AREBICA ili MATUFOVAA

Je nastala ulaskom Bosne u osmanlijsko islmaski civilizacijski i kulturni

krug;
Bonjaci, koji su prihvatili islam kao vjeru prilagodili su arapsko pismo
fonetskom sistemu boanskog jezika;
Od polovine 17. st. do kraja 19. st. njeguje se poseban vid knjievnog
stvaralatva na bosanskome jeziku arapskim pismom, tzv. ALHAMIJADO
LITERATURA, kao odraz duboke ukorijenjenosti arebice kao bonjakog
pisma pomou koje je odravana veza sa narodnim govorom;
Osnove arapske pismenosti do 20. st. u mektebima su se stjecale uglavnom
iz ELIFNICA (sufara), sa arapskim alfabetom i odlomcima iz Kur'ana;
Uvoenjem arebice u mektebe dolazi do masovnijeg opismenjavanja
bonjakog stanovnitva;
tampaju se i poetnice pisane arebicom na bosanskome jeziku;
Prva takva poetnica je iz 1868. g. autora Mehmeda Agia u kojoj se
mijeaju ikavski i ijekavskioblici i javljaju brojni turcizmi, tj. orijentalizmi;
Kasnije e se tampati i poetnice drugih autora, a takva je aktivnost
trajala do kraja A-U vladavine, tj. do uvoenja bosanskoga narodnog jezika
i nearapske grafije u kole;
To se u BiH desilo 1913., iako se ve tada taj jezik zvanino nije tako zvao;
Najznaajniju reformu arebice izvrio je kasnije prevodilac Kur'ana na
bosanski jezik, Demaludin auevi, koji je na jednostavan nain arapsko
pismo prilagodio bosanskome jeziku;

 Njegova se reformirana arebica nazivala MATUFOVAA/MATUFOVICA, a

odlikuje se neznatnim odstupanjima od fonolokoga principa pravopisa
(pii kako govori), a interpukcijski znaci uzeti su iz latinice;
Reforme arebice svjedoe o snanoj tenji da se ouva arapsko pismo, ali i
tenji da se to pismoto bolje prilagodi zahtjevima maternjeg bosanskoga
jezika, na kojem se nikad nije prestajalo pisati;

HIRVAT TRKISI ljubavna pjesma od 6 strofa je prvi cjelovitiji poznati

tekst alhamijado literature, koju je napisao MEHMED iz ERDELJA, krajem
16. st.;
U njoj se javljaju arapskim pismom napisane sljedee dijalekatske rijei:
nevista, obveselio, doklem, svit, kakono, cvet, prosim, izgubil, ob den ob no;
U orijentalnim jezicima nema glasova c, , , lj, nj, pa su autori alhamijado
tekstova morali pronai odgovarajue znakove za te glasove;
Posljednja knjiga tampana arebicom je FIKHUL IBADAT, MUHAMEDA
SEIDA SERDAREVIA, tampana u Sarajevu 1941. g.;
Arebica je upotrebljavana i nakon Drugog svjetskog rata u linoj prijepisa;

Knjievnost pisana arebicom je preteno u stihu, ali ima i proze, uglavnom

vjerskog sadraja;
Od knjievnih djela pisanih arebicom istiu se: ilahije, kaside poune
pjesme, dooljubiva i ljubavna lirika;
U prozi su pisani mahzari i arzuhali slubene predstavke i legende;
Prvo djelo tampano na arebici je strip Hadi efko i hadi Mefko, koji je
ujedno i prvi strip na arebici;