Umjetnost XIX.

stoljea
Obaveze studenata:
Ocjene iz kolegija dobivaju se ovisno o broju bodova koje student skupi na kolegiju.
Maksimalan broj skupljenih bodova iznosi 100.
Odnos izmeu skupljenih bodova i ocjena je sljedei:
91 100
5
81 90
4
71 80
3
56 70
2
0 55
1
Bodovi se dobivaju seminarskim radom, te kolokvijima, odnosno usmenim ispitom.
Bodovanje seminara:
Maksimalan broj bodova koji se moe dobiti seminarskim radom iznosi 15. S pet bodova
boduje se usmeno izlaganje, a s 10 predani napisani seminarski rad i prezentacija. Boduje se
pravopisna i gramatika ispravnost teksta te jasnost i cjelovitost izlaganja Seminarski rad
mora sadravati fusnote, a na kraju mora biti jasno naznaena koritena literatura!
Seminari ne smiju biti krai od 5 niti dui od deset kartica (kartica = 1800 znakova s
razmacima). Ukoliko student doslovno prepie dio ili cijeli seminar iz literature dobit e 0
bodova iz seminarskog rada.
Ostatak bodova (85) dobiva se putem provjera znanja.
Tijekom trajanja izbornog kolegija bit e organizirana dva kolokvija, jedan na pola, a drugi na
kraju semestra Prvi kolokvij nosi 45, a drugi 40 bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija ne
moraju izlaziti na usmeni ispit, odnosno na osnovi skupljenih bodova upisuje im se ocjena u
indeks. Studenti koji ne poloe jedan ili oba kolokvija polau ispit iz cjelokupnog gradiva
izbornog kolegija pismeno na redovnim ispitnim rokovima. Pitanja na kolokvijima, odnosno
na usmenom ispitu bit e iskljuivo iz sadraja predavanja te literature i seminara.
Prvi kolokvij odrat e se 3. 12. 2009. a drugi 4. 2. 2010. u terminu izbornog kolegija.
Bonus bodovi
S ciljem poticanja samostalnog rada dodatna tri boda dobivaju svi studenti koji samostalno
skupe literaturu za seminar, dakle ne na konzultacijama ili preko e-maila.

OSNOVNA LITERATURA:
1. Janson, H. W.: Povijest umjetnosti, (poglavlja koja se odnose na 19. stoljee), Stanek,
Varadin, 2003.
2. From the Classicist to the Impressionists. Art and Architescture in the 19th Century,
selected and edited by Elizabeth Gilmore Holt, New Heaven and London, Yale
University Press, 1966.
3. Larousse Encyclopedia of Modern Art from 1800. to Present day, London, Hamlyn,
1965.
4. Pevsner, N.: Pioneers of Modern Design, From William Morris to Walter Gropius,
London, 1975. (hrvatski prijevod, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1990.)
5. Bidermajer u Hrvatskoj, katalog izlobe (dijelovi koji se odnose na slikarstvo,
skulpturu i arhitekturu), Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1997.
6. Historicizam u Hrvatskoj, katalog izlobe (dijelovi koji se odnose na slikarstvo,
skulpturu i arhitekturu), Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000.
7. Secesija u Hrvatskoj, katalog izlobe (dijelovi koji se odnose na slikarstvo, skulpturu i
arhitekturu), Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2004.
Sve PP prezentacije s predavanja bit e postavljene na OMEGU, kao i obavijesti o
rezultatima ispita i seminara.
Sve dodatne informacije vezane uz izborni kolegij, seminarski rad ili ispit mogu se dobiti na
konzultacijama.
Vrijeme konzultacija: etvrtkom, 14.45 16.45
e-mail: ddamjano@ffzg.hr

Nain pisanja popisa literature u seminarima:

1) autorske knjige
Prezime, ime autora (godina izdanja.), puni Naslov knjige, Izdava, Mjesto izdanja. Podnaslov
se (ako postoji) od naslova odvaja tokom i poetno se slovo pie velikim slovom.
Knoll, Petar (1922.), Akademijska galerija Strossmayerova, JAZU, Zagreb
Ako autorstvo knjige supotpisuje vie autora njihova se imena navode jedno za drugim po
abecednom redu, a u sluaju kada knjiga ima vie od tri autora moe se navesti samo prvi po
abecedi te staviti kraticu i dr.
2) lanci iz zbornika/ knjiga/ enciklopedija i sl.
Prezime, ime autora (godina izdanja.), Naslov teksta, u: Ime zbornika/ knjige/ enciklopedije,
izdava, Mjesto izdanja, broj stranica koje se odnose na lanak (str.).
Feu, Axel (1994.), Slikarstvo u vrijeme nastajanja Overbeckovih kartona, u: Johann
Friedrich Overbeck i akovaka katedrala/Hrvatska, Museum Ostdeutsche Galerie,
Regensburg, str. 190 208
4) lanci iz asopisa
Prezime, ime autora (godina izdanja.), Naslov teksta, Ime asopisa, broj (br.), broj stranica
(str.).
Schneider, Artur (1935.), Strossmayer i religiozno slikarstvo njemakih nazarenaca, Rad
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, br. 252, Zagreb, str. 1-72
5) lanci iz dnevnih ili tjednih publikacija
Prezime, ime autora, (godina izdanja.), Naslov teksta, Naslov publikacije, Mjesto izdanja, broj
(br.), toan datum, broj stranica koje se odnose na tekst (str.).
Raki, Franjo (1881.), Stolna crkva djakovaka, Obzor, Zagreb br. 1., 3. 1. 1881., str. 1-2
6) arhivska i neobjavljena graa
Naziv i mjesto arhiva ili ustanove u kojoj se uva dokument (kratica naziva), broj i naziv
fonda
Hrvatski dravni arhiv (HDA), Fond br. 1180., Odjel za bogotovlje i nastavu zemaljske
vlade, naziv dokumenta (ukoliko naziv ne postoji upotrijebiti opisni naziv). Ukoliko su
numerirane stranice, navesti numeraciju.
Ukoliko autor nije poznat (to je u sluaju novinskih lanaka esto) mjesto imena i prezimena
donose se tri zvjezdice. Npr.
*** O galeriji slika, Vienac, Zagreb, br. 15., 18. 4. 1876., str. 256
Literatura na kraju teksta treba biti navedena abecednim redom

U fusnotama se koritena literatura navodi u skraenom obliku:

Prezime autora, godina izdanja: stranica
Na primjer: Knoll, 1922: 55