Anestezija

Izvor: Wikipedia

Utemeljitelj anestezijeOliver Wendell Holmes

Anestezija (od grkih rijei an estos - figurativno, bez osjeaja ili izvan osjeaja) medicinska
je metoda anesteziologije koja uz primjenu anestetika i drugih madikamenata u organizmu
ovjeka dovodi do "iskljuenja boli" i "medikamentnima izazvanog sna", a primjenjuje se tijekom
operativnih zahvata i drugih metoda dijagnostike i lijeenja vrlo sloenih stanja vezanih za pojam
"intenzivnog lijeenja". Anestetici su razne vrste lijekova u plinovitom, tekuem ili drugom obliku
koji kada se unesu u organizama svojim djelovanjem dovode do gubitka osjeaja i svijesti uz
minimalno tetno djelovanje i mogunost vraanja organizma u normalno stanje, nakon
prestanka njihove primjene.
Sadraj/
[sakrij/]

1 Povijest

2 Vrste anestezija

3 1. Opa anestezija

4 2. Lokalna anestezija:

5 3. Nefarmakoloka anestezije

6 Komplikacije za vrijeme anestezije

o

6.1 Najuestalije komplikacije

6.2 Najee komplikacije nastaju kod

6.3 Uzroci komplikacija

7 Izbor anestezije

8 Izvori

9 Literatura

10 Vanjske veze

Povijest[uredi - ]

Operacije su se nekad izvodile bez anestezije

U davna vremena, prva sredstva koja su koritena za anesteziju kod bolesnika s ozljedama bila
su marihuana i opijum.
Prave anestezije nije bilo sve do devetnaestog stoljea, kada su se zapoela provoditi prva
istraivanja u ovom podruju. Tijekom 1800. britanski kemiari Humphry Davy i Thomas Beddoes
opisuju neka svojstva duikovog oksida (tzv. "rajskog plina"), ali u tim je danima ovaj plin rabljen
samo za zabavu. Za rajski plin rabe se jo dva naziva (duikov suboksid i duikov oksidul ukoliko
je kemijska formula oksida N2O). Prvi, ovaj plin koristi za anesteziju ameriki stomatolog Horacy
Bunare, koji 1844. uz uporabu duikovog oksida obavlja vaenje zuba, ali on ubrzo gubi podrku
medicinskih krugova zbog strune pogreke (pacijent umire).
Drugi znaajan medikament koji se koristio u anesteziji bio je kloroform, otkriven 1831. godine.
Njegova je djelotvornost potvrena u 1847. godini.
Anesteziju je osmislio Oliver Wendell Holmes 1846. godine[1] , a modernu anesteziju Joseph
Lister. Joseph Lister osmislio je i karbolnu kiselinu (fenol u tekuem stanju) koja se koristi u
sterilizaciji.
U oujku 1842. u Danielsvilleu, Georgia, Dr. Crawford Long bio je prvi u koritenju anestezije
tijekom operacija, dajui je svom prijatelju, koji je takoe bio kolski uitelj (James M. Venable)
prije ekscizije jedne ciste iz njegova vrata.
Prvu uspjenu operaciju pod anestezijom na bojinici 1847. proveo je ruski kirurg, Nikolai
Ivanovich Pirogow.
Do 19. stoljea anestezija nije primjenjivana u medicini, pa su ljudi tijekom operacije osjeali jaku
bol, a postojala je osoba zaduena da ih umiri. Osobito je bilo bolno kada su ljude
operirali Grci i Rimljani, iako su Grci samo ponekad operirali ljude, kada je to bilo potrebno, tako
da su najee pri poroaju umirale nekadanje trudnice i ljudi koji su bili tee bolesni, a umirali
su zbog toga to se tada nije znalo za viruse i bakterije te ostale mikroorganizme.

Vrste anestezija[uredi - ]

Instrumenti iz 19. stoljea

1. Opa anestezija

1.1. Inhalacijska,

1.2. Intravenska,

1.3. Rektalna

2. Lokalna anestezija

2.1. Povrinska

2.2. Inflitracijska,

2.3. Regionalna

2.3.1. centralni blok

2.3.2. periferni blok

1. Opa anestezija[uredi - ]

Inhalacijska anestezija zapoinje intubacijom

Suvremena oprema za anesteziju

Opa anestezija podrazumijeva primjenu posebne skupine lijekova koji organizmu osiguravaju
potpuno odsustvo svijesti (amnezija) i bola (anelgezija) uz miinu relaksaciju tijekom operacije.
Za vrijeme ove vrste anestezije u nazonosti anesteziologa pacijentu se kontroliraju sve vitalne
funkcije kako bi se primjenom lijekova i drugih metoda organizam bolesnika tijekom operacije
odravao u optimalnom stanju. I pored primjene najsuvremenijih lijekova i suvremenih metoda
ponekad nije mogue eliminirati neke neeljene efekte poslijeoperativne boli, muninu,
povraanje itd.). Umjerena doza straha od gubitka svijesti tijekom anestezije je normalna pojava
kod veine bolesnika to zahtijeva dobru premedikaciju i psiholoku pripremu bolesnika od strane
lijenika.
Prema nainu unosa anestetika opa anestezija se dijeli na:
1 .1. Inhalacijsku anesteziju:Koja se postie i odrava anesteticima u plinovitom obliku, koji u
organizam dospijevaju s udahnutim zrakom u pluima. Za ovu vrstu anestezije koristi se smjesa
plinova (kisik duikov oksid, izofluran itd.), ija se smjesa priprema u posebnim aparatima i
sustavom plastinih cijevi (endotrahealni tubus) ili putem maske za lice, u strogo kontroliranim

uvjetima unosi u disajni sustav bolesnika. Uz plinove za anesteziju dodaju se i lijekovi koji
osiguravaju relaksaciju miia i neosetljivost na bol.
Ova je vrsta anestezije najee primjenjivani oblik anestezije zbog sljedeih dobrih osobina;

brzog uinka,

dozirane dubine anestezije,

lakog odravanja i kontrole i

brzog buenja bolesnika iz anestezije.

Nedostaci ove vrste anestezije su;

nadraaj dinih puteva uz nagon na kaalj,

prolazna bol u grlu,

ozljede u usnoj upljini,

povraanje i udisanje eluanog sadraja uz moguu upalu plua.

1 .2. Intravensku anesteziju:; Koja se se postie i odrava injektiranjem anestetika u venu.

Prednost ove anestezije jednostavan je i lak nain primjene i brzo uspavljivanje bolesnika.
Uglavnom se koristi kao uvod u inhalacionu anesteziju kako bi se izbjegli negativni uinci
udisanje plinovitih anestetika. Kao samostalna anestezija koristi se kod kratkotrajnih operativnih
zahvata (manje operacije, invazivna dijagnostika, namjetanje kostiju i zglobova itd..)
Glavni nedostatak ove metode slaba je kontrola anestetika ija sudbina ovisi od individualne
sposobnosti organizma za njegovu razgradnju i eliminaciju iz organizma.
Mogue komplikacije: prolazno peckanje i bol du vene u koju je injektiran
anestetik, alergijske reakcije na anestetik, zbunjenost, pospanost, munina.
1 .3. Rektalnu anesteziju:; Koja se postie uvoenjem anestetika u debelo crijevo. Ona se
najrjee primjenjuje i to uglavnom kod male djece.

2. Lokalna anestezija:[uredi - ]

Lokalna anestezija

Spinalna anestezija

Epiduralna anestezija

Lokalna je anestezija postupak koji izaziva neosetljivost na bol odreenog dijela tijela primjenom
lijekova koji prekidaju provoenje impulsa kroz ivce u toj regiji.
Prema nainu primjene anestetika dijeli se na:
2. 1. Povrinsku:postie se primjenom anestetika u obliku kapi, spreja ili masti na povrinu tijela
(oi, sluznica usne upljine, dinih putova, mokranog mjehura u cilju dijagnostike ili manjih
operativnih zahvata. Ovu vrstu anestezije obino primjenjuju sami kirurzi ili lijenici dijagnostiari.
2. 2. Inflitracijsku; kod ove vrste anestezije, anestetik se aplicira na mjestu i oko mjesta
operacijskog polja, s ciljem da se to podruje obezboli. Anestetik se primjenjuje injektiranjem oko
operacijskog polja na potrebnu dubinu ovisno o operativnoj tehnici. Ova se vrsta anestezije
primjenjuje kod manjih operativnih zahvata (uivanje rana, odstranjivanje konih i potkonih
promjena, ingvinalnih hernija kod kojih je kontraindicirana druga vrsta anestezije i sl.) Ovu vrstu
anestezije provodi kirurg. Radi potenciranja ove anestezije, (smirivanje pa i uspavljivanje
bolesnika tijekom operativnog zahvata) u ovu vrstu anestezije moe se ukljuiti i anesteziolog koji
e primijeniti i druge medikamente pored lokalnog anestetika.
2. 3. Regionalnu; kod ove vrste anestezije anestetik se injektira u blizinu ivca ili kraljenine
modine, pri emu se postie neosetljivost na bol (blokada) jedne vee regije na tijelu. Zavisno
od lokacije primjene anestetika dijeli se na: centralnu perifernu i regionalnu anesteziju.
2.3.1.Centralni blok, kod ove vrste anestezije djelovanje anestetika traje 2 4 sata, a anestetik
se utrcava oko lene modine, te tako blokira prijenos bolnih podraaja do mozga. Ako se
sluajno dogodi da izvoenje ove vrste anestezije ne uspije, prelazi se na opu anesteziju.
Ovisno o mjestu utrcavanja centralni blok dijelimo na spinalni i epiduralni.

2.3.1.1.Spinalna anestezija je tehnika u kojoj anestetik dajemo u tekuinu koja okruuje

kraljeninu (spinalnu) modinu. Spinalna anestezija moe se primjeniti na gotovo sve

zahvate na nogama, kukovima, zdjelici, donjem dijelu trbuha (ukljuujui i carski rez).
Komplikacije ove vrste anestezije su veoma rijetke i prolazne, a da bi se one ublaile, nakon
spinalne anestezije, bolesnik 24 sata mora leati na ravnom i piti puno tekuine.

2.3.1.2.Epiduralna anestezija je tehnika u kojoj anestetik dajemo u prostor izmeu

kraljeka i ovojnice lene modine (epiduralni prostor). Ovom vrstom anestezije moemo
anestezirati odreenu regiju na trupu i tako je uiniti neosjetljivu na bol, dok je u ostataku
trupa osjet ouvan. Takoer primjenom niih koncentracija anestetika moemo blokirati samo
osjet boli dok je miina snaga ouvana (to je iskoriteno kod bezbolnog poroaja). Ako se u
epiduralni prostor postavi tanka plastina cjevica (epiduralni kateter) postoji mogunost
trajnog davanja anestetika te na taj nain osiguravanje dugotrajne anestezije. Epiduralna
anestezija primjenjuje se za zahvate na nogama, zdjelici, donjem dijelu trbuha, prsnom kou i
pluima. Takoer se primjenjuje kao metoda trajnog uklanjanja boli kod pacijenata
s malignom bolesti.

2.3.2.Periferni blok, je tehnika kod koje se anestetik utrcava u blizinu ivca ili ivanog snopa
koji inervira odreeni dio tijela. Ovom se tehnikom moe anestezirati puno manje tjelesne regije,
npr. anestezija ake, ruke , ramena, stopala, noge.
Regionalna intravenska anestezija (RIVA), tehnika je koja se koristi za anesteziju ekstremiteta
(ruku ili nogu). RIVA se izvodi tako da se prvo zaustavi cirkulacija krvi u eljenom ekstremitetu,
zatim se u venu tog ekstremiteta injicira anestetik koji izlazi u tkivo i dolazi do ivaca.

3. Nefarmakoloka anestezije[uredi - ]
Hipnoza ima dugu povijest uporabe kao anestezioloka tehnika. Rashlaivanje tkiva (npr. led)
moe izazvati privremeni prekid provoenja kroz ivana vlakna (aksone) i gubitak osjeaja, a
izazivanjem kratke hiperventilacije, produbljenim i ubrzanim disanjem, moe se privremeno
suzbiti osjeaj boli. Suvremena anestezioloka praksa rijetko koristi ove metode.

Komplikacije za vrijeme anestezije[uredi - ]

Pravilnim radom anesteziologa mogu se sprijeiti komplikacije

Uestalost komplikacija u anesteziji u odnosu na broj izvrenih anestezija je oko 9%.

[2]

Najuestalije komplikacije[uredi - ]

nedostatna ventilacija plua,

hipotenzija,

aritmije,

ozljede ivaca

nuspojave anestetika i drugih lijekova

Najee komplikacije nastaju kod[uredi - ]

dugotrajnih zahvata,

kod pretilih bolesnika,

bolesnika u poodmakloj dobi,

hitnih zahvata

u porodiljnoj anesteziji

Uzroci komplikacija[uredi - ]

ljudska pogreka (nesavjestan rad ili loa obuenost)

lo monitoring vitalnih parametara,

neispravna oprema

loa organizacija rada

Izbor anestezije[uredi - ]
Nakon to kirurg ili drugi lijenik postavi indikaciju za operativni ili neki drugi zahvat, obavljaju se
prijeanestezioloke pretrage i donosi konana odluka o izboru anestezije. Ako postoji mogunost
primjene vie vrsta anestezije, bolesniku se daje mogunost da sudjeluje u njenom izboru.
Glavne smjernice koje anesteziologa rukovode pri odluivanju o vrsti anestezije su:

vrsta bolesti

lokalizacija promjena (bolesti)

vrsta operativnog zahvata

trajanje operacijskog zahvata.

zdravstveno stanje i prethodne bolesti bolesnika

lijekovi koje bolesnik troi,

odluka bolesnika o izboru anestezije.

to je anestezija?
Anestezija je umjetno izazvana neosjetljivost cijelog tijela ili dijela tijela radi omoguavanja
bezbolnog izvoenja operacije. Opa anestezija je gubitak svih osjeta, ukljuujui bol, uz
gubitak svijesti. Anestetici ovdje djeluju na mozak. U lokalnoj, spinalnoj i epiduralnoj
anesteziji izravno se blokira provoenje ivanih impulsa, pa bolni signali ne mogu stii do
mozga.
Postoje dva tipa anestezije: opa i regionalna (lokoregionalna).
Neovisno o tipu anestezije koji e biti potreban za Vau operaciju, Vae vitalne funkcije e biti
monitorirane, ukljuujui srani ritam, krvni tlak, nivo kisika u krvi, disanje, temperaturu, a po
potrebi e biti monitorirane i neke druge tjelesne funkcije.
Anestezioloki tim koji e biti uz Vas prije, tijekom i nakon operacije sastoji se od lijenika
anesteziologa i anesteziolokog tehniara, koji su oboje specijalisti u anesteziji te rade
zajedno kako bi Vam omoguili primjerenu pripremu za zahvat, oslobodili Vas bolova,
monitorirali Vae stanje, davali intravenske tekuine i lijekove i monitorirali Vas nakon
operacije.

Anestezioloki tim
Potovani, tijekom Vaeg boravka u specijalnoj bolnici za ortopediju i traumatologiju
Akromion za vae zdravlje e se osim lijenika specijalista ortopeda i sestrinskog osoblja
odjela i operacijske dvorane brinuti i lanovi anesteziolokog tima.

to je to anestezija, tko su lanovi anesteziolokog tima i ime se bave?

Anesteziologija je grana medicine koja se bavi prouavanjem lijeenja akutne i kronine boli
te promjena koje se dogaaju u tijelu tijekom i neposredno nakon operacijskog zahvata kao i
prouavanjem kardiopulmonalne reanimacije (mjera oivljavanja u ivotno ugroavajuim
stanjima).
lanovi anesteziolokog tima su lijenici specijalisti anesteziologije, reanimatologije i
intenzivnog lijeenja te posebno educirane medicinske sestre koje rade u operacijskoj
dvorani kao anestezioloki tehniari i/ili u jedinici za poslijeoperacijsku i poslijeanestezijsku
skrb (tzv. soba za buenje).

Anesteziolog skrbi da bezbolno i sigurno podnesete operativni zahvat, a takoer se brine o

Vaoj prijeoperacijskoj pripremi tako da s obzirom na Vae ope zdravstveno stanje budete u
optimalnoj kondiciji za operativni zahvat. Poslije operacije lanovi anesteziolokog tima prate
Va rani poslijeoperacijski oporavak i brinu se za lijeenje boli tijekom Vaeg boravka u
bolnici.

Koje vrste anestezije postoje i koja je najbolja za moju operaciju?

Vrste anestezije se u irem smislu dijele na opu, regionalnu i lokalnu anesteziju. U djelokrug
rada anesteziologa spada i tzv. sedacija koja se najee kombinira sa jednom od metoda
regionalne ili lokalne anestezije. Kod pojedinih operativnih zahvata anesteziolog e radi
osiguravanja to bezbolnijeg prolaska kroz perioperativno razdoblje kombinirati i opu
anesteziju sa nekim od postupaka regionalne anestezije. U izboru anesteziolokih postupaka
vezanih uz operativni zahvat i poslijeoperacijsko lijeenje boli anesteziolog e uzeti u obzir
Vae ope zdravstveno stanje, lijekove koje eventualno uzimate, prirodu operativnog zahvata
te u dogovoru s Vama izraditi plan anestezije koji e omoguiti da perioperacijsko razdoblje
za vas proe to mirnije, bezbolnije i sigurnije.

Da li je anestezija opasna?
Niti jedan postupak u medicini nije bez rizika pa tako niti postupci vezani uz anestezioloku
djelatnost, stoga je od izuzetne vanosti da nam iskreno i u potpunosti odgovorite na pitanja
u upitniku kojeg ste dobili prije operativnog zahvata te na eventualna dodatna pitanja lanova
medicinskog tima o Vaem zdravstvenom stanju, lijekovima i navikama te obavite sve
preporuene laboratorijske pretrage. Takoer je bitno da se drite uputa dobivenih od
lijenikog tima Akromiona o svim aspektima vezanim uz Vae lijeenje u naoj ustanovi.
Ozbiljne komplikacije vezane uz anesteziju danas su izuzetno rijetke te se uz dobru
prijeoperacijsku pripremu i suvremeni nadzor tijekom perioperacijskog razdoblja mogu rano
prepoznati i u veini sluajeva sprijeiti u samom zaetku.

Vrste anestezije
Opa anestezija
Opi anestetici djeluju na mozak tako da je pacijent posve nesvjestan svih osjeta u cijelom
tijelu. Opi anestetici se u krvotok primjenjuju intravenski ili putem udisanja plinova u
pluima. Gubi se svijest, te vrlo rijetko postoji bilo kakvo sjeanje na operaciju. Opi
anestetici se daju radi spreavanja bolova, ili, ako je potrebno, radi oputanja miia kako bi
se postigli idealni uvjeti za operaciju. Iako rijetke, komplikacije ope anestezije su mogue, te
ukljuuju mogunost privremenih bolova u ustima i grlu, promuklost, ozljede usne upljine i
zuba, svjesnost tijekom anestezije, muninu i povraanje, ozljede krvnih ila, aspiraciju

(udisanje eluanog sadraja) ili pneumoniju (upalu plua). Razliiti lijekovi se daju u
kombinacijama kako bi se postigli eljeni uinci, poveala sigurnost i udobnost pacijenta te
umanjile nuspojave.

Regionalna anestezija
Regionalni anestetici se primjenjuju s ciljem anesteziranja odreenog dijela tijela. To se
postie injiciranjem anestetika izravno oko ivaca koji opskrbljuju podruje tijela na kojem se
operira. Anestetici e privremeno sprijeiti regionalne ili lokalne ivce da odailju signale
prema mozgu. Budui da sam mozak nije zahvaen, pacijent e ostati budan ali nee
osjeati nikakvu bol. esto se ovdje primjenjuju i lijekovi koji oputaju pacijenta i umanjuju
mu tjeskobu. Od njih se moe biti pospan ili ak zadrijemati tijekom operacije, pa pacijenti
esto nemaju sjeanje na samu operaciju. Uz regionalnu anesteziju manja je ansa za
privremene nuspojave koje su ee pri opoj anesteziji (grlobolja, munina, povraanje,
smetenost). Regionalna anestezija omoguuje stanje bez bolova koje moe potrajati i
nekoliko sati nakon operacije. Postoje etiri tipa regionalne anestezije: spinalna anestezija,
epiduralna anestezija, regionalni blokovi i lokalna anestezija.

Lokalna anestezija
se daje radi anesteziranja tono odreenog mjesta gdje e se izvoditi operacija. Obino ju
primjenjuje kirurg. Anesteziolog po potrebi moe intravenski davati lijekove koji oputaju i
umiruju pacijenta, to se naziva monitorirana anestezioloka skrb ili potencirana lokalna
anestezija.

Sedacija
Sedacija je stanje smanjene svjesnosti koje se postie davanjem odreenih lijekova koji
djeluju na sredinji ivani sustav.

Opa anestezija
Opa anestezija je stanje u kojem je pacijent bez svijesti za vrijeme operacije i tijelo je
potpuno neosjetljivo na kirurke podraaje (bol).
Prilikom dolaska u prostor prijeoperacijske pripreme doekati e vas lanovi anesteziolokog
tima koji e skrbiti za Vas tijekom operacije i neposrednog poslijeoperacijskog oporavka.
Objasniti e Vam se pojedini postupci vezani uz opu anesteziju te njene prednosti i
eventualni rizici prije nego to potpiete suglasnost za izvoenje iste (ukoliko to prethodno
ve niste uinili).

Prikljuiti e vam se uobiajeni monitoring EKG, tlakomjer, pulsni oksimetar (kvaica

kojom se na vrku prsta mjeri zasienost pacijentove krvi kisikom).
Uvesti e se jedna mala cijevica u jednu od vaih perifernih vena, obino na stranjoj strani
ake ili u podruju podlaktice, putem koje ete primati infuzije i lijekove. Na postavljeni venski
put primiti ete lijekove koji e Vam pomoi da se opustite dok ekate poetak operacije i
prije uvoda u samu anesteziju.
Kada operacijska dvorana i kirurki tim budu spremni, uvesti emo Vas u operacijsku
dvoranu, jo jednom Vam izmjeriti tlak i zapoeti sa uvodom u anesteziju. Primiti ete lijekove
od kojih e Vam se blago zavrtiti u glavi i od kojih moete imati osjeaj topline u ruci u koju je
postavljen venski put. Za to vrijeme anesteziolog e Vam rei da mirno duboko diete na
masku sa kisikom koju e Vam lagano prisloniti uz lice.
Nakon to zaspite postaviti emo Vam ili masku u podruje drijela (laringealna maska) ili
cijev (tubus) u dunik putem koje ete biti povezani sa anesteziolokim aparatom koji e ili u
potpunosti preuzeti ili potpomagati Vae vlastito disanje za vrijeme anestezije.
Opa anestezija odravati e se intravenskom infuzijom mjeavine lijekova protiv bolova i
anestetika i/ili smjesom anesteziolokih plinova isporuenih u Vae dine putove. Sve Vae
ivotne funkcije poput rada srca, krvnoga tlaka i disanja kontinuirano e za vrijeme operacije
nadzirati lanovi anesteziolokog tima.
Po zavretku operacije odstraniti e se cijev za disanje kojom ste bili prikljueni na
anestezioloki aparat i postupno ete se poeti buditi, pri emu moete imati osjeaj blagog
mamurluka od ostatnog djelovanja lijekova koje ste primali za vrijeme operacije.
Zatim ete biti prevezeni u jedinicu poslijeoperacijske skrbi gdje ete biti pod sestrinskim
nadzorom do potpunog razbuivanja i u kojoj ete po potrebi primati jo analgetika sve dok
razina boli ne bude svedena na najmanju moguu i za Vas zadovoljavajuu mjeru.
Ono to ete od gore navedenog pamtiti razlikuje se od pacijenta do pacijenta. Neki se
sjeaju buenja u operacijskoj dvorani dok drugi ne pamte niti boravak u jedinici
poslijeoperacijske skrbi. U svakom sluaju, Vaa suradnja sa osobljem anesteziolokog tima
omoguiti e nam da Vam osiguramo to ugodniji prolazak kroz iskustvo operativnog
zahvata.

Regionalna anestezija
Regionalna anestezija, odnosno kolokvijalno blokovi, obuhvaa niz anesteziolokih
postupaka kojima se postie privremeni gubitak osjeta, a esto i motorike, u samo
odreenom dijelu tijela. Najee se postie tako da se lijek, lokalni anestetik, injicira u
neposrednu okolinu iv(a)ca koji opskrbljuje osjetno (i motoriki) odreeni dio tijela na kojem
e se vriti operativni zahvat.
Regionalne anestezioloke tehnike osobito su pogodne za izvoenje ortopedskih operativnih
zahvata jer se veinom isti vre na pojedinoj od okrajina (od ramena do ake, tj. od kuka do
stopala) i spadaju u skupinu operativnih zahvata sa jako izraenim poslijeoperacijskim
bolovima. Prednost je regionalne anestezije da osim pruanja izvrsne analgezije
(obezboljenja) tijekom samog operativnog zahvata, omoguava i dugotrajnu

poslijeoperacijsku analgeziju.
Osim gore opisanih tzv. perifernih blokova ivaca, drugu skupinu regionalnih anesteziolokih
tehnika pogodnih za zahvate na donjem dijelu tijela ine postupci kojima se lokalni anestetik i
neki drugi lijekovi unose izravno u prostor spinalnog kanala u blizinu kraljenine modine s
ciljem da tamo izravno sprijee prijenos bolnog podraaja u vie razine sredinjeg ivanog
sustava (tzv. neuroaksijalna anestezija).
Pojam neuroaksijalne anestezije obuhvaa dvije osnovne anestezioloke
tehnike: subarahnoidalni blok(spinalna, lumbalna anestezija) i epiduralnu anesteziju.
Vrsta regionalne anestezije koju e anesteziolog u dogovoru s Vama izabrati ovisi o
operativnom zahvatu, Vaem opem zdravstvenom stanju i lijekovima koje uzimate, te
potrebama za ranom poslijeoperacijskom rehabilitacijom (pojedini blokovi mogu dovesti i do
produene motorike blokade pa pacijent jo satima nakon operacije ne moe u potpunosti
micati anesteziranim dijelom tijela).
Regionalna anestezija u pravilu se kombinira sa sedacijom ime se izbjegava svaka
nelagoda vezana uz boravak u operacijskoj dvorani. Kod zahvata vezanih uz jake
poslijeoperacijske bolove (npr. operacije ramena) uz opu anesteziju za vrijeme same
operacije koristi se i regionalna anestezija za postizanje poslijeoperacijske analgezije. U tu
svrhu ponekad se postavlja i kateter (cjevica) u blizinu spleta ivaca koji osjetno opskrbljuje
operirani dio tijela putem kojeg se i poslije operacije, mogu dodavati lijekovi protiv bolova.

Tehnike regionalne anestezije

Spinalna anestezija nastaje kad se lijekovi injiciraju u tekuinu koja okruuje kraljeninu
(spinalnu) modinu. Bolni signali iz spinalnih ivaca su blokirani prije nego to stignu do
mozga, pa kirurg moe bezbolno obaviti operaciju. Ovisno o poloaju tijela nakon injiciranja,
blokirana je cijela donja polovica tijela ili samo jedna strana tijela. Nakon nestanka djelovanja
anestetika, ponovno se uspostavlja osjet i motorika (mogunost pokretanja). U dva do etiri
posto pacijenata nakon spinalne anestezije nastaje glavobolja.
Epiduralna anestezija je slina spinalnoj, osim to se anestetik injicira izvan ovojnice
spinalne modine. Bolni osjeti su blokirani prije nego to dosegnu mozak, ali u veine
pacijenata ouvana je motorika. Pri kontinuiranoj epiduralnoj anesteziji postavi se mala
plastina cjevica (kateter) za dodatnu kontrolu boli nakon operacije.
Regionalni blokovi (nervni blokovi) se primjenjuju kako bi se anestezirale odreene grupe
ivaca, primjerice oni za rame, ruku, aku, nogu ili stopalo. Anestetik se injicira uokolo ivaca
koji opskrbljuju podruje tijela na kojem se operira. Time se sprijei odailjanje bolnih signala
ka mozgu. Ponekad kirurzi izvode ove tipove blokova.

Spinalna anestezija
Tehnika regionalne anestezije koja spada u skupinu tzv. neuroaksijalnih blokova kod kojih se
lijekovima blokira prijenos bolnih podraaja na razini kraljenine modine. Subarahnoidalni
blok (SAB) pogodan je za operacije koje se izvode u podruju tijela ispod pupka (kuk,

bedrena kost, koljeno, potkoljenica, gleanj, stopalo). Prua izvrsnu analgeziju (obezboljenje)
za vrijeme operacije i u neposrednom poslijeoperacijskom razdoblju.
Prilikom dolaska u prostor prijeoperacijske pripreme doekati e Vas lanovi anesteziolokog
tima koji e skrbiti za Vas tijekom operacije i neposrednog poslijeoperacijskog oporavka.
Objasniti e Vam se pojedinosti vezane uz izabrani anestezioloki postupak te njegove
prednosti i eventualni rizici prije nego to potpiete suglasnost za izvoenje istog (ukoliko to
prethodno ve niste uinili).
Prikljuiti e Vam se uobiajeni monitoring EKG, tlakomjer, pulsni oksimetar (kvaica
kojom se na vrku prsta mjeri zasienost pacijentove krvi kisikom).
Uvesti e se jedna mala c jevica u jednu od vaih perifernih vena, obino na stranjoj strani
ake ili u podruju podlaktice, putem koje ete primati infuzije i lijekove. Na postavljeni venski
put primiti ete lijekove koji e Vam pomoi da se opustite i da ne osjeate nelagodu prilikom
izvoenja bloka te da u miru provedete vrijeme do poetka operacije.
Anesteziolog e Vas sada uputiti kakav poloaj zauzeti za optimalno izvoenje bloka.
Zamoliti e Vas da sjednete sa nogama sputenim preko ruba stola i leima okrenuti
anesteziologu. Prvo e se palpiranjem (opipom) donjeg dijela Vaih lea orijentirati o
najpogodnijem dijelu za izvoenje bloka. Slijedi pranje donjeg dijela lea sredstvom za
dezinfekciju to moe rezultirati osjeajem hladnoe po koi koja se dezinficira. Slijedi mali
ubod tankom iglom kojom se unosi lokalni anestetik da utrne koa i potkono tkivo na mjestu
izvoenja bloka. Zatim se vrlo tankom iglom ulazi u prostor izmeu dva slabinska kraljeka i
unosi se lokalni anestetik u tekuinu koja ispunjava kraljenini kanal i u kojoj se nalaze ivci
za donji dio tijela. Prilikom davanja anestetika ili neposredno iza toga moete imati osjet
topline u nogama jer dolazi do irenja krvnih ila u nogama. Noge e Vam kroz slijedeih
15tak minuta utrnuti i postati teke te ih privremeno vie neete moi pomicati.
Sada e Vam se , ovisno o predvienom trajanju operativnog zahvata, uvesti cjevica za
mokrenje (urinarni kateter) u mokraovod, to neete osjetiti. Ista e biti odstranjena po
poputanju anestezije.
Kada operacijska dvorana i kirurki tim budu spremni biti ete uvedeni u operacijsku dvoranu
i postavljeni u poloaj za operaciju. Prije poetka samog zahvata anesteziolog e Vas sedirati
(uspavati) kako bi vrijeme opracije prolo to udobnije za Vas.
Po zavretku operacije i nakon prebacivanja u jedinicu poslijeoperacijske skrbi blok e
postupno poeti poputati. U poetku neete osjeati nikakve bolove ili e oni biti vrlo slabi, a
neete ni moi micati nogom. Utrnulost i slabost nogu nakon SAB-a u pravilu traje od 2 do 5
sati nakon njegova izvoenja, ovisno ovrsti primjenjenog lokalnog anestetika. Kad blok
pone slabiti trebali bi poeti uzimati (traiti od medicinske sestre) lijekove protiv bolova dok
oni jo nisu jako izraeni jer ih je tako lake suzbiti nego kad jednom postignu puni intenzitet.

TA JE ANESTEZIJA, ANESTETICI I VRSTE ANESTEZIJE

ANESTEZIJA (potie od rei an estos = bez oseaja) i predstavlja medicinsku metodu, koja uz primenu
anestetika obezbeuje gubitak bola i lekovima izaziva san. Primenjuje se u toku operativnih zahvata,

dijagnostikih metoda i leenja sloenih stanja koji se mogu svrstati pod pojmom intenzivno leenje.
ANESTETICI su lekovi koji svojim delovanjm na centralni nervni sistem dovode do gubitka oseaja i svesti. Za
njih je znaajno da imaju minimalno tetno dejstvo na druge organe i da se nakon prestanka delovanja, funkcije
organizma vraaju u normalu.
VRSTE ANESTEZIJE
Postoje tri osnovne vrste anestezije, od kojih svaka ima vie oblika i mogunosti upotrebe. To su:

Opta

Regionalna

Lokalna

U optoj anesteziji pacijent je u kontrolisanom stanju bez svesti, tokom koga se niega ne sea i ne osea druge
senzacije. Postoji veliki broj lekova za optu anesteziju- neki su gasovi koji se udiu, a drugi se daju kroz venu.
U regionalnoj anesteziji Va anesteziolog daje lek u blizini skupa nerava, da bi podruje tela na kome se izvodi
operacija postao privremeno neosetljivo na bol. Moete ostati budni, ili moete traiti od Vaeg anesteziologa da
budete sedirani (pospani ili cak da spavate) u toku intervencije. Postoji nekoliko vrsta regionalne anestezije, a dve
najzastupljenije su spinalna i epiduralna anestezija.
Spinalna anestezija obicno se koristi za operacije donjeg dela stomaka, male karlice, analnog predela, ili
operacije donjih ekstremiteta. Ova vrsta anestezije podrazumeva ubrizgavanje anestetika direktno u spinalni
kanal u donjem delu ledja, uzrokujuci ukocenost donje polovine tela. Moe se takoe postavitiiI kateter putem
koga se mogu dodavati lekovi.
Epiduralna anestezija je slicna spinalnoj anesteziji i najcesce se koristi zaoperacije donjih ekstremiteta i tokom
porodjaja. Ova vrsta anestezije se esto kombinuje sa postavljanjem katetera u prostor koji okruzuje kimeni
kana,l preko koga se lekovi mogu ponavljano ili kontinuirano dodavati. Epiduralna anestezija se za razliku od
spinalne moe koristiti I za operacije u gornjem stomaku I na grudnom kou, a ee od spinalne se kombinuje sa
optom anestezijom.
U lokalnoj anesteziji lek se ubrizgava u tkivo da bi se anestezirao samo odreeni, manji deo tela na kome se rade
manje intervencije.