You are on page 1of 45

Na osnovu lana 52. stav 2. Osnovnog zakona o zatiti na radu ("Slubeni list SFRJ", br.

15/65 i
28/66), u saglasnosti sa saveznim sekretarom za privredu, Savezni savet za rad propisuje

PRAVILNIK
O OPTIM MERAMA I
NORMATIVIMA ZATITE PRI RADU
SA DIZALICAMA
(Objavljen u "Sl. listu SFRJ", br. 30/69 i 41/69)

I. OPTE ODREDBE
lan 1.
Radi spreavanja i otklanjanja opasnosti po ivot i zdravlje lica zapoljenih na radu sa
dizalicama, ovim pravilnikom propisuju se opte mere i normativi zatite na dizalicama i pri
radu sa dizalicama.
Odredbe ovog pravilnika odnose se na radne organizacije koje projektuju, proizvode,
postavljaju, koriste i odravaju dizalice.

lan 2.
Pod dizalicom, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se pokretni i nepokretni ureaji na
runi ili motorni pogon, namenjeni za dizanje i sputanje slobodno viseeg tereta sa ili bez
njegovog prenoenja, koji rade pomou elinog ueta ili lanca a podeeni su za rad kukom,
grabilicom, vedrom ili drugim zahvatnim odnosno noseim sredstvom.
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na brodske dizalice za koje vae posebni propisi.

lan 3.
Odredbe ovog pravilnika primenjuju se naroito na sledee vrste dizalica:
1) mosne dizalice svih tipova, postavljene u industrijskim halama, mainskim salama,
radionicama, ili na otvorenom prostoru;
2) portalne i poluportalne dizalice i njihove kombinacije sa obrtnim postoljima i pokretnim
krakovima (fabrike, luke, pristanine, brodogradiline i dr);
3) pretovarne mostove za utovar odnosno istovar materijala u komadu i rasutog materijala u
luci, eleznikoj stanici, termoelektrani i dr;
4) pokretne i nepokretne konzolne dizalice (radionike, graevinske, luke i dr.);
5) pokretne i nepokretne dizalice sa tornjem ili stubom, obrtnim postoljem i pokretnim krakom
(luke i brodogradiline toranjske dizalice, graevinske i montane stubne dizalice, igle i dr.);
6) pokretne (samohodne) dizalice sa obrtnim ili vrstim postoljem postavljene na kamionu,
eleznikom vagonu ili drugom vozilu, sa okretnim i nagibnim krakom i dr. (auto-dizalice na
gumenim tokovima ili na gusenicama, inskim vozilima, plovilima i sl.);
7) sve ostale dizalice koje rade pomou elinog ueta ili lanca, a po svojoj konstrukciji
predstavljaju kombinaciju raznih tipova dizalica (kabl-dizalice, bagere, ekskavatore i druge
ureaje namenjene za rad kukom, grabilicom ili drugim zahvatnim odnosno noseim sredstvom
kad krak, kuka, grabilica ili drugo zahvatno odnosno nosee sredstvo visi na elinim uadima
ili lancima);
8) koture ili koturae odnosno ekrke ili vitlove svih tipova na runi ili motorni pogon, koji su
podeeni za rad elinim uetom ili lancem i koji se koriste kao samostalni ureaji odnosno u
sastavu drugih pokretnih ureaja za dizanje, prenoenje i sputanje tereta ili samo za dizanje i

sputanje tereta (pokretne i nepokretne koturae, vitla tipa flaencug, Demag i dr.).
Odredbe ovog pravilnika mogu se primenjivati i na dizalice sa voicama u metalurgiji (striper,
kletne, ulone, austane i ostale specijalne dizalice), osim na liftove za koje vae posebni
propisi.
Odredbe ovog pravilnika primenjuju se na sva pomona nosea sredstva dizalica (korpe,
traverze, grabilice, kuke i razne naprave od elinih uadi i lanaca koje slue za noenje,
vezivanje i vuu tereta).

lan 4.
Svaka dizalica iz lana 3. stav 1. taka 1. do 7. i stava 2. ovog pravilnika, na elektrini ili drugi
motorni pogon i sa nosivou preko 1000 kg, mora imati Matinu knjigu za dizalicu (u daljem
tekstu: Matina knjiga) i Kontrolnu knjigu za odravanje dizalice (u daljem tekstu: Kontrolna
knjiga), iji su obrasci br. 1 i 2 odtampani uz ovaj pravilnik i ine njegov sastavni delo.
Pokretne mosne i druge dizalice na motorni, runi ili kombinovani pogon, pokretni i nepokretni
vitlovi na elektrini ili drugi motorni pogon (visei pokretni elektrovitlovi tipa Demag, Veda i sl.)
sa nosivou do 1000 kg, kao i nepokretne (prenosive) koturae i ekrci koji slue za
povremeno runo dizanje tereta sa nosivou do 20 Mr, mogu imati samo Kontrolnu knjigu.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, radna organizacija koja koristi vie od 50 mosnih i drugih
dizalica tipa kranova (u mainogradnji, crnoj i obojenoj metalurgiji i dr.) moe umesto Matine
knjige da vodi matinu evidenciju. Ova evidencija mora da sadri podatke predviene za
Matinu knjigu, koji su potrebni za odravanje odnosne dizalice u ispravnom stanju.

lan 5.
Matina knjiga iz lana 4. ovog pravilnika sadri:
1) tehnike podatke o dizalici i karakteristike dizalice;
2) rezultate prvog probnog ispitivanja dizalice od strane proizvoaa.
Matina knjiga, podacima iz stava 1. ovog lana i overena od strane proizvoaa dizalice
odnosno ovlaene strune ustanove, predaje se radnoj organizaciji (korisniku) zajedno sa
dizalicom.
Za dizalice koje se nalaze u pogonu a nemaju originalnu tehniku dokumentaciju, korisnik
dizalice obezbedie snimanjem osnovne tehnike podatke i karakteristike potrebne za
odravanje dizalice u ispravnom stanju, a naroito: pogonsku klasu dizalice, snagu
elektromotora ili drugih pogonskih jedinica, maksimalnu brzinu kretanja mosta (portala, stuba),
teretnih kolica (make), kraka, dizanja tereta, dozvoljeni ugib mosta (kraka, kranske staze,
noseeg ueta) pod najveim optereenjem, dimenzije i karakteristike materijala od kog su
izraeni nosei i jako optereeni delovi i oprema dizalice (zupanici doboa i reduktora, dobo,
konice i obloge konica, kuke i druga zahvatna ili pomona sredstva, teretna uad i lanci),
stabilnost (samo za pokretne portalne i stubne dizalice sa obrtnim i nagibnim krakom).
Unoenje ovih podataka u Matinu knjigu i overavanje Matine knjige vri korisnik dizalice, u
skladu sa svojim optim aktom.

lan 6.
U Kontrolnu knjigu iz lana 4. ovog pravilnika unose se:
1) osnovni podaci o dizalici i karakteristike dizalice (vrsta dizalice, nosivost, pogonska klasa i
dr.):
2) podaci o lokaciji i promeni lokacije dizalice;
3) podaci o licu zaduenom za odravanje dizalica u radnoj organizaciji (ako postoji posebna
sluba za odravanje);
4) podaci o licu koje radi na tekuem odravanju dizalice (bravaru, elektriaru):
5) podaci o licu kome je povereno upravljanje dizalicom (dizaliaru);
6) podaci o redovnim i vanrednim pregledima i ispitivanjima dizalice od strane radne
organizacije:
7) podaci o opravkama i o izvrenom remontu dizalice, kao i o zameni njene opreme (eline
uadi, elektrine instalacije i dr.);
8) podaci o periodinim ispitivanjima dizalice od strane strune ustanove;
9) nalazi i posebna zapaanja uoena prilikom pregleda i posle izvrenih opravki dizalice.

Unoenje podataka iz stava 1. ovog lana u Kontrolnu knjigu i overavanje tih podataka vri
korisnik dizalice, u skladu sa svojim optim aktom.

lan 7.
Pod manevarskim prostorom dizalice podrazumeva se, u smislu ovog pravilnika, prostor koji je
ogranien gabaritom dizalice pri njenom kretanju i polju delovanja.
Pod manipulacionom prostorom dizalice podrazumeva se, u smislu ovog pravilnika, prostor koji
je ogranien najviim poloajem kuke odnosno drugog zahvatnog sredstva i krajnjim bonim
poloajima teretnog ueta odnosno tereta ili zahvatnog sredstva u polju delovanja dizalice.
U manevarskom prostoru iz stava 1. ovog lana i manipulacionom prostoru iz stava 2. ovog
lana, ne smeju se nalaziti niti u njih prodirati delovi susednih stacionarnih objekata
(konstrukcija krova, stubovi prostorije, podovi i ograde radnih platformi ili prolaza, stubovi za
elektrine i druge vodove, elektrini vodovi, cevovodi i sl.).

II. MERE I NORMATIVI ZATITE NA DIZALICAMA


1. Zajednike odredbe za dizalice, delove
dizalica i opremu
lan 8.
Delovi i oprema dizalica projektovanih i izraenih kod domaih proizvoaa posle stupanja na
snagu ovog pravilnika, za koje postoje jugoslovenski standardi i tehniki propisi, moraju u
pogledu oblika, dimenzija i kvaliteta materijala, kao i drugih elemenata projektovanja,
konstruisanja i izrade, odgovarati vaeim jugoslovenskim standardima i tehnikim propisima.
Za delove i opremu dizalica izraenih pre i posle stupanja na snagu ovog pravilnika, za koje u
vreme projektovanja nisu postojali ili ne budu postojali domai standardi odnosno tehniki
propisi, priznavae se tehniki uslovi inostranih ili domaih fabrikih standarda samo ako ti
uslovi obezbeuju isti ili vei stepen bezbednosti propisan odredbama ovog pravilnika.
Za dizalice projektovanje i izraene kod inostranih proizvoaa prema inostranim standardima i
tehnikim propisima, priznavae se primena inostranih standarda i tehnikih uslova samo ako
oni obezbeuju isti ili vei stepen bezbednosti propisan odredbama ovog pravilnika.

lan 9.
Parni kotlovi i ugradnja parnih kotlova u dizalice moraju odgovarati Tehnikim propisima za
izradu i upotrebu parnih kotlova, parnih sudova, pregrejaa pare i zagrejaa vode, koji su
sastavni deo Pravilnika o Tehnikim propisima za izradu i upotrebu parnih kotlova, parnih
sudova, pregrejaa pare i zagrejaa vode ("Slubeni list FNRJ", broj 7/57).
Odvod iskoriene pare iz cilindra parne maine mora kod dizalice na parni pogon biti izveden
tako da para ne ometa vidljivost dizaliaru i drugim radnicima oko dizalice.
Parovodne cevi na prilazu radnom mestu i u blizini radnog mesta dizaliara na dizalici sa
ugraenim parnim kotlom, kao i zagrejani delovi komandi parnog vitla, moraju biti dobro
toplotno izolovani.

lan 10.
Ako se na dizalicama nalaze ugraeni ili postavljeni sudovi pod pritiskom vazduha ili gasa, takvi
sudovi moraju odgovarati Tehnikim propisima za izradu i upotrebu pokretnih zatvorenih
sudova za komprimirane, tene i pod pritiskom rastvorene gasove, koji su sastavni deo
Pravilnika o Tehnikim propisima za izradu i upotrebu pokretnih zatvorenih sudova za
komprimirane, tene i pod pritiskom rastvorene gasove ("Slubeni list FNRJ", broj 6/57).

lan 11.

Brzina kretanja pokretnih dizalica na elektrini pogon (mosnih dizalica, viseih elektrovitlova i
sl.) sa upravljanjem sa poda, ne sme biti vea od 50 m/min, a brzina kretanja make ne sme
biti vea od 30 m/min. Ova odredba ne odnosi se na dizalice kojima se upravlja sa pulta
pomou daljinske komande niti na dizalice kod kojih dizaliar pri kretanju make stoji u mestu.
Kod dizalica predvienih za montane i druge radove koji zahtevaju posebnu tanost i panju
pri sputanju tereta, moraju se, po potrebi, predvideti manje brzine dizanja odnosno sputanja
zahvatnog sredstva i prenoenja tereta odnosno obrtanja kraka (pomou dvobrzinskih motora i
sl.). Kod pokretnih dizalica sa nagibnim krakom (automobilskih, na gusenicama, eleznikih i
sl.) mora se predvideti i mogunost sigurne promene nagiba kraka kad je dizalica pod
optereenjem.

lan 12.
Za zavarenu metalnu konstrukciju pokretnih dizalica i teretnih elektrinih vitala (most, krak,
stub, postolje kolica) koje se kreu na kranskim stazama postavljenim iznad tla i na tlu, korisnik
dizalice mora, pored tehnike dokumentacije predviene Tehnikim propisima o kvalitetu
zavarenih spojeva za nosee eline konstrukcije, koji su sastavni deo Pravilnika o Tehnikim
propisima o kvalitetu zavarenih spojeva za nosee eline konstrukcije ("Slubeni list SFRJ", broj
41/64), pribaviti od izvoaa zavarivakih radova i atest zavarivaa shodno vaeem
jugoslovenskom standardu JUS C.T3.061.

lan 13.
Elektrini ureaji (prekidai, sklopke, kontroleri i dr.) dizalice na elektrini pogon predviene za
rad u prostoriji u kojoj stalno nastaju eksplozivne smee gasova, para ili zapaljive praine,
moraju biti eksploziono zatieni shodno Tehnikim propisima za konstrukciju, izradu i
ispitivanje elektrinih ureaja za rad u atmosferi eksplozivnih smea, koji su sastavni deo
Pravilnika o konstrukciji, izradi i ispitivanju elektrinih ureaja za rad u atmosferi eksplozivnih
smea ("Slubeni list SFRJ" br. 52/68).

lan 14.
Korisnik dizalice pribavlja od proizvoaa, prilikom predaje dizalice, i tehniku dokumentaciju
potrebnu za odravanje dizalice u ispravnom stanju, kao i uputstva za rukovanje, odravanje,
pregled i eventualnu montau dizalica.
Tehnika dokumentacija sadri naroito:
1) dispozicione crtee dizalice i svih sklopova, osim standardnih; radionike crtee svih
rezervnih nestandardnih elemenata, kao i popis svih delova dizalice sa oznakom radionikih
crtea proizvoaa;
2) skicu dizalice sa ucrtanim odstojanjima njenog gabarita od nepokretnih delova konstrukcije
objekta odnosno opreme prostorije (stubova, zidova, krovnih nosaa i dr.) - samo za pokretne
mosne i konzolne dizalice koje se ugrauju u zatvorene odnosno pokrivene prostorije, kao i za
portalne ili poluportalne odnosno stubne graevinske dizalice, stalno ili privremeno postavljene
uz graevinske objekte ili u neposrednoj blizini graevinskih odnosno drugih objekata;
3) skicu ili shemu sa ucrtanim karakteristinim poloajima kraka i odgovarajuim maksimalnim
optereenjima dizalice, sa koeficijentima stabilnosti dizalice u optereenom i neoptereenom
stanju - samo za pokretne graevinske, luke i brodogradiline dizalice, autodizalice-tokae i
guseniare, ekskavatore i druge dizalice sa obrtnim i nagibnim krakom;
4) shemu elektrine instalacije za pogon, osvetljavanje, grejanje, signalizaciju, snieni napon,
zatitno i gromobransko uzemljenje i razvijenu funkcionalnu shemu veza za komandovanje samo za sloene dizalice sa kabinom ili pultom za upravljanje odnosno sa upravljanjem na
daljinu;
5) shemu nosee i druge uadi (noseih kablova, vune i zatezne uadi i dr.) sa podacima o
vrsti konstrukcije ueta, dimenzijama, dozvoljenoj i prekidnoj vrstoi, veku trajanja za
odreenu klasu pogona i dr. - samo za mosne, stubne, portalne i druge dizalice sa kabinom ili
pultom za upravljanje i sa pogonskom klasom prema jugoslovenskom standardu JUS M.D1.020;
6) shemu podmazivanja svih mehanizama dizalice, sa podacima o vrsti i kvalitetu ulja odnosno
masti;
7) eventualne druge podatke potrebne za odravanje, opravke i remont dizalice.
Tehnika dokumentacija iz stava 1. ovog lana treba da sadri potrebne ateste koji se odnose

na kvalitet materijala upotrebljenog za naroito optereene delove nosee metalne konstrukcije


dizalice, kao i ateste za kvalitet zavarivanja.
Za pokretne dizalice sa obrtnim ili nagibnim krakom (graevinske stubne dizalice sa
horizontalnim obrtnim krakom i makom, stubne dizalice sa nagibnim krakom, portalne i
poluportalne dizalice sa obrtnim postoljem i nagibnim krakom, automobilske dizalice-tokae i
guseniare, ekskavatore i dr.) i za sklopove dizalica (pokretna odnosno obrtna postolja) koji bi
se pri radu mogli preturiti i pasti, tehnika dokumentacija iz stava 1. ovog lana mora da sadri
i podatke o stabilnosti dizalice u optereenom i neoptereenom stanju zajedno sa shemom sa
ucrtanim karakteristinim poloajima kraka.
Za dizalice iz lana 3. stav 1. ovog pravilnika koje se posle dana stupanja na snagu ovog
pravilnika zateknu u pogonu bez dokumentacije, korisnik dizalice e u okviru godinjeg ili
generalnog pregleda obezbediti dokumentaciju neophodnu za odravanje dizalice u ispravnom
stanju.

lan 15.
Svaka dizalica mora imati metalnu (fabriku) tablicu koja sadri sledee podatke:
1) fabriki znak (amblem);
2) naziv proizvoaa;
3) vrstu dizalice sa oznakom tipa (samo ako se radi o serijskoj proizvodnji);
4) maksimalnu nosivost dizalice;
5) godinu izrade;
6) fabriki broj (redni broj odnosno registarski broj).
Tablica iz stava 1. ovog lana privruje se na vidnom (uoljivom) mestu dizalice (maki, vitlu,
kuitu mehanizma i sl.).
Za dizalice postavljene ili pribavljene pre dana stupanja na snagu ovog pravilnika, koje nemaju
dokumentaciju predvienu ovim pravilnikom, tablice iz stava 1. ovog lana sadravae one
podatke koji su dobijeni snimanjem.

lan 16.
Rekonstrukcije dizalice poveanjem raspona, produavanjem kraka ili poveanjem nosivosti,
doputena je samo po prethodno izraenom projektu iz kog se vidi da sigurnost dizalice nee
rekonstrukcijom biti ugroena.
Postavljanje tee dizalice ili vie dizalica na postojeu kransku stazu (nadzemnu i prizemnu),
doputeno je samo po prethodno izraenom projektu iz kog se vidi da stabilnost odnosno
sigurnost dizalice i noseih delova hale ili drugih objekata nee poveanjem optereenja biti
ugroena.

2. Nosea metalna konstrukcija i delovi


dizalica
lan 17.
Nosea metalna konstrukcija i delovi mehanizama dizalica, treba, po pravilu, da budu od
metala ili legura, koje po kvalitetu odgovaraju vaeim jugoslovenskim standardima odnosno
njima odgovarajuim inostranim standardima.
O kvalitetu upotrebljenog materijala iz stava 1. ovog lana korisnik dizalice pribavlja ateste od
proizvoaa dizalice.

lan 18.
Za spajanje delova nosee metalne konstrukcije zavarivanjem, mora se koristiti dodatni
materijal (elektrode, ice), i primeniti postupak zavarivanja (runi, automatski i dr.) koji
obezbeuje propisanu sigurnost nosivosti zavarenog spoja.
Za kvalitet dodatnog materijala vae odredbe lana 17. ovog pravilnika.

lan 19.
Zavarivake radove na noseoj metalnoj konstrukciji dizalice smeju vriti samo zavarivai koji
imaju atest za takve radove prema vaeim jugoslovenskim standardima odnosno njima
odgovarajuim inostranim standardima.

lan 20.
Zavarivaki radovi na noseoj metalnoj konstrukciji dizalice moraju se vriti pod uslovima koji
obezbeuju kvalitetno spajanje zavarenih delova.
Radno mesto zavarivaa mora biti za vreme zavarivanja zatieno od nepovoljnog dejstva
vetra, kie i snega.

3. Delovi ureaja i opreme dizalica Sredstva za


prihvatanje i noenje tereta
lan 21.
Kuke za veanje tereta na dizalicama moraju biti izraene od kvalitetnog elika, i to kovanjem,
presovanjem ili drugim odgovarajuim postupkom.
Materijal, oblik i dimenzije kuka moraju do donoenja jugoslovenskog standarda odgovarati
tehnikim uslovima jednog od priznatih inostranih standarda (DIN, GOST i dr.).
Kuke treba da budu podeene za lako obrtanje oko vertikalne osovine optereenja u svim
pravcima. Kuke na mosnim dizalicama za optereenja vea od 3 Mr moraju imati aksijalna
(obina valjkasta ili loptasta) leita, radi lakeg obrtanja oko vertikalne osovine. Navrtka kuke
privrene za traverzu koturae, mora da bude na pogodan nain (vijcima, ploicama,
rascepkama i dr). obezbeena protiv odvrtanja i ispadanja kuke iz leita traverze.
Lamelaste kuke na napravama za prenoenje tekih livakih lonaca ili livnih kazana, moraju biti
izraene od kvalitetnog elika postojanog na starenje. Oblik i dimenzije takvih kuka moraju do
donoenja jugoslovenskih standarda odgovarati tehnikim uslovima jednog od priznatih
inostranih standarda (DIN i sl). Za svaku napravu sa lamelastim kukama za koju nije donet
standard, mora postojati odgovarajua tehnika dokumentacija.
Kuke za prenoenje tereta na dizalicama (lukim, brodogradilinim, graevinskim i dr.) kod kojih
postoji opasnost od zapinjanja tereta za okolnu konstrukciju ili opremu i ispadanja noseeg
sredstva (ueta, lanca) iz otvora kuke, moraju biti na pogodan nain (automatskim
zatvaraima, posebnim kukama i sl). obezbeene protiv ispadanja.
Kuke za noenje tereta koji pri prenoenju zbog zapinjanja moe izazvati udarne sile, treba da
budu opremljene prigunikom za amortizaciju udara i oscilacija, radi ublaavanja prenoenja
udarnih sila na konstrukciju dizalice (stubne graevinske, portalne luke i druge dizalice sa
pokretnim i nepokretnim krakom i dr.).
Svaka kuka na dizalici sa nosivou veom od 1000 kg mora imati atest proizvoaa. Oznaka
proizvoaa i maksimalna nosivost kuke moraju biti oznaeni na kuki odnosno urezani.

lan 22.
Alke, prelazne karike, prstenovi i druga slina pomona nosea sredstva za posredno veanje
tereta na kuku dizalice, moraju biti izraeni od kvalitetnog elika. Oblik, dimenzije i dozvoljeno
optereenje alke i prelaznih karika za noenje tereta, moraju odgovarati vaeem
jugoslovenskom standardu - JUS C.H4.051 ili odgovarajuem, inostranom standardu (DIN, GOST
i dr.).
Pomona nosea sredstva iz stava 1. ovog lana moraju na vidnom mestu imati oznaku
nosivosti odnosno tablicu sa oznakom nosivosti.

lan 23.
Pribor za prihvatanje i prenoenje pojedinanih kabastih tereta razliitih oblika (kamenih,
betonskih ili metalnih blokova, ingota, kolutova ice, tabli lima ili stakla, mermernih ploa,

buradi, sanduka, metalnih ipki ili cevi i dr.), kao to su visee ape, kande, kleta, nosee
grede, traverze, jaram i drugi slian pribor, moraju u pogledu sigurnosti odgovarati savremenim
tehnikim dostignuima i povremeno biti podvrgnuti strunom pregledu. Rokovi u kojima se
vre takvi pregledi, a po potrebi i arenje pribora, odreuju se optim aktom radne organizacije
za svako nosee sredstvo posebno, zavisno od teine uslova rada odnosno pogonske klase
dizalice i tog pribora.
Pribor iz stava 1. ovog lana mora na vidnom mestu imati oznaku proizvoaa o dozvoljenoj
nosivosti.
Upotreba nesigurnih i neispravnih (oteenih) pribora za prihvatanje i prenoenje kabastog
tereta, zabranjena je.

lan 24.
Metalni sudovi (kofe ili vedra s otvaranjem) za prenoenje rasutog i sipkog materijala (betona,
peska, uglja i sl). koji se veaju za kuku dizalice, moraju biti konstruisani tako da je
onemogueno njihovo spadanje sa kuke dizalice ili prevrtanje pri postavljanju na podlogu
odnosno pri utovaru ili istovaru materijala.
Runi ili automatski (pneumatski i sl.) ureaj za istovar materijala otvaranjem dna suda, mora
biti na sudu smeten tako da sa njim radnik moe rukovati lako i bez opasnosti od povrede.
Zapremina suda izraena u m3, kao i teina praznog suda i dozvoljeno radno optereenje
izraeni u kg, moraju biti na vidnom mestu suda oznaeni.

lan 25.
Grabilice moraju biti konstruisane tako da je iskljuena mogunost zatrpavanja ueta
materijalom koji grabilica prenosi. Unice grabilice moraju biti obezbeene protiv spadanja
ueta sa lebova za vreme rada grabilice.
Zapremina i teina grabilice moraju biti na vidnom i pogodnom mestu grabilice oznaene.
Pri zameni kuke na dizalici grabilicom radi prenoenja rasutog tereta (rude, kamena, peska,
uglja i dr.), mora se voditi rauna da zbir teine tereta i teine grabilice ne prelazi dozvoljenu
nosivost dizalice.

lan 26.
Pri upotrebi elektromagneta za prihvatanje i prenoenje tereta dizalicom, gipki dovodni kabl
struje za elektromagnet mora biti na pogodan nain (posebnim ureajem za sinhronizovano
odmotavanje i namotavanje kabla zajedno sa magnetom i sl.) obezbeen od mehanikog
oteenja.
Ako se prenoenje dugih ili kabastih komada gvoa (ine, cevi, ipke, table lima i sl.) vri
elektromagnetom, moraju se upotrebljavati posebni nosai sa vie elektromagneta. Nosai sa
vie elektromagneta, kao i nosai sa pneumatskim hvataljkama za prenoenje tabli lima
odnosno stakla, moraju imati poseban sigurnosni ureaj ili napravu za prihvatanje tereta u
sluaju prekida struje ili vakuuma u mrei ako se teret prenosi iznad glava radnika.

elina uad
lan 27.
Za noenje, vuu, zatezanje, vezivanje tereta i druge sline svrhe na dizalici i pri radu sa
dizalicom smeju se upotrebljavati samo elina uad koja, u pogledu kvaliteta materijala od kog
su izraena, dimenzija i naina izrade, ispunjavaju tehnike uslove predviene vaeim
jugoslovenskim standardima odnosno priznatim inostranim standardima.
Nosee elino (teretno) ue koje se stalno upotrebljava na dizalici, mora imati atest
proizvoaa o kvalitetu. Upotreba takvog ueta bez atesta proizvoaa odnosno strune
ustanove, zabranjena je.
Dotrajala ili oteena nosea elina uad (pokretna i nepokretna) na dizalicama, ne smeju se
zamenjivati elinom uadi manjih dimenzija ili slabijih karakteristika, osim ako za to postoje

opravdani tehnoloki ili ekonomski razlozi u kom sluaju se mora istovremeno sa upotrebom
takve uadi smanjiti i nominalna nosivost dizalice.

lan 28.
Nosea elina uad na dizalici koja prenosi rastopljeni ili uareni metal odnosno rastopljenu
ljaku (u livnici, topionici, valjaonici) moraju imati metalno jezgro. Takva uad treba, po pravilu,
da se zatite od neposrednog dejstva zraenja visoke temperature i prskanja rastopljene mase
postavljanjem titnika od elinog lima odgovarajue debljine i podesnog oblika (korita ili kupe)
sa sjajnom povrinom, ako postoji opasnost otapanja mazivnog sloja na toj uadi.

lan 29.
elina uad (nosea, teretna, zatezna i sl.) privruju se za konstrukciju make (kod mosne
dizalice) odnosno za druge delove dizalice (kod stubnih, kabl-dizalica i dr.), na nain koji
iskljuuje mogunost oteenja i prekida ueta (elinim aurama, spojnim naglavcima i dr.).

lan 30.
Kraj noseeg ueta privruje se na bubanj dizalice, po pravilu, pomou klina ili elinih
konusnih kovanih, presovanih ili livenih aura odnosno na drugi siguran i u praksi proveren
nain.
Upotreba aura livenih od sivog liva nije dozvoljena.

lan 31.
Petlje ili uke na krajevima elinog ueta mogu se izraivati upletanjem pojedinih strukova
ueta ili privrenjem slobodnog kraja pomou posebnih stezaa (abica).
Pri upletanju unakrsno pletene eline uadi prenika do 15 mm treba svaki struk kraja ueta
uplesti (proiti) najmanje etiri puta, a uadi prenika preko 15 mm - najmanje pet puta.
Istosmerno pletena elina uad moraju se pri uplitanju, bez obzira na prenik ueta, proivati
najmanje est puta.
Maksimalna nosivost elinog ueta sa pletenom petljom ili ukom na kraju ueta mora se
smanjiti za 5 do 10% u odnosu na nazivnu nosivost ueta na kom je petlja odnosno uka
nainjena. Za proraun smanjene nosivosti elinog ueta sa petljom ili ukom uzima se iz
atesta vrednost jaine ueta pri kidanju, uzimajui pri tom u obzir odgovarajui koeficijent
sigurnosti ueta zavisno od pogonske klase dizalice odnosno uslova pod kojima se ue koristi.
Upletanje eline uadi radi izrade petlji odnosno uki, mogu vriti samo za taj posao struno
obuena lica.

lan 32.
Za privrivanje eline uadi pomou posebnih stezaa (abica) moraju se upotrebiti:
1) za uad prenika do 15 mm - najmanje 3 abice,
2) za uad prenika do 30 mm - najmanje 4 abice;
3) za uad prenika do 40 mm - najmanje 5 abica;
4) za uad prenika do 45 mm - najmanje 6 abica;
5) za uad prenika do 58 mm - najmanje 7 abica.
Za prenike eline uadi vee od 58 mm ili za posebne uslove optereenja (udar, mraz i sl.),
mora se broj stezaa za privrivanje odrediti proraunom, s tim da ne sme biti manji od broja
iz stava 1. ovog lana.
Duina preklopa elinog ueta, merena izmeu sredina krajnjih stezaa, ne sme biti manja od:
1) 20 prenika ueta - za uad od 8 do 15 mm;
2) 15 prenika ueta - za uad od 15 do 20 mm;
3) 12 prenika ueta - za uad od 21 do 32 mm;
4) 10 prenika ueta - za uad preko 32 mm.
Stezai (abice) moraju biti izraeni tako da je iskljuena mogunost oteivanja stegnutog
ueta odnosno deformacija ueta ili lom pojedinih ica od kojih je ue upleteno.

Stezai (abice) moraju imati atest o kvalitetu materijala i izrade, izdat od proizvoaa odnosno
strune ustanove.

lan 33.
Kao stalna oprema na dizalicama (uad sa rokom upotrebe duim od jedne godine) mogu se
upotrebljavati pokretna (nosea, vuna) elina uad i nepokretna (nosea, zatezna, vodea)
elina uad, upletena unakrsno ili istosmerno, gola ili pocinkovana, koja svojom jainom
odgovaraju dozvoljenom (nazivnom) optereenju dizalice. Koeficijent sigurnosti eline uadi na
dizalici mora odgovarati pogonskoj klasi dizalice i ne sme biti manji od 4,5. Ako je elino ue
izloeno temperaturi na kojoj se otapa mazivni sloj ueta (u livnici, topionici, valjaonici i sl.)
odnosno temperaturi nioj od -10 oC, koeficijent sigurnosti ne sme biti manji od 6.
elina uad za noenje viseih skela ili radnih platformi odnosno korpi za prenoenje
materijala i ljudi, moraju imati koeficijent sigurnosti najmanje 10.
Upotreba eline uadi prenika manjeg od 6,5 mm na napravama iz stava 2. ovog lana, nije
dozvoljena.

lan 34.
Pokretna elina uad iz lana 33. ovog pravilnika ne smeju se nastavljati upredanjem.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, mogu se krajevi vunog ueta za pokretanje make i za sline
namene sastaviti upredanjem radi izrade beskrajnog ueta. Duina upredanja takvog ueta
mora kod uadi prenika do 15 mm iznositi najmanje 6 m, kod uadi prenika do 19 mm
najmanje 8 m a kod uadi do 22 mm - najmanje 9 m.

lan 35.
elina pokretna (teretna) uad na dizalicama moraju se zameniti, ako su dotrajala ili ako su
pod optereenjem pala sa doboa ili unice koturae odnosno kotura za izravnavanje sila i
otetila se, odnosno ako pri pregledu na najoteenijem mestu pokazuju na duini jednog
koraka (zavoja) vie od broja prekinutih ica navedenih u sledeoj tabeli:
-------------------------------------------------------------------------Koeficient

Konstrukcija ueta

sigurnosti

JUS M.D1.070

ueta

----------------------------------------------------------

odreen

6d19=114

prema

----------------------------------------------------------

vaeem

una-

is-

una-

is-

jugosl.

kr.

tos.

kr.

tos. kr.

8d19=152 6d37=222

una-

standardu
plet. plet. plet. plet.
plet. plet

8d37=296

18d19=342

is-

una-

is-

una-

tos.

kr.

tos. kr.

istos.

plet. plet. plet. plet.

-------------------------------------------------------------------------6

12

18

22

11

30

15

36

18

preko 6 do 7

14

20

10

26

13

32

16

38

19

preko 7

16

24

12

30

15

34

17

40

20

-------------------------------------------------------------------------elina pokretna (teretna) uad na dizalicama za prenoenje rastopljenih ili opasnih materijala
moraju se zameniti, ako na najoteenijem mestu na duini jednog koraka (zavoja) pokazuju
vie od polovine broja prekinutih ica navedenih u tabeli iz stava 1. ovog lana.

lan 36.
Za elinu uad ija konstrukcija i broj ica nisu navedeni u tabeli iz lana 35. stav 1. ovog
pravilnika, granina vrednost prekinutih ica odreuje se prema koeficijentu sigurnosti ueta
priblino na sledei nain:
1) za koeficijent sigurnosti do 6 - granina vrednost prekinutih ica do 10% od ukupnog broja
ica;
2) za koeficijent sigurnosti preko 6 do 7 - granina vrednost prekinutih ica do 12% od ukupnog
broja ica;
3) za koeficijent sigurnosti preko 7 - granina vrednost prekinutih ica do 14% od ukupnog broja
ica.
Dotrajala elina uad moraju se zameniti i kad se broj prekinutih ica kree ispod graninih
vrednosti iz tabele u lanu 35. stav 1. ovog pravilnika ili procenta iz stava 1. ovog lana, ako
ukupan broj prekinutih i korodiranih ili istanjenih ica na celoj duini ueta dostigne 40% od
ukupnog broja ica u uetu.

lan 37.
Nosea elina uad na dizalicama moraju se odravati u ispravnom stanju i redovno
pregledati. Rokove u kojima e se vriti pregled uadi odreuje za svaku dizalicu posebno,
zavisno od uslova rada dizalice, radna organizacija svojim optim aktom.

lan 38.
Rokove za pregled eline uadi na dizalicama koje su, pored tekih uslova rada, izloene i
jakom toplotnom zraenju (u livnicama, topionicama, valjaonicama i sl.) odreuje optim aktom
radna organizacija. Ti rokovi ne smeju biti dui od 15 dana za dizalice etvrte pogonske klase
odnosno dui od 30 dana za dizalice tree pogonske klase.
Datum zamene pokretnog noseeg elinog ueta mora se uredno unositi u Kontrolnu knjigu
zajedno sa atestom izdatim od proizvoaa ueta odnosno ovlaene ustanove.
Upotreba eline uadi sa prelomima ili sa proirenim pramenovima, kao i upotreba eline
uadi oteene na bilo koji nain, zabranjena je.

lan 39.
Pomona elina uad i veze od takve uadi koje se stalno upotrebljavaju za vezivanje ili
veanje tereta na kuku dizalice, moraju u pogledu kvaliteta i dimenzija ispunjavati uslove
predviene u lanu 27. stav 1. ovog pravilnika.
elina uad i veze od eline uadi iz stava 1. ovog lana moraju se odravati u ispravnom
stanju i redovno pregledati u rokovima odreenim, zavisno od uslova rada dizalice, optim
aktom radne organizacije.
Za petlje ili uke na elinoj uadi iz stava 1. ovog lana vae odredbe lana 31. ovog
pravilnika.
Veze od eline uadi i svako pojedino ue za vezivanje ili veanje tereta, moraju imati podesnu
oznaku o maksimalnoj nosivosti (tablicu, oznaku bojom i sl.).
Za korisno optereenje veze od eline uadi, zavisno od ugla izmeu grana veze, vae
odredbe lana 47. ovog pravilnika.
Ako se veze od eline uadi ili pojedina uad za vezivanje odnosno veanje tereta ne
upotrebljavaju, moraju se drati uredno sloena na posebnim stalcima ili vealicama i moraju
biti zatiena od vlage i praine.

Uad od biljnih i sintetikih vlakana


lan 40.
Uad od biljnih vlakana (konoplje, manile, sisala, pamuka i dr.) i uad od sintetikih vlakana
(sintetike konoplje, Pe-Ce vlakna, perlona i sl.), smeju se na dizalicama upotrebljavati samo za
vezivanje ili veanje na kuku dizalice tereta bez otrih ivica.
Uad iz stava 1. ovog lana smeju se izuzetno koristiti kao nosea (teretna) uad samo na
koturai (graevinskoj koturai i sl.) za runo dizanje tereta tekog do 500 kg.
Veze uadi od biljnih odnosno sintetikih vlakana, kao i svako pojedino ue za vezivanje tereta,
moraju imati oznaku dozvoljenog optereenja (tablicu, oznaku bojom i sl.).
Pri proraunu nosivosti uadi iz st. 1. i 2. ovog lana koeficijent sigurnosti mora iznositi
najmanje 8. Na veze od takve uadi primenjuju se i odredbe lana 47. ovog pravilnika.
Uad od konoplje i pamuka moraju se uvati na posebnim stalcima ili vealicama i moraju biti
zatiena od vlage i praine. Radi zatite protiv truljenja, uad od biljnih vlakana izloenu vlazi
treba impregnirati katranom od borovine, karbolom ili drugim pogodnim sredstvom za zatitu
organske uadi od truljenja.

Lanci
lan 41.
Lanci za noenje i vezivanje tereta koji se stalno upotrebljavaju na dizalicama pojedinano ili
kao veze, moraju u pogledu izrade, kvaliteta materijala, oblika i dimenzija odgovarati vaeem
jugoslovenskom standardu - JUS C.H4.050 ili njemu odgovarajuem inostranom standardu.
Kalibrirani lanci koji se upotrebljavaju kao stalno nosee sredstvo na dizalicama, moraju u
pogledu izrade odgovarati vaeem jugoslovenskom standardu - JUS C.H4.011 ili JUS C.H4.021
odnosno njemu odgovarajuem inostranom standardu.
Lanci iz st. 1. i 2. ovog lana moraju imati atest proizvoaa o kvalitetu materijala i izrade.

lan 42.
Koeficijent sigurnosti varenih lanaca za noenje tereta mora se odreivati prema uslovima rada
dizalice, ali ne sme biti manji od 3 kod dizalica na runi pogon niti manji od 6 kod dizalica na
motorni pogon, ako se lanci namotavaju na dobo sa glatkom povrinom .
Koeficijent sigurnosti kalibriranog lanca ne sme biti manji od 3 kod dizalica na runi pogon niti
manji od 8 kod dizalica na motorni pogon, ako se lanac namotava na lananik (kotur sa
zupcima).

lan 43.
Dozvoljeno optereenje lanaca iz lana 41. stav 1. ovog pravilnika mora se ispitivati na nain
predvien odgovarajuim jugoslovenskim standardima. Uverenje o izvrenom ispitivanju
korisnik dizalice pribavlja od proizvoaa prilikom predaje lanca na upotrebu, i to zajedno sa
atestom lanca.
Lanci koji su u stalnoj upotrebi na dizalicama moraju se odravati u ispravnom stanju, a
povremeno pregledati i ispitivati probnim optereenjem shodno vaeim jugoslovenskim
standardima.

lan 44.
Dozvoljeno optereenje lanaca ili veze od lanaca koji se veaju na kuku dizalice, mora biti
obeleeno na tablici privrenoj na lanac ili vezu od lanaca.
Svako preoptereivanje lanaca ili veze od lanaca iznad dozvoljenog optereenja, pa i
kratkotrajno, zabranjeno je (osim pri probnom ispitivanju).

lan 45.
Privremeno skraivanje lanca sme se vriti samo pomou odgovarajuih karika ili polukarika za
skraivanje lanaca.
Materijal od koga su izraene karike ili polukarike za skraivanje lanaca mora biti istog ili boljeg
kvaliteta od materijala od koga su izraene karike lanca koji se skrauje. Karike ili polukarike za
skraivanje lanaca moraju imati najmanje istu dozvoljenu nosivost koju ima lanac odnosno
lanak lanca.
Skraivanje lanca vezivanjem u vorove ili spajanjem lanaka pomou vijaka, zabranjeno je.

lan 46.
Nastavljanje kratkog ili oteenog lanca sme se vriti samo prema vaeem jugoslovenskom
standardu - JUS C.H4.010 ili prema uputstvu proizvoaa za upotrebu odnosnog lanca.

lan 47.
Korisno optereenje veze od lanaca mora se smanjiti zavisno od veliine ugla izmeu dve
suprotne grane veza. Ovo smanjenje u odnosu na dozvoljeno optereenje lanca na zatezanje
iznosi:
1) ako je ugao izmeu dve suprotne grane lanca oko 60 stepeni - 15%
2) ako je ugao izmeu dve suprotne grane lanca oko 90 stepeni - 30%
3) ako je ugao izmeu dve suprotne grane lanca do 120 stepeni - 50%
Upotreba veze od lanaca sa uglom veim od 120 stepeni izmeu dve suprotne grane lanaca,
zabranjena je.
Veze od lanaca iz stava 1. ovog lana mogu se veati na kuku dizalice samo pomou alki ili
prelaznih karika predvienih i izraenih za tu svrhu prema vaeem jugoslovenskom standardu
- JUS C.H4.051 ili njemu odgovarajuem inostranom standardu.

lan 48.
Pri viestrukom omotavanju lanaca oko tereta, delovi istog lanca (namotaji) treba da se nalaze
to blie jedan drugom. Na otrim ivicama tereta lanci se moraju zatititi od oteenja drvenim
ili zaobljenim elinim podmetaima.
Pri nepovoljnim uslovima rada (esta udarna optereenja, rad na temperaturi neposredne
okoline vioj od +100 oC ili nioj od -10 oC, esta granina optereenja i sl.) korisno optereenje
lanca ili veze od lanaca ne sme prelaziti polovinu dozvoljenog optereenja predvienog za
upotrebu lanca pod normalnim uslovima.

lan 49.
Kovani lanci koji su u stalnoj upotrebi na dizalicama moraju se povremeno ariti prema
uputstvu proizvoaa lanca odnosno prema vaeim standardima, a u rokovima i na nain koji
se odreuju optim aktom radne organizacije.
Na pomona sredstva za noenje tereta iz lana 22. stav 1. i lana 23. stav 1. ovog pravilnika,
koja su izraena od kovanog elika i koja spadaju u stalnu opremu dizalica, primenjuju se u
pogledu arenja odredbe stava 1. ovog lana, ako uputstvom proizvoaa za pojedina pomona
nosea sredstva nije drukije odreeno.

4. Bubanj vitla za namotavanje uadi ili lanaca,


koturi (unice) i lananici na dizalici
lan 50.
Bubanj, osovina bubnja i leita osovine na svakom ureaju za dizanje tereta na motorni pogon
(vitlu) ili na runi pogon (ekrku), moraju biti dimenzionirani i graeni tako da mogu sa

sigurnou podnositi maksimalno doputeno optereenje dizalice.


Osovina bubnja mora biti obezbeena od ispadanja iz leita pomou posebnog osiguraa.
Privrenje ueta za bubanj mora biti izvedeno na jedan od naina navedenih u lanu 30. ovog
pravilnika i mora ispunjavati uslove propisane vaeim jugoslovenskim standardom - JUS
M.D1.070.

lan 51.
Duina bubnja vitla na motorni pogon na koji se namotava elino ue ili lanac mora biti takva
da na bubnju ostanu najmanje dva navoja neodmotanog ueta odnosno lanca, ako je zahvatna
naprava dizalice (kuka, grabilica, vedro, korpa i dr.) u svom najniem poloaju.
Bubanj vitla dizalice na motorni pogon sa jednoslojnim namotavanjem ueta mora na svojoj
povrini imati urezan zavojni leb.
Upotreba bubnja sa glatkom povrinom (bez urezanog leba) na dizalici na motorni pogon
doputena je samo ako je iz konstruktivnih razloga (usled velike visine dizalice, ograniene
duine bubnja i sl.) neophodno vieslojno namotavanje ueta ili lanca na bubanj.

lan 52.
Prenik bubnja i kotura koturae dizalice na koji se namotava odnosno oko koga se obavija
elino ue, mora odgovarati tipu dizalice, vrsti pogona (runi, motorni), preniku ueta i teini
uslova rada dizalice (pogonska klasa) shodno vaeem jugoslovenskom standardu - JUS
M.D1.070.
Prenik kotura za izravnanje sila u uetu ne sme da bude manji za vie od 40% od prenika
doboa.

lan 53.
Bubnjevi sa lebom i bubnjevi bez leba (glatki bubnjevi) moraju na krajevima imati ivinjake.
Visina ivinjaka na bubnju sa lebom ne sme biti manja od 1,5 prenika ueta.
Visina ivinjaka na glatkom bubnju mora nadvisivati gornji sloj potpuno namotanog ueta ili
lanca najmanje za visinu 1,5 prenika ueta odnosno za visinu irine karike lanca.

5. ekrk i vitao
lan 54.
Pod ekrkom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se ureaj sa bubnjem na runi pogon, koji
sam ili u kombinaciji sa koturom odnosno koturaom slui za dizanje i sputanje slobodno
viseeg tereta putem namotavanja ueta ili lanca na bubanj.
Pod vitlom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se ureaj na motorni pogon iz stava 1. ovog
lana.

lan 55.
Ruice ekrka na runi pogon (graevinskih, montanih i drugih ekrka sa jednom ili dve ruice
i dr.) moraju biti izvedene tako da je onemogueno povratno obrtanje ruice pod dejstvom
teine tereta.
Sputanje tereta na ekrku iz stava 1. ovog lana doputeno je samo pomou konice i
nepokretne ruice.

lan 56.
Komandni ureaj ekrka iz lana 55. ovog pravilnika (poluga konice i spojnica) mora biti
smeten i izveden tako da se obrtanje bubnja ekrka moe trenutno zaustaviti u sluaju
opasnosti. Poluge spojnice i konice moraju biti obezbeene protiv samoiskljuenja spojnice
odnosno konice.

lan 57.
ekrk iz lana 55. ovog pravilnika mora pre upotrebe biti sigurno privren za podlogu na kojoj
je postavljen (vijcima, klinovima i dr.).
Pri postavljanju na podlogu i privrivanju za podlogu ekrka u kombinaciji sa koturom ili
koturaom, mora se voditi rauna o pravcu vunog ueta odnosno sili koja dejstvuje na
stabilnost ekrka. Privrivanje postolja ekrka smetenih na vozilu (teretnom vozilu i dr.)
pomou lanaca, eline uadi i drugih nesigurnih sredstva, zabranjeno je.
Bubanj runih ekrka sa uetom ili lancem (graevinskih ili montanih ekrka i dr.) mora sa
strane imati bone naslone (ivinjake) prema odredbi lana 53. ovog pravilnika, radi
spreavanja spadanja ueta ili lanca sa bubnja.
ekrk koji se ugrauje na visee skele (graevinske ili montane) mora imati sigurni ureaj
(puni prenos, konusnu ili drugu vrstu konice ili ustavljaa), koji omoguava ravnomerno i
bezbedno sputanje radne platforme okretanjem ruice ekrka u suprotnom smeru.

lan 58.
Vitao na motorni pogon koji radi kao samostalna pokretna ili nepokretna dizalica odnosno u
sklopu ureaja za dizanje, prenoenje i sputanje tereta, mora imati sigurnu mehaniku konicu
koja je u stanju da zadri nazivni i probni teret na bilo kojoj visini.
Elektrini pokretni i nepokretni vitlovi sa upravljanjem sa poda moraju, po potrebi, biti na
podesan nain obezbeeni protiv udara elektrine struje (uzemljenjem, zatitnom naponskom
ili strujnom sklopkom, snienjem napona u kolu za upravljanje i sl.).

6. Koturaa
lan 59.
Pod koturaom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se prenosni ili nepokretni ureaj na
runi ili motorni pogon, koji sam ili u kombinaciji sa ekrkom odnosno vitlom (na mosnim i
drugim dizalicama) slui za dizanje i sputanje slobodno viseeg tereta na uetu odnosno
lancu.

lan 60.
Koturaa mora biti konstruisana i izvedena tako da moe sa sigurnou nositi nazivni teret za
koji je graena. lebasti koturovi ili lananici, njihove osovine i leaji tih osovina, boni nosai,
popreni nosa (dra) kuke, nosea (teretna) kuka, kao i kuka odnosno dra za veanje
koturae, moraju sa sigurnou podnositi ubrzavajue sile nazivnog tereta pri njegovom dizanju
odnosno sputanju.

lan 61.
Prenosna koturaa sa kukom i jednim ili vie lebastih koturova (unica) u kudeljnim ili drugim
nemetalnim noseim uetom (graevinska i slina laka prenosna koturaa sa jednim ili vie
koturova), sme se koristiti za vertikalno dizanje tereta tekog do 500 kg.
Koeficijent sigurnosti ueta na koturai iz stava 1. ovog lana ne sme biti manji od 8.

lan 62.
Koturovi (unice) na koturai sa kukom i sa jednim lebastim koturom ili vie lebastih koturova
i elinim noseim uetom, koja se koristi kao sastavni deo ureaja za dizanje na mosnim i
drugim dizalicama, moraju u pogledu prenika odgovarati odredbi lana 52. stav 2. ovog
pravilnika.
Uad na svim koturaama moraju biti na pogodan nain obezbeena od spadanja sa kotura.
Dozvoljeno optereenje odnosno nazivna nosivost mora biti na uoljivom mestu svake koturae
ili na njenoj kuki oznaena, i to tako da se oznaka ne moe lako izbrisati.

lan 63.
Koturaa sa lancem (lanana dizalica, flaencug enhoist) na runi pogon mora imati sigurnu
mehaniku konicu (frikcionu, lamelnu ili konusnu i dr.) koja automatski dejstvuje i u stanju je
da dri nazivni teret (ukljuujui i probni teret) na ma kojoj visini. Runa sila potrebna za
sputanje tereta ne sme biti vea od sile potrebne za dizanje tereta.
Sila na lancu runog lananika potrebna za dizanje nazivnog tereta ne sme biti vea od 30 kg.
Koeficijent sigurnosti noseih lanaca na koturai iz stava 1. ovog lana mora odgovarati
odredbama lana 42. ovog pravilnika.

7. Ureaji za koenje
lan 64.
Pogonski mehanizam za dizanje tereta i pogonski mehanizam za promenu ugla kraka na
dizalicama na runi ili motorni pogon, moraju imati sigurnu mehaniku konicu otvorenog ili
zatvorenog tipa za runo odnosno nono ili automatsko koenje.
Pod konicom zatvorenog tipa podrazumeva se, u smislu ovog pravilnika, ureaj za koenje koji
automatski dejstvuje u trenutku prekida elektrine struje ili prestanka delovanja sile za dizanje
tereta.
Pod konicom otvorenog tipa podrazumeva se, u smislu ovog pravilnika, ureaj za koenje koji
runo odnosno nono dejstvuje na mehanizam poluga rune, pneumatske ili hidrauline
konice.

lan 65.
Pogonski mehanizmi za dizanje tereta i za promenu ugla kraka na mosnim, stubnim i drugim
sloenim dizalicama na elektromotorni pogon, moraju imati sigurnu mehaniku konicu
(elektromagnetnu, elektrohidraulinu i sl.) koja automatski dejstvuje im se prekine strujno kolo
pogona mehanizma za dizanje tereta regulatorom upravljanja ili graninikom poloaja kuke
odnosno kraka.
Mehanizmi iz stava 1. ovog lana na dizalicama na drugi motorni pogon (parna maina, motor
sa unutranjim sagorevanjem i dr.) moraju imati sigurnu mehaniku konicu sa runim, nonim,
hidraulikim ili pneumatskim dejstvom, koja je u stanju da nazivno optereenje dizalice
(ukljuujui i probno optereenje) dri na ma kojoj visini.

lan 66.
Kod mehanizma za dizanje tereta ili promenu ugla kraka na dizalicama na elektromotorni ili
drugi motorni pogon iz lana 65. ovog pravilnika, sa vrstom kinematikom vezom izmeu
pogonskog motora i bubnja vitla, po pravilu se u sastavu ureaja za koenje koristi za koni
dobo (koni venac) ona polovina spojnice koja je privrena za osovinu reduktora odnosno
koja je u vrstoj kinematikoj vezi sa bubnjem.

lan 67.
Mehanizam za kretanje mosnih i drugih pokretnih dizalica na elektromotorni pogon koje se
kreu na inskim tokovima sa kotrljajuim leajevima na inama postavljenim iznad tla
brzinom veom od 30 m/min, mora, pored sistema koenja strujom (regulator brzina), imati
sigurnu mehaniku konicu sa automatskim dejstvom koenja (elektromagnetsku konicu) u
sluaju prekida elektrine struje usled kvara u mrei ili iskljuenja struje automatskom
zatitnom sklopkom (naponska, strujna ili linijska zatita).
Primena odredbe stava 1. ovog lana nije obavezna na postojeim mosnim dizalicama
postavljenim u zatvorenim prostorijama, koje imaju inske tokove na kliznim leajevima i
brzinu kretanja do 60 m/min, ako takve dizalice imaju sigurnu mehaniku konicu za runo,
nono, hidrauliko ili pneumatsko koenje (konicu otvorenog tipa).

lan 68.
Odredba lana 67. ovog pravilnika primenjuje se i na mehanizam za kretanje svih pokretnih
dizalica na elektromotorni pogon sa kolosekom poloenim iznad tla ili na tlu (mosnih, portalnih i
stubnih dizalica, pretovarnih mostova, kabl-dizalica i dr.), postavljenim na slobodnom prostoru,
bez obzira na brzinu kretanja dizalice po koloseku.

lan 69.
Mehanizam za okretanje postolja sa krakom ili kraka portalnih (lukih), stubnih (graevinskih) i
drugih dizalica sa obrtnim postoljem ili obrtnim krakom, mora imati mehaniku konicu
zatvorenog ili otvorenog tipa, sa automatskim ili runim odnosno nonim, neposrednim ili
posrednim upravljanjem, zavisno od vrste pogona.

lan 70.
Konica na mehanizmu za kretanje dizalica iz l. 67. i 68. ovog pravilnika odnosno konica na
mehanizmu za obrtanje kraka dizalica iz lana 69. ovog pravilnika na elektromotorni pogon,
mora automatski dejstvovati im granini iskljuiva na mehanizmu za kretanje dizalice ili
make odnosno na mehanizmu za obrtanje kraka iskljui dovod struje na dizalici.

lan 71.
Na eleznikoj dizalici (dizalici na inskom vozilu), na koju se primenjuju odredbe l. 67, 68. i 69
ovog pravilnika koje se odnose na konice, mora postojati mogunost upravljanja iz kabine
dizaliara konicama za koenje vozila.

lan 72.
Izuzetno od odredbe lana 65. ovog pravilnika, mehanizam za dizanje tereta na mosnim i
drugim dizalicama tipa kranova na elektromotorni pogon koje slue za prenoenje livakih
lonaca i topionikih kazana sa rastopljenim metalom (u livnici, topionici i dr.) ili za prenoenje
otrovnih, jetkih, eksplozivnih, radioaktivnih i drugih opasnih materijala mora imati dve
mehanike konice koje automatski dejstvuju i od kojih svaka moe nazivni teret, ukljuujui i
probni teret, drati na ma kojoj visini.

lan 73.
Ako na dizalici iz lana 72. ovog pravilnika postoje dva jednaka i odvojena mehanizma za
dizanje tereta (dva bubnja), svaki na poseban pogon sa zajednikom napravom za prenoenje
posuda sa rastopljenim metalom (traverza, jaram, vealjka i sl.), na svakom takvom
mehanizmu moe se nalaziti samo po jedna mehanika konica automatskog dejstva ako
izmeu oba bubnja tih mehanizama postoji vrsta kinematika veza (zupanik i dr.).
Ako na dizalici iz stava 1. ovog lana ne postoji izmeu dva mehanizma za dizanje tereta vrsta
kinematika veza, u pogledu broja konica na svakom mehanizmu vai odredba lana 72. ovog
pravilnika.

lan 74.
Ako mosna ili druga dizalica iz lana 72. ovog pravilnika, koja je u upotrebi na dan stupanja na
snagu ovog pravilnika, nije opremljena sa dve mehanike konice automatskog dejstva na
mehanizmu za dizanje tereta odnosno vrstom kinematikom vezom izmeu dva bubnja vitlova
a naknadna ugradnja druge konice iz konstruktivnih ili drugih tehnikih razloga nije moguna,
takva dizalica se moe, izuzetno, koristiti i za prenoenje posuda sa rastopljenim metalom
odnosno drugih opasnih materijala pod uslovom da koeficijent sigurnosti koenja svake konice
iznosi najmanje 2 i da se primenjuje poseban (pootren) reim pregleda i odravanja dizalice
propisan optim aktom radne organizacije.

lan 75.
Elektrini pokretni vitlovi i koturae nosivosti do 5 Mr sa jednom konicom (tipa Demag, Stahl,
Veda, SNjF i sl.), mogu se, izuzetno, upotrebljavati za dizanje i prenoenje posuda sa
rastopljenim metalom i drugih opasnih materija, ako se njihovo najvee dozvoljeno optereenje
smanji na 2/3 nazivne nosivosti dizalice i ako se preduzimaju druge odgovarajue mere zatite
(koeficijent sigurnosti konice najmanje 2, pootren reim pregleda i dr.) predviene u lanu 74.
ovog pravilnika.

8. inski tokovi dizalice


lan 76.
inski tokovi dizalice moraju biti konstruisani, izraeni i na dizalici postavljeni tako da je
iskljueno njihovo prekomerno habanje, spadanje ili iskliznue sa ina.
Oblik, dimenzije i kvalitet materijala inskih tokova dizalice moraju odgovarati jugoslovenskim
standardima - JUS M.D1.100 i JUS M.D1.105 odnosno njima odgovarajuim inostranim
standardima (DIN, GOST i dr.).

lan 77.
Osovine inskih tokova dizalice i make moraju biti od ispadanja iz leita nosaa tokova
obezbeene ploicama sa vijcima ili na drugi pogodan nain.

9. Oslonci, branici i odbojnici


lan 78.
Nosai inskih tokova mosnih, konzolnih, portalnih, stubnih i drugih pokretnih dizalica i nosai
teretnih kolica (make) mosnih dizalica, moraju imati vrste oslonce, radi spreavanja pada
mosta ili postolja dizalice u sluaju loma tokova odnosno osovina tokova. Odstojanje izmeu
donjih ivica oslonaca i povrine kotrljanja ine ne treba da bude vee od 25 mm.
Oslonci iz stava 1. ovog lana moraju biti konstruisani i za nosa tokova privreni tako da
mogu drati most, postolje ili teretna kolica i pod najveim dozvoljenim optereenjem dizalice.

lan 79.
Nosaki inskih tokova pokretnih dizalica svih tipova (mosnih, konzolnih, stubnih, portalnih i
poluportalnih dizalica, pretovarnih mostova i dr.) kod kojih postoji mogunost pada raznih
predmeta na ine koloseka, moraju imati napravu za uklanjanje stranih predmeta sa povrine
ina koloseka (limeni branik, metalne etke i sl.).

lan 80.
Krajevi kranskih staza pokretnih dizalica i teretnih kolica (make) na motorni pogon, sa
kolosekom poloenim iznad tla i na tlu, moraju imati vrste metalne ili armirane betonske
branike. Branici moraju biti projektovani i izraeni tako da mogu izdrati udar pokretne mase
dizalice ili make optereene najveim dozvoljenim optereenjem pri kretanju nominalnom
brzinom. Pri proraunu udarne sile dizalica opremljenih krajnjim iskljuivaem (graninikom),
brzina kretanja moe se smanjiti na polovinu nominalne brzine mosta, teretnih kolica odnosno
make dizalice.
Branici na kranskim stazama mosnih i drugih pokretnih dizalica privruju se, po pravilu, za
ine koloseka ili nosa kranske staze po kojoj se dizalica kree odnosno za zid ili stub
graevinskog objekta, ako je takav nain privrenja proraunom dokazan kao siguran.
Udarne povrine branika i udarne povrine eonih nosaa mosta, pokretnih postolja i teretnih
kolica (make) dizalica na motorni pogon, moraju imati odbojnike sa elastinom oblogom od

drveta, gume, elinih opruga i sl.


Branici na krajevima kranskih staza tekih dizalica (utovarno-pretovarnih mostova i sl.)
postavljenih na mestima izloenim jakom vetru (u luci, pristanitu i sl.), moraju imati odbojnike
sa elinim oprugama (puferima). Za proraun opruga odbojnika ne vai odredba stava 1. ovog
lana o smanjivanju nominalne brzine, bez obzira na krajnji iskljuiva.

lan 81.
Elastine odbojnike iz lana 80. stav 3. ovog pravilnika treba da imaju i eoni nosai sa obe
strane mostova ili kolica dizalica na motorni pogon, ako se na jednoj kranskoj stazi nalaze dve
ili vie dizalica (mosnih, graevinskih, lukih i dr.), odnosno ako postoji mogunost meusobnog
sudara.

10. Protivtegovi i balast


lan 82.
Protivtegovi i balast koji sainjava sastavni deo nekih tipova dizalica (stubnih sa horizontalnim
krakom ili promenjivim dohvatom, automobilskih i eleznikih, portalnih lukih i dr.), moraju biti
na siguran nain privreni za noseu konstrukciju dizalice i obezbeeni od spadanja sa
dizalice.
Ako se kao balast na dizalici koristi materijal u rasutom stanju (ruda, metal, kamen i dr.), on
mora biti smeten u vrstom i zatvorenom metalnom sanduku i zaplombiran. Sanduk mora biti
izraen tako da je za vreme atmosferskih nepogoda onemogueno prodiranje vode u njega i
gubitak teine balasta. Upotreba peska za balast na graevinskoj stubnoj dizalici doputena je
samo u hermetiki zatvorenom i plombiranom metalnom sanduku ili u kesonu.

11. Sigurnosni ureaji


lan 83.
Dizalice na elektromotorni pogon moraju imati sigurnosne ureaje za automatsko zaustavljanje
pogona iskljuenjem struje (krajnji iskljuiva-graninik), i to na mehanizmu:
1) za dizanje tereta - kod svih tipova dizalica;
2) za kretanje (vonju) dizalice, mosta, teretnih kolica ili make, ako njihova nominalna brzina
kretanja prelazi 30 m/min;
3) za dizanje kraka (dizalice sa nagibnim krakom);
4) za ogranienje bilo kog drugog kretanja dizalice odnosno delova dizalice, ako
neblagovremenim ogranienjem njihovog kretanja moe doi do udesa na dizalici (pri
izvlaenju stuba kod teleskopskih tornjeva, pri obrtanju kraka stubne dizalice sa kabelskim
dovodom struje i dr.).
Ureaj iz stava 1. ovog lana mora biti podeen tako da odmah posle zaustavljanja odnosnog
kretanja omogui kretanje u suprotnom smeru.
Odredbe ovog lana ne odnose se na montane dizalice tipa "Derick" (igle) i na mosne dizalice
kod kojih je koenje mosta na kraju kranske staze obezbeeno na drugi bezopasan nain
(podizanjem ina i sl.).

lan 84.
Krajnji iskljuiva na mehanizmu za dizanje tereta na dizalici ma kog tipa mora biti podeen
tako da je u stanju zaustaviti neoptereeno zahvatno sredstvo dizalice (koturau sa kukom,
kuku, grabilicu i dr.) na odreenom odstojanju gornje ivice zahvatnog sredstva od branika vitla
ili kotura za izravnanje odnosno vodeeg kotura. To odstojanje ne sme biti:
1) vee od etvorostrukog puta koenja odnosno manje od 50 mm kod svih tipova elektrinih
vitlova (Demag, Stahl, SNjF, Veda i sl.);
2) vee od 200 mm kod svih ostalih dizalica tipa kranova, osim kod kabl-dizalica.

lan 85.
Krajnji iskljuiva na mehanizmu za kretanje odnosno vonju dizalica ili teretnih kolica (make)
iz take 2. stava 1. lana 83. ovog pravilnika mora biti podeen tako da iskljui pogon
elektromotora u trenutku kad je odbojnik dizalice udaljen ili kad su kolica dizalice udaljena od
branika odnosno njegovih odbojnika na krajevima kranskih staza najmanje za polovinu puta
potrebnog za koenje dizalice pri kretanju nominalnom brzinom.

lan 86.
Dizalice na runi motorni pogon sa nagibnim krakom ije se dozvoljeno optereenje menja
zavisno od promene dohvata noseeg kraka (motorne luke, graevinske, montane,
automobilske i dr.), moraju imati automatski pokaziva ugla nagiba kraka i njemu
odgovarajueg najveeg dozvoljenog optereenja. Skala pokazivaa mora biti lako uoljiva sa
radnog mesta dizaliara.

lan 87.
Pokretne elektrine dizalice sa nagibnim krakom odnos promenljivim dohvatom kraka moraju
imati automatski pokaziva iz lana 86. ovog pravilnika ili automatski iskljuiva struje, koji
spreava podizanje tereta ija teina prelazi dozvoljeno optereenje dizalice koje odgovara
odnosnom uglu nagiba ili dohvatu kraka.
Ako dizalica iz stava 1. ovog lana ima dve karakteristike nosivosti ili vie, dozvoljena je
ugradnja samo jednog automatskog iskljuivaa, struje sa ureajem za lako prebacivanje na
onu karakteristiku nosivosti sa kojom dizalica treba da radi.

lan 88.
Ako pretovarni mostovi i kabl-dizalice sa pogonom kretanja mosta ili mainskih kuica bez
pomoi transmisije i sa jednim od noseih stubova na zglob nemaju automatski ureaj za
izravnanje iskoenja mosta odnosno noseeg kabla, moraju imati graninik za iskljuenje
pogona kretanja kad ugao iskoenja mosta odnosno kabla izmeu stubova prelazi dozvoljenu
granicu odreenu proraunom projektanta (obino 5 stepeni do 8 stepeni).
Zatitni ureaj iz stava 1. ovog lana mora se na dizalici mosnog tipa sa beztransmisionim
pogonom za vonju mosta, postaviti samo ako je to, zavisno od prostorne krutosti konstrukcije,
predvieno u projektu dizalice.

lan 89.
Dizalice koje se kreu na inama na otvorenom prostoru moraju, pored mehanike konice
zatvorenog ili otvorenog tipa na mehanizmu za vonju, imati ureaj ili napravu za sidrenje
(inska kleta, rune ili automatske brave, lance i dr.), radi spreavanja neeljenog kretanja
dizalice pod dejstvom vetra.
Vrsta ureaja ili naprave na dizalicama iz stava 1. ovog lana, odreuje se proraunom prema
jugoslovenskom standardu - JUS M.B1.051, zavisno od tipa odnosno konstrukcije dizalice,
lokacije terena na kome je postavljena dizalica i drugih uslova.

lan 90.
Svaka pokretna dizalica sa kabinom dizaliara ili daljinskim upravljanjem mora imati ureaj
odnosno napravu za davanje zvunih signala (tramvajsko zvonce, sirenu, trubu i sl.), radi
upozorenja radnika na opasnost pri dizanju, prenoenju odnosno sputanju tereta iznad njih
odnosno u njihovoj neposrednoj blizini.
Ureaj odnosno naprava za davanje signala mora biti konstruisana i smetena tako da se signal
jasno uje odnosno vidi sa mesta upozorenja.

12. Ureaj za upravljanje

lan 91.
Komandne naprave na dizalicama moraju biti konstruisane i na pult upravljanja postavljene
tako da sa njima dizaliar moe rukovati lako i bez posebnog fizikog napora.
Pravci odgovarajuih kretanja pojedinih mehanizama dizalice moraju biti kod pojedinih komandi
(poluga, ruica) na pultu upravljanja jasno obeleeni.
Kod mosnih i drugih dizalica na elektrini pogon i sa runim upravljanjem sa poda, smetenim u
vlanim prostorijama i u prostorijama sa zemljanim betonskim ili metalnim podovima, mora se
u kolu za upravljanje primeniti zatitni (mali) napon radi obezbeenja dizaliara protiv udara
elektrine struje u sluaju kvara na komandnom ureaju ili kablu odnosno oteenja izolacije
kabla.
Na napravi za runo upravljanje na dizalicama na elektrini pogon iz stava 3. ovog lana,
moraju se postaviti natpisi odnosno oznake o vrsti pravcu kretanja (npr., vonji mosta ili make;
dizanju, sputanju, obrtanju i dr.).

13. Kabina za upravljanje dizalicom


lan 92.
Kabina za upravljanje dizalicom (u daljem tekstu: kabina) mora biti konstruisana i postavljena
na dizalici tako da dizaliar ima potpun pregled manipulacionog prostora dizalice i da moe sa
svog radnog mesta pratiti kretanje zahvatne naprave (kuke, grabilice i sl.) odnosno tereta u
toku svih radnih operacija.
Odredba stava 1. ovog lana primenjuje se i na nepokretne pultove kod dizalica sa
upravljanjem na daljinu (sa telekomandom).

lan 93.
Kabina i nepokretni pult iz lana 92. ovog pravilnika moraju biti smeteni i ureeni tako da
dizaliar svom radnom mestu prilazi i na njemu radi bez opasnosti po ivot.
Radno mesto dizaliara u kabini mora biti dovoljno prostrano tako da omoguava smetaj,
odravanje i bezopasnu upotrebu u kabini smetenih aparata i ureaja za upravljanje.
Kabina mora biti sa svih strana ograena vrstom metalnom ogradom visine najmanje 1 m sa
popunom od drveta, lima, armiranog stakla, sekurit-stakla, iane mree i dr.
Na dizalici sa upravljanjem u stojeem stavu (bez sedita) visina kabine ne sme biti manja od
1,8 m. Kabina na mosnoj, konzolnoj ili drugoj dizalici koja radi u pokrivenoj prostoriji ne mora
imati krov, ako je smetena ispod mosta dizalice. Ako takva kabina nema punu metalnu
ogradu, mora pri dnu imati punu metalnu ivinu zatitu visine najmanje 100 mm.
Visina kabine sa krovom na dizalici sa upravljanjem u sedeem stavu sme biti i manja od 1,8 m
ali ne manja od 1,6 m. Visina ograde takve kabine ne sme biti manja od 1 m.

lan 94.
Pod kabine mora biti izraen od materijala sa toplotno izolirajuim svojstvima. Na dizalici na
elektromotorni pogon pod kabine mora biti i pokriven prostirkom od gume ili drugog materijala
dielektrinih svojstava.
Vrata za ulazak u kabinu mogu imati apke ili zasun. Nain otvaranja vrata sa apkama (unutar
ili van kabine) treba da obezbedi sigurno ulaenje u kabinu odnosno izlaenje iz kabine.
Kabine moraju imati stalno (stacionarno) sedite sa dizaliara, ako dizalica radi vie od dva sata
u jednoj smeni.

lan 95.
Kabina dizalice koja je postavljena na otvorenom prostoru (mosne, portalne, stubne, kabldizalice i dr.), mora biti ograena i zatvorena sa svih strana i mora imati krov i prozore sa
staklom. Prozori moraju biti izvedeni tako da se mogu i sa spoljne strane lako istiti i da
omogue dizaliaru izlazak u sluaju potrebe.

Radno mesto u kabini iz stava 1. ovog lana mora biti zagrevano za vreme hladnoe ako je
temperatura nia od +10 oC, odnosno provetravano za vreme ege ako je temperatura via od
+25 oC. Dizaliar mora biti na pogodan nain zatien od sunanih zraka (zatitnim naoarima,
titnicima od stakla u boji, pokretnim zastorima i sl.), zavisno od lokacije dizalice, konstrukcije
kabine i uslova rada u kabini.

lan 96.
Kabina dizalice koja prenosi posude sa rastopljenim metalom ili uarenom masom (u livnici,
topionici, valjaonici i dr.) mora biti toplotno izolovana tako da je dizaliar zatien od
neposrednog dejstva toplotnog zraenja. Toplotna izolacija radnog mesta dizaliara mora biti
izvedena od nezapaljivog materijala (vetake mase, staklene vune i sl.).
Kabina dizalice postavljene u prostoriji u kojoj se pri tehnolokom procesu odvaja praina ili
tetni gasovi (u istionici odlivaka, topionici, hemijskoj industriji i sl.), mora imati ureaj za
dovoenje sveeg vazduha, ako koncentracija tetnih sastojaka na radnom mestu dizaliara
prelazi dozvoljene granice maksimalno doputene koncentracije (MDK), utvrene
jugoslovenskim standardom - JUS Z.B0.001.
Ako na dizalici iz stava 2. ovog lana nije moguno iz tehnikih ili drugih opravdanih razloga
obezbediti ist vazduh i druge uslove za bezbedan rad dizaliara, moraju se preduzeti druge
mere zatite zdravlja dizaliara (upravljanje na daljinu i sl.).

lan 97.
Elektrine grejalice i druge elektrine naprave i aparati postavljeni u kabini, moraju u pogledu
izrade odgovarati vaeim jugoslovenskim standardima ili njima odgovarajuim inostranim
standardima.

lan 98.
Zadnja strana otvorene kabine na dizalici mosnog tipa i na konzolnoj ili drugoj pokretnoj
dizalici, mora biti najmanje 400 mm udaljena od ivica noseih stubova konstrukcije zgrade ili
cevnih i drugih vodova odnosno bilo kojih nepokretnih delova u neposrednoj blizini dizalice.
Kod postojeih dizalica sa otvorenim kabinama i prilazima sa mosta koje u pogledu odstojanja
zadnje (otvorene) strane ne ispunjavaju uslov iz stava 1. ovog lana, mora se odnosna strana
kabine po celoj irini ograditi vrstom punom ili mreastom ogradom visine najmanje 1,8 m ako
je kabina sa upravljanjem u stojeem stavu odnosno visine najmanje 1,6 m ako je kabina sa
upravljanjem u sedeem stavu.

lan 99.
Kabina mora imati runi aparat za gaenje poara, sa sredstvom bezopasnim po zdravlje
dizaliara (prahom za gaenje i sl.).
Dranje zapaljivog materijala u kabini (masnih krpa, nafte, ulja i sl.), zabranjeno je.

14. Stepenita, prilazi i prolazi i radne


platforme
lan 100.
Radi posluivanja i odravanja mehanizama, konstrukcije i opreme (instalacije, uadi i dr.),
moraju se na dizalicama tipa kranova predvideti i postaviti bezbedni prilazi i prolazi (radne
platforme, galerije i peake staze).
Na mosnim, portalnim i drugim dizalicama na runi pogon ili na motorni pogon sa upravljanjem
sa poda, kao i na viseim motornim vitlovima ili koturaama koje se kreu na jednom nosau,
ne moraju se postavljati prilazi, prolazi, radne platforme ili galerije ako se odravanje takvih

dizalica moe vriti pomou sigurnih prenosnih platformi, skela, lestava ili na drugi pogodan i
bezbedan nain.

lan 101.
Ako se za prilaz na mosnu dizalicu koriste metalni stepenici, treba ih postavljati pod uglom do
75 stepeni (prema horizontali). Stepenite za prilaz dizalici ili radnoj platformi sa poda hale
mora biti iroko najmanje 600 mm a svaki pojedini stepenik sme biti visok najvie 300 mm.
Stepenici treba, po pravilu, da budu od rebrastog lima. Ako su stepenici od glatkih limenih
ploa, oni moraju imati navarena rebra. Stepenici mogu biti sastavljeni i od dve ili tri
horizontalno i paralelno poloene okrugle metalne ipke.
Stepenite mora sa otvorene strane imati vrstu metalnu ogradu visine najmanje 1 m.

lan 102.
Okomiti prilazi dizalici (vertikalni i kosi sa uglom nagiba veim od 75 stepeni prema horizontali)
mogu biti izvedeni i kao vrste gvozdene lestvice. Preke lestvica moraju biti od okrugle
gvozdene ipke prenika najmanje 16 mm i dobro zakovane odnosno zavarene sa stranice
lestvica na vertikalnom razmaku od po najvie 300 mm. Meusobno odstojanje stranica lestvica
ne sme biti manje od 450 mm.
Lestvice iz stava 1. ovog lana ija je visina vea od 3 m moraju poev od sedme preke (oko 2
m od poda) imati lenu zatitu, ako radnik nije na drugi nain zatien od pada. Lena zatita
izrauje se u obliku lukova od pljosnatog gvoa, privrenih za stranice lestvica na
meusobnom odstojanju ne veem od 800 mm. Odstojanje izmeu vrha luka i lestvica ne sme
biti manje od 700 mm niti vee od 800 mm.
Na lestvicama ija je visina vea od 20 m, moraju se na odstojanjima od po 6 do 10 m ugraditi
odmaralita (uzane platforme ili podesti).
irina lestvica za prilaz kabini sa mosta dizalice moe biti i manja od 450 mm ali ne manja od
350 mm.
Ako su lestvice privrene za zid ili stub, moraju od povrine zida odnosno stuba biti udaljene
najmanje 160 mm.
Rukohvati lestvica (stranice) za prilaenje ivicama platformi i prilaznim peakim stazama i
rukohvati lestvica za prilaenje radnoj platformi kroz otvor u podu, moraju se produiti
najmanje za 750 mm iznad poda prilaza (platforma i sl.) na kome se neposredno zavravaju
lestvice, ako postoji opasnost od pada pri prelazu sa lestvice na pod platforme odnosno sa poda
platforme na lestvice.

lan 103.
Vodoravni prolazi (galerije, peake staze, radne platforme) za prilaenje dizalici i njenim
delovima radi posluivanja i odravanja mehanizama, konstrukcije i opreme dizalica, moraju biti
izraeni od vrstog materijala i proraunati za optereenje pojedinanom teretom teine
najmanje 300 kr.
Podovi prolaza iz stava 1. ovog lana moraju biti ravni i od vrstog materijala sa hrapavom
povrinom (rebrastog lima i dr.), radi spreavanja klizanja.

lan 104.
Svi vodoravni prolazi iz lana 103. stav 1. ovog pravilnika, postavljeni na visinu veu od 2 m
iznad poda ili tla, moraju biti sa otvorene strane ograeni vrstom ogradom visine najmanje 1
m. Vertikalni stubovi ograde moraju biti proraunati i izraeni tako da rukohvat ograde moe da
izdri pokretno horizontalno optereenje od najmanje 30 kr/m. Pri dnu ograde radne platforme
mora se po celoj duini postaviti puna ivina zatita visine najmanje 100 mm.

lan 105.
irina poda peakih staza ili radnih platformi predvienih za posluivanje i odravanje dizalica
mosnog tipa, mora iznositi najmanje 500 mm.

Ako je peaka staza kod mosnih dizalica poloena uzdu kranske staze u istom nivou sa inom
dizalice, slobodna irina prolaza (odstojanje izmeu ograde peake staze i najisturenijeg
pokretnog dela dizalice) ne sme iznositi manje od 400 mm.
Kod mosnih dizalica sa golim kliznim vodovima poloenim nie od 2 m iznad kranske staze,
peaka staza iz stava 2. ovog lana mora se na pogodan nain (ianom ogradom
postavljanjem peake staze na suprotnu stranu dizalice i sl.) obezbediti protiv opasnosti od
nehotinog dodira tela radnika sa vodovima pri prolazu peakom stazom.

lan 106.
Otvori na podovima prolaza i platformi iz lana 103. ovog pravilnika kroz koje bi mogao propasti
alat, ne smeju biti nepokriveni. Otvor predvien za ulazak na vodoravne prolaze i radne
platforme, mora imati dimenzije najmanje 400 d 500 i vrst poklopac sa arkama ili na zasun.

lan 107.
Za bezbedno ulaenje u kabinu mosne ili druge dizalice moraju se postaviti posebni prilazi
(platforme, podesti i sl.) sa vrstim nepokretnim lestvicama.
Prilazi i lestvice iz stava 1. ovog lana moraju u pogledu izrade i zatitne ograde odgovarati
odredbama l. 103. do 105. ovog pravilnika.
Pod prilazne platforme postavlja se, po pravilu, u istom nivou sa podom kabine. Slobodna visina
od poda prilaza do najnieg pokretnog dela dizalice (konstrukcije mosta i sl.), ne sme iznositi
manje od 1800 mm. Horizontalno odstojanje izmeu ivice poda prilazne platforme i praga ulaza
u kabinu, pri postavljanju dizalice uz prilaznu platformu, ne sme iznositi manje od 60 mm niti
vie od 150 mm.
Izuzetno od stava 3. ovog lana, prilazne platforme mogu se postavljati i nie od nivoa poda
kabine ali ne nie od 250 mm, ako se pri postavljanju prilazne platforme na istom nivou sa
podom kabine ne bi mogla postii slobodna visina od najmanje 1800 mm od poda do najnieg
pokretnog dela dizalice (konstrukcije mosta i sl.) ili ako je prilazna platforma postavljena uz
eoni zid prostorije (kalkan), a ne postoji mogunost da odstojanje izmeu poda prilazne
platforme i poda kabine odgovara odredbi stava 3. ovog lana.
Pri postavljanju prilazne platforme uz eoni zid prostorije nie od nivoa poda kabine, doputa se
nadilaenje kabine iznad prilazne platforme u dubinu od najvie 400 mm pri potpuno
pritisnutim odbojnicima dizalice. Pri takvom poloaju prilazne platforme, vertikalno odstojanje
izmeu dna kabine i poda prilazne platforme ne sme iznositi manje od 100 mm.

lan 108.
Ako ulaz u kabinu mosne dizalice vodi preko mosta dizalice, moraju se na mostu sprovesti
odgovarajue mere zatite (automatsko ili runo iskljuenje struje iz kliznih vodova postavljenih
uzdu mosta, zatitna ograda ili mrea i dr.) od sluajnog dodira sa golim kliznim vodovima pri
prolasku dizaliara u kabinu ili pri izlasku dizaliara iz kabine.

lan 109.
Peaka staza sa vie od dve mosne dizalice na zajednikoj kranskoj stazi i sa kabinama na
mostu ili maki, treba da je, po pravilu, izvedena po celoj duini kranske staze (galerija).
Upotreba zajednike peake staze za dva susedna polja sa kranskim stazama na istoj visini,
dozvoljena je samo ako prilazne platforme peakih staza ispunjavaju uslove predviene u
lanu 107. ovog pravilnika za bezopasan ulazak u kabine i izlazak iz kabine dizalica.
Prilazna platforma za ulaz u kabinu mosne dizalice koja je sama na kranskoj stazi za prilaz
mostu dizalice na elektromotorni pogon sa upravljanjem sa poda (bez kabine), moe se
postaviti na pogodnom mestu uzdu kranske staze ili na jednom kraju kranske staze, kao i uz
eoni zid prostorije odnosno graevinskog objekta. Prilazne platforme za ulaz u kabine dveju
mosnih dizalica na zajednikoj kranskoj stazi, moraju se postaviti za svaku dizalicu posebno, i to
na krajevima kranske staze ili na dva razliita pogodna mesta uzdu kranske staze. U takvom
sluaju kabine obe mosne dizalice moraju imati lestvice od kudelje ili ue odgovarajue duine
sa vorovima prenika najmanje 25 mm, koje su snabdevene na jednom kraju kukama

podesnim za privrenje za zid kabine ili konstrukciju mosta dizalice, radi silaenja u sluaju
potrebe.

lan 110.
Horizontalno odstojanje izmeu ivica najisturenijih pokretnih delova mosne dizalice (nosaa
tokova mosta) i nepokretnih delova konstrukcije zgrade (zidova, stubova, ograde ili ivice
peakih staza i dr.) u neposrednoj blizini dizalice, ne sme iznositi manje od 100 mm.
Ovo odstojanje ne odnosi se na mosne i druge dizalice, koje su u graevinske objekte (u
halama i dr.) ugraene pre dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

lan 111.
Istureni pokretni delovi mosne ili konzolne dizalice (nosai tokova i dr.) u neposrednoj blizini
galerije, peakih staza ili radnih platformi, moraju biti obeleene upadljivom bojom u vidu
pruga jednake irine, poloenih pod uglom od 45 stepeni. Te pruge mogu biti bele ili ute boje
na sivoj podlozi, crne boje na utoj podlozi i sl.

15. Gabariti dizalica, kranske staze, koloseci i


ine
lan 112.
Minimalne mere slobodnog prostora koji mora biti obezbeen oko mosnih, konzolnih i drugih
dizalica ugraenih u graevinske objekte (hale, mainske sale, radionice i dr.) i minimalne mere
ostalih gabarita prolaznih peakih i radnih platformi, prilaza i sl., moraju odgovarati
odredbama ovog pravilnika odnosno jugoslovenskom standardu - JUS M.D1.030.
U tu svrhu projektant odnosno investitor graevinskog objekta u koji se ugrauju mosne i druge
dizalice konsultovae se pre izrade projekta odnosno izvoenja takvog objekta sa ovlaenom
strunom ustanovom odnosno sa projektantom ili proizvoaem dizalica.

lan 113.
Horizontalno odstojanje izmeu ivica najisturenijih delova pokretnih stubnih, portalnih ili
poluportalnih dizalica, pretovarno-utovarnih mostova i drugih dizalica postavljenih na
otvorenom prostoru i gabarita drugih nepokretnih objekata postavljenih u neposrednoj blizini
kranske staze tih dizalica, ne sme do visine od 2 m od tla iznositi manje od 500 mm i na visini
preko 2 m od tla manje od 100 mm.

lan 114.
Pod kranskom stazom dizalice podrazumeva se, u smislu ovog pravilnika, nosa (elini profili,
betonske grede i sl.) odnosno podloga (zemljana, betonska; drveni, elini ili betonski pragovi),
zajedno sa kolosekom i priborom za meusobno spajanje ina i privrenje ina za nosa
odnosno podlogu.
Nosai ina odnosno podloga koloseka iz stava 1. ovog lana moraju biti sagraeni i postavljeni
prema tehnikim proraunima i montanim crteima sa naznakom doputenih odstupanja
(tolerancije) kod onih elemenata kranskih staza (meusobno rastojanje ina, poprena i
uzduna horizontalnost koloseka, izvijanje i ugib nosaa i dr.) koji obezbeuju sigurnost rada
dizalice.

lan 115.
Tip ine kolosek za kretanje mosta, teretnih kolica (make), postolja ili stuba dizalice mora
odgovarati proraunatom pritisku po toku dizalice. ine moraju biti postavljene i privrene
za nosa odnosno podlogu kranske staze na nain koji iskljuuje mogunost njihovog bonog

pomeranja pri prolazu dizalice pod punim optereenjem.


Osnovni tehniki podaci o koloseku (inama, nosaima ina, pragovima, kolosenom priboru i
dr.) dizalica koje se kreu po inama poloenim na kranskim stazama na visini ili na tlu, a
naroito graevinskih pokretnih dizalica koje se esto premetaju (stubnih graevinskih, kablkranova i drugih dizalica), moraju se unositi u Matinu knjigu.

lan 116.
ine koloseka graevinskih stubnih dizalica koje se postavljaju na tlu, moraju se polagati na
prethodno dobro izravnatu (nivelisanu) i nabivenu zemljanu podlogu, pokrivenu slojem
tucanika, ljunka ili peska (donji stroj koloseka). Ako se ine koloseka polau na vrstu
(kamenu) podlogu, mora se izmeu pragova koloseka i podloge poloiti sloj tucanika, ljunka ili
peska, radi obezbeenja ravnomernosti ulegnua koloseka. Debljina odnosno visina sloja
tucanika, ljunka ili peska ne treba da bude manja od 200 mm niti vea od 300 mm. Sloj
tucanika, ljunka ili peska mora se pre polaganja koloseka dobro nabiti odnosno uvaljati.
irina sloja tucanika, ljunka ili peska pri vrhu mora da prelazi krajeve pragova sa obe strane
koloseka najmanje za po 150 do 200 mm. Bokovi nasipa, zavisno od vrste materijala (tucanik,
ljunak, pesak) moraju imati nagib od 1 : 1,5 do 1 : 3.

lan 117.
Na donji stroj koloseka kranske staze graevinske stubne dizalice polau se drveni, gvozdeni ili
betonski pragovi na odstojanju od 500 do 700 mm, zavisno od nosivosti donjeg stroja odnosno
od vrste materijala od koje je donji stroj napravljen i od predvienog optereenja po toku
dizalice.
Drveni pragovi moraju biti izraeni od zdravog i tvrdog graevinskog drveta (bor, jela, hrast,
bukva i dr.), irine najmanje 240 mm i visine najmanje 160 mm.
Duina pragova mora biti takva da krajevi praga sa spoljne strane koloseka prelaze ine sa obe
strane najmanje za po 300 mm.
Upotreba pragova izraenih od mekih vrsta drveta (jova, jasika, vrba i sl.), kao i upotreba
pragova izraenih od tvrdih vrsta drveta uih od 240 mm, zabranjena je.

lan 118.
ine se za drvene pragove privruju, po pravilu, pomou kolosenog pribora (vezica, tirfona,
inskih eksera, rebrastih, nateznih i obinih podlonih ploica i dr.), koji mora odgovarati tipu
ine i jugoslovenskim standardima za postrojenja inskog saobraaja - JUS P.B1.110 do JUS
P.B1.912 odnosno njima odgovarajuim inostranim standardima.
Spajanje ina mora biti izvedeno pomou metalnih ploica sa obe strane stojne ine, i to
neposredno iznad praga. Razlika u visini gornjih povrina ina na sastavku, ne sme prelaziti 2
mm.
Ako ine koloseka stubnih graevinskih dizalica polau na polupragove ili na posebne betonske
stope, moraju se obezbediti protiv meusobnog pomeranja polaganjem najmanje tri produna
praga u jednoj deonici koloseka (12 do 15 m) ili pomou vrstih elinih zatega. Pri izgradnji
koloseka za portalnu dizalicu ili drugu dizalicu sa stalnim kolosekom poloenim na tlu i sa
odstojanjem izmeu ina veim od 5 m, ne moraju se postavljati vrste eline zatege izmeu
ina ako je bono pomeranje ine spreeno na drugi nain (betonskim nosaima betonskim
stopama sa utorom i sl.).

lan 119.
Posle polaganja ina koloseka na pragove ili polupragove, mora se prostor izmeu pragova
odnosno polupragova popuniti tucanikom, ljunkom ili peskom.
Na krajevima kranske staze moraju se postaviti vrsti branici sa odbojnicima iz lana 80. ovog
pravilnika. Ispred branika, na odgovarajuem odstojanju, mora se, po potrebi, postaviti ureaj
za automatsko iskljuivanje struje na mehanizmu za kretanje dizalice (graninik kretanja)
shodno lanu 85. ovog pravilnika.

lan 120.
Posle zavrenih radova na postavljanju koloseka, mora se proveriti da li kranska staza ispunjava
uslove predviene u projektu odnosno uputstvu proizvoaa dizalice.
Kolosek stubnih dizalica, portalnih dizalica i drugih dizalica sa obrtnim i nagibnim krakom, mora
ispunjavati sledee uslove:
1) opti uzduni pad koloseka ne sme biti vei od 4% (promila);
2) otklon pravih ina u horizontalnoj ravni od prave linije na 10 m duine ina ne treba biti vei
od 10 mm kod stubnih dizalica sa vrstom vezom izmeu kolica i stuba (obre se samo krak),
odnosno vei od 20 mm kod stubnih dizalica sa obrtnim postoljem na kolicima (obre se stub
zajedno sa krakom);
3) razlika u visini izmeu povrina ina u istom poprenom (vertikalnom) preseku ne treba biti
vea od 4 o/oo (promila) raspona koloseka.

lan 121.
Gornji i donji stroj kranske staze dizalica sa kolosekom postavljenim na tlu mora se u toku
upotrebe pregledati najmanje jedanput meseno, ako se rad sa takvom dizalicom vri u jednoj
smeni.
Kranska staza graevinskih stubnih dizalica postavljenih na pesku mora se u toku letnjeg
perioda pregledati najmanje dva puta meseno, kao i posle svake jake kie.
Podaci dobiveni pregledom kranske staze moraju se uredno unositi u Kontrolnu knjigu.

lan 122.
Stacionarne (stalne) kranske staze mosnih i drugih pokretnih dizalica (portalnih, poluportalnih,
pretovarnih i utovarnih mostova i sl.) sagraene odnosno projektovane u inostranstvu po
tehnikim i zatitnim normativima inostranih proizvoaa, moraju u pogledu mera i normativa
zatite da ispunjavaju uslove predviene odredbama ovog pravilnika.

16. Elektroureaji na dizalicama


lan 123.
Metalni oklopi i delovi svih elektroureaja i elektroopreme na dizalicama na elektrini pogon
(kontroleri, regulatori, sklopke, elektromotori, elektromagnetske konice, elektroaparati,
provodnici struje i druga elektrooprema), koji pripadaju strujnom kolu, moraju odgovarati
vaeim jugoslovenskim standardima odnosno inostranim standardima i biti zatieni protiv
opasnog udara elektrine struje u sluaju kvara na njima.
Na dizalice na elektrini pogon primenjuju se u pogledu zatite od opasnog dodirnog napona,
pored tehnikih mera za zatitno uzemljenje predvienih Tehnikim propisima za izvoenje
elektroenergetskih instalacija u zgradama (Dodatak "Slubenog lista SFRJ", broj 43/66), koji se
sastavni deo Pravilnika o tehnikim merama i uslovima za izvoenje elektroenergetskih
instalacija u zgradama ("Slubeni list SFRJ", broj 43/66), i vaeim jugoslovenskim standardima,
i mere zatite predviene ovim pravilnikom.

lan 124.
Napon elektrine struje u strujnim kolima za osvetljavanje, grejanje, ventilaciju, upravljanje i
signalizaciju ne sme, po pravilu, biti vei od 220 V prema zemlji. Ako je radni napon pogonske
mree iz koje se elektrinom strujom napaja dizalica vei od 500 V naizmenine ili istosmerne
struje, napon elektrine struje u tim strujnim kolima mora se pomou transformatora smanjiti
na 220 V prema zemlji odnosno pomou zatitnog transformatora sniziti na mali napon, ako
postoji opasnost od dodirnog napona.

lan 125.

Za osvetljavanje pri vrenju opravki i remontnih radova na dizalici pomou runih prenosnih
svetiljki i za stalno postavljene svetiljke na dizalici koje su na dohvatu ruke, moraju se u kabini
ili na pogodnom mestu dizalice predvideti prikljuci (utinice) na mali (zatitni) napon.
Ako u blizini kranske staze postoji linija sa malim (zatitnim) naponom (24 V ili 42 V) sa
prikljucima za runu prenosnu svetiljku na lako dostupnom mestu, postavljanje posebne
mree zatitnog napona na dizalici nije obavezno pod uslovom da na dizalici nema stalno
postavljenih svetiljki na dohvatu ruke odnosno da je opasnost od dodirnog napona na stalno
postavljenim svetiljkama na dohvatu ruke ili na opremi signalnog i upravljakog ureaja
otklonjena na drugi siguran nain (gumenom prostirkom, izoliranim komandama, upravljakom
dugmadi od dielektrinog materijala, brodskim svetiljkama i sl.).
Zatitni transformator za sniavanje napona iz lana 124. ovog pravilnika mora ispunjavati
uslove propisane Tehnikim propisima za izvoenje elektroenergetskih instalacija u zgradama,
koji su sastavni deo Pravilnika o tehnikim merama i uslovima za izvoenje elektroenergetskih
instalacija u zgradama.

lan 126.
Za zatitu od udara elektrine struje na elektroureajima, delovima elektroureaja i
elektroopremi dizalica iz lana 123. ovog pravilnika mogu se, pored mera zatite predvienih u
l. 124. i 125. ovog pravilnika, primenjivati i druge mere zatite (zatitno uzemljenje, nulovanje,
zatitne naponske ili strujne sklopke, maksimalni releji i dr.) odnosno kombinacije takvih mera
zavisno od sistema napojne mree (vrste, napona i jaine struje) ako njihovo primenjivanje
obezbeuje sigurnu zatitu od dodirnog napona.

lan 127.
Po zavrenoj izradi sistema zatite od dodirnog napona na elektroureajima, delovima i
elektroopremi dizalica iz lana 123. ovog pravilnika, mora se pravilno funkcionisanje zatite od
dodirnog napona ispitati u skladu sa pravilnikom iz lana 125. stav 3. ovog pravilnika i prema
uputstvima izvoaa radova.
Periodina ispitivanja zatite od dodirnog napona na dizalicama sa stalnom lokacijom i na
dizalicama koje se esto premetaju, vre se u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

lan 128.
Glavni klizni (strujni) vodovi mosnih, konzolnih, portalnih, poluportalnih i drugih pokretnih
dizalica sa stacionarnim kolosekom, moraju biti prikljueni na pogonsku napojnu mreu
viepolnom glavnom sklopkom, postavljenom u blizini kranske staze dizalice, koja se moe
zakljuati u iskljuenom poloaju. Sklopka mora biti dimenzionirana tako da sigurno iskljuuje
ukupno optereenje celog kliznog voda. Sklopka mora u pogledu izrade odgovarati
jugoslovenskom standardu - JUS N.A3.060.
Na sklopki moraju biti jasno obeleeni poloaju ukljuenja i iskljuenja i mora postojati oznaka
polja, sektora i dizalice koju sklopka iskljuuje.
Kljueve zakljuane sklopke sme drati samo za to odgovorno lice u pogonu.

lan 129.
Ako na zajednikoj kranskoj stazi rade dve dizalice ili vie dizalica koje se napajaju elektrinom
strujom sa zajednikog strujnog voda, mora postojati mogunost rastavljanja od elektrinog
strujnog voda postavljanjem rastavnog ureaja odmah iza glavnih strujnih oduzimaa. Taj
ureaj mora se zakljuavati u iskljuenom poloaju.
U sluaju dvostranog napajanja glavnih kliznih vodova strujom sa dva strujna voda, mora se na
pogodnom mestu postaviti preklopka ili ureaj kojim se dizalica moe odvojiti od oba strujna
voda i u tom poloaju zakljuati.

lan 130.

Kod stubnih pokretnih dizalica (graevinskih, montanih) i elektrinih dizalica smetenih na


vozilima sa gumenim tokovima ili elinim trakama (guseniar) kojima se struja dovodi gipkim
dovodnim kablom, utikaka kutija sa rastavnom sklopkom mora biti postavljena na lako
pristupanom mestu (drvenom stubu elektrine mree i sl.) i mora biti zakljuana u iskljuenom
poloaju. Ukljuivanje i iskljuivanje struje sme vriti samo dizaliar. Kljueve utikake kutije sa
rastavnom sklopkom sme drati samo za to odgovorno lice na gradilitu ili u pogonu.

17. Gromobranska zatita


lan 131.
Nepokretne toranjske dizalice uvrene za betonsko postolje (luke, brodogradiline i druge),
pokretne stubne dizalice, kao i druge dizalice visine vee od 15 m iznad tla, sa nadzemnim ili
prizemnim kolosekom, smetene na otvorenom prostoru (mosne, portalne i poluportalne
dizalice, graevinske stubne dizalice, pretovarni mostovi, kabl-dizalice i dr.) moraju se zatiti
protiv udara groma, ako svojom konstrukcijom i lokacijom predstavljaju takav objekt koji mora
biti zatien protiv udara groma da bi se odstranila mogunost ugroavanja bezbednosti
radnika zapoljenih na dizalici i u blizini dizalice.

lan 132.
Zatita od groma na dizalicama iz lana 131. ovog pravilnika, kao i oblik, vrsta materijala i
dimenzije gromobranskih uzemljivaa, odvodnih vodova (zemljospoja) i njihovih spojeva,
moraju odgovarati vaeim tehnikim propisima.

lan 133.
Dizalice iz lana 131. ovog pravilnika na elektrini pogon i sa trofaznim napojnim sistemom
(bez neutralnog vodia), koje imaju zatitu protiv opasnog dodirnog napona izvedenu pomou
posebnog zatitnog provodnika, smatrae se zatienim i od udara groma, ako imaju najmanje
dva odvojena uzemljivaa sa dva zemljovoda od gole i pocinkovane gvozdene ice ili od
pocinkovanog pljosnatog gvoa. Presek zemljovoda ne sme biti manji od 50 mm2 pri
polaganju van zemlje odnosno manji od 100 mm2 pri polaganju u zemlji.
Dizalice na elektrini pogon i sa sistemom zatite od dodirnog napona preko nultog vodia,
zatiuju se protiv udara groma spajanjem ina sa uzemljivaem najmanje na dva mesta
koloseka shodno odredbama stava 1. ovog lana, ako to zahtevaju uslovi predvieni u lanu
131. ovog pravilnika.
Broj i meusobno odstojanje mesta uzemljenja koloseka odnosno konstrukcije dizalice iz stava
2. ovog lana odreuju se zavisno od geoelektrinih osobina tla na kome je dizalica postavljena.

lan 134.
Periodini pregled i ispitivanje gromobranskog uzemljenja kod dizalica vri se po odredbama
Pravilnika o periodinim ispitivanjima orua za rad i ureaja, hemijskih i biolokih tetnosti i
mikroklime ("Slubeni list SFRJ", broj 26/67) i odredbama ovog pravilnika.

18. Stabilnost dizalica


lan 135.
Pod stabilnou dizalica podrazumeva se, u smislu ovog pravilnika, pozitivan odnos zbira svih
momenata sila delujuih u pravcu odravanja poloaja odnosnog ureaja prema zbiru
momenata sila preturanja svedenih na ivicu preturanja.
Podaci o stabilnosti dizalica koji predstavljaju karakteristike dozvoljenog optereenja odnosne
dizalice pod odreenim uslovima, moraju se zasnivati na proraunu stabilnosti i na
proveravanju stabilnosti probnim optereenjem.

lan 136.
Pokretne obrtne dizalice na nadzemnim kolosecima uskog raspona moraju imati odgovarajue
ureaje za prihvatanje sile preturanja odnosno naprave za prihvatanje za ine koloseka (lance,
runa ili automatska kleta, runu ili automatsku bravu i dr.) ako nije utvreno da je dizalica
potpuno stabilna.
Pokretne obrtne dizalice sa kolosekom na tlu moraju se obezbediti protiv preturanja, ako je to
uputstvom proizvoaa predvieno.

lan 137.
Auto-dizalice, dizalice na gusenicama i druge dizalice na vozilima koja se ne kreu po koloseku,
moraju se pre poetka rada podupreti odgovarajuim podupiraima, ako je to uputstvom o
rukovanju dizalicom predvieno. Podupirai moraju biti od vrstog i pogodnog materijala
(metalne papue na zavojnoj polugi, skraeni pragovi, vrste gredice, kameni blokovi i sl.) i
moraju se stalno nalaziti na dizalici, osim ako dizalica nema ugraen automatski (hidrauliki i
pneumatski) ureaj za podupiranje sa upravljanjem iz kabine dizalice odnosno vozila.

lan 138.
Stabilnost svake novosagraene dizalice mora se posle izrade kod proizvoaa proveriti
ispitivanjem, osim dizalice za koju se na osnovu prorauna ili iskustva moe nesumnjivo utvrditi
odsustvo znaajnijih momenata preturanja (konzolne pokretne i nepokretne, mosne dizalice i
dr.).
Stabilnost dizalica iz lana 14. stav 4. ovog pravilnika, koje su zateene u pogonu pre dana
stupanja na snagu ovog pravilnika a nemaju dokumentaciju o stabilnosti ureaja odnosno
njegovih delova (sklopova), mora se proveriti proraunom i probnim optereenjem sa
karakteristinim poloajima kraka, ako ranijim probnim statikim ili dinamikim ispitivanjem
odnosno na koji drugi nain nije pouzdano utvreno da je dizalica potpuno stabilna.
Nalaz o proveravanju stabilnosti dizalice iz stava 1. ovog lana, proizvoa dizalice unosi u
Matinu knjigu.

19. Kabl-dizalice
lan 139.
Pod kabl-dizalicom, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se dizalice sa pokretnim teretnim
kolicima (makom) koja se kreu na elinom uetu-kablu.

lan 140.
Koeficijent stabilnosti noseeg (vrstog) stuba (tornja) kablova u bilo kom pravcu i pod
najnepovoljnijim uslovima osnovnog i dopunskog optereenja (sile inercije, optereenja od
vetra, snega, leda i dr.), ne sme biti manji od 1,2.
Koeficijent stabilnosti balansnog stuba kabl-dizalice u ravni upravnoj na nosei kabao, ne sme
biti manji od 1,2.

lan 141.
Nosea elina uad (kablovi) razapeta izmeu stubova kabl-dizalica treba, po pravilu, da budu
zatvorene konstrukcije (sa noseim strukovima oklopljenim profilisanim icama).
Na kabl-dizalicama postavljenim za radove koji traju do jedne godine, mogu se umesto uadi iz
stava 1. ovog lana upotrebljavati elina jednostruka spiralna uad ili mnogostruka obina
elina uad bez organskog jezgra.
Nosea elina uad na kabl-dizalici moraju biti iz jednog komada (bez nastavaka).

lan 142.
elina uad na kabl-dizalici koja slue za noenje elektrinih vodova (kablova), kao i elina
uad za uvrenje noseeg i balansnog stuba, moraju biti ispletena od pocinkovanih ica bez
organskog jezgra.
Izuzetno, na kabl-dizalici iz lana 141. stav 1. ovog pravilnika mogu se za noenje elektrinih
vodova koristiti i elina viestruka uad ispletena od svetlih ica sa organskim jezgrom.

lan 143.
Teretna kolica (maka) kabl-dizalice moraju biti konstruisana tako da je iskljuen njihov pad u
sluaju loma ili spadanja voznih tokova sa noseeg ueta (kabla).
Donji deo postolja teretnih kolica i gornji deo koturae odnosno zahvatnog sredstva, moraju na
pogodan nain biti zatieni (drvenom ili drugom elastinom oblogom, odbojnicima i sl.) protiv
meusobnog sudara u sluaju prestanka rada krajnjeg iskljuivaa (graninika) na mehanizmu
za dizanje tereta.

lan 144.
Mehanizam za dizanje odnosno sputanje tereta na kabl-dizalici mora imati automatski
iskljuiva struje (graninik) iz lana 83. ovog pravilnika, koji sigurno zaustavlja pogon dizanja
zahvatnog sredstva kad odstojanje izmeu odbojnika ili elastine obloge delova make i
zahvatnog sredstva iznosi 1 m, odnosno kad pri sputanju tereta ostanu na dobou vitla samo
tri navojka ueta.

lan 145.
Mehanizam za kretanje (vonju) teretnih kolica (make) kabl-dizalice mora imati ureaj za
automatsko zaustavljanje kolica na odstojanju od najmanje 5 m od radnih platforma na
tornjevima ili stubova kabl-dizalice odnosno od konstrukcije stubova ili od kontrolnih kolica
(make) za pregled nosee uadi (kabla).
Vonja radi pribliavanja make radnoj platformi ili kontrolnim kolicima na odstojanju manjem
od 5 m, posle iskljuenja pogona kretanja pomou automatskog iskljuivaa, doputa se samo
uz posebnu opreznost i minimalnu brzinu kretanja teretnih kolica.

lan 146.
Kabl-dizalica sa paralelnim kretanjem oba kraja noseeg kabla (dva nepokretna tornja sa
mostovima i dve ili vie pokretnih mainskih kuica), mora imati ureaj iz lana 88. stav 1.
ovog pravilnika za automatsko zaustavljanje kretanja tornjeva odnosno mainskih kuica, ako
iskoenje noseeg kabla prelazi veliinu predvienu u projektu dizalice ili signaliziranu
pokazivaem ugla iskoenja postavljenim u kabini dizaliara.

lan 147.
U kabini dizaliara moraju biti postavljeni pokazivai poloaja (odstojanja) zahvatnog sredstva u
odnosu na nivo gradilita odnosno na nosei kabel i pokaziva stanja grabilice odnosno drugog
zahvatnog sredstva (otvoreno - zatvoreno), ako se otvaranjem ili zatvaranjem zahvatnog
sredstva upravlja iz kabine odnosno ako zbog lokacije tornja, udaljenosti zahvatnog sredstva,
atmosferskih prilika (kia, magla i dr.) ili drugih okolnosti nije mogue iz kabine pratiti kretanje i
stanje zahvatnog sredstva sa teretom.

lan 148.
Kabl-dizalica sa pokretnim stubovima (tornjevima) ili sa nepokretnim (stabilnim) stubovima
(tornjevima) i pokretnim mainskim kuicama, mora imati signalni ureaj za davanje zvunog
signala kad se jaina vetra priblii granici stabilnosti predvienoj projektom za bezbedan rad

dizalice (njihanje noseeg kabla, njihanje zahvatnog sredstva i dr.) odnosno utvrenoj od strane
korisnika dizalice za odnosnu lokaciju.

lan 149.
Za vrenje kontrolnih pregleda noseih kablova i ostale eline uadi razapete izmeu stubova
kabl-dizalice, moraju teretna kolica (maka) imati radnu platformu. Radna platforma mora biti
iroka najmanje 60 cm. Ograda radne platforme mora biti vrsti i visoka najmanje 1,20 m . Ako
ograda nije puno izvedena, meuprostor ograde mora biti popunjen najmanje sa tri uzduna
metalna tapa. Pri dnu ograde mora se postaviti puna ivina zatita visine najmanje 100 mm.
Mesto predvieno za ulazak na radnu platformu mora imati vrsta vratanca sa bravom koja
spreava njihovo samovoljno otvaranje.
Ako na kabl-dizalici postoje posebna kontrolna kolica za vrenje pregleda, za radnu platformu,
ogradu i vratanca takvih kolica vae odredbe stava 1. ovog lana.

lan 150.
Na tornjevima ili stubovima kabl-dizalice, na mestima privrenja noseih kablova, kod ulaza u
kabinu dizaliara, na platformu teretnih ili kontrolnih kolica, kao i na drugim mestima
predvienim za pristup radi pregleda i odravanja delova i opreme kabl-dizalice, moraju se
postaviti bezbedni prilazi, prolazi i radne platforme. irina radne platforme na vrhu tornja mora
iznositi najmanje 1 m. Ograda i podovi na prilazima, prolazima i radnim platformama moraju
odgovarati odredbama l. 103. i 104. ovog pravilnika.

lan 151.
Prostorija sa mehanizmima za vonju, vuu, dizanje i druge vrste pogona kabl-dizalice
(mainska prostorija) i kabina dizaliara moraju ispunjavati sledee uslove:
1) da su dobro osvetljene dnevnom i vetakom svetlou;
2) da su dovoljno prostrane. Odstojanje izmeu pojedinih ureaja odnosno vitlova u mainskoj
prostoriji i odstojanje izmeu ureaja odnosno vitlova i zidova prostorije, ne treba da bude
manje od 600 mm, radi bezopasnog posluivanja za vreme pogona;
3) da irina i visina ulaznih vrata mainske prostorije omogue lako i bezopasno unoenje
odnosno iznoenje kabastih sklopova mehanizama koji se ne mogu dalje demontirati
(elektromotora, zupanika i dr.). Visina ulaznih vrata ne sme biti manja od 1,8 m;
4) da je radno mesto dizaliara postavljeno tako da dizaliar ima dobar pregled i uvid u kretanje
teretnih kolica, zahvatnog sredstva i tereta;
5) da su pokazivai iskoenja noseeg kabla, poloaja i stanja zahvatnog sredstva i jaine vetra
iz l. 146, 147. i 148. ovog pravilnika, kao i drugi pokazivai kretanja delova kabl-dizalice,
postavljeni u kabini tako da se mogu pratiti bez fizikog napora dizaliara;
6) da su komandne ruice ili tasteri svih kretanja kabl-dizalice i delova kabl-dizalice (zatvaranjeotvaranje zahvatnog sredstva, grabilice, ape i sl.), kao i signalnih ureaja, postavljeni na
radnom mestu u kabini dizaliara tako da se njima moe rukovati lako i bez fizikog napora
dizaliara.

lan 152.
Izmeu radnog mesta dizaliara kabl-dizalice i mesta manipulacije zahvatnog sredstva (kuke,
grabilice, korpe, ape i dr.) na gradilitu, mora se postaviti sigurna komunikaciona veza pomou
telefonskog ureaja, radio-ureaja, televizijskog ureaja i drugih komunikacionih sredstava,
zavisno od konstrukcije kabl-dizalice, njene lokacije, vrste tehnolokog procesa na gradilitu,
obima gradilita, visine i duine razapetog noseeg kabla i drugih uslova od kojih zavisi siguran
i bezbedan rad na gradilitu.

lan 153.
U Matinu knjigu, pored osnovnih (tipskih) tehnikih podataka, moraju se za kabl-dizalice
unositi i podaci o:

1) veliini najveeg doputenog iskoenja noseeg kabla (ugla izmeu normale na pravac
kretanja i stvarnog pravca kabla);
2) projektom predvienom najveem dozvoljenom ugibu noseeg kabla i dozvoljenom
odstupanju od predvienog ugiba;
3) dozvoljenom padu (nagibu) kranske staze (u uzdunom pravcu);
4) dozvoljenoj razlici u visini izmeu kranskih staza (ina) u poprenom upravnom pravcu na
pravac kretanja;
5) dozvoljenoj razlici u horizontalnom odstojanju izmeu ina kranske staze na stabilnom tornju
i suprotnom balansnom tornju (stubu) ili na tlu (samo kod paralelnog kretanja krajeva kabla).
Matinoj knjizi prilae se za kabl-dizalice sledea dokumentacija:
1) potvrda (uverenje ili zapisnik) o tehnikom prijemu metalne konstrukcije kabl-dizalice (kod
proizvoaa);
2) atest o ispitivanju zavarenih delova metalne konstrukcije kabl-dizalice;
3) potvrda o tehnikom prijemu temelja kranskih staza sa podacima o izvrenim visinskim
merenjima pomou instrumenta (samo ako je kranska staza na tlu);
4) potvrda o ispravnosti privrenja noseih kablova za konstrukciju tornjeva (stubova)
odnosno za pokretne mainske kuice;
5) potvrda o proveravanju ugiba noseih kablova;
6) potvrda o proveravanju poloaja balansnog tornja (stuba).
Proveravanje ugiba noseeg kabla vri se pri poloaju teretnih kolica (make) u sredini izmeu
tornjeva i pod najveim dozvoljenim optereenjem. Stvarni ugib noseeg kabla ne sme biti vei
od ugiba predvienog projektom (uzimajui u obzir i doputeno odstupanje).
Proveravanje poloaja balansnog tornja (stuba) utvrenog projektom, vri se postavljanjem
neoptereenih teretnih kolica (make) u neposrednu blizinu suprotnog (stabilnog) tornja
(stuba).
Pri proveravanju kranskih staza meri se ugao uzdunog pada (nagiba) ina koloseka, da li su
ine prave i da li su horizontalne u poprenom pravcu, rastojanje izmeu ina koloseka na
jednom i drugom tornju odnosno rastojanje ina izmeu kranskih staza stuba (mereno izmeu
unutranjih ivica glava ina oba koloseka).

lan 154.
Nosee (nepokretno) elino ue kabl-dizalice mora se odravati u ispravnom stanju kontrolnim
pregledima i povremenim podmazivanjem.
Ako je ue iz stava 1. ovog lana zatvorene konstrukcije (oklopljeno), mora se zameniti kad se
pri pregledu takvog ueta utvrdi da na najoteenijem mestu na duini od 1 m ima vie od 17%
pokidanih ica od ukupnog broja ica u spoljnjem zatitnom oklopu odnosno da su pokidane
dve susedne ice u zatitnom oklopu.
Ako je ue iz stava 1. ovog lana otvorene konstrukcije (spiralno kablovsko ue), mora se
zameniti kad se pri pregledu takvog ueta utvrdi da na najoteenijem mestu na duini od 1 m
ima vie od 10% pokidanih ica od ukupnog broja ica u uetu.
Ako se na uetu iz stava 1. ovog lana utvrdi postojanje pokidanih ica u procentu manjem od
propisanog u stavu 2. odnosno stavu 3. ovog lana, dalja upotreba takvog ueta doputa se
samo uz pojaan nadzor nad stanjem noseeg kabla.

lan 155.
Pokretna kabl-dizalica mora imati ureaje za zahvatanje za ine koloseka (runa ili automatska
kleta i dr.), ako radi due vreme na jednom mestu.
Kabl-dizalica koja se pri radu ree premeta po koloseku moe imati runi ureaj za zahvatanje
ina, a kabl-dizalica koja se pri radu ee premeta po koloseku mora imati automatski ureaj
za zahvatanje ina.
Posle svakog prekida rada, kabl-dizalica se mora privrstiti za kolosek pomou ureaja iz stava
1. ovog lana.

20. Natpisi, upozorenja i uputstva


lan 156.

Na dizalici, na prilazu dizalici a, po potrebi, i u blizini dizalice, moraju se na pogodnim mestima


postaviti dobro privrene table sa krupnim natpisima.
Na mosnim, konzolnim, portalnim, poluportalnim dizalicama, pretovarnim i utovarnim
mostovima, kabl-dizalicama, auto-dizalicama i drugim dizalicama tipa kranova, postavlja se, po
pravilu, tabla sa natpisom:
DIZALICA BR ................... (inventarski ili registarski broj)
POGONSKA KLASA ................ (prema JUS M.D1.020)
MAKSIMALNA NOSIVOST ........... (u kp ili kg odnosno u Mp ili t).
Kod mosnih i drugih dizalica sa dva vitla na jednoj maki, oznaka maksimalne nosivosti oba
vitla unosi se na jednu tablu, a kod dizalica sa vie posebnih vitlova postavlja se na svaki ureaj
posebna tabla sa odgovarajuim natpisom o maksimalnoj nosivosti i pogonskoj klasi odnosnog
ureaja.
Na mosnim, konzolnim, portalnim i slinim dizalicama tabla se, po pravilu, postavlja na ogradu
mosta ili na eonu stranu kabine dizaliara.
Na dizalicama sa stubom i horizontalnim obrtnim ili nagibnim krakom i promenljivim dohvatom
(graevinskoj stubnoj, montanoj, auto-dizalici i sl.) postavlja se tabla sa natpisom:
DIZALICA BR ................... (inventarski ili registarski broj)
POGONSKA KLASA ................ (prema JUS M.D1.020)
MAKSIMALNA NOSIVOST ........... (u kp ili kg odnosno u Mp ili t)
kod MINIMALNOG DOHVATA OD ... m.
MAKSIMALNA NOSIVOST (u kp ili kg odnosno u Mp ili t)
kod MAKSIMALNOG DOHVATA OD .. m.
Kod dizalica sa vie karakteristika nosivosti na tabli e se oznaiti vrednost maksimalne
nosivosti kod odgovarajuih dohvata posebno za svaku karakteristiku nosivosti.
Tabla sa oznakom maksimalne nosivosti na dizalicama iz stava 3. ovog lana postavlja se, po
pravilu, na stub dizalice sa strane kraka odnosno na kabinu dizalice na strani okrenutoj veem
delu gradilita.
Veliina slova natpisa mora biti takva da se natpis moe bez napora proitati sa tla.

lan 157.
Na prilazu dizalici mora se postaviti i tabla sa natpisom: "PRILAZ DIZALICI NEZAPOLjENIM
LICIMA STROGO ZABRANjEN".
U blizini kanala portalne ili druge dizalice sa kliznim vodovima u kanalu, mora se postaviti tabla
sa natpisom: "SIPANjE VODE I BACANjE PREDMETA U KANAL SA KLIZNIM VODOVIMA OPASNO PO
IVOT".
Ispod mosne dizalice ili druge dizalice sa nadzemnim kolosekom na kojoj se vre opravke, mora
se pre poetka rada postaviti pokretan stalak sa upozorenjem: "PANjA! BUDI OPREZAN! VRE
SE RADOVI NA DIZALICU".

lan 158.
U kabini dizaliara mora se na pogodnom mestu postaviti uramljen izvod iz uputstva
proizvoaa dizalice o rukovanju dizalicom i izvod iz odredaba ovog pravilnika koje se odnose
na dunosti i prava dizaliara. Kod kabl-dizalica sa odvojenom mainskom prostorijom i

kabinom, mora se izvod iz uputstva proizvoaa dizalice o rukovanju dizalicom postaviti i u


mainskoj prostoriji.

III. MERE I NORMATIVI ZATITE NA RADU SA


DIZALICAMA 1. Pregled dizalica
lan 159.
Radi obezbeenja sigurnosti pri radu, mora se u toku pogona vriti pregled i ispitivanje
ispravnosti dizalice, njenih delova i opreme. Pregled dizalice, s obzirom na vremenski termin u
kome se vri, moe biti dnevni, nedeljni, meseni, godinji, generalni i vanredni.
Pregled dizalice, njenih delova i opreme moe se vriti i u drugim rokovima, zavisno od
pogonske klase dizalice, uslova pod kojima dizalica radi, uputstava proizvoaa dizalice,
potreba i drugih okolnosti koje mogu uticati na sigurnost rada dizalice, njenih delova i opreme.
Za vreme pregleda, ispitivanja i opravki dizalice moraju se primeniti odgovarajue mere zatite
na ureajima i pri radu, predviene ovim pravilnikom i drugim propisima o zatiti na radu
(iskljuenje struje, lina zatitna sredstva, vezivanje zatitnim opasaem i uetom i dr.).

lan 160.
Radne organizacije odnosno korisnici dizalica na koje se odnose odredbe ovog pravilnika,
odredie optim aktom posebno za svaku dizalicu vremenski termin u kome se vri pregled i
ispitivanje ispravnosti dizalice, njenih delova i opreme, nain odnosno obim pregleda za svaki
vremenski termin posebno i lica koja vre te preglede, vodei pri tom rauna o vrsti dizalice, o
pogonskoj klasi dizalice odnosno o uslovima pod kojima dizalica radi o bezbednosti lica koja
vre preglede.

lan 161.
Dnevni pregled i proveravanje ispravnosti tipskih dizalica (mosnih, portalnih, konzolnih, stubnih
dizalica, auto-dizalica i sl.) i njihovih delova vri, po pravilu, dizaliar odnosne dizalice pre
poetka rada a, po potrebi, i u pauzama u toku rada.
Dnevni pregled i proveravanje ispravnosti specijalnih dizalica sloene konstrukcije (pretovarnoutovarnih mostova, metalurkih dizalica za prenoenje rastopljenog metala, kabl-dizalica sa
vie kablova i sl.) i njihovih delova, vre struna lica odreena optim aktom radne organizacije
- korisnika odnosne dizalice a prema uputstvima proizvoaa dizalice odnosno strunog lica u
radnoj organizaciji.
Uoene neispravnosti i kvarove dizaliar odnosno lica iz stava 2. ovog lana moraju odmah
prijaviti neposrednom rukovodiocu koji e, po potrebi, rad na dizalici obustaviti do otklanjanja
kvarova.

lan 162.
Nedeljni, meseni, godinji i generalni pregled, kao i svaki drugi pregled u vremenskom periodu
izmeu nedeljnog i godinjeg pregleda, koje radna organizacija odredi za svaku dizalicu
posebno, vre se u obimu i na nain koji su odreeni optim aktom organizacije zavisno od
vrste dizalice, pogonske klase odnosno uslova pod kojima dizalica radi, vremenskog termina u
kome se vri pregled i ostalih uslova koji utiu na sigurnost rada dizalice.
Preglede iz stava 1. ovog lana vre struni radnici ekipe za odravanje dizalica u radnoj
organizaciji ili radnici u organizaciji specijalizovanoj za tu vrstu radova ako radna organizacija
nema svoje strune kadrove i opremu.
Neispravnosti i kvarove uoene prilikom pregleda iz stava 1. ovog lana moraju lica iz stava 2.
ovog lana prijaviti odgovornom licu u radnoj organizaciji koji e rad dizalice obustaviti do
otklanjanja kvarova odnosno neispravnosti.

lan 163.

Generalni pregled, remont i ispitivanje ispravnosti dizalica sastoji se, po pravilu, iz sledeih
radova:
1) detaljnog pregleda i eventualne zamene odnosno opravke oteenih, istroenih ili dotrajalih
delova: mehanizama za kretanje mosta (make), za obrtanje postolja, za dizanje odnosno
sputanje kraka, za dizanje odnosno sputanje tereta (motora, vitlova, reduktora, mehanike
konice); zahvatnih ili noseih naprava (kuke, koturae, grabilice, suda sa pokretnim dnom,
magneta, ape ili kande, pneumatske sisaljke, platforme, lanane veze sa kukama ili
platformom i dr.); sklopova nosee konstrukcije dizalice (mosta, pokretnog ili obrtnog postolja,
kraka, igle, make i dr.); vodeih i noseih koturova (uetnjae, lananika); ina, koloseka i
pribora za podlaganje, vezu i privrenje ina za podlogu; kranske staze, inskih tokova i
njihovih bandaa, osovina i leita osovina i leita osovina tokova; teretne, nosee, zatezne i
ostale uadi i spojnih delova uadi (karika, alki, abica i dr.) i noseih kablova; golih (trolejnih)
vodova i njihovih draa (na stubovima, zidu ili mostu dizalice ili u kanalu); elektrine
instalacije dizalice (za osvetljenje, signalizaciju, pogon); kao i oteenih, istroenih odnosno
dotrajalih delova svih elektrinih ureaja i opreme (prekidaa; sklopki, releja, graninika,
izolatora i dr.);
2) probnih ispitivanja pojedinih delova konstrukcije, ureaja, izolacije elektrine instalacije,
elektromotora i elektroopreme i dizalice u celini prema odredbama lana 166. ovog pravilnika.

lan 164.
Generalni pregled, remont i ispitivanje ispravnosti dizalica koje rade po tekim i vrlo tekim
uslovima rada (tree i etvrte pogonske klase), vri se, po pravilu, svake tree godine.
Korisnici metalurkih dizalica, dizalica u livnicama, dizalica koje su u pogonu due od deset
godina i drugih dizalica tree i etvrte pogonske klase, mogu svojim optim aktom odrediti da
rok u kome se vri generalni pregled, remont i ispitivanje takvih dizalica bude i krai od tri
godine.
Za dizalice prve i druge pogonske klase rokovi u kojima se vre generalni pregled, remont i
ispitivanje ispravnosti dizalice ne mogu biti dui od pet godina.
Generalni pregled, remont i ispitivanje dizalica iz stava 1. ovog lana mogu se vriti u okviru
periodinih pregleda i ispitivanja propisanih Pravilnikom o periodinim ispitivanjima orua za
rad i ureaja, hemijskih i biolokih tetnosti i mikroklime.

lan 165.
Vanredni pregled vri se na dizalici koja je pretrpela tei udes (havariju), radi utvrivanja uzroka
udesa i obima opravki.
Ako je prilikom opravki dizalice iz stava 1. ovog lana izvrena zamena delova mehanizama za
dizanje ili kretanje odnosno obrtanje dizalice (doboa vitla, osovina doboa, zupanika
prenosnika snage, reduktora, konice i sl.) ili delova konstrukcije dizalice (nosaa ili tapova
mosta, postolja, kraka i sl.), moraju se pre putanja u rad takve dizalice izvriti probna
ispitivanja shodno odredbama lana 167. ovog pravilnika.

2. Ispitivanje dizalica
lan 166.
Dizalice na koje se odnose odredbe ovog pravilnika moraju se podvrgavati probnim i
periodinim ispitivanjima, radi proveravanja njihove sigurnosti pri radu.
Probnom ispitivanju podvrgavaju se:
1) dizalice koje proizvoa isporuuje u kompletnom obliku (sve vrste koturaa, ekrka i ostalih
ureaja iz lana 3. stav 1. taka 8. ovog pravilnika, manji pokretni i nepokretni vitlovi, autodizalice - tokai i guseniari, pokretne i nepokretne stubne dizalice sa obrtnim horizontalnim
krakom i makom ili sa obrtnim gibljivim krakom, mosne, portalne i poluportalne dizalice, kao i
druge vrste dizalica koje se mogu kompletirati) - odmah posle zavrene izrade odnosno pre
isporuke;
2) dizalice koje se ugrauju u objekte ili koje se zbog sloenosti odnosno glomaznosti
konstrukcije mogu kompletirati tek na mestu korienja (teke mosne dizalice, pretovarni i
utovarni mostovi, portalne dizalice, kabl-dizalice i sl.) - na mestu korienja posle zavrene

montae i pre putanja u rad;


3) dizalice koje se premetaju na nove temelje (toranjske nepokretne dizalice, kabl-dizalice sa
nepokretnim stubovima ili portalima i sl.) ili koje se postavljaju na nove kranske staze (pokretne
stubne graevinske ili montane dizalice sl.) - posle premetanja odnosno postavljanja na novo
mesto rada;
4) dizalice posle udesa i rekonstrukcije odnosno posle izvrene vee opravke nosee
konstrukcije (mosta, kraka, stuba, make i dr.) kao i posle zamene delova mehanizama vitla
(bubnja, konice, zupanika dr.) kojom se bitno menjaju karakteristike ureaja za dizanje tereta
(brzina mosta ili make, brzina dizanja, snaga motora, nosivost i sl.).
Probno ispitivanje dizalica iz taka 1. i 2. stava 2. ovog lana vri se pre predaje dizalice na
upotrebu.
Probno ispitivanje dizalica iz taka 3. i 4. stava 2. ovog lana obezbeuje optim aktom korisnik
dizalice odnosno izvoa radova na postavljanju koloseka ili rekonstrukciji dizalice.
Rezultati probnog ispitivanja dizalica iz taka 1. i 2. stava 2. ovog lana (prvog probnog
ispitivanja) unose se u potvrdu koja je sastavni deo Matine knjige.
Rezultati probnog ispitivanja dizalica iz taka 3. i 4. stava 2. ovog lana unose se u Kontrolnu
knjigu.

lan 167.
Probno ispitivanje dizalica iz lana 166. ovog pravilnika sastoji se iz:
1) proveravanja stanja: svih spojnih mesta nosee konstrukcije dizalice (nosaa mosta, make,
stuba, postolja, kraka i dr.) i zavarenih ili zakovanih spojnih delova radnih platformi, prilaznih i
peakih staza; prilaznih lestvica i stepenita, kranskih staza, spojeva ina koloseka, zahvatnih
sredstava (koturaa sa kukom, grabilica, magneta, kleta, viseih apa, ili kandi i dr.); stalnih
zateznih i pokretnih teretnih uadi i lanaca i njihovih spojnica (alki, prstenova, prelaznih karika),
pomonih noseih naprava (traverze, jarma, grede, teretne platforme, sanduka, mree i dr.);
livakih lonaca ili livnih kazana sa runim i pneumatskim mehanizmom za pranjenje; noseih i
vodeih koturova (lananika, uetnjaa); inskih i drugih tokova (za vonju mosta, make),
valjaka (za obrtanje postolja, stuba, kraka i dr.); osovina bubnja, koturova koturae, inskih
tokova, reduktora za kretanje mosta, make, obrtanje postolja, stuba, kraka i dr.; ureaja za
odravanje stabilnosti (nosaa protivtegova, balasta, pantografa i sl.), kao i ostalih
mehanizama dizalice zavisno od vrste i sloenosti njene konstrukcije;
2) pregleda i ispitivanja elektrinih ureaja i instalacija dizalica, elektrinih sigurnosnih ureaja
(magneta konica, graninika za dizanje kuke, kretanje mosta, make i dr., signalnih naprava i
sl) kao i zatitnog odnosno gromobranskog uzemljenja, kontrolnog merenja otpora uzemljivaa,
zemljovoda i ukupnog otpora sistema uzemljenja;
3) pregleda i ispitivanja pri radu bez optereenja svih mehanizama dizalice, zatitnih i
sigurnosnih ureaja, konica i aparata za upravljanje, instalacija za osvetljenje, ventilaciju,
grejanje i signalizaciju;
4) statikog probnog optereenja dizalica, radi proveravanja sigurnosti ureaja za dizanje,
prenoenje odnosno sputanje tereta;
5) dinamikog probnog optereenja dizalica, radi proveravanja ispravnosti konstrukcije i dejstva
svih mehanizama ureaja za dizanje, prenoenje odnosno sputanje tereta i njihovih konica;
6) proveravanja stabilnosti dizalica iz lana 138. ovog pravilnika.

Statiko probno optereenje


lan 168.
Statiko probno optereenje dizalica vri se posle izvrenih proveravanja, pregleda i ispitivanja
predvienih u ta. 1. do 3. lana 167. ovog pravilnika.
Prvo statiko probno optereenje, shodno ta. 1. i 2. lana 166. ovog pravilnika, vri se probnim
teretom odnosno preoptereenjem dizalice, zavisno od maksimalne nosivosti dizalice, i to:
1) kod dizalica maksimalne nosivosti od 20 Mp - probnim teretom veim za 25% od maksimalne
nosivosti;
2) kod dizalica maksimalne nosivosti preko 20 do 50 Mp - probnim teretom veim za 15% od
maksimalne nosivosti;
3) kod dizalica maksimalne nosivosti preko 50 Mp - probnim teretom veim za 10% od
maksimalne nosivosti.

Svako docnije statiko probno optereenje, shodno taka 3. i 4. stava 2. lana 166. ovog
pravilnika, kao i periodina ispitivanja, vre se probnim teretom veim za 10% od maksimalne
nosivosti dizalice.
Statiko probno optereenje mosnih dizalica moe se, po potrebi, vriti i pomou specijalnih
naprava (hidraulinog dinamometra i dr.) umesto viseeg tereta. U takvom sluaju anker za koji
se privruje dinamometar mora biti ugraen u betonski blok koji svojom teinom odgovara
najveem statikom probnom optereenju dizalice.

lan 169.
Prvo i svako docnije statiko probno optereenje dizalice, u smislu take 4. lana 167. ovog
pravilnika, vri se pri poloaju tereta koji odgovara najveim naprezanjima pojedinih elemenata
nosee konstrukcije, delova mehanizama i cele dizalice.
Statiko probno optereenje mosne dizalice vri se tako to se maka postavi na sredini mosta.
Ako dizalica ima dva ili vie ureaja za dizanje (dva vitla, dve kuke ili vie kuka), optereuje se
svaki ureaj posebno, osim ako nije predvien njihov zajedniki (istovremeni) rad.
Statiko probno optereenje konzolne pokretne dizalice vri se tako to se konzola postavi u
smeru upravnom na most dizalice a teret na kraju konzole.
Statiko probno optereenje dizalice sa obrtnim i nagibnim krakom (stubne graevinske,
montane, portalne luke, brodogradiline, auto-dizalice na tokovima ili gusenicama, dizalice
na vagonima i inskim tokovima i dr.), vri se pri poloaju najveeg i najmanjeg dohvata kraka,
ako uputstvom proizvoaa dizalice nije drukije odreeno.
Statiko probno optereenje dizalice sa promenljivim dohvatom kraka i sa vie karakteristika
nosivosti, vri se za svaku karakteristiku posebno, i to pri najveem i najmanjem dohvatu kraka.
Izuzetno od odredaba st. 4. i 5. ovog lana, pri periodinom statikom probnom optereenju
dizalica krak dizalice se postavlja i optereuje samo pri poloaju koji odgovara najveoj
(maksimalnoj) nosivosti odnosne dizalice.
Statiko probno optereenje svih pokretnih dizalica sa obrtnim krakom, vri se pri poloaju
kraka koji odgovara najmanjoj stabilnosti dizalice.

lan 170.
Statiko probno optereenje svih dizalica, osim kabl-dizalica, vri se tako da se teret iz lana
168. ovog pravilnika podigne na visinu od 100 mm i na toj visini dri najmanje 10 minuta. Kod
kabl-dizalica probni teret se podie na visinu preko 100 do 200 mm i na toj visini dri najmanje
20 minuta.
Za vreme statikog probnog optereenja dizalice sa teretom u poloaju koji odgovara najveim
naprezanjima odnosno deformacijama nosee konstrukcije dizalice, meri se najvei ugib
konstrukcije (nosaa, konzole, mosta, kraka) odnosno kabla, a po potrebi se pomou
tenziometra proveravaju naponi na karakteristinim mestima konstrukcije dizalice.
Najvei izmereni ugib konstrukcije odnosno kabla mora biti u granicama predvienim u projektu
dizalice za novosagraene dizalice odnosno u granicama predvienim statikim proraunom za
dizalice koje nemaju dokumentaciju.

lan 171.
Po isteku vremena propisanog u lanu 170. stav 1. ovog pravilnika, teret se sputa na tlo i
proverava se da li se konstrukcija dizalice vratila u prvobitan poloaj odnosno da li su na njoj
nastale trajne deformacije.
Ako se na konstrukciji dizalice, njenim delovima ili noseoj i teretnoj opremi utvrdi postojanje
tragova trajnih deformacija odnosno oteenja, dizalica se ne sme pustiti u rad dok se ne
ispitaju i ne otklone uzroci deformacija ili oteenja i dizalica ponovno podvrgne statikom
probnom optereenju.

Dinamiko probno optereenje


lan 172.

Dinamiko probno optereenje dizalice, u smislu take 5. lana 167. ovog pravilnika, vri se
posle izvrenog statikog probnog optereenja, i to probnim teretom veim za 10% od
maksimalne nosivosti dizalice.
Dinamiko probno optereenje dizalice sa probnim teretom iz stava 1. ovog lana vri se tako
to se probni teret dobro privrsti za kuku odnosno drugo zahvatno sredstvo sa kojom dizalica
stalno radi i posle toga podie, prenosi i sputa vie puta sve dok se dobro ne ispita dejstvo
svih mehanizama, konica i sigurnosnih ureaja dizalice.
Dinamiko probno optereenje dizalice koja se upotrebljava samo za dizanje i sputanje tereta
bez njegovog prenoenja (dizalice mosnog ili drugog tipa za dizanje odnosno sputanje
hidraulinih zatvaraa u vodostanicama ili u hidroelektranama i sl.), moe se vriti samo
dizanjem odnosno sputanjem probnog tereta bez kretanja mosta i teretnih kolica (make).
Vreme ispitivanja zavisi od sloenosti konstrukcije dizalice i uslova rada.

lan 173.
Ako se za vreme statikog i dinamikog probnog ispitivanja, kao i posle izvrenog ispitivanja, ne
utvrde tragovi trajnih deformacija na noseoj konstrukciji odnosno kvarovi ili oteenja na
ureajima i noseoj opremi, dizalica se moe pustiti u rad uz prethodno izdavanje potvrde
odnosno evidentiranje rezultata ispitivanja shodno odredbama st. 5. i 6. lana 166. ovog
pravilnika.
Pri statikom i dinamikom probnom ispitivanju iz l. 170. i 172. ovog pravilnika, moraju se
preduzimati odgovarajue mere zatite (postavljanje dizalice na kraj kranske staze, zabrana
prolaska ispod dizalice, upozorenje radnicima koji se nalaze u blizini dizalice i sl.).

Periodino ispitivanje
lan 174.
Periodino ispitivanje dizalice vri se u skladu sa odredbama Pravilnika o periodinim
ispitivanjima orua za rad i ureaja, hemijskih i biolokih tetnosti i mikroklime.
Izuzetno od odredbe lana 10. stav 3. pravilnika navedenog u stavu 1. ovog lana, rokovi u
kojima se vre periodina ispitivanja dizalica prve i druge pogonske klase mogu biti dui od 3
godine ali ne dui od 5 godina.
Rok iz stava 2. ovog lana moe se produiti samo ako je pogonska klasa dizalice utvrena
prema vaeem jugoslovenskom standardu - JUS M.D1.020.

3. Obaveze radnika zapoljenih na dizalicama


lan 175.
Dunost dizaliara, vezaa tereta i signalista mogu vriti samo ona lica kojima je radna
organizacija priznala strunu osposobljenost (strunu spremu) za vrenje tih dunosti, pod
uslovima i na nain koji su odreeni vaeim republikim propisima.

lan 176.
Pristup za dizalicu dozvoljen je samo licu zapoljenom na upravljanju i odravanju dizalice, kao i
ovlaenom licu koje je upoznato sa opasnostima rada na dizalici.
Za pristup na dizalicu smeju se koristiti samo za tu svrhu odreeni prilazi. Na dizalicu u toku
rada sme se penjati tek posle prethodnog dogovora sa dizaliarem, i to samo za vreme
mirovanja dizalice.
Pristup na nadzemnu kransku stazu i u njenu neposrednu okolinu (peaku stazu, radnu
platformu i sl.) dozvoljen je tek posle sporazuma sa dizaliarem dizalice koja se kree po toj
stazi odnosno u neposrednoj blizini staze.

Dizaliar

lan 177.
Dizaliar je lice koje upravlja dizalicom i koje ispunjava zdravstvene i strune uslove predviene
za upravljanje dizalicom na osnovu vaeih propisa i opteg akta radne organizacije.
Pre stupanja na radno mesto dizaliar se mora podvri optem lekarskom pregledu radi
utvrivanja opteg zdravstvenog stanja i specijalnom lekarskom pregledu radi utvrivanja
psihikih sposobnosti za vrenje poslova dizaliara i ispitivanju ula vida i sluha.
Dizaliar se mora podvrgavati kontrolnom komisijskom lekarskom pregledu najmanje jedanput
godinje, kao i posle svakog udesa u vezi sa radom na dizalici i preleane tee bolesti.
Lica koja boluju od padavice, vrtoglavice, greva, visokog odnosno niskog krvnog pritiska ili
malokrvnosti, kao i lica kod kojih se utvrdi nesposobnost potrebne koncentracije i nedovoljan
intenzitet panje uz potrebnu otrinu i brzinu zapaanja, ne mogu se zapoljavati na radno
mesto dizaliara.

lan 178.
Pre poetka rada dizaliar je duan pregledom u smislu lana 161. ovog pravilnika uveriti se da
su svi vani delovi dizalice u ispravnom stanju. Ako primeti nepravilnost odnosno kvar na
dizalici, delovima dizalice, opremi ili noseim sredstvima, dizaliar je duan odmah obustaviti
rad i o tome podneti prijavu neposrednom rukovodiocu.
Ako se dizaliar pri preuzimanju posla ili u toku rada iz bilo kojih razloga ne osea sigurnim da i
dalje rukuje dizalicom, duan je o tome odmah obavestiti neposrednog rukovodioca.

lan 179.
Pre nego to napusti svoje radno mesto, dizaliar je duan potpuno rasteretiti dizalicu, podii
kuku do najvee dozvoljene visine i dizalicu, ako je pokretna, postaviti na odreeno mesto. Sve
komande na dizalici dizaliar mora postaviti na nulti poloaj, a prekida u kabini iskljuiti.
Prekida na razvodnoj bateriji odnosno na stubu za spajanje sa mreom mora se u iskljuenom
poloaju jo i zakljuati, ako je dizalica sama na kranskoj stazi ili ako ima dovod struje pomou
kabla.
Na pokretnoj dizalici na otvorenom prostoru dizaliar je duan, pored sprovoenja mera zatite
navedenih u stavu 1. ovog lana, obezbediti pomou posebnih konih naprava (konih papua,
sidra, automatskih ili runih inskih kleta i dr.) dizalicu od neeljenog kretanja zbog dejstva
vetra.

lan 180.
Ako u toku rada dizalice pod optereenjem bilo iz kojih razloga nestane u mrei elektrina struja
(kvar u mrei visokog napona, izbacivanje automatskih sklopki ili osiguraa i dr.) dizaliar je
duan odmah postaviti sve komande dizalice na vitlu poloaj i dizalicu po mogunosti rasteretiti
sputanjem tereta na tlo pomou rune ili none konice. U sluaju da je to nemoguno,
dizaliar mora odmah preduzeti mere zatite zabranom prolaska ispod tereta koji visi.

lan 181.
Dizaliar mora u toku rada voditi rauna o ispravnosti rada dizalice a naroito sigurnosnih
ureaja (automatskog iskljuivaa struje, konica, signala i dr.). U sluaju neispravnosti bilo kog
sigurnosnog ureaja, dizaliar je duan odmah obustaviti rad dizalice i kvar na ureaju prijaviti
neposrednom rukovodiocu odnosno strunom licu koje je u radnoj organizaciji zadueno da vri
opravku dizalica.

lan 182.
Pri dizanju, prenoenju i sputanju tereta dizalicom, dizaliar je duan upravljati se prema
znakovima signalista odnosno lica koje vezuje i vea teret na kuku dizalice.
Pre polaska i za vreme kretanja, kao i na poetku promene radne operacije (dizanja ili kretanja
mosta, make, obrtanja kraka i dr.), optereene mosne, stubne graevinske sa obrtnim ili

nagibnim krakom, konzolne radionike i njima sline dizalice, dizaliar mora paljivo pratiti
kretanje tereta i davati zvune signale, ako se u manipulacionom prostoru iznad kog prolazi
teret nalaze lica zauzeta drugim radovima.
Pri prenoenju tereta na kabl-dizalici iznad zaposednutog gradilita (na kome se nalaze
graevinske stubne dizalice i druge dizalice, delovi objekata, skele i dr.), dizaliar odnosno
signalist duan je voditi rauna da se dizanje i sputanje tereta vri pri zaustavljenoj maki
iznad mesta utovara odnosno istovara tereta. Prenoenje tereta preko gradilita sme se vriti
na visini koja je najmanje za 2 m iznad gornje ivice najvieg objekta (vrha stuba dizalice i sl.)
odnosno radnog platoa ili skele postavljene na gradilitu.
Pre sputanja tereta ili zahvatnog sredstva (vedra, traverze, kuke i dr.) kabel-dizalice u
manipulaciono polje stubne ili druge dizalice, za vreme istovara materijala i u toku ponovnog
dizanja zahvatnog sredstva kabl-dizalice, dizaliar stubne ili druge dizalice duan je na znak
signalista kabl-dizalice odmah obustaviti rad svojom dizalicom do primanja znaka da se sa
dizalicom rad moe nastaviti.
Sve pokrete optereenom dizalicom (dizanje odnosno sputanje tereta, kretanje make i mosta,
okretanje ili sputanje kraka i dr.) dizaliar mora vriti ravnomernim tempom, bez izazivanja
trzaja i njihanja tereta.

lan 183.
Dizaliar je duan starati se o pravilnom podmazivanju mehanizama dizalice, ako ne postoji lice
odreeno za taj posao (podmaziva). Podmazivanje i ienje leita i prenosnika snage
(reduktora) sme se vriti samo kad dizalica miruje.
Ako se sredstva za ienje i podmazivanje mehanizama uvaju na dizalici, moraju se drati u
posebnim metalnim sanducima sa poklopcima.

lan 184.
Dizaliar ne sme podizati teret ija je teina nepoznata odnosno sumnjiva, ako na dizalici nije
ugraen graninik preoptereenja. U takvom sluaju, dizaliar je duan zahtevati dokaz o teini
tereta, odnosno zahtevati prethodno merenje tereta (dinamometrom i sl.) ako takvih dokaza
nema.
Za pogreno date podatke o teini tereta odgovorno je lice koje takve podatke daje dizaliaru.

lan 185.
Dizaliaru je zabranjeno:
1) optereivati dizalicu teretom veim od dozvoljene nosivosti dizalice (osim pri statikom ili
dinamikom probnom optereenju);
2) koristiti sigurnosne ureaje (graninike, zatitne automatske sklopke i dr.) za redovnu
upotrebu;
3) upotrebljavati otpornike regulatora brzine i snage komandnog ureaja za zagrevanje radnog
mesta;
4) podizati teret sa koso postavljenim uetom (osim kod ekskavatora, bager-kopaa i sl.);
ljuljanjem sputati teret na mesto koje se nalazi van granice manipulacionog prostora dizalice
(mosne ili druge dizalice sa kukom); prenositi radnike na teretu odnosno na zahvatnom
sredstvu (radnoj platformi, kofi, korpi i sl.), ako takvo sredstvo nije za to posebno opremljeno;
5) vriti direktnu vuu vozila na inama pomou mosne dizalice, ako za to ne postoji poseban
ureaj (vodei kotur privren za tlo, koji obezbeuje vertikalni poloaj teretnog ueta i sl.);
6) ostavljati teret da bez potrebe visi na kuki odnosno uetu dizalice (za vreme prekida rada ili
nestanka struje i sl.);
7) vriti sa optereenom dizalicom istovremeno vie radnih operacija nego to to dozvoljava
upravljaki sistem dizalice pri potpuno zauzetim rukama, ako to uputstvom proizvoaa dizalice
nije predvieno; vriti dizanje odnosno sputanje tereta uz istovremeno kretanje make na
noseem uetu (kablu) kabl-dizalice;
8) initi pun okret kraka bez povratka, ako dizalica nije za to konstruisana (graevinska stuba
dizalica sa horizontalnim krakom i gipkim dovodnim kablom i sl.);
9) podizati teret koji nije slobodan (nalazi se ispod drugog tereta) ili upati predmete uvrene
(ukopane) u zemlju ili zamrznute u zemlji;
10) dizati i prenositi opasne terete (rastopljeni metal, kiseline ili luine, eksplozivne materije,

radioaktivne materije, boce sa komprimovanim gasovima i sl.), ako prethodno nisu preduzete
posebne mere zatite protiv udara ili zakaivanja tereta za okolne predmete odnosno protiv
pada tereta sa zahvatnog sredstva dizalice (kuke sa osiguraem, mree i sl.).

lan 186.
Dizaliar je duan u svom radu u svom radu pridravati se odredaba ovog pravilnika odnosno
uputstava proizvoaa dizalice, kao i opteg akta radne organizacije o zatiti pri radu sa
dizalicom kojom rukuje.
Dizaliar je duan odbiti svaki zahtev drugih lica koji je protivan odredbama propisa navedenih
u stavu 1. ovog lana.

Signalist i veza tereta


lan 187.
Pod signalistom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se lice obueno i iskljuivo zapoljeno
davanjem znakova dizaliaru pri manipulaciji sa teretom na dizalici na kojoj dizaliar sa svog
radnog mesta nije u mogunosti da delimino ili u potpunosti prati kretanje tereta pri dizanju,
prenoenju i sputa u tereta odnosno noseeg ili zahvatnog sredstva (luke dizalice, stubne
graevinske dizalice, kabl-dizalice i dr.).
Nain davanja znakova iz stava 1. ovog lana (rukom ili usmenim komandama) kod mosnih
dizalica u hali, stubnih dizalica na gradilitu, lukih dizalica u lukama, kabl-dizalica iznad reke i
dr., zavisno od vrste dizalice, daljine transporta i sredine u kojoj se transportna manipulacija
vri, utvruje se optim aktom radne organizacije.
Za signalistu iz stava 1. ovog lana vae odredbe lana 177. stav 3. ovog pravilnika, a za
signalistu na kabl-dizalici vae odredbe lana 177. st. 2. i 4. ovog pravilnika.

lan 188.
Veza tereta je lice obueno za poslove vezivanja, privrivanja odnosno veanja i
uravnoteavanja tereta na kuku ili drugo zahvatno odnosno nosee sredstvo dizalice (kleta,
ape i dr.). Veza tereta daje dizaliaru uobiajene odnosno ugovorene znakove rukom za
manevrisanje dizalicom i manipulisanje teretom, ako je to predvieno optim aktom radne
organizacije.
Sa znakovima iz stava 1. ovog lana moraju, pre stupanja na radna mesta, biti upoznati svi
radnici koji rade na pakovanju, vezivanju i veanju tereta na kuku dizalice odnosno koji rade na
ostalim manipulacijama sa teretom.
Ako manipulaciju sa teretom (vezivanje, veanje, pridravanje tereta i sl.) vri grupa radnika,
znakove za dizanje prenoenje i sputanje tereta sme davati samo jedan radnik.

lan 189.
Pri upotrebi veze od lanaca ili eline pomone uadi za vezivanje i veanje tereta na kuku
dizalice, signalist odnosno veza tereta mora se u pogledu dozvoljenog optereenja i uglova
izmeu krakova veza odnosno uadi pridravati odredaba l. 39, 47. i 48. ovog pravilnika.

lan 190.
Pre vezivanja tereta nesimetrinog oblika, teret mora biti postavljen na drvene podmetae tako
da se ue ili lanac moe slobodno provui ispod tereta. Pre konanog podizanja tereta
nesimetrinog oblika, kao i tereta simetrinog oblika ija teina dostie graninu vrednost
nosivosti dizalice, signalist odnosno veza tereta mora prethodno proveriti ravnoteu tereta i
sigurnost veza davanjem znaka za podizanje tereta na malu visinu - ne veu od 100 mm od tla.
Pri dizanju tereta sa mesta odnosno pri sputanju tereta na mesto u blizini zida ili stuba
prostorije odnosno objekta ili u korpu odnosno iz korpe vozila (eleznikog vagona, kamiona i

sl.) ili pored vozila, moraju se lica koja vre manipulaciji sa teretom (signalist, veza tereta,
transportni radnici) ukloniti na vreme sa prostora izmeu tereta i navedenih objekata.

lan 191.
Pri vezivanju tereta sa otrim ivicama pomou lanaca ili uadi, veza tereta je duan da lance
odnosno uad zatiti od tetnih deformacija nametanjem ili podmetanjem izmeu otrih ivica
tereta i lanaca odnosno uadi podmetaa od drveta ili podmetaa od elastinog materijala.
Pre vezivanja tereta koji treba prenositi, veza tereta mora paljivo izabrati nosee sredstvo
(lanac, ue ili veze od lanaca, uadi) koje svojom jainom odnosno nosivou odgovara teini
tereta, pridravajui se pri tom o odredaba l. 39, 47. i 48. ovog pravilnika.
Upotreba oteenih ili neobeleenih lanaca odnosno uadi za vezivanje tereta ili za veanje
tereta na kuku dizalice, zabranjena je.
Veza tereta odnosno signalist ne sme dozvoliti da se kukom dizalice upakovani teret zahvata
za njegove veze ili omot.

lan 192.
Dizalicom koja ini sastavni deo opreme radnog mesta (manjom konzolnom dizalicom kod
maina radilica, mosnom dizalicom sa upravljanjem sa poda, viseom monorajnom dizalicom u
kalionici, klanici i sl.), sme rukovati radnik na takvom radnom mestu pod uslovom da je obuen
u poslovima vezivanja tereta i rukovanja odnosnom dizalicom.

Lica zapoljena na odravanju i opravkama


dizalica
lan 193.
Odravanje dizalica i opravke na dizalicama mogu vriti samo struni i zdravstveno sposobni
radnici, posebno ovlaeni za taj posao optim aktom radne organizacije i upoznati sa
opasnostima rada na dizalici (rad na visini, opasnost od udara elektrine struje i dr.).
Vee opravke dizalica, posle pregleda i ispitivanja u smislu lana 162. ovog pravilnika
(godinjih, vanrednih, generalnih), vre radnici iz stava 1. ovog lana osnovu pismenog naloga i
uputstva strunog lica (inenjera, tehniara, poslovoe) zaduenog za odravanje maina
odnosno dizalica u radnoj organizaciji.

lan 194.
Neispravna pokretna dizalica mora se, radi opravke, dovesti na kraj kranske staze ili na takvo
mesto na kome ne ometa rad u pogonu niti ugroava ivote radnika pri prolazu ispod odnosno
pored dizalice.
Ako na zajednikog kranskoj stazi radi vie dizalica (mosnih, stubnih, portalnih i dr.), odgovorno
lice za opravku dizalice, u sporazumu sa rukovodiocem pogona, prethodno e odrediti mesto
pogodno za opravku neispravne dizalice i sprovee potrebne mere zatite za bezbedan rad
lica zapoljenih na opravci (zatitne ograde, iskljuenje struje blokiranjem kliznih vodova i sl.).
Ispod neispravne mosne dizalice i druge dizalice sa nadzemnim kolosekom, radnik koji vri
opravku mora pre poetka rada postaviti upozorenje iz lana 157. stav 3. ovog pravilnika.
Pristup u ugroeni prostor dozvoljen je samo po sporazumu sa licem koje vri opravku, a uz
obavezno obostrano poveanje opreznosti.

lan 195.
Pre nego to se pristupi opravkama na elektrinoj instalaciji odnosno na mehanizmu dizalice,
mora se prethodno iskljuiti dovod struje na dizalicu iskljuenjem glavnog prekidaa za spoj sa
napojnom mreom i prekida zakljuati.
Ako nije mogue iskljuiti glavni prekida struje zbog rada dve ili vie dizalica na zajednikoj

kranskoj stazi (mosnih i konzolnih dizalica sa kliznim vodovima), radnik koji vri opravku mora
prethodno iskljuiti oduzima na glavnim kliznim vodovima struje. Ako ni to nije mogue zbog
konstrukcije klizaa, radnik mora iskljuiti dovod struje rastavnom runom sklopkom na
glavnim kliznim vodovima ili na mostu dizalice, ugraenom izmeu dveju susednih sekcija
kliznih vodova ili izmeu oduzimaa struje i kliznih vodova na mostu dizalice po odredbi lana
129. stav 1. ovog pravilnika i sklopku zakljuati. Upotreba na dizalici bimetalne sklopke za
iskljuenje dovoda struje u navedenu svrhu, zabranjena je.

lan 196.
Posle zavrenih veih opravki dizalica (lan 193. stav 2) strunjak ili odgovorno lice u radnoj
organizaciji odluie da li se mora izvriti ispitivanje dizalice statikim i dinamikim probnim
optereenjem prema l. 168. i 172. ovog pravilnika, ili samo probno ispitivanje prema lanu
167. taka 1. do 3. ovog pravilnika.

lan 197.
Radnici zapoljeni na odravanju i opravkama dizalica duni su, pored uputstava iz lana 193.
stava 2. ovog pravilnika, pridravati se pri radu i uputstava rukovodioca odgovorno za zatitu
na radu u radnoj organizaciji.

4. Sredstva line zatite na radu i lina


zatitna oprema
lan 198.
Radnici zapoljeni na dizalicama moraju imati i pri radu koristiti odgovarajua lina zatitna
sredstva i zatitnu odeu i obuu, i to:
a) dizaliar:
1) zatitne naoari u boji protiv bletave svetlosti rastopljenih metala odnosno bletave
svetlosti sunca, ili drugih tetnih svetlosnih zraenja, ako je zapoljen u blizini pei za topljenje
metala ili drugog materijala ili ako je izloen bletavoj svetlosti sunca na dizalici smetenoj na
slobodnom prostoru;
2) titnik za oi i lice, ako preti opasnost od prskajuih kapi rastopljenog metala ili drugog
materijala;
3) ogrta postavljen ivotinjskim koicama (bundu), ako je izloen hladnoi i vetru (na lukoj,
pristaninoj, brodogradilinoj, graevinskoj dizalici, auto-dizalici, dizalici na gusenicama,
ekskavatoru ili drugoj dizalici koja radi na otvorenom prostoru);
4) masku za zatitu od ugljenmonoksida odnosno drugih tetnih gasova ili praine, ako preti
opasnost od povremene pojave gasa odnosno praine;

b) signalist, veza tereta i radnici koji na dizalici vre


manipulacije sa teretom;
1)
2)
3)
4)

zatitne rukavice;
zatitnu obuu sa elinom kapicom;
kinu kabanicu a, po potrebi, i bundu ako rade zimi na otvorenom prostoru;
zatitni lem;

v) radnici zapoljeni na odravanju i opravkama dizalice:


1) bravari:
- zatitnu odeu (radnu odeu);
- zatitni opasa (za rad na visini);
- zatitni lem;

kinu kabanicu (za rad napolju);


zatitnu obuu sa elinom kapicom;
zatitne rukavice (kone ili gumene);
torbu za alat;

2) elektriari:
- zatitnu odeu (radnu odeu);
- zatitnu gumenu obuu;
- zatitni lem;
- zatitne gumene rukavice;
- kinu kabanicu (za rad napolju);
- zatitni opasa (za rad na visini);
- torbu za alat.
Vrsta linog zatitnog sredstva i zatitne odee i obue za
radnike pod a), b), i v) stava 1. ovog lana, odreuje se
optim aktom radne organizacije zavisno od tetnih
uticaja za svako radno mesto odnosno grupu srodnih
radnih mesta.
Ako savremena zatita radnika zapoljenih na dizalicama i na
odravanju i opravkama dizalica zahteva upotrebu i
drugih linih zatitnih sredstava i zatitne odee i obue,
pored sredstava navedenih u stavu 1. ovog lana, radna
organizacija je duna takva sredstva i zatitne odee i
obue blagovremeno nabaviti u potrebnim koliinama i
staviti ih radnicima na korienje.
Lina zatitna sredstva zatitna odea i obua za koja postoje
jugoslovenski standardi, moraju u pogledu izrade i
kvaliteta materijala od kog su izraeni ispunjavati uslove
propisane tim standardima.

IV. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 199.
Mere zatite na postojeim dizalicama koje delimino ne ispunjavaju uslove predviene
odredbama ovog pravilnika a naroito u pogledu sigurnosnih ureaja (konica, graninih
iskljuivaa struje, signalnih naprava, branika, odbojnika, sidrenih kleta i sl.), moraju se u to
kraem roku, a najdocnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika,
uskladiti sa odredbama ovog pravilnika.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, radne organizacije - korisnici vie od 20 mosnih ili drugih

dizalica, ugraenih u graevinske objekte (u metalurkim preduzeima, mainogradnji)


projektovanih odnosno postavljenih pre dana stupanja na snagu ovog pravilnika, mogu mere
zatite iz stava 1. ovog lana, kao i mere zatite propisane u l. 100. do 110. ovog pravilnika u
pogledu stepenita, prilaza, prolaza i radnih platformi na dizalicama, usklaivati postepeno i u
roku duem od tri godine ali ne duem od pet godina.

lan 200.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da vae Pravilnik o higijensko-tehnikim
zatitnim merama pri radu sa dizalicama ("Slubeni list SFRJ", broj 29/64) i Pravilnik o merama i
normativima zatite na radu sa dizalicama na kablu ("Slubeni list SFRJ", broj 19/68).

lan 201.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu SFRJ".

You might also like