You are on page 1of 189

Viktor unde

Zvonko Beni
Tomislav Filetin

Materijali u elektrotehnikim
proizvodima

Sadraj
1. Sistematizacija i svojstva materijala ................................................................................................. 1
1.1. Uvod ............................................................................................................................................. 1
1.1.1. Materijali za elektrine vodie .............................................................................................. 2
1.1.2. Materijali za magnetske krugove .......................................................................................... 2
1.1.3. Materijali za elektrine izolatore...........................................................................................2
1.1.4. Poluvodiki materijali ........................................................................................................... 3
1.2. Sistematizacija materijala ............................................................................................................. 3
1.3. Svojstva materijala........................................................................................................................ 4
1.3.1. Opa fizikalna svojstva .........................................................................................................4
1.3.2. Elektrina svojstva ................................................................................................................ 6
1.3.3. Magnetska svojstva ............................................................................................................... 7
1.3.4. Mehanika svojstva............................................................................................................... 8
1.3.5. Tehnoloka svojstva............................................................................................................ 13
1.3.6. Toplinska svojstva .............................................................................................................. 14
1.3.7. Kemijska svojstva ............................................................................................................... 14
1.4. Ispitivanja i standardi.................................................................................................................. 15
1.4.1. Ispitivanja............................................................................................................................ 15
1.4.2. Standardi ............................................................................................................................. 16
2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura ...................................................................................... 17
2.1. Rutherford-Bohrov model atoma ................................................................................................17
2.1.1. Standardni model atoma...................................................................................................... 21
2.2. Energijski pojasevi...................................................................................................................... 21
2.3. Meuatomske veze ..................................................................................................................... 24
2.3.1. Veze izmeu estica u vrstim tvarima............................................................................... 24
2.3.2. Ionska veza.......................................................................................................................... 25
2.3.3. Kovalentna veza.................................................................................................................. 26
2.3.4. Metalna veza ....................................................................................................................... 28
2.3.5. Van der Waalsova veza.......................................................................................................29
2.3.6. Usporedba kristala u ovisnosti o tipu veze.......................................................................... 30
2.4. Kristalne strukture....................................................................................................................... 30
2.4.1. Strukture vrstih elektrotehnikih materijala ...................................................................... 30
2.4.2. Prostorno centrirana kubina slagalina ............................................................................... 32
2.4.3. Plono centrirana kubina slagalina .................................................................................... 33
2.4.4. Heksagonalna slagalina....................................................................................................... 34
2.4.5. Polimorfija .......................................................................................................................... 35
2.5. Nepravilnosti u kristalima........................................................................................................... 35
3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti........................................................................... 37
3.1. Podjela vodljivih materijala ........................................................................................................ 37
3.2. Svojstva vodljivih materijala ...................................................................................................... 37
3.2.1. Elektrina provodnost ......................................................................................................... 37
3.2.2. Temperaturni koeficijent elektrine otpornosti ................................................................... 38
3.2.3. Elektrina otpornost i temperaturni koeficijent kod metalnih legura ..................................40
3.2.4. Koeficijent toplinske provodnosti ....................................................................................... 41
3.2.5. Utjecaj mehanikih naprezanja i toplinske obrade na elektrinu otpornost metala i legura 42
3.3. Metali velike elektrine provodnosti i njihove legure................................................................. 42
3.4. Bakar i legure bakra.................................................................................................................... 43
3.4.1. Bakar................................................................................................................................... 43
3.4.2. Legure bakra ....................................................................................................................... 47
3.5. Aluminij i legure aluminija......................................................................................................... 49
3.5.1. Aluminij .............................................................................................................................. 49
3.5.2. Legure aluminija ................................................................................................................. 53
3.6. eljezo i elik kao vodii............................................................................................................ 54
3.7. Vodii i oblici vodia.................................................................................................................. 55
3.7.1. Vodii.................................................................................................................................. 55
3.7.2. Kriteriji odabira materijala za vodie.................................................................................. 55
3.7.3. Oblici vodia....................................................................................................................... 55

III

Sadraj

3.8. Svjetlovodni kabeli ..................................................................................................................... 57


3.9. Vodljivi slojevi i premazi na nevodljivim podlogama ................................................................ 58
3.9.1. Vodljivi slojevi na nevodljivim podlogama ........................................................................58
3.9.2. Vodljivi premazi na nevodljivim podlogama...................................................................... 58
4. Specijalni vodljivi materijali............................................................................................................ 61
4.1. Osnovne karakteristike specijalnih vodljivih materijala ............................................................. 61
4.1.1. Platina ................................................................................................................................. 61
4.1.2. Srebro.................................................................................................................................. 61
4.1.3. Zlato .................................................................................................................................... 62
4.1.4. Kositar................................................................................................................................. 62
4.1.5. Nikal.................................................................................................................................... 63
4.1.6. Volfram............................................................................................................................... 64
4.1.7. Olovo .................................................................................................................................. 64
4.1.8. iva ..................................................................................................................................... 65
4.2. Materijali za elektrine kontakte................................................................................................. 66
4.2.1. Podjela elektrinih kontakata .............................................................................................. 68
4.2.2. Izbor materijala za elektrine kontakte ............................................................................... 69
4.2.3. Metalni materijali za elektrine kontakte ............................................................................ 70
4.2.4. Legure za elektrine kontakte .............................................................................................71
4.2.5. Metalokeramiki materijali za elektrine kontakte ............................................................. 71
4.2.6. Materijali za vakuumske prekidae..................................................................................... 72
4.3. Materijali za etkice.................................................................................................................... 73
4.4. Materijali za elektrine otpornike ............................................................................................... 75
4.4.1. Materijali za iane otpornike............................................................................................. 76
4.4.2. Materijali za neiane otpornike ......................................................................................... 80
4.5. Materijali za termobimetale ........................................................................................................ 81
4.6. Materijali za termoelemente ....................................................................................................... 82
4.7. Materijali za rastalne osigurae................................................................................................... 83
5. Poluvodiki materijali ...................................................................................................................... 85
5.1. Osnovni pojmovi iz fizike vrstog stanja.................................................................................... 85
5.1.1. Bohrov atom........................................................................................................................ 85
5.1.2. Schrdingerova jednadba .................................................................................................. 86
5.1.3. Energijski pojasevi.............................................................................................................. 87
5.2. Osnovni pojmovi iz fizike poluvodikih materijala.................................................................... 89
5.2.1. Rast monokristala................................................................................................................ 89
5.2.2. Defekti kristalne reetke...................................................................................................... 90
5.2.3. Intrinsinost......................................................................................................................... 91
5.2.4. Ekstrinsinost......................................................................................................................92
5.2.5. Elektrina provodnost ......................................................................................................... 93
5.3. Osnovna poluvodika struktura: PN-prijelaz ..............................................................................94
5.3.1. Metode dobivanja PN-prijelaza...........................................................................................94
5.3.2. Fenomenologija ispravljakog djelovanja........................................................................... 94
5.3.3. U-I karakteristika ................................................................................................................ 95
5.4. Vanjsko djelovanje na poluvodike materijale ........................................................................... 96
5.4.1. Elektrino polje (uzrokuje tok el. struje ili meh. titraje) ..................................................... 96
5.4.2. Elektrino polje (uzrokuje mehanike titraje) ..................................................................... 96
5.4.3. Magnetsko polje (Hallov uinak)........................................................................................ 97
5.4.4. Elektromagnetsko zraenje (fotoelektrini uinak)............................................................. 97
5.4.5. Mehaniko naprezanje ........................................................................................................98
5.4.6. Toplina ................................................................................................................................ 98
5.4.7. Injekcija elektrona i upljina ............................................................................................... 98
5.4.8. Piezoelektrini uinak ......................................................................................................... 98
5.5. Vanjsko djelovanje na PN-prijelaz ............................................................................................. 99
5.5.1. Elektrina struja (emisija svjetlosti)....................................................................................99
5.5.2. Elektrina struja (Peltierov uinak)..................................................................................... 99
5.5.3. Elektrina struja (Peltierovo hladilo) ................................................................................ 101
5.5.4. Elektromagnetsko zraenje (sunana elija) ..................................................................... 101
5.6. Primjene poluvodikih materijala ............................................................................................. 102
5.6.1. Poluvodiki uinski ventili................................................................................................ 102

IV

Sadraj

5.6.2. Sunane elije ................................................................................................................... 104


5.6.3. Temperaturno ovisni otpornici (termistori)....................................................................... 105
6. Organski izolacijski materijali ...................................................................................................... 107
6.1. Uvod ......................................................................................................................................... 107
6.2. Naprezanja iz funkcije .............................................................................................................. 107
6.3. Naprezanje uslijed vanjskih utjecaja......................................................................................... 114
6.4. Tehnoloka svojstva.................................................................................................................. 116
6.5. Sistematizacija izolacijskih materijala ...................................................................................... 116
6.6. Organski izolacijski materijali .................................................................................................. 116
7. Anorganski izolacijski materijali .................................................................................................. 127
7.1. Zajednike karakteristike anorganskih izolacijskih materijala ................................................. 127
7.2. Tinjac (liskun)........................................................................................................................... 129
7.3. Azbest ....................................................................................................................................... 129
7.4. Kvarc ........................................................................................................................................ 130
7.5. Staklo silikati ......................................................................................................................... 130
7.5.1. Bezalkalijska stakla........................................................................................................... 131
7.6. Keramike................................................................................................................................... 133
7.7. Porculan .................................................................................................................................... 135
7.8. Steatit ........................................................................................................................................ 136
7.9. Kordijerit................................................................................................................................... 137
7.10. Aluminijev oksid (Al2O3) ....................................................................................................... 137
7.11. Cirkonijev oksid (ZrO2) .......................................................................................................... 137
7.12. Aluminijev titanat (Al2TiO5)................................................................................................... 138
7.13. Rutili keramika na bazi TiO2 ............................................................................................... 139
7.14. Silicijev karbid (SiC) .............................................................................................................. 139
7.15. Silicijev nitrid (SN)................................................................................................................. 139
7.16. Aluminijev nitrid (AlN) .......................................................................................................... 140
7.17. Piezoelektrine keramike ........................................................................................................ 140
7.18. Oksidna keramika za visoke temperature ...............................................................................141
7.19. Tanki oksidni slojevi............................................................................................................... 141
7.20. Tanke keramike prevlake ...................................................................................................... 141
7.21. Glazure.................................................................................................................................... 141
7.22. Staklokeramika ....................................................................................................................... 142
7.23. Toplinska rastezljivost razliitih materijala ovisna o temperaturi........................................... 143
8. Magnetski materijali ...................................................................................................................... 145
8.1. Fizikalne osnove ....................................................................................................................... 145
8.1.1. Krivulja magnetiziranja..................................................................................................... 145
8.1.2. Permeabilnost.................................................................................................................... 145
8.1.3. Magnetski moment............................................................................................................ 146
8.2. Dijamagnetski materijali........................................................................................................... 149
8.3. Paramagnetski materijali........................................................................................................... 151
8.4. Feromagnetski materijali .......................................................................................................... 152
8.4.1. Temperaturna ovisnost krivulje magnetiziranja ................................................................154
8.4.2. Magnetska anizotropija ..................................................................................................... 155
8.4.3. Petlja histereze .................................................................................................................. 155
8.4.4. Gubitci magnetiziranja...................................................................................................... 156
8.4.5. Magnetostrikcija i magnetoelastinost .............................................................................. 158
8.4.6. Ostala ponaanja ............................................................................................................... 159
8.5. Antiferomagnetski materijali .................................................................................................... 159
8.6. Ferimagnetski materijali ........................................................................................................... 160
8.7. Meki i tvrdi magnetski materijali.............................................................................................. 160
8.7.1. Meke magnetske jezgre..................................................................................................... 161
8.7.2. Tvrde magnetske jezgre (permanentni magneti) ............................................................... 161
8.7.3. Izvedbe jezgri.................................................................................................................... 162
8.7.4. Pregled magnetskih materijala .......................................................................................... 162
8.8. Meki magnetski materijali ........................................................................................................ 163
8.8.1. Tehniki isto eljezo i meki elici ...................................................................................163
8.8.2. Ferosilicijske legure .......................................................................................................... 163

Sadraj

8.8.3. Legure eljeza i aluminija ................................................................................................. 167


8.8.4. Feronikalne legure ............................................................................................................ 167
8.8.5. Konstrukcijske legure ....................................................................................................... 170
8.8.6. Prakaste mekomagnetske jezgre......................................................................................170
8.8.7. Primjena mekih magnetskih materijala ............................................................................. 172
8.9. Tvrdi magnetski materijali........................................................................................................ 174
8.9.1. Permanentni magneti......................................................................................................... 174
8.9.2. Ugljini elici.................................................................................................................... 177
8.9.3. AlNiCo legure................................................................................................................... 178
8.9.4. Duktilni materijali ............................................................................................................. 178
8.9.5. Tvrdi feriti......................................................................................................................... 179
8.9.6. Spojevi i legure rijetkih zemalja ....................................................................................... 179
8.9.7. Primjena tvrdih magnetskih materijala ............................................................................. 179
Literatura ............................................................................................................................................183

VI

1. Sistematizacija i svojstva materijala


1.1. Uvod
Zaizraduelektrotehnikihproizvodakoristeserazliitimaterijalikojiserazlikujupograiiposvojstvima.

Zaizradumaterijalapotrebnesusirovine.

Pojmovikaotosu,sirovina,materijal,poluproizvoditd.surelativnipojmovi,anjihovmeusobniodnosovisio
fazama,odnosnovrstiproizvodnje.

Slika1.1.Fazeuproizvodnjiodsirovinedoproizvoda
Sastanovitaelektrotehnikeuelektrotehnikomproizvodusutrisutinskadijela:

!elektriki,kojiprovodistruju(narazliitenaine,raznihveliinaifrekvencija)
!magnetski,kojiprovodimagnetskitok
!izolacijski

Osimtihdijelovapostojei:

!konstrukcijskidijelovi(ijijezadatakdaaktivnedijelovepoveuukompaktnucjelinu)
!pomoni(podmazivanje,hlaenje,zatitaodkorozije...)

Slika1.2.Otvoreniedukacijskimodeltransformatora
Osnovnikriterijipriizborumaterijalazaugradnjuuelektrotehnikiproizvodsu:

funkcionalni(elektriki,magnetski,izolacijski)zahtjevi
mogunostiobradematerijala
ponaanjematerijalauzadanimtehnoklimatskimuvjetima

1. Sistematizacija i svojstva materijala

Materijalisebirajusobziromnasvenavedeneuvjetealiestosemorajuinitiikompromisi. 1

1.1.1. Materijali za elektrine vodie


Zaizraduvodiabirajusematerijalikojidobrovodeelektrinustrujui
toplinu.Elektrinaprovodnostimjeveaod10106S/m.Obinosuto
metali(Cu,Al,Fe,njihoveslitine,mekielikitd)-vodiiI.vrste.Uovoj
skupinisuispecijalnivodljivimaterijalizaelektrinekontakte,
termobimetale,termoelemente,rastalneosiguraeitd.

Uovuskupinuubrajajuseiotpornimaterijalisvisokomelektrinom
otpornou(0,21,6106m) 2

Slika1.3.Primjerelektrinogvodia

1.1.2. Materijali za magnetske krugove


Zaizradumagnetskihkrugovabirajusematerijalikojidobrovodemagnetskitok.Tosuferomagnetski
materijali.
Dijelesena:

!tvrdemagnetskematerijale
!mekemagnetskematerijale

Glavniferomagnetskimaterijalisu:

!eljezo
!kobalt
!nikal
!njihoveslitineioksidi

Slika1.4.Primjercimagnetskihkomponenata

1.1.3. Materijali za elektrine izolatore


Zaizraduelektrineizolacijekoristeseizolatoriilidielektrici.Zadatakovihmaterijalajedarazdvajajuvodietj.
tokerazliitogpotencijala.Tosumaterijalisvisokomelektrinom
otpornou(1061018m).

Uskupinuizolatoraubrajajusenpr.:

!polietilen
!PVC
!silikonskaguma
!kvarcnostaklo
!poliuretan
!porculan
!destiliranavoda
!drvo
!vakuum(kojisesmatraidealnimizolatorom),itd

Slika1.5.Primjercielektrinihizolatora

Na meunarodnom nadmetanju za izgradnju dalekovoda Balti - Pussi 330 kV u Estoniji, naruitelja Estonian Main Grid po sistemu "klju u
ruke" posao je dobila tvrtka Empower koja je, nakon prikupljanja ponuda za isporuku ovjesne opreme, posao dodijelila Dalekovod-u d.d.
Duljina voda je 216 km naponske razine 330 kV, s tri vodia u snopu...
Potrebno je naglasiti da se radi o zahtjevnom poslu obzirom na teke klimatske uvjete (niske temperature, obilat snijeg i led) te je bilo nuno
primjeniti poseban dizajn te materijale i opremu koji e bez potekoa funkcionirati u takvim vremenskim uvjetima.
2

Elektrolitisutakoervodljivimaterijali.Tosutekuineukojimasuotopljenirazliitikemijskispojevi,kiseline,luine,solivodiiII.vrste.

1.2. Sistematizacija materijala

1.1.4. Poluvodiki materijali


Poluvodikimaterijalisluezaizraduaktivnihpoluvodikihkomponenata.Imajuvisokuelektrinuotpornost(od
nekolikodesetakadonekolikostotinatisuamm2/m).Temperaturnikoeficijentotporaimjenegativan.

Najpoznatijimaterijaliizoveskupinesu:

!slicij(Si)
!germanij(Ge)
!silicijevkarbid
!selen
!oksidibakra,cinka,urana
!srebrnisulfid(Ag2S)
!talijevsulfid(TaS)
!titanovoksid

Ovimmaterijalimasudodaneodreenekoliinetrovalentnihilipeterovalentnihelemenatakakobiseu
kombinacijismetalomiizolatoromdobilerazliiteaktivnepoluvodikekomponente.

Slika1.6.Osnovnestruktureelektronikihpoluvodikihkomponenata

1.2. Sistematizacija materijala


Zaizraduelektrotehnikihproizvodanaraspolaganjusubrojnimaterijalikojiserazlikujuposastavuipodrijetlu:

!osnovnikemijskielementi
!kemijskispojevi
!slitine(legure) *
!umjetnispojeviisloenimaterijali

Slika1.7.Podjelaumjetnihspojevaisloenihmaterijala

Slitinenastajutaljenjemilisinteriranjem.Sinteriranjejestapanjerazmrvljenihtvariuvrstumasugrijanjem(beztaljenja)ipod
odreenimpritiskom.

1. Sistematizacija i svojstva materijala

!keramikesuspojevimetalainemetala
!polimerisuorganskispojevibezmetala
!kompozitnimaterijalisuspojevimetala,keramikai/ilipolimera
!biomaterijalisluezamjeniljudskogtkivaiizraduproteza
!pametnimaterijaliseprilagoavajupromjenamauokolini
!nanomaterijaliomoguavajustvaranjesmislenihstrukturanaraziniatomailimolekula

Slika1.8.Kliznileajizraenodtehnikekeramike
Primjerbiomaterijalajehidroksiapatitnakeramika(HA)kojasekoristikaobiomaterijalpogodanzazamjenu
kotanogtkivazbogizvrsnebiokompatibilnostiitd.Intezivnosekoristiustomatologijiiortopediji.

Podpojmompametnimislisenamaterijalekojimijenjajusvojumikrostrukturuisvojstvapoddjelovanjem
okolnihuvjeta(temperature,mehanikognaprezanja,kemijskogdjelovanja,elektrinogilimagnetskogpolja,
svjetlostiidr.). 3

1.3. Svojstva materijala


1.3.1. Opa fizikalna svojstva
Materijaseuprirodijavljautri 4osnovnaagregatnastanja;krutom,tekuemiplinovitom.Elektrinivodiii
izolatorimogubitiukrutom,tekuemiplinovitomstanju.

Krute tvari definirastalanoblikiobujam.Kodveinekrutihtvariatomi,molekuleiliionisupravilno


rasporeeniunutarkristalnestrukture(kristalnaslagalina).Krutetvarimogubitiiuamorfnomstanju.
Tekuinedefinirastalanobujamipromjenjivoblik.

Plinovito agregatno stanje definirapromjenjivostoblikaiobujma.

Izmeuagregatnihstanjaprelazisedovoenjemiliodvoenjemtopline:

!kondenzacijaprelazakizplinovitogutekueagregatnostanje
!kristalizacijaprelazakiztekuegiliplinovitogukrutoagregatnostanje
!taljenjeprelazakizkrutogutekueagregatnostanje
!isparavanjeprelazakiztekueguplinovitoagregatnostanje
!sublimacijaprelazakizkrutoguplinovitoagregatnostanje
!resublimacijaprelazakizplinovitogukrutoagregatnostanje

Drvojeprimjerpametnogprirodnogmaterijaladrvojesposobnosamoojaatipoddjelovanjemmehanikogoptereenjailiozdraviti
akodoedooteenja.
4
Kadasenavrlovisokimtemperaturamaioniziraniplinizvrgavautjecajujakogmagnetskogpoljaplinpoprimaetvrtoagregatnostanje
plazma.
Petoagregatnostanjejekvark gluon plazma

1.3. Svojstva materijala

Slika1.9.Prijelaziizmeuagregatnihstanja[12]

Gustoajeodnosmaseiobujmamaterijala,kojiseizraavaug/cm3,kg/m3,t/m3.Gustoasemijenjas
promjenomtemperature.

Talite,podrujetaljenja,tokaomekanja,mjeriseu0C,predstavljaopenitogranicuizmeukrutogitekueg
stanjamaterijala.

Vrelite,mjeriseu0C,predstavljagranicuizmeutekuegiplinovitogstanja.

Kapljite, mjeriseu0C,jetemperaturanakojojtvarprelaziizplinovitogutekuestanje

Viskoznost,mjerisestupnjevimaEnglera,izraavaseodnosomvremenaistjecanjauljaililakaiz
standardiziraneposudeivremenaistjecanjaistekoliinevode.

Higroskopnost (%)jesposobnostapsorbiranjavlageizzraka.

Slika1.10.Podjelatvariimaterijala

Homogenetvari,bezobziradalisunastalemijeanjemvietvari,karakterizirajedinstvokemijskihifizikalnih
svojstava.

Heterogenetvarisumjeavinarazliitihhomogenihtvariodkojihsvakaunutarsmjesezadravasvojasvojstva.

Amorfni materijali (gr.amorphosbezforme)sumaterijalisnepravilnimrasporedomatomaiatomskihgrupa


(bezperiodinostistrukture).

Kristalini materijali sumaterijalispravilnimrasporedomatomaodnosnomolekula.Strukturnielementi


ovakvihmaterijalasuoblikaparalelopipedakojijeodreenduljinamastranicaikutovimaizmeunjih.

1. Sistematizacija i svojstva materijala

Kodizotropnihmaterijalasusvojstvakristalnetvaripodjednakoizraenaupravcimasvihkristalografskihosi.I
amorfnimaterijalisuizotropni.

Kodanizotropnih materijala svojstvakristalnetvarinisupodjednakoizraenaupravcimasvihkristalografskih


osi.

1.3.2. Elektrina svojstva


Elektrinasvojstvakojasuuglavnomvanazakarakterizacijumaterijalazaizraduvodia,otpornika,kontakata
itd.su:

!elektrinaotpornost
!temperaturnikoeficijentelektrineotpornosti

!elektrinaprovodnost

Elektrina otpornost ()jesvojstvomaterijalakojeseoitujepri


prolaskuelektrinestruje.Zapravilanidugvodiodhomogenog
materijalajekoeficijentrazmjernostiizmeuelektrinogotpora
Riizmjeravodiausljedeojjednadbi:

Slika1.11.Uzdefinicijuelektrineotpornosti

RS
l

gdjeje:

lduljinavodia
S -presjekvodia

Mjernajedinicazaelektrinuotpornostjem2/m=m.Tojevelikajedinica,paseestoupotrebljavajedinica
mm2/m.

Elektrinaotpornostovisioistoimaterijala.istimetalitvorepravilnekristalneslagalinekojepruaju
najmanjiotpor.Akoimaprimjesa(metalnihilinemetalnih),kristalisedeformiraju,aotpornostpoveava.

Slitineimajuveuelektrinuotpornostakoelementipriskruivanjuzajednikikristalizirajutakodaseatomi
jednogelementaugraujuizmeuatomadrugogelementa(biloukljuivanjemilisupstitucijom)kristalni
mjeanci.

Hladnaobradametalavaljanjem,kovanjem,izvlaenjemitd.utjeenapromjenuelektrineotpornosti(mekii
tvrdiCu,Al,Ni).Poddjelovanjemsilekodtakveobradedeformirasekristalnaslagalina,atoizazivapoveanje
elektrineotpornosti.

Temperaturni koeficijent elektrine otpornosti ()jemjerapromjeneelektrineotpornostitvaris


temperaturom.ElektrinaotpornostnatemperaturiTizraavase:

= 0 1 + 0 (T T 0 )
gdjeje0otpornostpritemperaturiT0(K).

JedinicazatemperaturnikoeficijentotpornostjeK-1.

1.3. Svojstva materijala

Temperaturnikoeficijentotpornostijestalansamouuemtemperaturnompodruju.Temperaturnikoeficijent
otpornostiovisiioistoimaterijala.istimetaliimajurelativnovisokkoeficijent,dokjekodslitinamanji,a
katkadamoepoprimitiinegativnevrijednosti.

Slika1.12.Ovisnost;a)elektrineotpornostib)temperaturnogkoeficijentaelektrineotpornostioistoi
materijala

Empirijskapodjelamaterijalapoelektrinojotpornostije:

izolatori
>1012mm2/m
poluvodii
10do1012mm2/m
vodii(metali) <10mm2/m
Elektrina provodnost ()jerecipronavrijednostelektrineotpornosti 5.Zapravilanidugvodiodhomogenog
materijalajekoeficijentrazmjernostiizmeuelektrinevodljivostiGiizmjeravodiaujednadbi:

1 l
l
= G
R S
S

JedinicazaelektrinuprovodnostjeS/miliSm/mm2.

Elektrinuprovodnostjezgodnijeupotrebljavatikodmaterijalakojisekoristezaizraduvodia,aelektrinu
otpornostkodmaterijalazaizraduotpornika.

1.3.3. Magnetska svojstva


Magnetskasvojstvakarakterizirajuponaanjematerijalaumagnetskompolju.Obziromnanjihovuspecifinost,
biteiznesenausvezisrazmatranjimamagnetskihmaterijala.

Slika1.13.Uzorcimagneta

Starijinazivzaelektrinuotpornostjespecifinielektriniotporazaelektrinuprovodnostspecifinaelektrinavodljivost.

1. Sistematizacija i svojstva materijala

1.3.4. Mehanika svojstva


Mehanikasvojstvamaterijalaopisujuvezuizmeuodzivatj.deformacijematerijalaipobudetj.optereenjana
materijal[9].

Potrebnojeznatikakoserazliitamehanikasvojstvamjereitorezultatimjerenjapredstavljaju.

Najznaajnijamehanikasvojstvamaterijalasu:

vrstoa
elastinost
plastinost
duktilnost
rastezljivost
ilavost
tvrdoa

vrstoajesvojstvomaterijaladaseopirevanjskojsilikojamunastojipromijenitioblik,npr.dagarastegne,
sabije,izvije,uvije,prereeitd.

Razlikujesevrstoanavlak,tlak,izvijanje,savijanje, itd.ipredstavljasiluF(N)kojumaterijalamoepodnijeti
pojedinicipresjekaA0(mm2,m2)prijerazaranja.

Slika1.14.Razliitinainiispitivanjavrstoematerijala

Primjerice;kodvrstoenavlak,odnossileF kodkojedolazidoprekidamaterijalaipresjekamaterijalaA0je
stalan.Tajodnospredstavljaunutranjenaprezanjeumaterijaluutrenutkuprekidainazivaseprekidna
vrstoa :

=F/A0(N/m2)
Zaispitivanjevrstoematerijalanavlakkoristeseposebnistrojevistatikekidalice.

1.3. Svojstva materijala

Slika1.15.Statikakidalica
Ispitivanjaseprovodenadefiniranimuzorcimauzzadanubrzinuoptereenja(N/s)itemperaturu.

Naovakavnainizmjerenekrivuljeprikazujutrikarakteristinapodrujaponaanjamaterijala:

elastinudeformaciju
plastinudeformaciju
klonulostmaterijala
Kodelastinedeformacijejenaprezanjeumaterijaluproporcionalno(linearno)sdeformacijom.

Slika1.16.Linearnakrivuljanaprezanjamaterijalaupodrujuelastinedeformacije
Elastinost jesposobnostdeformiranogmaterijaladasenakonrastereenjavratiuprijanjiobliktoje
otpornostmaterijalapremadeformiranju.

Veinametala,naprezanavlakom,prirelativnoniskimrazinama,imaproporcionalanodnosnaprezanjai
deformacijeHookovo pravilo:

= E
Gdjeje:

naprezanje
EYoungovmodulelastinosti
deformacija

Youngov modulelastinostijeodnosnaprezanjapremaistezanjuupodrujuelastinedeformacije.Modul
elastinostimoesepromatratikaokrutostiliotpornostmaterijalaelastinojdeformaciji.
tojeveimodulelastinosti,tojekruimaterijal.

Postojematerijaliijijeodnosnaprezanjaideformacijanelinearan(sivolijevanoeljezo,beton,polimeri),te
nijemogueodreditimodulelastinosti.Zatakvanelinearnaponaanjakoristesetangentaisekanta.

1. Sistematizacija i svojstva materijala

Slika1.17.Nelinearnakrivuljanaprezanjamaterijalaupodrujuelastinedeformacije

Modultangentepredstavljanagibkrivuljenaprezanja-deformiranjanaspecifinojrazininaprezanja,dokmodul
sekantepredstavljanagibsekanteodpoetnetokedonekezadanetokena-krivulji.

Zamnogematerijalejemaksimalnadeformacijaprikojojoniostajuelastinijednaka =0,005.Akosematerijal
deformiraiznadtetoke,Hookeovzakonprestajevrijediti,tesetrajnoibezvraanjauprvobitnostanje
materijaldeformira,tj.postajeplastian.

Plastinost jesklonostmaterijaladeformiranju.

Slika1.18.Naprezanjematerijalauelastinomiplastinompodrujudeformacije
Tipinoponaanjemetalauelastinomiplastinomdijelukrivuljenaprezanje-deformacija.

Izizmjerenihkrivuljanaprezanje-deformacijatakoerjemogueodrediti:
granicupoputanja
vrstoupoputanja

Zametalekodkojihpostojipostepenapromjenaizelastinostiuplastinost,granicapoputanjamoese
odreditiprekopoetnogodstupanjaodlinearnostinakrivuljinaprezanje-deformacija(tokaP).

Doputenonaprezanjematerijalauureajimaiaparatimasmijeiznositisamojedandiogranicepoputanja
(npr.estinuzametale,adesetinuzadrvo).Npr.koddubokogizvlaenjalimovamorajusilebititakveda
prelazegranicupoputanja,adanepreuprekidnuvrstou.

10

1.3. Svojstva materijala

vrstoapoputanjajemjeraotpornostimaterijalanaplastinudeformaciju.Odreujesekaosjecitekrivulje
naprezanje-deformacijaipravcaparalelnogselastinimdijelomkrivuljenaspecifinomdijeluosideformacije
(najee=0,002).Zametalesevrstoapoputanjakreeod35MPazaslabovrstialuminijdo1400MPaza
visokovrsteelike.

Nekieliciidrugimaterijaliimajuvlanukrivuljunaprezanje-deformacijapremasljedeojslici.Kodtakvih
materijalaprijelazizmeuelastinostiiplastinostijenagaoinazivasefenomenomtokepoputanja.

Slika1.19.Krivuljanaprezanjanekihvrstaelika
Nakonpoputanja,naprezanjeumetalimanunonastavljaplastinudeformacijurastuidomaksimuma,toke
M,itadasesmanjujedoeventualnogloma,tokeF.

vrstoautokiMnazivasemaksimalnomvlanomvrstoom.Onavariraod50MPazaalumunijdo3000MPa
zaelik.

Slika1.20.Maksimalnavlanavrstoa
Duktilnost jesvojstvomaterijaladapodneseplastinudeformacijubezloma.

Materijalikojinepodnoseplastinedeformacijeprijelomasukrti(lomljivi).

Veinametalaposjedujebaremumjerenstupanjduktilnostinasobnojtemperaturi,doknekiodnjihpostaju
krtinaniimtemperaturama.

11

1. Sistematizacija i svojstva materijala

Slika1.21.Krivuljenaprezanjakodkrtihiduktilnihmaterijala
Rastezljivostjesposobnostmaterijaladaabsorbira(upije)energijukadaseelastinodeformira,tedaprilikom
rastereenjatuenergijuobnovi.

Slika1.22.Uzdefinicijurastezljivostimaterijala
SrodnosvojstvojeimodulrastezljivostiUrkojioznaavaenergijupojedinicivolumenakojajenunakod
naprezanjamaterijalaodneoptereenogstanjadotokepoputanja.Raunski,modulrastezljivostizauzorak
podvrgnutjednoosnomvlanomtestujepovrinaispodkrivuljenaprezanje-deformacijadotokepoputanja.
y

U r = d
0

ilavostjesposobnostmaterijaladasvojukompaktnostizgubiteknakonjaihpromjenaoblika.Uirem
kontekstu,ilavostpredstavljasposobnostmaterijaladaabsorbiraenergijudoprijelomatj.loma.Uodreivanju
ilavostivanisugeometrijauzorkakaoinainoptereenjauzorka.

Ustatikimuvjetima,akoseilavostodreujeizrezultatavlanogtesta,tojepovrinaispodkrivuljenaprezanje
deformacijadotokeloma.Udinamikimuvjetimailavostsemoeodreditinpr.izpotrebnogbroja
previjanjakodicailimovadamaterijalpukne.

Krtimaterijaliimajuvisokopoputanjeiveumaksimalnuvlanuvrstou,aliniuilavostuodnosunaduktilne
materijale.

Umehanikasvojstvamaterijalaspadajuiprekidnaduina,tetvrdoa.

Prekidna duina (duinakidanja),mjerenaukm,odgovaraduinikodkojenit,ica,vrpcaisl.,pucauslijed


naprezanjavlastitomteinom.

12

1.3. Svojstva materijala

Tvrdoajesposobnostmaterijaladaseopirezadiranjunekogtvrdogmaterijalaunjegovupovrinu,tj.otpor
premamjestiminomsabijanjumaterijala.PremapostupkuodreivanjarazlikujesetvrdoapoBrinellu,
Vickersu,Rockwellu,Mohsu,Shoreuitd.

Brinellovametodajeprimjenjivana
mekematerijalekaotosubakar,
aluminijinjihoveslitine.Ispitujese
takodaseelinakuglicaneko
vrijemesilomutiskujeuispitivani
materijal.Promjerkojijenastao
utiskivanjemsemjerisposebnim
mikroskopompomouskalekojaje
ugravirananaokular.Mjereni
promjersezatimpomou
odgovarajuihkrivuljapretvarau
indekstvrdoepoBrinellu.

Slika1.23.Brinellovametodaispitivanjatvrdoematerijala

Shoreovametodamjerenjasebaziranaelastinomodskoku
elinogvaljiaodpovrineispitivanogmaterijala.Ovametodaje
pogodnazabrzaigrubaispitivanjaupogonuidajeorijentacijske
rezultate.
Ureajsesastojiodmetalnecijeviukojojjemetalnivalji
definiraneteinesmjetennapropisanojvisini.Nakonisputanja
batiudaranapodloguiodskae.Visinaodskokamjerajeza
tvrdou.Skalaima140dijelova.

Slika1.24.Shoreovametodaispitivanja
tvrdoematerijala

1.3.5. Tehnoloka svojstva


Tehnolokasvojstvadajuinformacijuoobradivostimaterijala.

Najvanijasvojstvasu:

Sposobnost deformiranja u hladnom i toplom stanju (bezskidanjastrugotine) jesposobnostmaterijaladase


moevaljati,kovati,izvlaiti,savijati,dubokoizvlaiti,previjatiitd.Uugrijanomstanjujepotrebnamanja
energijazaobradu.Kovanjemsemijenjajuelektrinaimehanikasvojstvamaterijala.Kodmetalasesmanjuje
elektrinaprovodnost,apoveavavrstoaitvrdoa.Obinoseradistrojnokovanje.

Sposobnost struganja jemjerilozaobradivostmaterijalarunimalatomistrojevimakojiradenaprincipu


skidanjastrugotine.

Zavarljivost i lemljivost jesposobnostspajanjamaterijalazavarivanjemilemljenjem.Zavarivanjemse


spajajumetalnekonstrukcije.Lemljivostjesposobnostspajanjadvamaterijalataljenjemtreeg.

Sposobnost lijevanja jesposobnostispunjavanjakalupasloenihoblikarastaljenimmaterijalom.Kao


mjeraovesposobnostislui,meuostalim,skupljanjekodotvrdnjavanja.Podskupljanjempodrazumijeva

13

1. Sistematizacija i svojstva materijala

sepostotnosmanjenjeduineodljevanakonotvrdnjavanjapremaduinikalupa.Lijevanjemseobrauju
metali,staklo,guma,plastikaitd.

Rezljivost jesposobnostmaterijaladasemoeobraivatirezanjem.Primjenjujesekodobrademetala,
plastika,drva,itd.

1.3.6. Toplinska svojstva


Toplinska vodljivost predstavljasposobnostmaterijalazavoenjetopline.Mjerisekoliinomtoplinekojau
jedinicivremenaproekrozjedininukockumaterijalakadpostojirazlikautemperaturiod1Kizmeuulaznei
izlazneplohekocke.Jedinicaje(W/mK).

Specifina toplina predstavljakoliinutoplinepotrebnudasekoliinimaterijalajedininemasepovisi


temperaturaza1K.Jedinicaje(J/kgK).

Temperaturni koeficijent istezanja predstavljaprirastduinesvedennajedininuduinukodpovienja


temperaturematerijalaza1K.Jedinicaje(%/K).

Toplina taljenja jekoliinatoplinepotrebnadasemasaod1kgmaterijalaprevedeizkrutogutekuestanje


nakontojedosegnuta temperaturataljenja.Jedinicaje(J/kg).

1.3.7. Kemijska svojstva


Kemijska otpornost ilikemijsko ponaanje materijalakarakteriziranojenjegovomsposobnouotapanjau
drugimmaterijalimaispajanjemsadrugimmaterijalima.

Metalikemijskireagirajusnizomdrugihtvariimeusobno.Sposobnostmetalakemijskomspajanjusdrugim
tvarimauzrokjedasenenamjernoitetno 6nagrizajupovrinemetala-korozijametala.

Premamehanizmukorozivnogprocesarazlikujese;kemijskaielektrokemijskakorozija.Premaagresivnom
medijurazlikujese;korozijauvodi,korozijauatmosferiikorozijautlu.

Kemijska korozija nastajezbogsklonostidvajuilivieelemenatailinjihovihspojevadameusobnokemijski


reagiraju.Ovisiotemperaturi,ovrstiikoncentracijiagresivnogmedija,strukturiistanjupovrinemetala,
svojstvimakorozivnogprodukta.

Slika1.25.Kemijskakorozijanelegiranogelika

Korozivniproduktnapovrinimetalamoeimatiuloguzatitnogslojaakoposjedujeodgovarajuasvojstva.Njegovobujammorabiti
jednakiliveiodobujmametalakojioksidira(najboljijeomjerizmeu1i2).ZadovoljavajuazatitnasvojstavaimaAl2O3,Cr2O2,Ag2Sitd.
Zatitnislojtrebabitivrst,tvrd,elastian,tefizikalnoikemijskistabilan.Moradobroprianjatiuzpovrinumetala.Temperaturni
koeficijentrastezanjazatitnogslojaimetalamorabitipriblinojednak.Elektrinavodljivost,elektronskaiionskatrebabititomanja.

14

1.4. Ispitivanja i standardi

Elektrokemijska korozija jeelektrokemijskiproceskojimsenapovrinimetala,zbogkontaktasdrugim


metalomveeplemenitosti,auprisutnostivodenihotopina(elektrolita)tvoremaligalvanskilanci(elementi)
kojiuzrokujukoroziju 7.

Slika1.26.Elektrokemijskakorozija

1.4. Ispitivanja i standardi


1.4.1. Ispitivanja
Zadaajeispitivanjaustanovitisvojstvamaterijalakojajepotrebnopoznavatikodpreradeiprimjenematerijala
(kemijskasvojstva,opafizikalnasvojstavamaterijala,elektrinaimagnetskasvojstva).

Ovosemeutimmoepostiisamoukolikosetonopoznajuiakosutonoodreeneokolnostiprikojimase
utvrujuispitivanjasvojstava(npr.mehanikasvojstvaoviseooblikuuzorka,brziniporastanaprezanjakod
ispitivanjaitd.)

Tekojedefiniratinekaodpraktikihsvojstavamaterijala,kaonpr.sposobnostlijevanja,postojanostna
koroziju,otpornostnahabanjeitd.jerjetekonaimetoduispitivanja,kojabibilauniverzalnazasve
materijale.

Openitoseobavljajutrivrsteispitivanjamaterijala:

1) Ispitivanja prema standardima

Ovasuispitivanjatonopropisanaidajupodatkeotomedali,iukojojmjerimaterijalpovrijednostiodgovara
kvalitetikojaseodnjegaoekuje.Taispitivanjatakoeromoguujuusporedbumaterijala,atakoeri
zakljuivanjananekemomenteiznjegovepovijesti,daklepostupkaizrade,itd.Openitoonadajupouzdanu
opuslikuomaterijalu.

2) Ispitivanja materijala namijenjenog za rad u odreenim prilikama

Ovaispitivanjasemogubaziratinarazliitimispitnimmetodama,ukljuujuiimetodestandardnihispitivanja.
Obinoseuovomsluajukoristemetodeprilagoeneprilikamakojevladajuupogonu,areimomispitivanja
nastojisecijelipostupakustanovljavanjaposljedicaurazumnimgranicamaubrzati.

Ovaispitivanjeiakojoneomoguujuneposrednoprenoenjerezultatanasvepraktikesluajevepogona,daju
veomakorisnepodatkeinajeeseprimjenjujukodusvajanjanovihproizvodaiudrugimslinimsluajevima.

ElektromotornasilaovihelemenatamoebitiododnekolikomVdopriblino2V.

15

1. Sistematizacija i svojstva materijala

3) Ispitivanja materijala u gotovim proizvodima

Ovasuispitivanjaveomaskupaiestodugotrajna,nonajboljeomoguujuuviduponaanjematerijalau
konkretnomsluajuprimjene.Takoeromoguujuprenoenjeiskustavanadrugeslinesluajeve.

Kojaispitivanjaiukojemobimueseizvritiupojedinimprilikama,ovisitakoeriomnogodrugihfaktora(npr.
proizvoanekogmaterijalausvrhukontrolesvogaproizvodaobavljasvastandardnaispitivanjauveoma
velikombroju,dokekupacupogledustandardnihispitivanjaobavitisamotzv."tih-probe",uopsegukojiovisi
okonkretnomsluaju).

1.4.2. Standardi
Sasvrhomunificiranjazahtijevanamaterijalekaouvoenjejednoobraznostimetodaireimaispitivanja
izraujuseusvimtehnikirazvijenijimzemljamastandardizamaterijaleinjihovoispitivanje.

OdinozemnihstandardapoznatisuDIN(Deutsche Industrie - Normen),VDE(Verband deutscher


Elektrotechniker),ASTM(American Society for testing materials),BS(British Standards),GOST(Gosudarstvenie
standardi)idrugi.

OdmeunarodnihstandardazapodrujeelektrotehnikepoznatisuIEC(International Electrotehnical
Commission)teISO(International Standard Assotiation).Nastojisenacionalnestandardeuskladitis
meunarodnimstandardima.

16

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura


2.1. Rutherford-Bohrov model atoma
Detaljnoograitvariuiseufizici vrstog stanja,aovdjeesedatisamonekenatuknice.

PremaRutherfordovom modeluatoma(1911.god.),atomjesastavljenodjezgreielektronskogomotaa
(planetarni model).

a)
b)
Slika2.1.Rutherfordov modela)atomavodika,b)atomahelija

Jezgrajegustaimalena.Promjerjojjeoko10-11mm.

Ujezgriatomasuprotoniineutroni 8.Protonjenosilacelementarnogkvantuma(najmanjemoguekoliine)
pozitivnogelektriciteta,aneutronjeelektrikineutralan.

Elektronjenosilacelementarnogkvantumanegativnogelektriciteta(1,610-19C).Elektronikrueokojezgrepo
ljuskama.

Kakojepromjeratomaredavrijednosti10-7mmslijedidajeatompraznaalivrstaesticasgustomjezgromu
srediniijijepromjer104105putamanjiodpromjeraatoma.

Ukupanbrojelektronauelektronskomomotaujednakjebrojuprotonaujezgriiodreujerednibrojelementa
uprirodnomsustavuelemenata 9.Atomjeuslobodnomstanjuelektrikineutralan.

Rasporedelektronauelektronskomomotau(elektronskakonfiguracija)jebitanzanainspajanjaatoma,tj.
elemenata.

Slijediizraunenergijeelektronauatomuvodika(1elektroni1proton).Pretpostavljasekrunaputanja
elektrona.PrikretanjuelektronaokojezgrenaelektrondjelujeCoulombovaicentrifugalnasila.Ustabilnom
stanjuovesilesuuravnotei:
8

-27

-31

Protoniineutroni(zajednikoimenukleoni)surelativnotekeesticeatomsketeine1imase1,6710 kg.Masaelektrona(9,1110
kg)jezanemarivauodnosunamasunukleona.

DmitrijIvanoviMendeljejev(18341907).Ruskikemiar.Zakonoperiodinostisvojstavakemijskihelemenataizraziojekaoperiodni
sustavelemenata1871.god.

17

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

FC = F
me v 2 =

q2
4 0 r

me v 2
r

q2
4 0 r

gdjeje:

q apsolutnavrijednostnabojaelektrona
memasaelektrona
0 dielektrinostvakuuma=8,85410-12(F/m)
FC Coulombovasila
F centrifugalnasila
v brzinaelektrona
r radijusatoma

Potencijalelektronanaudaljenostirodjezgreatomapremareferentnojtociubeskonanostije:
V =

q
4 0 r

Slijedidajepotencijalnaenergijaatoma:
E p = qV =

q2
4 0 r

Ukupnaenergijaelektronaje:
E = Ek + E p =

me v 2
q2
q2

=
2
4 0 r
8 0 r

Premaizvornommodeluatoma,zboggibanjaelektronaokojezgreitrenja,elektronbitrebaotroitienergijui
nakrajuseuruitiujezgru.

N.Bohrje1913.god.uskladuskvantnomteorijomM. Plancka predloiosljedee[7]:

elektronmoepoprimitisamodiskretnevrijednostienergije.Ustacionarnomstanjuelektronnezrai
energiju.

priprijelazuizjednestazeudrugustazuelektronzraienergiju:

E=h=EvieEnie
gdjeje:

h-Planckovakonstanta=6,6210-34Js
frekvencija

orbitalnimomentkoliinegibanjaelektronaseustacionarnomstanjuizraavaprekoglavnog (prirodnog)
kvantnog brojan:
L = me v r = n

h
2

Upotrebomglavnogkvantnogbrojan,izrazzaukupnuenergijuelektronaje:
E=

me q 4
8h 2 02

1
n2

Izprethodnogizrazaslijedidajeenergijaelektronadiskretnaveliina.

18

2.1. Rutherford-Bohrov model atoma

Svakadiskretnavrijednostenergijenazivaseenergetskarazina.

Upoetkusepretpostavljalodaelektronkruiokojezgresamopokrunojputanji.N.Bohrjepretpostavioda
putanjaelektronamoebitiioblikaelipse.Somerfeldjedoaodozakljukadaenergijaelektronaneovisisamo
odkvantnogbrojanveiodoblikaputanje,tedaujednojstazielektronamoebitivierazliitihputanja
orbitalni kvantni broj.

Energijaatomajetakoerovisnaokutuizmeuravnineukojojleiputanjaelektronapremaproizvoljno
odabranojosi(smjervanjskogmagnetskogpolja)magnetski orbitalni kvantni broj.

Inakraju,energijaelektronaovisiiospinu 10elektrona,tj.osmjerunjegoverotacijemagnetski spinski


kvantni broj.

Dakle,zapotpunoopisivanjekretanjaelektronauelektronskomomotauiodreivanjaenergijeuatomu
koristese4kvantnabroja:

n glavnikvantnibroj;1(K),2(L),3(M),4(N),5(O),6(P),7(Q)
l

sporedniiliorbitalnikvantnibroj(brojvrtnje);od0...(n-1)

ml magnetskiorbitalnikvantnibroj,0,1,2,...l
ms magnetskispinskikvantnibroj,(1/2)

Sovimbrojevimaodreenisusvielektroniuatomuitibrojeviodreujubrojelektronaupojedinojdiskretnoj
energetskojrazinitj.ljusciatoma.

PremaPaulijevom naeluiskljuenjauatomunemogubitidvaelektronas4jednakakvantnabroja.

Uobiajenojedaseljuske(engl.shell )kojeodgovarajupojedinimvrijednostimaglavnogkvantnogbroja
(1,2...7)oznaavajuodreenimslovima:

K,L,M,N,O,P,Q.

Pojedinesuljuskepopunjeneakoimaju2n2elektronagdjejenrednibrojljuskeraunajuiodjezgreprema
van.Ljuskesupopunjeneakoimaju:

K2elektrona
L8elektrona
M18elektrona,...Itd.

Svakaljuskasesastojiodpodljuski(engl.subshell).Podljuskeseoznaavajumalimslovima(s,p,dif).

Podljuskesupopunjeneakoimaju2(2l+1)elektronagdjejel=0,1,2,3...(n-1)

Unutars,p,difpodljuskije1,3,5i7stanja.Usvakomstanjusemogunaidvaelektronasasuprotnim
spinom,uskladusPaullijevim naelom iskljuivosti (2,6,10i14elektrona). 11

Obinoseljuskepravilnopopunjavajuodniepremavioj,tj.elektroniteezauzetinieenergetskostanje 12.

10

Rotiranjeelektronaokovlastiteosinazivasespin.Spinjeznaajanzamagnetskeisupravodljivepojave.
Aluminij(Al)atomskibroj13=1s22s22p63s23p1
12
Odnavedenogpravilapopunjavanjaljuskiodstupajuelementisveimrednimbrojemuperiodnomsustavuelemenata
(poeviodkalcijarednibroj19),tj.osnivaseidualjuska,aprethodnanijepopunjena.Popunjenaljuskapredstavlja
stabilnostanje,anepopunjenaljuskanestabilnostanje.
Svojstvaelemenataoviseopopunjenostinepopunjenihljusaka.
11

19

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

Vanjskenepopunjeneljuskenazivajusevalentnimljuskama,aelektroniunjimavalentnimelektronima.Ovisno
obrojuvalentnihelektronaprispajanjuelemenata,atommoepostatielektriki:

pozitivan
negativan
neutralan

1 (K)

2 (L)

3 (M)

0
s
0

01
sp
00,1

012
spd
00,10,1,2

0123
spdf
00,10,1,20,1,2,3

26

2610

261014

ml
Elektronas
istiml
Elektronas
istimn

4 (N)

18

32

Tablica2.1.Rasporedelektronauljuskamaipodljuskama

Meutim,elektronnijesamotvarnaestica.Elektronusupridruenaivalnasvojstva;interferencijaiogib[5].

Premakvantno-valnojmehanici,ijesutemeljepostavili:L.V.DeBroglie,W.Heisenberg,E.SchrodingeriP.A.
M.Diracizmeu1920.i1930.god.,elektronsegibaokojezgreatomakaoval.Stazaelektronajecjelobrojni
viekratnikvalnihduljina.Okojezgreatomajekvantnielektronskioblak.Oblakjenajguigdjejenajvea
vjerojatnostpostojanjaelektrona. 13

Frekvencijaivalnaduljina supovezanejednadbom:
c=
gdjejecbrzinasvjetlosti.

Ernest Rutherford (1871-1937).FiziarsNovogZelanda,


dobioNobelovunagraduzakemiju1908.god.

Niles Henrik David Bohr (18881962).Danskifiziar,


dobioNobelovunagraduzafiziku1922.god.

Max Karl Ernst Ludwig Planck (18581947).Njemaki


fiziar,dobioNobelovunagraduzafiziku1918.god.

Louis-VictorPierreRaymondducdeBroglie(1892
1987).Francuskifiziar,dobioNobelovunagraduza
fiziku1929.god.

13

Zamjerenjeiznosaenergijekojuprimailiodailjeatomkoristisejedinica1eV1,610-19J.

20

2.2. Energijski pojasevi

2.1.1. Standardni model atoma


YangMillsovopoljejetemeljmoderneteorijematerijalaiosnovastandardnogmodelaatoma.

Premaovommodelu,zarazlikuodelektrona,protoniineutroninisuelementarneestice.Sastojeseodpotri
kvarka.Kvarkovisumeusobnopovezanigluonima.GluoninastajuzbogYangMillsovogpolja(kondenzirana
ljepljivaitkamasa).

Slika2.2.Uzstandardnimodelatoma[12]
Premastandardnommodeluesticeisilenunezaobjanjenjeovihpojavasubrojne.Poredtogapostojijo
barem19proizvoljnihkonstantizaopisivanjemasaesticaijakostiinterakcijaizmeunjihkojeneslijedeiz
teorijenitisuponjojodreene.

Fiziarimajouvijeknijedovoljnojasnotojeestica.Einstein jesmatraodajeesticakondenziranaenergija 14.

UdaljnjimrazmatranjimakoristitesezbogjednostavnostBohrovmodelatoma

ChenNingFranklinYang(1922).PodrijetlomKinez,
radiiiviuSAD-u.DobioNobelovunagraduzafiziku
1957.god.

RobertL.Mills(19271999).Amerikifiziar,strunjak
zateorijukvantnihpolja.

2.2. Energijski pojasevi


vrstatvarsemoepromatratikaodasesastojiodvelikogbroja(npr.N),atomazdruenihukristalnu
slagalinu.

Prirelativnovelikimmeusobnimrazmacima,svakiatomjeneovisanodostalihiimateenergijskerazinei
elektronskukonfiguracijukaoizoliraniatom.

Akosuatomidovoljnoblizujedandrugoga,elektronisupodutjecajemelektronaijezgrisusjednihatoma.

Svakopojedinoatomskostanjecijepasenanizuskoprostornoodjeljenihelektronskihstanjadabiseformirao
elektronskienergijskipojasuvrstomtijelu.Veliinatogcijepanjaovisiomeuatomskomrazmakuizapoinje
najprijekodvanjskihelektronskihljuski.

14

Premateorijisuperstrunastvarnostjeumavalova,ahologramjeonotonamozakodtihvalovatumaikao
materijalnisvijet.

21

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

Priravnotenomodstojanjuatomauvrstomtijelunekepodljuskekojesubliejezgriatomaneesepocijepati
uenergijskipojas.

Slika2.3.Energijskipojaseviienergijskiprocjepi[9]

Izmeususjednihpojasevapostojeenergijskiprocjepi.Energijekojeleeizmeuovihprocjepanisuraspoloive
zapopunjavanjeelektronima.

Energijskipojasevisadravajuelektronekojisuboraviliukorespodentnimenergijskimrazinamaizoliranih
atoma,npr.4s energijskipojasuvrstomtijelusadri4s elektroneizoliranihatoma.

BrojstanjaunutarsvakogenergijskogpojasajednakjeukupnombrojusvihstanjakojimadoprinosiNatoma,
npr.spojassesastojiodN stanja,ppojasod3Nstanjaitd.

Uodnosunapopunjenost,usvakoenergijskostanjemoesesmjestitidvaelektronakojimorajuimatisuprotno
orijentiranespinove.

Postojeipraznipojaseviionikojisusamodjelominopopunjeni.

Postojeetirirazliitestruktureenergijskihpojasevapritemperaturiod0K[2].

Uprvomtipuvanjskipojasjesamodjelominopopunjenselektronima.

Slika2.4.Strukturaenergijskihpojasevatipinazanekemetale

Energijakojaodgovaraenergijinajviegpopunjenogstanjapri0KzoveseFermijeva energija. Ovastrukturaje


tipinazanekemetale,posebnoonekojiimajujedansvalentnielektron(bakar).Svakiatombakraimajedan
4s elektron,meutimzavrstutvarodNatoma,4spojasjesposobanzasmjetaj2Nelektrona.

22

2.2. Energijski pojasevi

Samopolovicaraspoloivihelektronskihpozicijaunutarovog4s pojasajepopunjena.

Jojejednastrukturaenergijskihpojasevakarakteristinazametale.Tojestrukturakodkojepostoji
preklapanjepraznogpojasaipopunjenogpojasa.

Magnezijimaovustrukturu.Svakiizoliraniatommagnezijaimadva3selektrona.Nakonformiranjavrstog
tijela3si3p pojasevisepreklapaju.

ZaovustrukturuuzimasekaoFermijevaenergijaonaenergijaispodkojezaN atomajeN stanjapopunjeno,


dvaelektronaposvakomstanju.

Slika2.5.Strukturakodkojedolazidopreklapanjapraznogipopunjenogenergijskogpojasa

Zadnjedvijestrukturesukodpoluvodiaiizolacijskihmaterijala.Valentnipojasjesasvimpopunjenelektronima
iodvojenjeodpraznogvodljivogpojasa.Izmeunjihjeenergijskiprocjep(redvrijednosti2eV).

Razlikaizmeuovedvijestrukturejeuveliinienergijskogprocjepa.Kodizolacijskihmaterijalaprocjepje
relativnoirok,dokjekodpoluvodiauzak.irinaprocjepaovisiotemperaturi.

Fermijevaenergijazaovedvijestruktureleiokosredineenergijskogprocjepa.

a)b)
Slika2.6.Strukturaenergijskihpojasevakoda)izolatoraib)poluvodia

SamoelektronisenergijamaveimodFermijeveenergijemogusudjelovatiuvoenjustrujetj.mogubitipod
utjecajemvanjskogelektrinogpolja.Ovosutzv.slobodnielektroni.

Dabielektronpostaoslobodanmorabitipobueniliprevedenujednoodpraznihiraspoloivihenergijskih
stanjaiznadenergijeEf.

Zametalesepretpostavljadasusvivalentnielektroniveslobodnitj.daimajuslobodukretanja.Meutim,iako
ovielektroninisulokalnopovezanizabilokojiatom,njimasetrebaprivestinekiiznosenergijedapostanu
vodljivielektroniisudjelujuuvoenjuelektrinestruje(energijavanjskogelektrinogpolja).
Kodizolatoraipoluvodia,praznastanjasusjednavrhupopunjenogvalentnogpojasanisuraspoloiva.

23

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

Dabielektroniizvalentnogpojasapreliuvodljivitrebaimprivestienergijuveuodirinezabranjenogpojasa
Eg:
kT
ET =
Eg
q
gdjeje:

kBoltzmanova konstanta=1,3810-23(J/K)
Tapsolutnatemperatura
q-nabojelektrona

Prelaskomelektronauvodljivipojas,uvalentnompojasuostajeupljina.upljineimajuenergijekojesumanje
odFermijeve,alitakoerparticipirajuuelektronskomvoenju.

Elektrinavodljivostjedirektnoproporcionalnabrojuslobodnihelektronaiupljina.Razlikaizmeupoluvodia
iizolatoraleiubrojunosilacanabojatj.slobodnihelektronaiupljina.

Kodelektrikihizolacijskihmaterijalavalentnielektronisuvrstovezanizapojedineatomeilipodijeljenisa
susjednimatomima(meuatomskovezivanjejeionskoilijakokovalentno).

Vezaizmeuatomaupoluvodiujerelativnoslaba,toznaidavalentnielektroninisuvrstopovezanis
atomim(meuatomskovezivanjejekovalentnoilipretenokovalentno).

2.3. Meuatomske veze


2.3.1. Veze izmeu estica u vrstim tvarima
Ovisnoobrojuelementarnihesticapostojerazliitevrsteatomakarakteristinihzaodreenielement.

Dosadasupoznata112elementa(92 15suprirodnainalazeseuzemljinojkori).

Spajanjemvieatoma 16jednogilirazliitihelemenatanastajumolekule.Molekulekarakterizirajuodreeni
materijalinjegovasvojstva.

Elektrotehnikimaterijaliukrutomagregatnomstanjupostojezbogmeusobnihvezaizmeuatoma,ionaili
molekula[6].Jedinokvantnamehanikadajepotpunaobjanjenja,alieseovdjekoristitizakoniklasinefizike.

Meusobnevezeizmeuesticauovimmaterijalimasuelektrostatskeprirode.Izmeuesticaistovremeno
postojeprivlaneiodbojnesile.Nasljedeojsliciprikazanajeovisnostprivlane,odbojneirezultantnesile
izmeudvaatomaonjihovojmeusobnojudaljenosti.

1 odbojna sila
2 privlana sila
3 rezultantna sila

Slika2.7.Ovisnostprivlane,odbojneirezultantnesileizmeudvaatomaomeusobnojudaljenosti[7]
15
16

9elemenatagradi99%zemljinekore:kisik50%,silicij25%,aluminij7%,eljezo5%.
Atomisespajajuzbogprirodnogzakona;tenjezastanjemminimalneenergije.

24

2.3. Meuatomske veze

Naudaljenostiizmeuesticar=r0,rezultantnasilameudjelovanjajednakajenuli.

Doodbojnesileizmeuesticadolaziuslijedelektrostatskogodbijanjapozitivnoelektriziranihjezgriatoma.

Ovodjelovanjeovisiomeusobnojudaljenostiatomaistupnjuzaklanjanjajezgrielektronima.Kodlakihatoma
(malibrojelektrona)odbojnodjelovanjejeznaajno.

Odbojnodjelovanjejemogueiuslijedprekrivanjavanjskihljuskiatoma(kadasuesticanabliskim
rastojanjima).ZbogPaulijevognaela,pojedinielektroniseseleuvieljuske,rasteenergijamolekule,tj.rastu
odbojnesile.

Privlanesileizmeuesticavrstogtijelamogusepodijelitinakemijskeifizike.

Kemijskeiliprimarnesu:

ionska(elektrostatska,heteropolarna,valentna)
kovalentna(homeopolarna,atomska)
metalna

Fizikeilisekundarne(temeljvan der Waalsova sila)su:

polarna
vodikova

2.3.2. Ionska veza


Privoenjemdovoljnoenergijeatomutj.elektronu,elektronnaputaatomipostajeslobodan.Potojeujezgri
atomaviepozitivnognabojanegouelektronskomomotauatompostajeelektrikipozitivnonabijenaestica
ion,kation. 17

Akoatomprimielektron,atompostajenegativnonabijenaesticaion,anion.

Stvaranjeionanazivaseionizacija.Ionizacijskaenergijajeenergijakojutrebadovestielektronudabinapustio
atom.

Ionskavezanastajeizmeuatomakojigubeivalentneelektronepostajukationi(+)iatomakojiprimajui
elektronepostajuanioni(-).ElektropozitivniatomisuatomielemenataIiIIskupineperiodnogsustava
elemenata(Li,K,Na,Mgitd.).ElektronegativniatomisuatomielemenataizVIiVIIskupineperiodnogsustava
elemenata(O,F,Cl,Br,J,itd).

KationiianioniseprivlaeelektrostatskomsilomkojapoCoulombovuzakonuiznosi:
F =

q1 q2
4 0 r r 2

gdjeje:

Fsila(N)
q1,q2-koliinaelektriciteta(As)
rrazmakizmeuteitanaboja(m)
rrelativnadielektrinost

17

Izotopisuatomiistogelementakojiserazlikujupobrojuneutronatj.atomskojmasi.Postojestabilniinestabilniizotopi.
Berilij,natrijialuminijimajupojedanstabilanizotop.Kositarima10stabilnihizotopa.

25

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

Primjerionskevezejemolekulanatrijevogklorida(NaCl).Kadaseatominatrijaikloridapriblie,valentni
elektronatomanatrijaprelaziuelektronskiomotaatomaklora.Nastajuionirazliitogpolaritetakojise
privlae.

Slika2.8.Primjerionskevezekodmolekulenatrijevogklorida(NaCl)[3]
Slinojeikodmolekulemagnezijevogoksida.Ovdjeseradiodvavalentnaelektronakojipopunjavaju
elektronskiomotaatomakisika,tejeovavezajaanegousluajuNaCl(razlikajeiurazliitimtemperaturama
taljenja-MgO=28000C,NaCl=8000C)

Slika2.9.Primjerionskevezekodmagnezijevogoksida(MgO)[3]
Uionskimspojevimasvakiodelemenataimapopunjenevanjskeljuske.Metalipredajuvalentneelektrone,a
nemetaliihprimaju.Osnovnekarakteristikematerijalasionskomvezom,kaoposljedicaelektrostatskesile
meuionimasu:

slabaelektrikavodljivost
visokamehanikavrstoa
visokotalite

Podutjecajemvanjskogelektrinogpoljatrebaoekivatipolarizaciju,jersvakamolekulaosimtosadrinosioce
naboja(ione)isamapredstavljapotencijalnidipol.Otopljenimaterijaluvodi(disocijacija)ilirastaljenimaterijal
postajevodljiv. 18

2.3.3. Kovalentna veza


Kovalentnavezajeprisutnaumolekulamakojesusastavljenenajeeodistihatoma(najeeklora,fosfora,
kristalidijamanta,silicija,germanija,selena,sumpora,kositraitd.).Kovalentnavezaje,takoer,prisutnau
neorganskimspojevimaizmeuelemenataIIIiVskupineperiodnogsustavaelemenata(GaAs)igotovosvim
organskimspojevima.
18

Ionskovezivanjeatomanijeusmjereno.Kodnekihkeramikihmaterijalatehnolokimpostupkomjeureeno
prevladavajueusmjerenovezanje.

26

2.3. Meuatomske veze

Kovalentnavezanastajeizmeuelektrikineutralnihatomapasenemoeobjasnitielektrostatskimsilama.
Atomiizmeukojihsestvarakovalentnavezaudruujusvojevalentneelektrone,popunjavajuisvojevalentne
ljuskedostabilnekonfiguracije.Elektronikojisudjelujuustvaranjukovalentnevezepripadajuistovremenoi
jednomidrugomatomu.ZbogPaulijevognaelaspinovisuimrazliiti.
Stvaranjekovalentnevezeilustriranojenaprimjerumetana,CH4.

Slika2.10.Primjerkovalentnevezekodmetana(CH4)

Brojkovalentnihvezajeodreenbrojemvalentnihelektrona.Kovalentnavezajezasienaveza,tj.svakiatomje
ustanjustvoritivezusamosodreenimbrojemsusjednihatoma.Kodvodikajetoizmeudvaatoma,kod
silicijaizmeuetiriatomaitd.Kovalentnevezemogubitijake(dijamant)ilislabe(bizmut).Ovojetipinaveza
zapolimere.Molekulestvoreneovimspojemnemajuslobodnihelektrona.Kovalentnispojevisuuglavnom
izolatori,rjeepoluvodii.

Slika2.11.Stvaranjekovalentnihvezakodjonekihmolekula

Kovalentnavezajeusmjerena,tj.ostvarujesesamouodreenimpravcima.Molekuleimajudefiniranoblik.
Osnovnogeometrijskotijelopremakojemsuatomirasporeenijesttetraedarnpr.koddijamantajesvakiatom
ugljikaokruensetiriostala.

Osnovnekarakteristikematerijalaskovalentnimspojemsu:

nevodeelektrinustruju(nitiurastaljenomstanju)
slaboseotapajuuvodi
lakoisparavaju

27

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

Slika2.12.Tetraedar;valencijesuusmjeruvisinapremavrhovima(Si)

2.3.4. Metalna veza


MetalnavezajeizrazitoprisutnauvrstimelementimaI,IIiIIIgrupeperiodnogsustavaelemenatatj.
metalima.

Atomiveinemetalaimajumanjeodetirivalentnaelektrona(obino3).Lakogubevalentneelektrone,aki
nasobnojtemperaturi,ipostajukationi(+).

Privlanasilaizmeuslobodnihelektronaipozitivnihionajedovoljnovelikadaelektronineiduuslobodni
prostorizvanmetala,vetvoreelektronskioblakuprostoruizmeuiona.

Slika2.13.Slobodnielektroniipozitivniionibezdjelovanjavanjskogelektrinogpolja[12]
Postojanjekrutogmetalnogtijelarezultatjeprivlanogdjelovanjaizmeupozitivnoelektriziranihionai
elektronskogoblakakaoiodbojnogdjelovanjaizmeupozitivnihiona.

Kationiseslauprostornopoodreenomsustavuinastajuprostorneslagalinekationametalaizmeukojihse
nalazeslobodnielektroni.Metalnavezanijeusmjerena.Uslijedpostojanjaslobodnihelektronametalisudobri
vodiielektrinestrujeitopline

Slika2.14.Slobodnielektroniipozitivniioniuzdjelovanjevanjskogelektrinogpolja[12]

28

2.3. Meuatomske veze

2.3.5. Van der Waalsova veza


Van der Waalsova vezajeprisutnaumaterijalimaizgraenimodneutralnihatomaimolekulaspopunjenim
vanjskimljuskama.Najizrazitijiprimjeriovakvihmolekularnihvezasukodtekuegikrutogstanjainertnih
plinova,kisika,vodikaimnogihorganskihineorganskihspojeva,poluvodljivihmaterijalaitd.Van der Waalsova
vezajeizmeudipola 19atomailimolekulaiobjanjavaseelektrostatskimsilama.Van der Waalsova vezaje
dipolnaprivlanasila.

Uneutralnomatomucentarekvivalentnogpozitivnogicentarekvivalentnognegativnognabojasepoklapajui
srednjielektrinimomentdipolajejednaknuli.Upojedinimtrenucimamoesedesitidajeraspodjela
negativnognabojaokojezgretakvadaseovicentrinepoklapaju.Takavsluajtrenutnogdipolaprikazanjeza
atomhelija.

Slika2.15.Trenutnidipolanaprimjeruatomahelija

Naslicijeprikazanmehanizamnastajanjameusobnogprivlanogdjelovanjaizmeutrenutanihdipoladva
jednakaatoma.Ovajtipvezejeslabijegintezitetauodnosunaionskuimetalnuvezu.Materijalismolekularnim
vezamalakoisparavajuiimajuniskutokutaljenja.Ovavrstavezajeneusmjerenainezasiena.

Slika2.16.Mehanizamnastajanjameusobnogprivlanogdjelovanja
izmeutrenutanihdipoladvajednakaatoma[3]

19

Elektrinidipolstvarajudvajednakatokastanabojasuprotnogpolaritetanamalomrastojanju.Elektrinidipolje
karakteriziranelektrinimmomentom.Elektrinimomentdipolajevektorskaveliinaijajevrijednostjednakaproduktu
pozitivnognabojairastojanjaizmeunaboja.Pravacvektorajeodreenpravcemkojiprolazikrozovadvanaboja,asmjer
elektrinogmomentadipolajeodnegativnogpremapozitivnomnaboju.

29

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

2.3.6. Usporedba kristala u ovisnosti o tipu veze


Uvrstimmaterijalimajekombinacijanekolikovrstaveza.Obinojedominantnajednavrstavezepasevrsti
materijalidijelenaionske,kovalentne,metalneimolekularnekristalneslagaline.Keramikesusastavljeneod
najmanjedvakemijskaelementaizbogtogasukeramikekristalneslagalinekompleksnijeodmetalnih.
Kemijskevezeukeramikamasupotpunoionske,potpunokovalentneilikombiniraneionskeikovalentneveze.
UtablicisudanenekekarakteristikekristalauovisnostiotipuvezezaT=200C.

Tip.Predstavnici

Ionska

kovalentna

metalna

molekularna

NaCl,LiF,
CaCl2

dijamant,Si,
Ge,SiC

Na,Fe,Cu

Ar,He,Ne,Kr

energijaveze(J/mol)

6-1010

2-1010

1-410

tokataljenja(K)

700-3300

500-3700

230-4150

elek.otpornost(m)

10 -10

12

20

20

10-10

-3

-6

10 -10

10

600
12

20

10 -10

koef.topl.vod.(W/mK)

2-20

4-600

40-400

0,04-4

tvrdoa

tvrdi

tvrdi

kovni

Tablica2.2.Karakteristikekristalauovisnostiotipuveze

2.4. Kristalne strukture


2.4.1. Strukture vrstih elektrotehnikih materijala
Postrukturisevrstielektrotehnikimaterijalidijelenaamorfneikristalne[8].

Amorfnimaterijalisumaterijalikodkojihatomi,ioniilimolekuleimajunepravilanraspored.Amorfnimaterijali
suizotropni.Prizagrijavanjuamorfnimaterijaliomekavajuuirokomtemperaturnomintervalu,inakraju
prelazeutekueagregatnostanje.Prihlaenju,ukolikonedoedokristalizacije,procesjeobrnut.
Elektrotehnikimaterijaliuamorfnomstanjuseobinodobivajunaglimhlaenjemtalineilipara.Amorfni
elektrotehnikimaterijalisu:polimeri,nekevrstekeramike,poluvodikispojevinabaziGe-As-Se-Teitd.

Slika2.17.Strukturaamorfnihmaterijala[4]
Kristalnimaterijalisumaterijalikodkojihatomi,ioniilimolekuleimajupravilanrasporedtj.strukturukojase
periodikiponavljauprostoru.

Slika2.18.Strukturakristalnihmaterijala[4]

30

2.4. Kristalne strukture

Osnovnistrukturnielementtj.elementarnaelijaje
paralelopiped.Paralelopipedjeodreenduljinamabridova
ikutovimaizmeunjih.

Uobiajenojedaseatomiiligrupeatomapredstavljaju
tokamatakodaprostornirasporedovihtoakaodgovara
strukturikristala.Skupovihtoakaobrazujekristalnu
slagalinu.Svakatokapredstavljavorslagaline.

Slika2.19.Elementarnaelijakristala[3]

Kristaliimajuvrstodefiniranutokutaljenja.Kristalnatijelasuanizotropna.Premaduljinibridova
elementarnihelijaikutovimaizmeunjihsvesekristalneslagalinemogusvrstatiusedamrazliitihskupina:

kubina
tetragonska
rompska
monoklinska
triklinska
trigonalna
heksagonska

Slika2.20.Razliitestrukturekristalnihslagalina

Uokvirusvakeskupinemoepostojatinajvieetiripodskupine;primitivna,plonocentrirana,bazno
centriranaiprostornocentrirana.

Tetragonsku strukturu imajukristalistrimeusobnookomiteosi.Dvijesujednakeduljineileeuvodoravnoj


ravnini.Treaosmoebitiduljailikraa.Tetragonskadvostranapiramidailiprizmasunajeioblici.Primjerza
ovustrukturusuindij,kositar,titanititanovdioksid.

Rompsku strukturuimajukristalistriosinejednakeduljine,kojesumeusobnookomite.Dvostranepiramideili
prizmekojimasubazerombovisunajeioblici.

31

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

Monoklinsku strukturuimajukristalistriosi
nejednakeduljine.Dvijeodnjihsumeusobno
okomite,atreajekosa.Tosumonoklinska
dvostranapiramidaiprizma.Primjerzaovu
strukturusufosforiselen.

Slika2.21.Monoklinskastruktura

Triklinsku strukturuimajukristalistrikristalografskeosinejednakeduljineimeusobnonagnute.

Kubinu strukturuimajukristalistrimeusobnookomitekristalografskeosi
jednakeduljine.Oblikasuoktaedrailikocke.Slagalinuovogoblikaimaju
mnogimetali,keramikeipoluvodiikaoSi,GaAs,itd.

Kubineslagalinemogubiti:

prostornocentrirane
plonocentrirane

Slika2.22.Kubinastruktura

Kodvrstihtijelaureenostkristalajeograniena.Akojeureenostredavrijednostido0,1mmtakvatijelase
nazivajupolikristalima.Kristalikodkojihjeureenostveaod0,1mmnazivajusemonokristalima.

a)b)
Slika2.23.Ureenosta)monokristalaib)polikristala

2.4.2. Prostorno centrirana kubina slagalina


Prostorno centrirana kubina slagalina (engl.body-centered cubicBCC) nijegustonaseljena.Usredituiu
vrhovimakockenalazesekationi.Svakojelementarnojkockipripadajusamodvakationa.Kationizauzimaju68
%,aostatakjeslobodnimuuatomskiprostor.Slagalinaimaetiriporodicepravacakojisunajgue
zaposjednuti.Orijentiranisuusmjerovimadijagonalakocke.Nazivajusekliznimpravcima.Dijagonalneravnine
nisumaksimalnoklizave.Zbogtogaseovimaterijaliopirugnjeenjuizovuseotpornimaterijali.

Uovuskupinumaterijalaspadaju:

-eljezo,
krom,
molibden,
volframitd.

32

2.4. Kristalne strukture

Slika2.24.Prostornocentriranakubinaslagalina

Kliznipravciiklizneravninesupravciiravninesnajveomgustoomkationa 20.Vezeizmeukationanatom
pravcimairavninamasuveeodvezaizmeupravacairavnina.

Slika2.25.Uzdefinicijukliznihravnina

2.4.3. Plono centrirana kubina slagalina


Plono centrirana kubina slagalina (engl.face centered cubic - FCC)imanadijagonalamaplohakocke
centriranpojedankation,ananjseoslanjajuvrnikationi.

Slika2.26.Plonocentriranakubinaslagalina
20

Dvijebitnekarakteristikekristalnestrukturesufaktorgustoeslaganjaikoordinacijskibroj.Faktorgustoeslaganja
pokazujeiskoritenostprostorakojimatomiraspolauuodreenomkristalnomsastavu.Koordinacijskibrojjebrojnajblie
susjednihatomasvakogatoma.

33

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

Svakojtakvojkockipripadajupo4atoma.Odukupnogprostorakockekationizauzimaju74%,aostaloje
slobodnimeuatomskiprostor.Ovaslagalinaima6porodicakliznihpravacausmjerenihupravcudijagonala
plohei4porodicekliznihravninakojesunajguezaposjednute.Svakikationima12najbliihsusjednihkationa
(koordinacijskibrojje12).Uovuskupinumaterijalaspadaju:

bakar
aluminij
nikal
olovo
srebro
-eljezo

Nazivajuserastezljivimmaterijalima.Lakosegnjee,valjaju,kuju,istiskuju,izvlaeitd.

2.4.4. Heksagonalna slagalina


Heksagonalna slagalina (engl.hexagonal close-packed -HCP)sesastojioddvaheksagona.
Svakomheksagonupripada6kationa.Usredituheksagonajepojedankation,ausredinislagalinesutri
kationa.Svakikationima12susjednihkationaskojimasedodiruje.Kationiuovojslagalinizauzimaju74%
prostora,aostalojeslobodnimeuatomskiprostor.

Slika2.27.Heksagonalnaslagalina

Ovaslagalinaima3parametra:

parametarbazea=2r
parametarvisinec
polumjeratomar

Sobziromnaiznosparametrac razlikujusevisokiiniskiheksagon.
Kodoveslagaline,porodicaravninaparalelnasbazamaizrazitojeklizava,patouzrokujeusmjerenostniza
mehanikihimagnetskihsvojstava(anizotropija).Stimjeuveziikalavostmaterijala.Lakoseobrauju
gnjeenjem,valjanjem,provlaenjem,tiskanjemitd.

Uniskiheksagonkristalizira:

-kobalt
magnezij
-titan

Uvisokiheksagonkristalizira:

cink
kadmijitd.

34

2.5. Nepravilnosti u kristalima

2.4.5. Polimorfija
Nekimetalikristalizirajuuvieslagalina;-i-eljezo,-i-titanitd.Ugljikprivrlovisokojtemperaturii
pritiskukristalizirakaodijamant,aunormalnimprilikamakristalizirakaografit(heksagonalna,nekompaktna
slagalina).Tasepojavazovepolimorfija.

-eljezodo7690Ckristalizirauprostornocentriranukubinuslagalinu,pri7690Cgubimagnetskasvojstvai
oznaujesekao-eljezo,pri9100Ckristalizirauplonocentriranukubinuslagalinuioznaujesekao-
eljezo,pri14010Cprekristalizirauprostornocentriranukubinuslagalinusnetoveimparametrimanego
kod-eljezaioznaujesekao-eljezo.

Slinoseponaajuinekesastavnekomponentekeramikihmaterijala.

Kodmetalasupolimorfnepromjenereverzibilneprizagrijavanjuihlaenju.Takvepromjenestemperaturom
nazivajusealotropne.

2.5. Nepravilnosti u kristalima


Strukturarealnihkristalaserazlikujeodstruktureidealnihkristala.Mehanika,magnetska,toplinska,elektrina
svojstvakrutihmaterijalaoviseonepravilnostimakristalnestrukture.
Sobziromdalijecentarprekidasavrenostikristalnestruktureutoki,dunekelinijeilipovrinenepravilnosti
kristalnestrukturesedijelena:

tokaste
linijske(dislokacije)
povrinske(granicezrnaiblokova)

Najvanijetokastenepravilnostisu:

Frenkelovdefekt
Schottkyevdefekt
primjesniatomi

Frenkelov defekt:Uodreenimuvjetimanekiatominaputajusvojosnovnipoloajipozicionirajusena
posebnimmjestimaukristalu.Prazninaukristalujevakancija,aatomsenazivaintersticijskiatom.

a)b)

Slika2.28.b)intersticijskiatomib)vakancija

Schottkyev defekt:Ukristalimasgustopakiranimatomimaintersticijskiatomineostajuunutarkristalne
struktureveizlazenapovrinukristala.Ukristaluostajusamovakancije.Naovajnainrasteobujamkristalai
smanjujesegustoa.DefektipoFrenkeluiSchottkyuimajuutjecajanamehanika,magnetska,toplinskaidruga
svojstvamaterijala.

35

2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura

Primjesni atomi:Najsuvremenijimmetodamaproiavanjamaterijalanemoesedobitimaterijalkojie
sadravatimanjeod10-9%primjesa,toznaidau1cm3ebiti1011atomaprimjesa.

Atomiprimjesamogubitirasporeeniuosnovnommaterijalunadvanaina,stvarajui:

supstitucijskevrsteslitine
intersticijskevrsteslitine

Slika2.29.Supstitucijaa)veegib)manjegatomaodatomaprimjeseodatomaosnovnogmaterijala

Uprvomsluajuatomiprimjesadolazenamjestakojazauzimajuatomiosnovnogmaterijala.Ovajtipspoja
obinonastajeizmeumaterijalakojiimajupriblinoistuveliinuatoma.Udrugomsluajuatomiprimjesa
dolazeizmeuatomaosnovnogmaterijala.Spojsejavljaizmeumaterijalarazliiteveliineatoma.

Samosupstitucijskevrsteslitinesemoguformiratiusvimodnosimadvijukomponenata.Zatojepotrebnoda
atomipolaznihkomponenatazadovoljavajusljedeapravila:

daserazlikujuudimenzijamamanjeod15%
daimajujednakukristalnustrukturu
dasenerazlikujuznaajnouelektronegativnosti
daimajuistuvalentnost

Primjeseimajuznaajnogutjecajanamehanike,kemijske,magnetske,elektrineosobinekrutihtijela.Npr.
istisilicijimaelektrinuotpornostreda2000m.Meutimuzkoncentracijuprimjesaod10-9%otpornostse
smanjujenaoko1m.

36

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti


3.1. Podjela vodljivih materijala
Vodljivimaterijalisemogupodijelitipremaviekriterija:

veliinielektrineprovodnosti
sastavu(istemetaleilegure)
poloajuuperiodnomsustavuelemenata(alkalniizemnoalkalni)
strukturielektronskogomotaa
boji(crniiobojani)
temperaturitaljenja(tekoilakotaljivi)
primjeni(vodii,elektrinikontakti,elektrode)

Premavrstinosilacanabojavodljivimaterijalisedijelena:

vodieprvogreda(metaliislitine)
vodiedrugogreda(elektroliti)

Kodvodiaprvogredaslobodnielektronisunosiocinaboja.Kodelektrolitaionisunosiocinaboja.
Vodiiprvogredaseuglavnomkoristeupolikristalnomstanju.Mehanikasvojstvaovihmaterijalasubitno
odreenamehanikomitermikomobradom.

Vodiiprvogredamogusepodijelitina:

metalevelikeelektrineprovodnosti
metalemaleelektrineprovodnosti
specijalnevodljivematerijale
otpornelegure

Metali velike elektrine provodnosti(bakar,aluminij,srebroizlato)imajunajmanjuelektrinuotpornost(


10-8m)izatosekoristezaizraduvodia.
Metali male elektrine provodnosti (nikal,eljezo,kositar,olovo,molibden,volfram,cink,itd.)imajuveu
elektrinuotpornost(10-7m)iposebneprimjeneuelektrotehnici.
Specijalni vodljivi materijalisuonikojisekoristeuizradielektrinihkontakata,termoelektrinihparova,
rastalnihosiguraa,nelinearnihotpornika,galvanskihelemenataiakumulatora.
Otporne legure (kantal,cekas,manganin,konstantan,itd.)odsvihvodiaimajunajveuelektrinuotpornost(
10-6m),zbogegasekoristezaizraduotpornikaigrijaa.

3.2. Svojstva vodljivih materijala


Osnovnasvojstvakojakarakterizirajuvodieprvogredazaprimjenuvoenjaelektrinestrujesu:

elektrinaprovodnost(otpornost)
temperaturnikoeficijentelektrineotpornosti
toplinskaprovodnost
mehanikaitehnolokasvojstva(obradivost)

Vodiidrugogreda,poluvodiikaoivodiiprvogredaukolikosekoristeudrugesvrhekarakterizirajusedrugim
svojstvima.

3.2.1. Elektrina provodnost


Prethodnosuobjanjenimehanizmivoenjastrujeuvodiimaprvogredapomoumetalneveze,slobodnih
elektronaienergijskihpojaseva.

37

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Koncentracijaslobodnihelektronauvodljivimmaterijalimapriblinojejednakakoncentracijiatoma(1028m-3)
inijeovisnaotemperaturi.
Bezelektrinogpoljaelektronisegibajukaotino.

Uzdjelovanjeelektrinogpoljaelektronisegibajuusmjereno.Srednjabrzinaelektronavsrje:
!
"!
v sr = E
q
=
me
gdjeje:

Eelektrinopolje
-pokretljivostelektrona
qapsolutnavrijednostnabojaelektrona
-vrijemeivotaelektrona
memasaelektrona

GustoaelektrinestrujeJ jednakaje:
"!
!
J = n q v sr

Gdjejenkoncentracijaslobodnihelektrona.Ovajizrazvrijediusluajukadakoncentracijaelektronainjihova
pokretljivostneovisiojakostivanjskogelektrinogpolja.Slijedidaje:
"!
"!
"!
J = nq E = E
gdjeje elektrina provodnost.Dakle,kodmaterijalakodkojihsamoelektronisudjelujuuvoenjustruje:

= nq
Elektrina otpornost jerecipronavrijednostelektrineprovodnosti:

1
nq

Temperaturnaovisnostelektrineotpornostiodreenajeovisnoupokretljivostielektronaotemperaturi.

3.2.2. Temperaturni koeficijent elektrine otpornosti


Uidealnomkristalupriapsolutnojnulielektronibisegibalibezsudaraskristalnomreetkom.Urealnom
kristalupostojetemperaturnevibracijeatomaiutjecajioniziranihatomaprimjesa.Ukupnaelektrinaotpornost
jednakajezbrojuelektrineotpornostiuslijedsudarasatomimareetkeatielektrineotpornostiuslijed
sudarasionimaprimjesapr:

= at + pr
Vibracijeatomasutemperaturnoovisne,tesutemperaturnoovisniisudarielektronasatomima.Sudaranje
elektronasionimaprimjesaneovisiotemperaturi.Dakle,temperaturnaovisnostjeodreenasamo
ovisnouatotemperaturi.Priniimtemperaturamapokretljivostelektronaumetalimauslijedsudaras
kristalnomreetkomje:

at

1
T5

Slijedizaelektrinuotpornostnaniimtemperaturama:

at = B T 5

38

3.2. Svojstva vodljivih materijala

gdjejeBkonstantamaterijala.

Priviimtemperaturamapokretljivostelektronaumetalimauslijedsudaraskristalnomreetkomje:

at

1
T

Slijedizaelektrinuotpornostnaviimtemperaturama:

at = A T
gdjejeAkonstantamaterijala.

Priviimtemperaturamasudaranjeelektronauslijedtoplinskevibracijereetkejejaeizraenoivrijedi:

= at + pr at = A T
Priniimtemperaturama(<100K)je:

= B T 5 + pr
ZaT0,BT50,paje:

= pr
Elektrinaotpornostmetalanatemperaturamabliskimapsolutnojnulijestalna(zaostalailirezidualna
otpornost).Naslicijeprikazanaovisnostelektrineotpornostimetalaotemperaturi.Natemperaturitaljenja
materijalaovisnostodstupaodlinearne.Kodmetalakodkojihnaovimtemperaturamarasteobujampoveava
seotpornost(npr.iva).Kodmetalakodkojihsesmanjujeobujamsmanjujeseielektrinaotpornost(npr.
bizmut).Metalutekuemstanjugubiosnovnekarakteristikekristala.

Slika3.1.Ovisnostelektrineotpornostimetalaotemperaturi[3]

Veliinakojaopisujeovisnostelektrineotpornostiotemperaturizovesetemperaturni koeficijent elektrine


otpornosti :

1 d

dT

Temperaturnikoeficijentpriniimtemperaturamajakoovisiotemperaturi,apriviimtemperaturamajeskoro
konstantan.

39

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Temperaturnikoeficijentmoebitipozitivaninegativan.Kodmetalaje>0.Kodnekihleguraje<0. 21

3.2.3. Elektrina otpornost i temperaturni koeficijent kod metalnih legura


Teorijskiieksperimentalnojeutvrenodasedodavanjemprimjesametalupoveavanjegovaelektrina
otpornostakiusluajukadaprimjesnimaterijalimamanjuelektrinuotpornostodmetalakojemsedodaje
(npr.dodajuibakrusrebrorasteotpornost).

Slika3.2.Utjecajprimjesanaelektrinuotpornostbakra[3]

Ikodlegurakoncentracijaslobodnihelektronaneovisiotemperaturitj.temperaturnaovisnostelektrine
otpornostidolaziodtemperaturneovisnostipokretljivosti.

Leguremoguimatineureenirasporedatomaiatomisastavnihkomponenatalegureobinoserazlikujuu
dimenzijama.

Utvrenojedajeovisnostpokretljivostielektronaotemperaturikodveineleguraslinaovisnosti
pokretljivostikodistihmetala.

Spoveanjemtemperaturepokretljivostsesmanjuje,tj.rasteelektrinaotpornost(iznimkajemanganin).
Meutim,kodlegurajetemperaturnikoeficijentotpornostimanjinegokodistihmetala

Bitnaosobinajedajepriistojtemperaturiotpornostlegureveaodotpornostisastavnihkomponenata:

Cu=0,017241m
Ni=0,06817241m
---------------------------------
50%Cu+50%Ni=0,52m

Iznavedenihrazloga,legurenalazeirokuprimjenuuizradiianih,slojnihipromjenljivihotpornika.

Elektrinaotpornostidrugekarakteristikeoviseotomedalijeleguravrstirastvor,kemijskispojilimehanika
smjesa.

Elektrinaotpornostimamaksimumkoddvokomponentnihvrstihrastvorakadsuobjekomponenteoko50%
at.Kodkemijskihspojevaureenoststrukturejeveanegousluajuvrstograstvora.Zatojeimanja
elektrinaotpornost.Promjeneotpornostiobjanjavajusezamjenommetalnihvezaskovalentnomiliionskom
vezom.

21

Primjenaovisnostielektrineotpornostimetalaotemperaturijekodotpornogtermometra(npr.mjereiotpornost
platinemjerisetemperatura).

40

3.2. Svojstva vodljivih materijala

Slika3.3.a)vrstirastvor;b)kemijskispoj;c)mehanikasmjesa

Kodmehanikesmjeseotpornostlegureovisiootpornostisvakekomponentekaoikoliinipojedinih
komponenatauleguri:

= 0 1 +
0
1 C

3
1 0

gdjesu:

0,1 elektrineotpornostikomponenata
C,1-C koliinedodane,odnosnoosnovnekomponente

Slika3.4.Ovisnostelektrineotpornostiitemperaturnogkoeficijentaotpornostiodsastavazametalnuleguru
CuiNi,a)vrstirastvordvametala,b)kemijskispojic)mehanikasmjesa[3]

3.2.4. Koeficijent toplinske provodnosti


Toplinaseprenosikrozvodljivematerijaleatomimakojivibrirajuokoravnotenogpoloajaislobodnim
elektronima.Koeficijent toplinske provodnosti je:

= at + el
Kodmetalajeel>>at,tejeel.

Kodistihmetala,privisokimtemperaturamakoeficijenttoplinskeprovodnostineovisiotemperaturi.

Priniimtemperaturamakoeficijentjeproporcionalans1/T2,aprivrloniskimtemperaturama(blizu0K)
koeficijentjeproporcionalansT.

41

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Koeficijenttoplinskeprovodnostikodlegurajemanjinegokodsastavnihkomponenata(kodleguraat).

Izmeukoeficijentatoplinskeprovodnostiielektrineprovodnostipostojiveza.

Metalisveomelektrinomprovodnostiimajuivei.

PotrebnojeuoitikonstantanodnosL=/( T) kojisezoveLorencov broj (Widermann Franzov zakon).

Slika3.5.Ovisnostkoeficijentatoplinskeprovodnostibakraotemperaturi[3]

3.2.5. Utjecaj mehanikih naprezanja i toplinske obrade na elektrinu otpornost metala i


legura
Mehanikanaprezanjaumetaludovodedopromjeneelektrineotpornosti.Nainpromjeneovisiovrsti
naprezanja.

Priravnomjernomelastinomsabijanjumetalaotpornostsesmanjuje(volframreagirasuprotno).Atomise
meusobnopribliavajuismanjujeserasutostelektrona.Prielastinomistezanjuisavijanjurazmakizmeu
atomairasutostelektronasepoveavatodovodidopoveanjaelektrineotpornosti.

Plastinadeformacijametalaileguratakoeruzrokujepoveanjeotpornosti.

Uslijedtoplinskeobrademetala(kaljenja),deformirasekristalnareetkairasteotpornost.

Slika3.6.Ovisnostelektrineotpornostibakraotemperaturiarenja(vrijemearenjaje1sat)[3]

3.3. Metali velike elektrine provodnosti i njihove legure


Primjenametalavelikeelektrineprovodnostiuelektroenergeticijezaizraduicaizoliranihvodiaikabela,kao
izranihvodova.Primjenauelektronicijezaizraduvodljivihvezauoblikuicaitankihslojeva.

42

3.4. Bakar i legure bakra

Slijeditablicasusporednimkarakteristikamanajvanijihelektrinihitoplinskihsvojstavametalakojisekoriste
zaizraduvodia;bakra,aluminija,srebra,zlata,eljeza.

Unastavkuesedetaljnijeopisatisvekarateristkenavedenihmetalakojesuznaajnezanjihovuprimjenukao
vodiaelektrinestruje.
Metal

elek. otpor.
(mm2/m)

temp. koef. otpor.


(1/K)

elek. provod.
6
(10 S/m)

topl. provod.
(W/mK)

srebro

0,0162

0,0036

61,5

453

bakar

0,0169

0,0040

58,2

385

zlato

0,0240

0,0037

40,9

312

aluminij

0,0262

0,0042

35,5

209

eljezo

0,0971

0,0057

10,3

80,2

Tablica3.1:Osnovnekarakteristikemetalavelikeelektrineprovodnosti(eljezo,iakonespadau
metalevelikeelektrineprovodnosti,jedodanozbogusporedbe)

3.4. Bakar i legure bakra


3.4.1. Bakar
Elementarnaelijailiosnovnistrukturnielementkristalabakrajepovrinskicentriranakubinaslagalina,gdje
svakomvoruodgovarapojedanatom.

Slika3.7.Elementarnaelijabakra
Bakar,Cu,jemetalsjajnecrvenkasteboje.Uprirodisenalaziu
spojevima:

halkopirit(CuFeS2)(oko80%svjets.proizv.)
halkantit(CuSO45H2O)
brohantit(Cu4(SO4)(OH)4)
halkozin(Cu2S)
kovelin(CuS)
kuprit(Cu2O)

Procesdobivanjabakradijelisenadvijefaze:

dobivanjesirovogbakra
proiavanjesirovogbakra

Proizvodnjabakrapolaziarenjemrudedabisedobiokoncentratrude.
Nakontogaseobavljaredukcijaugljikadabisedobiobakrenikamen.

43

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Preradombakrenogkamenadobivasesirovibakar.
Proiavanjeseobavljataljenjemilielektrolizom.Ovisnoonainudobivanjarazlikujusedvijevrsterafiniranog
bakra:

piro-metalurkirafiniranibakar
elektro-metalurkirafiniranibakar

Osnovnafizikalnaitehnolokasvojstvabakradanasuusljedeojtablici.

Svojstva
specifinamasa
atomskateina
rednibroj
elektrinaprovodnost
temperaturnikoeficijentistezanja
talite
vrelite
toplinskavodljivost
toplinataljenja
temperaturnikoeficijentotpora

8,9kg/dm3
63,57
29
5659Sm/mm2
17106/K
10830C
23000C
401W/Km
211,5kWs/kg
43103/K

Tablica3.2.Osnovnasvojstvabakra
Elektrina provodnost: Poslijesrebrabakarjenajboljivodielektrinestruje.Bakarjeidobarvoditopline.

Elektrinaprovodnostovisiopostotkuprimjesaineistoa,teougnjeenostiistupnjurekristaliziranja.

KisikunutarbakrenogoksidulaCu2O(0,02-0,04%)povoljnodjelujenavodljivostjernasebeveedruge
primjese.Veekoliinekisikasutetne.DasedobijeCubezkisikapritaljenjukatodnogbakrataliseuatmosferi
CO2.

Elektrolitskibakarjenajiibakar,normomjedefiniranavodljivostod58Sm/mm2kao100%vodljivost.

Utjecaj primjesa na elektrinu otpornost bakra:

Cd,Zn,Agimajumaliutjecajnaelektrinuotpornost
Ni,Sn,Alimajusrednjiutjecajnaelektrinuotpornost
Be,Cr,As,Si,Co,Fe,Pimajuvelikiutjecajnaelektrinuotpornost

Slika3.8.Utjecajprimjesanaelektrinuotpornostbakra[3]

44

3.4. Bakar i legure bakra

Tehnoloka i mehanika svojstva: Bakarjerelativnotvrdmetalanjegovasetvrdoamoepoveatiarenjem,


deformacijomililegiranjem.Bakarjegnjeivuhladnomiuvruemstanju,tesedobrovalja,kuje,prea,
istiskujeiizvlaiutankeice(nijezaljevanje).Dobroselegira.Visokaplastinostbakraomoguavaizvlaenje
bakranahladnouvrlotankeiceilivaljanjemutankelistove.Slabijeseobraujepostupcimaukojimaseskida
strugotina(lijepisezaalat).Dobrosespajalemljenjem(kositrenimmekimitvrdim,mjednimisrebrenim
lemovimakaoiistimsrebrom)izavarivanjem(neelektrootpornim,veelektrolunimiplinskim)
Urastaljenomstanjubakarupijaplinove:O2,H2,N2,CO,CO2,SO2,vodenuparuitd.,kojeprihlaenjuotputa
paostajeupljikav.Zatobakarnijezaljevanje.

Kemijska svojstva:Bakarnazrakuoksidiraiprekrivasezelenkastimplatemkojigatitioddaljeoksidacijepa
njegovaotpornostnakorozijuzadovoljava.Oksidiranjeseubrzavapriviimtemperaturama(iznad4000C).
ReagirasasumporomtvoreimodrugalicuCuSO4kojaseljutispovrinepasekorozijanastavlja(kadase
prekrivagumomtrebagapokositriti).

Tekstura: Veliinaprimarnogzrnabakra,njegovausmjerenostirazmjetajneistoanazivaseteksturombakra.
Razlikujuselijevana,gnjeenaiarenatekstura,kojesemoguprevoditijednaudrugu.

Slobodnomkristalizacijomodrastaljenogbakranastajelijevanatekstura.Primarnazrnaistogbakranastajuna
mnogomjesta.Bakarsenatimmjestimaslaeuplonocentriranekubineslagaline.Usvakomzrnuklizni
pravciiravnineimajuposebneorijentacije.Primarnazrnasuograenamjeavinomkristaliabakraibakrenog
oksidulaidrugihneistoatoslabivezuizmeuprimarnihzrna.

Slika3.9.Teksturebakra[12]

Osobitostlijevaneteksturejekrupnoineorijentiranozrno,obavijenositnimkristalimaCuiCu2Osprekidnom
vrstoomod200N/m2.Rastezljivostjepriblino15%.Lijevanateksturasehladnimgnjeenjemprevodiu
sitnu,usmjerenugnjeenuteksturuilitoplimgnjeenjemuarenuteksturu.

GnjeenateksturaimasitnoiusmjerenozrnosizdvojenimCu20.Zbogtogasuvrstoaitvrdoapoveane,a
vodljivostsmanjena.Zbogmanjegzrnarastezljivostjeminimalna.

arenjemna200-5000Cteksturaseprevodiuarenuilipregrijavanjemulijevanuteksturu.arenatekstura
gubiusmjerenostzrnakojepostajeosrednjeveliine.Cu2O jeidaljeizdvojen.Ovateksturaomoguavanajbolji
odnosvodljivostiirastezljivosti,avrstoaitvrdoasesmanjuju.

Vodikova bolest bakra: Akobakarpritemperaturiveojod5000CdoeudodirsH2iCOdolazidoove


bolesti.KakobakarupijaoveplinoveonidolazeudodirskisikomizCu20.VodiksespajauvodenuparuH20,a
COprelaziuCO2.Dobivajusetroatomskemolekulekojenemoguiscuritiizbakraveekspandirajuislabe
vezeizmeuesticabakra.Bakarpuca,kaodajeistrunuo.

45

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Ovasepojavajavljapriplinskom(acetilenskom)zavarivanju,jeruacetilenuimaiH2iCO2,zatobakartrebabiti
toistijitojetanji,azavarivatitrebastoviekisikakaobiH2iCOboljeizgarali.

Utjecaj temperature na osobine bakra: Ovisnostelektrineotpornostiodtemperatureiovisnostkoeficijenta


linearnogirenjabakraodtemperatureprikazanesunasljedeimslikama.

a)

b)

Slika3.10.a)Ovisnostelektrineotpornostibakraodtemperature,b)ovisnostkoeficijenta
linearnogirenjabakraodtemperature[6]

Jednaodklasifikacijabakrajenamekiitvrdibakar.Sobziromnaprekidnuvrstoubakarsedijelina:

ekstrameki E-CuF20
meki
E-CuF25
polutvrdi
E-CuF30
tvrdi
E-CuF37
ekstratvrdi E-CuF45

Mekevrstebakrasekoristegdjesetraiveapodatnostielektrinavodljivost,atvrdegdjejevanijavrstoa,
tvrdoaitd.

Poluproizvodi i proizvodi bakra: Dobratehnolokasvojstvabakraiskoritavajuseuproizvodnjipoluproizvoda:


ica,limova,profila,cijevi,folija.

0
Odvaljkastihilikvadratnihblokovatoplimvaljanjemna750-850 Cdobivajuseokrugliprofili(idrugi)promjera
12,10ili8mm.Slojbakrenogoksidaodstranjujeseslabomotopinomsumpornekiseline.Daljesebakarizvlaiu
hladnomstanjusvedovrlotankihicauzsmanjivanjepresjekadopriblino35%prisvakomizvlaenju.Matrice
suodtvrdogelikailikarbida,azapromjereispod1mmoddijamanta.

Slika3.11.Valjanjebakrenihprofila

46

3.4. Bakar i legure bakra

Slika3.12.Izvlaenjebakrautankeice
Zbogvelikeugnjeenosti,takohladnovuenibakarjevrst(450480N/mm2),akodvrlotankihicaido600
N/mm2,tvrd,slaborastezljivislabijevodljiv.Radioputanja,takvaserobaaripriblinona2000Ciliveim
temperaturamakadseelidobitimekibakar.

Limovisedobivajuvaljanjemetvrtastihblokova,najprijeutoplom,aondapopotrebiiuhladnomstanju.

Folijesutankibakrenilistovidebljine0,010,15mmipovrinedo300x700mm2,adobivajusevaljanjem
paketalimovameusobnoodijeljenihuljemilimaudaseneslijepepodpritiskom.Cijevisedobivaju
istiskivanjemilivaljanjem.

Zbogvelikeelektrineprovodnosti,bakarsenajeekoristizaizraduvodiaelektrinestruje,tj.zaizradu
kabela,vodova,namotaelektrinihstrojevaitransformatora,dijelovaelektrinihaparataitd.Kaoilustracija
primjenebakrauelektrotehniciprikazanojenekolikovrstaproizvodaodbakra.

Slika3.13.Razliitiproizvodiipoluproizvodiodbakra

3.4.2. Legure bakra


Idealnobizavodiebiloupotrebljavalitehnikiistemetale(99,5do99,9%)najveeelektrineprovodnosti,ali
sezbogdvarazlogaodstupaodtogapravila:

tehnolokijenemogue,odnosnoveomajeskupodobitipotpunoistimetal
takavmetalnajeeneudovoljavaostalezahtjevekojisepostavljajunanjega(mehaniki,kemijska
postojanost,toplinskasvojstva,ekonominostitd.)

47

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Jednoodrjeenjasusmjesedobivenelegiranjemilimaterijalidobivenimetalurgijompraha(sinteriranje).
Legureseneupotrebljavajuzbogpoboljanjavodljivosti,jeronaobaveznopada,negozbognekihdrugih
razloga.Podpojmombakrenihlegurapodrazumijavajuselegureuijemsastavuprevladavasadrajbakra.
Bakrenelegureseklasificirajuprema:

nainudobijanja
namjeni
brojuglavnihdodanihelemenata
vrstiglavnihdodanihelemenata
Premavrstilavnihdodanihelemenatapostoje:
legure bez cinka.Sadrevieod60%Cuidodatneelementekaonpr.:Al,Sn,Pb,Ni,Mg,Si,itd.Ovelegure
nazivajusebronce.

legure s cinkom.OvelegureporedbakraicinkasadreidrugeelementekaotosuPb,Sn,Niidr.
Zajednikoimeovihlegurajemjedilimesing.

Bronce mogubitidvojne,trojneisloene.Zajednikakarakteristikasvihbroncijepoveanamehanikavrstoa
iveaelektrinaotpornostuodnosunabakar[11].

ZaizraduvodovauelektrodistribucijiizaTTvodovekoristesebroncekojesadredo97%bakrakojemse
dodajujedanilivieodovihelemenata:aluminij,kositar,nikal,olovo,silicijitd.

Naziviovihleguraseodreujupremaglavnimdodatnimelementima,npr.:

kositrenabronca
aluminijskabronca
niklenabronca
legurasasilicijem
legurasolovom
legurasolovomikositrom

Obinosekositrenabroncazovesamobronca.Kositrenabroncasadrido20%kositra(Sn).Dijelesena
gnjeiveilijevake.Gnjeivesuhomogenestrukture,alijevakeheterogenestrukture.Uelektrotehnicisevie
koristegnjeivekositrenebronce.Uzmanjekositra(7%),dodavanjemnetofosfora(0,1%)dobivasena
vrstoiielastinosti.

Aluminijskabroncasadrido14%aluminija.Takoerpostojeljevakeignjeive.Ljevakesevie
upotrebljavajuustrojarstvu.Aluminijskebroncesuotpornijeodkositrenihpremakoroziji,kiselinamaimorskoj
vodi.

Bronceskadmijemiberilijemimajuneznatnomanjuelektrinuprovodnostodbakra,aznatnoveumehaniku
(zateznu)vrstou.ilavostje3putaveaodbakra.Upotrebljavasezaizraduvodovazanapajanjetramvajai
vlakova.
Primjenabroncijezaizradukontakata,kolektorskihploica,draaetkica,kliznihkontakata,provodnih
stezaaitd.

Mjedjedvokomponentnaslitinabakra(najmanje50%)icinka(najvie44%).Poreddvokomponentnihpostoje
itrokomponentnelegure:

legurabakra(50%),cinka(44%)iolova(4%)
legurabakra,cinka,i7,5%nikla,mangana,eljeza,aluminija,silicija,kositra
legurabakra(vieod80%),cinkaikositra
legurabakra,cinkainikla(najmanje10%)

48

3.5. Aluminij i legure aluminija

Mjedseodlikujepoveanommehanikomvrstoomiveomelektrinomotpornouuodnosunabakar.
Zbogjakeotpornostipremakorozijimjedsekoristiuagresivnimatmosferamapoputmorske.Mjedjeotporna
nautjecajeorganskihspojeva,alijeosjetljivanakiselineiluine.

Mjednelegureseizraujuuoblikuipki,cijevi,icailimova.Uelektrotehnicisumjednelegurevodljivii
konstrukcijskimaterijal.

NajeajemjedCu63Znodkojeseizraujuinstalacijskidijelovi:grla,utikaa,rastalnihosiguraa,utikakih
kutija,montaneploiceitd.icaodmekemjediprimjenjujeseunekimsluajevimazanamatanjeelektrinih
strojeva(pomonafazajednofaznihmotora).

Slika3.14.Razliitiproizvodiipoluproizvodiodmjedi
Utablicijedankemijskisastav,fizike,toplinskeielektrineosobinenekolikobakrenihlegurascinkom.

Vrsta
legure

Osnovnielementi(%)
CuSnPbZn

Gustoa
(mg/m3)

CuZn10

89-91 ostalo

8,8

1050

155

CuZn30

68,5-71,5ostalo

8,55

938

10

109

0,071

CuZn38Pb1

59-63 0,5-1,5ostalo

8,4

890

1,7

105

0,065

CuZn38Sn1

59-630,7-1,4ostalo

8,4

906

24

99

0,069

Temp.
taljenja
(0C)

Temp.
koef.elek.
otpor.
104(K-1)

Koef.
topl.
vodljiv.
(Wm-1K-1)

Elek.
0tpor.
X10-6
(m)

Tablica3.3.Osnovnekarakteristikebakrenihlegurascinkom

3.5. Aluminij i legure aluminija


3.5.1. Aluminij
Elementarnaelijakristalaaluminijajeplonocentriranakubinaslagalina,gdjesvakomvoruodgovarapo
jedanatom.

49

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Slika3.15.Elementarnaelijaaluminija

Aluminij,Al,jemetalsrebreno-bijeleboje.Spadaulakemetale.
Uzemljinojkoriimagaoko7,5%uviduruda:

boksita(oko50%),
alumita,
nefelina,
koalina,
temineralafeldspata,liskunaitd.

Zanjegovuproizvodnjupotrebnajeelektrinaenergija.Za1kgistogaluminijapotrebnojeoko20kWh
elektrineenergije.Strujeuureajimazaelektrolizudoseui150kA.

Slika3.16.Postrojenjezaelektrolizualuminija
Procesdobivanjaaluminijadijelisenadvijefaze:

dobivanjeglinice(aluminijevoksidAl2O3)
elektrolizaaluminija

Pretaljivanjeublokovezapreanjeiliformatezavaljanje.

Dobrasvojstvaaluminijakaovodljivogmaterijalasu:

visokaelektrinaprovodnost
visokatoplinskaprovodnost
malaspecifinamasa
dobratehnolokaimehanikasvojstva
dobrakemijskapostojanost
otpornostnaelektriniluk

50

3.5. Aluminij i legure aluminija

Osnovna svojstva aluminija danasuusljedeojtablici.


Svojstva
specifinamasa
atomskateina
rednibroj
elektrinaprovodnost
temperaturnikoeficijentistezanja
talite
vrelite
toplinskavodljivost
toplinataljenja
temperaturnikoeficijentotpora

2,7kg/dm3
26,98
13
34,838Sm/mm2
2410-6/K
6570C
22700C
209,3W/Km
396kWs/kg
4,210-3/K

Tablica3.4.Osnovnasvojstvaaluminija

Usporedba Al Cu:

Aluminijje3,5putalakiodbakra.
Vodljivostaluminijaje1,6putamanjaodvodljivostibakra(aluminijskivodisteduineiukupnogotporaima1,6
putaveipresjeknegobakar).
Aluminijjeznatnomanjevrstoeodbakra.Zarazlikuodbakra,elektrinaprovodnostaluminijamanjeovisio
stupnjutvrdoe.
Iakojetemperaturataljenjaaluminijaniaodtemperaturetaljenjabakra,kodaluminijajepotrebnovie
energijejerimaveuspecifinutoplinuitoplinutaljenja.
Linearnikoeficijentistezanjajeveinegokodbakra.
Aluminijjepriblinodvaputajeftinijiodbakra.

Elektrina svojstva:Vodljivostaluminijanajvieovisionjegovojistoi.Uelektrotehnicijestandardiziran
aluminijistoe99,5%doksujeostatakispunjenprimjesama.

Utjecajprimjesajesljedei:

Ni,Si,Fe,Znimajumaliutjecajnaelektrinuprovodnost
Cu,Ag,Mgimajusrednjiutjecajnaelektrinuprovodnost
Ti,V,Mn,Crimajuvelikiutjecajnaelektrinuprovodnost

ZbogjakogutjecajaTi,V,Mn,CrzahtijevasedauE-Altihelemenataukupnonebudevieod0,03%.

Slika3.17.Utjecajprimjesanaelektrinuprovodnostaluminija[1]

Dozvoljenisadrajostalihprimjesa:

Si
0,1%
Cu
0,02%
Cu+Zn0,09%

51

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Najveaistoakojasepostieupraksije99,99%.Tojerafinalkojisekoristizaoblogekondenzatora(takoer
kaofolijazaomatanjeprehrambenihartikala-Aljepotpunoneotrovan).

Kemijska svojstva: Aluminijjeotporanpremakorozijijerseprekrivatankomopnomoksidanapoetku


oksidacije(Al2O3).Ovajslojpredstavljazatitnislojkojimoestvaratipotekoeprispajanjuvodova.Otporanje
nakiseline,alineinamorskuvodu.Spajanjealuminijaibakranijedoputenojerseuprisustvuvlagestvara
galvanskilanak,nastajeelektrokemijskakorozija,prikojojaluminijakaoanodenestaje.

Tehnoloka i mehanika svojstva: Aluminijjemekirastezljivmetal.Dobrosekujeivaljauhladnomstanju.


Moeseizvlaitiuvrlotankeiceilimovemaledebljinefolije.Loajerezljivostaluminja.

Zavarljivostjeslabazbogprisustvaoksidanapovrinialuminija.Koristeseplinski(zboglakeoksidacijemorase
izvoditiuatmosferiplemenitihplinova),elektroispecijalnipostupcizavarivanja.ZaotapanjeAl2O3(20500C)
koristeseposebnitopitelji.

Lemljivostjetakoerslabaizistograzloga.Prilikomlemljenjapotrebnojeuklonitioksid(mehaniki,
ultrauzvunoikemijski).ZalemljenjekoristeselakotopljivilemovinabaziSn,Zn,Cd,tetekotopljivilemovina
baziAl.

Lijepljenjeumjetnimsmolamajenajboljinainspajanja.

vrstoaaluminijajemalaiovisioistoialuminija.tojeveaistoa,manjajevrstoa.Premavrstoi
klasificiranjeupetvrsta.

Naziv

Oznaka

rafinal
meki
polutvrdi
tvrdi
ekstratvrdi

RAl
EAlF7
EAlF9
EAlF13
EAlF17

Prekid.
vrstoa
(N/mm2)
35-45
70-90
90-130
130-170
preko170

Tvrdoa po
Brinellu
(N/mm2)
150
280
350
preko350

Elek. provod.
ica
(Sm/mm2)
38
36
35,4
35,1
34,8

Elek. provod.
profili
(Sm/mm2)
38
35,4
34,5
34,5
34,2

Tablica3.5.Podjelaaluminijapovrstoiiosnovnasvojstva
Utjecaj temperature:

a)b)c)
Slika3.18.Ovisnostotemperaturi:a)koeficijentalinearnogirenja,b)toplinskogkapacitetaic)elektrine
otpornosti

Poluproizvodi i proizvodi aluminija: Elektrotehnikipoluproizvodiodaluminijasu:ice,profili,cijevi,trake,


limovi,folija.Ovipoluproizvodiseproizvodevaljanjemilipreanjem,odnosnoizvlaenjem.

52

3.5. Aluminij i legure aluminija

Primjenaaluminijauelektrotehnicijevelika.Aluminijzauzimavieprostoraodbakrazaistuvrijednost
vodljivostistogasenekoristizanamoteelektrinihstrojeva.Meutim,koristiseuprimjenamagdjejekritina
teinavodia(npr.instalacijeuzrakoplovima).
Kodnastajanjaelektrinoglukakodkratkogilizemnogspojanastajeodaluminijanevodljivimaterijal(glinica).

Aluminijzauzimaprvomjestouprimjenizazranevodove.Utusesvrhukoristialuminijskauadodtvrdo
vuenealuminijskeice(E-AlF17).

Zbognedovoljneprekidnevrstoealuminijaizraujuse
vodoviuoblikuuadiodaluminijskihipocinanihelinihica
(tzv.alu-e vodii). Tosuvodiiodkojihseuglavnom
izgraujudalekovodi.Akoiceimajujednakpromjer,njihovje
brojuuetuposlojevima;1+6+12+18+24itd.Ueseplete
izmjenino-jedanslojnajednu,adruginadrugustranu.

Mehanikavrstoajeodreenaelinomjezgrom.

Elektrinavodljivostseraunanaosnovuvodljivostialuminija
(do38Sm/mm2)bezvodljivostielika.Zbogmagnetiziranja
elinejezgre,kodizmjeninestruje,vodljivostsesmanjuje.
Slika3.19.Nadzemnialuminijskivodovi

Ugradnjikabelaupotrebljavasealuminijkaomaterijalzavodieizaplat(nulvodi).Potovodiinisuizloeni
mehanikimnaprezanjimakoristiseboljevodljiv,mekialuminijE-AlF7.Zapoveanusigurnostodkorozijekod
podzemnihkabelaoblaeseAl-platispodarmaturespecijalnimoblogamaizplastinemase.

Slika3.20.Kabeliodaluminija

Ugradnjielektrinihstrojevaaluminijseupotrebljavakaovodljiviikonstrukcijskimaterijal.Koristisezaizradu
kavezarotoraasinkronihmotora(iliakojepotrebanveiotporleguras2-12,5%silicija).Upotrebljavaseza
izradukuitamanjihmotora.

Aluminijseupotrebljavaumjerniminstrumentima.Limovi,folijeiianemreeodaluminjasekoristekao
elektrostatskioklopzazatituodsmetnji.Aluminijsekoristizaizradustatikihielektrolitskihkondenzatora.
Zakretnikondenzatoriszranimdielektrikom,trimeri,papirnikondenzatoriikondenzatorisdielektricimaiz
umjetnihfolijaimajuelektrodeodaluminijauoblikuploailitankihfolija.Unekimsluajevimasealuminij
naparinadielektrik.Aluminijsejokoristizaelektrodeuintegriranimkrugovima.

3.5.2. Legure aluminija


Podaluminijskimleguramapodrazumijevajuseoneukojimaprevladavaaluminijilionekojesluezaspajanje
aluminija[11].Mogusepodijelitiprema:
nainudobijanja
namjeni
brojuglavnihdodanihelemenata
vrstiglavnihdodanihelemenata
Premavrstiglavnihdodatnihelemenatapostoje:
leguresmanganom(Al-Mn)(otpornenakoroziju,loevrstoe)
leguresmagnezijem(Al-Mg)

53

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

leguresasilicijem(Al-Si)
leguresmanganomisilicijem(Al-Mn-Si)
leguresbakrom(Al-Cu)(dobraelektrinasvojstva)
leguresbakromimagnezijem(Al-Cu-Mg)
laguresbakromisilicijem(Al-Cu-Si)
legurescinkomimagnezijem(Al-Zn-Mg)

Najveuvanostimaaldreysasadrajem0,30,5%Mg,0,40,7%Sii0,20,3%Fe(oznakaE-AlMgSi).U
odnosunaistialuminijimapoveanumehanikuvrstou(prekidnavrstoa350N/mm2iistezanjeod6,5%)
imesepribliavavrijednostimazatvrdovuenibakar.
Dobramehanikasvojstvaovelegurepostiuseposebnomtermikomobradom.Koristisezagradnju
distribucijskihvodovasvelikimrasponomizaizradujakostrujnihsabirnica.Vodljivostaldreyajeoko31
Sm/mm2.

Silumin jelegurasasilicijem(2-12,5%Si)kojasekoristizaizradukavezarotoraasinkronihmotoraikuita
manjihizmjeninihmotora.Zaizradusloenihoblikakoristisetlanolijevanje.

Duraluminij -(3,5-5%Cu,0,5-0,8%Mg,0,5-0,8%Mn),primjenaustrojarstvu.

3.6. eljezo i elik kao vodii


Elektrina svojstva:eljezoielikslabisuvodiielektrinestruje.Elektrinaprovodnost:

istoeljezo8-10Sm/mm2
elik8-9Sm/mm2

Vodljivostsesmanjujespoveanjemugljika(estaneistoa).Kodelikanesmijegabitivieod0,1-0,15%.
Temperaturnikoeficijentelektrineotpornostije5710-4C-1.

Kodizmjeninestrujekrozeljezodolazidopojaveskinefekta(eljezojeiferomagnetskimaterijal).
Poveanemfrekvencijestrujasepotiskujenapovrinuvodiairasteotpornost.

Kemijska svojstva:eljezoieliksuneotporninakoroziju,tejepotrebnadodatnazatita.

Tehnoloka i mehanika svojstva:Prednosteljezaielikajevelikaprekidnavrstoa.

Primjena eljeza i elika kao vodljivih materijala:Kaovodljivimaterijalelikveevrstoeupotrebljavaseza


traniceelektrinihlokomotivaitramvajaizanjihovetokove,tekaojezgraalu-evodovegdjejeosobitovrst
1200-1500N/mm2.Koristesezasabirnice,vodoveskojimasemanjesnageprenosenamanjeudaljenosti,TT
vodove,bimetalnevodie.Niskesucijene.

Slika3.21.Specifinavodljivosttehnikihmaterijala

54

3.7. Vodii i oblici vodia

3.7. Vodii i oblici vodia


3.7.1. Vodii
Vodiuuemznaenjujekomponentastrujnogkrugakojapovezujesveostalekomponenteutomkrugus
zadaomdatoboljevodistruju(vodiizanamoteelektrinihstrojevaitransformatora,vodove,kabele,
spojnevodove,teinstalacijskivodii).
Akoimainekudrugufunkcijuiliakoseprilikomvoenjastrujejavljajujonekispecifiniiskoristiviefektionda
segovoriovodikojkomponentiuiremsmislu(kontakti,otpornici,poluvodikeaktivnekomponente,itd.).
Vodiiserazlikujupoobliku,presjeku,nainuizoliranja,namjeni...
ProizvodniprogramtvrtkeElka.
Energetski srednjenaponski kabeli za napone do 36 kV
Energetski i signalni kabeli do 1 kV
Telekomunikacijski kabeli
Telekomunikacijski xDSL kabeli
Svjetlovodni kabeli
Termoplastikom izolirani instalacijski kabeli
Vodovi i kabeli za eljeznika i trana vozila
Vodovi za zavarivanje
Gumom izolirani vodovi i kabeli
Brodski i offshore kabeli
elina uad
Nadzemni vodii
Instrumentacijski kabeli
Rudarski kabeli

3.7.2. Kriteriji odabira materijala za vodie


Primarnasvojstvomaterijalazaizraduvodiasu:
dobrovoenjestruje
odolijevanjeunutarnjimivanjskimnaprezanjima
dobratehnolokasvojstva(sposobnostoblikovanja,podatnostuprimjeni,dobrospajanjeuelektrinom
smislu)
Materijalizavodiesebirajusobziromnanekolikokriterija.Najvanijisu:
vrstastruje(istosmjerna,izmjeninaniskihilivisokihfrekvencija)
jakoststruje
visinanapona
mjestougradnje(unutariliizvanelektrinogproizvoda)
klimatskiuvjeti
dimanikarada(stalniilipovremenirad)
ekonominost

3.7.3. Oblici vodia


Razliitioblici,sposobnostnamatanja,neogranienaduljina.
ice,promjerado3mm,materijaliCuilegureCu;AlilegureAl;elikiiznimnoAg.

Profili,povrinapresjekado100mm2,materijaliCuilegureCu;AlilegureAl.

Trake,plosnate,debljine0,2do3mm,materijaliCu,Al.

55

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Folije,debljine0,04do0,2mm,materijaliCu,Al,Au,Ag,legureCu.Izraujusevaljanjemi
izvlaenjem.Upotreba:tiskaneploice,elektrodekondenzatora,...
uplji vodiizanamotevelikihsnaga.upljinesupravokutnihilizaobljenihrubova.
upljinesluezadodatnohlaenje.
MaterijalobaveznoCu.Izraujusevaljanjemiizvlaenjem.

Cijevi.MaterijaliCuilegureCu,AlilegureAl.
Izraujusevaljanjemiizvlaenjem.
Upotrebazaspojnevodove,krutevalovode.

ipkeokrugle,presjeka>100mm2,materijaliCuilegureCu,AlilegureAl.

ipkepravokutne,presjeka>100mm2,materijaliCuilegureCu,AlilegureAl.

ipkeviekutne,presjeka>100mm2,materijaliCuilegureCu,AlilegureAl.

Bimetalni (sloeni) vodii:

Openito,ovivodiiimajuelinujezgruokokojejevrsta,kontinuiranabakrenaprevlaka.Vodljivostimjeoko
20Sm/mm2.

Mogusedobitivruimpostupkomilihladnimelektrolitskimputem.Privruempostupkuelinisetrupac
stavljaukalupukojemseslobodniprostorispunirastaljenimbakrom.Nakontogaseblokpreraujevaljanjemi
izvlaenjem.Izmeubakraielikajevrstavezaalinijejednolinabakrenaprevlaka.Prekidnavrstoajeod
550700N/mm2.

Hladnielektrolitskipostupaksesvodinapobakrivanjeelika.Jednolinaprevlakaalivezaizmeubakraielika
nijedobra.

Bimetalnivodiiseprimjenjujuzaprijenoselektrineenergije,sabirniceitd.

Obloeni vodii (platirani)


Materijali:kaoosnovaCu,Al,

kaopokrovniAg,Au,Sn,Cr,Ni

Matrini vodii (supravodii)


Materijali:kaoosnovaCu

kaovodljivakomponentaNbZr,NbTi,Nb3Sn

Svrha:
poveanjeelektrinevodljivosti(CuokoFe)
poboljanjekontakta(pozlata)
poboljanjekemijskeotpornosti(pozlata,niklanje)
poboljanjelemljivosti(SnnaCu)
dekoracija

Upotreba:spojnivodovi,zranivodovi,krutivalovodi,vodljivielementi,supravodii.

Uad.Sveiceuuetuimajuistinazivnipromjer.Okosredinjeice,ovisnoopresjekuueta,nalazesejedanili
vieslojevaice.

Uesvieodjednogslojaseupredatakotakodasusjednislojeviimajusuprotansmjerpouenjastimda
vanjskislojimadesnismjer.Izraujusevaljanjemiizvlaenjem,tenakontogaupredanjem.Upotrebaza:
spojnevodove,zranevodove,kabele.

56

3.8. Svjetlovodni kabeli

Slika3.22.Vodiiuoblikuuadi

3.8. Svjetlovodni kabeli


Tosuposebnioblicisloenihvodia,gdjeaktivnufunkcijuvodiapreuzimastakloiliprozirnaplastika,kojejepo
svojimsvojstvimaizolacijskimaterijal.Signalseprenosikaosvjetlostvoenatotalnomrefleksijom.Nosilacje
visokofrekvencijskisignal,frekvencije1013do1015Hz.

Slika3.23.Razliitioblicisvjetlovodnihkabela

Okoaktivneniti,kojajeodprozirnogstakla,najeesilicijskostaklovrlovelikeistoeiprecizneizrade,nalazi
seplastiniomotazazatituodkemijskihimehanikihoteenja,tezasprjeavanjepresluavanjasostalim
valovodima.Usredinijemetalnailinemetalnaicakaonosilacmehanikihsvojstava.

Primjena:telekomunikacije,televizija,raunarstvo,industrijskaautomatizacija,zemaljskesatelitskestanice,
vojnaprimjena

Prednost:nemainterferencijesdrugimsustavima,visokofrekvencijskisignalimanjisugubici,mogumali
polumjersavijanja,podnosivisoketemperature,otporninakoroziju,malateina.

Nedostaci:osjetljivostnaionizacijskazraenja,relativnovisokacijenaizradeodreenaekstremnomistoom
materijalaitonouizradedimenzija,meusobnospajanjestaklenihvodiakaoispajanjevodias
modulatorima.

1.Nemetalnicentralnirasteretnielement
2.Petrolatnamasa
3.CjevicaPa,PBT,Pa/PBT
4.Tiksotropinamasa
5.Svjetlovodnavlakna
6.UnutranjiplatPEslijepljensaluminijskom
trakom(vlagonepropusnabarijera)
7.Armaturaodelinihpocinanihica
8.VanjskiplatPE

Slika3.24.Strukturasvjetlovodnihkabela

57

3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti

Kabeljenamijenjenzaugradnjuutelekomunikacijskemreepota,eljeznica,elektroprivredaiRTV.
Kabelsepolaedirektnouzemlju.Imaugraenuvodonepropusnubarijeru.Jezgrakabelapunjenaje
petrolatomkojisprijeavadifundiranjevlageujezgrokabelaiuzdunoirenjevode.
Brojsvjetlovodnihvlakanaje4,8,12,16,18,24,36,48.

3.9. Vodljivi slojevi i premazi na nevodljivim podlogama


Uuugrupuvodia,sproirenimmogunostima,spadajuvodljivislojeviivodljivipremazinanevodljivim
podlogama.Materijalizanevodljivupodlogusu:plastika,guma,staklo,poluvodi.
Sluekaospojnivodovi,alisemoguupotrijebitiikaodrugivodikielementi.

Vodljivi slojevi:Uosnovitojenanevodljivupodlogunanesenmetal,alitakodanebudeobuhvaenacijela
povrinanegosamoodreenidio.

Premadebljinimetalnogslojapostojedvijegrupevodljivihslojeva:

debelislojevi
tankislojevi

3.9.1. Vodljivi slojevi na nevodljivim podlogama


Debeli slojevisudebljinepreko5m.Nanosese:

lijepljenjemmetalnefolijenaizolacijskupodlogupomouljepila(vruipostupak)
reljefnimupreavanjem(hladnipostupak)
sinteriranjemprahanapodlogu
trcanjem rastaljenogmetalanapodlogu(obinokrozmasku)
elektrolitskimpostupkom

Semi-elektrolitski: najprijesepovrinakemijskiplatira(neelektrolitskiprevuemetalnimslojemmaledebljine),
azatimsediopovrineprevlaielektrolitskidokonanedebljine.
Potpunokemijski:eljenidioseneelektrolitskiplatira,azatimuranjauotopinu

Metali:kaozaprevlakenametale(Cu,Ni,Au,Ag,Sn,Sn/Pb,Sn/Ni,Rh)

Tanki slojevi (filmovi)sudebljineispod5.Nanosese:

Kemijskimprocesomnavruupodlogu(kemijskereakcijemetalneprainenapovrinuvruepodloge)

Tehnologijomnaparavanjauvakuumu(metalsegrijeuvakuumuisparavaikondenzirasenahladnu
podlogu.Ovisnoovrstigrijanjametala;otpornogrijanje,isparavanjemetalnogprahanagrijanojpodlozi,
elektronskimlaz.

Prskanjem(ionizacija).Hladnatehnologija,svodisenabombardiranjemetalaionima.Ioniziraniargon
(plemenitiplin)bombardiraVNkatodu(metal)iizbijaatomekojisetaloenapodlogukojajena
negativnompotencijalu.

Metali:Ag,Cu,Au,Al,Ta,Cr/Ni,Cr,Mo,Pt.

3.9.2. Vodljivi premazi na nevodljivim podlogama


Vodljivi premazinanevodljivimpodlogama(paste,kitovi,boje,tinte,lakovi).

Tosusmjesemetalainekognemetalnogmaterijala,kojesenanosenanevodljivupodlogu.Posastavusedijele
udvijegrupe:

58

3.9. Vodljivi slojevi i premazi na nevodljivim podlogama

Smolni premazi

Metalniprah(punilo)+tekuaumjetnamasa+(otapalo);nanoenje,azatimpeenje(100-2000C).

Metali:Ag,Cu,Au,Pt,Paladij,Rutenij.

Umjetnemase:Uglavnomepoksidnesmoleuoblikupaste,boje,tinte,lakova,kitova

Keramiki premazi (paste)

Metalniprah+stakleniilikeramikiprahsdodatkomumjetnemaseieventualnootapala.
Nanoenje,suenje,paljenje(300-10000C).Ostajemetalustaklenojmasi,asmolakojajesluilakao
tehnolokakomponentaizgori.

Metali:Ag,Cu,Au,Pt,Paladij,Rutenij

Umjetnemase:najeeepoksidnesmoleuoblikupaste

Nanoenjeovisiovrstiumjetnemaseigustoesmjese:lienje(premazivanje),trcanje,uranjanje,sitotisak

Upotreba:

elektrostatskazatita(tinjanjevisokonaponskivodljiviipoluvodljivilakovi)
spajanje,popravcivodljivihpovrina
prikljuakizvoda
vodljivolijepljenje
elektrode
kontaktnapovrina
povrinezaelektrolitskoplatiranje
raznevodljiveiotpornepetlje
uzemljenepovrine
lemnepovrine

59

60

4. Specijalni vodljivi materijali


4.1. Osnovne karakteristike specijalnih vodljivih materijala
4.1.1. Platina
Platina,Pt, jeplemenitimetal,sjajnesrebreno-bijeleboje.
Kristalnastrukturajeplonocentriranakubinareetka,gdje
svakomvoruodgovarapojedanatom.

Uprirodisepojavljujeobinokaopratiteljbakarnihinikalnih
ruda,iliualuvijalnimleitima.etvrtinasvihplatinskihmetala
otpadanaplatinu.

Slika4.1.Elementarnaelijaplatine
Elektrina svojstva:Imavelikuelektrinuitoplinskuprovodnost.

Kemijska svojstva:Otpornajenakiselineiluine,otopinesoli,organsketvariisumpor,neoksidira.Otpornaje
nasvekiselineosimzlatotopke 22.Platinasenazraku,nezatiena,moezagrijavatinabilokojutemperaturua
daneoksidira.

Tehnoloka i tehnika svojstvaplatinesudobra.


Platinskimetali(rutenij,rodij,paladij,osmij,iridij)suuprirodiredovitouzplatinuiimajuslinafizikalnai
kemijskasvojstva.Koristesekaokatalizatori,povrinskazatitadrugihmetalaikoristesezaizraduslitina.

Primjena:Upotrebljavasezaizraduaparaturaotpornihnakorozijuielektrinihkontakata.Katalizatorisuveliko
iinteresantnopodrujeprimjeneplatine.Skoroetvrtinaproizvodnjeplatinesetroinakatalizatore.

4.1.2. Srebro
Srebro,Ag, jeplemenitimetal,sjajnebijeleboje.Kristalna
strukturajeplonocentriranakubinareetka,gdjesvakom
voruodgovarapojedanatom.

Uprirodisejavljauelementarnomstanju,aliiuspojevima.
Najvanijarudasrebrajeargentit(Ag2S).Imagaiurudama
olova,cinkaibakra.Izrudasedobivatzv.cijanidnim
postupkom(elektrolizomseodvajaodbakra).

Slika4.2.Elementarnaelijasrebra

Elektrina svojstva:Imanajveuelektrinuitoplinskuprovodnost.Ovisnostelektrineotpornostio
temperaturiiprimjesamaprikazanajenaslikama.

Kemijska svojstva:Srebronazrakuneoksidira.Otpornojenadjelovanjekiselinanasobnojtemperaturi.
Osjetljivojenasumpornespojeveiprekrivasetankimslojemsrebrosulfida(Ag2S).

Tehnoloka i mehanika svojstva:istosrebrojedostameko.Zapoveanjevrstoedodajemusebakar.Moe


seizvlaitiuveomatankeiceifolije.Dobrosezavaruje(plinskimplamenom,elektrootpornimzavarivanjem)i
lemi(mehanikimlemilom).KaolemsekoristisrebrnilemsmaloZniCd.

Primjena:Koristisezafotokatode,srebro-cinkakumulatore,elektrinekontakte,legurezalemljenje,
metalizacijeizolacijskihmaterijalazaizraduoblogakondenzatora.
22

Zlatotopkailicarskavodajesmjesakoncentriraneduine(HNO3)ikloridne(HCl)kiselineuomjeru1:3.Zbogvrlojakog
oksidirajuegdjelovanjakoristisezaotapanjemetala(osimsrebraskojimtvorinetopljiviklorid).Nazivpotjeeoduporabe
zaotapanjeplemenitihmetalakaotosuzlatoiplatina.

61

4. Specijalni vodljivi materijali

a)

b)

Slika4.3.Ovisnostelektrineotpornosti:a)otemperaturiib)oprimjesama

4.1.3. Zlato
Zlato,Au, jeplemenitimetal,sjajneuteboje.Kristalna
strukturajeplonocentriranakubinareetka,gdjesvakom
voruodgovarapojedanatom.

Uprirodisejavljauelementarnomstanjuuoblikuzrnacaili
listiaukvarcnompijeskuilistijenama.Imagaiusulfidnim
rudamabakra,olovaieljeza.

Slika4.4.Elementarnaelijazlata

Elektrina svojstva:Imavelikuelektrinuitoplinskuprovodnost.

Kemijska svojstva:Otpornojenakorozijuiprizagrijavanju.Otpornojenadjelovanjekiselina,osimzlatotopke.

Tehnoloka i mehanika svojstva:Zlatojevrlomekmetal.Lakosekujeiizvlaiulistove(0,001mm).Dobrose


lemi.Lemiseplinski,elektrootpornimiliindukcijskimnainom.UpotrebljavajuseCuPlemovi,teAu,Sn,CuiAg
lemoviikloridzlata.

Primjena:Koristisezaelektrinekontakte,provodnedijelove,zatitneprevlake,elektrodefotootpornika,za
spajanjekomponenataintegriranihkrugovaitd.

4.1.4. Kositar
Kositar,Sn, jemetal,sjajnesrebreno-bijeleboje.Kositarimatri
kristalnemodifikacije.Naslicijeprostornocentrirana
tetragonskakristalnaslagalina.

Kositarima-Sndijamantskukristalnustrukturu,-Sn
tetragonskukristalnureetkui-Snrombinukristalnureetku.
Priprijelazuizustrukturupoveavamuseobujam(oko
25,6%)ipretvarauprah.

Slika4.5.Elementarnaelijakositra

Uprirodiserijetkojavljauistomstanju.Obinojeurudamakasiterit(SnO2)istanin(Cu2FeSnS4).Zbogniskog
talita(2310C)izdvajaseutekuemstanjuodprimjesa.Proiavanjekositraobavljaseelektrolizom.

Elektrina svojstva:-Snjepoluvodljivimaterijal,doksu-Sni-Snmetali.
Kemijska svojstva:Kositarjeotporanpremazrakuivodi.Takoerjepostojaninavlanomzrakuikoristiseza
prekrivanjeslabopostojanihmetala.Rastvaraseukloridnojkiseliniialkalnimhidroksidima.

62

4.1. Osnovne karakteristike specijalnih vodljivih materijala

Tehnoloka i mehanika svojstva:Kositarjeveomamekivrloduktilanmaterijal.Moesekovatiivaljatiu


tankelistiedebljineoko2,5m(staniol)iizvlaitiuvrlotankeice.

Primjena:Kositarulaziusastavbronciilegurazalemljenje.Tankefolije(6-8m)koristesezaizradunekih
tipovakondenzatora.Kositar-olovnefolije(20-40m)koristesezaoblogevieslojnihkondenzatora.Koristisei
zaizradunitirastalnihosiguraa.

4.1.5. Nikal
Nikal,Ni, jemetal,srebreno-bijeleboje.Kristalnastrukturaje
plonocentriranakubinareetka,gdjesvakomvoruodgovara
pojedanatom.

Nikalseuprirodijavljauelementarnomstanjuisastavnijedio
preko100minerala.Dobijasemetalurkimputem,aproiava
elektrolizom.

Slika4.6.Elementarnaelijanikla

Elektrina svojstva:Uusporedbisbakromilialuminijemnikalimamaluelektrinuprovodnost.Ovisnosti
elektrineotpornostiitemperaturnogkoeficijentaelektrineotpornosti,kaoiovisnostikoeficijentalinearnog
irenjaikoeficijentatoplinskeprovodnostiotemperaturiprikazanesunaslikama.

a)

b)

Slika4.7.a)Ovisnostelektrineotpornostiitemperaturnogkoeficijentaelektrineotpornostiib)ovisnost
koeficijentalinearnogirenjaikoeficijentatoplinskeprovodnostiotemperaturi[3]
Kemijska svojstva:Nikaljeveomaotporannakoroziju.Ublagimkiselinamanikalserastvara.Otporanjena
koncentriranuduinukiselinu.
Tehnoloka i mehanika svojstva:Nikaljerelativnotvrdmetal.Mehanikasvojstvaoviseotermikojobradi.U
hladnomstanjulakosemehanikiobrauje.Odniklasemoguizraditisloenioblici,razliitihdimenzija,
sposobnidapodnesuivelikanaprezanja.

Primjena:Uelektrotehnicisekoristinikaltoveeistoe99,5%.Koristisekaokomponentauvelikombroju
magnetskihivodljivihlegura.Takoersekoristizaelektrolitikopresvlaenjepredmetaodeljezaimesinga.
Primjenajeiuizradiotpornihgrijaa.

63

4. Specijalni vodljivi materijali

4.1.6. Volfram
Volframilitungsten, W, jemetalsiveboje.Kristalnastrukturaje
prostornocentriranakubinareetka,gdjesvakomvoru
odgovarapojedanatom.

Uprirodisevolframnejavljauelementarnomstanjuvesmou
spojevima,meukojimajenajpoznatijielit(CaWO4)i
volframita.Podpritiscima,sloenomtermikomobradomu
zatitnojatmosferivodika(danebidolodooksidacije),dobiva
semetalnivolfram.

Slika4.8.Elementarnaelijavolframa

Elektrina svojstva:Ovisnostelektrineotpornostiikoeficijentatoplinskeprovodnostiotemperaturiprikazane
sunaslici.

Slika4.9.Ovisnostelektrineotpornostiikoeficijentatoplinskeprovodnostiotemperaturi[3]
Kemijska svojstva:Volframjenazrakupostojan.Oksidiraprizagrijavanju.Rastvarasesamousmjesiduinei
fluorovodinekiseline.

Tehnoloka i mehanika svojstva:Volframjevrlotvrdmetal.Zbogzrnatestrukturejekrt,teselakolomi.


Mehanikomitermikomobradomdobijesevlaknastastrukturaipostajeelastian.Volfram jemetalsnajviim
talitem(33800C).Lemljenjevolframanijejednostavno.LemiseAu,Cu,Cu-Nilemovima.Prijelemljenja
najvanijejeienjevolframauotopiniduineikloridnekiseline(1:1),apotompranjeuvodiialkoholu.

Primjena:Osnovnaprimjenajezaarnenitiusijalicama,zaizraduelektrinihkontakata,termoparova,
elektrodezaargonskozavarivanje,antikatoderentgenskihcijevi,kaospojnimaterijaluintegriranimkrugovima,
zaizradumetalnihfilmovaitd.

4.1.7. Olovo
Olovo,Pb, jemetal,sjajneplaviasteboje.Kristalnastrukturaje
plonocentriranakubinareetka,gdjesvakomvoruodgovara
pojedanatom.

Uprirodiseolovorijetkojavljauelementarnomstanju.Najvie
gaimaurudamagalenitu(PbS)icerusitu(PbCO3).

Slika4.10.Elementarnaelijaolova

Elektrina svojstva:Olovojemetalsvisokomelektinomotpornou.Ovisnostelektrineotpornostio
temperaturiprikazanajenaslici.

64

4.2. Materijali za elektrine kontakte

Slika4.11.Ovisnostelektrineotpornostiotemperaturi
Kemijska svojstva:Olovoimavelikuantikorozivnusposobnost.Otpornojenadjelovanjevode,sumpornei
kloridnekiseline,arastvaraseuduinojioctenojkiselini.

Tehnoloka i mehanika svojstva:Olovojeveomamekmetal.Lakosetanjiulistoveiizvlaiuicu.Mehanike


osobineolovaznatnosepoboljavajupridodavanjumalihkoliinaantimona,eljeza,kadmija,bakra,kositrai
drugihmetala.Olovoinjegovispojevisuotrovni.

Primjena:Olovoinjegovelegureprimjenjujuseplatoveelektrinihkabela,zazatituodradioaktivnog
zraenja,zaolovneakumulatore,nitirastalnihosiguraa,uleguramazalemljenjeitd.

4.1.8. iva
iva,Hg, jejedinimetalutekuemstanjuprisobnojtemperaturi.Kristalnastrukturajeromboedarska,gdje
svakomvoruodgovarapojedanatom.ivasenalaziuprirodiuelementarnomstanju,uoblikusitnihkapiu
stijenama.Imajeiusastavupreko30minerala.

Najvanijarudajecinabarit(HgS).Izoverudedobivase
peenjemnazrakuikondenziranjemivinihparauhladnim
cijevima.

Slika4.12.Elementarnaelijaive

Elektrina svojstva:ivavodielektricitetitoplinu.Elektrinaotpornostiveje0,958m(200C),a
temperaturnikoeficijentotpornosti0,009K-1.Koeficijenttoplinskeprovodnostije7,9Wm-1K-1.ivaje
supravodljivimaterijal. 23

Kemijska svojstva:ivajepostojananazraku.Urazblaenimkiselinamasenerastvara.Rastvaraseu
koncentriranojduinojilisumpornojkiselini.ivajeotrovna.
Alkalni,zemnoalkalnimetali,mangan,aluminij,cink,kositar,olovo,kadmij,platina,zlatoisrebrorastvarajuseu
iviiformirajuivineleguremalgame.Uiviseslaborastvarajubakarinikal.

Primjena:ivasekoristilauivinimlampama,zarelejeitd.

23

Kamerlingh-Onnes1911.godinejemjeriootporive,ijujetemperaturupomoutekueghelija,odravaonanekoliko
stupnjevaiznadapsolutnenule:Zapaziojedasesmanjenjemtemperatureotporsmanjio,tedablizu4.2Knjezinotpor
naglopadananulu("iva je prela u novo stanje, koje se zbog svojih iznimnih elektrinih svojstava moe nazvati
supravodljivo stanje).Tootkriejemanifestacijaprvog,bitnog,svojstvasupravodia:hlaenjemispodnekeodreene
(kritine)temperatureTc,njihovelektriniotporjenula;strujakrozsupravodljivupetljuteebezvanjskerazlikepotencijala
ibezgubitakapraktikibeskonanodugo.

65

4. Specijalni vodljivi materijali

4.2. Materijali za elektrine kontakte


Elektrinikontaktisuelementiusklopnimaparatima.Sklapajustrujuilijeprenosesjednogprovodnog
elementanadrugog.Tosukonstrukcijskisklopovi,ukojimasekontaktiizmeupojedinihprovodnihelemenata
ostvarujupritiskanjemjednognadrugielement,pomoukontaktnihoprugailivijaka,spojnihdijelovas
navojemilinanekidruginain.

Elektrinikontaktimorajujasnorazdvajatiukljuenoiiskljuenostanjeibitipouzdani.Materijalikonstrukcija
morajuzadovoljavatipostavljenezahtjeve;elektrine,mehanike,kemijske,toplinske.

Akosedvacilindrasastaveiizmjeriotporizmeutoakaaibonebitiveinegotojeotporhomogenog
cilindrajednakeduljine.UkupniotporsesastojiodotporacilindraRCikontaktnogiliprijelaznogotporaRK.

Rab=RC+RK

Slika4.13.Uzdefinicijukontaktnogotpora

Zbognesavrenostikontakta,kontaktseostvarujesamounekolikododirnihtoakakontaktneplohe,tedolazi
doskretanjastrujnicaprematimuskimprolazima.

Slika4.14.Holmovkuglinmodel
Strujasekoncentriranamnogomanjipresjekvodia,toseoitujepoveanjemotporaidodatnim
zagrijavanjem.Ovopoveanjeotporajesamojedandioukupnogkontaktnogotpora,anazivaseprovlani
otpor Rp.

Drugidiokontaktnogotporauzrokujustranislojevikojisestvarajunakontaktnimplohama(neistoe,vlaga,
oksidacijaidr.),azoveseslojni otporRs(10-12m2)

Akosedvijepovrinepriblieonesepoetnododirujuunekolikomikrovrhova.akikodmalihsilapritisakna
timvrhovimamoebitivrlovisokpaseonideformirajuelastinoiplastinosvedoksilanakontaktene
dosegnepunuvrijednost.Kontaktnaploharaste,smanjujeseprovlaniotpor.

Slika4.15.Uzdefinicijuslojnogotpora

66

4.2. Materijali za elektrine kontakte

Kontaktnasilaovisiotvrdoimaterijalaiopresjekustvarnekontaktneplohe:

F = H Ar
gdjeje:

=konstanta(0,1...)
H=tvrdoamaterijala[N/m2]
Ar=stvarnakontaktnapovrina[m2]

Mehanizamprolazastrujekrozstraneslojevejesloeniovisiotomedaliseradiojednomolekularnimili
debljimslojevima.Kontaktisjednomolekularnimslojevimasukvazimetalni,jerseutjecajtihslojevakodjakih
strujamoezanemariti.Nesmetaniprolazstrujeseosnivanatunelskomefektu.Vetreislojmolekula
poveavaslojniotporzaoko100puta.Zaispravanradsklopnihaparatavanojedaimkontaktiupogonu
postignukvazimetalnidodir.

Slika4.16.Kontaktnapovrinasmjestiminimkvazimetalnimdodirom

Prematome,ukupankontaktniotporRKsesastojiodprovlaneislojnekomponente.Zatokastekvazimetalne
kontakteotporRKiznosi:

RK = RP + Rs
H

RP =
=
2 F
2a

H
=
Rs =
F a 2
RK = RP + Rs =

2a

a 2

gdjeje:

-elektrinaotpornost[ m]
-slojnaotpornost[m2]
F-kontaktnasila[N]
a-polumjerdodirnepovrine[m]

Kodslabihpritisaka(slabestruje)prevladavaslojniotporRs,akodjakihpritisaka(jakestruje)prevladava
provlaniotporRP.

Bezobziranamoguerazlikeuizvedbi,odelektrinogkontaktasetrai:

dobraelektrinavodljivost(malikontaktniotpor)
dobratoplinskavodljivost
mehanikaotpornost
kemijskaotpornost
otpornostnavisoketemperature

67

4. Specijalni vodljivi materijali

Kojiodnavedenihzahtjevajeposebnovaanodreujesenaosnovu:

brzineiuestalostisklapanja
pritiskaizmeulamelakontakta
trajanjaradakontaktapodoptereenjem
vrsteiiznosastruje
visinenapona
snagekojasesklapa
karakterustrujnogkruga

4.2.1. Podjela elektrinih kontakata


Osnovnitipovielektrinihkontakatasu:

A)Kontaktikojiuklapajuiisklapajustrujnekrugoveupravilubezelektrinogoptereenja.Dijelesena:

utine
spojnice(vijani)

B)Kontaktikojiuklapajuiisklapajustrujnekrugovepodelektrinimoptereenjem.Dijeleseprema:

a)izvedbi:tlani,klizni,kotrljajui.
b)mjestuprimjene:kuneinstalacije,razvodnemree,industrija,vua,rudniciitd.

Slika4.17.Tlanikontakti

Slika4.18.Razliiteizvedbespojnica

Slika4.19.Kliznikontakti

68

4.2. Materijali za elektrine kontakte

c) nazivnomnaponu:
niskonaponski(Un<1kVodnosno1,2kV=)
visokonaponski(Un>1kVodnosno1,2kV=)
srednjevisoki(3do35kV)
visoki(35do400kV)
vrlovisoki(400kV)

d)namjeni:
rastavljai otvarajuupraznomhodu
Sklopke
sklapajunormalnipogon
prekidai
prekidajukratkotrajnostrujekratkogspoja
pokretai
kodpokretanjamotora,ogranienjestruje
regulatori
regulirajuodreenuveliinu
osigurai
prekidajukododreenihveliina
odvodniciprenapona
releji
mjere,tesklapaju
(mogubitiautomatskiineautomatski)

e)intenzitetuoptereenjanakontakte:zamalaoptereenja,zasrednjaoptereenja(do20Ai600V)iza
velikaoptereenja(>20A).

Kodkontakatazamalaoptereenjajekarakteristinodasenanjimanestvarajuoksidniisulfidnispojevikoji
poveavajuotpornost.Radebezelektrinoglukaismalimpritiscima.Kontaktizamalaoptereenjasu:
vremenskireleji,mjernipreklopnici,preciznikontaktiuinstrumentima.

Kodsrednjihoptereenjamogujelukitroenjeuzpoveanjetemperature.Znaajnijeprimjenesuza
optereenetelefonskeitelegrafskereleje.

Kodvelikihoptereenjasuvelikipritisciiobavezanluk.Elektrinilukprobijasveneistoepakemijskasvojstva
nisuodznaaja.Postojeizvedbekojeradeuuljuilivakuumu.

f)obliku:

a)

b)

c)

Slika4.20.Razliitioblicikontakataza:a)malaoptereenja,c)srednjaoptereenjaic)velikaoptereenja[1]

Znatanutjecajnakvalitetkontakataimaoblikkontaktnihkrajevaipritisakizmeunjih.

4.2.2. Izbor materijala za elektrine kontakte


Uovisnostiodjakostistrujepostojeuglavnomdvijevrstekvarova;korozijaierozijakontakta.Poderozijomse
podrazumijevarasprenjematerijalakontakta.Dolaziidoprijelazamaterijalasjednognadrugikontakt.Prijako
velikimstrujamamoedoiidozavarivanjakontakata.

69

4. Specijalni vodljivi materijali

Materijalizaelektrinekontaktesebirajunaosnovi:

zadanihpogonskihuvjeta(vrsta,funkcija,vrstaoptereenja,okolina,primjena)
tehnikihzahtjeva(elektriki,toplinski,mehaniki,kemijski,tehnoloki)
potrebnihfizikalnihsvojstava(elektrinavodljivost,toplinskavodljivost,tvrdoa,svojstvamikrosloja,
rekuperacija)

Koristesematerijali:

malogkontaktnogotpora
dobretoplinskevodljivosti
otporninadjelovanjeluka
tekozavarivi
svisokomtemperaturomtaljenja
smalimnagaranjem

Najjednostavnijejekodutinihkontakta,kojiukapajubezstruje.Znatnosloenijejekodtlanihikliznih
kontaktakodkojihsvakavrstaoptereenjanosisvojeprobleme:

odminimalnihdomaksimalnihelektrinihnaprezanja
odminimalnihdomaksimalnihmehanikihnaprezanja
odminimalnihdomaksimalnihtoplinskihnaprezanja

4.2.3. Metalni materijali za elektrine kontakte


Kontaktnimaterijalidijeleseutriosnovneskupine:istimetali,legure,sinteriranekombinacije.Ponekadse
koristeiobloeni(platirani)materijali.

isti metali:

visokovodljivimetali(srebro,zlato,bakaridr.)
kemijskiotpornimetali(platina,paladij,rodij,renij,iridijidr.)
tekotaljivimetali(volframimolibden)
osrednjimetali(nikal)

Legure(mijeanjemdvailivierastaljenihmetala):

visokovodljive(srebro-bakar,srebro-nikal,srebro-kadmij,srebrnabronca)
kemijskiotporne(srebro-paladij)

Sinterirane kombinacije (mijeanjemraznihmetalauprahupodvisokimtlakom):

bakarstekotaljivimmetalima(bakar-volfram,bakar-volframovkarbid)
srebrosmetalnimoksidima(srebro-kadmijevoksid,srebro-kositrovoksid)
srebrostekotaljivimmetalimaikarbidima(srebro-volfram,srebro-molibden,srebro-nikal,srebroeljezo)
srebrosnemetalima(srebro-grafit)

Postupaksinteriranjajevrlosloeniskup,paseodsinteriranihkombinacijanikadaneizraujuitavikontakti,
vesamoonidijelovikojisunajvieizloenizavarivanjuinagaranju.

Zakontaktezamalaoptereenjakoristeseistimetali(uglavnomplemenitimetali).

Bakar(tvrdi):ist,sklonjeoksidiranju,koristisezavisokenaponeilikonstrukcijekojeosiguravajuienje
kontaktnepovrine.

70

4.2. Materijali za elektrine kontakte

Srebro:Najei,imanajveuelektrinuitoplinskuvodljivost,neoksidira,alijeosjetljivnasumpor,stvarajuse
sulfidikojismetajukodmalihpritisaka,Mehanikijemekan.Srebrojesklonostvaranjuluka,alimanjeeroziji.
Koristiseuraznimoblicima.

Zlato:Nemapovrinskihslojeva,koristisesamozaprevlakejerjemekoiskupo.Zlatojesklonoobrazovanju
lukaieroziji.

Platina(Pt):Platinajeotpornanaelektriniluk.Nestvaraslojeve.Kemijskijeotporna,imavisokotalite,dobra
jezaplatiranje,skupaje.

Rodij(Rh)-Platinskimetal(kaopaladij,iridij).Tvrd.Koristisezaprevlake.

Paladij(Pd):Umjestoplatineestajeupotrebapaladijakojijeznatnojeftiniji.Jeftinijijeiodrodija.Slabijijeod
platine,aliboljiodsrebra.

Iridij(Ir):Tvrd,kemijskiotporan,imavisokotalite.Koristisezagalvanskeprevlake.

Volfram(W):Visokotalite,tvrd,otporannahabanje.Otporanjenalukinezavarujesepriradukontakata.
Manajeoksidacijavolframa.Sinteriranje.Volframjeestmaterijalzaelektrinekontakte.

Molibden(Mo):Lakeseobraujeodvolframa,aslinihjesvojstava.Kodmolibdenajeerozijajeizraenija
negokodvolframa.Podloanjeatmosferskojkoroziji.

Ugljik (C):Elektrinikontaktodugljikaimaisparivoksid,te
ostajeistakontaktnapovrina.Imasvojstvasamopodmazivanja,otpornostnakvaenjeipostojanostnaelektrini
luk.

Slika4.21.Primjenaugljenihkontakatajerazna:koristeseu
potenciometrima,kontaktorima,kontrolerimaili
kaotokii

4.2.4. Legure za elektrine kontakte


Kodsrednjihivelikihoptereenjagotovosigurnajepojavaelektrinoglukainaglaenotroenjekontakata.Za
ovekontaktekoristeselegure.Najpoznatijeleguresu:

Na bazi bakra: Cu/Bemehanikiodlian

Cu/Cr

Cu/Ni

Cu/Cdotpornostnamehanikaoptereenjaizavarivanje

Na bazi srebra: Ag/Cubakarpoveavavrstou,smanjujeotpornakoroziju

Ag/Cdmehanikopoboljanje,otpornostnazavarivanje

Ag/Aujoveakemijskastabilnost

Ag/Pdsmanjujeutjecajsumpora(30-60%)

Na bazi platine: Pt/Irkemijskaotpornost,mehanikiodlian

4.2.5. Metalokeramiki materijali za elektrine kontakte


Zavelikaoptereenjakoristeseimetalokeramikimaterijali.Ovisematerijalidobivajusinteriranjem.Koristese
metalikojimeusobnonestvarajuvrsterastvore.Jednaodkomponentiimadobruelektrinuprovodnost,a
drugadobrumehanikuvrstouiviutemperaturutaljenja.Osimveeotpornostipremataljenjuizavarivanju
prednostovihmaterijalapremametalimajeiuduljemvijekutrajanja.

71

4. Specijalni vodljivi materijali

Na bazi srebra: Ag/C(grafit)(2do5%),zatlanekontakte,otporninazavarivanje

Ag/CdO(3do10%),boljamehanikaitoplinskasvojstva

Ag/Ni(20do50%),zavarivanje,toplinskapostojanost

Ag/W(30do50%),toplinskaotpornost,otpornostnaluk

Ag/Motoplinskaotpornost,otpornostnaluk

Na bazi bakra: Cu/Wtoplinskapostojanost(do80%W).

Cu/Motoplinskapostojanost.

Na bazi volframa: W/Ni(2%),boljeoblikovanje.

Wo/Ag(40%Ag),tvrdoa,vodljivost.

Platirani:

Kaoosnovnimaterijalupotrebljavase:Cu,Agidr.
Kaomaterijalzaoblaganje:Ag,Au,Pt,Pd,Rh,Ir,Pt/Ir.

Tooblaganjemoebitiveomatanko(galvanski)ilideblje,prikladnonanesenaploica.

4.2.6. Materijali za vakuumske prekidae


Vakuumskiprekidai,svakuumomzagaenjeluka,imajumogunostupotrebematerijalazaizradukontakata
kojiinaenisuprihvatljiviuzrakuiliplinuSF6.Nepostojiokolniplinpanemaoneienjakontakta.Zbogistih
povrinastabilanjekontaktniotpor.Kontaktisuhermetikizatvorenipajemoguaupotrebaiotrovnih
materijala.

Negativneosobine:istakontaktnapovrinamoeimatizaposljedicujakozavarivanje,erozijukontaktne
povrine,smanjenjedielektrikevrstoemeukontaktnogprostorausljeddeformacijeoblikakontakta.
1 izolacijsko kuite
2 gornji prikljuak
3 donji prikljuak
4 vakuumska komora
5 klizni kontakt
6 hladilo
7 izolacijska letva (klackalica)
8 okretite
9 kontaktna opruga
10 pogonski mehanizam
11 nosai
12 ojnica

Slika4.22.Strukturavakumskogprekidaa[13]

Kontaktikojisekoristeuvakuumskimsklopnimaparatima,uzmalotroenje,moraju:

podnositivisokenaponebezpojaveautoelektronskeemisije
gorenjemlukanemijenjatigeometrijukontakata
osiguratiprekidanjevelikihstruja,aliimalorezanjestruje
imativisokstupanjotpornostinazavarivanje
imatimalisadrajplinovaustrukturikontakata
imatidobruelektrikavodljivost

Veinakontaktnihmaterijalakojiseupotrebljavajuuvakuumskimsklopnimaparatimamoesesvrstatiujednu
odskupina:

72

4.3. Materijali za etkice

istimetali
legure
vatrostalnimaterijaliidobrivodii
nevatrostalnimaterijaliidobrivodii

isti metali:GlavnipredstavnikjeCu.Nedostatakmujestvaranjevrstihzavarenihspojeva.Vatrostalnimetal
WnemaovajnedostatakkaoitekuimetaliHgiGa.GlavninedostatakWiHgjenemogunostprekidanja
velikihstruja.

Legure:GlavnisastojakjeCudokseostalimetalidodajudabisepovealaotpornostpremazavarivanjui/ilimehanikavrstoai/ilismanjilavrijednoststrujerezanja.Koristesedvokomponentnelegure:Cu-Bi,Cu-Sn,Cu-Pb,
Cu-Sb,Cu-Zn.NajeeupotrebljavanalegurajeCu-Bi(Bi>5%).VeipostotakBiinimaterijalmehaniki
slabim,svelikommogunouerozije.Ukolikosekoristimanjeod1%Bidobivasematerijalsvelikom
otpornounazavarivanje.

Uovuskupinukontaktnihmaterijalapripadajuilegurekodkojihglavnisastojakimavrelitemanjeod3500K
(Ag-Bi,Ag-Pb,Ag-Te,Cu-Te,Cu-Th,Al-Pb,Al-In,Al-Sn,Ni-Bi,Ni-Te).Koristeseitrokomponentelegure:
Cu-Al-Bi,Cu-Be-Bi,Cu-Co-Bi, Cu-Ni-Bi,Cu-Ni-Te.

Vatrostalni materijali i dobri vodii:Najeeupotrebljavanimaterijalioveskupinesu:W-Cu,iliMo-Cui


njihovevarijante,npr.W-Cu-Ti,W-Cu-Ti-Bi,W-Cu-Ti-Sn,W-Cu-Zr,W-Zr,W-In-Cu,inaravnoW-Cu-Bi.Radise
obinoosinteriranjuW(>50%)idobrovodljivogmaterijala(CuililegurenabaziCu).MaterijaliTi,ZriIn
dodajuseradiboljeinfiltracijevakuumauW,aBiiSndodajuseradipoboljanjasvojstvarezanjastrujei
otpornostinazavarivanje.Glavninedostatakjenemogunostprekidanjavelikihstruja(>10kA)u
visokonaponskimkrugovima.Glavneprednostisu:malaerozija,malastrujarezanjaiotpornostnazavarivanje.

Nevatrostalni materijali i dobri vodii:Materijalioveskupinezadravajunekadobrasvojstvaprethodne


skupine,smnogoveomprekidnomsposobnou.Dodanimaterijaliimajutaliteveeod1500K,vrelitenie
od3400Kiobinosutotipinimetali,npr.Cr,Fe,CoiNi.Cu-Crkontaktimairokuprimjenuuprekidaimaza
srednjinapon.

4.3. Materijali za etkice


Elektrinikontaktiostvarajuseuelektrinimstrojevimapomouetkica.etkicesukliznikontakti.Morajuse
podmazivati.

Komutacijaipatinasuvanekarakteristikeetkica.Komutacijajesposobnostetkicedapodtekimelektrikim
imehanikimuvjetimaosiguraprijenosstrujebeziskrenjauzminimalnupotronjukliznogkontakta.Aktivni
plinoviisolislabekomutaciju,uvjetujuporasttemperaturetoizazivapoveanjeotpora.

Patinaje:
a)oksidnametalnaprevlaka(bezkorozivnihplinova)tijesnopovezanasmetalomkojisenalazipodnjom.
Metalnapatina"debljinedo0,02m(crvenioksidulCu2O,crnioksidCuO).
b)fineesticeugljika.Patinakojasadriugljikmijenjaboju(intenzitetcrnila).Prelaznisloj-ugljikuoksidu
ijadebljinaovisiostruji.

Potrebneosobinematerijalazaproizvodnjuetkicasu:

dobrasposobnostkomutacije
malaelektrinaotpornost
malipadnapona
maliukupnigubici
jednolikaraspodjelastruje
velikaelektrinaitermikaopteretivost
malapotronjaetkiceikolektora

73

4. Specijalni vodljivi materijali

malikoeficijenttrenja
malakoliinapepela
dovoljnatvrdoa
dovoljnavrstoanasavijanje
samopodmazivanje

Ugljiksvojimsvojstvimanajboljeudovoljavazahtjevima,pasuetkiceinapravljenenabaziugljikaitokao:

a) amorfne (ugljene)

Sastavjearenaaapluspetrokoks.

Mljevenje,sijanje,mijeanjesvezivompreanjezagrijavanjedo11000C.

Tvrde.Prelaznipadnapona1,501,75V;koeficijenttrenja=0,20,3;manjabrzina v20(1520)m/s;
gustoastrujeG<6(4-6)A/cm2.

Slika4.23.Poluproizvodinabaziugljikazaizraduetkicaiostaliugljenografitniimetalografitniproizvodi

b) elektrografitne

Sastavjearenaaapluspetrokoks.

Kaoamorfnepluszagrijavanjebezprisutnostizraka>25000C.
Mekeodamorfnih.Prelaznipadnapona1,31,5V;koeficijenttrenja =0,10,2;
obodnabrzinav<60m/s;gustoastrujeG<12A/cm2.

Grafitizacijaizvrenanaumjetannainizplemenitogugljena,natemperaturiiznad25000C.Svojstvaimvariraju
odugljenihdografitnih,vepremastupnjugrafitizacije.Teetkiceimajunajiruprimjenuinajviesenalazeu
upotrebi.

c) grafitne

Sastavjegrafitpluselektrografit.
Mljevenje,mijeanjesdodacimateaglomeriranje,zagrijavanjedo13000C.

Mekane,elastine.Prelaznipadnapona11,25V;koeficijenttrenja=0,10,15;
obodnabrzinav<75(2040)m/s;gustoastrujeG=10-12A/cm2.

d) bakelitgrafitne

Sastavjegrafitpluselektrografit.
Aglomeriranjepomoufenolformaldehidnihsmola,zagrijavanjedo1800C.

74

4.4. Materijali za elektrine otpornike

Mehanikitvrde.Prelaznipadnapona1,11,6V;koeficijenttrenja=0,12-0,15;
v<40m/s;gustoastrujeG<8A/cm2.

e) metalografitne

Sastavjemetalnapraina(Cu,Ag)plusprirodnigrafitplusvezivo.

Mijeanje,vezivofenolformaldehidnasmola,zagrijavanjedo1800C.
Teke.Prelaznipadnapona0,10,5V;koeficijenttrenja=0,10,2;v<40(2040)m/s;gustoastruje
G>30A/cm2(trenutnodo100A/cm2).Imajuzboggrafitadobrumogunostpodmazivanja,zbogmetala
najmanjaotpornost,najveastrujnaoptereenja.

Uelektrinomstrojujevieetkicakojeradeparalelno,tetrebapazitidasusveetkiceistevrstekakobii
njihovooptereenjebiloravnomjerno.Potrebnojedasuparalelneetkiceisteduljine.

Utjecajobodnebrzinenabrzinutroenjaetkica:
H = 0, 5 103 v 2 (mm/100sati)

gdjeje:

H-brzinatroenja
v obodnabrzina

Iznad1000C,temperaturaznaajnoutienabrzinutroenjaetkica.Vlanostzraka>0,4g/m3.

Uelektrinekontaktespadajujokolektori,tekoluti.Kolektoriseizraujuiztvrdogbakraililegurabakrai
srebra.Kolutiseizraujuodbronce.

4.4. Materijali za elektrine otpornike


Elektriniotpornicitakoerspadajuugrupuvodljivihelemenata,alizarazlikuodvodiauuemsmisluodnjih
setraiimveaelektrinaotpornost.Zaizraduelektrinihotpornikauglavnomsekoristeotpornelegure(
10-6m).

Otpornikjeelementstrujnogkrugakojemujezadatakdanasebeurazliitesvrhepreuzimajedandioilicijeli
naponstrujnogkruga.

Svrhaukojuotpornikpreuzimanaponjerazliita,temoebiti:regulacijastrujeinapona,mjernesvrhe,
pretvaranjestrujeutoplinu,idr.Pripreuzimanjudijelailicijelognapona,strujakojateekrozotpornik
uzrokujedaotporniknasebepreuzimaodreenusnagu.

Dimenzioniranjeotpornikaustrujnomkruguodreujeseprema:

iznosupotrebnogelektrinogotpora
iznosudozvoljnestruje(dasenedostigneilipreemaksimalnatemperatura)
visininapona(dabudedovoljnoizoliran)

Sastanovitasnageiveliineotporapostojedvijeosnovneizvedbe:

iani
neiani

Materijalizaianeotpornikesuuglavnommetaliinjihovelegure,amaterijalizaneianeotpornikesu
uglavnompoluvodikimaterijaliitankislojevi.

75

4. Specijalni vodljivi materijali

a)b)
Slika4.24.Nadomjesnashema:a)ianogotpornikaib)metal-filmotpornika

Slika4.25.Razliiteizvedbeotpornika

4.4.1. Materijali za iane otpornike


iani otpornici:

Oblicisuice,trake,ipkeisl.Izraujuse zasnageoddijelovaWdonekolikokW.Ogranienogiznosaotpora(<
100k).Velikihsudimenzija.

Osnovnizahtjevinamaterijalsu:

velikaelektrinaotpornost(=0,2-1,5m2/m).Zatosekoristelegure.
malitemperaturnikoeficijentotporazbogstabilnostiotporauirempodruju(zbogpreciznosti,zbog
irokogpodrujaupotrebe)
otpornostnaoksidacijunaradnojtemperaturi
otpornostpremaraznimkemijskimutjecajima
malitemperaturnikoeficijentistezanja
postojanostnastarenje
malitermoelektropotencijal(elektromotornasila)premabakru
odgovarajuamehanikasvojstva
odgovarajuatehnolokasvojstva(oblikovanje,spajanje)

Slika4.26.ianiotpornici(25Wi100W)

76

4.4. Materijali za elektrine otpornike

Navedenizahtjeviseuveojilimanjojmjeripojavljujuovisnoovrstiireimuradaotpornika.Jednisuzahtjevi
naglaenijizaotpornikesnagemW,adrugizaotpornikesnagekW.

Premanamjeniianiseotpornicidijeleu
sljedeegrupe:

opi(regulacijski)
precizni(mjerni)
arni(zaelektrotermiju

Slika4.27.ianiotpornici(11Wi5W)

Opi iani otpornici:


Koristeseuregulacijskimstrujnimkrugovima,kaodjeliteljinaponaislino.Tosuotpornicivrloirokog
podrujaprimjene.

Dodatnizahtjevinamaterijalesu:

lakolemljenje
jeftinimaterijali

0
Zaizraduovihotpornikakoristeselegurenabazieljezailinikla(radnetemperatureiznad400 C,velikesnage,
0
nebakvalitetni)ilegurenabazibakra(radnetemperaturedo400 C).

Odleguranabazibakranajpoznatijijekonstantan.Tojelegurabakrainikla(55%Cui45%Ni).Zadovoljava
veinuzahtjeva,aliimavelikuelektromotornusilupremabakrutonijedozvoljenokodmaterijalazaprecizne
otpornike.Pogonskatemperaturamujeoko3500C.

Osnovnasvojstvakonstantanasu:

elektrinaotpornost=0,49m2/m
temperaturnikoeficijentotpora=410-5/K
elektromotornasilapremabakruEMS=43V/K
dobraobradivost(daseizvlaitiutankeice)
zadovoljavajuatoplinskapostojanost
odreenomtoplinskomobradomdobijesenapovriniice
oksidnislojkojimoeposluitikaoizolacijaiizdrinaponod
jednogvoltapozavoju.

Slika4.28.Konstantan

Osimkonstantanapostojeidrugelegureslinihsvojstava,npr.legurabakra,niklaicinkailimangana:

argentan(50%Cu,40%Zn,10%Ni)
nikelin (Cu/Ni/Zn),=0,3do0,4m2/m,=20do8010-5/K
novo srebro (62%Cu,22%Zn,Ni,FEiMn)
rezistin

Utimleguramanikalsluizapoboljanjeilavostiiotpornostinakoroziju,bakarpridonosignjeivosti,cink
poboljavasposobnostlijevanja.Tosusvetermikirobusnelegurekojimanesmetazagrijavanjenatemperaturi
300-6000Cpanestradajuodkratkotrajnihpreoptereenja.

Zaotpornikeposebnenamjenekoristeseileguresrebra.

77

4. Specijalni vodljivi materijali

Precizni iani otpornici:

Sluezaugradnjuumjerneureaje,zaizradunormalnihotpornika(etalona)isl.Upraviluradena
temperaturamaodsobnedo600C.Elektriniotporimsenesmijemijenjatitijekomduegvremenskogperioda.
arenjemseuklanjajuunutarnjanaprezanjatijekomizrade.

Morajubitiprecizni pasepostavljajuiposebnizahtjevi:

minimalnitemperaturnikoeficijentotpora
minimalnaEMSpremaCu
vremenskastabilnost
cijenanijebitna(uvjetnoreeno)

Zaizraduovihotpornikakoristeselegurenabazibakra(Cu/Mn/NiiliAl).Najpoznatijalegurajemanganin.

Manganin:

Tojelegurabakra,manganainikla(86%Cu,12%Mni2%Ni).Izraujeseuoblikuicaivrpci.Otpornikizovog
materijalaseizoliralakomilisvilom.Osnovnasvojstvamanganinasu:

elektrinaotpornost=0,43 m2/m
temperaturnikoeficijentotpora=110-5/K
elektromotornasilapremabakruEMS=1V/K
otporannastarenje(vremenskastabilnostdobivaseodreenomtoplinskomobradom)
osjetljivnapreoptereenja

Osimmanganinapostojeidrugelegureslinihsvojstava,kaotosu:

izabelin(84%Cu,13%Mn,3%Al);=0,5m2/m;
=-210-5/K;EMS=-0,2V/K
therlo(85%Cu,9,5%Mn,5,5%Al);=0,45m2/m
novokonstantan(82,5%Cu,13,5%Mn,3%Al,1%Fe);
=0,5m2/m

Svetelegureradenatemperaturamado600C,aiznadtegranicegubedefiniranekarakteristike.

Slika4.29.Precizniianiotpornici

arni (elektrotermijski) otpornici:

Sluezapretvaranjeelektrineutoplinskuenergiju.Radenatemperaturama900-12500C,paodavdeproizlaze
iposebnizahtjevi.Ioviotporniciimajuvrloirokuprimjenu.Svojstvanakojatrebaobratitipozornostsu:

visokatoplinskapostojanost(opasnostodintenzivneoksidacijenapovienimtemperaturama)
malitoplinskikoeficijentistezanja(pucanjeoksidanapovrini)

78

4.4. Materijali za elektrine otpornike

tomanjitemperaturnikoeficijentotpora
tehnolokesposobnosti(jednakoizvlaenje,homogenisastav)
toplinskavodljivost
visokotalite
niskacijena

Oviotpornicislueisijavanjutoplinu,slijedidamaterijalizaizradumorajuimatimalenitoplinskikapacitet.Utu
svrhuseupotrebljavajulegurenabazinikla,kromaieljeza,telegurenabazikromaieljeza.Njihoveradne
temperaturesuoko10000C,aelektrinaotpornostoko1m2/m.Nikalikrompoboljavajuotpornostprema
oksidacijiipridonosevrstoi.eljezopojeftinjujematerijal.Ponekadseupotrebljavajuispecijalnelegurena
baziPt,W,kaoinemetalnimaterijali(C,SiC).

Legure nikla, kroma i eljeza:

a)Bezeljeza(80%Ni,20%Cr).Elektrinaotpornost=1,1m2/m;
=610-5/K;pogonskatemperaturaje1100-11500C.Tosulegurekojeradenanajviimtemperaturama.
Osjetljivesunasumporisumpornespojeve.
Trgovakinazivi:nikrom,kromel,cekas II,kromin.

b)Maloeljeza(60-65%Ni,15-20%Cr,15-20%Fe).Elektrinaotpornost=1,1m2/m;=810-5/K;
pogonskatemperatura=1000-10500C.Usastavusepojavljujeeljezopasujeftinijealisniompogonskom
temperaturom.Postojanesupremakiselinama.
Trgovakinazivi:ferokromin,nikrom II,cekas

c)Mnogoeljeza(20%Ni,25%Cr,55%Fe).Elektrinaotpornost=0,97m2/m;=3010-5/K;pogonska
temperatura=950-10000C.Usastavujemnogoeljeza,teimajujoniupogonskutemperaturu,ijeftinije
suoodnosunaprethodnelegure.
Trgovakinazivi:cekas 0,cekas I,CNE.

Vidljivojedapoveanjeeljezasmanjujepogonskutemperaturu,poveavatemperaturnikoeficijentotporai
snizujecijenu.

Legure kroma i eljeza:Tosulegurebezniklapasujeftinije.Toplinskapostojanostimjevisoka,alisupodlone


koroziji,teihtrebastavitiuzatitnuatmosferu.

a)Cr/Fe/Si(20-30%Cr,2,5%Si,ostatakFe).Elektrinaotpornost=0,75-0,81m2/m(vieSivei);=
4510-5/K;
pogonskatemperatura=900-10000C.
Trgovakinazivi:megapir,cekas extra,kantal.

b)Cr/Fe/Al(30%Cr,65%Fe,5%Al).Elektrinaotpornost=1,4-3m2/m;=310-51/K;pogonska
temperatura=1300-13500C.Trgovakinazivi:alukromikronifer.

Slika4.30.arniotpornici
Vidljivojedapoveanjekromapoveavapogonskutemperaturu.Dodatkomaluminijalegurajezatienijaod
korozije.

Specijalne legure:

Platina(Pt+30%Rh),pogonskatemperatura=13000C(veomaskupa).

79

4. Specijalni vodljivi materijali

Volframimolibdensekoristezaizraduarnihnitiuaruljama.Koristeseuvakuumutj.uzatienojatmosferi
jernjihovoksidisparavainetitimaterijaloddaljenjeoksidacije.Pogonskatemperatura=17000C.

Otporni tapovi (nemetalniotpornici):

Silicijevkarbid(SiC).Pogonskatemperatura=14000C,imaizrazitonegativantemperaturnikoeficijentotpora
(otporprisobnojtemperaturi2000,anaradnoj1000).Oksidacijomsestvarazatitnisloj.

Ugljen,grafitpogonskatemperatura20000C,negativantemperaturnikoeficijentotpora,amorfnastruktura.
Oksidisparava.

4.4.2. Materijali za neiane otpornike


Neiani otpornici:

Tosuotpornicinapravljeninabazinemetala,najeenabaziugljika.
Poizvedbidijelesenamasivne(masivnaotpornatijela)inaslojne,sdebelimilitankimotpornimslojem.
Ogranienesusnage,neogranienihiznosaotpora(do100M).Imajumale(dominimalne)dimenzije.

Masivni

a)Koloidalni.Otpornimaterijal+organskovezivo.

b)Keramiki.Otpornimaterijal+anorganskimaterijal(keramika,staklo)+organskovezivo.

Otpornimaterijalisusilicijevkarbid(SiC)iugljik(C).

Izradamasivnihneianihotpornika:

oblikovanje
0
peenjena100do200 C
paljenjenablizu10000C(uneutralnojatmosferi,pritomeizgoriorganskakomponenta,kojajeposluila
kaotehnolokopomagalo).

Prednostkeramikihotpornikajeviatoplinskapostojanost.

Otporovihotpornikajeovisanosastavusmjeseizkojeseizrauju.Podnosepreoptereenja,dostasurobusni.
Nisuzavisokofrekvencijskutehnikuzbogvlastitogkapaciteta.Otporjeovisanonaponu,vremenomsemijenja
starenje.

Slojni s debelim slojem (> 5 m)

a)Koloidalni.Otpornimaterijal(C)+organskovezivo.

b)Keramiki.Otpornimaterijal(C)+anorganskimaterijal(keramika,staklo)+organskovezivo.

Izradaslojnihotpornika:Pasta,kojajesmjesasvihnavedenihkomponenti,nanosisenapodlogu
kojajeodkeramikeilistakla,peenjenaoko1000C,polimeriziraorganskovezivo,paljenjeu
neutralnojatmosferi(500-10000C)priemuorganskakomponentanestane.

Pastezaoveotpornikeseizraujusetakoernabazipaladija,platine,rutenija,talijevogoksida,ugljika.Slojevi
sudonekolikodesetakammdebljine,aotporslojajedanzakvadratnupovrinuiiznosi1do1M/ .
Nepodnosepreoptereenja.Koristeseiuvisokofrekvencijskojtehnici.Poveanjeotporamogueje
urezivanjemspiraleuotpornisloj,aliseutomsluajuotporniknemoeupotrijebitiuvisokofrekvencijskoj
tehnici.

80

4.5. Materijali za termobimetale

Slojni s tankim slojem (filmom < 5 m )

a) karbovidninabaziC,kristalinisjajniugljen.
b) keramikinabaziCr/Ni,Cr/SiO,talijevispojevi,kristalniugljen.

Otpornislojsenanositehnikomtankogfilma(kemijskoobaranje,naparavanjeuvakuumu,prskanjeili
ionizacija).
Otporslojaiznosi10do10M/ ,veomasuosjetljivinapreoptereenja.

4.5. Materijali za termobimetale


Termobimetalisudvavrstopovezanaslojametalailinjihovihlegurasveomarazliitimtemperaturnim
koeficijentimaistezanja.Kodzagrijavanjadolazidorazliitogistezanjasvakogodnjih,tesecijelakombinacija
savijanastranumaterijalasmanjimtemperaturnimkoeficijentomistezanja.Podrujeupotrebejeod-20do
2500C.

Slika4.31.Termobimetalipri:a)zagrijavanjuib)hlaenju

Upotreba:mjerenjetemperature,regulacijatemperature,signalizacija,glaala,bojleri,termoakumulacione
pei,nadstrujnazatitaautomatskogosiguraa,starterfluorescentnerasvjeteidr.
2

A=

a L
t
s 100

A=otklonbimetala
a=specifiniotklonbimetala
(s=1mm,L=100mm,t=10C)

Formulavrijediakojes<10Lizamanjeotklone.

Upravilubisemoglaupotrijebitibilokojadvametalakojaimajurazliitetemperaturnekoeficijenteistezanja.
Potrebnajeodgovarajuavrstoamaterijalaidajerazlikaelektrinihpotencijalatomanjazbog
elektrokorozije.

Najeesekaojedanmaterijalupotrebljavainvar(64%Fe,36%Ni)zbogvrlomalogtemperaturnog
koeficijentaistezanja(110-6/0C).Usporedberadibakarimatemperaturnikoeficijentistezanja1710-6/0C,
aluminij2410-6/0C,eljezo1010-6/0C,srebro1910-6/0C,nikal1310-6/0C.

Koristisejomjed,nikal,konstantanilegureeljezasniklomimanganom.

81

4. Specijalni vodljivi materijali

4.6. Materijali za termoelemente


Termoelementjevodljivispojdvajurazliitihmetalaililegura,kodkojihsenaslobodnomkrajujavlja
potencijalnarazlika,kojajeproporcionalnarazlicitemperaturaspojenogislobodnogkraja.Potencijalnarazlika
senazivatermoelektromotorninapon.Zakontaktnipotencijaljemjerodavnarazlikauizlaznojradnjiibroju
elektronakojijerazliitzaraznematerijale.Akojezatvorenkrugiliistatemperaturanaobakrajanemarazlike
potencijala.

Slika4.32.Termoelementkaospojmetalailegure

Slika4.33.Ovisnostizlaznognaponatermoelementaotemperaturi

termoelement

Osjetljivost
(V/C)

Podruje
primjene (C, K)

Cu/konstantan

43

350

Fe/konstantan

50

600

Fe/kopel

55

600

kromel/kopel

80

600

kropel/alumel

41

900-1000

Ni/CrNi

40

900-1000

Pt/PtRh

7-10

1600

3000

W/Wmo

Tablica4.1.OsjetljivostOsnovnihtermoelemenata

Upotreba:mjerenjetemperature,regulacija,signalizacija.
MjereninaponisuredaveliinemV,apodrujeupotrebesepoklapaspodrujemlinearnostiitoplinske
postojanosti(0do>10000C). Izvedbe:ucijevimaduine250,500,1000mm,icedebljine0,3-6,5mm.

82

4.7. Materijali za rastalne osigurae

4.7. Materijali za rastalne osigurae


Rastalniosigurajeelementustrujnomkrugu,kojiunormalnimprilikamaustrujnomkruguomoguujetok
struje,alikadstrujaprijeekritinuvrijednostsvojimrastaljivanjemprekidastrujnikrug.

Tojenajstarijioblikzatitestrujnihkrugova.Posvomkarakterupostojeraznistrujnikrugovi,raznadozvoljena
optereenja,raznapreoptereenjapaiosiguraimorajubitirazliitikakoposvojojveliinitakoibrzini
djelovanja.

Postoje:

a) brzi osiguraikojiprekidajustrujnikrugkadastrujadostignevrijednost5Inkroz0,1sekunde(kratkispoj
prekidajumomentalno)

b) spori osiguraiizdre10Inkroz1sekundu.Tosepostieizborommaterijalaiizvedbomsamogosiguraa,
(utjecajambijenta,spirale,lemljenogmjestaislino).

Slika4.34.Razneizvedberastalnihosiguraa

Interesantnasvojstvapriizborumaterijala:specifinatoplina,toplinataljenja,talite,specifiniotpor,toplinska
vodljivost.

Materijali:potrebanjevodikimaterijal,alitakodimenzioniran,daomoguujerastaljivanjekododreene
prekomjernestruje.Uobzirdolazemetaliilegure.

Srebrosemoeupotrijebitizasvestruje,imatonotalite,moesepreciznodimenzioniratinaroitozamanje
struje(instrumenti)<3A.

LeguraAg/Cu(50%/50%)zavelikestruje.

Bakarzaopesvrheuoblikuveomatankihica.

Aluminijjeneprecizan,velikatoplinskatromost,velikaspecifinatoplina,izdripreoptereenja,upotrebljavase
zatromeosigurae,niskinaponvelikestruje.

LeguraPb/Sn(olovo/kositar)zasrednjestruje,mehanikimekana,nemoguseizvlaititankeniti.

Cink(Zn)niskotalite,alitrebabitioprezanjerprinaglomtaljenjudolazidoprskanjatomoeuzrokovati
stvaranjevodljivogslojanapovrinikuitaosiguraa.

83

84

5. Poluvodiki materijali
5.1. Osnovni pojmovi iz fizike vrstog stanja
5.1.1. Bohrov atom
Bohrovi postulati
1)Elektronsegibaokojezgreunekimizabranimkrunimputanjamapodutjecajemcentralnesileinverznog
kvadrata.Utakvimstacionarnimputanjamaelektronnezrai(tj.negubi)energiju.Oveputanjeodgovaraju
kvantiziranimvrijednostimakutnekoliinegibanja:

L = mvr = n$, n = 1, 2, 3,...


m masaelektrona
v brzinaelektrona
r polumjerputanjeelektrona

$=

h
2

h Planckovakonstanta
nglavnikvantnibroj(zakruneputanjemjerikutnukoliinugibanjaelektrona)

2)Emisija(apsorpcija)zraenjasedogaaprilikomskokaelektronasvie(nie)putanjeenergijeE2naniu
(viu)putanjuenergijeE1.Ouvanjeenegijeodreujefrekvenciju emitiranog fotona(ikrunufrekvenciju
=2):

E2 E1 = h = $
Dokazatemodavrijedinaelokorespondencije:rezultatikojepredviaklasinafizikavrijedeasimptotskiza
visokeputanje,priemujepolumjerrmonotonorastuafunkcijakvantnogbrojan.Toemodokazati.

Energija fotona izraunata uporabom Bohrovih postulata


NatemeljuBohrovihpostulataizraunatemoenergijskerazineelektronauputanjipolumjerari
odgovarajuegkvantnogbrojan. Ukupnaenergijaelektrona,uvaavanjem mvr = n$ iznosi:

Er = Ekin + Epot =

1 2 kZe 2 n 2 $ 2 kZe 2
mv
=

2
r
2mr 2
r

Z atomskibroj
m masaelektrona
e nabojelektrona
k = 9109Nm2/C2
Uzetemodvijesusjedneorbitekojeimajupolumjeredovoljnovelikedabisekvantnibrojevirazlikovalitono
zajedan;tj.zan polumjerje r, azan +1polumjerjer +r.Pretpostavitemodajer vrloveliktakodajer
infinitezimalnomali:

Er + r =

kZe 2
(n + 1) 2 $ 2
(n + 1) 2 $ 2 2r kZe 2 r

1
1

r
r
r
2m(r + r ) 2 r + r
2mr 2

(n

+ 2n $ 2 kZe 2 n 2 $ 2 r kZe 2 r

+
2mr 2
r
mr 3
r2

Zanemarenisulanovioblikar/ri1/n.Energijafotonapriprijelazusputanjer+r naputanju r iznosi(u


sluajudar ):

85

5. Poluvodiki materijali

$ = Er + r Er

n$ 2 r
+ 3 kZe 2 mr n 2 $ 2
2
mr
mr

Energija fotona izraunata uporabom zakona klasine fizike

L
n$
=
mr mr 2
n$ 2
$ =
mr 2

Uvjet jednakosti energije fotona izraunate kvantnom i klasinom fizikom


Rezultatdobivenklasinomfizikom:

$ =

L
n$ 2
=
mr mr 2

Rezultatdobivenkvantnomfizikom:

$ = Er + r

n$ 2 r
Er
+ 3 kZe 2 mr n 2 $ 2
2
mr
mr

Rezultatisujednakiakoje:

kZe 2 mr = n 2 $ 2
Energijske razine
Uvrtenjem:

kZe 2 mr = n 2 $ 2
n 2$ 2
r=
kZe 2 m
u

Er = Ekin + Epot =

1 2 kZe 2 n 2 $ 2 kZe 2
=

mv
2
r
2mr 2
r

dobijese:

Er =

kZ 2 e 4 m E0
= 2
2n 2 $ 2
n

Dakle,dobilismoformulukojujeizveoBohr.

5.1.2. Schrdingerova jednadba


Bezkvantnemehanikenemoguserazumijetipojaveupoluvodiima,npr.doputenipojasevienergija[7].
VremenskineovisnaSchrdingerovajednadbaimaoblik:

d 2 2m
+
[E U ( x)] = 0
dx 2 $ 2

86

5.1. Osnovni pojmovi iz fizike vrstog stanja

gdjeje:
valnafunkcija
U potencijal
E energija

$=

h Planckovakonstanta
m masa estice

Umnoak:
2

* = = P( x)
moeseinterpretiratikaogustoavjerojatnosti.Toznaidajevjerojatnostdaseesticaovakovevalnefunkcije
nalaziuprostornomintervaludxjednaka:

P ( x)dx = * ( x) ( x)dx
Akopostojiestica,onanegdjemorabiti.ToznaiakoseintegriraP(x)pocijelomprostoru,rezultatmorabiti1:
+

( x) ( x)dx = 1

Schrdingerovajednadba:

d 2 2m
+
[E U ( x)] = 0
dx 2 $ 2
senemoeizvesti.NeznamokakojeSchrdingerdoaodonje,alijedinoznamodadajeispravnerezultate.
Moesekoristitizarjeavanjemnotvaproblemaufizici.

Jednadbaimadostanedostataka.Jedanodglavnihprigovorajedaonadajesamostatistikevjerojatnosti,ane
fizikalneveliinekaoenergiju,koliinugibanjaisl.

5.1.3. Energijski pojasevi


Doenergijskihpojasevamoesedoirjeavanjemvremenskineovisne Schrdingerovejednadbe:

d 2 2m
+
[E U ( x)] = 0
dx 2 $ 2
uperiodikompotencijalukristalnereetke(Kronigovmodelrazvijenje1931.god.):

Slika5.1.Kronigovpotencijal

87

5. Poluvodiki materijali

RjeavanjemSchrdingerovejednadbeuperiodikompotencijaludobijeseuvjetnajednadba:

sin a
+ cos a = cos ka
a
m
K = 2 (U ob)a
$
1
=
2mE
$
K

k jetzv.valnivektor.Podsjetimose:

a irinapotencijalnejame
b irinapotencijalnogbedema

PozitivnakonstantaK mjerijakostpotencijalnogbedemaizmeupotencijalnihjama.

Dakle,jednadba:

sin a
+ cos a = cos ka
a
m
K = 2 (U ob)a
$
1
=
2mE
$
K

dajeovisnostenergije: E =

$ 2 2
odiznosavalnogvektorak.
2m

= eikx vk ( x)
gdjejev(x)jeperiodikafunkcijaureetki.

Slika5.2.Psin(a)/(a)+cos(a)kaofunkcijaodazaP=3/2[7]

Odebljaneduinepokazujuenergijskepojaseveumetalu.Vidisedaelektronnemoepoprimitisveenergije,
negomogueenergijeleeupojasevima,kojisuodijeljenienergijskimintervalima,gdjenemaelektronskih
stanja.irinanajniegpojasajenajmanja,apoveavasezagornjepojaseve.

88

5.2. Osnovni pojmovi iz fizike poluvodikih materijala

Slika5.3.Energijskipojaseviuodnosunameuatomskirazmak

Ovisnostenergijeelektronaomeuatomskomrazmakuzanakupinuod12atoma.Stanja1si2sdijeleseitvore
energijskipojasod12energijskihrazina.

5.2. Osnovni pojmovi iz fizike poluvodikih materijala


5.2.1. Rast monokristala
Czochralskijevametodaproizvodnjemonokristalasilicijaizpolisilicijaprikazanajenasljedeojslici.

Slika5.4.Czochralskijevametodaproizvodnjemonokristalasilicija

Slika5.5.Proizvodnjamonokristalasilicija
postupkomzonskogproiavanja.Svitak
senapajaizrezonantnogpretvaraa.

Slika5.6.Proizvodnjamonokristalasilicija
postupkomzonskogproiavanja
(detalj)

89

5. Poluvodiki materijali

Slika5.7.Binarnifaznidijagram(tumaizatotalina
imavieneistoaodkristala)

Slika5.8.Ingotsilicija,promjermoebitii200mm

5.2.2. Defekti kristalne reetke


Nazivdefekti ilinesavrenostikristalnereetkepogrenonavodidasusvidefektitetni.No,danematzv.
tokastihdefekatanebibilamoguadifuzija,podeavanjeprovodnostipoluvodiadotiranjemipodeavanje
vremenaivotanosilacanaboja[8].

Zatoemosepozabavititokastimdefektima,aza2Di3Ddefekteemosamokonstatiratidasutetni,jer
kvarekarakteristikepoluvodikihkomponenata.

0DNuldimenzijski(tokasti)
(vakancije,intersticije,supstitucije)

1DJednodimenzijski(linijski)
(bridneivijanedislokacije)

2DDvodimenzijski(ploni)
(granicekristalnihzrna,vanjskepovrine)

3DTrodimenzijski(prostorni)
(pore,pukotine,ukljucistranihestica)

Tokasti defekti

Slika5.9.Vakancija

Slika5.10.Intersticijskivlastitiatom(vrlorijetko)

90

5.2. Osnovni pojmovi iz fizike poluvodikih materijala

Slika5.11.Intersticijskiisupstitucijskistraniatom(primjesailineistoa)

5.2.3. Intrinsinost

Slika5.12.Modelintrinsinogsilicija:elektroninisupobueni

Slika5.13.Modelintrinsinogsilicija:elektronisupobueni,elektroniiupljinegibajusepodutjacajem
elektrinompolju

91

5. Poluvodiki materijali

5.2.4. Ekstrinsinost

Slika5.14.ModelekstinsinogsilicijaN-tipa:supstitucijskije
uvedenprimjesniatomfosforakojiima5elektrona

Slika5.15.ModelekstinsinogsilicijaN-tipa:elektronjepobuenislobodnoputujepod
djelovanjemelektrinogpolja

Slika5.16.ShemaenergijskihpojasevauN-tipusilicija.Donorske
razinenalazeseneposrednoispodvodljivogpojasa

Slika5.17.ModelekstinsinogsilicijaP-tipa:supstitucijskijeuvedenprimjesniatomborakoji
ima3elektrona,upljinaslobodnoputujepodutjecajemelektrinogpolja

92

5.2. Osnovni pojmovi iz fizike poluvodikih materijala

Slika5.18.ShemaenergijskihpojasevauP-tipusilicija.Akceptorskerazine
nalazeseneposrednoiznadvalentnogpojasa

5.2.5. Elektrina provodnost


Provodnost:

= n e e + p e h

Slika5.19.Temperaturnaovisnostelektrineprovodnostiintrinsinogsilicijai
P-silicijadotiranogboromzadvijerazinedotiranjaborom

sudari

netopomak

Slika5.20.Gibanjeelektronaukristalnojreetki

93

5. Poluvodiki materijali

5.3. Osnovna poluvodika struktura: PN-prijelaz


5.3.1. Metode dobivanja PN-prijelaza
LegiranjesasastojiustvaranjutalineiznadpoloicemonokristalaukojemutrebastvoritiPN-prijelaz.Toje
najstarijipostupakdobivanjaPN-prijelaza.

Slika5.21.Faznidijagram

JednaodmetodadobivanjaPN-prijelazajeidifuzija.

Slika5.22.Mehanizamdifuzijeprimjese

Epitaksijajemetodastvaranjafilmanamonokristalnojploicimonokristala.Tajfilmsenazivaepitaksijalnifilm
iliepitaksijalnisloj.Nazivepitaksijajesloenicaodrijeiepi toznai iznad i rijei taxis toznaina sreeni
nain.Epitaksijalnislojimajednakustrukturuiorijentacijukaopodloga,tj.zajednosnjometvorimonokristal.

5.3.2. Fenomenologija ispravljakog djelovanja


poluvodi P-tipa

poluvodi N-tipa

Slika5.23.DvaodvojenapoluvodiaN-iP-tipa.NakonformiranjaPN-prijelaza
Fermijevarazinamorabitijednakauobapoluvodia.

94

5.3. Osnovna poluvodika struktura: PN-prijelaz

donori u SCL-u

akceptori u SCL-u

Slika5.24.DijagramenergijskihpojasevaokoPN-prijelaza.MetalurkagranicaoznaenajesM.PodrujeokoM
sadrizonuprostornognaboja(SCL).NaN-stranisupozitivnoioniziranidonori,anaP-straninegativnoioniziraniakceptori.

Tripitanja:

Zatosekontaktnipotencijaldiodenemoeizmjeritinpr.elektronikimvoltmetrom?
ZatomehanikispojP-poluvodiaiN-poluvodianeiniPN-prijelaz?
Zatoprotuspojdvijediodeneinitranzistor?

Slika5.26.Protuspojspojdvijediodeneinitanzistor

Slika5.25.MehanikispojP-poluvodiaiN-poluvodia
neiniPN-prijelaz

Bitnojedasuosnovnestruktureunutarpravilnekristalnereetke,tj.unutarmonokristalapoluvodia.Zato?

5.3.3. U-I karakteristika

Slika5.27.PNprijelaz:a)bezvanjskogelektrinogpolja,
b)propusnopolariziranic)nepropusnopolariziran

Slika5.28.U-IkarakteristikaPNprijelaza

Jojednopitanje:ZatoU-Ikarakteristikadiodeprolazikrozishodite?

95

5. Poluvodiki materijali

5.4. Vanjsko djelovanje na poluvodike materijale

Elektrinopolje(tokel.struje,meh.naprezanje)
Magnetskopolje(otklonel.struje)
Elektromagnetskozraenje(generiranjenaboja)
Mehanikonaprezanje(el.napon)
Toplina
Injekcijaelektronailiupljina(prostorninaboj)

Primjer primjene
MOSFET,kristalnaslualica
Hallovasonda
fotodioda
kristalnimikrofon
nemaprimjene
tiristor

5.4.1. Elektrino polje (uzrokuje tok el. struje ili meh. titraje)
Elektrinopoljeupoluvodiunastaje:
prikljuenjemnaponaizmeunasuprotnihplohapoluvodikeploice(npr.kodHallovesonde
uzrokujetokel.struje,akodkristalneslualicemehaniketitraje)
prikljuenjemnaponaizmeuelektrodeitijelapoluvodiaMOS-strukture(npr.kodMOSFET-astvara
vodljivikanal)

Slika5.29.Hallovasonda

Slika5.30.MOSFETtranzistor

5.4.2. Elektrino polje (uzrokuje mehanike titraje)

Slika5.31.Kristalna(piezoelektrina)slualica

96

5.4. Vanjsko djelovanje na poluvodike materijale

5.4.3. Magnetsko polje (Hallov uinak)


Elektroniseotklanjajupodutjecajemmagnetskogpolja.

Slika5.32.ShematskiprikazHallovog uinka.Pozitivni
ilinegativninosiocinabojakojiinestrujuIx
otklanjajuseumagnetskompolju Bz istvarajuHallovnaponVH .

Slika5.33.Hallovasonda,izvedbazamjerenjejakostimagnetskogpolja

5.4.4. Elektromagnetsko zraenje (fotoelektrini uinak)


Razlikujusevanjski fotoelektrini uinak iprikojemfotoniizbijajuelektroneiztvariiunutarnji fotoelektrini
uinakprikojemsezbogionizacijemijenjajuelektrinasvojstvatvari.

Elektroniseoslobaaju,akojevalnaduljinamanjaododreenevrijednosti.

OvoponaanjeprotumaiojeEinsteinpretpostavljajuidaseenergijazraenjaprenosiudiskretnimkoliinama
(fotonima)iznosah.Svakoapsorbiranifotonpremjetaelektronuvodljivipojas,akojeenergijafotonavea
odirinezabranjenogpojasa;aizbijaga,akojeenergijafotonaveaodradaizlaza.

Nafotoelektrinomuinkuzasnivasefotodioda.Sluizadetekcijusvjetlostiibliskogaelektromagnetskog
zraenja.Upadnasvjetlostionizacijompoluvodiastvaraslobodneelektroneiupljine,kojerazdvajael.polje
unutarzoneprostornoganabojazapornopolariziranogaPN-prijelaza.Strujajerazmjernatokusvjetlosti.
Fotodiodajeosjetljivauuskomespektralnomepojasu,ovisnoopoluvodikommaterijalu;slicijskefotodiode
250...1100nm,galij-arsenidske800...2000nm.

vodljivi
pojas
absorbirani
foton
valentni
pojas

Slika5.34.Apsorpcijasvjetlostiupoluvodiu:fotoniionizirajuatometakodaiznjihizbijajuelektrone

97

5. Poluvodiki materijali

5.4.5. Mehaniko naprezanje


Tlaenjekristalavanjskomsilomstvaraelektrininaponizmeukrajevakristala

Slika5.35.Elektrininaponkaoposljedicatlaenjakristalavanjskomsilom

5.4.6. Toplina
Zagrijavanjemrastekoncentracijaminoritetnihnosilacanabojaidotiranipoluvodigubisvojasvojstva.

5.4.7. Injekcija elektrona i upljina

Slika5.36.Spojmetal-poluvodi
Naprijelazuizmeu metalaiP-poluvodiadeavaseinjekcijaupljina,anaprijelazuizmeu metalaiNpoluvodiainjekcijaelektrona.Tosutzv.omskikontakti.Upotrebljavajusezaprikljuakpoluvodikihstruktura
navanjskisvijet.

Slika5.37.Energijskipojasevinaprijelazumetala i N-poluvodia

5.4.8. Piezoelektrini uinak


Piezoelektrini uinak jemeudjelovanjeizmeuelektrinogimehanikognaprezanjaukristalu.Mehaniko
naprezanjeprouzroujepojavuelektrinognaponaizmeunasuprotnihploha,aelektrinopoljeprouzrouje
mehanikodeformiranjekristala.Piezoelektriniuinakpojavljujesesamoukristalimakojinisucentralno
simetrini(npr.kristalikremena,litijevasulfata,turmalina).

98

5.5. Vanjsko djelovanje na PN-prijelaz

5.5. Vanjsko djelovanje na PN-prijelaz


5.5.1. Elektrina struja (emisija svjetlosti)

Slika5.38.LED-diodanabazisilicijevakarbida.Zraiultraljubiastusvjetlost

5.5.2. Elektrina struja (Peltierov uinak)

Slika5.39.Koduinskediodetzv.omskikontaktisezagrijavaju,aprijelazsehladi

99

5. Poluvodiki materijali

izvor topline

hladna strana

100

5.5. Vanjsko djelovanje na PN-prijelaz

Slika5.40.KonstrukcijskaizvedbaPeltierovoghladila

5.5.3. Elektrina struja (Peltierovo hladilo)

Slika5.41.Peltierovohladilo

5.5.4. Elektromagnetsko zraenje (sunana elija)

Slika5.42.Monokristalnasilicijevasunanaelija

Kojikontaktjepozitivan?

101

5. Poluvodiki materijali

Svjetlostgeneriraparoveelektron-upljinanaobjestranePN-prijelaza.GeneriranielektroniuP-poluvodiui
upljineuN-poluvodiudifundirajupremaPN-prijelazuistrmoglavljujusekrozzonuprostornognaboja.Dakle,
PN-prijelazpretvarageneriranustrujuizmeupojasevauelektrinustrujuprekoPN-prijelaza.

5.6. Primjene poluvodikih materijala


irinazabranjenogpojasa,pokretljivostelektronaiupljinaiintrinsinaprovodnostnasobnojtemperaturi
nekihpoluvodikihmaterijala

Tablica5.1.Osnovnekarakteristikenekihpoluvodikihmaterijala

5.6.1. Poluvodiki uinski ventili

Slika5.43.Osnovnatipoviuinskihpoluvodikihventila

Poluvodikihuinskihventilaimaokopedesetrazliitihvrsta.Netrebaihzasadaposebnouiti.Samotreba
prepoznatidaseunutarmonokristalasilicija(pravilnekristalnereetke)moenaisedamrazliitihstruktura.

Raznolikostopisujudvaprirodnazakona:

-Naelomaksimalneraznolikosti

-Naelorastagubitakaartefakatasasloenosti

102

5.6. Primjene poluvodikih materijala

Freeman Dyson(1923.-,amerikifiziaripedagogengleskogpodrijetla)spekuliradapostojinaelo
maksimalneraznolikostiidadjelujenafizikojimentalnojrazini.

Npr.topoluvodikiventilimaviefunkcija,toimaveegubitke.

Slika5.44.Osnovnestrukturepoluvodikihventila

Primjerintegracijeosnovnihstruktura IGBT (engl.insulated gate bipolar transistor)

Slika5.45.OsnovnastrukturaMOSFETtranzistora

103

5. Poluvodiki materijali

Slika5.46.OsnovnastrukturaMOSFETtranzistora
Tranzistorsizoliranomupravljakomelektrodom(IGBT)sastavljenjeodPNPtranzistorskestrukture(P+N+NP),
NPNtranzistorskestrukture(NPN+)iMOSstrukture(metal oksid P-poluvodi).Ovestrukturetvoreklasini
tiristoriMOSFET.

5.6.2. Sunane elije

Slika5.47.Fotonaponskimodulinarijekojobilaznici

Potrebnapovrinazasmjetajfotonaponskihmodulavrnesnage1kW

monokristalnesilicija

7........9m2

polikristalsilicija

7,5...10m2

bakar-indij-diselinid

9......11m2

kadmijevtelurid

12......17m2
amorfnisilicij

14......20m2

Slika5.48.Usporedbapotrebnepovrinesunaneelektraneselektranamanadrugeizvore
energije proizvodnju270TWh/god

104

5.6. Primjene poluvodikih materijala

5.6.3. Temperaturno ovisni otpornici (termistori)


NTC-otpornik
Otporniksnegativnimtemperaturnimkoeficijentomel.otpora.Sporastomtemperaturepadamuotpor.
Izraujeseodoksidnekeramike,tj.oksidamangana,nikla,kobalta,bakraieljeza;najeeuoblikuploicaili
diskova.Temperaturnopodrujeje50...+150C.

Porastomtemperaturepoluvodiarastebrojelektronauvodljivompojasu(gustoa).toihimavie,
provodnostpoluvodiajevea:

= n e e

Slika5.49.NTC-otpornikoblikabobice

PTC-otpornik
Otpornikspozitivnimtemperaturnimkoeficijentomel.otpora.Sporastomtemperaturerastemuotpor
(nekimavieza100putazasamonekolikoCelzijevihstupnjeva.Izraujeseodpoluvodia,preteitood
sinteriranogbarijevatitanata(BaTiO3),temperaturnogpodruja50...+200C.Primjenjujesezazatituod
pregrijanjaelektromotora(obinosejedanilitritermistoraumeuunamotestatora).

Veinaihjesklopnogdjelovanja,tj.otpornagloporastekodnekekritinetemperature.Ispodkritine
temperaturedielektrinostjevelika,paseizmeuzrnanemogustvoritipotencijalnebarijere,tematerijalima
maliotpor.Prekoraenjemkritinetemperature,dielektrinostnaglopadne,paseizmeuzrnaformiraju
potencijalnebarijere,teotpornagloporaste.

105

106

6. Organski izolacijski materijali


6.1. Uvod
Treagrupamaterijalakojiseupotrebljavajuuelektrotehnikimproizvodimasuizolacijskimaterijali.Slueza:

izoliranjevodia,vodovaikabela
izoliranjenamota
izoliranjesvihvrstavodikihelemenata(kontakti,elektrode,spojevi,izvodiidr.)
izoliranjeraznihkonstrukcijskihdijelova

Izoliranjekonstrukcijskihdijelovaseestorjeavatakodasetidijeloviradeodizolacijskogmaterijalasvelikim
specifinimotporom(>1012mm2/m(106m).

Elektriniproizvod,atimeiizolacijskimaterijal,radipodveomarazliitimuvjetimakaotosu:

visinanapona
veliinastruje
raznefrekvencije
raznadinamikarada
razniambijenti

Izoliranjemorabitipouzdanoidugotrajno,aizolacijamoraodolijevatinaprezanjimakojaproizlazeiz
funkcioniranjaproizvoda:elektrikim,mehanikim,toplinskim,tenaprezanjimakojaproizlazeizutjecaja
okoline[2].Tosuvanjskanaprezanja,odreenatehnoklimatskimfaktorimatj.:
temperaturom
vlagom
kemikalijama
raznimzraenjima

6.2. Naprezanja iz funkcije


Znaajnojedaobjevrstenaprezanjadjelujuistovremenoimeusobnosepotpomau.
Izolacijskimaterijalistovremenomorabititehnolokiprikladaniekonomskiopravdan.

Elektrino polje jeglavniizvornaprezanjauelektrinomproizvodu,aujednojeiuzroksvimostalim


naprezanjima.Elektrinopoljejeizvornaprezanjakojegizolacijamoratrajnoizdrati.Podutjecajempolja
dogaajusepromjeneuizolaciji:teestruja,dolazidopolarizacije,javljajusegubici,parcijalnaizbijanja,te
konanomoedoidoproboja.

Elektrini otpor:Materijalnijeidealanpamuniotpornijebeskonaan,negoimakonanu,veomaveliku
vrijednost,kojaodreujestrujukrozizolacijskimaterijal.Tajotporsenazivaizolacijskiotpor(Ri)ivaanjeza
praksu.

Kakosuotporijakoveliki,slijedidasustrujejakomale.Utjecajpovrineimavelikuuloguuveliinistrujepase
izolacijskiopormoepodijelitina:

unutarnjiotpor(Ru)kojiodreujestrujukrozmaterijali
povrinskiotpor(Rp)kojiodreujestrujupopovrinimaterijala

Ri =

Rp Ru
Rp + Ru

Rp =

Rp Ri

Ru Ri

Unutarnjiotpor(Ru)ovisiosvojstvimamaterijalainanjegasenemoeutjecati,alizatosemoeutjecatina
povrinskiotpor,ukolikoseustanovidajemali,tedajezbognjegaiizolacijskiotporpremalen.Tosepostie
razliitimnainimazatiteiliobradepovrineizolacijskogmaterijala.Kvalitetapovrineizolacijskogmaterijalaje

107

6. Organski izolacijski materijali

vanaizbogtogatojeposvomsastavuizolacijskimaterijaluglavnomnehomogenijiodmetalapaokolinaima
dalekoveiutjecajnanjegovasvojstva.
Zatitompovrineseuvelikojmjerismanjujutiutjecaji.Vidljivojedasepovrinskiotpornemoeadekvatno
mjeritinegoseizraunavaizizolacijskogiprolaznogotpora,slika6.1.Vremenskioblikstrujekrozizolacijski
materijalimaoblikpremaslici6.2.

Slika6.1.Mjerenjeotpora
Slika6.2.Vremenskaovisnoststruje

Strujakrozmaterijalsesastojioddvijekomponenteip,kojajestalna,aovisiootporumaterijala,teia,kojaje
promjenjiva,tokomvremenapada,aovisioveliiniivrstipolarizacijematerijala.

Polarizacijajepomakmaterije,orijentacijatenastajanjedipolapodutjecajempolja.Mjerazapolarizacijuje
relativnadielektrinakonstanta('),kojakaekolikojekapacitetmaterijalaveiodkapacitetazrakaodnosno
vakuuma.0jedielektrinakonstantavakuuma.

= , o o = 8.8541843 10

12

F As
m , Vm

Elektronska (deformaciona) polarizacija nastajezbogmijenjanjaputanjeelektronaokomatinejezgre.


Promjeneputanjenastajuunutaratoma,nematrenjasasusjednimatomima,tj.tavrstapolarizacijeneizaziva
gubitke.Masaelektronajevrlomalapamoe,zbogmaletromosti,pratitivrlobrzepromjenevanjskogpolja.

Dielektrinakonstantaizazvanatomvrstompolarizacijeostajenepromijenjenaporastomfrekvencije.Prilikom
zagrijavanjavezeunutaratomasepraktikinemijenjaju,jedinosematerijaliri.Toznaimanjugustoupa
dielektrinakonstantaizazvanatomvrstompolarizacijeporastomtemperatureblagopada,slika.6.3.

Slika6.3.Frekvencijskaitemperaturnaovisnostelektronskepolarizacije

Ionska (reetkina) polarizacija nastajekodmaterijalasionskomvezom,kaotojenatrijevkloridilikuhinjska


sol. Ta veza je karakteristina za one materijale koji u vanjskoj ljusci, odnosno podljusci, imaju samo jedan
elektron(11Na3s1)kojijerelativnoslabovezanzamatinujezgru.Takoerizaonematerijalekojimauvanjskoj
ljusci, odnosno podljusci, nedostaje samo jedan elektron (17Cl3s2 3p5), te imajutendencijupopunjavanjete

108

6.2. Naprezanja iz funkcije

ljuskeodnosnopodljuske.Takojenatrijumolekulinatrijevogkloridapozitivan(otpustiojedanelektron),aklor
negativan(prihvatiojetajjedanelektron).Takovimaterijalisuukrutomstanjuvrstovezaniislabovodestruju.

Porastom temperature veza slabi, ioni se lake usmjeravaju, dielektrina konstanta raste. Materijal se iri,
dielektrinakonstantapada.Utekuemstanjutisumaterijaliionskivodii.Masematerijekojesepokreusu
veeinemogupratitivrlobrzepromjenevanjskogpolja,tenakon1013Hzdielektrinakonstantapada,slika.
6.4.

Slika6.4.Frekvencijskaitemperaturnaovisnostionskepolarizacije

Dipolna (orijentaciona) polarizacija,slika6.5.,nastajeuonimmaterijalimagdjeponaravigraepostojedipoli


umaterijalu.

Molekulesunesimetrinograenepadjelujukaodipoli.Bezutjecajavanjskogpoljadipolisustatistiki
usmjereninaraznestrane,njihovseutjecajponitava,imaterijaldjelujepremavanneutralno.Podutjecajem
poljadolazidoorijentacijedipola.Prilikomzakretanja,ovajputacijelihmolekula,dolazidomeusobnogtrenjai
zagrijavanjamaterijala.Znaidipolnapolarizacijaizazivagubitke.Velikemasenemogupratitipromjene
vanjskogpolja,paporastomfrekvencijedielektrinakonstantapada.

Toplinskaovisnostdielektrinekonstantejekomplicirana.Porastomtemperatureprvoraste,zbogslabljenje
meumolekularnihveza,akasnijepada,zbogveegtoplinskoggibanjaiteegusmjeravanjadipolausmjeru
vanjskogpolja.

Slika6.5.Frekvencijskaitemperaturnaovisnostdipolnepolarizacije

Strukturna polarizacija (pozitivnim nabojem) jesloenaiovisiodmaterijaladomaterijala.Tojeustvarigibanje


slobodnihionakrozmaterijal.Tosuesticevelikihmasakojeseprisvomputusudarajusostalimmolekulamai
pritimsudarimapredajuenergiju,toopetznaigubitke.

Urealnimmaterijalimamogubitiraznepolarizacije,priemujeelektronskauvijekprisutna.Okombinaciji
polarizacijaumaterijaluovisiveliinadielektrinekonstante,tenjenavremenskaitoplinskaovisnost.

109

6. Organski izolacijski materijali

Polarnimaterijaliimajuvelikedielektrinekonstante,kojeizazivajugubitkeiovisnesuofrekvenciji,tesene
moguupotrebljavatiuvisokofrekventnojtehnici.Nadomjesnashemaizolacijskogmaterijalaspredoenimsvim
uzrocimapolarizacijedanajenaslici6.6.

Slika6.6.Nadomjesnashemaizolacijskogmaterijala

gdjeje:
Ri
C0
Ce
Ci
Cd
Rd
Cs
Rs

izolacijskiotpormaterijala
kapacitetvakuuma(volumenamaterijala)
kapacitetzbogelektronskepolarizacije(neizazivagubitke)
kapacitetzbogionskepolarizacije(neizazivagubitke)
kapacitetzbogdipolnepolarizacije(izazivagubitke)
predstavljagubitkedipolnepolarizacije
kapacitetzbogstrukturnepolarizacije(izazivagubitke)
predstavljagubitkestrukturnepolarizacije

a)Elektronskupolarizacijuimajusviamorfniikristalininimaterijalibezdipolaiionskihveza:parafin,polistirol,
vodik,mineralnoulje(' &2,5)

b)Elektronskuiionskupolarizacijuimajusvikristalininimaterijali,gustestrukture:kvarc,tinjac,glinica,rutili

c)Elektronskuistrukturnu(ionsku)polarizacijuimajuvisokomolekularniorganskiianorganskimaterijali:
celuloza,termostabilnemase,staklo,porculan

d)Elektronskuidipolnupolarizacijuimajutekuiipolutekuimaterijali:kalofoniji,kompaundi,klorirani
ugljikohidrati

Elektronskapolarizacijajeuvijekprisutna,anjojsemogupridruitiidrugevrstepolarizacije.

Dielektrini gubici predstavljajugubitkeenergijekojiseumaterijalupodutjecajempoljapretvarajuutoplinu,


tepovisujutemperaturumaterijala.Kodistosmjernogpoljagubicisuzbogvodljivosti,akodizmjeninogpolja
gubicimapridonoseigubicizbogpolarizacije.Dakle,gubicioviseiofrekvencijinarinutogpolja.

Mjerazagubitkejekutgubitakatg.

P = UI cos

= 90

za male vrijednosti
P = tg

60

Kutgubitakaovisio:

frekvenciji
temperaturi
vlanosti
naponu

110

P = UI sin
sin = tg

6.2. Naprezanja iz funkcije

Slika6.7.Naponsko-strujnidijagram
Slika6.8.Ovisnostkutagubitakaonaponu

Parcijalna izbijanja suprobojikrozdioizolacije,ilitojepunoeeprobojikrozzraneukljuke,kojisenalaze


uupljinamaizolacijeiliizolacijskogsistema.Uzrociparcijalnihizbijanjasuuzdovoljnovelikopolje,
nehomogenaizolacija,ilikodsloenihizolacijanejednolikasvojstavamaterijalakojiinetusloenuizolaciju.

Kodneujednaenihsvojstavamaterijala,npr.razliitedielektrinekonstanteumaterijalimapostavljenimu
seriju,dolazidostvaranjaelektrinihpoljaraznihsnagapriemujeumaterijalusnajmanjomdielektrinom
konstantomnajveepolje.Kakojenajeetozrak,kojiuztoimainajmanjiprobojninapon,jasnojedauzraku
prvodolazidoproboja.tovie,zbogporastapoljauzrakudeavasedazrakprobijeiakojepoljetakvoda
kadbibiosamnebiprobio.

E1 2
=
E
1
Djelovanjeparcijalnihizbijanjajeprilinodugotrajanproces,auincidjelovanjaseprimjeujuteknakondueg
vremena.Posvomekarakterudjelovanjejesloenoimoesepodijelitina:

mehaniko(udaranjeionaustijenkeupljina)
kemijsko(kemijskereakcijeplinovaunutarupljineilitihplinovasokolnomizolacijom)
toplinsko(povienjetemperatureuupljiniiokolnommaterijalu)
elektriko(povienjepoljauizolaciji)

Ovosloenodjelovanjevodipostepenomunitenjuizolacije,tokonanodovodidoprobojaizolacije.

Elektrini proboj nastupaiznadkritinevrijednostielektrinogpolja.Uzrociprekoraenjapoljamogubiti


razliiti.Jednomjetonedoputeniporastnarinutognapona,drugiputajetoslabljenjesvojstavamaterijalakao
posljedicanjegovastarenja.

Dielektrinavrstoa(E)materijalajeveliinaelektrinogpoljakodkojegdolazidoprobojamaterijala.

Dielektrinavrstoajesvojstvomaterijalakojeovisiodebljiniipostepenopadasporastomdebljine.

Probojninaponjevisinanaponakodkojegjedolodoprobojamaterijala.Tojesvojstvokonkretnogelementa
ilimaterijala.

E=

U kV

d m

111

6. Organski izolacijski materijali

Slika6.9.Ovisnostdielektrinevrstoeodebljini
Slika6.10.Ovisnostprobojnognaponaodebljini

Saslike6.10.jevidljivodaserazlikujudvijevrsteproboja:

istielektriki(nastupatrenutno)
toplinski(nastupanakonnekogvremena,vremenskagranicaje10-7s).

Upraksinajeenastajekombiniranitoplinsko-elektrikiproboj.

Materijalsezboggubitakazagrijava,njegoveunutarnjevezeslabe.Nakonnekogvremenavezesutoliko
oslabiledajepostojeepoljedovoljnovelikodadoedoproboja.Probojninaponovisio:

vrstimaterijala,
trajanjunaprezanja,
debljini,
temperaturi,
frekvenciji,
vlazi,
stanjupovrine,
ukljucimaumaterijalu.

Povienje temperature i temperaturne promjene

Povienjetemperaturejetakoerposljedicanarinutogelektrinogpolja.Uzroksugubiciuvodiima,
magnetskimkrugovimaiizolaciji,aamoebitiiposljedicaistomehanikihnaprezanja.Izolacijajeosjetljivana
porasttemperature,amogueposljedicemogubitireverzibilneiireverzibilne.

Reverzibilne:manjiotpor,veigubici,manjadielektrinavrstoa,istezanje,promjenaoblikazbog
termoplastinosti,promjenaagregatnogstanja,promjenaviskoziteta,(kojesevraajunapoetnevrijednosti
kadsematerijalohladi).

Ireverzibilne:pucanjeidekompaktizacijaradinejednolikogistezanja,promjenakemijskogsastava.

Ijedneidrugepromjenemogudovestidounitenjaizolacije.

Toplinsko starenje jesloenproceskemijskerazgradnje,posljedicaduegdjelovanjapovienetemperature.


Kisikizzrakastupaureakciju,dolazidooksidacije,toznaipromjenakemijskogsastava(papirkarbonizira).
Iakoprocesustarenjapodlijeusvispojevi,nekispojevisuvieosjetljivi,npr.organski.Dolazidoslabljenja
njihovihsvojstava.

ProcesstarenjaslijediprirodnezakonekaotojeMontsingerovzakon,kojiglasi:

Pravilo ivota slijedi eksponencijalni zakon ovisnosti o temperaturi, pri emu porast temperature 8 do
12C izaziva pad ivotne dobi na polovicu.

112

6.2. Naprezanja iz funkcije

ivotnadobjeperiododugradnjematerijaladotrenutkaukojemmehanikailielektrikasvojstvapadnuna
vrijednostikojesujednakeilinieodpogonskihnaprezanja.

Slika6.11.PrikazivotnedobiizolacijepoMontsingerovomzakonu

VijektrajanjaizolacijskogmaterijalapoddjelovanjemstalnetemperatureTiznosi:

Vt = e T
gdjeje:

i konstantematerijala
T

apsolutnatemperatura

ZasvakiizolacijskimaterijalpostojiporasttemperatureTtakavdasevijektrajanjaudvostruujepridjelovanju
temperatureT-TiliskraujenapolapridjelovanjutemperatureT+T.

Vt
= e (T +T )
2

Vt 2 = e (T T )
ln 2 0.69
=
=
T
T

Vt = e

ln 2

T
T

T
2 T

= Vt 2 T

Konstanteiseodredepomoudijagramanaslici6.11.Izdijagramasevididaesematerijalukojiradina
temperaturiviojodnjegovetoplinskeklaseivotnadobskratiti.

NaosnovuzakonaivotnedobiiMontsingerovapravilaivotaizvrenajetoplinskaklasifikacijaizolacijskih
materijala.
Uskladustoplinskompostojanostitojestvisinompogonsketemperaturekojumaterijalpodnositrajno,bez
znatnihpogoranjatemeljnihsvojstavaizolacijskimaterijalisusvrstaniusedamtoplinskihklasa:

Ydo900C
Ado1050C
Edo1200C
Bdo1300C
Fdo1550C
Hdo1800C
C>1800C

(pamuk,papir,PVC)
(folije,papirimpregnirani)
(lak)
(tinjac+impregnantBklase)
(anorganski+lakoviFklase)
(anorganski+silikoni)
(istianorganski)

113

6. Organski izolacijski materijali

Mehanika naprezanja

Uzrocimehanikihnaprezanjanastajuuslijed:

elektrikihielektromagnetskihsila
uslijedmehanikihoptereenja(pritisak,rotacija,vibracije)
nejednolikogtoplinskograstezanja

Mogueposljedicesu:

dekompaktizacija
razaranje(sporoilibrzo)

Buduidasvatanaprezanjadjelujuistovremeno,meusobnosepotpomauisvazajednoslabesvojstva.

6.3. Naprezanje uslijed vanjskih utjecaja


Vanjskiutjecajikojimauaiiraokolinamoedjelovatinaproizvod:

temperaturaipromjenetemperatureokoline
vlagaipromjenevlage(relativna,apsolutna)touzrokujekondenzate
oborine(voda,slanamagla,kemijskiagresivnisastojci)
elektrolitskisastojci
praina,abrazija
talozi(smanjenjepovrinskogotpora)
zraenja;prirodna(sunce,kozmika)iumjetna(radijacija)
biolokifaktori(plijesni,gljivice,termiti)

Tosusvetehnoklimatskielementi,tj.klima.Klimatskapostojanostjeotpornostizolacijskogmaterijalana
tehnoklimatskeelemente.

Naslici6.12.vidiseutjecajtemperaturenakoliinuvodeuzrakupriodreenojrelativnojvlanosti.

Slika6.12.Koliinavodeuzrakuuovisnostiotemperaturiirelativnojvlazi

114

6.3. Naprezanje uslijed vanjskih utjecaja

Klimatska postojanost jesposobnostizolacijskihmaterijaladazadresvojatemeljnasvojstvapodukupnim


utjecajemsvihtihfaktorakojisainjavajupojamklime.Izolacijskimaterijalisunaveinuovihfaktoraznatno
osjetljivijiodmetala,toproizlaziiznjihovegrae.Specifinostiizolacijskihmaterijalauodnosunametalesu:

vieilimanjeosjetljivispojevi
slabivodiikakotoplinskitakoielektriki
porozni(estoucijelojstrukturi)

Toznaidavanjskiutjecajiimajuzaposljedicu:

reverzibilnepromjeneipogoranjeelektrikihsvojstava
trajnepromjenesvihsvojstavaukljuujuimogunostrazgradnje

Zbogosjetljivostiizolacijskihmaterijalanatehnoklimatskeutjecajevresetehnoklimatskaispitivanja,pasui
standardiziraneklime.

temperatura ( C)

relativna vlaga (%)

Normalna klima

20

65

Duboka hladnoa

-70

Tropska vlana

40

95

Tropska suha

55

<10

Naziv klime

Osimovihstandardnihklima,kojesumakroregionalne,postojeimikroregionalneklimevezaneuzuepodruje
kaotojeindustrijskaklima.

Ispitivanjasevreuklimakomoramagdjesemogupodeavatiipromjenjiveklime.

Promjeneumaterijalunenastupajutrenutno,negosodreenimkanjenjemslijedevanjskepromjene,kako
temperaturetakoivlage.

Slika6.13.Vremenskoprilagoenjeokolini

Vidisedatrebaproiodreenovrijemekakobisematerijalstabiliziraonauvjeteokoline.Takavoblikkrivulje
vrijedinpr.kodzagrijavanja(uzlaznakarakteristika)ikodhlaenja(silaznakarakteristika),odnosnokodsuenja
(silaznakarakteristika)ikodzagrijavanja(uzlaznakarakteristika).

Takozvanastabilizacijamoepotrajatiiviesati,toovisiomasitijela,kaoinjegovimdimenzijama.Otomese
trebavoditiraunaprilikomupotrebe.Zbogtogamoedoidokondenzacijevlagenapovrnikadsehladno
tijelouneseutopluprostoriju.Utoplojprostorijitoplizrakmoesadravativievlageuzisturelativnuvlanost.

Snienjemtemperature,uzistukoliinuvlageuzraku,rasterelativnavlanost,tesepridovoljnoniskoj
temperaturivlagakondenziraukapljice,tomoedovestidopovrinskogproboja.

Unutarnjiivanjskiutjecajidjelujuistovremenoimeusobnosepotpomau.Npr.:temperaturaokolineje400C,
ureajsezbogvlastitihgubitakazagrijavaza700C,znaionradina1100C.Prematojtemperaturisemora
odabratimaterijalodgovarajuetoplinskeklase.

115

6. Organski izolacijski materijali

6.4. Tehnoloka svojstva


Tehnolokasvojstvailitehnolokesposobnostisutakoervrlobitnapriodabirumaterijala,kaoiodreivanju
tehnologijeprerade.

Primjericetermoplastinemaseomekavajupripovienojtemperaturi.Toznaidasemogurastalitiitako
rastaljeneoblikovati.Nakonhlaenjaonesuvrsteimoguobavljatisvojuzadau,meutimakotokomrada
omekaju,gubitiekrutostivienemoguobavljatisvojufunkciju.

Termostabilnemasesedrugaijeponaaju.Onenapovienojtemperaturitrajnootvrdnjavajuiviene
omekavajuprinovomzagrijavanju.

6.5. Sistematizacija izolacijskih materijala


Postojivelikibrojizolacijskihmaterijala,vrlorazliitihsvojstava,raznihoblikairaznihagregatnihstanja.
Sistematizacijaizolacijskihmaterijalapomaelakemsnalaenjupriupotrebi.

Postojinekolikokriterijapremakojimaseprovodisistematizacijaizolacijskihmaterijala:

poporijeklu:prirodni,umjetniimodificirani
poprimjeni:trajnetekuine,skrutivetekuine,termoplastini,termostabilni,elastomeri
poagregatnomstanju:plinoviti,tekui,kruti
potoplinskojpostojanosti:toplinskeklaseodYdoC
pokemijskojgrai:organskiianorganski

Kojapodjelajeaktualnaovisiotrenutnimpotrebamaizbora.Unastavkukoristitesepodjelapokemijskoj
grai,jertegrupematerijalaimajumnogezajednikekarakteristike.

Organskimaterijaliimajuusastavuugljik,kojijepresudanzadobardionjihovihsvojstava,meukojimajeniska
toplinskapostojanost,aanorganski,kojinemajuugljika,imajuvisokutoplinskupostojanost.

Izolacijskimaterijalisedobivajunarazliitenaine.Moguseupotrebljavatiprirodnesirovine,kojesurijetko
kadaodmahupotrebljive.estojepotrebnaprerada,vrlosloena,uglavnomfizika,toznaibezkemijske
promjenestrukture.Ponekadprocesprerademoebitiifizikalno-kemijski,imeseutjeenastrukturu
materijala.

Uporabnioblicisuestojakorazliitiodpolaznesirovine(papir),takodaihjenaprvipogledtekoprepoznati.

Osimovihjednostavnihizolacija(neposvojojgrai)upotrebljavajusesvevietakozvanesloeneizolacijekoje
sesastojeodvieizolacijskihmaterijala.Oneseizraujuzbogsveviihzahtjeva,kojisepostavljajuna
izolacijskematerijale,pajedansamnemoeudovoljitisvimuvjetima.Prematomesloeneizolacijeseizrauju
zbog:

proirenjaasortimana
boljihfizikalnihsvojstava
boljihtehnolokihsposobnosti

Nisloenaizolacijanemoeobavitisvefunkcijekojesetraeodizolacije,paseujedanureajugraujevie
izolacijskihmaterijalakojisainjavajuizolacijskisustav.

6.6. Organski izolacijski materijali


Organskiizolacijskimaterijalisuprirodnetvariorganskogporijekla,toznaidausvomsastavuimajuugljik.

Ugljikjekemijskiveomaaktivaniimamogunostistvaranjavrloraznolikihveza.Zahvaljujuitimraznolikostima
povezivanja,organskispojevisuvisokomolekularniivrloraznoliki.Opekarakteristikesuim:

116

6.6. Organski izolacijski materijali

velikaraznolikost(oblika,stanjaitehnolokihmogunosti)
manjakemijskastabilnost(lakestupanjeukemijskereakcije)
izraenijestarenje
niatoplinskapostojanost
oprezsaklimatskimutjecajima
estosuvrlohigroskopni

Njihovapreradamoebitivrloraznolikatoovisiodpolaznesirovineikrajnjegproizvoda.Krajnjiproizvodi
mogusedobitinasljedeenaine:

proiavanjembezkemijskeobrade,kojeestomoebitivrlosloeno,dobivamoprirodneorganske
materijale(papir,ulja)
obradommaterijalauzkemijskumodifikaciju,znaidjelominupromjenukemijskihveza,atimei
svojstava,dobivamomodificiraneorganskematerijale(proizvodinabaziceluloze-celofan)
kemijskomsintezomdobivamopotpunonovematerijale,kojiseodpoetnihsirovinarazlikujupo
svojstvima,oblikuiveliinimolekula(umjetnemase)

Ovizadnjiimajusveveuvanostinamnogimpodrujimasuupotpunostipotisnuliprirodnematerijale.

Podjela po vrstama i oblicima primjene

Povrstamaioblicimaprimjenedijelimoorganskeizolacijskematerijalena:

trajnetekuine(sluezaispunuupljina)
skrutivetekuine(sluezaispunuupljina,premaze,veziva)
krutitermoplastini(sluezaizraduraznihoblikovanihdijelova,vlakna,folije,cijevi)
krutitermostabilni-vlaknasti-papiri,tkanine(sluezanosioceusloenimizolacijama)
krutitermostabilni-mase(sluezaizraduljepila,sloenihizolacija,oblikovanihdijelova)
elastomeri-trajnoelastini-guma(sluezaomotae,oblikovanedijelove)

Pregled organskih materijala

Uprvojgrupisutekuineiskrutivetekuine

Mineralno ulje jetrajnaprirodnatekuina,smjesatekuihugljikohidrata.Dobivasepreradomnafte,tj.mazuta.


Premanamjeniuelektrotehnicimineralnauljasedijelenatransformatorsko,kondenzatorskoikabelsko.
Kondenzatorskoikabelskouljesunetoii.Mineralnouljejesvjetloutatekuina(nijansebojeoviseo
porijeklu)sljedeihsvojstava:
nepolarna'2,2
kutgubitakatg10-4
dielektrinavrstoaE120kV/cm
lakeodvode0.86-0.9kg/dm3
stinite-400C,plamite1350C
higroskopno(malakoliinavlageznatnosmanjujeelektrinasvojstva)
imaniskutoplinskupostojanost(klasaY)
intenzivnostari

Prilikomstarenjadolazidocijepanjamolekula,tosemoevizualnoopazitiito:

promjenomboje(potamni)
stvaranjemtaloganadnu

Elektrikostarenjeseustanovljuje:

porastomkutagubitakatg
padomdielektrinevrstoeE
padomspecifinogotpora

117

6. Organski izolacijski materijali

Takoer,prilikomstarenjamineralnomuljurastekiselinskibroj.Ovakvomineralnouljesemoeregenerirati,u
prvojfazifizikizagrijavanjem,cijeenjemcentrifugiranjemisuenjem,akasnijekemijskimpostupkom,kojije
jakoslianrafinaciji.

Upotrebljavasezaizolaciju,aujednoikaorashladnosredstvoutransformatorima,kondenzatorimaikabelima.
Naroitokvalitetnasepokazalakombinacijapapir-ulje,gdjesepapiriuljeizvanrednonadopunjavaju.Ulje
popuniupljineupapiruitakomusmanjihigroskopnost,apapirprekidaeventualnonastalepolarnelanceu
ulju,temutakopoboljaelektrinasvojstva.

Kakojemineralnouljelakozapaljivo,nesmijeseupotrebljavatitamogdjejevelikaopasnostodpoara
(rudnici),tesetadakaonadopunaiponekadzamjenamineralnomuljuupotrebljavajumodificiranaulja.

Modificirana ulja sukloriraniugljikovodici.Zbogklorausvomsastavunegore,alisuimpareotrovne,kemijski


suagresivnija,oemusemoravoditiraunaprilikomizboraostalihmaterijalautomelektrinomproizvodu.
Inaenajlakeseprepoznajupoveojteini(zarazlikuodmineralnogulja,modificiranauljasuteaodvode).

Biljna ulja spadajuusuivetekuine.Suivetekuinesutakvimaterijalikojisuprilikomprimjeneutekuem


agregatnomstanju,asvojufunkcijuobavljajuukrutomagregatnomstanju.Doskrutnjavanjamoedoina
sobnojtemperaturiilipripovienojtemperaturisilibezkatalizatora.Tosupreteemodernihlakova(na
njihovojosnovisunapravljeniprvilakovi).

Voskovi i bitumen suprirodnitermoplastinimaterijali.Upotrebljavajusezaimpregnacijupapiraizatituod


vlage,jersunehigroskopni.

Prirodne smole suprirodnitermoaktivnimaterijali.Usirovomstanjumoguserastalitiiliotopitiuotapalima,a


akosuduevrijemeizloeniviimtemperaturamakonanootvrdnuiviesenemogurastaliti.Mogubitibiljnog
iliivotinjskogporijekla.Najpoznatijijeelak,nekadnezamjenjivkaovezivo.utejebojeivotinjskogporijekla,
dobivaseproiavanjemiprekuhavanjem.Razvojemkemijezamijenjenjeumjetnimmasama.

Modificirane smole suuglavnomnabaziceluloze.Dobijusekemijskomobradomcelulozeduinomkiselinom-


nitroceluloza(celuloid,nitrolakovi)ilioctenomkiselinom-acetilceluloza(celuloznitriacetat,acetatnasvila).

Kauuk i guma:Kauukjeprirodnielastomer,kojisedobivaizdrveta.Njegovaelastinostjeposljedicacik-cak
strukturemolekulakojesepodmehanikomsilomrasteu.Prirodnikauukjenisketoplinskepostojanosti,
ljepljivjepanijepogodanzaprimjenu.Zatosevulkanizira,obraujesumporom,tesedobivaguma,kojasei
upotrebljava.Rezultativulkanizacijesuboljatoplinska,kemijskaimehanikasvojstva.Karakteristikegumesu:

dobraelektrinasvojstva
nehigroskopnost
polarnaje(nijezavisokofrekvencijskutehniku)
stari(gubielastinost,dobivarisove)
niskatoplinskapostojanost(klasaY)
topivajeuulju(nesmijedoiukontaktsmineralnimuljem)
sumpor,kojijeunesenugumuvulkanizacijom,napadabakar

Upotrebljavasezaizoliranjevodiaikabela,kaobrtvila.Uzamjenuzaprirodnugumunainjenesuumjetne
gume(butadilen,neopren).Tosukemijskispojeviotpornijinastarenje,uljostabilni,alinetoloijihmehanikih
svojstava.

Prirodna organska vlakna:Tosuvlaknabiljnogiivotinjskogporijekla.Sluezaizraduraznihizolacijskih


materijala.Vrstevlakanasu:

celulozna(uglavnomsedobivajuizdrveta)
lanena
pamuna
svilena(ivotinjskogporijekla)

118

6.6. Organski izolacijski materijali

Zajednikasvojstvasuim:

veliketehnolokesposobnostizaizradupredivailipapira,odnosnoljepenke
dobramehanikasvojstva
niskatoplinskapostojanost(klasaY)
neotpornostnastarenje
higroskopnost(proizlaziizvlaknastegrae,puneupljina)

Upotrebljavajusezaizradu:

papirailjepenki
predivakaosirovinezatekstilneproizvode
elementarnavlaknaseupotrebljavajukaovlaknastopunilo

Umjetne mase (sintetikemase,umjetnesmole)sukemijskomsintezomdobiveniumjetnivisokomolekularni


spojevi,nastaliomreavanjemniskomolekularnihsirovina.

Takvispojeviimaju,uodnosunasirovine,potpunonovasvojstva,izgledisposobnosti.Sveveiimjeznaajina
mnogimpodrujimasupraktikipotpunozamijeniliodgovarajueprirodnematerijale(gumu,elak,ljepilo,
lakove).

Intenzivnimrazvojemkemijepraktikisvakogsedanarazvijajunoviproizvodi.Postojetriosnovnanaina
dobivanjaumjetnihmasa:
I POLIMERIZACIJA
MONOMER

II POLIKONDENZACIJA

POLIMER

III POLIADICIJA

I polimerizacija =A+A+A+A+...+odgovarajuiutjecajMA(makromolekulatipaA)
II polikondenzacija=A+B+A+B+...+odgovarajuiutjecajMC(makromolekulatipaC+kondenzat)
III poliadicija
=A+B+A+B+...+odgovarajuiutjecajMC(makromolekulatipaC)

Odgovarajuiutjecajmoebiti:otapalo,katalizator,temperatura,pritisak
Polimerinastajustvaranjemmakromolekulenadvanaina:
AAAAAA
AAAAAA

Linearnastruktura:monomeristvarajudugakejednodimenzionalnemolekule.Susjednemolekuleprivlaese
kohezionimsilama,kojeoviseotemperaturi.
C C C
c
c
c
C C C
c

C C C

Prostornastruktura:molekulerastuutridimenzije,unutarmolekularnesilesustalneineoviseotemperaturi.
Pucanjetihvezaznaiunitenjematerijala(kemijskoraspadanje).

Linearnastrukturanajeenastajepolimerizacijomitosutermoplastinemase,aprostornastruktura
polikondenzacijomipoliadicijomitosutermostabilnemase.

Termoplastine mase najeenasatjupolimerizacijom.Termoplastinostznai:


omekavanjepripovienimtemperaturama
savitljivost
istezljivost
relativnumekou
irokrasponelektrikih,mehanikih,toplinskihiklimatskihsvojstava

119

6. Organski izolacijski materijali

Termoplastinemaseseprerauju:

lijevanjem
ubrizgavanjem
istiskivanjemiliizvlaenjem
kalandriranjem

Uporabnioblikzapreradutermoplastinihmasajevepolimeriziranigranulat,kojisedimenzionira,topii
konanooblikuje.Upotrebljavajuseza:

izoliranjeicaikabela
izraduvlakana
izradufolija
izraduoblikovanihdijelova
izraduploaicijevi,kojeseutoplomstanjudajudodatnooblikovati

Nekiprimjeritermoplastinihumjetnihmasasu:

Polivinilklorid (PVC)
Polivinilkloridjejednaodnajrasprostranjenijihtermoplastinihmasa,jerjerelativnojeftin.Polaranjepasene
upotrebljavauvisokofrekvencijskojtehnici.Imaniskutoplinskupostojanost.UupotrebisutvrdiPVCkojiima
kaododatkestabilizatoreiiznjegaseizraujuoblikovanidijeloviifolije,temekiPVC,kojiimakaododatke
omekivae,aupotrebljavasezaizoliranjeicaikabela.Nekiodtrgovakihnazivasu:okiten, plastilen.

Polietilen
Polietilenimaodlinaelektrinasvojstva.Upotrebljavaseuvisokofrekvencijskojtehnicizaizolacijuicaikabela
teizradufolija.Jedanodtrgovakihnazivaje hostalen.

Polistirol
Polistirolimaodlinaelektrinasvojstva.Upotrebljavaseuvisokofrekvencijskojtehnicizaizolacijusvitaka,
izradufolija.Nekiodtrgovakihnazivasu: styrofol,styropor.

Poliamidi
Poliamidiimajuodlinamehanikasvojstva.Upotrebljavajusezaizraduvlakana,folija,oblikovanihdijelova.
Nekiodtrgovakihnazivasu: ultramid,nylon.

Poliimidi
Poliimidiimajuodlinamehanika,elektrinaitoplinskasvojstva(toplinskaklasaF).Upotrebljavajusezaizradu
folija,kojeseupotrebljavajukaoutorskaizolacijaniskonaponskihstrojeva.Jedanodtrgovakihnazivaje
kapton.

Politetrafluoretilen
Politetrafluoretilenimavisokukemijskuitermikuotpornost,tedobraelektrinasvojstva.Upotrebljavaseza
izraduvlakanaifolijauvisokofrekvencijskojtehnici.Nekiodtrgovakihnazivasu:teflon, hostaflon.

Polietilentereftalat
Polietilentereftalatimaodlinamehanikasvojstva,elastianje,ilav,otporannaudarce.Upotrebljavaseza
izraduvlakanaifolija.Jedanodtrgovakihnazivajemylar.

Poliuretani
Poliuretaniimajuodlinamehanikasvojstva,maluhigroskopnost.Upotrebljavajusezaizraduvlakanaifolija.
Nekiodtrgovakihnazivasu:moltopren, dorlon.

Akrilati
Akrilatiseodlikujuprozirnou.Upotrebljavajusezaizraduprozirnihdijelova(zamjenazastaklo).Jedanod
trgovakihnazivajepleksiglas.

120

6.6. Organski izolacijski materijali

Termostabilne mase
Termostabilneumjetnemase,zarazlikuodtermoplastinih,neomekavajupripovienimtemperaturama,to
neznaidasutoplinskipostojanijeodnjih.Trebajojednomnaglasiti,dajetoplinskapostojanosttemperatura
kojumaterijaltrajno(iliprogramiranovrijeme)izdri,adajetermostabilnostnainponaanjamaterijala.
Prilikomomreavanjatermostabilnemaseprolazekroztrifaze.

Sirovostanje(fazaA).Omreavanjejonijepoelo,masajetaljivanapovienimtemperaturamaitopivau
raznimotapalimavrloestojeutekuemstanju.

Poluzavrenostanje(fazaB).Omreavanjejepoelo,molekulesupoelerasti,alikemijskiprocesjonije
zavren.Masajenajeeukrutomilipolukrutomstanju.Moesetaliti,alisupotrebnevietemperature,i
topitiuotapalima,baremdjelomino.

Zavrenostanje(fazaC)omreavanjejezavreno.Dobijenjenovimaterijal,kojisevienedarastopitini
rastaliti.Akosetakavmaterijalzagrijavaoneizgoriti,aliseneerastaliti.Sadamugorivost(temperatura
zapaljivosti)odreujetoplinskupostojanost.

Termostabilneumjetnemasesupogodnezapreradusamouprvedvijefaze,znaizavrijemeomreavanja,ito
ufaziAlijevanjem,aufaziBslinotermoplastinimmasama(alisamojednom).Uporabnioblicisu:
monomernekomponenteodvojene,tekueilikrute,ilismijeaneufaziB,kruteilitekue.

Upotrebljavajuseza:
ljepila
lakove
zalivnemase
izolacijskekitove
masezapreanje
slojevitepreanematerijale

Nekiprimjeritermostabilnihumjetnihmasasu:

Fenolformaldehidne
Fenolformaldehidnetermostabilnemasesujedneodnajstarijihumjetnihtermostabilnihmasa.Relativnosu
jeftine.Polarnesupaseneupotrebljavajuuvisokofrekvencijskojtehnici.Imajuniskutoplinskupostojanost.
Upotrebljavajusezaizradumasazapreanje.Jedanodtrgovakihnazivajebakelit.

Anilinformaldehidne
Anilinformaldehidnetermostabilnemaseimajuodlinaelektrinasvojstva,paseupotrebljavajuu
visokofrekvencijskojtehnici.Upotrebljavajusezaizradumasazapreanjeizaizraduslojevitihpreanih
materijala(laminata).

Karbamidne
Karbamidnetermostabilnemasesuotpornenapovrinskestruje.Upotrebljavajusezaizradumasazapreanje
izaizraduslojevitihpreanihmaterijala(laminata).

Melaminske
Melaminsketermostabilnemasesuotpornenautjecajvlage.Upotrebljavajusezaizradumasazapreanje.

Poliesteri
Poliesterisutermostabilnemasekojeotvrdnjavajuibezpovienetemperature.Cijenaimjerazmjernoniska.
Upotrebljavajusezaizraduoblikovanihdijelovalijevanjem,zamasezapreanjetezalakove.Trgovakinazivim
jechromoplast.

Epoksidne
Epoksidnetermostabilnemasezarazlikuodsvihprethodnih,kojesunastalepolikondenzacijom,nastaju
poliadicijom.Kakonemajukondenzatamanjeseskupljaju,ispadajumeunajkvalitetnijemase.Odljevisu
veomakompaktni.Imajuodlinaelektrinaimehanikasvojstva.Upotrebljavajusezaizradulakovaza
impregnaciju,itobezotapala,zatimkaoljepila.Trgovakinazivimjearaldit.

121

6. Organski izolacijski materijali

122

6.6. Organski izolacijski materijali

Silikoni
Silikonisupolimerniorganosilicijskispojevi.Tosumaterijalikojitvoreprijelazizmeuanorganskihiorganskih
materijala.Nastalisutako,daseustrukturi,inaeorganskoj,ugljikzamijenisilicijevimoksidom(SiO).Takosuti
spojevizadralidobretehnolokesposobnostiorganskihmaterijala,adobilivisokutoplinskupostojanost
anorganskih.Ovisnoostrukturi,polaznommaterijalu,testupnjuumreavanjadobivajuserazliitimaterijali,
kojiimajunekazajednikasvojstva,atosu:

dobratoplinskapostojanost
toplinskaneovisnostsvojstava(-60do2500C)
tekozapaljivi
nehigroskopni
odlinaelektrinasvojstva
otporninaradioaktivnazraenja
visokacijena
teaobradivost

Najvanijevrstesilikonapodijeljenepogrupamasu:

Silikonska ulja
Silikonskauljasluekaozamjenamineralnimuljima,sasvimprednostimakojaproizlazeizsvojstavasilikona,a
tosuboljatoplinskapostojanost,veadielektrinavrstoa,veiprobojninapon,alislabijepodmazivanjepri
niimtemperaturama.

Silikonske masti
Silikonskemastisusmjesasilikonskihuljaipunila(grafitniprah,prahkremenekiselineisl.).Odlikujuseirokim
temperaturnimpodrujemprimjene.Upotrebljavajusekaomastizavrueleajeve,zatituodvlagekontakata,
sklopnihelemenata,radarsketehnike,zbogiroketoplinskaneovisnostisvojstava.

Silikonske smole
Kadasespominjusilikonskesmolemisliseuglavnomnatermostabilne,kojesenatritupojavljujuuglavnom
kaopoluzavrene.Mogusemjeritisostalimtermostabilnimsmolama,stimdaimajuboljutoplinsku
postojanost(toplinskaklasaFiH),boljukemijskupostojanostiviucijenu.Slabijeprianjajunabakarpanisuza
direktnuizolacijubakrenihica.Mogusemijeatisostalimtermostabilnimsmolamatosnizujecijenu
proizvodauzodgovarajuasvojstva.

Silikonski elastomer
Silikonskielastomer(silikonskikauuk)jemodainajinteresantnijiobliksilikona.Posvomponaanjuveomaje
sliangumi,pamujetoipodrujeupotrebe,sasvimprednostimakojeposjedujeatosu,viatoplinska
postojanost,boljakemijskastabilnost,velikaglatkoapovrine.Upotrebljavasezaizoliranjeicaikabela,
izraduizolacijskihvrpci,zatituutropskojatmosferi,aliistotakoupolarnojatmosferi,gdjeipriniskim
temperaturamazadrielastinost.

Vlaknasti materijali
Vlaknastimaterijalisuproizvodiizraeniizvlakana,kojisemoguupotrijebitizaelektrinuizolaciju.Slijedeesu
vrstevlakana.

prirodna

umjetna

anorganska

azbest

staklo

organska

celuloza, lan,
pamuk, svila

na bazi termoplastinih smola


(polivinilklorid, poliamidi, esteri)

higroskopna

nehigroskopna

visoka toplinska
postojanost
niska toplinska
postojanost

Poznatesurazlikemeusvojstvimavlakana,anorganskaimajuvisokutoplinskupostojanost,organskanisku,
prirodnasuhigroskopnaumjetnanisu,pasuivlaknastiproizvodiproizvedeniiztihvlakanarazliitihsvojstava
sukladnovlaknima.

123

6. Organski izolacijski materijali

Drvo
Drvojepomoniizolacijskimaterijal,zbognepouzdanostisvojihsvojstava,kojaoviseosmjerurezanjadrveta,
istoiislino.Upotrebljavazaizraduklinova,nosaaiostalihpomonihelemenata.Drvojeinaenajvanije
kaoizvorceluloze,kojaseiznjegadobiva.Celulozaseizdrvetadobivasloenimfizikimprocesom,kojisesvodi
nausitnjavanjeiispiranjedrveta.Takodobivenaceluloznavlaknasluezadaljupreraduidobivanjepapira,tj.
ljepenkeilikaovlaknastapunila.

Papiri
Papirisulisnatiproizvodi,najee,kratkihvlakanadrveneceluloze.Dobivajusekalandriranjemvlakanau
listovedebljinedo0,5mm.Uelektrotehniciseupotrebljavanatronskacelulozabezljepila,tojeiatimje
kvalitetnija.Kvalitetapapiraovisioduinivlakanaitehnolokompostupkudobivanja(brojvaljanja,pritisak
prilikomvaljanja).Natajnainmogusedobitiglatki,porozniilinekispecijalnipapiri.

Kvalitetapapirasezbogsvojespecifinostiodreujenekimposebnimparametrimakaotosu:

kg/m3(kaomjerazagustou)
duinapucanja(kaomjerazavrstou)
brojprevijanja(kaomjerazailavost)
sposobnostupijanjaumm/h(kaomjerazaporoznost,normalno15-20,visoko40-60)
koliinapepelaivodljivostvodenogekstrakta(kaomjerazakemijskuistou)

Papiri(nabaziceluloze)imaju:

niskutoplinskupostojanost
jakosuhigroskopni

Podjela papira: Premaprimjenipostojeraznevrstepapirakaotosu:


Papiri za rad u ulju
kabelski
kondenzatorski
transformatorski
Kabelski,kondenzatorskiitransformatorskisupapiri,kojiradeuuljupamorajubitikemijskivrloistiiporozni
kakobitoboljeupijaliulje.Kabelskiporedtogamoraimatiodlinamehanikasvojstvakakobiizdrao
naprezanjaprilikomnamatanja,aikasnijeuupotrebi.Kondenzatorskimorabitijakotanak,jednolinedebljine.
Transformatorskikojisenajvieiupotrebljavamorabitistrojnogladak.

Papiri za laminate
Papirizalaminatesurijetkipapiri,dasemogunatapatismolama,jerseupotrebljavajukaonosiociusloenim
izolacijama.Onisutanjiimanjegustoe.

Papiri nosioci tinjca


Papirinosiocitinjcaseupotrebljavajukaonosiociusloenimizolacijamanabazitinjca.Tuimjezadatakda
budunosiocimehanikihsvojstavatakovesloeneizolacijeiodnjihseprvenstvenotraeodlinamehanika
svojstva,pogotovouuzdunomsmjerutojestsmjerunamatanjavrpce.

Papiri za izolaciju magnetskih limova


Papirizaizolacijumagnetskihlimovaseupotrebljavajukaoizolacijaizmeumagnetskihlimova.Tipapirinisu
podvelikimelektrinimoptereenjem.Morajubitijakotankizbogtoboljegfaktoraispune(svilastipapir).

Specijalni papiri
Specijalnipapirisupapiriizraenioddrugihvlakana,aneodceluloznih.Postojitinjevpapir,azbestnipapir,
papirodstaklenih,polietilenskihilipoliesterskihvlakana.Tipapirizbogslabijihtehnolokihsvojstavanavedenih
vlakanaimajuusebiuvijekveziva.

124

6.6. Organski izolacijski materijali

Prepani (kartoni, ljepenke) sulisnatiproizvodikratkihvlakanadrvneceluloze,kojisedobivajupreanjem


veegbrojakalandriranihslojevaujedandebljislojdebljineod0,1donekolikodesetakamm.Uusporedbis
papirimaprepanisuguiimanjesavitljivi.Vrsteprepanasu:

strojni(upotrebljavasekaopomonimaterijal)
utorski(upotrebljavasezaizolacijuutora)

Obaovaprepanaradesuhipamorajubitigusti,nehigroskopni,ilaviisposobnizaoblikovanje.

transformatorski(upotrebljavasezaizolacijutransformatora)
kondenzatorski(upotrebljavasekaodielektrikukondenzatorima)

Oviprepaniradeuulju,temorajubitiporozni,daboljeupijajuulje,kemijskiisti,danezagaujuuljeiimati
minimalnepromjenedimenzijeprilikomupijanjaulja.

specijalniprepani(posebnoobraeniprepani,kaotosu:transformerbordvrloistiprepanza
transformatore,fiberprepanobraencinkovimkloridomgasiluk)

Tekstilni proizvodi sudobivenipredenjemraznihvlakana,azatimraznimnainimatkanja,oemuiovise


njihovasvojstva.

Nazivisuimtkanine,trake,navlake.

Zajednikasvojstvabezobziranaporijeklosuim:velikahigroskopnost,iakorazliitogkaraktera,tedielektrina
vrstoajednakadielektrinojvrstoizraka.Prematomeneizoliranitekstilniproizvodisusamomehaniki
odstojnici,alinakonimpregnacijenjihovasvojstvasebitnopopravljaju.

Upotrebljavajusekaoomotaiilinosioci.

125

126

7. Anorganski izolacijski materijali


7.1. Zajednike karakteristike anorganskih izolacijskih materijala
Najpoznatijianorganskiizolacijskimaterijalisu:
tinjac,
kvarc(kremen),
staklo,
staklenavlakna,
keramikimaterijali,
staklokeramika,
tankikeramikislojevi.

Zajednikekarakteristikeanorganskihizolacijskihmaterijalasu:
kemijskisustabilni,
visoketoplinskepostojanosti,
imajudobradoodlinaelektrinasvojstva,
tvrdiikruti,
otporninastarenje(minimalnostare),
nisuhigroskopni,
ogranienioblici(samovrstoagregatnostanje).

Drugavanasvojstvaanorganskihizolacijskihmaterijalasu:
specifinielektriniotpor,itemperaturnikoeficijentelektrinogotpora
relativnadielektrinakonstantar
dielektrikigubicitg
dielektrinavrstoa(probojnavrstoa)EpriprobojninaponUpr
Dielektrina konstanta i dielektrini gubici razliitih materijala

Slika7.1.Dielektrinakonstantaidielektrinigubitcizarazliitematerijale

127

7. Anorganski izolacijski materijali

Glavniutjecajinarelativnudielektrinukonstantuidielektrinegubitkekodvrstihanorganskihdielektrikasu
temperatura,frekvencijaipritisak.
Ovisnotrelativnedielektrinekonstanteotemperaturizadominantnoionskupolarizaciju.

f=50Hz

a)elektro-porculan

b)bor-natrijskostaklo
razliitogudjelaNa2O
1najnii(<1%)
6najvii(644%)

Slika7.2.Ovisnostrelativnedielektrinekonstanteotemperaturi:a)zaelektroporculanib)zabor-natrijsko
staklo
Ovisnotrelativnedielektrinekonstanterutila(keramikanabaziTiO2)ofrekvenciji.

Slika7.3.Ovisnostrelativnedielektrinekonstanterutilaotemperaturiifrekvenciji

Slinoponaanjeimaiperovskit(CaTiO3).

Ovisnotdielektrinihgubitaka(tg)keramikeotemperaturi.Prikazanaovisnostjezakonstantnufrekvenciju
iznosaf=1MHz.

Slika7.4.Ovisnostdielektrinihgubitakakeramikeotemperaturi

128

7.3. Azbest

7.2. Tinjac (liskun)


Tinjacjemineralkojisesastojiodkalijeva,magnezijevaialuminijevasilikata.Lakosekalautankelistie
(nekolikom)iogranienepovrine(nekolikocm2).Zbogrunepreradejerelativnoskup.Ovisnookemijskom
sastavupostojivievrstatinjca,aliuelektrotehniciserabesamomuskovit i flogopirit.

Svojstva:

izvanredandielektrik(Epr=50do100kV/mm, =1018mm2/m,r=6)
visokatoplinskapostojanost(600do10000C)
visokakemijskapostojanost
nijehigroskopan

Primjena tinjca:

Uprirodnomoblikukoristizaelektroizolacijukodelektrinihstrojeva,mjernihinstrumenata,elektronikih
elemenataikaodielektrikzakondenzatore(naroitopromjenjive).

veibrojizolacijskihmaterijalaproizvodisemijeanjemtinjcauoblikulistiailiprahasodgovarajuim
vezivima(polimeri)tzv.mikaprodukti:mikanit, mikaleks,itd.
Muskovitjekalij-aluminijsilikat,proziran,malihdielektrinihgubitaka,dobretoplinskevodljivosti,male
higroskopnostiivisokemehanikeidielektrinevrstoe. Pri6008000Comekavapagubielektrinai
mehanikasvojstva.Nasljedeimslikamaprikazanajeovisnostsvojstava.

Slika7.5.Ovisnostkodmuskovitaotemperaturi:a)dielektrinihgubitakaib)dielektrinevrstoe
Flogopiritjekalij-magnezij-aluminijsilikatloijihelektrinihimehanikihsvojstavaodmuskovita,alipodnosi
vietemperature(90010000C).

7.3. Azbest
Spadaumineralevlaknastestrukture.Nemadobraelektroizolacijskasvojstvapaseneprimjenjuje
kodvisokonaponskihivisokofrekvencijskihureaja.

Svojstva:

visokatemperaturnastabilnost
slaboprovoenjetoplineinegorivost(talite1150C)pajevrlootporannadjelovanjeelektrinogluka.

Primjena:
azbestnobranozakitoveipunjenjerastalnihuloakaosiguraa
azbestnopredivo,konac,trakeiploezaizoliranje

129

7. Anorganski izolacijski materijali

azbestnicementzaploe,cijeviidrugeelemente
izolacijaodvatre,vatrogasnaodjela,itd.

7.4. Kvarc
KvarcsukristaliSiO2sHCPreetkom.Ovajizolacijskimaterijalimadobreoptikei
piezoelektrinekarakteristike.

Primjena:
dielektrikukondenzatorima.
zaizraduipki,cijevi(kvarcnesvjetiljke)iploarabise kvarcno staklokoje
nastajetaljenjemkvarcailikvarcnogpijeska.
upoluvodikojtehnologijiSiO2sluizaizolacijuipasiviranjepovrina.

7.5. Staklo silikati


SilikatisunajveagrupamineralanaZemlji(veinastijenagraenajeodak95%silikata).Silikateineveinom
Siikisik,sdodacimaionapoputAl,Mg,FeiCa.Nekivanimineraliizovegrupe,akojiinestijenejesu:
feldspati, kvarc, olivini, granati, tinjci, itd.

Najveidiosvjetskeproizvodnjestaklainesilikatnastakla,osnovnakomponentakodsilikatnogstaklajeSiO2.

SiO2moeimatikristalnustrukturu(kovalentnikristali),primjericekvarc,kristobalitiliamorfnustrukturu,
primjericestaklo.Nasljedeojsliciprikazanajekristalnastrukturakristobalita.

Slika7.6.Kristalnastrukturakristobalita

Nasljedeojsliciprikazanajeamorfnastrukturasilikatnogstakla.

Slika7.7.Amorfnastrukturasilikatnogstakla

130

7.5. Staklo silikati

Staklonematokutalita,negoimapodrujeomekanjaod500Cdo1200C.Proizvodise:lijevanjem,
valjanjem,izvlaenjem,ekstruzijomilipuhanjem.Gotovouvijekjenunanaknadnatoplinskaobradazbog
smanjivanjazaostalihnaprezanjanastalihbrzimohlaivanjemstakla.
Svojstva:

prozirnostindekslomasvjetlosti
bojamijenjasedodacimametalnihsoli(oksida)
elektroizolacijskasvojstva
mehanikasvojstva
posebnasvojstvasigurnosna,protupoarnaisl.

Premasastavuobinastaklamogubiti:

kalcijska(MeOCaO6SiO2)
olovna (MeOPbO6SiO2)

Kalcijskastaklasobziromnadodanualkalijskubazu(alkalijska stakla)mogubitinatrijska(Na2OCaO6SiO2)i
kalijska (K2OCaO6SiO2).Natrijskaikalijskastaklasenerabekaoelektroizolatorizbogrelativnovisoke
elektrineprovodnostinaroitopriviimtemperaturama.Primjenjujusezaizradusijalica,neonskihi
elektronskihcijeviisl.

7.5.1. Bezalkalijska stakla


staklabez alkalnih oksidailisasadrajemalkalnihoksidamanjimod1%suborosilikatna stakla
sadrekaododatneoksideAl2O3,iboraks(B2O3)
koristeseuelektroizolacijskesvrhejerimajuslinekarakteristikekaoiporculan
tvrdastakla
znaajanproizvododborosilikatnogstaklasustaklena vlakna
Proizvodnjastaklenihvlakana

a)

b)

Slika7.8.Proizvodnjastaklaiz:a)svilenihvlakanaib)sloenihvlakana[10]
Staklenavlaknaine90%svihvlakanakodpolimernihkompozita.Promjervlakanajeod3do20m.
ProizvodnjaovihvlakanajerelativnojJeftina.Ovajmaterijalodlikujerelativnodobraspecifinavrstoai
kemijskapostojanost.

131

7. Anorganski izolacijski materijali

Vrstestaklenihvlakana:

A-staklo:visokoalkalno,dobrakemijskaotpor.,slabael.svojstva
C-staklo:specijalansastavzaizuzetnoagresivnekemikalije
E-staklo:>50%svihstakl.ojaala,dobravrstoa,otpornostnautjecajmorskevode
S-staklo:vrstoa30%veaodE-stakla,34putaskupljeodE-stakla
D-staklo:niskadielektrinakonstanta,loameh.svojstva
T-staklo:do10500C,viavrstoaimodulelastinosti
Svojstva:

gustoa,kg/m3
topl.rast.,1/K
r

tgpri50Hz
,mpri23C
Epr,MV/m

2500
4,8106
6,3
0,001
1013

45

Primjena:
praktikisunezapaljiva,asluezaelektroizolacijuuoblikuprediva,traka,tkanine...
izradavlaknimaojaanihpolimernihkompozitanpr.visokonaponski izolatoriodepoksidnesmole+
staklenavlakna.

Oblici staklenih vlakana

Nasljedeimslikamakojiprikazujurazliitepoluproizvodeizraeneizstaklenihvlakanamogusevidjetinjihovi
razliitiobliciistruktura.

Slika7.9.Obliciproizvodaodstaklenihvlakana

132

7.6. Keramike

7.6. Keramike
Podjela keramika

Prema veliini zrna


grubakeramika(veliinazrnaod0,1do0,2mmnpr.zaopeke).
finakeramika(veliinazrna<0,1mm,npr.sue,sanitarije).
Prema namjeni
visokokvalitetna,konstrukcijska,industrijska,funkcionalna(suprakeramika),elektrokeramika,rezna
keramika,biokeramika.

Prema kemijskom sastavu


silikatnakeramika
oksidnakeramika
neoksidnakeramika

Primjena keramike u elektrotehnici:


izolatori(uenergeticivelikiotpori)
dielektrici(keramikikondenzatorivelikie')
podlogekodizradehibridnihkrugova(visokatoplinskavodljivost)
otporniivodljivislojevi(visokaelektrikavodljivost)
nevodljiviifunkcionalnislojevi
NTC,PTCotpornici(temperaturnaovisnostotpora)
tvrdimagnetskimaterijali

Neki minerali i metalni oksidi kao sirovine za proizvodnju oksidne keramike


kvarc
glinenac(feldspat)
mulit
talk(milovka)
kordijerit
korund
forsterit
rutil
barijevtitanat
magnetit
spinel

SiO2
K2OAl2O36SiO2
Al6Si2O13
(OH)2Mg3SiO4O10
Mg2Al2Si5O15
Al2O3
Mg2SiO4
TiO2
BaTiO3
Fe3O4
MgAl2O4

Skupine keramikih materijala

Silikatna keramika
porculan
steatit
kordijerit
mulit

Oksidna keramika

Neoksidnakeramika

aluminijevoksidAl2O3
magnezijevoksidMgO
cirkonijevoksidZrO2
aluminijevtitanatAl2TiO5
barijevtitanatBaTiO3
olovnicirkonat-titanat
(piezokeramika)

silicijevkarbidSiC
silicijevnitridSi3N4
aluminijevnitridAlN
borovkarbidB4C
borovnitridBN

133

7. Anorganski izolacijski materijali

Bitne faze procesa proizvodnje keramike


Sinteriranje (sraivanje)

Oblikovanjeseodvijapritemperaturamaodoko1050do2200C,eventualnouprikladnojatmosferi(zatitni
plin,...)ipodtlakom.Obikovanjejepovezanoisastezanjem(skupljanjem)ido20%.Sviparametrioviseo
materijalu.
Skupljanje razliitih materijala

Slika7.10.Razliitefazeprocesasinteriranja
Mehanika svojstva
Velikarasipanjavrijednostivrstoeidrugihsvojstava.Glavniuzrocilomasu:
poroznostiukljuci,
povrinskenapukline,nedopustivahrapavostodzavrnihobrada,
velikazrnanastalatijekomproizvodnje.

134

7.7. Porculan

Opa usporedba svojstava keramike s metalima

tendencija porasta vrijednosti

tendencija pada vrijednosti

7.7. Porculan
Porculansesastojiodkaolina(Al2O32SiO2H2O),kvarcaiglinenca(feldspata).Oudjelukomponenataovisei
svojstvaporculana.
Svojstva porculana pri sobnoj temperaturi (za ploe debljine 1,5 mm):

gustoa,kg/m3
r(50Hz1MHz)
tgpri50Hz
pri1MHz
,mpri2350C
pri6000C
Epr,MV/m

23002500
67
0,00180,025
0,0060,012
>1091011
>102103
3040

Slika7.11.Sastavrazliitihtipovaporculana

135

7. Anorganski izolacijski materijali

Primjena porculana:
zaizraduelektroizolatoraveedielektrinevrstoerabisetvrdiporculansvieod50%kaolina.
povrinamuseredovitoglazira.Posebnojeotporanpremaklimatskimutjecajima,negorivjeilakose
oblikuje(visokoskupljanjeoko20%pripeenju).

Nedostaci:
krhkost(malaotpornostnaudarnooptereenje),
tekaobradljivost.

Ovisnost dielektrinih gubitaka razliitih vrsta porculana o temperaturi

Slika7.12.Ovisnotdielektrinihgubitakaporculanaotemperaturi:1elektroporculan;2ultraporculan(vei
udioAl2O3);3istiAl2O3

7.8. Steatit
Dominantanjeudiomagnezijevogsilikata.Steatitjevrstinapovienimtemperaturama.Kaomaterijalnije
osjetljivnanaglepromjenetemperature(imanizak). Takoerimadobradielektrinasvojstvainizakfaktor
gubitaka.Pogodanzasuhopreanje(maloskupljanje).

Slika7.13.Podnojaigrlaodsteatita

Slika7.14.Grlosvjetiljke,zakovano

136

7.11. Cirkonijev oksid (ZrO2)

Svojstva:

gustoa,kg/m3
r(50Hz1MHz)
tg(50Hz1MHz)
,mpri230C
pri6000C
pri10000C
Epr,MV/m

26002800
67
0,00080,0025
>109
>103

2
>10
2030

7.9. Kordijerit
Magnezij-aluminosilikatinastalisinteriranjemtalka(milovke)uzdodatkegline,kaolina,amota,korundai
mulita.Priblinisastavistogkordijeritajeoko14%MgO,35%Al2O3i51%SiO2.Trebarazlikovatiporoznui
neporoznukordijeritnukeramiku

Svojstva:

niskatoplinskarastezljivostidobraotpornostnapromjenetemperatura
dobramehanikavrstoa
poroznevrsteimajumalusavojnuvrstou,alizarazlikuodneporoznihjoveuotpornostnapromjene
temperatura

7.10. Aluminijev oksid (Al2O3)


Aluminijevoksidjetehnikinajznaajnijioksidnokeramikimaterijal.Odlikujesevisokomvrstoomi
tvrdoom.Kaomaterijaljetemperaturnostabilanivelikejeotpornostinatroenje.Takoerseodlikuje
visokomotpornounakorozijuiprivisokimtemperaturama.

Slika7.15.Cijevnilukzatransport

praha

Slika7.16.Kuitetiristora

7.11. Cirkonijev oksid (ZrO2)


Istaknuta svojstva:

vrlovisokasavojnaivlanavrstoa,
visokalomnailavost,
visokaotpornostnatroenje
niskatoplinskavodljivost,
E-modulpoputelika,

137

Slika7.17.Brtveneploice,vodilice
konca,mlaznice

7. Anorganski izolacijski materijali

vodljivostzakisikoveione,
vrlodobratribolokasvojstva
(vrloprikladanzaklizneparove).

Slika7.18.KalotnileajodZrO2

Slika7.19.KolutizaicuodZrO2

Cirkonijev dioksid (ZrO2) vrste:


FSZ
PotpunostabiliziranZrO2skubinomkristalnom
reetkom.

PSZ
DjelominostabiliziranZrO2skristalimakubinei
tetragonskefaze.

TZP
TetragonskistabiliziraniZrO2stetragonskom
kristalnomreetkom.

Podoptereenjemnastalamonoklinskafazapovezanajes
prirastomvolumena,tozaustavljanastajanjepukotina.
OdavdeslijedipseudoelastinostPSZundTZP.

7.12. Aluminijev titanat (Al2TiO5)


Osobita svojstva:

niskatoplinskavodljivost,
vrlomalatoplinskarastezljivostistimpovezanavrlovisokapostojanostnatemperaturnepromjene,
otvorenaporoznost.

Slika7.20.Pomonasredstvazaneeljezniodljevak

138

7.15. Silicijev nitrid (SN)

7.13. Rutili keramika na bazi TiO2


Sastavovogmaterijalasumagnezijevsilikatimetalnioksidi(najvieTiO2).Ovakeramikajeprilagodljivaiima
uglavnomvelikurelativnudielektrinukonstanturod5,5do100(50Hzdo1MHz).Takoer,ovajmaterijalima
malifaktordielektrinihgubitaka.

Glavne primjene:

dielektriciukondenzatorimai
keramikiotpornici.

7.14. Silicijev karbid (SiC)


Postojeraznepodvrsteovogmaterijala.
Zajednika svojstva:

visokadovrlovisokavrstoa,
otpornostkorozijidovrlovisokihradnihtemperatura,
izvrsnamehanikasvojstvaprivisokimtemperaturama,
vrlodobrapostojanostnatemperaturnepromjene,
malotoplinskorastezanje,
vrlovisokatoplinskavodljivost,
visokaotpornostnatroenje,
vrlovisokatvrdoa,
poluvodikasvojstva.

Slika7.21.DijeloviSiC-mlaznicesdraem

7.15. Silicijev nitrid (SN)


Postojeraznepodvrsteovogmaterijala.

Zajednika svojstva:

visokavrstoaiilavost,
izvrsnaotpornostnatroenje,
niskatoplinskarastezljivost,
osrednjatoplinskavodljivost,
izvanrednapostojanostnaT,
vrlodobrakemijskapostojanost.

Slika7.22.KuglicekuglinogleajaodSN

139

7. Anorganski izolacijski materijali

7.16. Aluminijev nitrid (AlN)


Postojeraznepodvrsteovogmaterijala.

Zajednika svojstva:

vrlovisokatoplinskavodljivost,
visokaelektrinaizolacijskasposobnost,
toplinskorastezanjepoputSi(<Al2O3).

Slika7.23.DijeloviodAlN

7.17. Piezoelektrine keramike


kvarc
barijevititanati(BaTiO3)poluvodikasvojstva,hladnivodii(PZT),senzoritemperature,samoregulirajui
grijaielementi...
najvanijipiezoelektrinikeramikimaterijalitemeljesenasustavukristalamjeanacaolovnogcirkonatai
olovnogtitanata,tosezajednikimimenomnazivaolovni cirkonat-titanat (PZT) Pb(ZrxTi(1-x))O3
Piezoelektrini efekt

Slika7.24.Pb-Ti-Okeramikaprijeinakonferoelektrinetransformacije

140

7.21. Glazure

7.18. Oksidna keramika za visoke temperature


Oksidna keramikavisokudioAl2O3tzv.ultraporculan.

Imaboljavatrotpornasvojstva,veutoplinskuvodljivostiboljamehanikaielektrinasvojstvaodporculana.

Vatrotporna keramika(istioksidiAl2O3,MgOiBeO,bezkvarca).

Velikamehanikavrstoaivatrootpornost.Izraujuseelektroizolatorizavrlovisoketemperature.

7.19. Tanki oksidni slojevi


Danasseuglavnomdobivajukemijskimielektrokemijskimpostupcima,teoksidiranjeminaparivanjemu
vakuumu.Imajudobraelektrinasvojstvaisvojstvaotpornostinatroenje.Koristesekaodielektrici
kondenzatoraiintegriranihelemenataikaoelektroizolacijskislojevi.

7.20. Tanke keramike prevlake


Tankeprevlake(<20m)nanosese:

PVDpostupkom(Physical Vapour Deposition)fizikalnimtaloenjemizparnefaze,


CVDpostupkom(Chemical Vapour Deposition)kemijskimtaloenjemizparnefaze,
galvanskimpostupcimaili
sol-gelpostupkom(nanoslojevi).

Svojstva materijala keramikih prevlaka


3
MATERIJAL
Tt, C HV0,025 E, GPa , 106/K , /mK
, g/cm
Keramiki materijali s prevladavajue ionskom vezom
Al2O3
4,0
2047
2100 390
6,5
25
TiO2
4,2
1867
1100 280
9,0
9
ZrO2
4,2
2710
1200 200
8,0
1,5
Keramiki materijali s prevladavajue kovalentnom vezom
C(dijamant)
3,5
3800 10000 1050
1,0
1100
BN
3,5
2730
5000 440

SiC
3,2
2760
2600 480
5,3
84
AlN
3,3
2250
1200 350
5,7

Keramiki materijali s preteno metalnom vezom


TiB2
4,5
3225
3000 560
7,8
30
TiC
4,9
3067
2800 460
8,3
34
TiN
5,4
2950
2100 590
9,3
30
CrN
6,1
1500
1750 400
0,7
12
WC
15,7
2776
2300 720
4,0
35

Tablica7.1.Osnovnasvojstvakeramikihprevlaka

7.21. Glazure
nanoenjemglazurepovrinesezaglaujuipoprimajuljepuboju.
glazurepoboljavajumnogavanatehnikasvojstvakeramikihmaterijala,npr.:elektrinoponaanje,
vrstou,kemijskupostojanostisl.

141

7. Anorganski izolacijski materijali

bogatijesustaklenomfazomodpeenogkeramikogizratka.Pripovienimtemperaturamapeenjatefaze
djelujuotapajuenaosnovnimaterijal.Posljedicatogajenastajanjejednogmeuslojakojidovodido
vregzupastogvezanjaprevlakeiosnove.
raznebojeglazurapostiusedodavanjemrazliitihsredstavazabojanje(metalnioksidi).
zapoveanjevrstoe,glazurasemoravrlotonoprilagodititoplinskojrastezljivostiosnovnogmaterijala.
tankemineralneprevlakenakeramikimpovrinamananoseseumakanjem,valjanjem,natrcavanjemili
premazivanjem.
upravilusesastojeodvatrostalnihoksida(Al2O3,SiO2,MgO,ZrO2),njihovihmjeavinailivatrostalnih
mineralakaotosumulit,spinel,cirkonijevsilikat,kaolinitiglinenac.

7.22. Staklokeramika
Nastajekonverzijomstaklaupolikristalnustrukturutoplinskomobradom(usmjerenomkristalizacijom).Udio
kristalnihfazajeod90do98%,aostalojeamorfnastruktura.

Veliinazrnaod0,1do1,0mjeznaajnomanjanegokodtehnikekeramikeizatojeotpornijanarastezna
optereenja(vra)negoklasinakeramika.

Prednosti staklokeramike:
uinkovitostproizvodnjeustaklastomstanju
manjepromjenedimenzijatijekomproizvodnje
dobramehanikaifizikalnasvojstva:
visokavrstoa(45putaviaodstakla)
odsutnostporoznosti
niskatoplinskarastezljivost
visokaotpornostnatoplinskeokove

Primjena:

ploetednjakaiposudezapeenje
izmjenjivaitopline
Faze proizvodnje staklokeramike
I faza:preradaiohlaivanjerastaljenogbistrogstakla.

II faza:tijekomnaknadnogprocesazagrijavanjanaT1(temperaturastvaranjaklice)nastajukristalneklice.
DodajusemalekoliineagensazanukleacijuTiO2,P2O5,iZrO2.

III faza:daljnjimpovienjemtemperaturedoT2(temperaturakristalizacije)dolazidopotpunekristalizacije,
odnosnodokeramiziranja(pretvorbastaklaustaklokeramikiproizvod).

IV faza:ohlaivanjeproizvoda.

142

7.23. Toplinska rastezljivost razliitih materijala ovisna o temperaturi

7.23. Toplinska rastezljivost razliitih materijala ovisna o temperaturi

Slika7.25.Ovisnosttoplinskerastezljivostirazliitihmaterijalaotemperaturi

143

144

8. Magnetski materijali
8.1. Fizikalne osnove
Magnetskikrugjedioelektrinogproizvoda(elektrinimotor,transformator,itd.)sosnovnimzadatkom
usmjerenogvoenjamagnetskogtoka.Natajnainovajdiosudjelujeuelektromagnetskojpretvorbinakojojse
osnivafunkcijaproizvoda.Koristesematerijalikojidobrovodemagnetskitok.

Slika8.1.Magnetskejezgre

Praktikisvimaterijalivodemagnetskitok,alisamosuferomagnetskiiferimagnetskimaterijaliodpraktine
vanosti.Ovisematerijalilakomagnetizirajurelativnoslabimmagnetskimpoljemizbogtogasenazivaju
magnetskimmaterijalima.

8.1.1. Krivulja magnetiziranja


Vrijednostmaterijalazaizradumagnetskogkruga(magnetskejezgre)mjerisenjegovimelektrikim,tehnikimi
tehnolokimsvojstvima,alinajvanijesvojstvojeveliinamagnetskogtoka()kojegtajmaterijalpropustipri
odreenomvanjskommagnetskompolju(H).

Uvodisepojammagnetskeindukcije(B),tojestgustoemagnetskogtoka(Vs/m2iliTTesla).

KrivuljaovisnostimagnetskeindukcijeoveliinimagnetskogpoljanazivasekrivuljamagnetiziranjailiB/H
karakteristika.

Slika8.2.Krivuljemagnetiziranja

8.1.2. Permeabilnost
Permeabilnost()predstavljamagnetskuvodljivost,adefiniranajekaoodnosmagnetskeindukcijei
magnetskogpolja.

= r 0 =

145

B
H

8. Magnetski materijali

Gdjeje:

rrelativnapermeabilnost
0permeabilnostvakuuma=4107(Vs/Am)

Relativnapermeabilnost(r)kaekolikonekimaterijalboljevodimagnetskitokodzrakaodnosnovakuuma.
Permeabilnostmagnetskihmaterijalavanihzapraktinuprimjenujenelinearna,promjenjivaveliina.

Slika8.3.Ovisnostpermeabilnostiomagnetskojindukciji

Nakrivuljipermeabilnostiuoavajusepoetnapermeabilnost(p)imaksimalnapermeabilnost(m).Poetna
permeabilnostjeodreenapoetnimnagibomkrivuljemagnetiziranja(mjerisekodvrlomalogpoljareda
veliine105A/m).Maksimalnapermeabilnostjeodreenamaksimalnimnagibomkrivuljemagnetiziranja.
Diferencijalnapermeabilnostodreenajestrminomkrivuljemagnetiziranjaubilokojojtoki:

d =

dB
dH

Permeabilnostmagnetskihmaterijalaovisiovrstimagnetskogmaterijala.Poredtogaovisiio:

stupnjumagnetiziranja
stanjustrukture
temperaturi

8.1.3. Magnetski moment


Kojajeosnovanastankamagnetizma,gdjesumukorijeni?Izvormagnetizmajeuatomu.Uobjanjenjuse
polaziodBohrovogmodelaatoma.

Slika8.4.Uzmagnetskimomentatoma

Magnetskimomentatomasesastojiodtrikomponente:

magnetskogmomentazbogrotacijeelektronaokojezgre
magnetskogmomentazbogspinaelektrona
magnetskogmomentazbogspinajezgre

146

8.1. Fizikalne osnove

Magnetski moment zbog rotacije elektrona oko jezgre atoma


Elektronjenosilacnaboja.Svakikrueielektronmoesenadomjestitiekvivalentnommalomstrujnompetljom
kojaomeujepovrinudS,aelektrinastrujaIpetljeteesuprotnoodsmjerakruenjaelektrona.

Elektrinastrujapetljeproizvodimagnetskitok.Magnetskopoljemalepetljeelektrinestrujenaveoj
udaljenostijednakojepoljumagnetskogdipola.Magnetskimomentdipolaje:
'
' '
m = nIdS = IdS
gdjejenvektornormalenapovrinudS.

Slika8.5.Magnetskapoljaatomaimegneta

Magnetski momenti zbog spina elektrona i spina jezgre atoma


Rotacijaelektronaokovlastiteosinazivasespin.Spinmoebitipozitivanilinegativan,ovisnoosmjeruvrtnje.
Spinsemoesmatratigraninimsluajemstrujnepetljeijapovrinateinuli.Zatojeelektronupored
magnetskogmomentazbogkrunoggibanjaokojezgreatomapridruenimagnetskimomentzbogspina.

Ijezgraatomaimamagnetskimomentzbogspina,aliznatnomanjegiznosaodmagnetskihmomenata
elektrona.

Ukupnimagnetskimomentatomailimolekulerezultantaje,popravilimakvantnemehanike,spomenutih
magnetskihmomenataelektronaijezgre.

Makroskopsko ponaanje materijala bez vanjskog magnetskog polja


Magnetskoponaanjematerijalajeodreenorasporedomelektronaunutaratomaimeusobnimpoloajem
atomatj.njihovimmeusobnimutjecajima.

Makroskopskaveliinakojaopisujestupanjmagnetizacijematerijalajevektor magnetizacije definiranomjerom


vektorskogzbrojamagnetskihmomenataatomaielementarnogobujmaV:
'
' (m
)u V
M =
V

Ukolikosuuatomimapotpunopopunjeneljuske,magnetskimomentisumeusobnoponiteniitakviatomi
premavanneiskazujumagnetskimoment.VektormagnetizacijeMtakvihelemenatajednakjenula.

Kodatomasnepotpunopopunjenimljuskamamagnetskimomentiunutaratomanisupotpunokompenzirani.
Takviatomipremavanpokazujurelativnomalimagnetskimoment.VektormagnetizacijeMjeipaknulajersu
toamorfnimaterijaliskaotinim,termikimgibanjematoma.

147

8. Magnetski materijali

Kodatomanekihelemenatadolazidonepravilnogpopunjavanjaljuski,tj.popunjavajusevanjskeljuske,dok
unutarnjeljuskenisudokrajapopunjene.Tojesluajselementimakaotosunpr.eljezo,kobaltinikal.Kod
njihpostojeelektroniuetvrtojljusci,atrealjuskajedjelominopopunjena.Takviatomipokazujupremavan
znatnemagnetskemomente.Ovosuvrsti,kristalnimaterijali,beztermikoggibanjaatoma.Vektor
magnetizacijeMjeipaknulaizrazlogakojiebitiopisaniunastavku.

Makroskopsko ponaanje materijala u vanjskom magnetskom polju


Sastanovitasposobnostimagnetizacijeiponaanjauvanjskommagnetskompoljumaterijalisemogupodijeliti
uslijedeegrupe[7]:

dijamagnetskimaterijali(Au,Ag,Cu,Cd,Pb,Sn,Zn,Bi,Si,Hg,itd.)
paramagnetskimaterijali(Al,Mn,Mg,Na,K,Ca,Pt,Pd,itd.)
feromagnetskimaterijali(Fe,Co,Ni,Gd,Dy,Tb,Ho,Erinjihovelegure)
antiferomagnetskimaterijali
ferimagnetskimaterijali

Vektorijakostivanjskogmagnetskogpolja,magnetskeindukcije(gustoemagnetskogtoka)imagnetizacije
povezanisurelacijom:
'
'
'
B
H =
M
0

Zadijamagnetskeiparamagnetskemagnetskematerijaleizmeuvektoramagnetizacijeivektorajakosti
magnetskogpoljavrijedilinearnaovisnost:

'
'
M = m H

gdjejemmagnetskasusceptibilnost.Uvrtavanjemslijedi:

'
'
'
B = 0 (1 + m ) H = 0 r H

r = 1 + m

Slika8.6.Krivuljemagnetiziranjarazliitihmaterijala[1]

Zadijamagnetskematerijalerelativnapermeabilnostjenetomanjaod1(m<0).Zaparamagnetskematerijale
relativnapermeabilnostjenetoveaod1(m>0).

Kodferomagnetskih,antiferomagnetskihiferimagnetskihmaterijalaizmeuvektoraMiH,teizmeuvektoraB
iH jenelinearnaovisnost.

148

8.2. Dijamagnetski materijali

Dijamagnetskiiparamagnetskimaterijalisenekoristekaomagnetskimaterijali,jerseumagnetskompolju
ponaajukaovakuumodnosnozrak.

8.2. Dijamagnetski materijali


Bezprisustvavanjskogmagnetskogpolja,magnetskimomentiatomaimolekuladijamagnetskihmaterijalasu
jednakinula.Materijalpremavannijemagnetizirantj.M=0.

Akosedijamagnetskimaterijalstaviumagnetskopoljedolazidoindukcijemagnetskogmomentauatomimai
molukulamaimaterijalsemagnetizira.Indukcijamagnetskogmomentakoddijamagnetskihmaterijala
prikazanajenaatomuvodika.

Slika8.7.CoulombovasilaFcicentrifugalnasilaF kodatomavodika[3]

Elektronseokojezgregibakutnombrzinom0.

NaelektrondjelujuCoulombovasilaFcicentrifugalnasilaF.Potojeputanjaelektronastabilna,tosusileFC iF
uravnotei:

FC = F

q2
4 0 r 2

me v 2
= me02 r
r

gdjeje:

q apsolutnavrijednostnabojaelektrona
me masaelektrona
0 dielektrinostvakuuma=8,8541012(F/m)
r radijusputanjeelektrona
v obodnabrzina

Kadaseatomvodikauneseumagnetskopolje,naeletronedjelovatiiLorentzovasilaFL:

!
! !
FL = q(v B)
Uzpretpostavkudajemagnetskopoljehomogenoiokomitonaravninukretanjaelektrona,teuzsmjer
indukcijeBkaonaprethodnojslici,slijedi:

F ' = FC + FL
FL = q r B
F ' = me 2 r

149

8. Magnetski materijali

Slika8.8.CoulombovasilaFc,centrifugalnasilaF i LorentzovasilaFLkodatomavodika[3]

Izprethodnihizrazadobijese:

me 2 02 = q B
Uslabimmagnetskimpoljimapromjenakutnebrzineelektronajemala,paje:

2 02 = ( 0 ) ( + 0 ) 2
Slijedidajeprirastkutnebrzineelektrona:

qB
2me

Kakojeorbitalnimagnetskimomentelektrona:

q !
!
L
m=
2me
gdjejeLorbitalnimomentkoliinegibanjaelektrona,tojenjegovprirast:

!
q
!
m =
L
2me

Prirastorbitalnogmomentakoliinegibanjaelektronaje:

!
!
L = me r 2
Slijedidaje:

q
q 2r 2 !
!
!
m = r 2 =
B
2
4me
Ovajprirastmagnetskogmomentaelektronanazivaseinduciranimmagnetskimmomentom.Induciranje
magnetskogmomentanazivasedijamagnetskimefektom.Induciranimagnetskimomentelektronajesuprotan
vektoruvanjskogmagnetskogpolja(vektorumagnetskeindukcije).Slijedidajerezultantnomagnetskopolje
slabijeodvanjskogmagnetskogpolja.

Naslici8.9.suprikazanimagnetskimomentielektronaprijeinakonunoenjaatomauvanjskomagnetskopolje
iinduciranimagnetskimomentelektrona.

150

8.3. Paramagnetski materijali

Slika8.9.Induciranimagnetskimomentkodatomavodika[3]

Dijamagnetskiefektjeprisutanikodparamagnetskihiferomagnetskihmaterijala,kadaseoviunesuuvanjsko
magnetskopolje.Meutim,najviejeizraenupravokoddijamagnetskihmaterijala.

KakosuvektoriMiH koddijamagnetskihmaterijalasuprotnogsmjera,tojem<0.Magnetskasusceptibilnost
ovihmaterijalajetemperaturnoneovisna.

8.3. Paramagnetski materijali


Bezprisustvavanjskogmagnetskogpolja,magnetskimomentiatomaimolekulaparamagnetskihmaterijalasu
razliitiodnule.Meutim,onisukaotinorasporeenipajevektorskizbrojmomenatamubilokojemobujmu
Vjednaknuliimaterijalpremavannijemagnetizirantj.M=0.

Djelovanjemvanjskogmagnetskogpoljamagnetskimomenti(magnetskidipoli)sezakreuupravcupoljai
materijalsemagnetizira(magnetskipolarizira).Pojavajeistovjetnazakretanjuelektrinihdipoladielektrinih
materijalaizloenihdjelovanjuelektrinogpolja.

Slika8.10.Magnetskimomentiatomaparamagnetskogmaterijala:a)bezvanjskogmagnetskogpolja,b)s
vanjskimmagnetskimpoljem

IzmeuvektoramagnetizacijeMivektorajakostimagnetskogpoljaHusvakojtokiparamagnetskogmaterijala
postojilinearnaovisnost:

'
'
M = m H

KakosuvektoriMiH kodparamagnetskihmaterijalaistogpravcaismjera,tojem>0.
Porastomtemperaturesmanjujesemagnetiziranostparamagnetskihmaterijala.Priviojtemperaturijaeje
izraenokaotinogibanjeatomaimolekula,tj.kaotinausmjerenostnjihovihmagnetskihmomenata.

151

8. Magnetski materijali

Makroskopski,porasttemperaturevodinasmanjenjesusceptibilnosti.Ovisnostsusceptibilnostiotemperaturi
odreenajeCurievimzakonom:

m =

C
T

gdjejeCCurieva konstanta ovisnaovrstiparamagnetskogmaterijala,aTapsolutnatemperatura.

Kodparamagnetskihmaterijalajegustoamagnetskogtokaizazvanogvanjskimmagnetskimpoljemnetovea
negogustoatokauzraku.

8.4. Feromagnetski materijali


Najizrazitijeferomagnetskeosobineimajueljezo,kobalt,nikaligadolinij(rijetkazemlja),pasenazivaju
osnovnimferomagnetskimmaterijalima.FeromagnetskeosobineimajuilegureMn/Cu/AliMn/Ag/Al
napravljeneodneferomagnetskihmaterijala.Osnovneferomagnetskematerijaleodlikuje:

intenzivnomagnetiziranjeverelativnomalimpoljem(permeabilnostpunoveaod1)
nelinearnakrivuljamagnetiziranja(permeabilnostovisiojakostipolja)
zasienjekrivuljemagnetiziranja
postojanjeWeissovihdomenaiBlochovihstijenki

SvakomferomagnetskommaterijaluodgovarakarakteristinatemperaturakojasezoveCurievaferomagnetska
temperatura.Ispodiiznadovetemperaturemagnetskeosobineferomagnetskihmaterijalasebitnorazlikuju.

Potpunoobjanjenjemagnetskihsvojstavaferomagnetskihmaterijalamoguejejedinopomoukvantne
mehanike.OvdjesekoristiklasinoobjanjenjemagnetskihosobinaovihmaterijalakojejepredloioWeiss.

Pretpostavkajedasesvakiferomagnetskimaterijalsastojioddomenadimenzijaod10do100miliveih.Broj
atomaudomenije1015ilivei.

Uzajamnesilekojedjelujuizmeuatomaukristalnojstrukurikrutogtijelasprijeavajudezorijentirajuesile
toplinskoggibanjaiomoguavajudasemagnetskimomenticijelejedneskupineatomausmjereuistomsmjeru.
Stvaranjeovihdomenajeposljedicatendencijesmanjenjarasipnihpoljaunutardomene.Svakadomenaje
magnetiziranadozasienja.Ovamagnetiziranostsenazivaspontanommagnetiziranou.NajjaajepriT=0is
porastomtemperatureopada.

Kadaseferomagnetskimaterijalnenalaziuvanjskommagnetskompoljuiliseneponaakaostalnimagnet,
magnetskimomenti(vektorimagnetizacijeMpojedinihdomenasukaotinorasporeeni,tejerezultantna
magnetiziranostmaterijalajednakanuli.

Kadaseferomagnetskimaterijaluneseumagnetskopolje,dolazidousmjeravanjamagnetskihmomenata
Weissovih domena imaterijalsemagnetizira.Buduidasumagnetskimomentiovihdomenazafaktor1015vei
odatomskihmomenata,magnetiziranjejeikodslabihmagnetskihpoljaintezivnoiznatnoveenegokod
paramagnetskihmaterijala.

Izmeususjednihdomenaijisumagnetskimomentirazliiteorijentacijepostojeprijelaznislojevi.Ovise
slojevizovuBlochove stijenke.UBlochovimstijenkamasepravacmagnetskihmomenatapostepenomijenja.
irinaBlochovihstijenkiovisiovrstimaterijalaioorijentiranostidvijesusjednedomene.Npr.akoje
orijentiranostdvijesusjednedomene1800,irinaBlochovestijenkejeoko200nm,aakoje900ondajeupola
manja.

Svakafizikapromjenaustrukturimaterijala,uslijedmehanikihilitoplinskihnaprezanja,imazaposljedicu
promjenuuzajamnihsilameuatomimakristalnereetke,pasemijenjajuimagnetskasvojstva.

152

8.4. Feromagnetski materijali

Slika8.11.PrikazBlochovihstijenaiWeisovihpodruja

Usluajudarazmakmeuatomimapostanedovoljnoveliktj.dasilekojemeunjimapostojepostanumanje
odpotrebnihzastvaranjeWeissovihpodruja,dolazidonestajanjaovihdomenaimaterijalpostaje
paramagnetian.

Istraivanjasupokazaladasamozaodreeneodnosemeuatomskograzmakapremaradijusunepotpuno
zaposjednutihelektronskihljuskinastupajuuvjetipotrebnizaspontanomagnetiziranje.Naslicijeprikazana
ovisnostsilekojavladaizmeuatomaoodnosumeuatomskograzmakairadijusanepotpunozaposjednutih
ljuski.

Slika8.12.Ovisnostmeatomskihsilaoomjerumeuatomskograzmakairadijusanepotpuno
zaposjednutihljuski[1]

Ukolikosepotrebanomjer(l/r)zbognekihrazlogaporemeti,spontanomagnetiziranjeprestaje,tj.
feromagnetskimaterijalurastaljenomiliplinovitomstanjupostajeparamagnetski.Suprotno,moguajesinteza
materijalaferomagnetskihosobinapomouneferomagnetskihmaterijala.

Promatraseponaanjeferomagnetskogmaterijalauvanjskommagnetskompoljuijasejakostpostepeno
poveavaodnule.ZaH=0magnetiziranostpojedinihdomenaferomagnetskogmaterijalajerazliitaodnule,
alijemagnetiziranostmaterijalajednakanuli,slikaa).
Primalojjakostimagnetskogpoljadolazidopoveanjaonihdomenaijimagnetskimomentizatvarajunajmanji
kutsvektoromjakostimagnetskogpolja.Ovoirenjedomenaidenaraunostalihdomena.Uovimdomenama
materijalpoinjedasemakroskopskimagnetizira.Ovoirenjedomenaprislabimpoljimajereverzibilno,jerse
prestankomdjelovanjapoljagranicedomenavraajuuprvobitnipoloaj,slikab).
Sdaljnjimpoveanjemjakostimagnetskogpoljanastavljasepomjeranjegranicapojedinihdomenakojena
krajunestaju,slikac).
Smanjenjemjakostimagnetskogpoljagranicedomenasenevraajuuprvobitnipoloaj.Priovimjakostima
poljapromjeneuferomagnetskommaterijalusuireverzibilne.Akosejakostmagnetskogpoljaidaljepoveava,
mijenjajusepravcivektoramagnetizacijepreostalihdomenajeroniteedasepostaveusmjeruvektora
vanjskogmagnetskogpolja,slikad).
Nakrajuprijoveimjakostimavanjskogpoljanestajugranicesvihdomena,slikae).Feromagnetskimaterijalje
magnetizirandozasienja.

153

8. Magnetski materijali

Slika8.13.Magnetiziranostdomenaferomagnetskogmaterijalauzrazliitevrijednostivanjskog
magnetskogpolja[3]

OvisnostvektoramagnetizacijeMubilokojojtociferomagnetskogmaterijalaojakostimagnetskogpoljautoj
tocipredstavljasekrivuljomprvogmagnetiziranja.Prvidiokrivuljeodgovarapovratnompomjeranjugranica
domena.Drugidiokrivuljeodgovaranepovratnompomjeranjugranicadomena.Treidiokrivuljeodgovara
rotacijimagnetskihmomenatadomenausmjerupolja.Joveajakostmagnetskogpoljaneizazivapromjene
magnetizacijematerijala.Materijaljemagnetizirandozasienja.

Slika8.14.Krivuljamagnetiziranjaferomagnetskogmaterijala[3]

8.4.1. Temperaturna ovisnost krivulje magnetiziranja


Porastomtemperatureslabemagnetskasvojstvamaterijala.Indukcijazasienjapada,krivuljaselineariziraipri
odreenojtemperaturiprelaziupravac(materijalseponaakaoparamagnetski).Tajprocesjereverzibilan,te
nakonhlaenjamaterijalpoprimasvojaprethodnasvojstva(akomaterijalnijeprethodnotermikiobraenda
sedobijenekaspecijalnastrukturausvrhupoboljanjamagnetskihsvojstava).Ukolikojematerijalbio
prethodnotermikiobraen,trajnogubisvojstvapostignutatomobradom.

Slika8.15.Toplinskaovisnostkrivuljemagnetiziranja

154

8.4. Feromagnetski materijali

TemperaturakodkojeseferomagnetskimaterijalponaakaoparamagnetskinazivaseCurrieva toka ili


Currieva feromagnetska temperatura. Zapojedineferomagnetskeelementeiznosikakojepokazanoutablici.
Iznavedenihtemperaturajevidljivozatogadolinijprinormalnimtemperaturamaslabopokazuje
feromagnetskiefektiimamalupraktinuvrijednost.

Element
Temperatura(0C)

eljezo

kobalt

nikal

gadolinij

769

1125

356

16

Tablica8.1. Currievetemperature

8.4.2. Magnetska anizotropija


Akojeferomagnetskimaterijalmonokristalnestruktureondasumagnetskeosobinematerijaleanizotropnei
oblikkrivuljemagnetiziranjaovisiopravcumagnetiziranja,tj.oorijentacijimagnetskogpolja.Magnetska
anizotropijajeilustrirananamonokristalimaeljeza,niklaikobalta.Kristalieljezainiklaimajukubnukristalnu
reetkuitrikarakteristinasmjeramagnetiziranja.Kristalkobaltaimaheksagonalnukristalnureetkuidva
karakteristinasmjeramagnetiziranja.

Slika8.16.Magnetskaizotropijakod:a)eljza,b)niklaic)kobalta[3]

Uzelementarnuelijueljezaprikazanesutrikrivuljemagnetiziranjakojeodgovarajupravcimapolja<100>,
<110>i<111>.Monokristaleljezasemagnetiziradozasienjaprimanjimjakostimapoljaupravcima<100>
negoupravcima<110>i<111>.Zamagnetiziranjeeljezaupravcima<100>potrebanjenajmanjiiznos
energije.Zatosezaovepravcekaedasupravcilakogmagnetiziranjadoksupravci<110>i<111>pravci
srednjegitekogmagnetiziranja.Materijalikojinisumonokristalnestruktureimajuizotropnemagnetske
osobine.Krivuljemagnetiziranjakodovihmaterijalasunezavisneodpravcamagnetskogpolja.

8.4.3. Petlja histereze


Kakojekrivuljaprvogmagnetiziranjaujednomsvomdijeluireverzibilna,slijedidamagnetiziranjei
razmagnetiziranjematerijalaneideistimputem.Ukolikoseobavicijelikrugmagnetiziranja,toznai:
materijalnamagnetiziratidozasienja,razmagnetiziratiga,namagnetiziratigausuprotnomsmjerudo
zasienja,tegaponovorazmagnetiziratidobijesepetljahistereze.

Karakteristinetokenakrivuljipetljehisterezesu:

indukcijazasienja(Bm,Bz)maksimalnaindukcijadokojesemoematerijalnamagnetizirati
remanentnaindukcija(remanencija)(Br)gustoamagnetskogtokakojaostaneumaterijalukojije,nakon
magnetiziranjadozasienja,uklonjenizmagnetskogpolja
koercitivnasila(Hc)jakostpoljasuprotnogsmjerapotrebnadasematerijal,magnetizirandozasienja,
razmagnetizira.

155

8. Magnetski materijali

Slika8.17.Petljahistereze

Oveveliinesuzaraznematerijaleveomarazliite.Indukcijazasienja(Bm)moebitiodnekolikodijelovaTpa
dopreko2T,istotakoiremanencija(Br).Koercitivnasila(Hc)sekreeodnekolikodesetinkiA/mpado
stotinjakkA/m.

Ponekadsezapotpunijedefiniranjeoblikapetljehisterezedajeodnosremanentneindukcijeiindukcije
zasienja.Tajseodnosnazivafaktor pravokutnosti:

fp =

Br
Bm

Usluajupravolutnepetljeilipetljeoblikaparalelogramaovajbifaktorbiojednakjedinici.

Osimstatikepostojiidinamikapetljahisterezekojadolazidoizraajakodizmjeninogmagnetiziranja.
Razlikajeutometodinamikapetljahisterezeobuhvaaidodatnegubitkezbogmagnetsketromosti
materijala.Sporastomfrekvencijedinamikapetljaseproiruje.

Oblikdinamikepetljeovisitakoeriooblikumagnetskogtokatj.omoguemsadrajuviihharmonikih
komponenata.

Slika8.18.Statikaidinamikapetljahistereze[1]

8.4.4. Gubitci magnetiziranja


Gubitcimagnetiziranjaizmjeninomstrujom(elektrinistrojevi,transformatori,...)dijelesena:

gubitkehistereze(plusgubitcinaknadnogdjelovanja)
gubitkevrtlonihstruja

156

8.4. Feromagnetski materijali

OvisegubicidajuobinouW/kgzaodreenuindukcijuifrekvenciju.

Povrinaobuhvaenahisterezompredstavljamjeruzaradnjuutroenudaseobavijedanpuniciklus
magnetiziranjaferomagnetskogmaterijalajedininogvolumena,tj.ovapovrinapredstavljagubitkehistereze.

Energijakojuferomagnetskimaterijalapsorbirautokuciklusamagnetiziranjatransformirasekroznepovratne
poceseutoplinu,tosemanifestirapoveenjemtemperatureferomagnetskogmaterijala.

Gubicihisterezeoviseomagnetskimsvojstvimamaterijala(irinapetljehistereze,permeabilnost,magnetsko
kanjenje).ZaizraunsnagegubitakapetljehisterezekoristiseiempirijskarelacijakojujepredloioSteinmetz:

Ph = V f Bm2
gdjeje:

konstantamaterijala
Vobujammaterijala
f frekvencija
Bmmaksimalnaindukcija(zasienja)

Viafrekvencijaznaiirupetljuhistereze.Izmjeninamagnetskapoljauferomagnetskimmaterijalima
inducirajuprotuelektromotornusilukojaepotjerativrtlonestruje.Posljedicasugubici,tj.toplinakoja
zagrijavaferomagnetskimaterijal:

PV = V f 2 Bm2
gdjeje:

konstantamaterijala
Vobujammaterijala
f frekvencija
Bmmaksimalnaindukcija(zasienja)
jekonstantakojaseeksperimentalnoodreujeiovisiodebljini,gustoiielektrinojotpornostilima.

Gubicivrtlonihstrujarastuskvadratomfrekvencije.Ovigubicirastuisdebljinomlimova.Smanjenjem
povrinekrozkojusezatvarajuvrtlonestruje(lameliranjejezgre),tepoveanjemelektrineotpornosti
(upotrebalegura)smanjujusegubicivrtlonihstruja.

Limoviitrakeferomagnetskogmaterijalasumeusobnoizoliranitakodaslojeviizolacijespreavajustvaranje
veihvrtlonihstruja.

Materijalikojisekoristezaizolacijusu:

ranijepapir
zatimoksidacijalimovaarenjem(krtaideformacijomlimovaseunitava)
specijalnimlakovima(premaz,pasuenje)
izolacijaspecijalnomobradomlimovazavrijemevaljanja(debljinaizolacijejereda10m)

Meutim,smanjenjemdebljinelimovarastuhistereznigubici.

Odabranadebljinalimovajekompromisnorjeenjesobziromnahistereznegubitkeigubitkeuslijedvrtlonih
struja.Zarazliitefrekvencijerazliitesuioptimalnedebljine:

zaf =400Hzoptimalnadebljinajeod0,1mmdo0,35mm.
zaf=50Hzolptimalnadebljinajeod0,35do0,5mm.

Limovisurazliitogprofila.

157

8. Magnetski materijali

Slika8.19.Limovirazliitogprofilasloeniumagnetskujezgru[3]

8.4.5. Magnetostrikcija i magnetoelastinost


Magnetostrikcijajepromjenadimenzijemagnetskogmaterijalapodutjecajemiuritmunarinutogmagnetskog
polja.Uovisnostidalisedimenzijauzorkamijenjaupravcupoljailiokomitonapoljerazlikujeseuzdunai
poprenamagnetostrikcija.Poredovihpostojiivolumnamagnetostrikcija.Primagnetostrikcijisemogu
poveavatiilismanjivatidimenzijeuzorka.(pozitivnainegativnamagnetostrikcija).

Magnetostrikcijaseopisujerelativnompromjenomdimenzija:

l
= f (H )
l

Umonokristalnimferomagnetskimmaterijalimamagnetostrikcijajerazliitaurazliitimpravcima.Npr.uzduna
magnetostrikcijakodniklajenegativnaipoapsolutnojvrijednostinajveaupravcu<100>.Poprena
magnetostrikcijajekodniklapozitivnazasvenavedenepravce.

Slika8.20.Magnetostrikcijakodnikla[3]

Magnetoelastinostjesvojstvomagnetskogmaterijaladapodutjecajemmehanikihsilamijenjasvoja
magnetskasvojstva(permeabilnost,indukcijuzasienja):

Bm = f ( p )

158

8.5. Antiferomagnetski materijali

8.4.6. Ostala ponaanja


Toplinskapostojanostjerazliitpojamodtemperaturneovisnosti,avezanajeuztrajnamagnetskasvojstva
kojamogunestatikaoposljedicapovienihtemperaturailipromjenetemperaturakojaizazivajupromjeneu
strukturi.

Kemijskaotpornostjeotpornostpremaraznimkemijskimitehnoklimatskimutjecajima.

Postojanostmagnetskihsvojstavapremadrugimvanjskimutjecajima;udarci,vibracijetakoermogumijenjati
strukturu,atimeisvojstva.

Tehnolokasposobnostjesposobnostizradelimovaijezgararaznihoblika.

8.5. Antiferomagnetski materijali


Kodantiferomagnetskihmaterijalamagnetskimomentinajbliihsusjednihatomasuantiparalelni.
Meuatomskirazmacisudovoljnomalidamagnetskimomentiatomauelementarnojelijidjelujujedanna
drugogisuprotnoseorijentiraju.Ovajpoloajmagnetskihmomenatajepovoljnijisenergetskogstajalita.

Slika8.21.Magnetskimomentiatomakodantiferomagnetskogmaterijala[3]

Bitnoobiljejeovihmaterijalajeizraenimaksimumnakrivuljiovisnostimagnetskesusceptibilnostio
temperaturi.TemperaturaprikojojsusceptibilnostimamaksimumzoveseNeelovatemperatura.
ZaT =0polovicamagnetskihmomenatajeorijentiranaujednomsmjeruapolovicaudrugomsmjeru.

Slika8.22.Ovisnostmagnetskesusceptibilnostiotemperaturi[3]

Antiferomagnetskimaterijali,kojiimajusveelementeferomagnetika,nisuinteresantnizaprimjenuu
elektrotehnici,jerzbogsvojegrae,tj.meusobnogponitavanjamagnetskogmomentasusjednihatoma,
njihovmagnetizamnedolazidoizraaja.Ovisematerijaliponaajukaoparamagnetskimaterijali.

159

8. Magnetski materijali

8.6. Ferimagnetski materijali


Odferimagnetskihmaterijalaznaajnizaprimjenuuelektrotehnicisuferiti.Feritipredstavljajuvrstirastvor
dvaoksida.KemijskaformulaferitajeMe2+Fe23+O42gdjejesMe2+oznaendvovalentniionmetala;Fe,Co,Mn,
Zn,Cd,Mgitd.

Sobziromnamagnetskasvojstva,feritisenalazeizmeuferomagnetskihiantiferomagnetskihmaterijala.Kod
feritasumagnetskimomentibliskihsusjedasuprotnoorijentirani.Zarazlikuodantiferomagnetskihmaterijala
ovimagnetskimomentisurazliitogintezitetatojeposljedicanesimetrijeukristalnimslagalinamaovih
materijala.tosetieelektrineprovodnosti,feritipripadajupoluvodiima.Elektrinaotpornostimjevea
negokodferomagnetskihmaterijala,tesuimgubiciuslijedvrtlonihstrujamanji.Feritisekoristezajezgre
transformatoraiprigunicazavisokefrekvencije.Udonjojtablicidanajeusporedbaosnovnihkarakteristika
ferimagnetskihmaterijalapremaostalimmagnetskimmaterijalima.

jezgra
da
da
da
da
da

magnetski moment
elektron
kruenje
spin
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da

atom

postoje podruja
(domene)

simbol

naziv

ne
da
da
da
da

ne
ne
da
da
da

dijamagnetski
paramagnetski
feromagnetski
ferimagnetski
antiferomagnetski

Tablica8.2.Podjelamaterijalapremaponaanjuumagnetskompolju

8.7. Meki i tvrdi magnetski materijali


Magnetskimaterijali,odnosnomagnetskejezgresastanovitaponaanjaprimagnetiziranjuirazmagnetiziranju
dijelesenamekeitvrdemagnetskematerijale.Nemapreciznegranice,aliuosnovi:

Mekimagnetskimaterijalisuoniukojimaveveomamalovanjskomagnetiziranjestvaravelikimagnetskitok,a
kadvanjskopoljenestanetoksegubiilijezanemariv.Idealnobibilodanemahistereze.

Tvrdimagnetskimaterijalisuoniukojimanakonmagnetiziranjaiuklanjanjavanjskogpoljazaostaneznaajan
magnetskitok,priemuzatvrdounijebitnokakovelikomagnetiziranjejetrebalodasestvoritajtok.U
tvrdimamagnetskimmaterijalimaostaneznaajnaakumuliranaenergija.Tokpostojiikadnemavanjskog
uzbudnogpolja.Idealnotoirahistereza.

Razlikaje,dakle,u:

strminikrivuljemagnetiziranja()
irinipetljehistereze(koercitivnasilaHcgranica800A/m).

Slika8.23.Petljehisterezezamekeitvrdemagnetskematerijale[1]

160

8.7. Meki i tvrdi magnetski materijali

BziBrnisuodluujui,odnosnonisukarakteristikapokojojsemoeprepoznatimekiodtvrdogmagnetskog
materijala.

iHcsufizikalneveliinekojezavisejednaoddrugeiobrnutosuproporcionalne.Mekimagnetskimaterijali
imajuvelikiimaliHc,priemujeobojevanozapraksu.TvrdimagnetskimaterijaliimajuvelikiHcimalikoji
nijevaanzapraksu.

8.7.1. Meke magnetske jezgre


Upotrebljavajuseuistosmjernimiizmjeninimmagnetskimkrugovima,raznihfrekvencija:transformatorisvih
vrsta,veinaelektrinihstrojeva,veinareleja,elektromagneti,polninastavciitd.

Zahtjevinamaterijalsu:

strmakrivuljamagnetiziranja,veliki(obavezno)
uskapetlja,maliHc(obavezno)
velikiBz,Br(poeljno)
malatemperaturnaovisnost
dobratoplinskapostojanost
dobretehnolokesposobnosti

Ponekadsezahtijeva:pravokutnost,linearnost,anizotropija,tezaizmjeninestrujejoivelikizbogvrtlonih
struja.Podtehnolokimsposobnostimasmatrasemogunostizradelimova,tehnologijapraha,mogunost
lijevanja,tancanja,rezanja,dobroizoliranje.

8.7.2. Tvrde magnetske jezgre (permanentni magneti)


Upotrebljavajusekaotrajniizvorimagnetskogpolja,bezvanjskogmagnetiziranjakaotosu:zvunici,mali
elektrinistrojevi(dinamo,alternator),nekirelejiislino,magnetskizapisi(trake),mjerniinstrumenti.

Zahtjevinamaterijalsu:

irokapetlja,velikiHc(obavezno)
velikienergetskiprodukt(obavezno)
velikifaktorizboenosti(obavezno)
velikiBz,Br(poeljno)
malatemperaturnaovisnost
velikatoplinskapostojanost
dobretehnolokesposobnosti(obinosutvrdi,lijevanje,prah)
anizotropija(ponekad)

Kodtrajnihmagneta(tvrdimagnetskimaterijali)koristisedrugikvadrantpetljehistereze.Onpredstavlja
akumuliranuenergijuumagnetskommaterijalu.Stimuvezivaanjefaktorizboenosti(fi)definirankao:

fi =

(B H )m
Br H c

gdjeje:
(BH)mmaksimalnienergetskiprodukt

eljajeradnutokuuvijeksmjestitinamjestomaksimalnogenergetskogprodukta.

161

8. Magnetski materijali

Slika8.24.Energetskiprodukt

8.7.3. Izvedbe jezgri


Sobziromnaprimjenuifrekvencijskopodrujuupotrebe,magnetskejezgreseizvodeuvieizvedbiitokao:

masivne(kompaktne,pune)
lamelirane
prakaste

Masivnejezgreseizraujuizmetalailimetalnihsmjesa(legure,sinteriziranimaterijali).Izraujuseupotrebne
oblikelijevanjem,kovanjem,sinteriranjem.Primjenamasivnihjezgrijekaomekemagnetskejezgreza
istosmjernomagnetiziranje,tekaotvrdemagnetskejezgre(permanentnimagneti).

Lameliranejezgreseizraujuizlimovaitrakadebljineod0,02do1mm.Mogubitipaketiraneilimotane.
Primjenalemeliranihjezgrijekaomekomagnetskejezgrezaizmjeninapoljafrekvencijeodindustrijskih50Hz
do100kHz.Limoviilitrakemorajubitiizolirane:papir,lak,oksidi,fosfatiidrugianorganskikemijskispojevi.

Prakastejezgresuprividnomasivnejezgre.Izraenesuizsmjeseodmetalnogprahaiveziva(nemagnetski
materijal).Primjenaprakastihjezgrijekaomekomagnetskejezgrezavisokofrekvencijskutehniku,tekao
permanentnimagnetskimaterijali.

8.7.4. Pregled magnetskih materijala


Izprethodnograzmatranjajevidljivodasutoferomagnetskiiferimagnetskimaterijali(feriti,oksidnimagneti
keramikimaterijali).Katkadasekoristeinemagnetskimaterijali.

istiferomagnetskimaterijali(Fe,Ni,CoiGd)serijetkoupotrebljavaju,jernedajuoptimalnerezultate.Smjese
metala(legureisinterirani),upotrebljavajusenajvieidajuoptimalnerezultate.Pritomesekoriste:

meusobnesmjeseferomagnetskihelemenata
smjeseferomagnetskihiostalih
smjeseostalihkojedajuferomagnetskeefekte

Feritnimaterijali,oksidiidrugikemijskispojevinizaferomagnetskihineferomagnetskihelemenata(suvremena
rjeenja).

Zamekemagnetskejezgreupotrebljavajuse:

tehnikiistoeljezoimekielici
grupaferosilicijskihlegura

162

8.8. Meki magnetski materijali

grupaferonikalnihlegura
metalniiferitnimaterijalizaprakastejezgre

Zatvrdemagnetskejezgreupotrebljavajuse:

ugljiniilegiranielici
disperzionokaljenelegureeljeza
duktilnelegure
specijalnelegure(rijetkezemlje)
oksidnikeramikimaterijali

8.8. Meki magnetski materijali


Karakteristike:zbogmalepovrinepetljehisterezelakosemagnetizirajuirazmagnetiziraju,imajumalu
koercitivnusilu(Hc),velikuremanentnuindukciju(Br),velikumaksimalnupermeabilnost(m),malehisterezne
gubitkeimalegubitkeuslijedvrtlonihstruja(tosepostiepoveanjemelektrineotpornosti()ovih
materijala).

Predstavnici:eljezoinekenjegovelegure(Fe-Si,Fe-Si-Al,Fe-Ni...),mekiferiti(Ni-Zn,Mn-Zn...)itd.

Nikal(malaindukcijazasienja0.6T,malaelektrinaotpornost0,1mm2/m)ikobaltseneupotrebljavaju
uistomstanju,negokaojednaodkomponentiulegurama.

Primjena:uizradimagnetskihjezgratransformatoraielektrinihstrojeva,prigunicairelejaitd.

8.8.1. Tehniki isto eljezo i meki elici


Monokristalnotehnikiistoeljezo(99,9%)imanajboljamagnetskamekasvojstva.Upotrebljavajuse
specijalnevrstekaotosu:

ARMCOeljezo(dobivaseelektrinimtaljenjem)
ELEKTROLITSKOeljezo(dobivaseelektrolizom)
KARBONILNOeljezo(uoblikusitnihkuglicapromjera10m,kojisedaljemoesinterirati)

Svojstva:Bz=2,16T,Hc100A/m,m6000,p300

Upotreba:samokodistosmjernogmagnetiziranja(zbogmaleelektrineotpornosti0,1mm2/m),releji,
polninastavci,malielektrinistrojevi(zbogvieindukcije).

Tehnikiistoeljezojenepraktinozamasovnutehnolokuprimjenu.

Mekielici(0,05do0,1%C).Lijevanjemidrugimtehnolokimpostupcimaizraujuseuoblikupunihjezgri.

8.8.2. Ferosilicijske legure


Polikristalnoeljezoimamnogostrukoslabijasvojstva,neophodnogajelegiratisasilicijem(Fe-Silegura,sa0,5
4,5%Si)iniklom(Fe-Nilegure,do80%Ni).

Legureeljezaisilicija(Fe-Si)sujeftineidobrihsvojstava,pazbogtogapredstavljajumaterijalekojisenajvie
primjenjujuuizradilimova,zatransformatoreielektrinestrojeve(naroitoupodrujuindustrijskihfrekvencija
50odnosno60Hz).

Utjecajsilicija(Si)naeljezojeviestrukito:
poveavaelektrinuotpornost(5%Sipoveas0,1na0,65mm2/m)
poveavapoetnupermeabilnost(pomaeizluivanjeugljikauoblikugrafita)

163

8. Magnetski materijali

smanjujekoercitivnusiluHc
smanjujeindukcijuzasienjaBm(s2,16Tna1,9T)

Dodavanjemsilicijasmanjujusegubitcimagnetiziranja:

gubitciuslijedvrtlonihstruja(zbogpoveanog)
gubitcihistereze(zbogmanjeHciveeg )

Gubitciuslijedvrtlonihstrujadodatnosesmanjujuupotrebomtankihlimovakojisumeusobnoizolirani
(lamelirane jezgre).Smanjenisugubitcimagnetiziranja,alijesmanjenaiindukcijazasienja.Moraseuzetivei
presjek,toznaiviebakrazaistibrojzavoja,veedimenzijeiveumasu.

Dodavanjemsilicijamaterijalpostajetvri,krui,teeseobrauje(reeilitanca).Tojeiuzrokogranienja
gornjegranicedodatkaSi.Upraksipostojetoplovaljanilimovi(do4,5%Si)ihladnovaljanilimovi(do3,2%Si).

Toplovaljanisuvaljaninapovienojtemperaturiuzdozvoljenveipostotaksilicijajermaterijalzagrijavanjem
postajedovoljnomekzaobraduvaljanjem.

Toplovaljanilimovisuizotropni(neorijentirani),tj.imajuistamagnetskasvojstvabezobziranasmjervaljanja.U
praksiseizraujuuglavnometirivrstetoplovaljanihmagnetskihlimovapremastupnjulegiranjaito:

normalnilimovido0,7%Si
slabolegiranilimovispriblino1%Si
srednjelegiranilimovis1,7do2,7%Si
visokolegiranilimovis3,4do4,5%Si

Standardimasuovilimovipodijeljeninapodgrupepremagubicimakod10ili15kg(npr.P10=0,80,9W/kgkod
50Hz).

Hladnovaljanilimovimogubitiizotropniianizotropni(orijentirani).

Anizotropnilimimarazliitasvojstvauodnosunasmjervaljanja.

Hladnimvaljanjemmoesepostiiusmjerenostbridovakubnihreetkiusmjeruvaljanja.Takavlimbite
magnetskinajmekiutomsmjeru,amagnetskinajtvripodkutomod450stupnjevanasmjervaljanja.Nakon
hladnogvaljanjalimovaujednomsmjerupotrebnajespecijalnatoplinskaobrada(kod12000Cuatmosferi
vodika)imesepostieporastkristalaipraktikipotpunorazugljiavanjelegure.Natajsenaindobivaju
limovi,kojiuz2,8do3,2%Siidebljinu0,35mmimajupoetnupermeabilnost400do800,maksimalnu
permeabilnost40000do60000igubitkeP10=0,5W/kg.Krivuljamagnetiziranjajeznatnostrmija.Petlja
histerezeimaoblikkojijeslianpravokutniku.Timeseomoguujeboljeiskoritenjematerijalaiodabiranje
viihradnihindukcija(npr.kodtransformatoraza15do25%vienegokodtoplovaljanihlimova).

Hladnovaljanilimoviimajuineketehnolokeprednosti,predtoplovaljanim,kaotosuglatkapovrinakojuje
lakeizoliratiitotanjimmaterijalom.Todoprinosiboljempopunjenju(boljifaktorispune),tj.manjim
dimenzijamazaistusnagu.

Zatransformatoresepraktikiiskljuivokoristehladnovaljaniorijentiranilimovi,azarotacijskestrojevebilo
hladnobilotoplovaljani,alineorijentiranilimovi(osimzapolove).Kodtransformatoralimoviseslauujezgru
vodeiraunadasesmjervaljanjapodudarasasmjerommagnetskogtoka.

164

8.8. Meki magnetski materijali

Slika8.25.Presjekjezgreizraeneiztoploihladnovaljanihlimova[1]

FeSilegureseizraujuudvaosnovnaoblika:

limovistandardnogformata(10002000mmi7501500mm)
trakestandardnihirina

Zatransformatoreimalerotacijskestrojeveseupotrebljavajutrake,azasrednjeiveestrojevelimovi.
Oblikovanjelimovasemoevriti:

tancanjem
rezanjem

PreradajetolakatojesadrajSimanji.RezatisemogulimovisasadrajemSido4,5%,atancatisamoonis
manjimsadrajemSi.

Debljinelimovasu:0,3;0,35;0,5;0,65i1mm.Debljilimpojednostavljujetehnologiju,alisuvrtlonestrujea
timeigubicivei.DebljinalimovaisadrajSisebirajuoptimiranjem(kompromis).

Limovi za rotacijske strojeve: Izraujusetancanjem,asamojednostavnijioblicirezanjem.Kodteizradeuvijek


imamnogootpada(zbogokruglogoblikaiutoraulimovima).Brutoteinaupotrijebljenihlimovaje1,41,55
netoteineizraenihlimova.Postojivievrstatancanja:
okruglirezkojiseupotrebljavauvijekkadasupromjeristrojamanjiodirinetrake,odnosnoformatalima,
atojedo1m.
segmentnirezzapromjereveeodstandardnihdimenzijatrakaililimova

Podrugomkriterijutancanjemoebiti:
konturno:jednimudarcempreeseizradisamookruglailisegmentnakontura,atekseposlijeizrezuju
utori
kompletno:ujednomudarcuseizvedeikonturaiutori,alizatosupotrebnepreesamnogoveim
pritiskom
parcijalnirez:posebnimilikombiniranimalatomsevriusvakomudarcupreejednaoperacija(svesevri
ujednojprei)
sljednirez:zanjegajepotrebankombiniranialatsa3gnijezda.Kroztajalatprolazitrakapotrebneirine.
Svakognijezdovrijednuoperaciju,alimsenakonsvakogudarcapomjerazajednomjesto.Takose
odjednommoeizraivatiistatorirotor.
tipnirez:zavelikestrojeve(hakanje).Okruglekontureizrezanekonturnimrezomiduualatukomese
okreu,apritomseutoriizrezujujedanpojedan.

Limovi za transformatore: Izraujuse:


tancanjem(zajakomaletransformatoreraznihoblika,npr.E)
rezanjem
motanjem(najeezamjerneimaletransformatore)

165

8. Magnetski materijali

Najeesekoristetrakezbogmanjeotpadajerduljinenisuogranienekaokodstandardnihlimova.Preradase
vri:

obinimstrojnimkarama(zamaleserije)
strojnimkaramazauzduno,aposebnozapoprenorezanje
kombiniranimkarama,kojeodjednomvreuzdunoipoprenorezanje
Irezanjeitancanjeizazivajudeformacijukristalnereetketopoveavagubitke.Utjecajjedalekoveikod
orijentiranihlimova,aveijeitimetojeduljinarezapokilogramulimavea(tojeoblikkompliciraniji).Pri
tancanjusugubiciveinegoprirezanju.

Dodatnigubicisuizraenijikodtransformatoragdjesekoristeorijentirani,uskilimovi.Upravozbogotklanjanja
tihdeformacijamorasevritinaknadnoarenje(7008000C)uneutralnojatmosferiduika(danedoedo
oksidacije)ilisearenjemoraizvestijakobrzo(izistograzloga).
Izoliranjeseneobavljasamokodjakomalih,energetskinevanihstrojeva.
Izolacijalimovajerazliitoizvedena.Starijeizolacijesubilenabazisvilastogpapiradebljinedo30m.Izoliranje
lakovimadebljinedo10mjeveomadobrekvalitete.
Izolacijskemetodesuikemijskipostupcistvaranjaizolacijeuoblikuraznihoksidailifosfatadebljine26m.
Izolacijskasvojstvasuimsiromanijanegokodlakova,alisuznatnotanjiitoplinskipostojaniji.
Ponekadseizolacijaizvodipomoukemijskogslojailaka.Utomsluajuarenjelimova(7008000C)je
potrebnoobavitiprijelakiranja,jerlakiranilimovinepodnosetermikeobrade.

lim

gubici 1 T
(W/kg)

gubici 1,5 T
(W/kg)

Hc
(A/m)

Bm
(T)

toplovaljani

0.8 0.9

80

1.9

400 600

15000 20000

hladnovaljani

0.5

50

1.9

1500

40000 60000

Tablica8.3.UsporedbahladnoitoplovaljanihFeSilimova

Uovuskupinumagnetskihmaterijalaspadajuilegure:
Fe/Si/Al
Fe/Al
Fe/Co(valjanjedonekolikomtekuzdodatakvanadija)

traka standardne irine

stroj za
uzduno
rezanje

rezane
uske
trake

lim standardni format

stroj za popreno
rezanje

II

stroj za popreno
rezanje

III

stroj za popreno
rezanje

IV

stroj za popreno
rezanje

stroj za motanje

pe za
arenje

ureaj za
lakiranje

slaganje
jezgre
slaganje
jezgre
slaganje
jezgre

pe za
arenje

slaganje
jezgre

ureaj za
lakiranje
pe za
arenje

VI

prea za tancanje

VII

prea za tancanje

bruenje

VIII

prea za tancanje

bruenje

IX

prea za tancanje

bruenje
pe za arenje

paketiranje
lakiranje

paketiranje

lakiranje

paketiranje
paketiranje

Slika8.26.Shematskiprikazizradetransformatorskihlimova

166

8.8. Meki magnetski materijali

Opis shematskog prikaza izrade limova


I.

preradaorijentiranihlimovazatransformatoreusluajudajeulaznimaterijalneizoliraniliizoliran
fosfatnimizolacijamakadajeuzfosfatnuizolacijupotrebnododatnolakiranjeiarenje
II. nemaarenjanilakiranjaupotrebljavasekodizradetransformatorskihjezgriodlakiranihilifosfatiranih
limova
III. izradatransformatorskihjezgrigdjejeulaznimaterijalfosfatirankadgajepotrebnoariti,alinetrebaga
dodatnoizolirati
IV. izradatransformatorskihjezgriodorijentiranihlimovakadaulaznimaterijalnijeniimizoliranilijeizoliran
fosfatnomizolacijomililakomkadanijepotrebnoarenjealijepotrebnododatnolakiranje
V. izradatransformatorskihjezgriodorijentiranihlimovamotanjem,kadajepotrebnoaritiulaznimaterija,
kojimoebitisamofosfatiranilioksidiran.Naknadnoizoliranjejenemogue
VI. ulaznimaterijaljetoploilihladnovaljanineorijentiranilimneizoliraniliizoliranfosfatnomizolacijomkad
netrebadodatnoizolirati.Bruenjesekatkadvridabiseodstranilosrh(deformacijanamjestureza)koji
bimogaonapravitikratkispojizmeulimova.Primjenjujesepriizradirotoraistatorapaketamalih
rotacionihstrojeva.
VII. hladnoilitoplovaljaniizoliranilimoviilineizoliraniakosetrebajuaritiipriarenjuistovremenooksidirati
(ubacujemovodenuparu)
VIII. toplovaljanineizoliranilimovizastrojevevelikihpromjerakadjepotrebnododatnolakiranje
IX. toplovaljanineizoliraniiliizoliranilimovikadnijepotrebnanikakvaizolacijanitiarenje

8.8.3. Legure eljeza i aluminija


Leguraeljezasasilicijemialuminijem(alsiferilisendast).Sastavje9,5%Si,5,6%Al,aostatakeljeza.Visoka
elektrinaotpornost0,8mm2/m.Zbogveliketvrdoeikrhkoemogusesamolijevati;razliitimagnetski
oklopi,jezgreistosmjernihreleja,dijelovimjernihinstrumenata.Debljinastijenkeodljevanemoebititanjaod
23mm.Akosesameljeuprahalsifersluizaproizvodnjuvisokofrekvencijeskihprakastihjezgri.

Poetnapermeabilnostiznosi10000do35000,amaksimalna110000.Koercitivnasilaiznosi0,016A/cm,a
indukcijazasienja1,1T.

Binarnaleguraeljezaialuminija(alfenol)84%Fei16%Al.Permeabilnostdo50000ikoercitivnasilado0,02
A/cm.Zaizradutankihlimovatoplimvaljanjem(do0,1mm).Otpornanahabanje(tonskeglavekodmagnetskih
audioureaja).Indukcijazasienjasamo0,78T.Leguraalfer(13%Al)sindukcijomzasienja1,4T.

8.8.4. Feronikalne legure


Nikalsedodajeeljezuprvenstvenozbogmagnetskogomekanja.eljezoinikalsemogumijeatiusvim
omjerima,tejenaraspolaganjuvelikibrojlegurasvrlorazliitimsvojstvima.Svespadajumeumagnetski
najmekematerijale.Leguresmanjeod30%Nisujakonestabilnepaseneupotrebljavaju.Kod200Ci30%Ni
legurapostajeparamagnetina.Upraksisenajvieupotrebljavajutrigrupelegura;36%Ni,50%Nii78,5%Ni.

Legures36%Niodlikujusedobrimmagnetskimsvojstvimaivisokomelektrinomotpornou(rometal).
Legures50%Niodlikujuserelativnovisokomindukcijomzasienja,teniomelektrinomotpornou
(radiometal,permaloj B).Zapoveanjeotpornostidodajuseovimleguramaminimalnekoliinebakra.Hladnim
valjanjeminaknadnomtermikomobradbomdobijajuselimoviitrakesusmjerenomkristalnomstrukturom
(kaodaseradiomonokristalu).Legures78,5%Niimajunajmanjuindukcijuzasienjainajmanjuelektrinu
otpornost.Meutim,ovelegureimajunajviupoetnuimaksimalnupermeabilnost

167

8. Magnetski materijali

Slika8.27.Ovisnostmagnetskeindukcijeopostotkuniklakodferonikalnihlegura[1]

PoetnaimaksimalnapermeabilnostFe-Nilegurarasteskoliinomniklaupodrujuod30do80%Ni.Zavee
koliineniklapermeabilnostnagloopada.

sastav
(% Ni)
36
50
78,5
supermaloj

(mm2/m)
0,8
0,45
0,16
0,5

Hc
(A/m)
30
20
4
0,3

Bm
(T)
1,2
1,6
1
0,8

2000
3000
10000
100000

10000
35000
100000
1000000

Tablica8.4.PregledsvojstavaFeNilegura

UvjetzapostizanjevisokihpermeabilnostikodFe-Nilegura,naroitoonihspreko50%Nijespecijalna
toplinskaobrada.Nakonarenjanatemperaturiod90010000Cpotrebnojenaglohlaenjeuzrakuilivodiod
temperature6000Cdosobnetemperature.Leguresmanjeod50%Nipraktikisuneovisneodbrzinihlaenja.
Obrzinihlaenjaovisikoercitivnasila,usluajubrzoghlaenjapoprimamalevrijednosti.Ovisnostmagnetskih
svojstavaobrzinihlaenjakodFe-Nilegura,priemusenajboljasvojstvapostiunaglimhlaenjem
karakteriziranaroitolegures78,5%Niinazivasepermaloj-efekt.Pregrijavanjeuraduilinaglepromjene
temperatureunitavajustrukturuovihleguraikvarenjihovamagnetskasvojstva.Feronikalneleguresu
osjetljivijenapovienetemperaturenegoferosilicijskelegure.

Slika8.28.Ovisnostpermeabilnostiopostotkuniklaibrzinihlaenja[1]

168

8.8. Meki magnetski materijali

ZapoveanjeelektrineotpornostileguraFe-Nis78,5%Ni,kaoizasmanjenjeutjecajabrzinehlaenjana
magnetskasvojstva,tepoveanjepermeabilnosti,dodajeseitreakomponenta(obino;Cr,Mo,Cu,Mn).
Poveanjeotpornostilegures78,5%Niuovisnostiokoliinimolibdenaprikazanajenaslici.

Slika8.29.Ovisnostelektrineotpornostiopostotcimaniklaimolibdena[1]

Jednaodovihlegurajepermaloj C (78,5%Ni,3,8%Cr,ostatakFe)selektrinomotpornosti0,6mm2/mi
poetnompermeabilnosti12000.LeguraMu-metal(76%Ni,5%Cu,2%CriostatakFe)imaelektrinu
otpornost0,45mm2/mipoetnupermeabilnost20000.Permeabilnostrastepoveanjembakranaraun
nikla,alisesmanjujeindukcijezasienja.

Specijalnimtoplinskimpostupkomnatemperaturiod13000Cinaknadnimnaputanjemkrozduljevrijemena
niimtemperaturamapostignutjeuzsastav79%Ni,5%Mo,15%Fe,ostatakMn,Sidosadanajmeki
materijalnabaziFe-Ni(supermaloj,super-permaloj).

LegurenabaziFe-Niimajuodlinatehnolokasvojstva,teseiznjihdajuvaljativrlotankilimoviitrakedebljine
od0,025dodo0,35mm.Zbogmalihdebljina,feronikalnelegureimajuirefrekvencijskopodrujeupotrebe,
svedo100kHz.Priviimfrekvencijamaiunjimasuprevelikigubicipasezaviefrekvencijeupotrebljavaju
prakastejezgre.

Jezgreizovihlegurasuestomotaneizvedbe.Nakonnamatanjatoplinskiseobraujuitoumagnetskompolju
kakobisedodatnopoboljalamagnetskasvojstva.

Legures78,5%Niupotrebljavajusezaprenosnetransformatore,strujnetransformatore,releje.Legures50%
Niupotrebljavajusezatonfrekvencijsketransformatore,magnetskeregulatore,zatitnereleje,magnetska
pojaalaitd.Materijalis36%Nikoristesezarazliitetransformatoreniihiviihfrekvencija.Fe-Nilegurese
takoerupotrebljavajuzaizraduvisokofrekvencijskihmekomagnetskihprakastihjezgri.

Feronikalneleguresutakoerosjetljiveinamehanikanaprezanja.Skupesu.

Usporeujuiferosilicijskeiferonikalneleguredobijuseodnosiusljedeojtablici,priemu(+)zaznaibolje,a
()loijesvojstvo.

legura
Fe/Si
Fe/Ni

(mm2/m)
manji

vei
+

Hc
(A/m)
vea

manja
+

Bm
(T)
via
+
nia

gubici

obradivost

cijena

manji

vei
+

manji

vei
+

vei

manji
+

loija

bolja
+

nia
+
via

Tablica8.5.Svojstvaferosilicijskihiferonikalnihlegura

Kodvelikihobjekata,kaotosuenergetskitransformatoriistrojevi,akojiradenaniskimfrekvencijama,
prvenstvenosuvanimagnetskaindukcija(zbogkoliinematerijala)icijena.Zatopodrujeprimjeneprednost

169

8. Magnetski materijali

imajuferosilicijskelegure,akodviihfrekvencijanajveiproblemsugubicizbogvrtlonihstrujaituprednost
imajuferonikalnelegure.

8.8.5. Konstrukcijske legure


Uferomagnetskekonstrukcijskelegurezagradnjuelektrinihstrojeva,aparatairazliitihdrugihureaja
ubrajajuse;sivilijev,mekiugljinielikilegiranielici.

Sivilijevsadriod3,2do3,5%ugljika,zatimSi,P,MniS.Koristisezaizradulijevanihdijelovaelektrinih
strojeva,leajnihtitova,kuita,armatura,itd.Dijeloviizsivoglijevanemorajusetermikiobraivati.
Magnetskasvojstvasumurelativnodobra.Zadijelovekaotosuosovine,poloviipokretnidijelovielektrinih
strojevaveihbrzina,kojisuizvrgnutivibracijamaiudarcima,neophodnajeupotrebaelika.Zalijevanjese
koristiobinougljinieliks0,08do0,2%C.Izraenidijelovisearenetemperaturiod850do9000C.

Usluajuvelikihmehanikihnaprezanjaupotrebljavajusekovanielicis0,15%C.KoristeseilegiranielicisNi,
V,CriMo.

Zapolnenastavkevelikihelektromagnetakoristeselegureeljezas50do70%Co,imesepovisujeindukcija
zasienjado2,4T(permendur).

Ugrupunemagnetskihkonstrukcijskihleguranabazieljezapripadajunemagnetskolijevanoeljezoi
nemagnetskielici.Koristesenamjestimagdjebiferomagnetinostnekogkonstrukcijskogdijelaimalatetne
posljedicenanjegovoispravnofunkcioniranje(permeabilnostiznosioko1,elektrinaotpornost1,4mm2/m)

Nemagnetskolijevanoeljezodobroseobraujeskidanjemstrugotine.Paramagnetinostostajedo4000C.
Upotrebljavasezaizradupoklopaca,kuitaiarmatureuljnihsklopkiitransformatora,kuitatransformatora
zazavarivanjeitd.

Nemagnetskielicisedobivajulegiranjemeljezaniklomikromomilimanganom.Primjerjelegurasastava0,25
0,35%C,2225%Ni,23%Cr,ostatakeljezo.Permeabilnostiznosi1,05do1,20.

8.8.6. Prakaste mekomagnetske jezgre


Iznad100kHznajveiproblemsugubicivrtlonihstruja,tesezatopodrujeumijestopunihilameliranihjezgri
iskljuivoupotrebljavajuprakastejezgre.Dvijesuskupineprakastihjezgri:

metalneprakastejezgre
feritnejezgre

Metalne prakaste jezgre

Komercijalninazivi;ferokart,ferolit,sirufer.

Metalneprakastejezgresunainjeneodmjeavinemetalnogferomagnetskogprahaivezivakao
nemagnetskogmaterijala.Feromagnetskimaterijalsesameljeusitanprah,kuglicedimenzije110m.Vezivo
jetermostabilnasmola,kojajeposvojimelektrikimsvojstvimaizolacijskimaterijal.Metalniprahsemijeas
vezivom,teseodsmjesestvarajueljenioblici.Nakontogasepreaipeedasmolapolimerizira.

Kaometalniprahseupotrebljavamljevenoelektrolitskoeljezo,karbonilnoeljezo,alsifer,permaloj,itd.Kao
izolacijskosredstvoivezivokoristise;vodenostaklo,elak,fenolnesmole,polistirol,itd.

Kodmetalnihprakastihjezgrisevrtlonestrujezatvarajukrozvrlomalepovrine,takoerjepoveanai
elektrinaotpornostmaterijala.Znatnojesmanjenapermeabilnostiindukcijazasienja.Zboglinearizacije
krivuljemagnetiziranja,permeabilnostjegotovokonstantna.

170

8.8. Meki magnetski materijali

Kodmetalnihprakastihjezgrisegovorioefektivnojpermeabilnostikojaovisioizabranomferomagnetskom
materijaluioodnosukoliinevezivaimetala.Pojednostavljenaformulazaefektivnupermeabilnostje:
e =

1
1

gdjeje:
postotakveziva
permeabilnostferomagnetskogmaterijala

Uzminimalnukoliinuvezivaod2%(aupraksigauvijekmorabitivie),tevrlovelikupermeabilnost,efektivna
permeabilnostbiiznosila150.Upraksijejeefektivnapermeabilnostod1,5do50.
Metalneprakastejezgresupodlonestarenju.

Feritne jezgre

Izraujuseiznemetalnogpraha.NjihovaopaformulajeMO.Fe2O3,tj.smjesaeljeznogoksida(ferita)ioksida
nekogdvovalentnogmetala(CuO,MnO,MgO,CoO,NiOitd.).Uovojgrupimaterijalajeimagnetittj.feroferit
(FeO.nFe2O3).

Jednostrukiilijednostavniferiti(CuO.nFe2O3,MnO.nFe2O3)imajupermeabilnostoko250,aBmoko0,7T.
Viestrukiilisloeniferitinpr.feritmanganaicinka(25Mn0.25Zn0.50Fe2O3)iliferitniklaicinka(15NiO35
ZnO50Fe2O3)imajupermeabilnostoko6000,aBmoko0,4T.

Potoseradionemetalima,imajuvelikespecifineotpore,1012do1016veeodmetnihlegura,pasuimigubici
vrtlonihstrujadalekomanji.Iztograzlogaseupotrebljavajuprinajviimfrekvencijama.

Izraujusetakodaseraznioksidisamelju,smijeajuisinteriraju.Nakontogaseponovomeljuioblikuju,
eventualnouzdodatakorganskogveziva,uztermikuobradu.

Svojstva,osimosastavnimmaterijalima,uvelikojmjerioviseiotehnolokomprocesuproizvodnje(pritisci,
temperature).Prednostovihjezgrapredmetalnimprakastimjezgramajeu:

veojpermeabilnosti
veemotporu
boljojkompaktnosti

Vidljivojedaimsuviefrekvencije,veijeproblemvrtlonihstrujaisveveuvanostpriizborumaterijalaima
elektrinaotpornost.Tomsvojstvupodreujusesvaostalasvojstva.

Usporedne karakteristike

Br (T)

Hc (A/m)

(m)
7

T (0C)
6

Primjena

Fe-Silegure

30002000

0,81,2

3120

10 10

Transformatorskiidinamolimovi

Fe-Ni
legure

15000150000

0,41

0,230

107106

Ni-Znferiti

1010000

0,10,4

161600

1106

Mn-Znferiti

10000100000

0,4

460

10110

Magnetskeinduktivneglave,
impulsnitransformatori,
magnetskapojaala
100600 irokopojasnitransformatori,
transformatorisnage,prigunice
visokogQ-faktora(105109Hz)
100200 irokopojasnitransformatori,
transformatorisnage,prigunice
visokogQ-faktora(103106Hz),
memorije

Tablica8.6.Usporednekarakteristikevanijihtipovamagnetskihmaterijala,sprimjenom

171

8. Magnetski materijali

8.8.7. Primjena mekih magnetskih materijala


Znaajnaprimjenamekihmagnetskihmaterijalauelektronicijezaizraduzavojnica, transformatora i releja,iji
susimbolidaninasljedeojslici.

Slika8.30.Simboliuelektrinimkrugovima:a)zavojnicabezjezgre;b)zavojnicasferitnomjezgrom;c)NF
prigunice(sjezgromodeljeznihlimova);d)VFtransformator;e)NF(mreni)transformator;
f)relej

ZAVOJNICEsukomponenteuelektronikimsklopovima,ijaotpornost,tj.reaktancija(XL),ovisinesamood
induktivitetazavojnice(L),veiodfrekvencije(f)naponakojijedovedennakrajevezavojnice:XL=2fL.

Koristeseelektrinimsklopovimaukojimajepotrebnodaseodvierazliitihfrekvencijanekeizdvoje,aneke
potisnu:uraznimoscilatorima,filtrima,radio-prijemnicima,radio-predajnicimaisl.

Podjela zavojnica prema obliku vodljivog namota:gustomotanebezkoraka,skorakom,vieslojne,samonosive,


tankoslojnetiskanespiralne,debeloslojnaip-zavojnicanaizolacijskojpodlozi.

Podjela zavojnica prema jezgri:zavojnicebezmagnetskejezgreizavojnicesmagnetskomjezgrom.Nasljedeoj


slicidanjeizgledvietipovazavojnica.

Slika8.31.Shematskiprikazzavojnica:a)namotanagustobezkoraka;b)skorakom;c)vieslojna;
d)samonosiva;e)tankoslojnatiskanaif)debeloslojnaip-zavojnica

Slika8.32.FotografijavietipovazavojnicatvrtkeTDK

TRANSFORMATORI koristemagnetskejezgrezbogtojaeinduktivnevezeizmeunamotaprimarai
sekundara.

172

8.8. Meki magnetski materijali

Mreni transformatorisenajeekoristeuelektronikimureajima,npr.ulaznognapona220V,zadobijanje
niegnapona,npr.12V,kojisedaljevodinaispravljaradidobijanjaodgovarajuegistosmjernognapona
potrebnogzaradelektronikogureaja.IzraujusesjezgramaodprofiliranihlimovaFe-Silegura(EIiUIprofili,
debljine0,35i0,5mm).

Visokofrekvencijski transformatorisekoristeuraznimpretvaraima,sferitnimjezgramarazliitihoblika.Na
sljedeojsliciprikazanisurazliititipoviovihtransformatora.

Slika8.33.Prikaz(a)EIiUIprofiliranihlimovamrenihtransformatorai(b)razliitih
oblikaferitnihjezgrivisokofrekvencijskihtransformatoratvrtkeTDK

Slika8.34.FotografijatipovatransformatorasferitnimjezgramatvrtkeMatsushita

RELEJI sukomponentekoje,poddjelovanjemupravljakogsignala,uklapajuiisklapajustrujuuelektronikim
sklopovima,radiregulacijereimarada,daljinskogupravljanja,automatskezatiteisignalizacije.

Zajednikozarelejejeelektro-mehanikavezaizmeunekogkontaktaikontaktnihgrupapoddjelovanjem
magnetskesileelektromagneta.Openitapodjelarelejajenaelektromagnetske releje ireleje s hermetiki
zatvorenim kontaktima.

Elektromagnetski relej imajurelativnotekumagnetskukotvukojasekreepoddjelovanjemelektromagneta.


Postojeelektromagnetskirelejizaistosmjernuiizmjeninustruju.Posebnoznaajnuuloguurelejimaimaju
kontakti,kojiimajumalukontaktnuotpornostiosiguravajupouzdanielektrinispoj.Nasljedeojsliciprikazan
jevanjskiizglednekolikotipovaelektromagnetskihreleja.

Slika8.35.Elektromagnetskirelejizaistosmjernustruju:a)skutnimib)paralelnimpomjeranjemkotve

173

8. Magnetski materijali

Slika8.36.FotografijanekolikotipovaelektromagnetskihrelejatvrtkeLynnks

Releji s hermetiki zatvorenim kontaktima(uplinskozatienomzatvorenomstaklenomkuitu,dabise


izbjeglaoksidacijakontakta).Nazivajuseijeziastireleji(engl.reed relay).Kodovihreleja,mehanikokretanje
jesvedenonaminimum(10100m)isastojiseupomjeranjukrajalaganogFe-Nijezika(opruge),
presvuenogrodijom(Rh)kakobisesprijeilozavarivanjekontaktapriveimstrujama.

Ovirelejisubrziidugotrajni(izdravajuoko108prekidanjausvomradnomvijeku).Obinosepostavljajuu
plastinokuiteijiseotvorizatapajuepoksismolom,krozkojusuizvuenipozlaenikontakti.

a)

b)

Slika8.37.Prikaza)poprenogpresjekahermetikizatvorenogreleja,szavojnicomoko
staklenecjeviceib)fotografijanekolikotipovarelejatvrtkeMeder

8.9. Tvrdi magnetski materijali


Karakteristike:zbogirokepetljehisteretekosemagnetizirajuirazmagnetiziraju,imajuvelikukoercitivnusilu
(Hc),maluremanentnuindukciju(Br),velikienergetskiprodukt(BH)mifaktorizboenosti(fi).

Predstavnici:ugljinieliciALNICOlegure,duktilnimaterijali,tvrdiferiti,smjeseilegurerijetkihzemaljasaCoi
Fe(SmCo5,Sm2Co17,NdxFeyB1-x-y...),itd.

Primjena:uizradipermanentnih(trajnih)magneta,magnetskihmemorija,magnetskemikroelektronikeitd.

8.9.1. Permanentni magneti


Najvanijikriterijzaocjenukvalitetematerijalazaizradupermanentnogmagnetajeakumuliranaenergijakoju
materijaljedininogvolumenamoepredatizranomrasporu.

174

8.9. Tvrdi magnetski materijali

Promatraseferomagnetskajezgra,torusnogoblikanamotanasaNzavoja.Jezgrajenainjenaodtvrdog,
feromagnetskogmaterijala.NekajevektormagnetiziranjaM=0.

Slika8.38.Feromagnetskajezgra:a)bezzranograsporaib)szranimrasporom

Povealisestrujaodi =0doi=I jezgrasemagnetizira,ajakostmagnetskogpoljaHiindukcijeBpoprime


odgovarajueiznose.Smanjilisestrujaodi=Inanulu,jakostmagnetskogpoljatakoerpoprimivrijednostnula
H =0,dokmagnetskaindukcijapoprimavrijednostBr.

Dakleinakonuklanjanjavanjskogpolja,azboghistereznogefektaferomagnetskajezgrazadravadio
magnetiziranjaipostajepermanentnimagnet.PermanentnommagnetupripadadiokarakteristikeizII
kvadranta.

Kodpermanentnihmagnetaunaeluserazlikujudvasluajasobziromnapostojanjezranograspora:

magnetnemazraniraspor
magnetimazraniraspor

Magnetnemazraniraspor(aprethodnojejezgrabilauzbuena),tadajeujezgrimagnetskaindukcijaB
jednakaremanentnijindukcijiBr,ajakostmagnetskogpoljaHjednakajenuli.

Magnetimazraniraspor(aprethodnojejezgrabilauzbuena),tadajeujezgrimagnetskaindukcijaBmanja
odremanentneindukcijeBr,ajakostmagnetskogpoljaHjerazliitaodnule.

Magnetskitokuzranomrasporujednakjeonomumagnetu:

B S = B0 S 0 = 0 H 0 S 0

Slika8.39.a)magnetskajezgraszranimrasporom,b)BH produktuIIkvadrantu

MeusobniodnosjakostimagnetskogpoljaunutarmagnetaiuzranomrasporuodreenjeII.Kirchhoffovim
zakonomzamagnetskikrug:

175

8. Magnetski materijali

H l + H 0 l0 = 0
gdjeje:
Hjakostpoljaumagnetu
H0jakostpoljauzranomrasporu
l srednjaduljinasilniceumagnetu
l0srednjaduljinasilniceuzraku

Dijeljenjemprethodnedvijejednadbedobijese:

1 Sl
H
= 0 = tg
B
0 S 0l

Slijedi:

1 l
H
= 0
B0
0 l
PredznakminusupuujenazakljuakdasujakostmagnetskogpoljaHiindukcijeBumagnetumeusobno
suprotnousmjereni.Kutprikazanjenasljedeojslici.

Slika8.40.UzdefinicijumaksimalnogBHproduktauIIkvadrantu

Naosnovuiznesenogslijedi:

omjerjakostimagnetskogpoljaHiindukcijeBumagnetuovisisamoodimenzijamamagnetaizranog
raspora
indukcijauzranomrasporuB0tojemanjatojeveaduljinazranograsporal0uodnosupremaduljini
magnetal

Prethodnejednadbeomoguujudaseodrede,zazadanedimenzijepermanentnogmagneta,indukcijaBi
jakostmagnetskogpoljaHumagnetu.PoznavajuiindukcijuBumagnetu,moeseizraunatiindukcijau
zranomrasporu:

B0 =

S
B
S0

IndukcijauzranomrasporuB0moeseizrazitiinadruginain:

B02 =

lS
0 B H
l0 S 0

176

8.9. Tvrdi magnetski materijali

UmnoaklSjestobujammagnetaV,aumnoakl0S0obujamzranograsporaV0.Suvedenimprikratama
posljednajednadbapostaje:

B0 =

V
0 B H
V0

IndukcijauzranomrasporuB0proporcionalnajeobujmumagnetaiumnokuB|H|,aobrnutoproporcionalna
obujmuzranograspora.Zbogtogajepoeljnodasezaradnutokuodaberetokanakrivuljidemagnetiziranja
snajveimumnokomB|H|.

UmnoakB|H|nazivaseenergetski produkt.PrethodnojeprikazanakrivuljaumnokaB|H|ijijemaksimum
priblinoupresjecitukrivuljedemagnetiziranjasdijagonalompravokutnikaijesustraniceBriHc.

Zakvalitetpermanentnogmagnetamjerodavanjeifaktorizboenosti:

fi =

( B H ) max
Br H c

8.9.2. Ugljini elici


Ugljini elici sunajstarijagrupatvrdihmagnetskihmaterijalazaizradustalnihmagneta.Osnovniuvjetdabise
nekiugljinielikmogaokoristitizaizradupermanentnihmagnetajedasedadekaliti.Tosuelicisasadrajem
ugljikaod0,81,2%.

Zagrijavanjeminaglimhlaenjemtalineelikanasobnutemperaturudobivasemartenzitet,feritvelike
mehaniketvrdoesrelativnovelikomkoercitivnomsilom.Ovajmaterijaljepodloanstarenju,tj.koercitivna
silaslabisavremenom.

Magnetskasvojstvaoviseosadrajuugljikaipostignutojstrukturi.Spoveanjemsadrajaugljikaraste
koercitivnasila,aliopadaremanentnaindukcija.

Slika8.41.Ovisnostkoercitivnesileopostotkuugljika

BoljirezultatisepostiuelicimalegiranimasaCr,WiCo.

Kromovelik(6%Cr,1%C,ostatakFe).Kaliseuulju.

Volframovelik(6%W,0,35%Cr).Veakoercitivnasilaienergetskiprodukt.Kaliseuvodi.

Kromoviivolframovielicidodavanjemkobalta(izmeu3i35%Co)doseukoercitivnesileod200A/cm,u
odnosuna50A/cm,60A/cmkodugljinih,tekromovihivolframovihelika.

177

8. Magnetski materijali

Prijekaljenjasedobroobrauju.Kaljenjempoprimajukonanasvojstva.Zbogipakmale Hcmorajubitidugaki,
azbogmalogenergetskogproduktasuzaodreenuakumuliranuenergijuveliki.

Znatnoveienergetskiproduktimajutvrdielicisasadrajemmanjeod0,03%C.

8.9.3. AlNiCo legure


Disperzionokaljenimaterijalisuviestrukelegure,poznatepodtrgovakimnazivimaALNI(1015%Al,2530%
Ni,ostatakjeFe)ALNIKO(Al,Ni,CoiFe),ALNIKOKU(10%Al,18%Ni,12%Co,6%CuiostatakFe).

Imajufinustrukturuiodlinamagnetskasvojstva.Koercitivnasilaidedo560A/cm.

Zbogdodatkaaluminijasulakeiotpornenakoroziju.Tvrdesuikrhke,obraujuselijevanjem,bruenjemili
preanjemnjihovogprahaiorganskogveziva,azatimpeenjem.Utomsluajugubenetonasvojim
svojstvima.Kompliciranijiobliciseproizvodesinteriranjem.

Oveleguresurelativnoskupe.Primjenjujuseuizradistalnihmagnetakojisekoristeumjernojtehnici.

Znatnopoboljanjemagnetskihsvojstavaovihlegurapostiesedjelovanjemjakihmagnetskihpoljanamaterijal
utokuhlaenja.Hlaenjematerijalaideodtemperature12000Codreenombrzinom,umagnetskompolju
jakostipriblino2500A/cm.Usmjerudjelovanjapoljapostieseusmjeravanjestrukturematerijalatj.
anizotropija.Koercitivnasilasenemijenja,alisepovearemanencijaienergetskiprodukt.

Naslicisukrivuljedemagnetiziranjaienergetskogproduktazaanizotropnulegurunabazialuminija,niklai
kobaltausmjeruiokomitonasmjerorijentacijepolja.

Slika8.42.Krivuljedemagnetiziranjaienergetskogproduktazaanizotropnuleguru
nabazialuminija,niklaikobalta[1]

8.9.4. Duktilni materijali


Sviprethodnonavedenimaterijalisuizuzetnomehanikitvrdi.Duktilnimaterijalisumehanikinajmeki
permanentnimagneti.Tosuleguresastava60%Cu,20%Nii20%Fekomercijalnognazivakunifei
magnetofleks.Slinihsvojstavajeilegurakuniko (50%Cu,21%Ni,i29%Co).Glavnaprednostsuimdobre
tehnolokesposobnosti,paseiznjihizraujuproizvodistrojnomobradom,rezanjemitancanjemuobliku
tankihtrakaiica.
Znatnotvralegura,alijouvijekprihvatljivasastanovitaobradejevikalojilikoercitlegura(52%Cu,10%Vi
38%Fe).

178

8.9. Tvrdi magnetski materijali

8.9.5. Tvrdi feriti


Tvrdiferitisumjeavinaoksidaeljeza(Fe2O3)iraznihmetalnihoksida(Ba,Sr,Co,...).Izmijeaniprahse
oblikuje,zatimsinteriranatemp.od10000C,magnetizirana3000Cihladiumagnetskompolju.

Prednostimjevelikiotporimalateina,anedostataktoplinskaosjetljivost.Remanencijajedo0,4T,a
koercitivnasilaoko480A/cm.Specijalnimsastavomitermikomobradomdobijajuseiveekoercitivnesile
(megnetofonskevrpceuoblikuprahanavrpcuizplastinemase).

Primjenjujuseuizradimikrofona,statoraautomobilskihstarter-motoraitd.Zbogveetrajnostiupisanih
podataka,koristeseizamagnetskememorije(Ba-iCo-feriti).

Ba-feritisujeftinijiodSr-ferita.

8.9.6. Spojevi i legure rijetkih zemalja


Spojeviilegurerijetkihzemalja(Sm,Nd...)skobaltomieljezom,relativnosunovagrupatvrdihmagnetskih
materijala.Obraujuselijevanjem,sinteriranjemilijepljenjem,priemujenajaktualnijesinteriranje.

PomagnetskimsvojstvimasuboljiodAlNiColeguraitvrdihferita.Krtijisuiosjetljivijinaudarce.Oitarezerva
krijeseumalomfaktoruizboenosti,kojisenastojipoveati.NajeispojevisuSmCo5iSm2Co17,kojisuvrlo
skupijersadrerijedakelementsamarij(Sm).

PostojeimagnetskelegureNdxFeyB1-x-y,gdjejeSmzamijenjenjeftinijimneodimijem (Nd).PrednostNd-Fe-B
legurajetotosuznatnomanjeosjetljivenaudarceodSm-Cospojeva,anedostatakimjeznatnoniaTkr.

Zajednikinedostatakimjeneotpornostnakoroziju,zbogegasepremazujuzatitnombojom.Oekujeseira
primjena,posebnoznatnojeftinijihNd-Fe-Blegura,zaizraduminijaturnihisnanihmagnetauelektronici,
mjernojtehnici,HI-FIureajima,automatici,avioisvemirskojindustrijiitd.
Usporedne karakteristike
Tkr (0C)

0,4

Hmag
(kA/m)
64

750900

0,4

300

0,4

5000

0,20,4 78

0,2

400

0,10,4

330

450

300

0,30,4

2530

450

SmCo5

900

1,1

240

725

Sm2Co17

500

1,4

390

920

Br (T)

ugljinielici

Hc
(kA/m)
420

AlNiColegure
duktilni

Vrsta

fi

(BH)m
(kWs/m3)
18

50100

0,51,4

1060

4060

0,30,5 37

Corijetkezemlje

700

0,9

oksidni

150

Ba-feriti

80250

Sr-feriti

160

Primjena

Stalnimagneti(mjernatehnika)

Stalnimagneti(auto-industrija,
mikrofoni)
Stalnimagneti(auto-industrija,
mikrofoni)
Minijaturnimagneti
(elektronika,mjernatehnika)
Minijaturnimagneti
(elektronika,mjernatehnika)

Tablica8.7.Usporednekarakteristikevanijihtipovatvrdihmagnetskihmaterijala,sprimjenom

8.9.7. Primjena tvrdih magnetskih materijala


Svojstvamagnetskihmaterijalazaizradupermanentnihmagnetasutemperaturnoovisna.Ovimaterijalisu
uslijeddugotrajnogdjelovanjapovienihtemperaturapodlonistarenju.

179

8. Magnetski materijali

Slika8.43.Ovisnostmagnetskeindukcijeotemperaturikodtvrdihmagnetskihmaterija

Slika8.44.Krivuljedemagnetiziranjazanekolikotvrdihmagnetskihmaterijala:(1)NdxFeyB1-x-y,(2)Sm2Co17,
(3)SmCo5,(4)PtxCo1-x,(5)tvrdogferita,(6)AlNiCosvelikimHc,(7)AlNiCosmalimHc

Permanentnimagnetiimajuirokuprimjenu;ukuanskimaparatima,mjernojtehnici,medicini,rotacijskim
strojevimaitd.
Magnetske memorije: Glavnaprimjenamagnetskihmaterijalauelektroniciiraunarskojtehnicijezaizradu
magnetskihmemorija.Nekadasesmatralodasuzamagnetskememorijepogodnijimekimagnetskimaterijali,s
uskomhistereznompetljom(Fe2O3,CrO2,Mn-ZnferitiiMg-feriti),zbogmanjeenergijepotrebneza
premagnetiziranjememorijskogsadraja.Meutim,danassekoristeuglavnomtvrdimagnetskimaterijali(Baferiti,Co-feriti,Fe-Colegure,Co-NilegureiMMDmaterijali),ijiveienergetskiproduktdajejaesignaleu
elektromagnetskojglaviiboljiodnossignal/um,kaoiveugustouzapisa.

Magnetskeinduktivneglavezaupisivanje-oitavanjepodataka,sjezgromodmekemagnetskeFe-Nilegure
(permalojisl.),standardnosekoristezaupisivanjeioitavanjeinformacijasmagnetskogdiska.Strujomse
magnetizirjudomeneudiskutijekommemoriranja,dokdomenenadiskuinducirajustrujutijekomoitavanja
podataka,priemusmjerstrujeovisiodlokalnogsmjeramagnetskihdomenaudisku.

Magnetskorezistivneglavezaoitavanjepodataka,napravljenesunabaziFe-Nilegura,priemuimse
elektrinaotpornostmijenja2%pripromjenistanjamagnetizacijetijekomoitavanjamemoriranogpodatka;
aliidaljejepotrebnainduktivnaglavazaupisivanjepodataka.Iakojeovajupisivako-oitavakimehanizam

180

8.9. Tvrdi magnetski materijali

sloeniji,onomoguavaveupreciznostidvadesetostrukoveugustouzapisa(180Mbit/cm2)odklasinih,
toaknadmaujeioptikeimagnetooptike,kaoipoluvodikememorije.Pritomejevanodarasporizmeu
glaveidiskabudetomanji(100nm),kaobisesmanjilepogrekeumemoriranjuioitavanjupodataka.

Magnetski diskovisepravenanoenjemmagnetskogslojananemagnetskiAl-disk:magnetskislojjenapravljen
utapanjemmalihmagnetskihesticaupolimerskumasu,toomoguavabrzurotacijudomenakaoodzivna
promjenusmjeramagnetskogpoljaelektromagnetskeglave.Sdrugestrane,magnetsketrakezaaudioivideokazeteizraujusenaparavanjemesticamagnetskogmaterijalanapolimerskutraku.

Opisanimagnetskimemorijskidiskovisurelativnospori(10ms)zbogmehanikogpristuparotacijediska,a
zahtjevajuiveomaskupupisivako-oitavakimehanizam,toomoguavaekonominostsamovelikih
memorija.

Slika8.45.Shematskiprikazupisivanjaioitavanjapodatakasmagnetskogdiska,koritenjem
magnetskeinduktivneglave,naprincipuelektromagnetskeindukcije

181

182

Literatura:
[1] Bek,V.:Tehnologija elektromaterijala,SveuiliteuZagrebuElektrotehnikifakultet,Zagreb,
1972.
[2] Harrop,P.J.:Dielectrics,Butterworths,London,1972.
[3] Spasojevi,.A.,Popovi,Z.V.:Elektrotehniki i elektronski materijali,Naunaknjiga,Beograd,
1979.
[4] Bogoroditsky,N.P.,Pasynkov,V.V.,Tareev,B.M.:Electrical Engineering Materials,Mir
Publishers-Moscow(engleskoizdanje),1979.
[5] Ponomarev,L.I.:Kvantna kocka,kolskaknjiga,Zagreb,1995.
[6] Frenkelj,J.I.:Uvod u teoriju metala,Modernafizika,kolskaknjiga,Zagreb,1996.
[7] Knapp,V.,Coli,P.:Uvod u elektrina i magnetna svojstva materijala,kolskaknjiga,Zagreb,
1997.
[8] Kasap,S.O.:Principles of Electrical Engineering Materials and devices,McGraw-Hill,Boston,
2000.
[9] Callister,W.D.:Fundamentals of Materials Science and Engineering / An interacitive e-text,John
Wiley&Sons,Inc.,NewYork,2001.
[10]Kapov,M.:Elektrotehniki materijali i tehnologije,SveuiliteuSplituFakultetelektrotehnike,
strojarstvaibrodogradnje-Internaskripta,Split,2005.
[11]Filetin,T.,Kovaiek,F.,Indof,J.:Svojstva i primjena materijala,SveuiliteuZagrebuFakultet
strojarstvaibrodogradnje,Zagreb,2009.
[12]Vujovi,I.:Elektrotehniki materijali i komponente,Neodidacta,Zagreb,2010.
[13]Miloevi,R.:Vakuumski elektrini sklopni aparati,Graphis,Zagreb,2011.

183

You might also like