u Splitu
3. A Global Mercury Ob-
servation System for the
improvement of mercury
models for the atmosphe-
re and ocean, dr. Johannes
Bieser (Chemistry Tran-
sport Modelling Group,
Institute for Coastal Rese-
arch, Helmholtz Zentrum
Geesthacht, Geesthacht,
Germany), Sveuilite u
Splitu
4. Drutvo knjiniara
Split - sastanak
5. upanijski struni skup
za uitelje razredne nasta-
ve, AZOO.
6. Iz povijesti pisanja po-
vijesti ili kako se pisala
povijest, Meuupanijski
struni skup uitelja i na-
stavnika povijesti Zadar-
ske, ibensko-kninske,
Splitsko- dalmatinske i
Dubrovako-neretvanske
upanije
7. Ciklus slikarskih izlo-
bi Svatko na svojoj strani
Vesna Sokoli (Zagreb) i
Milan Berbu (Zagreb)
SRPANJ
1. Ljetna arhivistika kola,
Filozofski fakultet
2. Prezentacija News in
NMR, MS, SEM and TEM
instruments, UTT
3. Program energetske ob-
nove obiteljskih kua za raz-
doblje od 2012. do 2020. godi-
ne, Ministar zatite okolia
i prirode Mihael Zmajlovi,
direktor fonda za zatitu oko-
lia i energetsku uinkovi-
tost Sven Muller
4. Ciklus slikarskih izlobi
Svatko na svojoj strani - Ko-
raljka Beker (Zagreb) i Ro-
berta Vili (Zagreb)
dogaaji
Bioetika znanost
preivljavanja i most
prema budunosti
Struno
vijee Centra
Jozo izmi, Pravni fakultet Sveuilita u Splitu,
predsjednik Strunog vijea
Ante ovi, Filozofski fakultet u Zagrebu
Izet Hozo, Medicinski fakultet u Splitu
Ana Jelii, Centar za forenzike znanosti
Sveuilita u Splitu
Silvana Karai, Trogir
Ivica Kelam, Osijek
Katica Knezovi, Uiteljski fakultet u Zagrebu
Amir Muzur, Medicinski fakultet u Rijeci
Mislav Kuko, Filozofski fakultet Split, voditelj Centra
Emil Kuan, Filozofski fakultet Split, tajnik Centra
EIris Tiac, Odjel za filozofiju Sveuilita u Zadru
Internacionalne perspektive
Hrvatska je posta-
la sredite intenzivne
i produktivne bioeti-
ke rasprave. Inovativ-
ni koncept integrativne
bioetike koji se ve ra-
zvio u cijelu mreu bioe-
tikih centara danas je s
naim Centrom za inte-
grativnu bioetiku dobio
jo jedan punkt za inter-
disciplinarno poveziva-
nje znanstvenika unu-
tar Filozofskog fakulte-
ta i Sveuilita u Splitu.
Uvjeren sam da je
upravo na Filozofskom
fakultetu mjesto jednoj
bioetici koja eli izgraditi
mostove izmeu duhov-
nih i prirodnih znanosti
i koja je usmjerena protiv
puko instrumentalnog
odnosa prema prirodi.
Zadae naeg novog
Centra za integrativnu
bioetiku su izrada i izvo-
enje istraivakih i in-
frastrukturnih projeka-
ta, formiranje i odrava-
nje dokumentacijskih i
tematskih cjelina knji-
nog fonda, stvaranje di-
gitalnih baza podataka
i umreavanje s bioeti-
kim centrima u zemlji i
inozemstvu, razvijanje i
podravanje interdisci-
plinarne znanstvene ra-
sprave u podruju bioe-
tike tribine, okrugli
stolovi i simpoziji.
Od srca nam elim
dug i uspjean rad.
Na svjetskoj
flozofskoj sceni
Dobili smo Centar u svjetski prepoznatljivom, prekra-
snom prostoru, s opremom i bibliotekom i vjerujem da e-
mo u suradnji s naim kolegama iz srodnih centara ostvariti
vie nego zanimljivu djelatnost. Centar je ustrojen na Filo-
zofskom fakultetu u Splitu, ali nee biti ogranien na na
fakultet. Ve je iz sastava Strunog vijea vidljivo da Cen-
tar reflektira sloenost, interdisciplinarnost pa i pluriper-
spektivizam bioetike kao discipline. Mogunosti za razvoj
ovog Centra, za razvoj bioetike, jako su izraene i na naoj
lokalnoj, splitskoj razini, i na nacionalnoj, i na regionalnoj
razini jugoistone Europe, ali i na i globalnoj razini. Ono
to je meni kao voditelju splitskog Centra za integrativnu
bioetiku osobito blisko njena je filozofska dimenzija. I kao
lan Upravnog odbora svjetske federacije filozofskih dru-
tava, i kao lan Odbora FISP-a za bioetiku i etiku znanosti
iskusio sam u kojoj je mjeri bioetika prisutna na svjetskoj
filozofskoj sceni. Mislimo, dakle, da e ovaj Centar otvoriti
za sve te perspektive od lokalne do internacionalne razine.
Ante ovi, voditelj Referalnog centra za bioetiku u jugoistonoj Europi
ini se da pred ovakvim
znalcima mogu pritedjeti na-
elni uvod o ideji bioetike, inte-
grativne bioetike, i panju usre-
dotoiti na organizacijski okvir
u kojem se dogaa otvaranje
ovog Centra. Sluajui zaokru-
eno izlaganje o bioetici to ga
je uvaeni dekan odrao u svo-
me uvodnom slovu, prisjeam
se koliko sam puta kolegu Jaki-
Tradicionalna etika nije bila
u stanju osigurati orijentaciju u
novoj povijesnoj situaciji, koju
je u bitnome odredila ugroe-
nost opstanka i zabrinutost za
budunost, i to zbog svoje kon-
stitucionalne ogranienosti.
Ona je, naime, usredotoena
na ovjeka i uzajamnost odno-
sa u zajednici moralnih bia te
iz vidokruga moralne odgovor-
nosti u potpunosti izostavlja pri-
rodu, druga iva bia, pa time i
budunost ovjeanstva.
No, taj orijentacijski vaku-
um brzo je i produktivno pre-
vladan, jer je u ozraju heuri-
stike straha (H. Jonas) nastao
niz novih etikih projekta i ini-
cijativu to je u konanici uspo-
stavilo jednu posve novu etiku
kulturu sa znatno proirenim
horizontom moralne odgovor-
nosti.
Nastanak i europeizacija
bioetike
Bioetika je nedvojbeno naj-
vaniji i odreujui projekt u
sklopu nove etike kulture.
Nastala je u Americi 70-ih go-
dina prolog stoljea kao zna-
nost preivljavanja i kao most
prema budunosti u promilja-
njima Van Rensselaer Pottera,
nazvanog ocem bioetike. U
poetnoj fazi razvoja, u Potte-
rovoj viziji bioetika se pojavila
kao orijentacijski odgovor na
prijetee opasnosti suvremene
znanstveno-tehnike civilizaci-
je. Meutim, ve u sljedeoj eta-
pi, dok se bioetika ekspanzivno
irila unutar SAD-a, ali i diljem
svijeta, rapidno je slabila njena
izvorna usmjerenost na global-
nu problematiku suvremenog
svijeta. Na kraju je, u ameri-
kim relacijama, bioetika izgu-
bila potterovski vizionarski
potencijal te se dominantnim
dijelom vratila u koloteine me-
dicinske etike.
Utoliko je vaniji bio proces
europeizacije bioetike koji je
najprije programski, a potom i
projektno iniciran 2004. godine
uspostavljanjem suradnje nje-
makih i hrvatskih bioetiara
da bi se u iduim godinama od-
vijao u razliitim formama bio-
etike suradnje u irem podru-
ju jugoistone i srednje Europe.
Na crti programske zamisli da
je bioetiku u njenoj novoj razvoj-
noj fazi potrebno utemeljiti na
eurokontinentalnoj filozofskoj
i duhovnoj tradiciji izgraen je,
u okvirima zamanog meuna-
rodnog projekta (2004.-2011.),
inovativni koncept integrativ-
ne bioetike.
Split kao bioetiko sredite
Nakon okonanja tog projek-
ta, integrativna bioetika nasta-
vila je svoju duhovnu egzisten-
ciju kao meunarodno prepo-
znatljiv i konkurentan koncept,
posebice u odnosu na medicin-
sko-etiku regresiju amerike
bioetike. S druge strane, nastav-
ljena je izgradnja njenog institu-
cionalnog okvira u precizno ra-
zraenoj organizacijskoj viziji
Znanstvenog centra izvrsnosti,
koji se od 2011. godine gradi kao
mrea bioetikih punktova na
hrvatskim sveuilitima s pu-
nom otvorenou za nova pove-
zivanja.
Otvaranjem Centra za inte-
grativnu bioetiku Split posta-
je jedno od bioetikih sredita
u institucionalnoj mrei inte-
grativne bioetike. Prednost je
mrene strukture da u njoj sva-
ki punkt poprima ulogu sredi-
ta. Treba na kraju rei da je
formalna odrednica bioetikog
sredita u sadrajnom pogledu
itekako opravdana i da se za-
sniva na bioetikom potenci-
jalu splitske sredine. Split ima
respektabilnu tradiciju bavlje-
nja bioetikom, razvijen bioe-
tiki senzibilitet, vodea ime-
na aktualne bioetike rasprave
(N. Viskovi, L. Tomaevi, M.
Kuko), ali i darovitu generaci-
ju mladih bioetiara (A. Jelii,
S. Karai, E. Kuan).
Iz uvodnog slova Aleksandara Jakira,
dekana Filozofskog fakulteta
Mislav Kuko, voditelj Centra za bioetiku
ra nagovarao da doe na Loinj-
ske dane bioetike odrati preda-
vanje o bioetici, to je on uvijek
odgaao. Tek sada sam shvatio
kako je zapravo ekao da mi do-
emo u Split u duhu one ako ne-
e Muhamed brdu, onda e brdo
Muhamedu.
Utoliko prije elim zahva-
liti dekanu Jakiru na snanoj
i djelotvornoj podrci koju je
pruao projektu udomaivanja
bioetike na Splitskom sveuili-
tu. Zahvaljujem takoer deka-
nu Pravnog fakulteta Jozi iz-
miu na njegovu doprinosu, te
urednitvu Universitasa, jedi-
nog hrvatskog sveuilinog li-
sta, u kojem je jo prije dvije go-
dine studioznim, ali i profetski
intoniranim prilogom o inegra-
tivnoj bioetici medijski prireen
teren za dananji dogaaj. Za-
hvaljujui i njima i onima koje
u spomenuti tek na kraju ovo-
ga obraanja, u Splitu su stvo-
reni idealni uvjeti za instituci-
onalno etabliranje bioetike kao
nove discipline koja je nastala u
odgovoru na izazove suvreme-
nog svijeta. U tom smislu, uvje-
ren sam da je mnogo bolje da je
u ovaj prostor s pogledom na
drevni Peristil ula jedna svjet-
ska ideja nego Svjetska banka.
Orijentacijski
vakuum Novog vijeka
Onog momenta kada je na
Hiroimu baena atomska bom-
ba, simboliki je dovren novi
vijek kao epoha koju je obilje-
io znanstveno-tehniki napre-
dak, pokretan idejom znanja
kao moi. U tom je momentu
znanstveno-tehniko ovlada-
vanje prirodom dospjelo do to-
ke obrata u kojoj se pretvorilo u
izravnu opasnost za opstanak
ovjeka. A nakon to je, u idu-
im desetljeima, ovjek ovla-
dao genskim iframa ivota
otvorile su se tehnike mogu-
nosti genetikog manipuliranja
i ugroavanja ivota u svim nje-
govim oblicima.
Splitski centar za bioetiku na FF-u
dogaaji
Pravo ime bioetike:
ljubav prema ivotu
Fra Luka Tomaevi:
... Sveti Bonaventura, jedan od najveih teologa srednjeg vijeka,
svijet ovjeka nazvao je kuom svijeta. U kui svijeta imaju pravo
svi biti. Svi smo dobrodoli. To je ta ideja. Bioetika u svijetu znai:
ivot u svijetu mora biti dobrodoao svima. Fantastino je to
formulirao Ivan Cifri: Bioetika ekumena. Moja je namjera
bila da uem u dijalog kao kranski teolog - nisam ni budistiki
ni muslimanski - sa znanostima, filozofijom etikom koju sam
donekle poznavao, ali i sa znanou kao istraivanjem koje nosi
tehnoloki napredak. Da to bude sjecite ne neprijateljstava,
nego sjecite razliitih perspektiva integrativne bioetike. Jer za
mene je pravo ime bioetike ljubav prema ivotu...
Zbog kompleksnosti pro-
blemskog podruja i istrai-
vakog potencijala, ali i dija-
loke i pomirbene uloge koju
igra izmeu znanosti, drutva,
religija i kultura te svog inter-
disciplinarnog karaktera, bio-
etika je ak samo obiljeje no-
vog doba, ili ovo jest doba bio-
etike. Predstavljajui se kao
etika ivota i znanost o ivo-
tu, bioetika je zainteresirala
mnoge znanstvenike, stru-
njake, novinare, umjetnike,
religiozne voe, ali i javnost
diljem svijeta. Vani inicijato-
ri, ponekad i provokatori, a od
samih poetaka ravnopravni
sudionici brojnih bioetikih
rasprava bili su i ostali teolo-
zi, posebice iz podruja teolo-
ke antropologije i moralne te-
ologije.
Od nekolicine znanstve-
nika teologa koji u Hrvatskoj
vjerno i ustrajno prate bioeti-
ku od samih poetaka u okvi-
rima nove medicinske etike,
istie se i autor knjige koju ov-
dje predstavljamo, profesor
moralne teologije na Katoliko
bogoslovnom fakultetu Sveu-
ilita u Splitu, franjevac, prof.
dr. sc. Luka Tomaevi.
Radei mnogo na senzibi-
liziranju javnosti za bioetiku
problematiku, ali iz perspek-
tive morale teologije, Toma-
evi je postao prepoznatljiva
linost na Hrvatskoj bioeti-
koj sceni. Govorom o ivotu
koji nije samo bioloka datost,
o ovjeku koji nije samo meso
ili o moralu koji nije samo po-
slunost, fra Luka je teoloku
bioetiku uklopio u evanelje
ivota. Bioetiki autoriteti tu
su interpretaciju nedavno uvr-
stili u niz biblioteke Bioetika,
izdavake kue Pergamena ko-
ja godinama publicira bioeti-
ke novosti u Hrvatskoj.
Iza jednostavnog naslova
Bioetika iz teoloke perspekti-
ve i korica s prepoznatljivom
Rossijevom fotografijom pape
Ivana Pavla II. s bijelom golu-
bicom, iz Reutersove arhive,
otkriva se aktualan i pouan
sadraj knjige koja itatelja
vodi kroz povijesni i krono-
loki razvoj bioetike, od nje-
nog nastanka na amerikom
kontinentu do ekspanzije na
ostatak svijeta uslijed ega se
dogodio problemski, metodo-
loki i konceptualni preobra-
aj bioetike i to posebice u Hr-
vatskoj gdje se rodila integra-
tivna bioetika.
Specifini teoloki
doprinosi bioetici
Teoloko poimanje ivota i
smrti, bolesti i zdravlja, tijela
i tjelesnosti, ovjeka i osobe,
ljudskog dostojanstva i prava,
ali i poimanje zadae skrbi za
ivot i inzistiranje na osobnoj
odgovornosti pojedinaca za op-
stanak ivota kao i mnoge dru-
ge nepresune teme, poput pra-
vednosti, solidarnosti i ljubavi,
pokazale su se kroz vrijeme ne-
izostavnim materijalom u bio-
etikim javnim i znanstvenim
raspravama. Teoloka inter-
pretacija sadanjeg svijeta i
Luka Tomaevi, Bioetika iz teoloke perspektive, str. 339,
biblioteka Bioetika, Pergamen, Zagreb, 2014.
PIE: ANA JELII
njegovih problema baca ujed-
no na njih jedno novo svjetlo i
nudi rjeenje za postojee neda-
e i strahove ne doputajui o-
vjeku da upadne u beznae. Te-
ologija ujedno pokuava i uspi-
jeva pridonijeti odreivanju tih
drutvenih problema nastalih
uslijed prebrzog znanstveno -
tehnikog napretka i novijih
kapitalistikih strujanja koji su
uzrokovali krizu zapadne eti-
ke, ali i osobne moralnosti. Ra-
zvojni put bioetike koji je pro-
fesor Tomaevi u svojoj knjizi
preao zapravo je zahtijevan i
dugaak put od brige oko euta-
nazije ili dobre smrti, do eubi-
ozije, suvremenih nastojanja,
kranskih, teolokih ali i bioe-
tikih, u prilog dobrog ivota. U
srcu teoloke misli i svih pasto-
ralnih i bioetikih nastojanja,
pa i ove knjige je dakle ivot koji
tei punini, smislu i kulturi ko-
ja ga promie. Ne marginalizi-
rajui pitanja prava na dobru
smrt (eutanaziju), pitanja skr-
bi u posljednjim danima ivota
(palijativnu skrb), medicinska
dostignua i tehnika poma-
gala (rehabilitacijsku bioeti-
ku), znanstvena istraivanja
(po naelima povjerljivosti,
istinitosti, ublaavanja i sprje-
avanja patnje, slobode izbora
i ljudskog dostojanstva) ili eko-
loke probleme (ekoteologiju)
Tomaevi prednost ipak daje
ivotu i to ivotu iz perspektive
kranskog personalizma, koji
je okosnica knjige.
Duhovnost u tragovima
Spomenuti, znanstveni, an-
tropoloko - metafiziko - te-
oloki stav ovjeka promatra
pod vidom njegove stvorenosti
i jedinstvenosti, neotuiva do-
stojanstva i slobode, obdarenog
ivotom koji odie svetou i da-
rovanou koje ne umanjuju o-
vjekovu odgovornost, dapae.
ivot je, da bi se sauvali uvje-
ti koji ga omoguuju, potrebit
ovjeka sustvoritelja i kreativ-
nog subjekta, projektanta bu-
dunosti koji potuje sva iva
bia. Ovaj zahtjev skriva u sebi
duhovnost koju je gajio Sv. Fra-
njo. Franjevaka duhovnost ko-
ja je obiljeila ivot i rad autora
ove knjige, profesora Tomae-
via, mnogi bioetiari posebice
simpatiziraju jer im slui kao
inspiracija i nadahnue u borbi
za ivot. Naposljetku, kran-
ska teoloka bioetika ostavti-
na, koju je fra Luka Tomaevi
predstavio u svojoj knjizi Bioe-
tika iz teoloke perspektive, za-
jedno s ostalim perspektivama
unutar integrativne bioetike i-
ni, ako ne ba garanciju, onda
vrst temelj za izgradnju ovje-
nijeg ivota nadolazeih genera-
cija. Plemenitiji cilj od ovog te-
ko si moemo postaviti.
Pionirska uloga
Nikole Viskovia
Prof. Nikola Viskovi
bioetikom se bavi od kra-
ja 80-ih godina, da bi mu
u devedesetima, bioetika
postala najvanijom pre-
okupacijom. U hrvatskim
okvirima nesumnjivo pio-
nir bioetike, Nikola Visko-
vi nam je preko Pravnog
fakulteta ostavio hemero-
teku koja sadri vie od
250 fascikli novinskih la-
naka na vie jezika koji se
na ovaj ili onaj nain bave
bioetikim problemima ili
temama, u razdoblju du-
em od sto godina. Uz ma-
pe, radi se o preko 40 kutija
knjiga. Uz vlastite biljeke
Viskovi je svu tu grau su-
stavno kategorizirao po te-
mama i godinama.
U korist teze o pioniru
bioetike trebalo bi podsje-
titi da je Viskovi jo 1995.
- kada u Hrvatskoj, izuzev-
i okvira Katolike crkve -
bioetika uope nije posto-
jala na razini znanstvenog
diskursa, u radu Bioetika
i biomedicinsko pravo pi-
ui o Potteru upozorio da
je: Termin bioetika sko-
vao onkolog. To je jasna,
premda implicitna kritika
koja svjedoi da je Visko-
vi prije otkria utemelji-
teljskog doprinosa Fritza
Jahra, svjestan razvoja
bioetike i naina na ko-
ji je on bio izmanipuliran
od Kennedy institute. Tre-
ba dodati injenicu da je do
1996.-1997. ve bila gotova
i napisana knjiga ivoti-
nja i ovjek, neto kasnije
i Stablo i ovjek, da bi na
kraju slijedila i specifina
knjiga eseja ispisanih tije-
kom 90-ih, znakovita ime-
na Sumorne godine naci-
onalizam, bioetika, globa-
lizacija.
Ne manje vano je da
u djelu Argumentacija i
pravo iz 1997. Viskovi iz
Plodnost ideje
integrativne bioetike
Kad je Potterova, dakle
amerika, bioetika dola
u Europu u drugoj polovi-
ci 70-ih, brzo je prihvaena
(Barcelona), ali je nakon to-
ga sve stalo: nije trebalo du-
go da bi se shvatilo kako je
odluke o ljudskom ivotu
nemogue svesti na etiri
amerika principa - auto-
nomiju, dobroinstvo, ne-
kodljivost i pravinost. Pa
i sam je Potter u svom po-
sljednjem javnom istupu
videovezom sudionici ma
Loinjskog simpozija 2001.,
godine, u kojoj je i umro - re-
kao da u nekom novom osmi-
ljavanju bioetiku ne bi vie
zvao znanou, nego religi-
jom. Mislim da smo danas
svi mi blii tome, i da se da-
nas, kada se integrativnu
bioetiku napada kao pse-
udoznanost, zapravo uop-
e ne bismo trebali brinuti.
Jer znanost, koja se danas
poela jednoznano tuma-
iti kao znanost bazirana
na dokazima, samo je jedna
od moguih znanosti. A bio-
etika je neto puno sloeni-
je od znanosti zasnovane na
dokazima.
Ideja prof. ovia i nje-
gove grupe iz Zagreba o in-
tegrativnoj bioetici izrasla
je na vrlo kompleksnoj tek-
sturi velikih razlika izmeu
Jahrove i Potterove bioetike
kao logino i obuhvatno na-
sljedovanje i Jahra i Potte-
ra. O plodnosti ideje integra-
tivne bioetike dovoljno go-
vori njeno brzo prihvaanje
praktiki u itavom svijetu.
U skladu sa starom izre-
kom dajte mi vrstu toku pa
u pomaknuti Zemlju, ove bi
nae centre trebalo shvatiti
kao vrste toke za pomak
drutva prema pozitivnijim
vrijednostima. Pritom je in-
stitucionalizacija vaan ko-
rak. Naravno, sve je ljudsko
prolazno, ali ako na pravim
idejama okupljamo prave
ljude, zasnivamo institucije,
i pametno rasporedimo ove
centre kao uporine toke, u
tom se sluaju smijemo na-
dati trajnoj plodotvornosti
naih ideja.
Amir Muzur, voditelj rijekog
Centra za europsku bioetiku Frit Jahr
teze da u drutvenim od-
nosima ima bezbroj spor-
nih pitanja i bezbroj vri-
jednosnih interesnih stavo-
va izvlai zakljuak bitan
za perspektivu integrativ-
ne bioetike: da o drutve-
nim odnosima - primjeri-
ce o etikim ili bioetikim
problemima - nema ni ko-
nanih argumenata koji bi
zatvarali raspravu, ni ar-
gumenata koji bi bili obve-
zatni za sve subjekte. Ovu
kratku napomenu o djelu
Nikole Viskovia koje tek
eka svoje prave istraiva-
e, zatvorit u jednim Vi-
skovievim stavom s kojim
sam potpuno suglasan
Usklaivanje zatite ljud-
ske okoline i zatite pri-
rode, i to tako da se prva
ne podreuje vie u svemu
drugoj, jedan je od najhit-
nijih znanstvenih, moral-
nih i politiko-pravnih za-
dataka ovjeanstva.
Emil Kuan, tajnik Centra za integrativnu bioetiku
Splitski centar za bioetiku na FF-u
Ivica Kelum, Ante ovi, Luka Tomaevi, Emil Kuan, Mislav Kuko, Jozo izmi,
Aleksandar Jakir, Katica Knezovi, Elris Tiac, Ana Jelii, Silvana Karai
Tijekom lipnja u Grkoj
odrao se 54. simpozij za mlade
Meunarodne olimpijske aka-
demije, u kongresnom centru
smjetenom u antikoj Olim-
piji. Meunarodna olimpijska
akademija je organizacija koja
funkcionira kao meunarod-
ni centar iji je cilj prouava-
nje, obogaivanje i promocija
olimpizma. Posljednjih 54 go-
dine MOA organizira Meu-
narodni simpozij za mlade s
ciljem irenja etikih naela
Olimpijske povelje i podua-
vanja o njima.
Kao i svake godine, glav-
na tema i cilj Simpozija bile su
Olimpijske vrijednosti, od-
nosno poduavanje i irenje
olimpijskog duha, a na ovogo-
dinjem Simpoziju detaljnije
se obraivala tema Potiva-
nje razliitosti. Predavai iz
razliitih krajeva svijeta go-
vorili su o povijesti olimpiz-
ma, mogunostima i ograni-
enjima meunarodnog obra-
zovanja, ljudskim pravima u
sportu itd., a najveu je panju
zadobio prof. dr. Jim Perry s
predavanjem na temu Pobje-
da i vrline u sportu.
Nakon predavanja, 200 su-
dionika iz 90 zemalja svijeta
sve svoje nedoumice, pitanja,
ali i rjeenja su mogli izloiti ti-
jekom rada u grupama. Formi-
rano je 13 grupa, sa 10 do 13 su-
dionika, i to iz razliitih zema-
sti nisu veza-
ne samo za
Olimpijske
igre i sport,
ve su to
vrijednosti
koje nosi-
mo u sebi i
one su te koje
nas vode kroz
ivot: potivanje,
izvrsnost, prijatelj-
stvo, meusobno dijeljenje. Sa-
da mogu objasniti prijateljima
to je zapravo cilj sporta i kako
on utjee na svakidanji ivot,
kako je upravo on taj koji nas
vodi na pravi put. Sada mogu
PIE: IVANA KVASINA
Cilj simpozija u antikoj Olimpiji je irenje etikih naela Olimpijske povelje, te
ujedinjavanje svih dijelova svijeta, nacija i kultura
Olimpijski duh
treba dananjem svijetu!
konferencije
lja, kako bismo bolje upoznali
kulture, ali i probleme drutva
pojedine drave. Odravane su
i plesne i umjetnike radioni-
ce, kulturne veeri te sport-
ske aktivnosti. Tijekom pet-
naestodnevnog programa, tri
veeri su bile rezervirane kako
bi svaki sudionik imao priliku
pokazati kulturu svoje zemlje
i kontinenta.
Promicanje olimpijskih
vrijednosti
Bit olimpizma je ujediniti
sve dijelove svijeta, sve nacije
i kulture te sve ljude. Shvatili
smo kako olimpijske vrijedno- Hrvatski sudionici na sveanom otvaranju
bilo kada otputovati na bilo koji
dio svijeta sa sigurnou da u
tamo gdje doem imati topao
krevet i prijatelje koji e me s
osmijehom doekati.
Mogu se pohvaliti kako
sam se nakon samo 15 dana
izbivanja iz vlastitog doma,
u isti vratila puno bogatija.
Mislim da bi to svatko trebao
osjetiti i stvoriti vlastiti dojam
o Simpoziju, olimpijskim vri-
jednostima i Olimpijskom po-
kretu.
Ovim bih putem htjela po-
taknuti sve mlade ljude iji je
ivot proet sportom da iskori-
ste ovu priliku kako bi jednog
dana zajedno mogli promica-
ti olimpizam i pripadajue mu
vrijednosti u naem gradu.
U sijenju natjeaj
za iduu godinu
Cilj rada Meunarodne
olimpijske akademije je stvo-
riti meunarodni kulturni
centar u Olimpiji za podua-
vanje i irenje olimpijskog du-
ha, prouavanje i provoenje
obrazovnih i drutvenih na-
ela olimpizma i uvrivanje
znanstvene osnove olimpij-
skih ideala, u skladu s naeli-
ma koje su postavili stari Grci
i Pierre de Coubertin.
Ogranci MOA-e su Nacio-
nalne olimpijske akademije,
pa je tako Hrvatska olimpijska
akademija osnovana 1996. S ci-
ljem promicanja olimpizma u
Hrvatskoj, HOA izdaje
natjeaj na temelju
kojega hrvatski
sudionici mo-
gu sudjelo-
vati na Sim-
poziju.
T a k o -
er, odabra-
ni sudionici
imaju pot-
punu potpo-
ru i pomo pri
organizaciji i tije-
kom sudjelovanja od
HOA-e. Natjeaj se izdaje sva-
ke godine, i tijekom sijenja te
se moe pronai na slubenim
web-stranicama HOA-e i Kine-
ziolokog fakulteta u Splitu i
Zagrebu.
Posjet Sveuilitu
u Strasbourgu
Zbog poveanja trokova razvoja novih
proizvoda u posljednjih nekoliko godina rast
poslovanja se sve vie zasniva na nematerijalnoj
imovini, suradnji i otvorenom pristupu
inovacijama. Intenziviranje suradnje znanosti
i gospodarstva zauzima znaajnu ulogu u
stvaranju novih komercijalnih vrijednosti iz
ogranienih dostupnih resursa.
Sveuilite u Splitu, kao vodei partner projekta
Jadranska mrea za transfer tehnologije,
organiziralo je studijski posjet Sveuilitu
u Strasbourgu i partnerskim institucijama
koji zajedno sudjeluju u procesu prijenosa i
komercijalizacije intelektualne imovine.
Kako bi pronali najbolje modele za ostvarenje
funkcionalnog inovacijskog ekosustava,
delegacija Sveuilita i partnerskih institucija
sudjelovala je u tematskim radionicama te je
posjetila institucije kao to su poslovni inkubator
i institut za primijenjene znanosti.
Razvojno-inovacijski centar
za lake metale u ibeniku
Predstavnici Ureda za transfer tehnologije
sudjelovali su na inicijalnom sastanku u sklopu
projekta Ureenje i opremanje Razvojno-
inovacijskog centra (iNavis) u ibeniku. Na
sastanku su uz glavnog projektnog partnera
Razvojnu agenciju ibensko-kninske upanije
sudjelovali predstavnici Grada ibenika,
ibensko-kninske upanije, tvrtke CroNoMar
d.o.o. i Hrvatske gospodarske komore te
predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja
i fondova Europske unije. Cilj Razvojno-
inovacijskog centra je pridonijeti konkurentnosti
malog i srednjeg poduzetnitva kroz
unaprjeenje kapaciteta za razvoj tehnolokih
inovacija i prijenos znanja u podruju lakih
metala. Centar je osmiljen kao mjesto suradnje
lokalne samouprave, nevladinih organizacija,
akademske zajednice i gospodarstva koje nudi
sadraje potrebne za razvoj novih aluminijskih
proizvoda. Ured za transfer tehnologije
pruat e potporne usluge u prijenosu znanja
i tehnologija sa znanstveno-istraivakih
institucija, a partnerskim sudjelovanjem eli se
ostvariti to bolja suradnja s gospodarstvom
cijele Jadranske regije.
Drutvena korist
komercijalizacije rezultata
znanstveno-istraivakog rada
Tijekom lipnja Ured za transfer tehnologije
Sveuilita u Splitu kroz projekt Jadranska mrea
za transfer tehnologije organizirao je nekoliko
dogaanja s ciljem integracije znanstvenih
rezultata, kompetencija i inovacija u gospodarski
vrijednim proizvodima. Veliki broj sudionika jo
je jednom potvrdio zainteresiranost i potrebu za
daljnjim edukacijama i prilikama za suradnju.
KOMERCIJALIZACIJA REZULTATA
KAO PRILIKA ZA MLADE ZNANSTVENIKE
Radionica Znanost, inovacije i gospodarstvo
odrana u sklopu Otvorenih dana Fakulteta
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
okupila je brojne znanstvenike te predstavnike
tvrtki koji su podijelili iskustva dosadanjih
suradnji i projekata.
Posebno zanimljivo predavanje odrao je prof.
dr. sc. Ivo Mateljan, koji je naglasio problem
drutvene korisnosti znanstveno i istraivako-
razvojnog rada te problem nepostojanja
sustava vrednovanja koji bi potaknuo mlade
znanstvenike na razvoj novih inovativnih i
drutveno korisnih projekta. Takoer, istaknuo
je da se ne treba bojati komercijalizacije rezultata
u tehnikim znanostima, jer je to zapravo prilika
za osiguravanje dodatnih sredstva za budue
istraivanje i rad.
BIOTEHNOLOGIJA U SLUBI MASLINARSTVA
U suradnji s partnerima, Veleuilitima u
ibeniku i Kninu, odrana je radionica Maslina
i njeni proizvodi nove mogunosti na
otvorenom europskom tritu. Cilj radionice
bio je upoznati maslinare i poduzetnike o novim
znanstvenim i strunim dostignuima u podruju
biotehnolokih znanosti kao i o mogunostima
zatite ove plemenite biljke. U sklopu radionice
odrana je prezentacija o izvorima fnanciranja
istraivanja za razvoj novih proizvoda od
masline te mogunostima koje na tom polju nudi
Europska poduzetnika mrea.
KAKO PRIPREMITI USPJENI PROJEKTNI PRIJEDLOG
U vijenici Medicinskog fakulteta u Splitu
odrana je radionica i sektorski sastanak s
tvrtkama u podruju zdravlja i medicine. Svrha
dogaanja bila je upoznati sve zainteresirane
s procesom pripreme uspjenog projektnog
prijedloga, nainu njegove evaluacije te
kako prepoznati priliku za suradnju tvrtki i
znanstvenika. Predstavnici tvrtki prezentirali
su svoje potrebe na
podruju zdravlja i
medicine te izrazili
zanimanje za
potencijalnu suradnju
s istraivakim
grupama
Medicinskog
fakulteta u Splitu.
ROKO BULII
Delegacija Sveuilita u Splitu i partnerskih
institucija u posjeti Sveuilitu u Strasbourgu
URED ZA TRANSFER TEHNOLOGIJE - VIJESTI
Ako budu ispunjeni svi propi-
sani uvjeti, HNB e izdati do-
zvolu za rad ebanke!
Rijei su to mr. sc. Vedrana
oia, viceguvernera Hrvat-
ske narodne banke, izgovore-
ne nakon predavanja Vizi-
ja etine banke: Financijska
kima solidarne razvojne eko-
nomije Hrvatske, odranog
16. lipnja na Ekonomskom fa-
kultetu u Splitu. Predavanje je
odrao Goran Jeras, 33-godi-
nji konzultant koji je, nakon
zavrenog PMF-a u Zagrebu,
vie godina radio u komerci-
jalnom bankarstvu u Nizo-
zemskoj, a sada je u timu koji
priprema osnivanje prve eti-
ne banke u Hrvatskoj (ebanke)
zaduen za koordinaciju i stra-
teko planiranje. Dogaaj je
organizirala Udruga diplomi-
ranih studenata Ekonomskog
fakulteta, a nakon to je osni-
vanje ebanke najavljeno u ra-
spravi na znanstvenom skupu
Katedre za financije Ekonom-
skog fakulteta 23. svibnja.
Pojam etina banka pojavio
se u Europi prije petnaestak
godina, a odnosi se na alter-
nativnu paradigmu bankar-
skog poslovanja, u kojem nije
vie u sreditu jedino profit,
nego njegovo reinvestiranje u
razvoj zajednice, kao kljuna
odrednica poslovanja.
Da bi banka bila etina, mora
zadovoljavati cijeli niz krite-
rija etinog bankarstva. Naj-
vaniji kriteriji su transpa-
rentnost, solidarnost, partici-
pacija korisnika i zaposlenika
banke u upravljanju bankom,
reinvestiranje profita natrag u
zajednicu, fleksibilniji odnos
prema instrumentima osigu-
ranja kredita te usmjerenost
na financiranje projekata re-
alne ekonomije i projekata ne-
profitnih organizacija. Eban-
ka e biti u vlasnitvu svojih
klijenata te e svi klijenti, bez
obzira na visinu financijskih
sredstava uloenih u ebanku,
imati jednako pravo glasa u
skuptini. Tehniki, to e biti
izvedeno na nain da e eban-
ka biti u stopostotnom vlasni-
tvu Zadruge za etino financi-
ranje (ZEF). Profitabilnost e i
dalje biti jedan od kljunih po-
kazatelja uspjeha ebanke, no
on nee biti sam sebi svrha,
nego njegovo usmjeravanje u
dobrobit zajednice ebanka e
najmanje 90 posto svoje dobi-
ti, direktno ili posredovanjem
svog vlasnika ZEF-a (Zadruge
za etino financiranje), reinve-
stirati u nove projekte koji e
opet stvarati novu vrijednost.
Cilj je ebanke da sredstva za
kreditne plasmane pribavlja
iz jeftinih izvora zadrunih
uloga i depozita, razvojnih ba-
naka i fondova, te da visina
kamatnih stopa ne prelazi ka-
matne stope razvojnih banaka
(npr. HBOR-a). To znai da ka-
mate ne bi trebale biti vie od
tri do etiri posto. Uz to, eban-
ka nee primjenjivati valutnu
klauzulu. Razvoj i odravanje
mree fizikih poslovnica vrlo
je skupo i neuinkovito, stoga
ebanka nee imati fizike po-
slovnice. Oslanjajui se na in-
formacijsku tehnologiju, ino-
vativne usluge poput internet-
skog i mobilnog bankarstva,
mobilna plaanja, elektroni-
ko potpisivanje i arhiviranje
poslovnih dokumenata, su-
stav za odravanje sastanaka
preko interneta i slino tedit
e se vrijeme klijentima, redu-
cirat e se redovi i ekanje te
ubrzati proces rjeavanja fi-
nancijskih prepreka.
Najavljeno osnivanje etine
banke u prvom kvartalu 2015.
godine bio je povod za razgovor
s Goranom Jerasom.
Na predavanju smo svjedoi-
li tihim komentarima poput
zvui kao bajka, predobro
da bi bilo istinito ili neto
takvo teko u Hrvatskoj.
Primjerom Banco Popolare
Etica da Padova zbunili ste
neke skeptike. Kako to funk-
cionira u Italiji?
Radi se o banci sa najma-
njim postotkom loih kre-
ditnih plasmana od svih
banaka u Italiji, i to uesta-
lo bez potrebe davanja uo-
biajenih kolaterala, a pri-
tom jo i uz injenicu da je
otprilike polovica kredita
Banca Etice izdano osoba-
ma su prije bile odbijene od
strane drugih banaka. To
je najbolji mogui indika-
tor koji pokazuje da meha-
nizmi evaluacije projekata
i modeli rada klasinih ba-
naka nisu optimalni i ne
mogu kvalitetno procijeni-
ti rizike i uspjeh projekata.
S obzirom na to da svi pro-
jekti financirani od strane
Banca Etice moraju imati i
pozitivan utjecaj na zajed-
nicu s obzirom na naela
etinog bankarstva, name-
e se zakljuak da klasi-
ne banke imaju problem
i metodoloki deficit u se-
gmentu koji bi trebao pre-
poznavati utjecaj podrke
zajednice u vjerojatnosti
uspjenosti projekata. Taj
deficit implicitno upuuje
i na otuenost komercijal-
nog bankarskog sektora od
potreba drutva i zajednice
to je stvarno ozbiljan pro-
blem s obzirom na to da bi
smisao svakog poslovnog
procesa, a osobito bankar-
skog koji predstavlja ulti-
mativni odnos povjerenja,
trebao biti zadovoljavanje
potreba svojih korisnika.
Koju poruku nam alje ulazak
etine banke Triodos bank u
panjolsku ba u vrijeme naj-
ee gospodarske i financij-
ske krize?
Prije svega to da je kriza si-
stemska, kriza povjerenja,
gubitak vjere graana u su-
stav koji nije u stanju zado-
RAZGOVARAO:
BORIS MILAT
Osnivanje prve etine banke, ija
je kljuna odrednica poslovanja
reinvestiranje u razvoj zajednice,
najavljeno je poetkom sljedee godine
Prva etina banka
uskoro u Hrvatskoj!
inicijative
voljiti njihova oekivanja i
osigurati im kvalitetan i is-
punjen ivot. Dananji eko-
nomski sustav pogonjen
paradigmom beskonanog
ekonomskog rasta i kom-
promitiran nepravednom
raspodjelom dobara pogo-
duje malom broju pojedina-
ca i ne moe odgovoriti na
zahtjeve veine stanovni-
tva. Uspjeh Triodos banke
u panjolskoj dekonstruira
cijeli niz mitova.
Nije tono da je financij-
ska kriza uzrokovana kri-
zom bankarskog sektora i
ostalih financijskih insti-
tucija. Uzrokovana je ne-
odgovornim ponaanjem
komercijalnih banaka ko-
je su zadnjih dvadesetak
godina naglo poele okre-
tati spekulativnim izvo-
rima prihoda na financij-
skim tritima. Banke ko-
je su nastavile poslovati
po tradicionalnim bankar-
skim modelima su u pravi-
lu ostale poteene tijekom
financijske krize i nastavi-
le su poslovati stabilno ili
ak uz znatan rast opsega
poslovanja.
Nije tono da banka treba
biti zatvorena institucija s
visokim nivoom tajnovito-
sti odnosno skrivanja po-
dataka pod izlikom poslov-
ne i bankarske tajne. Vea
Goran Jeras
participativnost graana
u upravljanju drutvenim
mehanizmima je nuna, a
etine banke su financijske
institucije koje omogua-
vaju upravo to: upravljanje
graana svojim vlastitim
ekonomskim resursima na
nain koji na najbolji nain
zadovoljava interese zajed-
nice.
Istiete da ebanka preuzima
elemente uspjeha srodnih po-
slovnih modela? O kojim se
modelima radi?
Etina banka u Hrvatskoj
se pri izradi svojeg poslov-
nog modela pokuala kori-
stiti svim pozitivnim isku-
stvima postojeih banaka,
pogotovo banaka koje dije-
le osnovnu temeljnu vrijed-
nost da bi funkcija ban-
karstva trebala biti pomo
u ostvarivanju i povea-
vanju dobrobiti zajednice.
Tako smo prilikom izrade
bankarskog modela uzore
traili u naelima etinog
bankarstva prema defini-
ciji FEBEA-a, u bankar-
skim institucijama koje su
poznate po uspjenom i sta-
bilnom poslovanju tijekom
financijskih kriza (sparka-
sse model, reiffeisen model
i sl.) te po drugim modelima
banaka koje na neki nain
uvode pozitivne promjene u
svoje poslovanje praved-
na podjela rizika u modelu
islamskih banaka, potpuno
beskamatno poslovanje te-
meljeno na mutualistikom
ekonomskom modelu neko-
licine skandinavskih bana-
ka, community bankingu
iz SAD-a i Kanade i sl.
Koga e financirati ebanka?
Ebanka e biti najzanimlji-
vija organizacijama koje
nisu mogle dobiti zadovo-
ljavajuu uslugu kod ko-
mercijalnih banaka: koje
ne ostvaruju visoku razi-
nu profita, manje i start-up
tvrtke, poduzea koja se
bave djelatnostima koje
zahtijevaju puno inovaci-
ja i imaju neuobiajene po-
slovne procese i potrebe,
poljoprivrednici, svi oni
za ije poslovanje nisu po-
trebni objekti i strojevi (ko-
ji komercijalnim bankama
inae slue kao instrument
osiguranja), svima kojima
je primarni cilj investira-
nje u odrivi razvoj lokal-
nih zajednica, i to u naji-
rem spektru od graana
preko zadruga i lokalnih
akcijskih grupa (LAG-ova)
do razvojnih agencija i jedi-
nica lokalne samouprave.
Financirat e se razvojni
projekti koji potiu inovaci-
je, energetsku obnovu obi-
teljskih kua i stambenih
zgrada, nabavu i ugradnju
obnovljivih izvora energije,
gradnju energetski pozitiv-
nih kua, proizvodnju i dis-
tribuciju zdrave hrane, eko-
loke projekte (zbrinjavanje
otpada, zatitu biljnih i i-
votinjskih vrsta, odrivo is-
koritavanje prirodnih re-
sursa), drutveni projekti
(drutveno poduzetnitvo,
zadruge, tvrtke koje kao
primarni cilj imaju ostva-
rivanje drutvene koristi).
Fizikim osobama ebanka
e nuditi povoljne kreditne
programe za zadovoljava-
nje osnovnih ivotnih po-
treba (kupnju i adaptaciju
nekretnine za ivot, kup-
nju bijele tehnike, vozila,
potrebe obrazovanja, lije-
enja i sl.).
Koliko su etine banke zastu-
pljene na europskom bankar-
skom tritu? Na koji se nain
vizija ebanke uklapa u vizije
EU?
Etine banke jo uvijek
zauzimaju relativno ma-
len udio bankarskog tri-
ta EU. ak i u dravama
gdje su etine banke razvi-
jene, one u pravilu ne dre
vie od 5-10% bankarskog
trita. Meutim, jasan je
trend rasta takvih banaka.
Nizozemska Triodos banka
je ve 8 godina najbre ra-
stua nizozemska banka s
prosjenom stopom godi-
njeg rasta od 18%. injeni-
ca je takoer da u trenutku
dok komercijalne banke
upadaju u probleme i bilje-
e gubitke da su pokazatelji
poslovanja etinih banaka
redom pozitivni. Ukoliko
se pogledaju razvojne stra-
tegije EU za period 2014.-
2020. u njima se moe nai
cijeli niz mjesta koje su u fo-
kusu interesa i poslovanja
etinih banaka strategije
zapoljavanja i stvaranja
novih radnih mjesta, po-
sebno ugroenih skupina
stanovnitva, borbe protiv
siromatva, razvoja dru-
tvenog i socijalnog poduzet-
nitva, poveanja konku-
rentnosti malih i srednjih
poduzea, strategije odri-
vog lokalnog i regionalnog
razvoja, ruralnog razvoja,
potpore prelasku na obnov-
ljive izvore energije itd.
Znai li to da etine banke u
budunosti mogu postati i ma-
instream financijskog sekto-
ra u Europi?
Odgovor na to pitanje za-
pravo najvie ovisi o mode-
lu razvoja klasinih banka
koje jednostavno moraju
unijeti odreene promjene
u sustav svog poslovanja
koji je trenutno neodriv
i koji e morati implemen-
tirati neka nova rjeenja
ukoliko eli opstati. Vano
je spomenuti da se u stru-
nim krugovima poinju
pojavljivati i pitanja hoe li
banke kao institucije uope
biti potrebne u budunosti s
obzirom da se razvojem teh-
nologije sve vei dio njiho-
ve funkcije moe ostvariti
i alternativnim putevima.
Danas ve postoje mode-
li kreditiranja, financira-
nja, obavljanja novanih
transakcija i sl. koji u pot-
punosti zaobilaze klasine
bankarske sustave (peer-
to-peer lending, crowdfun-
ding, alternativne valute,
kriptovalute poput BitCo-
ina i sl.). Iako je teko pro-
gnozirati hoe li razvoj fi-
nancijskog sustava stvar-
no krenuti u tom smjeru,
sigurno je da e se bankar-
ski sustav kakvog danas
poznajemo mijenjati i da e
budunost biti itekako za-
nimljiva.
Klasine banke imaju
problem i metodoloki
defcit u segmentu
koji bi trebao
prepoznavati utjecaj
podrke zajednice
u vjerojatnosti
uspjenosti projekata
Docent Tomislav Frani,
djeji psihijatar u KBC-u Split
i nastavnik na Medicinskom
fakultetu, lan je meuna-
rodnog tima sastavljenog od
institucija iz osam europskih
drava, iji je projekt u rujnu
prole godine dobio sredstva
od ak est milijuna eura u
okviru FP7 programa EU-a.
Cilj projekta koji traje pet go-
dina je identifikacija moguih
nedostataka usluga psihija-
trijske skrbi prilikom prije-
laza iz slube djeje i adoles-
centske psihijatrijske skrbi u
onu za odrasle, te pronalae-
nje mogue intervencije u na-
dilaenju tih nedostataka.
Pritom je vano istaknuti
da doc. Frani nije primarno
znanstvenik kao to istie,
u znanost je uao preko psihi-
jatrijske prakse, koju ne na-
mjerava napustiti i koju i dalje
dri svojim primarnim pozi-
vom. Jedan praktiar, u okvi-
ru uglednog meunarodnog
tima, na europskom natjea-
ju dobiva ono to mnogi znan-
stvenici arko ele ima li bo-
ljeg motiva za intervju?
Je li va put pokazatelj ka-
ko znanstvenici mogu sami
sebi stvoriti posao?
Dvije su mogunosti: ili
morate imati jako dobru
ideju ili se morate ukrca-
ti na neki vlak koji ve po-
stoji, dakle, prikljuiti se
nekom postojeem istra-
ivakom konzorciju. Mi-
slim da je za Hrvatsku
pametnije ovo drugo jer
nemamo puno znanstve-
no visoko prepoznatlji-
vih imena, kao ni logisti-
ku, da bismo sami mogli
biti zaetnici tako vanih
znanstvenih i istraiva-
kih projekata kojih bi on-
da sami bili koordinatori.
Takvih je u Hrvatskoj tek
nekoliko.
Konkretno, kako ste vi
uspjeli uhvatiti taj vlak, to
vam je pri tome pomoglo?
Ulaznica za taj vlak je
znanstvena prepoznatlji-
vost i vidljivost. Ona se
stjee aktivnim dosada-
njim znanstvenim radom,
aktivnom participacijom
na meunarodnim konfe-
rencijama i jo vanije vi-
ednevnim cjelodnevnim
radionicama. Sve je to re-
zultiralo i bogatim kon-
taktima i stvaranjem raz-
granate drutveno/profe-
sionalne mree. Moram
istaknuti i odreenu dozu
osobnog dipeta u doka-
zivanju da se i na periferi-
ju moe dovesti relativno
visoka znanost. U suprot-
nom mi moramo po nju od-
laziti u inozemstvo, i pri to-
me postoji velika opasnost
da se nikada ne vratimo.
Koliko ste dugo priprema-
li projekt?
Projekt je pripreman od
poetka 2012. kada je odr-
an i prvi sastanak na Sve-
uilitu Warwick, a poeo
je 1. veljae ove godine. Pri-
preme su dakle trajale pu-
ne dvije godine, pa ak i du-
lje, budui da se konzorcij
poeo osmiljavati i oku-
pljati i nekoliko mjeseci
ranije. Tijekom pripreme
odrano je nekoliko sasta-
naka, niz telekonferencija
RAZGOVARAO:
TOMISLAV IZMI MAROVI
Vani splitski igra uspjenoga
meunarodnog znanstvenog tima
Kakva je procedura aplikacije na EU projekt?
Znanstveni projekti financirani od Europe zapoinju
tako da se istraivaka skupina iz razliitih institucija,
s idejom razvijenom do odreenog stupnja meu-
sobno dogovori. Prije samog apliciranja na natjeaj
sklope se ugovori o meusobnim odnosima, a jedna
od kljunih komponenti u tom ugovoru je imenovanje
jednog predstavnika koji e vas predstavljati pred
Europskom komisijom - koordinatora. U konzorciju
vie zemalja ne pregovaraju svi istodobno s EU, nego
samo koordinator u ime ostalih participanata, su-
istraivaa ili sudionika. Do u detalje razraen projekt
treba aplicirati prema EU, koja ga alje nepoznatim
nezavisnim evaluatorima koji onda daju ocjenu, a
morate imati zadovoljavajui broj bodova u svakoj od
kategorija. Ovaj projekt je ocjenjivan dvostupanjski
- proete prvu procjenu i nakon toga ulazite u drugi
krug. To je u FP7 bila rjea varijanta. Prolaznost na
naem natjeaju je bila oko 17 posto. U novom pro-
gramu financiranja, Horizon 2020., u kojem sam i sam
evaluator, razlika je sljedea: vei broj projekta pro-
lazi dvostupanjske evaluacije, ali na prvom stupnju
je dovoljno poslati sinopsis, dakle istraivaku ideju
relativno kratko opisanu, sa sudionicima, i dobro
obrazloenim elementima, ali ne do u detalje razrae-
nu. Detaljna razrada se trai tek po pozitivnoj ocjeni
prvostupanjske procjene.
Vano je naglasiti
da je ovo prvi projekt
koji je KBC uope
ikada dobio, a time
je istodobno dobio
i trajnu licenciju za
budue projekte
znanost
Tomislav Frani, psihijatar na splitskom KBC-u, za Universitas otkriva
detalje i okolnosti dobivanja meunarodnog projekta iji je sudionik i kojem
su kroz EU fondove dodijeljena sredstva od ak est milijuna eura
i izmijenjeno vie stotina
mailova.
Nekoliko rijei o projektu,
detaljnije?
Istraivanje e se 5 godi-
na provoditi u 8 zemalja su-
dionica projekta, te u svih
28 zemalja EU-a jednokrat-
no. Mi ve odavno znamo
da je uestalost psihijatrij-
skih poremeaja jednaka u
svim dobima ivota. U osta-
lih sedam participirajuih
zemalja je djeja i adoles-
centna psihijatrija odvoje-
na od one za odrasle, dok je
to u Hrvatskoj napravlje-
no tek otprije dvije godine.
Ono to je potaklo na pro-
jekt su dva istraivanja: jed-
no u Ujedinjenom Kraljev-
stvu, te isto takvo, ponovlje-
no u Irskoj. Ona pokazuju
da prilikom tranzicije, od-
nosno administrativnog
prijelaza iz slube za djeju
i adolescentnu mentalnu
skrb u psihijatrijsku skrb
za odrasle, broj pacijenata
naglo pada, da bi se nakon
nekoliko godina vratio na
istu razinu. Nita u litera-
turi ne opravdava taj pad i
jaz, te je cilj projekta da se
vidi otkud ovaj pad, a cilj je
i mapirati naine tranzici-
je iz djeje i adolescentne
psihijatrijske skrb u skrb
za odrasle koja se prua u
svih 28 zemalja EU-a.
Tko su sve sudionici?
Gl avni koordi nator
projekta je University of
Warwick (UK), a lanovi
projektnog tima su Provin-
cia Lombardo Veneta Ordi-
ne Ospedaliero di San Gi-
ovanni - Fatebenefratelli
(Italija), Kings College
London (UK), Centre Hos-
pitalier Universitaire de
Montpellier (Francuska),
Stichting Yulius, Univer-
sitaet Ulm (Nizozemska),
Katholieke Universiteit
Leuven (Belgija), Univer-
sity College Dublin, Na-
tional University of Ire-
land (Irska), KBC Split,
Healthtracker Ltd. (UK),
Erasmus Universitair Me-
disch Centrum Rotterdam
(Nizozemska), i Concentris
Research Management
GmbH (Njemaka).
Uz postojee strunjake
koji se bave djejom i adoles-
centnom mentalnom skrbi,
projekt je u KBC-u Split na
pet godina u punom radnom
vremenu omoguio zapolja-
vanje asistentice na projek-
tu, psihologinje Nikoline
Davidovi. Tijekom projek-
ta predvieno je zapoljava-
nje jo jednog projektnog asi-
stenta/asistentice. Na naem
podruju predvieno je i su-
djelovanje i Nastavnog zavo-
da za javno zdravstvo Split-
sko-dalmatinske upanije.
Osim u KBC-u Split,
istraivanje e se vjerojat-
no provoditi na jo nekoli-
ko mjesta u Hrvatskoj. Ov-
dje moram istaknuti da su
se kolegice i kolege pokaza-
li voljni participirati u istra-
ivanju kako bi prikupili do-
voljan broj pacijenata, bez
financijske naknade, kako
bi projekt bio uspjean. To
su, za sada, kolege iz Osije-
ka, Zagreba, Rijeke. Tu se
takoer ne radi o znanstve-
nicima, ve o kliniarima s
afinitetom prema znanosti.
to drite najveom vri-
jednou ovakvog projekta?
Unato znaajnim fi-
nancijskim sredstvima ko-
je e se preko projekta po-
vui, krivo je razmiljanje
da su projekti ovakve vrste
oni na kojima se moe za-
raditi. Europa prati svaki
euro koji se treba opravdati
i na kraju obino bude sve
u knap. Ovo je znanstve-
no istraivanje u kojem za
istraivae nema komerci-
jalne dobiti. Ono to je vri-
jednost nekome tko se ba-
vi znanou je znanstvena
prepoznatljivost, znan-
stveni radovi, uenje, dije-
ljenje iskustava, upoznava-
nje s ljudima koji su vrhun-
ska imena struke, poput
profesora Normana Sarto-
riusa i Maria Maja, koji su
bili predsjednici svjetske i
europske psihijatrijske or-
ganizacije.
Takoer, ovakvi pro-
jekti zahtijevaju surad-
nju, ukljueni su i sastanci
s kolegama s raznih strana
svijeta, studijski borav-
ci, konferencije. Radi se o
odlinom nainu za parti-
cipiranje malih zemalja u
velikoj hi-tech znanosti s
nadom i ciljem da se poi-
nje najprije kao sudionik, a
kasnije, uei iznutra o su-
Tomislav Frani
Vani splitski igra uspjenoga
meunarodnog znanstvenog tima
Postoji li
mogunost
pogodovanja pri
dodjeli projekata?
Mislim da se prije svega
gleda ideja. No kako
uvijek ima puno ideja a
malo novca, gledaju se
i neki drugi faktori koji
i nisu toliko znanstveni,
nazovimo ih politikima
ili kako god. Politika Eu-
ropske komisije je takva
da ona eli biti politiki
korektna i izbalansirana
- paze na uravnotee-
nost mukih i enskih
istraivaa, ima li do-
voljno zemalja s Istoka,
zemalja kandidata...
Kao evaluator, ja se
zakonski obvezujem da
ako meu projektima
koje ocjenjujem i onima
koje prijavljujem posto-
ji sukob interesa, mo-
ram to izjaviti odmah u
startu. Drugo, budui
da su nama dostupni
podaci prijavljivaa, ob-
vezujemo se da neemo
ni na koji nain stupati
u kontakt ni s kime od
njih. Naravno da uvijek
postoji mogunost ko-
rupcije po principu ja
tebi, ti meni, ali moje
iskustvo pokazuje da
na individualnoj razini
nema vidljivog pogodo-
vanja. Ono ega ima jest
rangiranje ustanova po
imenu odnosno uve-
nosti, no to ima i svoje
opravdanje kljuna
stvar u dobivanju
projekta je da morate
biti znanstveno vidljivi.
Znanstveno trite je
vrlo kompetitivno i ako
vas se ne vidi, nitko vas
nee uoiti i izabrati
kao partnera.
Unato znaajnim
fnancijskim
sredstvima koje e se
preko projekta povui,
krivo je razmiljanje
da su projekti ovakve
vrste oni na kojima se
moe zaraditi
stavu da se postignu spo-
sobnosti da jednom moda
i sam voditelj projekta po-
tekne iz nae sredine.
Na kraju, veoma vana
stvar je oslanjanje na eu-
ropska sredstva za razvoj za
zapoljavanje. Cijela brutto
plaa asistentice na projek-
tu za sljedeih pet godina
bit e plaena iz sredstava
EU-a, s tim to je predvie-
no pravo na zapoljavanje
jo jedne osobe. Plus to se
plaaju sredstva za istrai-
vanje, opremu, putovanja
na sastanke... Osim zapo-
ljavanja dvoje mladih lju-
di na teret EU-a, dobit je i
injenica da e se tijekom
projekta prevesti itav niz
postojeih i razviti niz no-
vih mjernih instrumena-
ta koji se u Europi standar-
dno koriste u dijagnostici
psihijatrijskih poremeaja
to je sigurno neto to e
se s vremenom traiti i od
naeg zdravstvenog susta-
va. U konanici rezultati
projekta e biti disemini-
rani prema svima ukljue-
nima u proces tranzicije,
ukljuivo i edukacije i tre-
ninge. Oekujem i formi-
ranje i osnaivanje istrai-
vake skupine. Konani cilj
je poboljanje ovog aspekta
zdravstvene skrbi. Daleko
najvanija vrijednost je
oekivani napredak u skrbi
za mlade ljude u razdoblju
tranzicije. To je vrlo ranjiva
skupina. Rije je o periodu
ispoljavanja prvih znako-
va najteih duevnih pore-
meaja poput shizofrenije.
Svaki ranije uoeni sluaj
znai i povoljniju progno-
zu za oboljele i manje tro-
kove za zdravstveni sustav
kroz manji broj hospitaliza-
cija te manju potronju sku-
pih lijekova.
Koliko ste imali pomo su-
stava pri prijavi?
Puno manje od oekiva-
nog i javno proklamiranog.
Jedina institucija koja mi
je doista pomogla je Ured
za mobilnost, u Zagrebu, s
Brankom Bernard na elu.
Na prezentaciji o povlaenji-
ma sredstava iz fondova ko-
je su odrali u Sveuilinoj
knjinici u Splitu, istaknuli
su ovaj projekt kao primjer
dobre prakse. Pozitivnu
ulogu u kontekstu podrke
imao je i sanacijski upravi-
telj KBC-a Split, docent Ni-
kola Kolja Poljak. Vano je
naglasiti da je ovo prvi pro-
jekt koji je KBC uope ikada
dobio, a time je istovremeno
dobio i trajnu licenciju za bu-
due projekte.
to to znai?
Ovaj je projekt bio pre-
sedan za administrativ-
nu slubu bolnice. Da bi-
ste uope aplicirali s pro-
jektom, morate imati PIC
(Personal Identification
Code), neto kao OIB usta-
nove, s kojima se ona iden-
tificira prema EU, da ste vi
ustanova odreenog tipa, u
ovom sluaju istraivaka
ustanova u vlasnitvu Vla-
de zaduena za lijeenje,
istraivanje i edukaciju.
To morate dokazati izvatci-
ma iz registra Trgovakog
suda i drugim dokumenti-
ma koji to potpomau. Na
moje veliko iznenaenje
to je bio kompliciran i slo-
en proces, na koji smo bi-
li puno manje spremni, ne-
lanovi projektnog konzorcija tijekom startnog sastanka u Windsoru kraj Londona
kao zasebna ustanova, dok
su za ustanove iz drugih se-
dam zemalja participanata
te usluge odraivale slube,
itavi profesionalni timovi
na razini sveuilita.
Pri tome u Hrvatskoj svi
financijski trokovi uglav-
nom idu na osobni teret,
bez mogunosti institu-
cionalnog povrata. No taj
rizik je vrijedan razvojne
anse. Reklo bi se da je to
bilo neto nalik na burzo-
vno ulaganje, dionice, ija
se vrijednost, to mogu rei
ve sada, isplatila kroz mo-
gunost zapoljavanje no-
vih mladih ljudi.
Imate li savjet za kolege
znanstvenike u vezi strategi-
je prijava za sredstva?
Uope me ne ude infor-
macije da je Hrvatska propu-
stila povui mnogo sredsta-
va iz dosadanjih natjeaja,
jer mnogi domai znanstve-
nici misle da je slijed ponaa-
nja: Aha, izaao je natjeaj,
sad idem raditi projekt jer se
on uklapa u moj znanstve-
ni interes. Upravo obrnuto!
Vi trebate imati znanstve-
nu ideju koju ete pretoiti
u projekt, i onda ekati da se
pojavi mogui izvor financi-
ranja. Takoer, ako projekt
prvi put ne uspije, ne treba
odustati. Razlika izmeu
Hrvatske i Europe je da ako
u Hrvatskoj nekakav projekt
ne proe prvi put, to je vrlo
est smrt za taj projekt. U Eu-
ropi je upravo suprotno - po-
eljna je ponovna aplikacija
nakon godinu ili dvije ako su
se slijedile smjernice recen-
zije evaluatora i ako su uklo-
njeni nedostaci.
go na sam projekt. Admini-
strativni proces dobivanja
identifikacijskog broja
ustanove prilino je teak,
disperziran, slube ne da
nisu voljne, nego su jedno-
stavno nespremne, ne zna-
ju o emu se radi. Kod nas
svaki fakultet ili KBC ima
svoj jedinstveni broj, a vani
je to objedinjeno na razini
sveuilita. Od osam par-
ticipirajuih zemalja, jedi-
no je splitski KBC aplicirao
SVEUILITE U SPLITU, FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA
I BRODOGRADNJE, OBJAVLJUJE
NATJEAJ
Za izbor:
1. jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog
profesora-trajno zvanje za znanstveno podruje tehnikih znanosti,
polje elektrotehnika, grana elektroenergetika i odgovarajue radno
mjesto;
2. jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog
profesora-trajno zvanje za znanstveno podruje tehnikih znanosti,
polje elektrotehnika, grana elektroenergetika i odgovarajue radno
mjesto;
3. jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje docenta za
znanstveno podruje tehnikih znanosti, polje elektrotehnika, grana
elektroenergetika i odgovarajue radno mjesto;
4. jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje docenta za
znanstveno podruje tehnikih znanosti, polje elektrotehnika, grana
telekomunikacije i informatika i odgovarajue radno mjesto;
5. jednog suradnika u zvanju asistenta za znanstveno podruje teh-
nikih znanosti, polje brodogradnja, grana hidrodinamika plovnih i
puinskih objekata na odreeno vrijeme;
6. jednog strunog suradnika za znanstveno podruje prirodnih
znanosti, polje matematika na odreeno vrijeme;
7. jednog strunog suradnika za znanstveno podruje tehnikih
znanosti, polje elektrotehnika, grana elektroenergetika na odreeno
vrijeme;
Pristupnici pod tokom 1. do 7. moraju ispunjavati uvjete propisane
Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (N.N.
123./03., 105./04., 174./04., 46./07., 45./09., 63./11. i 94./13.).
Natjeaj traje 30 dana od dana objave.
8. vieg strunog referenta - radno mjesto II. vrste - 1 izvritelj na odre-
eno vrijeme do povratka zaposlenice s bolovanja
Uvjeti koje mora ispunjavati kandidat: zavren odgovarajui preddi-
plomski sveuilini studij (sveuilini prvostupnik) odnosno struni
studij (struni pristupnik ili prvostupnik), ili prijanji VS,; radno isku-
stvo: 1 godina; znanje engleskog jezika; znanje rada na raunalu;
Uz prijavu za natjeaj kandidati trebaju priloiti: ivotopis; dokaz
o zavrenom studiju odnosno strunoj spremi; dokaz o radnom
iskustvu; preslik domovnice; preslik rodnog lista; dokaze o iskustvu i
znanjima koja se trae u uvjetima natjeaja; izvornik uvjerenja kojim
se dokazuje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne
stariji od 6 mjeseci).
9. spremaica - radno mjesto IV vrste - 1 izvritelj na odreeno vrije-
me do povratka zaposlenice s bolovanja,
Uvjeti: uz prijavu na natjeaj kandidati su duni priloiti: ivotopis;
preslik domovnice; preslik rodnog lista; dokaz o steenoj strunoj
spremi; izvornik uvjerenja kojim se dokazuje da se protiv kandidata
ne vodi kazneni postupak postupak (ne stariji od 6 mjeseci).
Natjeaj traje 8 dana od dana objave.
Na natjeaj se mogu javiti osobe oba spola sukladno l. 13. st. 2. Za-
kona o ravnopravnosti spolova N.N. 116/03.
Sve informacije mogu se dobiti u Slubi za upravno-pravne poslove
Fakulteta.
Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja dostavljaju se na
adresu: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu,
Ruera Bokovia 32., 21000 Split.
Nepravovremene prijave i prijave bez dokaza o ispunjavanju uvjeta
nee se razmatrati. O rezultatima natjeaja pristupnici e biti obavije-
teni u zakonskom roku.
SVEUILITE U SPLITU
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET
Raspisuje
NATJEAJ
- za izbor jednog suradnika u struno zvanje i na radno mjesto struni
suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, za znanstveno
podruje prirodnih znanosti, polje matematika, na odreeno vrijeme
od godinu dana. Pristupnici moraju ispunjavati ope uvjete propisa-
ne Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN
123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09,
63/11, 94/13, 139/13).
Uvjeti: zavren diplomski sveuilini studij iz podruja prirodnih
znanosti, polje matematika (mag. struke, VSS); tri godine radnog
iskustva na istim ili slinim poslovima; probni rad 6 mjeseci. Pristupnici
uz prijavu prilau ivotopis, dokaz o steenoj odgovarajuoj strunoj
spremi, domovnicu, potvrdu o radnom iskustvu. Na natjeaj mogu
ravnopravno sudjelovati kandidati oba spola. Nepravovremene i ne-
potpune prijave nee se razmatrati. Sve prijave dostavljaju se u roku
od 30 dana od objave natjeaja u Narodnim novinama, na adresu:
Sveuilite u Splitu, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Teslina 12,
21 000 Split. O rezultatima natjeaja pristupnici e biti obavijeteni
u zakonskom roku.
James Bender u Hrvat-
sku je, iz New Yorka, doselio
2009. kad mu je supruga do-
bila posao u Mediteranskom
institutu za istraivanja i-
vota (MedILS).
Nakon dolaska u Hrvat-
sku otkrio je njezinu bogatu
maritimnu tradiciju, te uo-
io priliku da ovdje nastavi
edukativne projekte za mla-
de na tradicijskim brodovi-
ma, emu se bio posvetio i u
SAD-u gdje je kao kapetan
upravljao velikim jedrenja-
cima.
Koje si projekte pokre-
nuo za vrijeme svog borav-
ka u Splitu?
Za vrijeme boravka
u Hrvatskoj suraivao
sam s organi zaci j om
Outward Bound Croa-
tia kojoj je rad s mladi-
ma takoer bio glavni
cilj, pa smo tako zajed-
no osmislili maritimni
program u sklopu kojeg
su mladi usvajali vjeti-
ne upravljanja tradicio-
nalnim brodom. Jedan
takav projekt osmislili
smo za tienike kate-
lanske podrunice Do-
ma Maestral, koji su
nauene vjetine uprav-
ljanja brodom dokazali
osvojenim treim mje-
stom na natjecateljskoj
regati Rota palagruzo-
na 2011. godine.
Te smo godine pro-
jekt realizirali na leutu
Slobodne Dalmacije. Na
kraju ljeta sudionicima
maritimnog programa
je bilo omogueno pola-
gati ispit za upravljanje
plovilom pri Lukoj ka-
petaniji.
Jesi li nastavio s realiza-
cijom maritimnih projekata
u Hrvatskoj i nakon povrat-
ka u SAD?
Supruga je nakon Me-
dILS-a dobila poziciju na
Sveuilitu Stanford, pa
smo se preselili u Kali-
forniju, gdje sam se zapo-
slio kao nastavnik biolo-
gije mora i okolia u sred-
njoj koli.
Meutim, ljubav pre-
ma hrvat skoj marit i -
mnoj batini rezultirala
je upisom poslijediplom-
skog doktorskog studi-
ja na Filozofskom fakul-
tetu u Splitu, u sklopu
kojeg pod mentorstvom
prof. Joka Boani a
pripremam disertaciju
naslova Nematerijalna
batina u pomorskom po-
druju: artefakti, ouva-
nje i obrazovanje u sred-
njodalmatinskom arhi-
pelagu.
Takoer sam nasta-
vio osmiljavati projekte
s djecom iz Doma Mae-
stral projekt planiram
tijekom godine u SAD-u,
a ljeti dolazim u Split ka-
ko bismo realizirali pro-
jekt.
Nakon suradnje s drugim
organizacijama slinog ti-
pa, doao si na ideju da po-
krene svoj Jadranski ma-
ritimni institut. Koji je cilj
tvoje organizacije i to te je
motiviralo da je osnuje?
Na ideju da osnujem
vlastitu organizaciju do-
ao sam nakon to sam
odradio prvu sezonu ma-
riti mni h edukativni h
programa za mlade u lje-
to 2011.
Osnovao sam Jadran-
ski maritimni institut s
ciljem da pomognem or-
ganizacijama koje ima-
ju tradicionalne brodove
u provedbi maritimnih
edukativnih programa za
mlade, te kao platformu
koja tradicionalni brod
koristi za razvoj mladih
s ciljem ouvanja mariti-
mne i prirodne batine.
Duboko vjerujem da je
svrha obrazovanja upra-
vo to: koritenje broda
kao dinamikog objekta
na kojem se prenosi zna-
nje starijih generacija na
mlae.
To je upravo motiva-
cija i cilj moga rada. Na
brod kao edukat ivnu
platformu gledam dvo-
struko: na brodu mladi
naue cijeniti more, pri-
rodu i jedrenje, ali i pro-
dubljuju svijest o vlasti-
tom identitetu, uenjem
o povijesti maritimne ba-
tine jadranskog arhipe-
laga.
Najnoviji projekt koji si
osmislio za tienike ka-
telanske podrunice Do-
ma Maestral je mariti-
mna ekspedicija pod nazi-
vom The Great Watermelon
Voyage. Kako izgleda Put
lubenica?
Ovo emo ljeto drugi
put zaredom sudjelovati
u projektu The Great Wa-
termelon Voyage u kojem
na tradicionalnom brodu
Gospa od Mora plovimo
do neretvanske luke gdje
kupujemo i utovaramo
lubenice te ih prodajemo
po otocima, nastavljaju-
i tako stoljetnu tradici-
ju trgovine izmeu kopna
i otoka.
Sav novac koji upri-
hodimo u ovom projek-
tu ide natrag Domu, pa
tako djeca uz nauene
vjetine upravljanja bro-
dom imaju priliku i fi-
nancijski pomoi svojoj
zajednici. Novac za puto-
vanje smo osigurali pu-
tem crowdfunding inter-
netske stranice Rocket
Hub (www. rockethub.
com/40618).
Projekt je financiran
donacijama iz cijelog svi-
jeta, a svim donatorima
kao zahvalu aljemo dar
ove godine smo u tu svr-
hu izradili 300 sponzor-
skih majica.
Donacijama smo sku-
pili neto vie od pet ti-
sua dolara, ak i vie od
postavljenog cilja. Split-
ska banka nam je, uz
sponzorstvo sudjelovanja
u regati Rota palagruzo-
na 2011. godine, veliko-
duni sponzor zadnjih pet
godina, na emu smo im
jako zahvalni.
RAZGOVARALA:
JELENA NOVAKOVI
Ameriki uvar
hrvatske maritimne
tradicije
Ove se godine na Put lubenica odvailo petero tienika kate-
lanske podrunice Doma Maestral u rasponu od 14 do 17
godina. Ovo je drugi put da sudjelujem u projektu Put lubeni-
ca. James nam je pruio jedinstvenu priliku da osjetimo kako
je to jedriti na tradicionalnom brodu. Oboavam jedrenje, a na
brodu se osjeam kao dio posade i taj mi je osjeaj pripadnosti
jako vaan. Zato sam opet odluila sudjelovati ove godine. Ja-
mes je veliki ovjek, svi se divimo njegovoj portvovnosti i tru-
du koji ulae u ovaj projekt kako bi nama stvorio vee ivotne
mogunosti. Planiram poloiti ispit za voditelja brodice jer mi
to poveava mogunost zapoljavanja u sezoni, rekla je sudio-
nica projekta, petnaestogodinja Marija Fantina.
intervju
Mladi sudionici projekta Put lubenica
James Bender, doktorand na Filozofskom
fakultetu u Splitu i osniva Jadranskoga
maritimnog instituta, svoja znanja,
strunost i vjetine upravljanja
brodom prenosi mladim ljudima u
sklopu projekata koje sam osmiljava i
implementira, uz pomo lokalne zajednice
James Bender na
braceri Gospa od mora
Bracera Gamulin 2011

Universitas BR 56 - Small

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Universitas BR 56 - Small

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

list Sveuilita u Splitu

You might also like