You are on page 1of 15

Opti pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim

merama pri radu


Pravilnik je objavljen u "Slubenom listu FNRJ", br.
16/47, 18/47 i 36/50. Vidi: l. 101. Uredbe - SL FNRJ,
56/51-649. Vidi: l. 149. Uredbe - SL FNRJ, 52/57-977.
Vidi: l. 125. ta. 1. Osnovnog zakona - SL SFRJ, 15/65681. Vidi: l. 66. Pravilnika - SL SFRJ, 18/67-517. Vidi:
l. 83. Pravilnika - SL SFRJ, 27/67-805. Vidi: l. 50.
Pravilnika - SL SFRJ, 35/69-977. Vidi: l. 56. Pravilnika
- SL SFRJ, 21/71-379. Vidi: l. 35. Pravilnika - SL
SFRJ, 29/71-566. Vidi: l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

I OPTI PROPISI
lan 1
Higijenske i tehnike zatitne mere pri radu radnika, nametenika i slubenika u
preduzeima odnosno radnjama, nadletvima, ustanovama i organizacijama, gazdinstvima, kao
i svuda gde postoji radni odnos ureuju se po propisima ovog pravilnika.
Za ona preduzea i ostale delatnosti u kojima, s obzirom na specijalni karakter poslova koji
se obavljaju, postoji potreba za naroitim zatitnim merama, vae pored ovog pravilnika jo i
posebni pravilnici.

Dunosti poslodavca
lan 2
Svaki poslodavac odnosno odgovorni rukovodilac obavezan je da sve zgrade, radionice,
radilita, pogonski ureaj, maine i sve druge naprave i zatitne mere tako uredi i u takvom
stanju odrava, da zaposleni radnici i nametenici budu zatieni od nesrenih sluajeva
profesionalnih i drugih bolesti koje su u vezi sa radom.
Ako zgrade radionice radilita, pogonski ureaji, maine i ostale naprave pretstavljaju
opasnost po ivot i zdravlje zaposlenih lica iskljuie se od upotrebe.
lan 3
Izvod najvanijih taaka ovog pravilnika obavezan je svaki poslodavac objaviti na vidnom
mestu po svim odeljenjima kao i sve posebne pravilnike koji se odnose na rad u njegovom
preduzeu.
Isto tako, svaki poslodavac obavezan je objavljivati na vidnom mestu u pojedinim
odeljenjima preduzea sva uputstva letke i ostali propagandni materijal koji se izdaje u cilju
zatite ivota i zdravlja zaposlenih lica.
lan 4
Svaki poslodavac obavezan je starati se da sva zaposlena lica upotrebljavaju sve propisane
zatitne naprave i sredstva, kao i da se pridravaju svih propisa koji su u tom cilju doneseni.
lan 5
Svaki poslodavac obavezan je da omogui saradnju svih radnika, nametenika i slubenika
na spreavanju nesrenih sluajeva, profesionalnih i drugih bolesti u vezi sa radom Obavezan
je dalje, da se stara da sva zatitna sredstva i naprave budu stalno u ispravnom stanju i pri ruci,
i u sluaju kvara da iste na vreme budu opravljene, a dotrajale blagovremeno zamenjene novim.
lan 6
Kod nabavke novih maina, mainskih ureaja, aparata, vozila i sl poslodavac je obavezan
starati se da ista budu snabdevena zatitnim napravama, u smislu postojeih propisa.
lan 7
Odgovorni rukovodioci duni su upoznati sva zaposlena lica sa svima opasnostima njihovog
rada. Upozorenje na te opasnosti treba istaknuti na vidnim mestima.
Opasni radovi mogu se poveriti samo pouzdanim i iskusnim licima koja su potpuno
upoznata s opasnostima takvih radova.
Ako se koji posao obavlja s ueem vie radnika, i ako je za sigurnost takvog rada potreban
meusobni sporazum tih radnika rukovodstvo i nadzor nad takvim radovima mora imati jedno
odreeno lice koje je upoznato s opasnou toga posla.

Dunosti radnika
lan 8
Svako zaposleno lice obavezno je da se pridrava svih propisa uputstava i odredaba koji se
odnose na spreavanje nesrenih sluajeva profesionalnih i drugih bolesti u vezi sa radom, kao
i onih koji se odnose na optu sigurnost radnika i njegove okoline.
Svaki rukovodilac odeljenja kao i radnik kome bude dodeljen na rad koji drugi radnik u cilju
pomaganja ili obuke duan je istog upoznati sa svim opasnostima svoga rada, a isto tako i sa
sigurnosnim propisima koji se odnose na njegov rad.
lan 9
Zaposlena lica koja su sklona ili boluju od nesvestice, padavice, greva miia, vrtoglavice,
nagluvosti, kratkovidosti, kile i ostalih slinih zdravstvenih nedostataka ne smeju se
zapoljavati na onim radovima kod kojih bi njihovi zdravstveni nedostaci i bolesti mogli
pretstavljati opasnost kako za njih same tako i za njihovu okolinu.
Zaposlena lica ovakve zdravstvene nedostatke odnosno bolesti ukoliko iste nisu lako
uoljive, duna su u svakom pojedinom sluaju prijaviti poslodavcu pre stupanja na posao.

Pregled radnika prilikom uposlenja


lan 10
Na radove kod kojih postoji mogunost profesionalnih i drugih oboljenja u vezi sa radom,
mogu se zaposliti samo lica koja nisu sklona takvim oboljenjima. U tu svrhu poslodavac je
duan traiti da svi radnici koje zapoljava na takvim radovima, budu lekarski pregledani. Lica
sklona tim oboljenjima iskljuie se sa takvih radova. Lica koja su ve zaposlena na ovakvim
radovima bie povremeno, a najmanje jedanput godinje, lekarski pregledana.
Poslodavac je duan da vodi zaseban spisak lica koja su lekarski pregledana, sa podacima o
njihovoj sposobnosti za odnosne radove.

Osiguranje protiv poara


lan 11
Za gaenje poara i spasavanje lica ugroenih poarom moraju se predvideti potrebne mere.
Zgrade naroito viespratne, moraju imati ureaje koji e omoguavati brz izlazak ljudstva
ugroenog poarom (izlazi za nudu sa posebnim stepenitem osiguranim od poara, lestve za
spasavanje i sl).
Izlazna vrata za vreme rada ne smeju biti zakljuana niti zakrena. Izlazi za sluaj opasnosti
moraju biti naroito oznaeni i tako izvedeni da se uvek mogu lako otvoriti. Pristup izlazima za
sluaj opasnosti mora biti uvek slobodan. Izlazna vrata za sluaj opasnosti moraju se otvarati u
pravcu izlaza.
Sprave za gaenje poara, u koliini koja odgovara veliini preduzea, moraju biti uvek u
pripravnosti i moraju se uvek odravati u upotrebljivom stanju i uvati od smrzavanja.
Povremeno treba vriti ispitivanje ispravnosti sprava za gaenje poara.
Odreeni broj lica u preduzeu mora biti obuen u rukovanju spravama za gaenje poara.
Sva zaposlena lica u preduzeu moraju biti upoznata sa rukovanjem aparatima za uguivanje
poara u zaetku.
Na mestima gde se za gaenje poara ne sme upotrebiti voda (gaenje ulja, elektromotora i
sl) moraju biti pripremljena naroita sredstva za gaenje (pesak, aparati sa penom i sl).
U cilju omoguavanja gaenja poara na elektro mainskim postrojenjima treba obratiti
naroitu panju na nain iskljuivanja ureaja i elektrinih vodova.
Svako vee preduzee treba da izradi i na vidnom mestu istakne detaljna uputstva za sluaj
poara.
U preduzeima, zavodima i ustanovama sluba za zatitu od poara mora biti organizovana
prema posebnim postojeim propisima.

Sigurnost kretanja pri radu


lan 12
Dvorita preduzea moraju biti poravnjena bez nepotrebnih kanala i jama. U sluaju da su
pojedine jame ili kanali potrebni radi pogonskih prilika moraju biti ograeni sigurnim
ogradama.
lan 13
Ako dvorite preduzea slui ujedno kao slagalite materijala ovo mora biti tako pregledno i
uredno sloeno da ne ometa slobodno kretanje dvoritem i da ne pretstavlja opasnost za
zaposlena lica.
lan 14

Nou za vreme rada, dvorita preduzea moraju biti osvetljena. Opasna mesta (privremene
jame kanali i sl.) moraju biti nou naroito dobro osvetljena odnosno oznaena crvenom
svetiljkom.

Vidi:
Ispravku - 18/47-207.
lan 15
Ako u radnim prostorijama postoji kolosek, gornja povrina tranica mora biti u visini
povrine poda.
Okretaljke za vagonete moraju biti tako osigurane, da se ne mogu okretati kada se preko njih
prelazi.
lan 16
Radna mesta prolazi i podovi moraju ce odravati u ispravnom stanju. Radna mesta za
vreme rada moraju biti dovoljno osvetljena. Klizava i glatka mesta na podovima ukoliko je
mogue, treba uiniti hrapavim.
lan 17
Opasna mesta (gde su elektrini vodovi visokog napona transformatorske stanice, stubovi i
gole elektrine ice sa naponom preko 48 V prema zemlji) moraju biti obeleeni vidnim
oznakama (na pr "opasno po ivot", "visoki napon", "ne diraj" i t. sl).
U prostorije sa elektrinim ureajima visokog napona dozvoljen je pristup samo odreenim
strunim licima. Ovakve prostorije moraju redovno biti zakljuane.
Prekidai za elektrino osvetljenje prostorija moraju se nalaziti odmah pokraj svakog ulaza
u prostorije na dohvat ruke.
lan 18
Glavni prolazi u svim radnim prostorijama treba da su iroki najmanje 1,5 m, a sporedni
prolazi najmanje 1 m.
Svi prolazi i prometni putevi moraju biti slobodni od bilo kakvih prepreka ili naslaganog
materijala koji bi spreavao ili oteavao prolaz.
Zaposlena lica moraju upotrebljavati samo one ulaze odnosno izlaze i prometne puteve, koji
su za njih odreeni Isto tako ne smeju bez izriitog naloga pretpostavljenoga prelaziti u druge
radionice ili odeljenja u kojima nemaju posla.
Zabranjeno je svako zadravanje kao i prolaz ispod dizalica koje nose teret.
lan 19
Sve galerije, platforme (podijumi) prelazne rampe prelazi mostovi i stepenice koji su vie od
1 m nad zemljom, moraju imati vrste ograde i to tako, da gornja ivica (preka) bude u visini 1
m a donji deo do visine najmanje 0,20 m mora biti puno izveden.
Svi premoeni prelazi koji slue za prenos odnosno prevoz tereta, kao i utovarni mostovi,
moraju biti dovoljno iroki i jaki a prema potrebi i dovoljno poduprti, tako da kod prenoenja
ili prevoenja tereta bude iskljuena mogunost prevrtanja, ruenja odnosno veih ljuljanja
(kolebanja). Ovakvi prelazi moraju biti tako izraeni da deluju kao celina. Ako su prelazi
odnosno mostovi sastavljeni od vie dasaka, iste moraju biti. vrsto povezane meusobno.
lan 20
Za dizanje i prenoenje tekih tereta moraju se upotrebiti odgovarajui ureaji za dizanje i
prenoenje tereta.
lan 21
Stepenita od 5 i vie stepenica moraju biti bar sa jedne strane ograena sigurnom ogradom
a stepenita od 10 i vie stepenica moraju sa obe strane imati vrstu i sigurnu ogradu. Ograde
stepenita moraju biti visoke najmanje 1 m.
lan 22
Lestve koje se upotrebljavaju pri radu moraju biti tako sagraene da su sigurne protiv
klizanja, preloma i pada Isto tako moraju biti osigurane od ljuljanja i ugibanja.
Poprene preke na lestvama moraju biti usaene a ne samo prikovane.
Lestve koje slue za prilaenje rubu zidova, na podijume, otvorima u podovima u jame,
kanale i sl. moraju prelaziti svoj gornji oslonac najmanje za 0,75 m, radi stabilnosti lestve i
sigurnosti lica koje se njom slui.
lan 23
Otvori u podovima, otvori stepenita svetlarnici jame okna kanali itd zatim velike posude i
ostala opasna udubljenja kao i rezervoari koji sadre vrue jetke i otrovne materije moraju biti
ograene sigurnom ogradom Ovakva mesta, koja se zbog samog naina rada ne mogu ograditi,
moraju biti dobro osvetljena a na opasnost treba upozoriti podesnim natpisom na vidnom
mestu.

Pristup u tamne prostorije (mesta) i sl. dozvoljen je samo uz upotrebu svetla.


Krovovi i svetlarnici od obinog stakla ako postoji mogunost da na njih padnu predmeti sa
okolnih zgrada moraju biti zatieni jakom ianom mreom. Pristup i hodanje po ovakvim
krovovima dozvoljen je samo uz upotrebu podesnih pomagala.
lan 24
Otvori u zidovima gornjih spratova, koji slue pri radovima, moraju, ako postoji opasnost
pada, biti snabdeveni prsobranom. Ako se ti prsobrani moraju za vreme rada dizati, treba u
takvim sluajevima da sa obe strane otvora budu privrene jake ruice.
Ako ovakvi otvori imaju vrata koja se otvaraju napolje ta vrata moraju biti osigurana protiv
ispadanja.
lan 25
Pokretna vrata moraju biti osigurana protiv ispadanja iz svog leita.

Odravanje ureaja, naprava i sredstava


lanovi 26 do 30
- prestali da vae 

l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

SFRJ,

Vidi:
18/67-517.

Prostorije i mesta opasna po zdravlje


lanovi 31 i 32
- prestali da vae 

l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

SFRJ,

Vidi:
18/67-517.

Rad sa lako zapaljivim i eksplozivnim materijama


lan 33
Zabranjeno je puenje kao i svaki pristup sa otvorenim plamenom i upaljenim predmetima u
prostorije u kojima se nalaze lako zapaljivi predmeti, kao na pr. drvena strugotina, papir, seno
slama i sl. Ovu zabranu treba pismeno istaknuti.
U prostorijama u kojima se obrauju ili smetaju lako zapaljivi predmeti (kao na pr. celuloid
i sl) ne sme se loiti ni osvetljavati sa otvorenim plamenom a niti zagrejavati sa peima i
drugim napravama sa plamenom i arenjem. Puenje u ovakvim prostorijama je zabranjeno.
Ovu zabranu treba vidno istai.
Lako zapaljivi predmeti kao benzin benzol, nafta, piritus, eter i sl. ne smeju se smetati u
glavne centralne magacine sa ostalim materijalom ve odvojeno u zasebne prostorije koje su
odeljene od radnih i stambenih zgrada.
Nain smetaja lako zapaljivih i eksplozivnih materija regulisae se posebnim pravilnikom.
Radna mesta gde se radi sa vrlo opasnim zapaljivim i eksplozivnim predmetima treba da su
podeljena na elije sa pregradama od armiranog betona, kako bi se eventualna nesrea svela na
to manju meru.
lan 34
Za prostorije u kojima se smetaju materije koje ve kod obine temperature razvijaju
zapaljive ili eksplozivne pare, gasove ili prainu u opasnoj koliini kao i za susedne prostorije
koje su sa navedenim u povremenoj vezi, na pr pomou vrata prozora, otvora za kajieve,
kanale itd, vae ovi propisi:
1) elektrine instalacije moraju odgovarati propisima koji se odnose na prostorije u kojima
postoji opasnost eksplozije,
2) vrata, prozori i podovi moraju biti od nesagorivog materijala
3) unutranjost ovakvih prostorija sme se osvetljavati iskljuivo pomou elektrinih sijalica
Ovakve sijalice za osvetljenje moraju biti zatiene zatitnim staklom i mreom koja
onemoguava dodir gasova sa izvorom svetlosti za sluaj da se sijalica razbije Prekidai sijalica
moraju se nalaziti izvan ovih prostorija Ako se ove prostorije osvetljavaju spolja sa otvorenim
svetiljkama prozori kroz koje ulazi svetlo moraju biti uzidani odnosno hermetiki zatvoreni,
4) ako ovakvo osvetljenje nije mogue sprovesti ili ako se postojee osvetljenje pokvari,
pristup u ovakve prostorije dozvoljen je samo sa sigurnosnim svetiljkama. Sa drugim
svetiljkama ili sa otvorenim plamenom pristup je strogo zabranjen

5) ovakve prostorije zabranjeno je zagrejavati peima i drugim napravama sa plamenom i


arenjem,
6) zabranjeno je u takvim prostorijama upotrebljavati maine i alate koji svojom upotrebom
mogu proizvesti iskru. Pristup u ovakve prostorije zabranjen je takoe u obui potkovanoj
ekserima ili slinim eleznim predmetima koji mogu proizvesti iskru,
7) puenje u ovakvim prostorijama je strogo zabranjeno.
Sve navedene zabrane treba na ulazu u ovakve prostorije istaknuti sa vidnim natpisom.
lan 35
Pri radovima sa lako zapaljivim tenostima i materijama, kao na pr sa benzinom benzolom,
eterom kao i pri radovima na punjenju i ienju posuda sa tim tenostima kao i ostalim
radovima sa istima, strogo je zabranjeno puenje i upotreba otvorenog plamena i uarenih
predmeta. Alat ili ureaj koji bi mogao proizvesti iskru ne sme se pri tim radovima
upotrebljavati.
Da bi se spreio poar kod punjenja i prerade etera benzina sumpornog ugljenika, acetona i
sl, sve maine, aparati posude i cevi, kao i bave za prenos, moraju biti uzemljeni kako bi se
spreilo njihovo eventualno opasno punjenje elektricitetom.
lan 36
Gasne cevi u pogledu propustljivosti ne smeju se ispitivati sa otvorenim plamenom. U tu
svrhu ima se upotrebiti rastvor sapuna i vode (sapunica) Kod tog posla puenje je zabranjeno.
Osvetljavanje unutranjosti kotlova, balona, bavi, kanala itd. u kojima moe biti lako
zapaljivih i eksplozivnih gasova moe se vriti jedino sa elektrinim svetiljkama koje
odgovaraju sigurnosnim propisima za tu svrhu.
lan 37
Ako se na posudama (bavama, rezervoarima i sl), koje su sadravale lako zapaljive
tenosti, eksplozivne gasove i kiseline, vre radovi sa vatrom ili radovi kod kojih nastaje
usijavanje odnosno iskre, te posude treba prethodno dobro isprati i potpuno napuniti vodom,
vodenom parom, duikom (azotom) ili ugljenikovim dioksidom i t. sl. Ovakvi radovi smeju se
poveriti samo iskusnim i strunim osobama koje su tano upoznate sa svim opasnostima toga
rada. Ako se posude na kojima se preduzimaju takvi radovi sa plamenom, ne mogu za vreme
rada drati ispunjene vodom, vodenom parom, duikom (azotom) ili ugljenikovim dioksidom i
sl, takvi se radovi sa plamenom ne smeju preduzimati.
lan 38
Zabranjeno je u radnim prostorijama svako gomilanje materijala i otpadaka koji su lako
zapaljivi ili se sami mogu zapaliti. Za njihov privremeni smetaj treba upotrebiti posudu od
nesagorivog materijala sa hermetikim poklopcem. Na svakoj posudi treba oznaiti ta sadri.
Ove posude ne smeju se smetati u prostorije gde ima zapaljivih materija.
lan 39
Na radovima kod kojih usled prirode posla postoji opasnost da se zapale odela uposlenog
osoblja, ne smeju se upotrebljavati odela koja su masna od ulja, masti ili imaju na sebi lako
zapaljivog materijala.

Rad sa otrovnim i jetkim materijama


lan 40
Lako zapaljive, eksplozivne, otrovne i jetke materije mogu se drati samo u podesnim
posudama na sigurnim mestima zatvorene kljuem i pod nadzorom. Ovakve materije smeju se
izdavati samo licima koja su upoznata s opasnou koja preti od tih materija, a u koliinama
koje su neophodno potrebne za redovno obavljanje posla.
Prolivene ili razasute koliine ovih materija moraju se odmah sa potrebnom panjom
otstraniti.
Za otrovne i jetke materije moraju se upotrebiti posude takvog oblika i izgleda koje
onemoguuju da se ove posude u bilo kome sluaju zamene sa posudama u kojima se dri pitka
voda. Na svim posudama treba i natpisom oznaiti njihovu sadrinu sa oznakom otrova.
lan 41
Za pretakanje jetkih kiselina i luina iz balona, buradi i sl moraju se upotrebiti naprave koje
spreavaju prskanje i prolivanje istih (na pr. naprava za pretakanje - ljuljaka, dizalo za balone i
sl).
Zabranjeno je ustima isisavati vazduh iz creva ili cevi radi pretakanja kiselina i luina.

Ostale odredbe
lan 42

Zatvorene uplje posude kao na pr mainski delovi, bave, cevi, rezervoari, plovci i sl smeju
se obraivati plamenom, lampom za lemljenje itd. ili u vatri zagrejati tek onda kad su preduzete
sve mere da u unutranjosti tih upljih tela ne moe nastati pritisak koji bi doveo do rasprsnua.
lan 43
Ispitivanje rezervoara i drugih sudova u pogledu propustljivosti gde je to mogue, treba
vriti hladnim pritiskom (vodom). Ako se preduzimaju ovakva ispitivanja upotrebom vazduha
pare ili gasova, kao na pr, duika (azota), ugljenikovog dioksida, moraju se ve prema
elastinim svojstvima upotrebljenog gasa preduzeti posebne zatitne mere.
lan 44
Na mainama i ostalim pogonskim ureajima niko ne sme ma ta raditi, ako nije struan i
osposobljen za rad na njima.
lan 45
Ostavljanje i veanje odela u neposrednoj blizini maina, transmisija i elektrinih instalacija
strogo je zabranjeno. Za tu svrhu moraju biti ureene posebne prostorije ili mesta.
lan 46
Lica koja su zaposlena kod maina, transmisija i ostalih pogonskih ureaja moraju nositi uz
telo pritegnuto odelo.
U blizini pokretnih delova maina i pogonskih ureaja zaposlena lica ako ima dugu kosu
odnosno pletenice moraju iste omotati. Isto tako ne smeju se nositi iroka odela vrpce pojasi,
alovi, prstenje i sl. Rukavi ako se zavru imaju se zavrnuti sa unutranje strane.
lan 47
Ekseri koji stre obrui ili ica na sanducima, bavama daskama balvanima i sl. moraju se
odmah izvaditi (otstraniti) zavrnuti ili zakucati tako da postanu bezopasni.
lan 48
Zabranjeno je za vreme rada u preduzeu unositi i uivati alkoholna pia. Licima u pijanom
stanju ne sme se dozvoliti pristup u radionice i na radna mesta.
lan 49
U preduzeima u kojima je potrebna naroita opreznost zbog mogunosti oboljenja od
profesionalnih bolesti zaposlena lica ne smeju za vreme rada u radnim prostorijama jesti, puiti
i vakati duvan. Sem toga, moraju posvetiti panju savrenoj istoi. Pre jela i pia, kao i
odmah posle naputanja radnog mesta, moraju se temeljno oprati. Potrebna sredstva za tu svrhu
preduzee je duno da stavi radnicima na raspoloenje.

II RADILITA
Dvorita
lanovi 50 do 52
- prestali da vae SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
18/47-207.
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Radne prostorije
lanovi 53 do 59
- prestali da vae 

Ispravku
l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Podovi
lan 60
- prestao da vai 

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Zidovi i tavanice (stropovi)


lanovi 61 do 63

- prestali da vae SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
18/47-207.
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Krovovi
lan 64
- prestao da vai 

Ispravku
l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Prozori
lanovi 65 i 66
- prestali da vae 

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Vrata
lanovi 67 do 72
- prestali da vae 

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Radionice pod zemljom i na tavanima


lanovi 73 do 75
- prestali da vae 

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

III HIGIJENA RADA


istoa radnih prostorija
lan 76
Sve radne prostorije kao i radna mesta moraju se odravati u istoi.
Najmanje jedanput nedeljno moraju se sve radionice temeljno oistiti Podovi radionica
moraju se istiti svakodnevno i to po pravilu po zavretku rada. Ako se ienje mora vriti za
vreme samog rada, ienje e se obavljati na takav nain da se ne die praina.
Zidovi i tavanice (stropovi) radnih prostorija moraju se redovno istiti, a kreiti najmanje
jedanput godinje.
Voda upotrebljena za prskanje ili pranje radionica ne sme biti tetna po zdravlje.
lan 77
U svim radionicama kao i sporednim prostorijama moraju se postaviti pljuvaonice od
materijala koji se moe lako prati. Pljuvaonice moraju biti ispunjene vodom. Broj pljuvaonica u
pojedinim radnim prostorijama odredie se prema veliini prostorije i broju radnika koji rade u
njima raunajui najmanje 1 pljuvaonicu na 20 radnika. Pljuvaonice moraju biti postavljene na
lako pristupanim mestima, a moraju se svakodnevno prati.
Naroito se preporuuje postavljanje pljuvaonica sa poklopcima koje se otvaraju pritiskom
noge ili pljuvaonice privrene na zidu u visini od 1 m iznad poda i to sa vodenim ispiranjem.

Osvetljenje radnih prostorija

lan 78
- prestao da vai Vidi:

Ispravku
l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

SFRJ,

18/47-207.
18/67-517.

Temperatura i vlanost vazduha radnih prostorija


lan 79
- prestao da vai 

l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

SFRJ,

Vidi:
18/67-517.

Ventilacija
Vidi:


Ispravku - 18/47-207
lanovi 80 do 84
- prestali da vae SFRJ,

Vidi:
18/67-517.

SFRJ,
SFRJ,

Vidi:
18/47-207.
18/67-517.
29/71-566.

l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Buka i vibracije
lan 85
- prestao da vai 

Ispravku
l.
66.
Pravilnika
l.
35.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL
SL

Rad sa otrovnim i zaraznim materijama


lan 86
- prestao da vai 

l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

SFRJ,

Vidi:
18/67-517.

lan 87
Materijal koji je opasan za prenoenje zaraze mora se pre obrade (uskladitavanje, sortiranje
i preraivanje) prethodno raskuiti. Nain rada sa ovakvim materijalom bie regulisan
posebnim pravilnikom.

Zatita tela pri radu


lanovi 88 do 92
- prestali da vae SFRJ,

Vidi:
35/69-977.

SFRJ,

Vidi:
35/69-977.

l.
50.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Radna odea i obua


lan 93
- prestao da vai 

l.
50.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

Garderobe

SL

lan 94
- prestao da vai SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
18/47-207.
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

SFRJ,

Vidi:
27/67-805.

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Trpezarije
lan 95
- prestao da vai 

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Umivaonice
lan 96
- prestao da vai 

Ispravku
l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Kupatila
lan 97
- prestao da vai 

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Voda za pie
lan 98
- prestao da vai 

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Nunici
lan 99
- prestao da vai 

l.
83.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Otpaci i otpadne vode


lan 100
Svi otpaci moraju se svakodnevno iznositi iz radnih prostorija. Ako se radi o otpacima
organskih materija podlonih truljenju, u radnim prostorijama gde nastaju takvi otpaci moraju
postojati naroiti metalni sudovi sa poklopcima u kojima se isti sakupljaju. Ti metalni sudovi
moraju se svakodnevno ispranjavati i prati.
Otpaci organskih materija podloni truljenju mogu se privremeno ostaviti u za tu svrhu
sazidane i potpuno pokrivene i zatvorene komore koje se nalaze napolju i dovoljno su udaljene
od radnih prostorija. Otpaci organskih materija u ovakvim komorama moraju se redovno
prazniti a prema potrebi polivati odgovarajuim dezinfekcionim rastvorom.
lan 101
U radnim prostorijama u kojima se prerauju organske materije podlone truljenju podovi
moraju biti od takvog materijala da ne proputaju tenosti. Zidovi ovakvih prostorija moraju
biti premazani masnom bojom ili obloeni materijalom koji se moe lako prati.
Podovi i zidovi ovakvih radnih prostorija moraju se svakodnevno prati a po potrebi i
dezinfikovati.

lan 102
Otpadne vode moraju se odvoditi neposredno u kanale iji otvori moraju biti snabdeveni
sifonima.
lan 103
Otpadne vode u asu naputanja preduzea, kao i nain odvoenja otpadaka (smea) izvan
podruja preduzea ima odgovarati i vrie se prema za tu svrhu donetim propisima.

Prva pomo u nesrei


lan 104
- prestao da vai 

l.
56.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

SFRJ,

Vidi:
21/71-379.

Lica za pruanje prve pomoi


lan 105
- prestao da vai SFRJ,

Vidi:
21/71-379.

SFRJ,

Vidi:
21/71-379.

SFRJ,

Vidi:
18/67-517.

l.
56.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Tvorniki higijeniari
lan 106
- prestao da vai 

l.
56.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

IV TRANSMISIJE
lanovi 107 do 119
- prestali da vae 

l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

V POGONSKE MAINE I MAINE RADILICE


lanovi 120 do 140
- prestali da vae -

SFRJ,

Vidi:
18/47-207.
18/67-517.

SFRJ,

Vidi:
18/67-517.

SFRJ,

Vidi:
18/67-517.

Ispravku
l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Brusevi (tocila)
lanovi 141 do 147
- prestali da vae 

l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

tance
lanovi 148 do 150
- prestali da vae 

l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

Maine radilice sa valjcima


lan 151
- prestao da vai 

l.
66.
Pravilnika
l. 69. Zakona - RS, 42/91-1649.

SL

SFRJ,

Vidi:
18/67-517.

Maine radilice na elektrini pogon


lan 152
Sve maine radilice sa direktnim elektrinim pogonom (sa ugraenim elektromotorima) ili
ako na sebi imaju bilo kakve elektrine instalacije, moraju biti na propisan nain uzemljene.

Cirkulari za rezanje gorivog drveta


lan 153
Cirkulari za rezanje gorivog drveta moraju biti snabdeveni zatitnom napravom, koja
omoguuje da se drvo pri rezanju na siguran nain pridrava.
Kruna testera mora biti sa svih strana zatiena vrstim metalnim zatitnim oklopom. Za
vreme rada sme ostati nezatien samo onaj deo krune testere koji je potreban za rezanje.
Preporuuje se upotreba cirkulara sa pominim stolom ili pominim nogarima (kozliem).
U sluaju upotrebe cirkulara sa pominim stolom, stol cirkulara mora biti osiguran da ne
moe spasti sa svojih leita (ina).

VI PARNI KOTLOVI
lan 154
Kotlovi i kotlovski ureaji, kao i sudovi pod pritiskom moraju u pogledu sigurnosti pogona
u svemu odgovarati. Uredbi o nadzoru nad parnim kotlovima i sudovima pod pritiskom.
lan 155
Svaka kotlovnica mora imati najmanje dva izlaza u dva razliita pravca. Najmanje jedan
izlaz iz kotlovnice mora voditi neposredno na slobodan prostor. Sva vrata u kotlovnici moraju
se otvarati napolje. Uz kotlovnicu se ne smeju nalaziti prostorije sa zapaljivim i eksplozivnim
materijama.
lan 156
Kotlovnica ne sme imati tavanicu (strop), nego samo laganu krovnu konstrukciju sa
ugraenim otvorom za ventilaciju.
lan 157
Temperatura u kotlovnici ne sme pod normalnim prilikama prei 28 C. Ako temperatura
kotlovnice prelazi 28 C, mora se uvesti odgovarajua vetaka ventilacija.
lan 158
Platforme uzidanih kotlova, koje se nalaze vie od 1 m iznad poda, moraju biti snabdevene
odgovarajuim sigurnosnim ogradama.
lan 159
Sem manometra i armature za kontrolu vodostanja ostala armatura ne mora biti vidljiva sa
radnog mesta loaa ali se za to mora povremeno obilaziti i kontrolisati.
lan 160
U cilju bezopasnog posluivanja i rukovanja s armaturom kotla koja se nalazi na veim
visinama, moraju postojati odgovarajue stepenice i platforme s ogradama visine 1 m.
lan 161
Stakla na vodokazima, ako po svojoj konstrukciji nisu osigurana od prskanja, moraju na
odgovarajui nain biti zatiena i to tako da ta zatita ne smeta itanje (kontrolisanje)
vodostaja.
lan 162
Para koju isputaju sigurnosni ventili mora biti odvedena u slobodan prostor.
lan 163
Posluivanje ili odravanje kotlova sme se poveriti mukarcima zdravim i fiziki sposobnim
starijim od 18 godina, a koji za obavljanje toga posla imaju propisanu strunu spremu i ispit.
lan 164
Pristup u kotlovnicu ima se zabraniti svim nezaposlenim licima. Ovu zabranu treba pismeno
istaknuti na svim ulaznim vratima kotlovnice.
lan 165

Parni kotao mora tako dugo biti pod strunim nadzorom dok se na reetki kotla nalazi vatra
ili dok loenje nije obustavljeno i dok nije izvreno snienje pritiska i izvrenje svih propisa za
naputanje kotlovskih postrojenja, predvienih Uredbom o nadzoru nad parnim kotlovima i
sudovima pod pritiskom.
Osoblje koje posluuje parni kotao ne sme napustiti svoje mesto dok idua smena ne
preuzme slubu.
lan 166
Kotlovnica i kotlovski ureaji moraju se odravati u istoi. U kotlovnici se ne smeju drati
predmeti koji se ne odnose neposredno na pogon kotlova. Kotlovnica se ne sme upotrebiti za
radionicu ili suionicu Isto tako kotlovnica se ne sme upotrebiti za stanovanje Izlazi kotlovnice
moraju uvek za vreme rada biti slobodni i nezakljuani Alat, rezervni delovi i ostali pomoni
ureaji potrebni za pogon moraju se u redu odravati.
lan 167
Podloivanje kotla mora se vriti sa potrebnom opreznou, i to tek poto je nesumnjivo
ustanovljeno da u kotlu ima dovoljno vode.
lan 168
Pre poetka loenja zasun na nalaznim kanalima i klapne na pepeljarama moraju biti
otvoreni radi ventilacije dimnih kanala na kotlu, ekonomajzeru (zagrejau vode) zagrejaima
vazduha itd ako takvi postoje. Tamo gde postoji vetaka promaja moraju se staviti u pogon
ventilatori.
Sa loenjem moe se otpoeti tek poto se osoblje koje tim rukuje uveri da su kanali i loite
slobodni od zapaljivih gasova.
lan 169
Pre, za vreme potpaljivanja i prilikom samog loenja treba kontrolisati celokupnu armaturu
kotla, a naroito vodokazni ureaj i ventile sigurnosti. Sem toga, treba se uveriti da u gornjem
delu ekonomajzera (ako takav postoji) nema vazduha. Isto tako moraju se prokontrolisati i
ureaji za oduvavanje kotla (ukoliko postoje).
lan 170
Gorivo sa kojim se kotao potpaljuje ne sme u svrhu lakeg gorenja biti poliveno
petroleumom ili ostalim lako zapaljivim tenostima.

Pogon kotla
lan 171
S armaturom kotla mora se paljivo rukovati. Parne vodove treba pre zagrejavanja
osloboditi vode. Njihovo zagrejavanje treba vriti postepeno.
Oduzimanje tople vode iz kotlova u razne svrhe zabranjeno je ako za tu svrhu ne postoji
poseban ureaj.
lan 172
Vodostaj kotla mora se uvek odravati na potrebnoj visini. Ne sme se dopustiti da vodostaj
kotla padne ispod oznake za najnii vodostaj. Nije dozvoljeno ni za vreme rada, ni za vreme
prekida rada punjenje kotla preko gornje vidljive granice vodostaja. Ako se zbog niskog
vodostaja ne moe na vodokazu proitati vodostaj, ima se odmah obustaviti loenje, te sluaj
neodlono prijaviti pretpostavljenima. Vodokazi moraju uvek biti upotrebljivi i odravani u
ispravnom i istom stanju. Sve slavine i ventile treba svakodnevno ispitivati a sve nedostatke
odmah otstraniti.
lan 173
Sve naprave koje slue za napajanje kotla moraju se odravati u ispravnom stanju. Po
mogustvu, naprave za napajanje treba naizmenino upotrebljavati, a u svakom sluaju
povremeno i ispitivati.
Manometar treba povremeno ispitivati u pogledu njegove ispravnosti. Naroito treba
ispitivati da li se pri izduvavanju sigurnosnih ventila prilagouje odnosno da li se skazaljka
manometra kod opreznog zatvaranja slavine manometra ili ponovnog otvaranja pokree do nule
i vraa do preanjeg poloaja. Nepravilan rad manometra i primeena otstupanja skazaljke
manometra treba smesta prijaviti pretpostavljenima.
Na svakom kotlovskom manometru mora postojati trokraka slavina za nametanje
kontrolnog manometra i za kontrolisanje kotlovskog manometra za vreme pogona. Manometar
se smatra ispravnim ako pada na nulu pri spoju istog sa atmosferom i pri vraanju skazaljke na
isti pritisak pri kome je otpoeto ispitivanje, kao i ako se radni pritisak na manometru poklapa
sa izduvavanjem ventila sigurnosti.
lan 174

Dozvoljeni najvii pritisak kotla mora biti oznaen na posebnoj metalnoj ploici na samom
kotlu, a isto tako i vidljivom crvenom crtom na samom manometru. Ako se pritisak u kotlu
toliko popeo da skazaljka manometra pree oznaku najveeg dozvoljenog pritiska, promaja se
ima smanjiti, a ako pri tome sigurnosni ventili ne isputaju paru, treba odmah ispitati uzrok
tome i sluaj prijaviti pretpostavljenima.
lan 175
Sigurnosne ventile treba redovno ispitivati u pogledu njihove ispravnosti. Svako samovoljno
preudeavanje sigurnosnih ventila, njihovo preoptereivanje ili oteenje je strogo zabranjeno.
lan 176
Za vreme vaenja ljake i za vreme runog ubacivanja goriva na rotilj mora se promaja
kotla smanjiti.
lan 177
Pokrivanje vatre po zavretku pogona kotla, a u cilju to lakeg ponovnog loenja kotla,
dozvoljeno je samo ako kotao za vreme prekida pogona ostane pod strunim nadzorom. Za to
vreme zasuni za promaju (regulatori promaje) ne smeju biti sasvim zatvoreni.
lan 178
Pre svakog putanja kotla u pogon kotlovske povrine ozid kotla, armature kako gruba tako i
fina moraju se kontrolisati i dovesti u ispravno stanje. Sva oteenja koja se primete u pogonu
moraju se prijaviti pretpostavljenima a od strane osoblja koji tim rukuje moraju se preduzeti
mere sigurnosti.

ienje i pranjenje kotla


lan 179
Kotao se sme prazniti tek poto je vatra uklonjena a zidovi kotla dovoljno ohlaeni.
Ako se kotao zbog izuzetnih prilika mora prazniti pod pritiskom, pranjenje e se obavljati
sa najveom panjom i pod to manjim pritiskom.
lan 180
Napajanje ispranjenog jo vrueg kotla ne sme se vriti poto je pranjenje vreno usled
izuzetnih pojava. Takav kotao mora biti potpuno ohlaen, pregledan i ako se ustanovi njegova
ispravnost, mora biti napunjen kao u redovnim prilikama.
lan 181
Kotlove i pripadajue cevi koji nisu u pogonu treba uvati od smrzavanja i uticaja vlage.
lan 182
Kotlovni kamen i mulj u kotlu mora se temeljno istiti. ienje naslage kamenca ne sme se
vriti hemijskim putem ve samo mehaniki i to pomou tupog alata ili peanim mlazom pod
pritiskom. U poslednjem sluaju osoblje mora biti snabdeveno odgovarajuim maskama.
lan 183
Kod radova u kotlu mogu se upotrebiti elektrine rune svetiljke i elektrini sprovodnici koji
odgovaraju vaeim propisima za elektrine instalacije i ureaje i ako su isti u potpuno
ispravnom stanju. Rune elektrine svetiljke moraju biti snabdevene zatitnim staklom i
mreom i ne smeju na sebi imati prekida. Napon ovakvih runih svetiljki prikljuenih na
mreu naizmenine struje treba pomou zatitnih transformatora svesti na napon od 48 volti ili
nie. Zatitni transformator ovakvih runih svetiljki bie prikljuen ili direktno na mreu ili
neposredno na prikljunicu (utikaku kutiju). Viljuke (utikai) za rune svetiljke ne smeju
pristajati u prikljunice za vii napon.

VII KAZNENE ODREDBE


Vidi:


l. 1. Pravilnika - SL FNRJ, 36/50-679.


l. 184 i 185
a) Novanom kaznom do 10.000 dinara kaznie se za prekraj direktor preduzea odnosno
drugo odgovorno lice, odnosno poslodavac koji postupi protivno propisima l. 2, 5, 7, 10, 11,
14, 17, 19, 21-24, 32-43, 46. (st. 1), 48, 49, 54, 55, 57, 64. ( st. 2), 67-75, 78. (st. 6, 7, 8, 9 i 10),
79. (st. 5, 6, 7 i 8), 84-87, 89-94. (st. 5. i 9), 96-100, 104, 105, 107-114, 116-120, 123-125, 127129, 131, 134, 138, 139, 148-153, 155, 156, 159, 161, 163, 165, 166, 173-175, 177, 179, 180. i
183. Opteg pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama pri radu, a za povredu
ostalih odredaba istog pravilnika direktor odnosno odgovorno lice kaznie se novanom
kaznom do 2.000 dinara.
b) Novanom kaznom do 10.000 dinara kaznie se lica iz prethodne take za povredu
odredaba Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama u graevinarstvu ("Slubeni

list FNRJ", br. 46/47), Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama pri radu u
kudeljarama ("Slubeni list FNRJ", br. 46/47), Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim
merama pri radu sa poljoprivrednim mainama ("Slubeni list FNRJ", br. 54/47), Pravilnika o
higijenskim i tehnikim zatitnim merama pri rudarskom podzemnom radu ("Slubeni list
FNRJ", br. 55/47 i 7/48), Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama na morskim
brodovima ("Slubeni list FNRJ", br. 55/47 i 98/48), Pravilnika o higijenskim i tehnikim
zatitnim merama pri radu u grafikim preduzeima ("Slubeni list FNRJ", broj 56/47),
Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama pri radu na preradi koe ("Slubeni list
FNRJ", br. 98/47), Pravilnika o zatitnim merama pri radu sa rendgenskim ureajima i
radioaktivnim materijama ("Slubeni list FNRJ", broj 100/47), Pravilnika o zatitnim merama
protiv opasnosti od elektrine struje u radnim prostorijama i radilitima ("Slubeni list FNRJ",
br. 107/47), Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama pri radu na eksploataciji
uma ("Slubeni list FNRJ", br. 6/48), Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama
pri radu u fabrikama stakla ("Slubeni list FNRJ", br. 14/48), Pravilnika o higijenskim i
tehnikim zatitnim merama pri radu kod proizvodnje baruta i eksploziva ("Slubeni list
FNRJ", br. 53/48), Pravilnika o higijenskim i tehnikim zatitnim merama pri radu u
kamenolomima i ciglanama kao i kod vaenja gline, peska i ljunka ("Slubeni list FNRJ", br.
69/48), Pravilnika o tehnikim i zdravstveno-tehnikim zatitnim merama pri radu kod
eksploatacije eleznica ("Slubeni list FNRJ", br. 19/49 - prilog br. 1/49), Pravilnika o
tehnikim i zdravstveno-tehnikim zatitnim merama pri graenju puteva, mostova i eleznica
("Slubeni list FNRJ", br. 80/49 - prilog br. 4/49), Pravilnika o zatitnim merama pri rukovanju
eksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i pri drugim radovima
("Slubeni list FNRJ", br. 98/49 - prilog br. 8/40), Pravilnika o tehnikim i zdravstvenotehnikim zatitnim merama na plovnim objektima unutranje plovidbe ("Slubeni list FNRJ",
br. 20/50 - prilog br. 2/50), Pravilnika o tehnikim i zdravstveno-tehnikim zatitnim merama
na radovima pri hemijsko-tehnolokim procesima ("Slubeni list FNRJ", br. 55/50 - prilog br.
9/50), ukoliko njihove povrede nisu obuhvaene odredbama navedenim u prethodnoj taki.
v) Novanom kaznom do 2.000 dinara kaznie se za prekraj zaposleni radnici koji ne
upotrebljavaju tehnika i lina zatitna sredstva koja su im data na upotrebu, ili postupe
protivno propisima l. 8, 9, 26, 27-29, 32. (st. 2), 33. (st. 1. i 2), 34. (ta. 7), 35. (st. 1), 44-46.
(st. 2), 48, 49, 95. (st. 1), 138, 165. (st. 2), 167-173. (st. 1. i 2), 174. i 176-178. Opteg
pravilnika
o
higijenskim
i
tehnikim
zatitnim
merama
pri
radu.

Vidi:
l.
1.
Pravilnika
SL
FNRJ,
36/50-679.
l. 101. Uredbe - SL FNRJ, 56/51-649.
lan 186
Administrativno-kazneni postupak vodi i reenja u prvom stepenu donosi izvrni odbor
sreskog narodnog odbora, po odredbama Osnovnog zakona o prekrajima.

Vidi:
l. 1. Pravilnika - SL FNRJ, 36/50-679.

VIII ZAVRNE ODREDBE


Vidi:


l. 2. Pravilnika - SL FNRJ, 36/50-679.


lan 187
Odredbe ovog pravilnika primenjivae se na sva preduzea ijoj se izgradnji pristupi po
stupanju na snagu ovog pravilnika.
Ve postojea preduzea, koja ne ispunjavaju odredbe ovog pravilnika u pogledu sigurnosti
pri radu i higijene rada, duna su da se u to kraem roku, a najdalje za jednu godinu, postupno
saobraze ovim propisima.
Ova postojea preduzea koja ne ispunjavaju odredbe ovog pravilnika u graevinskom
pogledu, ukoliko su za njihovo prilagoavanje potrebni graevinski radovi manjeg obima
(dograenje, pregraenje i sl) duna su da se u to kraem roku, a najdalje za dve godine,
postupno saobraze ovim propisima.
Ve postojea preduzea, koja ne ispunjavaju odredbe ovog pravilnika u graevinskom
pogledu, ukoliko su za njihovo prilagoavanje potrebni graevinski radovi veeg obima
(podizanje novih fabrikih objekata i sl), duna su da se u to kraem roku, a najdalje za 5
godina postupno saobraze ovim propisima.
Postojea preduzea koja ne odgovaraju odredbama ovog pravilnika, a ne mogu se ni
deliminim dograivanjem ili pregraivanjem, uskladiti sa odredbama ovog pravilnika u

graevinskom pogledu (nain gradnje, visina, raspored i veliina radnih prostorija), nastavie
sa radom ako su vana za narodnu privredu, o emu e, na zahtev inspekcije rada, davati
miljenje administrativno-operativno rukovodstvo privrednog preduzea. Takva preduzea
prilagodie se koliko je najvie mogue odredbama ovog pravilnika, odnosno moraju se tako
urediti da u njima ivot i zdravlje uposlenih lica ne budu ugroeni.
Postupno ispunjavanje odredaba ovog pravilnika u ve postojeim preduzeima kontrolie
inspekcija rada, koja po potrebi odreuje i rokove za postupno saobraavanje, vodei pritom
rauna o objektivnim, materijalnim i tehnikim mogunostima.
Rokovi iz ovog lana za saobraavanje ve postojeih preduzea odredbama ovog
pravilnika, poinju tei od dana stupanja na snagu ovog pravilnika o izmenama i dopunama.

Vidi:
l. 2. Pravilnika - SL FNRJ, 36/50-679.
lan 188
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu Federativne Narodne
Republike
Jugoslavije".

Vidi:
l. 3. Pravilnika - SL FNRJ, 36/50-679.
Sledei deo

You might also like