Teorije linosti

Humanistiki pristup linosti

Abraham Maslow i Carl Rogers

Humanistiki pristup
Abraham Maslow i Carl Rogers
Osnovne postavke humanistike psihologije:

Vjera u slobodnu volju (suprotno psihoanalitikom

determinizmu)
Ljudi su u osnovi dobri
Svaka osoba je jedinstvena i ima potencijal za
osobni razvoj
Naglasak je na osobnoj odgovornosti
Svaka osoba ima potrebu za samoostvarenjem (selfactualization)
Holistiki pristup istrauju cjelokupnu osobu

Maslow: Samoostvarenje

Sredinji pojam samoostvarenje

Ideal ljudskog razvoja potencijali koji su

potpuno ostvareni

Prouavao samoostvarene osobe (svega oko

1% u populaciji) neka obiljeja:

Prihvaanje sebe, drugih i prirode

prihvaaju i sebe i druge onakvima kakvi

jesu, nemaju potrebu pretvarati se,
ostavljati dojam

Maslow: Samoostvarenje

Spontanost, jednostavnost i prirodnost
skloni nekonvencionalnom

prihvaaju pravila u onome to im nije vano

kad se radi o onome to im je vano, ponaaju se

prema vlastitom uvjerenju

Autonomija ne ovise o miljenju i naklonosti

drugih, imaju vlastite kriterije zadovoljstva, vano

im je vlastito napredovanje i razvoj

Maslow: Samoostvarenje

Odnosi s drugima dublja i vra prijateljstva,

ali s malo ljudi prijateljstva trae vremena

Razlikovanje dobra i zla vrlo jasno razlikuju to

je dobro, a to loe u svakoj prilici

Humor - spontan i specifian za situaciju nisu

skloni alama na tui raun, izrugivanju

Stvaralatvo spontanost i fleksibilnost,

otvorenost, djeja radoznalost

Maslow: Hijerarhija potreba

Hijerarhija potreba potrebe nie razine

moraju biti zadovoljene prije nego to

prijeemo na potrebe vie razine

Tri tipa potreba:
1.
2.
3.

Osnovne potrebe
Potrebe za znanjem i spoznajom
Estetske potrebe

Maslow: Hijerarhija osnovnih potreba

Potrebe za
samoostvarenjem
Potrebe za
potovanjem
Potrebe za ljubavlju i
pripadanjem
Potrebe za sigurnou
Fizioloke potrebe

Fizioloke potrebe i potrebe za

sigurnou

Fizioloke potrebe za hranom, vodom, zrakom

najsnanije potrebe, omoguuju preivljavanje

Uloga civilizacije - omoguiti zadovoljenje tih

potreba kako bi se pojedinac mogao usmjeriti na

potrebe vieg reda

Nakon to su zadovoljene fizioloke potrebe, na
redu su potrebe za sigurnou

Potrebe za sigurnou, redom, zatitom

Najjasnije se vide kod djece

Potrebe za ljubavlju i pripadanjem

Potreba da se daje i prima ljubav

Potreba za

druenjem

prijateljstvom

podrkom obitelji

bliskim odnosima

pripadanjem grupi

Problemi u zadovoljavanju ovih potreba u osnovi su

mnogih mentalnih bolesti, npr. depresije

Potrebe za potovanjem

Potreba osobe da joj drugi iskazuju

potovanje i da ju cijene

Potovanje dobiveno od drugih se
internalizira - samopotovanje

Potreba zadovoljena kad osoba doivi:

uspjeh i postignue

osjeaj vlastite kompetentnosti

osjeaj samopouzdanja

osjeaj autonomije

Potrebe za samoostvarenjem

Osoba mora ostvariti, iskazati vlastite unutarnje

potencijale

Motivacija za osobni rast i razvoj

Ciljevi potrebe za samoostvarenjem univerzalne

vrijednosti kao to su istina, ljepota, pravda

Veina drugih teoretiara to ne doivljava kao

potrebu

Potrebe za znanjem i spoznajom

Estetske potrebe

Znatno manje razraene i manje utjecajne od

hijerarhije osnovnih potreba

Potrebe za znanjem i spoznajom

Ljudi ele saznati, nauiti i razumjeti zbog znanja i spoznaje

same, a ne samo da bi zadovoljili neke potrebe

Intrinzina motivacija neto elim nauiti jer me to zanima!

Estetske potrebe

Potrebe za redom, simetrijom, dovrenou

Univerzalne potrebe, postoje u svim kulturama

Odnos s drugim potrebama nije jasan

Carl Rogers

U psiholokoj klimi koja podrava

rast i osobni izbor nikad nisam sreo

osobu koja bi odabrala put
okrutnosti ili destrukcijeutjecaji
kulture najvaniji su faktor zla u
naem ponaanju.

Ljudska je priroda u osnovi dobra

Ljudi se razvijaju na pozitivan nain i ostvaruju svoje
potencijale ako ih vanjske okolnosti u tome ne sprijee
samoostvarenje
Ostvarenje vlastitih potencijala je prirodna tenja
svih ivih bia

Rogersov pristup
Fenomenoloki pristup

Rogers smatrao da svaka osoba doivljava svijet na

svoj jedinstveni nain

Potrebno se uivjeti u subjektivnu stvarnost svakog

pojedinca da bi se razvilo empatiko razumijevanje

sva djeca roena su s potrebom za bezuvjetnim

pozitivnim prihvaanjem, ali:

Roditelji i drutvo u cjelini postavljaju uvjete za

pozitivno prihvaanje - to je uvjetovano
pozitivno prihvaanje

Rogersov pristup

Npr. uvjeti pozitivnog prihvaanja: dobit e

sladoled samo ako , ako bude dobar moi e ii

van s prijateljima

budui da imamo snanu potrebu za pozitivnim

prihvaanjem, prilagoavamo se zahtjevima okoline

ak i kad su oni u suprotnosti s naom tenjom ka
samoostvarenju

uvjetno pozitivno prihvaanje dovodi do uvjetnog

samopotovanja sebe cijenimo i potujemo samo

ako zadovoljavamo standarde okoline (to e drugi
rei), a ne vlastitu tenju k samoostvarenju

Stvarno i idealno ja

Ono ja koje dobiva bezuvjetno prihvaanje i koje

tei samoostvarenju stvarno ja ja jesam

Ono ja koje uvjetuje okolina, koje dobiva samo

uvjetovano prihvaanje i koje odgovara na

standarde drutva idealno ja ja bih trebao/la
biti

Raskorak izmeu realnog i idealnog ja anksioznost

nismo u skladu sa samima sobom, prepreke na

putu ka samoostvarenju

Potpuno ostvarena osoba

Kao i Maslow, i Rogers je opisao osobu koja je potpuno

ostvarila svoje potencijale

Obiljeja:

1.

Otvorenost ka iskustvu prihvaanje realiteta, vlastitih

iskustava i osjeaja

2.

Egzistencijalno ivljenje - ivljenje ovdje i sada

3.

Iskustvo slobode potpuno ostvarena osoba prihvaa slobodu

izbora i odgovornost za vlastite izbore

4.

ponaati se u skladu sa svojim stvarnim ja - initi

ono to osjeamo da je ispravno i spontano

5.

Kreativnost ako se osjeamo slobodni i odgovorni, bit

emo kreativni u svemu to radimo

Humanistiki pristup obrazovanju

osnovna naela

Maslow i Rogers dali su temelje humanistikom

pristupu obrazovanju

Bitna naela humanistikog pristupa obrazovanju:

1.

Uenici najbolje ue kad imaju elju i potrebu za

znanjem


uenici su motivirani uiti ako ih neki sadraj
zanima ili im on treba


uenicima bi trebalo omoguiti da sami biraju to
e uiti


Uenike treba podravati u tome da prepoznaju to
im je zaista vano i da prema tome usmjeravaju
svoje ponaanje

Humanistiki pristup obrazovanju

2. Znanje o tome kako uiti je vanije od velike

koliine znanja

cilj obrazovanja treba biti nauiti uenike kako se

ui i kako se motivirati za uenje
danas iroko prihvaen stav u podruju obrazovanja
znanje se vrlo brzo mijenja, injenice brzo
zastarijevaju, izvori znanja sve su dostupniji

Budui da ne znamo koje e znanje u budunosti biti

najpotrebnije, besmisleno ga je pokuavati unaprijed
poduavati. Umjesto toga, trebali bismo pokuati stvoriti
ljude koji uenje toliko vole i u njemu su tako dobri da e
biti sposobni nauiti to god bude bilo potrebno
John Holt

Humanistiki pristup obrazovanju

odraz u suvremenim istraivanjima sve vie se

istrauju razliiti aspekti vjetina, stavova i znanja

o tome kako uiti
Uistinu vie nije vano to ima u glavi, ve na koji
nain pristupa i koristi to to se tamo nalazi
R. Slj

odraz u suvremenoj obrazovnoj politici

europska obrazovna politika navodi uiti kako uiti
kao temeljnu kompetenciju (kombinaciju znanja,
vjetina i stavova) koju treba razvijati u obrazovanju

Humanistiki pristup obrazovanju

3. Samovrednovanje je jedini smisleni nain

vrednovanja uenikova rada

ocjenjivanje nema smisla, uenici ue za ocjenu, a

ne zbog zadovoljstva uenja

humanistiki nastavnici protive se i testovima znanja

ui se za testove, a ne zbog interesa, testovi ne
daju dovoljno dobre povratne informacije ueniku

Ocjene potiu natjecanje, a humanistiko

obrazovanje naglaava osobni razvoj i
samoregulaciju

Humanistiki pristup obrazovanju

4. Osjeaji su vani podjednako kao i injenice

Uenik se tretira kao cjelovita osoba

Nije vana samo kognitivna sfera ono to uenik
misli i zna, nego i njegovi osjeaji i ponaanje
Obrazovanje podrazumijeva i osobni i socijalni
razvoj, prihvaanje sebe i drugih
Cilj obrazovanja je kombinirati informacije s
osjeajima, doivljajima i svakodnevnim ivotom
uenika

Humanistiki pristup obrazovanju

5.

Uenik najbolje ui u okolini koja ga ne

ugroava

Jedan od najveih doprinosa humanistikog pristupa

obrazovanju je naglasak na sigurnoj, poticajnoj
okolini za uenje
Okolina za uenje mora biti psiholoki i fiziki
sigurna i neugroavajua
Uenik koji se osjea sigurno slobodno iskazuje
svoje sposobnosti, pravi pogreke bez straha da e
biti ismijan, stjee nova iskustva

Carl Rogers i humanistiko obrazovanje

uz kliniki rad i doprinos teorijama linosti, Rogers

je svoje uenje prenio i u podruje obrazovanja

Razlikuje dva tipa uenja:

Kognitivno formalno kolovanje, kolsko znanje

npr. gramatika, matematike operacije, povijesne
injenice
Iskustveno esto neformalno, proizlazi iz potreba i
elja uenika, oni ga sami zapoinju i prate vlastiti
napredak (npr. raunala, informatika)

Iskustveno uenje znai osobni rast i razvoj!

Carl Rogers i humanistiko obrazovanje

prema Rogersu uenje je prirodna potreba, a

uloga uitelja/uiteljice je da ueniku u tome

pomogne

Uenik u potpunosti sudjeluje u uenju, ima

odgovornost za uenje i kontrolu nad procesom

Svoj napredak i uspjeh uenik prati procesom

samovrednovanja

Carl Rogers i humanistiko obrazovanje

Uloga uitelja/uiteljice (pomaga i suradnik u

uenju):

Stvoriti pozitivno ozraje za uenje

Pomoi ueniku da odredi ciljeve

Osigurati materijale za uenje

Stvoriti ravnoteu izmeu intelektualnih i

emocionalnih komponenti uenja

Ostvariti uzajamnu komunikaciju s uenicima bez

dominacije

Carl Rogers i humanistiko obrazovanje

Osobine uspjenog nastavnika/nastavnice:
1.

Prirodnost

nastavnik/nastavnica iskreno i otvoreno

izraava vlastite osjeaje prema uenicima i
sreman/spremna je i priznati vlastite pogreke
i ogranienja
tako uenici dobivaju priliku da sami iznesu
vlastite osjeaje vezane uz uenje

Carl Rogers i humanistiko obrazovanje

2. Povjerenje u uenike

Nastavnik/nastavnica pokazuje svakom ueniku da ga cijeni i

potuje

Paljivo slua ono to uenici imaju za rei i pokuava im

odgovoriti najbolje to moe

Poznaje sposobnosti i interese uenika, ima povjerenja u

njihove sposobnosti i elju za uenjem

3. Empatinost

Nastavnik/nastavnica se treba uivjeti u poloaj uenika

Treba razumjeti njihove emocije i potekoe u uenju

Carl Rogers i humanistiko obrazovanje

to nastavnik/nastavnica mogu uiniti da bi

unaprijedili pouavanje?
1.

Koristiti stvarne interese i probleme uenika na

taj nain sadraj postaje osobno vaan za uenika

2.

Ponuditi razliite materijale za uenje

uenicima bi trebali biti na raspolaganju razliiti
materijali koje e moi sami odabirati

3.

Koristiti ugovore s uenicima nastavnik/nastavnica

moe sa svakim uenikom sklopiti ugovor o uenju

takav dogovor omoguuje ueniku da preuzme

odgovornost nad vlastitim uenjem

Carl Rogers i humanistiko obrazovanje

4. Vrijeme u razredu koristiti na razliite naine

koristiti razliite naine rada koji e aktivirati
uenike npr. rad u malim grupama, prezentacije
tema koje rade sami uenici i sl.

Naine rada mogu odabirati i sami uenici
5. Varirati metode rada uenici se vrlo razlikuju po

nainima uenja, zato treba koristiti i razliite metode

rada, npr:


istraivako uenje


suradniko uenje


rad na projektima


igranje uloga

Carl Rogers i humanistiko obrazovanje

Istraivanja efikasnosti Rogersovih postavki u

kolama pokazuju da uenici u takvim kolama:

Imaju manje izostanaka

Imaju pozitivniju sliku o sebi
Postiu bolji kolski uspjeh
Manje ometaju nastavu, imaju manje disciplinskih
problema
Postaju kreativniji
Spremniji su rjeavati probleme, zapoinjati raspravu,
postavljati pitanja

Kritike humanistikog obrazovanja

1.

Oslanjanje na subjektivno iskustvo

2.

Mali broj istraivanja

3.

Pitanje je to je stvarno i autentino iskustvo, na temelju

toga je teko izvlaiti univerzalne zakljuke

Razmjerno mali broj empirijskih istraivanja je

provjeravao postavke humanistikog obrazovanja
Uspjeh uenika u takvim kolama obino nije bolji nego u
tradicionalnim kolama, ali stavovi prema koli jesu

Odgovornost za uenje preputa se uenicima

veina e uenika birati im lake zadatke i izbjegavati

uiti ono to im nije zanimljivo

4.

Prevelik naglasak na izraavanju osjeaja

5.

nisu svi spremni govoriti o svojim osjeajima pred

drugima
izraavanje osjeaja moe biti neugodno uenicima,
ne treba ih na to siliti

Problemi vrednovanja uenja

Humanistiko obrazovanje iskljuuje objektivne

testove znanja, a bez objektivnog vrednovanja teko
moemo procijeniti znanje uenika