Professional Documents
Culture Documents
Zvonko Beni
Tomislav Filetin
Materijali u elektrotehnikim
proizvodima
Sadraj
1. Sistematizacija i svojstva materijala ................................................................................................. 1
1.1. Uvod ............................................................................................................................................. 1
1.1.1. Materijali za elektrine vodie .............................................................................................. 2
1.1.2. Materijali za magnetske krugove .......................................................................................... 2
1.1.3. Materijali za elektrine izolatore...........................................................................................2
1.1.4. Poluvodiki materijali ........................................................................................................... 3
1.2. Sistematizacija materijala ............................................................................................................. 3
1.3. Svojstva materijala........................................................................................................................ 4
1.3.1. Opa fizikalna svojstva .........................................................................................................4
1.3.2. Elektrina svojstva ................................................................................................................ 6
1.3.3. Magnetska svojstva ............................................................................................................... 7
1.3.4. Mehanika svojstva............................................................................................................... 8
1.3.5. Tehnoloka svojstva............................................................................................................ 13
1.3.6. Toplinska svojstva .............................................................................................................. 14
1.3.7. Kemijska svojstva ............................................................................................................... 14
1.4. Ispitivanja i standardi.................................................................................................................. 15
1.4.1. Ispitivanja............................................................................................................................ 15
1.4.2. Standardi ............................................................................................................................. 16
2. Modeli atoma i vrste kristalnih struktura ...................................................................................... 17
2.1. Rutherford-Bohrov model atoma ................................................................................................17
2.1.1. Standardni model atoma...................................................................................................... 21
2.2. Energijski pojasevi...................................................................................................................... 21
2.3. Meuatomske veze ..................................................................................................................... 24
2.3.1. Veze izmeu estica u vrstim tvarima............................................................................... 24
2.3.2. Ionska veza.......................................................................................................................... 25
2.3.3. Kovalentna veza.................................................................................................................. 26
2.3.4. Metalna veza ....................................................................................................................... 28
2.3.5. Van der Waalsova veza.......................................................................................................29
2.3.6. Usporedba kristala u ovisnosti o tipu veze.......................................................................... 30
2.4. Kristalne strukture....................................................................................................................... 30
2.4.1. Strukture vrstih elektrotehnikih materijala ...................................................................... 30
2.4.2. Prostorno centrirana kubina slagalina ............................................................................... 32
2.4.3. Plono centrirana kubina slagalina .................................................................................... 33
2.4.4. Heksagonalna slagalina....................................................................................................... 34
2.4.5. Polimorfija .......................................................................................................................... 35
2.5. Nepravilnosti u kristalima........................................................................................................... 35
3. Vodljivi materijali velike elektrine provodnosti........................................................................... 37
3.1. Podjela vodljivih materijala ........................................................................................................ 37
3.2. Svojstva vodljivih materijala ...................................................................................................... 37
3.2.1. Elektrina provodnost ......................................................................................................... 37
3.2.2. Temperaturni koeficijent elektrine otpornosti ................................................................... 38
3.2.3. Elektrina otpornost i temperaturni koeficijent kod metalnih legura ..................................40
3.2.4. Koeficijent toplinske provodnosti ....................................................................................... 41
3.2.5. Utjecaj mehanikih naprezanja i toplinske obrade na elektrinu otpornost metala i legura 42
3.3. Metali velike elektrine provodnosti i njihove legure................................................................. 42
3.4. Bakar i legure bakra.................................................................................................................... 43
3.4.1. Bakar................................................................................................................................... 43
3.4.2. Legure bakra ....................................................................................................................... 47
3.5. Aluminij i legure aluminija......................................................................................................... 49
3.5.1. Aluminij .............................................................................................................................. 49
3.5.2. Legure aluminija ................................................................................................................. 53
3.6. eljezo i elik kao vodii............................................................................................................ 54
3.7. Vodii i oblici vodia.................................................................................................................. 55
3.7.1. Vodii.................................................................................................................................. 55
3.7.2. Kriteriji odabira materijala za vodie.................................................................................. 55
3.7.3. Oblici vodia....................................................................................................................... 55
III
Sadraj
IV
Sadraj
Sadraj
VI
Zaizradumaterijalapotrebnesusirovine.
Pojmovikaotosu,sirovina,materijal,poluproizvoditd.surelativnipojmovi,anjihovmeusobniodnosovisio
fazama,odnosnovrstiproizvodnje.
Slika1.1.Fazeuproizvodnjiodsirovinedoproizvoda
Sastanovitaelektrotehnikeuelektrotehnikomproizvodusutrisutinskadijela:
!elektriki,kojiprovodistruju(narazliitenaine,raznihveliinaifrekvencija)
!magnetski,kojiprovodimagnetskitok
!izolacijski
Osimtihdijelovapostojei:
!konstrukcijskidijelovi(ijijezadatakdaaktivnedijelovepoveuukompaktnucjelinu)
!pomoni(podmazivanje,hlaenje,zatitaodkorozije...)
Slika1.2.Otvoreniedukacijskimodeltransformatora
Osnovnikriterijipriizborumaterijalazaugradnjuuelektrotehnikiproizvodsu:
funkcionalni(elektriki,magnetski,izolacijski)zahtjevi
mogunostiobradematerijala
ponaanjematerijalauzadanimtehnoklimatskimuvjetima
Materijalisebirajusobziromnasvenavedeneuvjetealiestosemorajuinitiikompromisi. 1
Uovuskupinuubrajajuseiotpornimaterijalisvisokomelektrinom
otpornou(0,21,6106m) 2
Slika1.3.Primjerelektrinogvodia
!tvrdemagnetskematerijale
!mekemagnetskematerijale
Glavniferomagnetskimaterijalisu:
!eljezo
!kobalt
!nikal
!njihoveslitineioksidi
Slika1.4.Primjercimagnetskihkomponenata
Uskupinuizolatoraubrajajusenpr.:
!polietilen
!PVC
!silikonskaguma
!kvarcnostaklo
!poliuretan
!porculan
!destiliranavoda
!drvo
!vakuum(kojisesmatraidealnimizolatorom),itd
Slika1.5.Primjercielektrinihizolatora
Na meunarodnom nadmetanju za izgradnju dalekovoda Balti - Pussi 330 kV u Estoniji, naruitelja Estonian Main Grid po sistemu "klju u
ruke" posao je dobila tvrtka Empower koja je, nakon prikupljanja ponuda za isporuku ovjesne opreme, posao dodijelila Dalekovod-u d.d.
Duljina voda je 216 km naponske razine 330 kV, s tri vodia u snopu...
Potrebno je naglasiti da se radi o zahtjevnom poslu obzirom na teke klimatske uvjete (niske temperature, obilat snijeg i led) te je bilo nuno
primjeniti poseban dizajn te materijale i opremu koji e bez potekoa funkcionirati u takvim vremenskim uvjetima.
2
Elektrolitisutakoervodljivimaterijali.Tosutekuineukojimasuotopljenirazliitikemijskispojevi,kiseline,luine,solivodiiII.vrste.
Najpoznatijimaterijaliizoveskupinesu:
!slicij(Si)
!germanij(Ge)
!silicijevkarbid
!selen
!oksidibakra,cinka,urana
!srebrnisulfid(Ag2S)
!talijevsulfid(TaS)
!titanovoksid
Ovimmaterijalimasudodaneodreenekoliinetrovalentnihilipeterovalentnihelemenatakakobiseu
kombinacijismetalomiizolatoromdobilerazliiteaktivnepoluvodikekomponente.
Slika1.6.Osnovnestruktureelektronikihpoluvodikihkomponenata
!osnovnikemijskielementi
!kemijskispojevi
!slitine(legure) *
!umjetnispojeviisloenimaterijali
Slika1.7.Podjelaumjetnihspojevaisloenihmaterijala
Slitinenastajutaljenjemilisinteriranjem.Sinteriranjejestapanjerazmrvljenihtvariuvrstumasugrijanjem(beztaljenja)ipod
odreenimpritiskom.
!keramikesuspojevimetalainemetala
!polimerisuorganskispojevibezmetala
!kompozitnimaterijalisuspojevimetala,keramikai/ilipolimera
!biomaterijalisluezamjeniljudskogtkivaiizraduproteza
!pametnimaterijaliseprilagoavajupromjenamauokolini
!nanomaterijaliomoguavajustvaranjesmislenihstrukturanaraziniatomailimolekula
Slika1.8.Kliznileajizraenodtehnikekeramike
Primjerbiomaterijalajehidroksiapatitnakeramika(HA)kojasekoristikaobiomaterijalpogodanzazamjenu
kotanogtkivazbogizvrsnebiokompatibilnostiitd.Intezivnosekoristiustomatologijiiortopediji.
Podpojmompametnimislisenamaterijalekojimijenjajusvojumikrostrukturuisvojstvapoddjelovanjem
okolnihuvjeta(temperature,mehanikognaprezanja,kemijskogdjelovanja,elektrinogilimagnetskogpolja,
svjetlostiidr.). 3
Izmeuagregatnihstanjaprelazisedovoenjemiliodvoenjemtopline:
!kondenzacijaprelazakizplinovitogutekueagregatnostanje
!kristalizacijaprelazakiztekuegiliplinovitogukrutoagregatnostanje
!taljenjeprelazakizkrutogutekueagregatnostanje
!isparavanjeprelazakiztekueguplinovitoagregatnostanje
!sublimacijaprelazakizkrutoguplinovitoagregatnostanje
!resublimacijaprelazakizplinovitogukrutoagregatnostanje
Drvojeprimjerpametnogprirodnogmaterijaladrvojesposobnosamoojaatipoddjelovanjemmehanikogoptereenjailiozdraviti
akodoedooteenja.
4
Kadasenavrlovisokimtemperaturamaioniziraniplinizvrgavautjecajujakogmagnetskogpoljaplinpoprimaetvrtoagregatnostanje
plazma.
Petoagregatnostanjejekvark gluon plazma
Slika1.9.Prijelaziizmeuagregatnihstanja[12]
Gustoajeodnosmaseiobujmamaterijala,kojiseizraavaug/cm3,kg/m3,t/m3.Gustoasemijenjas
promjenomtemperature.
Talite,podrujetaljenja,tokaomekanja,mjeriseu0C,predstavljaopenitogranicuizmeukrutogitekueg
stanjamaterijala.
Vrelite,mjeriseu0C,predstavljagranicuizmeutekuegiplinovitogstanja.
Kapljite, mjeriseu0C,jetemperaturanakojojtvarprelaziizplinovitogutekuestanje
Viskoznost,mjerisestupnjevimaEnglera,izraavaseodnosomvremenaistjecanjauljaililakaiz
standardiziraneposudeivremenaistjecanjaistekoliinevode.
Higroskopnost (%)jesposobnostapsorbiranjavlageizzraka.
Slika1.10.Podjelatvariimaterijala
Homogenetvari,bezobziradalisunastalemijeanjemvietvari,karakterizirajedinstvokemijskihifizikalnih
svojstava.
Heterogenetvarisumjeavinarazliitihhomogenihtvariodkojihsvakaunutarsmjesezadravasvojasvojstva.
Kodizotropnihmaterijalasusvojstvakristalnetvaripodjednakoizraenaupravcimasvihkristalografskihosi.I
amorfnimaterijalisuizotropni.
!elektrinaotpornost
!temperaturnikoeficijentelektrineotpornosti
!elektrinaprovodnost
Slika1.11.Uzdefinicijuelektrineotpornosti
RS
l
gdjeje:
lduljinavodia
S -presjekvodia
Mjernajedinicazaelektrinuotpornostjem2/m=m.Tojevelikajedinica,paseestoupotrebljavajedinica
mm2/m.
Elektrinaotpornostovisioistoimaterijala.istimetalitvorepravilnekristalneslagalinekojepruaju
najmanjiotpor.Akoimaprimjesa(metalnihilinemetalnih),kristalisedeformiraju,aotpornostpoveava.
Slitineimajuveuelektrinuotpornostakoelementipriskruivanjuzajednikikristalizirajutakodaseatomi
jednogelementaugraujuizmeuatomadrugogelementa(biloukljuivanjemilisupstitucijom)kristalni
mjeanci.
Hladnaobradametalavaljanjem,kovanjem,izvlaenjemitd.utjeenapromjenuelektrineotpornosti(mekii
tvrdiCu,Al,Ni).Poddjelovanjemsilekodtakveobradedeformirasekristalnaslagalina,atoizazivapoveanje
elektrineotpornosti.
= 0 1 + 0 (T T 0 )
gdjeje0otpornostpritemperaturiT0(K).
JedinicazatemperaturnikoeficijentotpornostjeK-1.
Temperaturnikoeficijentotpornostijestalansamouuemtemperaturnompodruju.Temperaturnikoeficijent
otpornostiovisiioistoimaterijala.istimetaliimajurelativnovisokkoeficijent,dokjekodslitinamanji,a
katkadamoepoprimitiinegativnevrijednosti.
Slika1.12.Ovisnost;a)elektrineotpornostib)temperaturnogkoeficijentaelektrineotpornostioistoi
materijala
Empirijskapodjelamaterijalapoelektrinojotpornostije:
izolatori
>1012mm2/m
poluvodii
10do1012mm2/m
vodii(metali) <10mm2/m
Elektrina provodnost ()jerecipronavrijednostelektrineotpornosti 5.Zapravilanidugvodiodhomogenog
materijalajekoeficijentrazmjernostiizmeuelektrinevodljivostiGiizmjeravodiaujednadbi:
1 l
l
= G
R S
S
JedinicazaelektrinuprovodnostjeS/miliSm/mm2.
Elektrinuprovodnostjezgodnijeupotrebljavatikodmaterijalakojisekoristezaizraduvodia,aelektrinu
otpornostkodmaterijalazaizraduotpornika.
Slika1.13.Uzorcimagneta
Starijinazivzaelektrinuotpornostjespecifinielektriniotporazaelektrinuprovodnostspecifinaelektrinavodljivost.
Potrebnojeznatikakoserazliitamehanikasvojstvamjereitorezultatimjerenjapredstavljaju.
Najznaajnijamehanikasvojstvamaterijalasu:
vrstoa
elastinost
plastinost
duktilnost
rastezljivost
ilavost
tvrdoa
vrstoajesvojstvomaterijaladaseopirevanjskojsilikojamunastojipromijenitioblik,npr.dagarastegne,
sabije,izvije,uvije,prereeitd.
Razlikujesevrstoanavlak,tlak,izvijanje,savijanje, itd.ipredstavljasiluF(N)kojumaterijalamoepodnijeti
pojedinicipresjekaA0(mm2,m2)prijerazaranja.
Slika1.14.Razliitinainiispitivanjavrstoematerijala
Primjerice;kodvrstoenavlak,odnossileF kodkojedolazidoprekidamaterijalaipresjekamaterijalaA0je
stalan.Tajodnospredstavljaunutranjenaprezanjeumaterijaluutrenutkuprekidainazivaseprekidna
vrstoa :
=F/A0(N/m2)
Zaispitivanjevrstoematerijalanavlakkoristeseposebnistrojevistatikekidalice.
Slika1.15.Statikakidalica
Ispitivanjaseprovodenadefiniranimuzorcimauzzadanubrzinuoptereenja(N/s)itemperaturu.
Naovakavnainizmjerenekrivuljeprikazujutrikarakteristinapodrujaponaanjamaterijala:
elastinudeformaciju
plastinudeformaciju
klonulostmaterijala
Kodelastinedeformacijejenaprezanjeumaterijaluproporcionalno(linearno)sdeformacijom.
Slika1.16.Linearnakrivuljanaprezanjamaterijalaupodrujuelastinedeformacije
Elastinost jesposobnostdeformiranogmaterijaladasenakonrastereenjavratiuprijanjiobliktoje
otpornostmaterijalapremadeformiranju.
Veinametala,naprezanavlakom,prirelativnoniskimrazinama,imaproporcionalanodnosnaprezanjai
deformacijeHookovo pravilo:
= E
Gdjeje:
naprezanje
EYoungovmodulelastinosti
deformacija
Youngov modulelastinostijeodnosnaprezanjapremaistezanjuupodrujuelastinedeformacije.Modul
elastinostimoesepromatratikaokrutostiliotpornostmaterijalaelastinojdeformaciji.
tojeveimodulelastinosti,tojekruimaterijal.
Postojematerijaliijijeodnosnaprezanjaideformacijanelinearan(sivolijevanoeljezo,beton,polimeri),te
nijemogueodreditimodulelastinosti.Zatakvanelinearnaponaanjakoristesetangentaisekanta.
Slika1.17.Nelinearnakrivuljanaprezanjamaterijalaupodrujuelastinedeformacije
Modultangentepredstavljanagibkrivuljenaprezanja-deformiranjanaspecifinojrazininaprezanja,dokmodul
sekantepredstavljanagibsekanteodpoetnetokedonekezadanetokena-krivulji.
Zamnogematerijalejemaksimalnadeformacijaprikojojoniostajuelastinijednaka =0,005.Akosematerijal
deformiraiznadtetoke,Hookeovzakonprestajevrijediti,tesetrajnoibezvraanjauprvobitnostanje
materijaldeformira,tj.postajeplastian.
Plastinost jesklonostmaterijaladeformiranju.
Slika1.18.Naprezanjematerijalauelastinomiplastinompodrujudeformacije
Tipinoponaanjemetalauelastinomiplastinomdijelukrivuljenaprezanje-deformacija.
Izizmjerenihkrivuljanaprezanje-deformacijatakoerjemogueodrediti:
granicupoputanja
vrstoupoputanja
Zametalekodkojihpostojipostepenapromjenaizelastinostiuplastinost,granicapoputanjamoese
odreditiprekopoetnogodstupanjaodlinearnostinakrivuljinaprezanje-deformacija(tokaP).
Doputenonaprezanjematerijalauureajimaiaparatimasmijeiznositisamojedandiogranicepoputanja
(npr.estinuzametale,adesetinuzadrvo).Npr.koddubokogizvlaenjalimovamorajusilebititakveda
prelazegranicupoputanja,adanepreuprekidnuvrstou.
10
vrstoapoputanjajemjeraotpornostimaterijalanaplastinudeformaciju.Odreujesekaosjecitekrivulje
naprezanje-deformacijaipravcaparalelnogselastinimdijelomkrivuljenaspecifinomdijeluosideformacije
(najee=0,002).Zametalesevrstoapoputanjakreeod35MPazaslabovrstialuminijdo1400MPaza
visokovrsteelike.
Nekieliciidrugimaterijaliimajuvlanukrivuljunaprezanje-deformacijapremasljedeojslici.Kodtakvih
materijalaprijelazizmeuelastinostiiplastinostijenagaoinazivasefenomenomtokepoputanja.
Slika1.19.Krivuljanaprezanjanekihvrstaelika
Nakonpoputanja,naprezanjeumetalimanunonastavljaplastinudeformacijurastuidomaksimuma,toke
M,itadasesmanjujedoeventualnogloma,tokeF.
vrstoautokiMnazivasemaksimalnomvlanomvrstoom.Onavariraod50MPazaalumunijdo3000MPa
zaelik.
Slika1.20.Maksimalnavlanavrstoa
Duktilnost jesvojstvomaterijaladapodneseplastinudeformacijubezloma.
Materijalikojinepodnoseplastinedeformacijeprijelomasukrti(lomljivi).
Veinametalaposjedujebaremumjerenstupanjduktilnostinasobnojtemperaturi,doknekiodnjihpostaju
krtinaniimtemperaturama.
11
Slika1.21.Krivuljenaprezanjakodkrtihiduktilnihmaterijala
Rastezljivostjesposobnostmaterijaladaabsorbira(upije)energijukadaseelastinodeformira,tedaprilikom
rastereenjatuenergijuobnovi.
Slika1.22.Uzdefinicijurastezljivostimaterijala
SrodnosvojstvojeimodulrastezljivostiUrkojioznaavaenergijupojedinicivolumenakojajenunakod
naprezanjamaterijalaodneoptereenogstanjadotokepoputanja.Raunski,modulrastezljivostizauzorak
podvrgnutjednoosnomvlanomtestujepovrinaispodkrivuljenaprezanje-deformacijadotokepoputanja.
y
U r = d
0
ilavostjesposobnostmaterijaladasvojukompaktnostizgubiteknakonjaihpromjenaoblika.Uirem
kontekstu,ilavostpredstavljasposobnostmaterijaladaabsorbiraenergijudoprijelomatj.loma.Uodreivanju
ilavostivanisugeometrijauzorkakaoinainoptereenjauzorka.
Ustatikimuvjetima,akoseilavostodreujeizrezultatavlanogtesta,tojepovrinaispodkrivuljenaprezanje
deformacijadotokeloma.Udinamikimuvjetimailavostsemoeodreditinpr.izpotrebnogbroja
previjanjakodicailimovadamaterijalpukne.
Krtimaterijaliimajuvisokopoputanjeiveumaksimalnuvlanuvrstou,aliniuilavostuodnosunaduktilne
materijale.
Umehanikasvojstvamaterijalaspadajuiprekidnaduina,tetvrdoa.
12
Tvrdoajesposobnostmaterijaladaseopirezadiranjunekogtvrdogmaterijalaunjegovupovrinu,tj.otpor
premamjestiminomsabijanjumaterijala.PremapostupkuodreivanjarazlikujesetvrdoapoBrinellu,
Vickersu,Rockwellu,Mohsu,Shoreuitd.
Brinellovametodajeprimjenjivana
mekematerijalekaotosubakar,
aluminijinjihoveslitine.Ispitujese
takodaseelinakuglicaneko
vrijemesilomutiskujeuispitivani
materijal.Promjerkojijenastao
utiskivanjemsemjerisposebnim
mikroskopompomouskalekojaje
ugravirananaokular.Mjereni
promjersezatimpomou
odgovarajuihkrivuljapretvarau
indekstvrdoepoBrinellu.
Slika1.23.Brinellovametodaispitivanjatvrdoematerijala
Shoreovametodamjerenjasebaziranaelastinomodskoku
elinogvaljiaodpovrineispitivanogmaterijala.Ovametodaje
pogodnazabrzaigrubaispitivanjaupogonuidajeorijentacijske
rezultate.
Ureajsesastojiodmetalnecijeviukojojjemetalnivalji
definiraneteinesmjetennapropisanojvisini.Nakonisputanja
batiudaranapodloguiodskae.Visinaodskokamjerajeza
tvrdou.Skalaima140dijelova.
Slika1.24.Shoreovametodaispitivanja
tvrdoematerijala
Najvanijasvojstvasu:
13
sepostotnosmanjenjeduineodljevanakonotvrdnjavanjapremaduinikalupa.Lijevanjemseobrauju
metali,staklo,guma,plastikaitd.
Rezljivost jesposobnostmaterijaladasemoeobraivatirezanjem.Primjenjujesekodobrademetala,
plastika,drva,itd.
Metalikemijskireagirajusnizomdrugihtvariimeusobno.Sposobnostmetalakemijskomspajanjusdrugim
tvarimauzrokjedasenenamjernoitetno 6nagrizajupovrinemetala-korozijametala.
Premamehanizmukorozivnogprocesarazlikujese;kemijskaielektrokemijskakorozija.Premaagresivnom
medijurazlikujese;korozijauvodi,korozijauatmosferiikorozijautlu.
Slika1.25.Kemijskakorozijanelegiranogelika
Korozivniproduktnapovrinimetalamoeimatiuloguzatitnogslojaakoposjedujeodgovarajuasvojstva.Njegovobujammorabiti
jednakiliveiodobujmametalakojioksidira(najboljijeomjerizmeu1i2).ZadovoljavajuazatitnasvojstavaimaAl2O3,Cr2O2,Ag2Sitd.
Zatitnislojtrebabitivrst,tvrd,elastian,tefizikalnoikemijskistabilan.Moradobroprianjatiuzpovrinumetala.Temperaturni
koeficijentrastezanjazatitnogslojaimetalamorabitipriblinojednak.Elektrinavodljivost,elektronskaiionskatrebabititomanja.
14
Slika1.26.Elektrokemijskakorozija
Ovosemeutimmoepostiisamoukolikosetonopoznajuiakosutonoodreeneokolnostiprikojimase
utvrujuispitivanjasvojstava(npr.mehanikasvojstvaoviseooblikuuzorka,brziniporastanaprezanjakod
ispitivanjaitd.)
Tekojedefiniratinekaodpraktikihsvojstavamaterijala,kaonpr.sposobnostlijevanja,postojanostna
koroziju,otpornostnahabanjeitd.jerjetekonaimetoduispitivanja,kojabibilauniverzalnazasve
materijale.
Openitoseobavljajutrivrsteispitivanjamaterijala:
Ovasuispitivanjatonopropisanaidajupodatkeotomedali,iukojojmjerimaterijalpovrijednostiodgovara
kvalitetikojaseodnjegaoekuje.Taispitivanjatakoeromoguujuusporedbumaterijala,atakoeri
zakljuivanjananekemomenteiznjegovepovijesti,daklepostupkaizrade,itd.Openitoonadajupouzdanu
opuslikuomaterijalu.
Ovaispitivanjasemogubaziratinarazliitimispitnimmetodama,ukljuujuiimetodestandardnihispitivanja.
Obinoseuovomsluajukoristemetodeprilagoeneprilikamakojevladajuupogonu,areimomispitivanja
nastojisecijelipostupakustanovljavanjaposljedicaurazumnimgranicamaubrzati.
Ovaispitivanjeiakojoneomoguujuneposrednoprenoenjerezultatanasvepraktikesluajevepogona,daju
veomakorisnepodatkeinajeeseprimjenjujukodusvajanjanovihproizvodaiudrugimslinimsluajevima.
ElektromotornasilaovihelemenatamoebitiododnekolikomVdopriblino2V.
15
Ovasuispitivanjaveomaskupaiestodugotrajna,nonajboljeomoguujuuviduponaanjematerijalau
konkretnomsluajuprimjene.Takoeromoguujuprenoenjeiskustavanadrugeslinesluajeve.
Kojaispitivanjaiukojemobimueseizvritiupojedinimprilikama,ovisitakoeriomnogodrugihfaktora(npr.
proizvoanekogmaterijalausvrhukontrolesvogaproizvodaobavljasvastandardnaispitivanjauveoma
velikombroju,dokekupacupogledustandardnihispitivanjaobavitisamotzv."tih-probe",uopsegukojiovisi
okonkretnomsluaju).
1.4.2. Standardi
Sasvrhomunificiranjazahtijevanamaterijalekaouvoenjejednoobraznostimetodaireimaispitivanja
izraujuseusvimtehnikirazvijenijimzemljamastandardizamaterijaleinjihovoispitivanje.
OdmeunarodnihstandardazapodrujeelektrotehnikepoznatisuIEC(International Electrotehnical
Commission)teISO(International Standard Assotiation).Nastojisenacionalnestandardeuskladitis
meunarodnimstandardima.
16
PremaRutherfordovom modeluatoma(1911.god.),atomjesastavljenodjezgreielektronskogomotaa
(planetarni model).
a)
b)
Slika2.1.Rutherfordov modela)atomavodika,b)atomahelija
Jezgrajegustaimalena.Promjerjojjeoko10-11mm.
Ujezgriatomasuprotoniineutroni 8.Protonjenosilacelementarnogkvantuma(najmanjemoguekoliine)
pozitivnogelektriciteta,aneutronjeelektrikineutralan.
Elektronjenosilacelementarnogkvantumanegativnogelektriciteta(1,610-19C).Elektronikrueokojezgrepo
ljuskama.
Kakojepromjeratomaredavrijednosti10-7mmslijedidajeatompraznaalivrstaesticasgustomjezgromu
srediniijijepromjer104105putamanjiodpromjeraatoma.
Ukupanbrojelektronauelektronskomomotaujednakjebrojuprotonaujezgriiodreujerednibrojelementa
uprirodnomsustavuelemenata 9.Atomjeuslobodnomstanjuelektrikineutralan.
Rasporedelektronauelektronskomomotau(elektronskakonfiguracija)jebitanzanainspajanjaatoma,tj.
elemenata.
Slijediizraunenergijeelektronauatomuvodika(1elektroni1proton).Pretpostavljasekrunaputanja
elektrona.PrikretanjuelektronaokojezgrenaelektrondjelujeCoulombovaicentrifugalnasila.Ustabilnom
stanjuovesilesuuravnotei:
8
-27
-31
Protoniineutroni(zajednikoimenukleoni)surelativnotekeesticeatomsketeine1imase1,6710 kg.Masaelektrona(9,1110
kg)jezanemarivauodnosunamasunukleona.
DmitrijIvanoviMendeljejev(18341907).Ruskikemiar.Zakonoperiodinostisvojstavakemijskihelemenataizraziojekaoperiodni
sustavelemenata1871.god.
17
FC = F
me v 2 =
q2
4 0 r
me v 2
r
q2
4 0 r
gdjeje:
q apsolutnavrijednostnabojaelektrona
memasaelektrona
0 dielektrinostvakuuma=8,85410-12(F/m)
FC Coulombovasila
F centrifugalnasila
v brzinaelektrona
r radijusatoma
Potencijalelektronanaudaljenostirodjezgreatomapremareferentnojtociubeskonanostije:
V =
q
4 0 r
Slijedidajepotencijalnaenergijaatoma:
E p = qV =
q2
4 0 r
Ukupnaenergijaelektronaje:
E = Ek + E p =
me v 2
q2
q2
=
2
4 0 r
8 0 r
Premaizvornommodeluatoma,zboggibanjaelektronaokojezgreitrenja,elektronbitrebaotroitienergijui
nakrajuseuruitiujezgru.
elektronmoepoprimitisamodiskretnevrijednostienergije.Ustacionarnomstanjuelektronnezrai
energiju.
priprijelazuizjednestazeudrugustazuelektronzraienergiju:
E=h=EvieEnie
gdjeje:
h-Planckovakonstanta=6,6210-34Js
frekvencija
orbitalnimomentkoliinegibanjaelektronaseustacionarnomstanjuizraavaprekoglavnog (prirodnog)
kvantnog brojan:
L = me v r = n
h
2
Upotrebomglavnogkvantnogbrojan,izrazzaukupnuenergijuelektronaje:
E=
me q 4
8h 2 02
1
n2
Izprethodnogizrazaslijedidajeenergijaelektronadiskretnaveliina.
18
Svakadiskretnavrijednostenergijenazivaseenergetskarazina.
Upoetkusepretpostavljalodaelektronkruiokojezgresamopokrunojputanji.N.Bohrjepretpostavioda
putanjaelektronamoebitiioblikaelipse.Somerfeldjedoaodozakljukadaenergijaelektronaneovisisamo
odkvantnogbrojanveiodoblikaputanje,tedaujednojstazielektronamoebitivierazliitihputanja
orbitalni kvantni broj.
Energijaatomajetakoerovisnaokutuizmeuravnineukojojleiputanjaelektronapremaproizvoljno
odabranojosi(smjervanjskogmagnetskogpolja)magnetski orbitalni kvantni broj.
Dakle,zapotpunoopisivanjekretanjaelektronauelektronskomomotauiodreivanjaenergijeuatomu
koristese4kvantnabroja:
n glavnikvantnibroj;1(K),2(L),3(M),4(N),5(O),6(P),7(Q)
l
sporedniiliorbitalnikvantnibroj(brojvrtnje);od0...(n-1)
ml magnetskiorbitalnikvantnibroj,0,1,2,...l
ms magnetskispinskikvantnibroj,(1/2)
Sovimbrojevimaodreenisusvielektroniuatomuitibrojeviodreujubrojelektronaupojedinojdiskretnoj
energetskojrazinitj.ljusciatoma.
PremaPaulijevom naeluiskljuenjauatomunemogubitidvaelektronas4jednakakvantnabroja.
Uobiajenojedaseljuske(engl.shell )kojeodgovarajupojedinimvrijednostimaglavnogkvantnogbroja
(1,2...7)oznaavajuodreenimslovima:
K,L,M,N,O,P,Q.
Pojedinesuljuskepopunjeneakoimaju2n2elektronagdjejenrednibrojljuskeraunajuiodjezgreprema
van.Ljuskesupopunjeneakoimaju:
K2elektrona
L8elektrona
M18elektrona,...Itd.
Svakaljuskasesastojiodpodljuski(engl.subshell).Podljuskeseoznaavajumalimslovima(s,p,dif).
Podljuskesupopunjeneakoimaju2(2l+1)elektronagdjejel=0,1,2,3...(n-1)
Unutars,p,difpodljuskije1,3,5i7stanja.Usvakomstanjusemogunaidvaelektronasasuprotnim
spinom,uskladusPaullijevim naelom iskljuivosti (2,6,10i14elektrona). 11
Obinoseljuskepravilnopopunjavajuodniepremavioj,tj.elektroniteezauzetinieenergetskostanje 12.
10
Rotiranjeelektronaokovlastiteosinazivasespin.Spinjeznaajanzamagnetskeisupravodljivepojave.
Aluminij(Al)atomskibroj13=1s22s22p63s23p1
12
Odnavedenogpravilapopunjavanjaljuskiodstupajuelementisveimrednimbrojemuperiodnomsustavuelemenata
(poeviodkalcijarednibroj19),tj.osnivaseidualjuska,aprethodnanijepopunjena.Popunjenaljuskapredstavlja
stabilnostanje,anepopunjenaljuskanestabilnostanje.
Svojstvaelemenataoviseopopunjenostinepopunjenihljusaka.
11
19
Vanjskenepopunjeneljuskenazivajusevalentnimljuskama,aelektroniunjimavalentnimelektronima.Ovisno
obrojuvalentnihelektronaprispajanjuelemenata,atommoepostatielektriki:
pozitivan
negativan
neutralan
1 (K)
2 (L)
3 (M)
0
s
0
01
sp
00,1
012
spd
00,10,1,2
0123
spdf
00,10,1,20,1,2,3
26
2610
261014
ml
Elektronas
istiml
Elektronas
istimn
4 (N)
18
32
Tablica2.1.Rasporedelektronauljuskamaipodljuskama
Meutim,elektronnijesamotvarnaestica.Elektronusupridruenaivalnasvojstva;interferencijaiogib[5].
Premakvantno-valnojmehanici,ijesutemeljepostavili:L.V.DeBroglie,W.Heisenberg,E.SchrodingeriP.A.
M.Diracizmeu1920.i1930.god.,elektronsegibaokojezgreatomakaoval.Stazaelektronajecjelobrojni
viekratnikvalnihduljina.Okojezgreatomajekvantnielektronskioblak.Oblakjenajguigdjejenajvea
vjerojatnostpostojanjaelektrona. 13
Frekvencijaivalnaduljina supovezanejednadbom:
c=
gdjejecbrzinasvjetlosti.
Louis-VictorPierreRaymondducdeBroglie(1892
1987).Francuskifiziar,dobioNobelovunagraduza
fiziku1929.god.
13
Zamjerenjeiznosaenergijekojuprimailiodailjeatomkoristisejedinica1eV1,610-19J.
20
Premaovommodelu,zarazlikuodelektrona,protoniineutroninisuelementarneestice.Sastojeseodpotri
kvarka.Kvarkovisumeusobnopovezanigluonima.GluoninastajuzbogYangMillsovogpolja(kondenzirana
ljepljivaitkamasa).
Slika2.2.Uzstandardnimodelatoma[12]
Premastandardnommodeluesticeisilenunezaobjanjenjeovihpojavasubrojne.Poredtogapostojijo
barem19proizvoljnihkonstantizaopisivanjemasaesticaijakostiinterakcijaizmeunjihkojeneslijedeiz
teorijenitisuponjojodreene.
UdaljnjimrazmatranjimakoristitesezbogjednostavnostBohrovmodelatoma
ChenNingFranklinYang(1922).PodrijetlomKinez,
radiiiviuSAD-u.DobioNobelovunagraduzafiziku
1957.god.
RobertL.Mills(19271999).Amerikifiziar,strunjak
zateorijukvantnihpolja.
Prirelativnovelikimmeusobnimrazmacima,svakiatomjeneovisanodostalihiimateenergijskerazinei
elektronskukonfiguracijukaoizoliraniatom.
Akosuatomidovoljnoblizujedandrugoga,elektronisupodutjecajemelektronaijezgrisusjednihatoma.
Svakopojedinoatomskostanjecijepasenanizuskoprostornoodjeljenihelektronskihstanjadabiseformirao
elektronskienergijskipojasuvrstomtijelu.Veliinatogcijepanjaovisiomeuatomskomrazmakuizapoinje
najprijekodvanjskihelektronskihljuski.
14
Premateorijisuperstrunastvarnostjeumavalova,ahologramjeonotonamozakodtihvalovatumaikao
materijalnisvijet.
21
Priravnotenomodstojanjuatomauvrstomtijelunekepodljuskekojesubliejezgriatomaneesepocijepati
uenergijskipojas.
Slika2.3.Energijskipojaseviienergijskiprocjepi[9]
Izmeususjednihpojasevapostojeenergijskiprocjepi.Energijekojeleeizmeuovihprocjepanisuraspoloive
zapopunjavanjeelektronima.
Energijskipojasevisadravajuelektronekojisuboraviliukorespodentnimenergijskimrazinamaizoliranih
atoma,npr.4s energijskipojasuvrstomtijelusadri4s elektroneizoliranihatoma.
BrojstanjaunutarsvakogenergijskogpojasajednakjeukupnombrojusvihstanjakojimadoprinosiNatoma,
npr.spojassesastojiodN stanja,ppojasod3Nstanjaitd.
Uodnosunapopunjenost,usvakoenergijskostanjemoesesmjestitidvaelektronakojimorajuimatisuprotno
orijentiranespinove.
Postojeipraznipojaseviionikojisusamodjelominopopunjeni.
Postojeetirirazliitestruktureenergijskihpojasevapritemperaturiod0K[2].
Uprvomtipuvanjskipojasjesamodjelominopopunjenselektronima.
Slika2.4.Strukturaenergijskihpojasevatipinazanekemetale
22
Samopolovicaraspoloivihelektronskihpozicijaunutarovog4s pojasajepopunjena.
Jojejednastrukturaenergijskihpojasevakarakteristinazametale.Tojestrukturakodkojepostoji
preklapanjepraznogpojasaipopunjenogpojasa.
Magnezijimaovustrukturu.Svakiizoliraniatommagnezijaimadva3selektrona.Nakonformiranjavrstog
tijela3si3p pojasevisepreklapaju.
Slika2.5.Strukturakodkojedolazidopreklapanjapraznogipopunjenogenergijskogpojasa
Zadnjedvijestrukturesukodpoluvodiaiizolacijskihmaterijala.Valentnipojasjesasvimpopunjenelektronima
iodvojenjeodpraznogvodljivogpojasa.Izmeunjihjeenergijskiprocjep(redvrijednosti2eV).
Razlikaizmeuovedvijestrukturejeuveliinienergijskogprocjepa.Kodizolacijskihmaterijalaprocjepje
relativnoirok,dokjekodpoluvodiauzak.irinaprocjepaovisiotemperaturi.
Fermijevaenergijazaovedvijestruktureleiokosredineenergijskogprocjepa.
a)b)
Slika2.6.Strukturaenergijskihpojasevakoda)izolatoraib)poluvodia
SamoelektronisenergijamaveimodFermijeveenergijemogusudjelovatiuvoenjustrujetj.mogubitipod
utjecajemvanjskogelektrinogpolja.Ovosutzv.slobodnielektroni.
Dabielektronpostaoslobodanmorabitipobueniliprevedenujednoodpraznihiraspoloivihenergijskih
stanjaiznadenergijeEf.
Zametalesepretpostavljadasusvivalentnielektroniveslobodnitj.daimajuslobodukretanja.Meutim,iako
ovielektroninisulokalnopovezanizabilokojiatom,njimasetrebaprivestinekiiznosenergijedapostanu
vodljivielektroniisudjelujuuvoenjuelektrinestruje(energijavanjskogelektrinogpolja).
Kodizolatoraipoluvodia,praznastanjasusjednavrhupopunjenogvalentnogpojasanisuraspoloiva.
23
Dabielektroniizvalentnogpojasapreliuvodljivitrebaimprivestienergijuveuodirinezabranjenogpojasa
Eg:
kT
ET =
Eg
q
gdjeje:
kBoltzmanova konstanta=1,3810-23(J/K)
Tapsolutnatemperatura
q-nabojelektrona
Prelaskomelektronauvodljivipojas,uvalentnompojasuostajeupljina.upljineimajuenergijekojesumanje
odFermijeve,alitakoerparticipirajuuelektronskomvoenju.
Elektrinavodljivostjedirektnoproporcionalnabrojuslobodnihelektronaiupljina.Razlikaizmeupoluvodia
iizolatoraleiubrojunosilacanabojatj.slobodnihelektronaiupljina.
Kodelektrikihizolacijskihmaterijalavalentnielektronisuvrstovezanizapojedineatomeilipodijeljenisa
susjednimatomima(meuatomskovezivanjejeionskoilijakokovalentno).
Vezaizmeuatomaupoluvodiujerelativnoslaba,toznaidavalentnielektroninisuvrstopovezanis
atomim(meuatomskovezivanjejekovalentnoilipretenokovalentno).
Dosadasupoznata112elementa(92 15suprirodnainalazeseuzemljinojkori).
Spajanjemvieatoma 16jednogilirazliitihelemenatanastajumolekule.Molekulekarakterizirajuodreeni
materijalinjegovasvojstva.
Elektrotehnikimaterijaliukrutomagregatnomstanjupostojezbogmeusobnihvezaizmeuatoma,ionaili
molekula[6].Jedinokvantnamehanikadajepotpunaobjanjenja,alieseovdjekoristitizakoniklasinefizike.
Meusobnevezeizmeuesticauovimmaterijalimasuelektrostatskeprirode.Izmeuesticaistovremeno
postojeprivlaneiodbojnesile.Nasljedeojsliciprikazanajeovisnostprivlane,odbojneirezultantnesile
izmeudvaatomaonjihovojmeusobnojudaljenosti.
1 odbojna sila
2 privlana sila
3 rezultantna sila
Slika2.7.Ovisnostprivlane,odbojneirezultantnesileizmeudvaatomaomeusobnojudaljenosti[7]
15
16
9elemenatagradi99%zemljinekore:kisik50%,silicij25%,aluminij7%,eljezo5%.
Atomisespajajuzbogprirodnogzakona;tenjezastanjemminimalneenergije.
24
Naudaljenostiizmeuesticar=r0,rezultantnasilameudjelovanjajednakajenuli.
Doodbojnesileizmeuesticadolaziuslijedelektrostatskogodbijanjapozitivnoelektriziranihjezgriatoma.
Ovodjelovanjeovisiomeusobnojudaljenostiatomaistupnjuzaklanjanjajezgrielektronima.Kodlakihatoma
(malibrojelektrona)odbojnodjelovanjejeznaajno.
Odbojnodjelovanjejemogueiuslijedprekrivanjavanjskihljuskiatoma(kadasuesticanabliskim
rastojanjima).ZbogPaulijevognaela,pojedinielektroniseseleuvieljuske,rasteenergijamolekule,tj.rastu
odbojnesile.
Privlanesileizmeuesticavrstogtijelamogusepodijelitinakemijskeifizike.
Kemijskeiliprimarnesu:
ionska(elektrostatska,heteropolarna,valentna)
kovalentna(homeopolarna,atomska)
metalna
polarna
vodikova
Akoatomprimielektron,atompostajenegativnonabijenaesticaion,anion.
Stvaranjeionanazivaseionizacija.Ionizacijskaenergijajeenergijakojutrebadovestielektronudabinapustio
atom.
Ionskavezanastajeizmeuatomakojigubeivalentneelektronepostajukationi(+)iatomakojiprimajui
elektronepostajuanioni(-).ElektropozitivniatomisuatomielemenataIiIIskupineperiodnogsustava
elemenata(Li,K,Na,Mgitd.).ElektronegativniatomisuatomielemenataizVIiVIIskupineperiodnogsustava
elemenata(O,F,Cl,Br,J,itd).
KationiianioniseprivlaeelektrostatskomsilomkojapoCoulombovuzakonuiznosi:
F =
q1 q2
4 0 r r 2
gdjeje:
Fsila(N)
q1,q2-koliinaelektriciteta(As)
rrazmakizmeuteitanaboja(m)
rrelativnadielektrinost
17
Izotopisuatomiistogelementakojiserazlikujupobrojuneutronatj.atomskojmasi.Postojestabilniinestabilniizotopi.
Berilij,natrijialuminijimajupojedanstabilanizotop.Kositarima10stabilnihizotopa.
25
Primjerionskevezejemolekulanatrijevogklorida(NaCl).Kadaseatominatrijaikloridapriblie,valentni
elektronatomanatrijaprelaziuelektronskiomotaatomaklora.Nastajuionirazliitogpolaritetakojise
privlae.
Slika2.8.Primjerionskevezekodmolekulenatrijevogklorida(NaCl)[3]
Slinojeikodmolekulemagnezijevogoksida.Ovdjeseradiodvavalentnaelektronakojipopunjavaju
elektronskiomotaatomakisika,tejeovavezajaanegousluajuNaCl(razlikajeiurazliitimtemperaturama
taljenja-MgO=28000C,NaCl=8000C)
Slika2.9.Primjerionskevezekodmagnezijevogoksida(MgO)[3]
Uionskimspojevimasvakiodelemenataimapopunjenevanjskeljuske.Metalipredajuvalentneelektrone,a
nemetaliihprimaju.Osnovnekarakteristikematerijalasionskomvezom,kaoposljedicaelektrostatskesile
meuionimasu:
slabaelektrikavodljivost
visokamehanikavrstoa
visokotalite
Podutjecajemvanjskogelektrinogpoljatrebaoekivatipolarizaciju,jersvakamolekulaosimtosadrinosioce
naboja(ione)isamapredstavljapotencijalnidipol.Otopljenimaterijaluvodi(disocijacija)ilirastaljenimaterijal
postajevodljiv. 18
Ionskovezivanjeatomanijeusmjereno.Kodnekihkeramikihmaterijalatehnolokimpostupkomjeureeno
prevladavajueusmjerenovezanje.
26
Kovalentnavezanastajeizmeuelektrikineutralnihatomapasenemoeobjasnitielektrostatskimsilama.
Atomiizmeukojihsestvarakovalentnavezaudruujusvojevalentneelektrone,popunjavajuisvojevalentne
ljuskedostabilnekonfiguracije.Elektronikojisudjelujuustvaranjukovalentnevezepripadajuistovremenoi
jednomidrugomatomu.ZbogPaulijevognaelaspinovisuimrazliiti.
Stvaranjekovalentnevezeilustriranojenaprimjerumetana,CH4.
Slika2.10.Primjerkovalentnevezekodmetana(CH4)
Brojkovalentnihvezajeodreenbrojemvalentnihelektrona.Kovalentnavezajezasienaveza,tj.svakiatomje
ustanjustvoritivezusamosodreenimbrojemsusjednihatoma.Kodvodikajetoizmeudvaatoma,kod
silicijaizmeuetiriatomaitd.Kovalentnevezemogubitijake(dijamant)ilislabe(bizmut).Ovojetipinaveza
zapolimere.Molekulestvoreneovimspojemnemajuslobodnihelektrona.Kovalentnispojevisuuglavnom
izolatori,rjeepoluvodii.
Slika2.11.Stvaranjekovalentnihvezakodjonekihmolekula
Kovalentnavezajeusmjerena,tj.ostvarujesesamouodreenimpravcima.Molekuleimajudefiniranoblik.
Osnovnogeometrijskotijelopremakojemsuatomirasporeenijesttetraedarnpr.koddijamantajesvakiatom
ugljikaokruensetiriostala.
Osnovnekarakteristikematerijalaskovalentnimspojemsu:
nevodeelektrinustruju(nitiurastaljenomstanju)
slaboseotapajuuvodi
lakoisparavaju
27
Slika2.12.Tetraedar;valencijesuusmjeruvisinapremavrhovima(Si)
Atomiveinemetalaimajumanjeodetirivalentnaelektrona(obino3).Lakogubevalentneelektrone,aki
nasobnojtemperaturi,ipostajukationi(+).
Privlanasilaizmeuslobodnihelektronaipozitivnihionajedovoljnovelikadaelektronineiduuslobodni
prostorizvanmetala,vetvoreelektronskioblakuprostoruizmeuiona.
Slika2.13.Slobodnielektroniipozitivniionibezdjelovanjavanjskogelektrinogpolja[12]
Postojanjekrutogmetalnogtijelarezultatjeprivlanogdjelovanjaizmeupozitivnoelektriziranihionai
elektronskogoblakakaoiodbojnogdjelovanjaizmeupozitivnihiona.
Kationiseslauprostornopoodreenomsustavuinastajuprostorneslagalinekationametalaizmeukojihse
nalazeslobodnielektroni.Metalnavezanijeusmjerena.Uslijedpostojanjaslobodnihelektronametalisudobri
vodiielektrinestrujeitopline
Slika2.14.Slobodnielektroniipozitivniioniuzdjelovanjevanjskogelektrinogpolja[12]
28
Uneutralnomatomucentarekvivalentnogpozitivnogicentarekvivalentnognegativnognabojasepoklapajui
srednjielektrinimomentdipolajejednaknuli.Upojedinimtrenucimamoesedesitidajeraspodjela
negativnognabojaokojezgretakvadaseovicentrinepoklapaju.Takavsluajtrenutnogdipolaprikazanjeza
atomhelija.
Slika2.15.Trenutnidipolanaprimjeruatomahelija
Naslicijeprikazanmehanizamnastajanjameusobnogprivlanogdjelovanjaizmeutrenutanihdipoladva
jednakaatoma.Ovajtipvezejeslabijegintezitetauodnosunaionskuimetalnuvezu.Materijalismolekularnim
vezamalakoisparavajuiimajuniskutokutaljenja.Ovavrstavezajeneusmjerenainezasiena.
Slika2.16.Mehanizamnastajanjameusobnogprivlanogdjelovanja
izmeutrenutanihdipoladvajednakaatoma[3]
19
Elektrinidipolstvarajudvajednakatokastanabojasuprotnogpolaritetanamalomrastojanju.Elektrinidipolje
karakteriziranelektrinimmomentom.Elektrinimomentdipolajevektorskaveliinaijajevrijednostjednakaproduktu
pozitivnognabojairastojanjaizmeunaboja.Pravacvektorajeodreenpravcemkojiprolazikrozovadvanaboja,asmjer
elektrinogmomentadipolajeodnegativnogpremapozitivnomnaboju.
29
Tip.Predstavnici
Ionska
kovalentna
metalna
molekularna
NaCl,LiF,
CaCl2
dijamant,Si,
Ge,SiC
Na,Fe,Cu
Ar,He,Ne,Kr
energijaveze(J/mol)
6-1010
2-1010
1-410
tokataljenja(K)
700-3300
500-3700
230-4150
elek.otpornost(m)
10 -10
12
20
20
10-10
-3
-6
10 -10
10
600
12
20
10 -10
koef.topl.vod.(W/mK)
2-20
4-600
40-400
0,04-4
tvrdoa
tvrdi
tvrdi
kovni
Tablica2.2.Karakteristikekristalauovisnostiotipuveze
Amorfnimaterijalisumaterijalikodkojihatomi,ioniilimolekuleimajunepravilanraspored.Amorfnimaterijali
suizotropni.Prizagrijavanjuamorfnimaterijaliomekavajuuirokomtemperaturnomintervalu,inakraju
prelazeutekueagregatnostanje.Prihlaenju,ukolikonedoedokristalizacije,procesjeobrnut.
Elektrotehnikimaterijaliuamorfnomstanjuseobinodobivajunaglimhlaenjemtalineilipara.Amorfni
elektrotehnikimaterijalisu:polimeri,nekevrstekeramike,poluvodikispojevinabaziGe-As-Se-Teitd.
Slika2.17.Strukturaamorfnihmaterijala[4]
Kristalnimaterijalisumaterijalikodkojihatomi,ioniilimolekuleimajupravilanrasporedtj.strukturukojase
periodikiponavljauprostoru.
Slika2.18.Strukturakristalnihmaterijala[4]
30
Osnovnistrukturnielementtj.elementarnaelijaje
paralelopiped.Paralelopipedjeodreenduljinamabridova
ikutovimaizmeunjih.
Uobiajenojedaseatomiiligrupeatomapredstavljaju
tokamatakodaprostornirasporedovihtoakaodgovara
strukturikristala.Skupovihtoakaobrazujekristalnu
slagalinu.Svakatokapredstavljavorslagaline.
Slika2.19.Elementarnaelijakristala[3]
Kristaliimajuvrstodefiniranutokutaljenja.Kristalnatijelasuanizotropna.Premaduljinibridova
elementarnihelijaikutovimaizmeunjihsvesekristalneslagalinemogusvrstatiusedamrazliitihskupina:
kubina
tetragonska
rompska
monoklinska
triklinska
trigonalna
heksagonska
Slika2.20.Razliitestrukturekristalnihslagalina
Uokvirusvakeskupinemoepostojatinajvieetiripodskupine;primitivna,plonocentrirana,bazno
centriranaiprostornocentrirana.
Rompsku strukturuimajukristalistriosinejednakeduljine,kojesumeusobnookomite.Dvostranepiramideili
prizmekojimasubazerombovisunajeioblici.
31
Monoklinsku strukturuimajukristalistriosi
nejednakeduljine.Dvijeodnjihsumeusobno
okomite,atreajekosa.Tosumonoklinska
dvostranapiramidaiprizma.Primjerzaovu
strukturusufosforiselen.
Slika2.21.Monoklinskastruktura
Triklinsku strukturuimajukristalistrikristalografskeosinejednakeduljineimeusobnonagnute.
Kubinu strukturuimajukristalistrimeusobnookomitekristalografskeosi
jednakeduljine.Oblikasuoktaedrailikocke.Slagalinuovogoblikaimaju
mnogimetali,keramikeipoluvodiikaoSi,GaAs,itd.
Kubineslagalinemogubiti:
prostornocentrirane
plonocentrirane
Slika2.22.Kubinastruktura
Kodvrstihtijelaureenostkristalajeograniena.Akojeureenostredavrijednostido0,1mmtakvatijelase
nazivajupolikristalima.Kristalikodkojihjeureenostveaod0,1mmnazivajusemonokristalima.
a)b)
Slika2.23.Ureenosta)monokristalaib)polikristala
Uovuskupinumaterijalaspadaju:
-eljezo,
krom,
molibden,
volframitd.
32
Slika2.24.Prostornocentriranakubinaslagalina
Kliznipravciiklizneravninesupravciiravninesnajveomgustoomkationa 20.Vezeizmeukationanatom
pravcimairavninamasuveeodvezaizmeupravacairavnina.
Slika2.25.Uzdefinicijukliznihravnina
Slika2.26.Plonocentriranakubinaslagalina
20
Dvijebitnekarakteristikekristalnestrukturesufaktorgustoeslaganjaikoordinacijskibroj.Faktorgustoeslaganja
pokazujeiskoritenostprostorakojimatomiraspolauuodreenomkristalnomsastavu.Koordinacijskibrojjebrojnajblie
susjednihatomasvakogatoma.
33
Svakojtakvojkockipripadajupo4atoma.Odukupnogprostorakockekationizauzimaju74%,aostaloje
slobodnimeuatomskiprostor.Ovaslagalinaima6porodicakliznihpravacausmjerenihupravcudijagonala
plohei4porodicekliznihravninakojesunajguezaposjednute.Svakikationima12najbliihsusjednihkationa
(koordinacijskibrojje12).Uovuskupinumaterijalaspadaju:
bakar
aluminij
nikal
olovo
srebro
-eljezo
Nazivajuserastezljivimmaterijalima.Lakosegnjee,valjaju,kuju,istiskuju,izvlaeitd.
Slika2.27.Heksagonalnaslagalina
Ovaslagalinaima3parametra:
parametarbazea=2r
parametarvisinec
polumjeratomar
Sobziromnaiznosparametrac razlikujusevisokiiniskiheksagon.
Kodoveslagaline,porodicaravninaparalelnasbazamaizrazitojeklizava,patouzrokujeusmjerenostniza
mehanikihimagnetskihsvojstava(anizotropija).Stimjeuveziikalavostmaterijala.Lakoseobrauju
gnjeenjem,valjanjem,provlaenjem,tiskanjemitd.
Uniskiheksagonkristalizira:
-kobalt
magnezij
-titan
Uvisokiheksagonkristalizira:
cink
kadmijitd.
34
2.4.5. Polimorfija
Nekimetalikristalizirajuuvieslagalina;-i-eljezo,-i-titanitd.Ugljikprivrlovisokojtemperaturii
pritiskukristalizirakaodijamant,aunormalnimprilikamakristalizirakaografit(heksagonalna,nekompaktna
slagalina).Tasepojavazovepolimorfija.
-eljezodo7690Ckristalizirauprostornocentriranukubinuslagalinu,pri7690Cgubimagnetskasvojstvai
oznaujesekao-eljezo,pri9100Ckristalizirauplonocentriranukubinuslagalinuioznaujesekao-
eljezo,pri14010Cprekristalizirauprostornocentriranukubinuslagalinusnetoveimparametrimanego
kod-eljezaioznaujesekao-eljezo.
Slinoseponaajuinekesastavnekomponentekeramikihmaterijala.
Kodmetalasupolimorfnepromjenereverzibilneprizagrijavanjuihlaenju.Takvepromjenestemperaturom
nazivajusealotropne.
tokaste
linijske(dislokacije)
povrinske(granicezrnaiblokova)
Najvanijetokastenepravilnostisu:
Frenkelovdefekt
Schottkyevdefekt
primjesniatomi
Frenkelov defekt:Uodreenimuvjetimanekiatominaputajusvojosnovnipoloajipozicionirajusena
posebnimmjestimaukristalu.Prazninaukristalujevakancija,aatomsenazivaintersticijskiatom.
a)b)
Slika2.28.b)intersticijskiatomib)vakancija
Schottkyev defekt:Ukristalimasgustopakiranimatomimaintersticijskiatomineostajuunutarkristalne
struktureveizlazenapovrinukristala.Ukristaluostajusamovakancije.Naovajnainrasteobujamkristalai
smanjujesegustoa.DefektipoFrenkeluiSchottkyuimajuutjecajanamehanika,magnetska,toplinskaidruga
svojstvamaterijala.
35
Primjesni atomi:Najsuvremenijimmetodamaproiavanjamaterijalanemoesedobitimaterijalkojie
sadravatimanjeod10-9%primjesa,toznaidau1cm3ebiti1011atomaprimjesa.
Atomiprimjesamogubitirasporeeniuosnovnommaterijalunadvanaina,stvarajui:
supstitucijskevrsteslitine
intersticijskevrsteslitine
Slika2.29.Supstitucijaa)veegib)manjegatomaodatomaprimjeseodatomaosnovnogmaterijala
Uprvomsluajuatomiprimjesadolazenamjestakojazauzimajuatomiosnovnogmaterijala.Ovajtipspoja
obinonastajeizmeumaterijalakojiimajupriblinoistuveliinuatoma.Udrugomsluajuatomiprimjesa
dolazeizmeuatomaosnovnogmaterijala.Spojsejavljaizmeumaterijalarazliiteveliineatoma.
Samosupstitucijskevrsteslitinesemoguformiratiusvimodnosimadvijukomponenata.Zatojepotrebnoda
atomipolaznihkomponenatazadovoljavajusljedeapravila:
daserazlikujuudimenzijamamanjeod15%
daimajujednakukristalnustrukturu
dasenerazlikujuznaajnouelektronegativnosti
daimajuistuvalentnost
Primjeseimajuznaajnogutjecajanamehanike,kemijske,magnetske,elektrineosobinekrutihtijela.Npr.
istisilicijimaelektrinuotpornostreda2000m.Meutimuzkoncentracijuprimjesaod10-9%otpornostse
smanjujenaoko1m.
36
veliinielektrineprovodnosti
sastavu(istemetaleilegure)
poloajuuperiodnomsustavuelemenata(alkalniizemnoalkalni)
strukturielektronskogomotaa
boji(crniiobojani)
temperaturitaljenja(tekoilakotaljivi)
primjeni(vodii,elektrinikontakti,elektrode)
Premavrstinosilacanabojavodljivimaterijalisedijelena:
vodieprvogreda(metaliislitine)
vodiedrugogreda(elektroliti)
Kodvodiaprvogredaslobodnielektronisunosiocinaboja.Kodelektrolitaionisunosiocinaboja.
Vodiiprvogredaseuglavnomkoristeupolikristalnomstanju.Mehanikasvojstvaovihmaterijalasubitno
odreenamehanikomitermikomobradom.
Vodiiprvogredamogusepodijelitina:
metalevelikeelektrineprovodnosti
metalemaleelektrineprovodnosti
specijalnevodljivematerijale
otpornelegure
elektrinaprovodnost(otpornost)
temperaturnikoeficijentelektrineotpornosti
toplinskaprovodnost
mehanikaitehnolokasvojstva(obradivost)
Vodiidrugogreda,poluvodiikaoivodiiprvogredaukolikosekoristeudrugesvrhekarakterizirajusedrugim
svojstvima.
37
Koncentracijaslobodnihelektronauvodljivimmaterijalimapriblinojejednakakoncentracijiatoma(1028m-3)
inijeovisnaotemperaturi.
Bezelektrinogpoljaelektronisegibajukaotino.
Uzdjelovanjeelektrinogpoljaelektronisegibajuusmjereno.Srednjabrzinaelektronavsrje:
!
"!
v sr = E
q
=
me
gdjeje:
Eelektrinopolje
-pokretljivostelektrona
qapsolutnavrijednostnabojaelektrona
-vrijemeivotaelektrona
memasaelektrona
GustoaelektrinestrujeJ jednakaje:
"!
!
J = n q v sr
Gdjejenkoncentracijaslobodnihelektrona.Ovajizrazvrijediusluajukadakoncentracijaelektronainjihova
pokretljivostneovisiojakostivanjskogelektrinogpolja.Slijedidaje:
"!
"!
"!
J = nq E = E
gdjeje elektrina provodnost.Dakle,kodmaterijalakodkojihsamoelektronisudjelujuuvoenjustruje:
= nq
Elektrina otpornost jerecipronavrijednostelektrineprovodnosti:
1
nq
Temperaturnaovisnostelektrineotpornostiodreenajeovisnoupokretljivostielektronaotemperaturi.
= at + pr
Vibracijeatomasutemperaturnoovisne,tesutemperaturnoovisniisudarielektronasatomima.Sudaranje
elektronasionimaprimjesaneovisiotemperaturi.Dakle,temperaturnaovisnostjeodreenasamo
ovisnouatotemperaturi.Priniimtemperaturamapokretljivostelektronaumetalimauslijedsudaras
kristalnomreetkomje:
at
1
T5
Slijedizaelektrinuotpornostnaniimtemperaturama:
at = B T 5
38
gdjejeBkonstantamaterijala.
Priviimtemperaturamapokretljivostelektronaumetalimauslijedsudaraskristalnomreetkomje:
at
1
T
Slijedizaelektrinuotpornostnaviimtemperaturama:
at = A T
gdjejeAkonstantamaterijala.
Priviimtemperaturamasudaranjeelektronauslijedtoplinskevibracijereetkejejaeizraenoivrijedi:
= at + pr at = A T
Priniimtemperaturama(<100K)je:
= B T 5 + pr
ZaT0,BT50,paje:
= pr
Elektrinaotpornostmetalanatemperaturamabliskimapsolutnojnulijestalna(zaostalailirezidualna
otpornost).Naslicijeprikazanaovisnostelektrineotpornostimetalaotemperaturi.Natemperaturitaljenja
materijalaovisnostodstupaodlinearne.Kodmetalakodkojihnaovimtemperaturamarasteobujampoveava
seotpornost(npr.iva).Kodmetalakodkojihsesmanjujeobujamsmanjujeseielektrinaotpornost(npr.
bizmut).Metalutekuemstanjugubiosnovnekarakteristikekristala.
Slika3.1.Ovisnostelektrineotpornostimetalaotemperaturi[3]
1 d
dT
Temperaturnikoeficijentpriniimtemperaturamajakoovisiotemperaturi,apriviimtemperaturamajeskoro
konstantan.
39
Temperaturnikoeficijentmoebitipozitivaninegativan.Kodmetalaje>0.Kodnekihleguraje<0. 21
Slika3.2.Utjecajprimjesanaelektrinuotpornostbakra[3]
Ikodlegurakoncentracijaslobodnihelektronaneovisiotemperaturitj.temperaturnaovisnostelektrine
otpornostidolaziodtemperaturneovisnostipokretljivosti.
Leguremoguimatineureenirasporedatomaiatomisastavnihkomponenatalegureobinoserazlikujuu
dimenzijama.
Utvrenojedajeovisnostpokretljivostielektronaotemperaturikodveineleguraslinaovisnosti
pokretljivostikodistihmetala.
Spoveanjemtemperaturepokretljivostsesmanjuje,tj.rasteelektrinaotpornost(iznimkajemanganin).
Meutim,kodlegurajetemperaturnikoeficijentotpornostimanjinegokodistihmetala
Bitnaosobinajedajepriistojtemperaturiotpornostlegureveaodotpornostisastavnihkomponenata:
Cu=0,017241m
Ni=0,06817241m
---------------------------------
50%Cu+50%Ni=0,52m
Iznavedenihrazloga,legurenalazeirokuprimjenuuizradiianih,slojnihipromjenljivihotpornika.
Elektrinaotpornostidrugekarakteristikeoviseotomedalijeleguravrstirastvor,kemijskispojilimehanika
smjesa.
Elektrinaotpornostimamaksimumkoddvokomponentnihvrstihrastvorakadsuobjekomponenteoko50%
at.Kodkemijskihspojevaureenoststrukturejeveanegousluajuvrstograstvora.Zatojeimanja
elektrinaotpornost.Promjeneotpornostiobjanjavajusezamjenommetalnihvezaskovalentnomiliionskom
vezom.
21
Primjenaovisnostielektrineotpornostimetalaotemperaturijekodotpornogtermometra(npr.mjereiotpornost
platinemjerisetemperatura).
40
Slika3.3.a)vrstirastvor;b)kemijskispoj;c)mehanikasmjesa
Kodmehanikesmjeseotpornostlegureovisiootpornostisvakekomponentekaoikoliinipojedinih
komponenatauleguri:
= 0 1 +
0
1 C
3
1 0
gdjesu:
0,1 elektrineotpornostikomponenata
C,1-C koliinedodane,odnosnoosnovnekomponente
Slika3.4.Ovisnostelektrineotpornostiitemperaturnogkoeficijentaotpornostiodsastavazametalnuleguru
CuiNi,a)vrstirastvordvametala,b)kemijskispojic)mehanikasmjesa[3]
= at + el
Kodmetalajeel>>at,tejeel.
Kodistihmetala,privisokimtemperaturamakoeficijenttoplinskeprovodnostineovisiotemperaturi.
Priniimtemperaturamakoeficijentjeproporcionalans1/T2,aprivrloniskimtemperaturama(blizu0K)
koeficijentjeproporcionalansT.
41
Koeficijenttoplinskeprovodnostikodlegurajemanjinegokodsastavnihkomponenata(kodleguraat).
Izmeukoeficijentatoplinskeprovodnostiielektrineprovodnostipostojiveza.
Metalisveomelektrinomprovodnostiimajuivei.
Slika3.5.Ovisnostkoeficijentatoplinskeprovodnostibakraotemperaturi[3]
Priravnomjernomelastinomsabijanjumetalaotpornostsesmanjuje(volframreagirasuprotno).Atomise
meusobnopribliavajuismanjujeserasutostelektrona.Prielastinomistezanjuisavijanjurazmakizmeu
atomairasutostelektronasepoveavatodovodidopoveanjaelektrineotpornosti.
Plastinadeformacijametalaileguratakoeruzrokujepoveanjeotpornosti.
Uslijedtoplinskeobrademetala(kaljenja),deformirasekristalnareetkairasteotpornost.
Slika3.6.Ovisnostelektrineotpornostibakraotemperaturiarenja(vrijemearenjaje1sat)[3]
42
Slijeditablicasusporednimkarakteristikamanajvanijihelektrinihitoplinskihsvojstavametalakojisekoriste
zaizraduvodia;bakra,aluminija,srebra,zlata,eljeza.
Unastavkuesedetaljnijeopisatisvekarateristkenavedenihmetalakojesuznaajnezanjihovuprimjenukao
vodiaelektrinestruje.
Metal
elek. otpor.
(mm2/m)
elek. provod.
6
(10 S/m)
topl. provod.
(W/mK)
srebro
0,0162
0,0036
61,5
453
bakar
0,0169
0,0040
58,2
385
zlato
0,0240
0,0037
40,9
312
aluminij
0,0262
0,0042
35,5
209
eljezo
0,0971
0,0057
10,3
80,2
Tablica3.1:Osnovnekarakteristikemetalavelikeelektrineprovodnosti(eljezo,iakonespadau
metalevelikeelektrineprovodnosti,jedodanozbogusporedbe)
Slika3.7.Elementarnaelijabakra
Bakar,Cu,jemetalsjajnecrvenkasteboje.Uprirodisenalaziu
spojevima:
halkopirit(CuFeS2)(oko80%svjets.proizv.)
halkantit(CuSO45H2O)
brohantit(Cu4(SO4)(OH)4)
halkozin(Cu2S)
kovelin(CuS)
kuprit(Cu2O)
Procesdobivanjabakradijelisenadvijefaze:
dobivanjesirovogbakra
proiavanjesirovogbakra
Proizvodnjabakrapolaziarenjemrudedabisedobiokoncentratrude.
Nakontogaseobavljaredukcijaugljikadabisedobiobakrenikamen.
43
Preradombakrenogkamenadobivasesirovibakar.
Proiavanjeseobavljataljenjemilielektrolizom.Ovisnoonainudobivanjarazlikujusedvijevrsterafiniranog
bakra:
piro-metalurkirafiniranibakar
elektro-metalurkirafiniranibakar
Osnovnafizikalnaitehnolokasvojstvabakradanasuusljedeojtablici.
Svojstva
specifinamasa
atomskateina
rednibroj
elektrinaprovodnost
temperaturnikoeficijentistezanja
talite
vrelite
toplinskavodljivost
toplinataljenja
temperaturnikoeficijentotpora
8,9kg/dm3
63,57
29
5659Sm/mm2
17106/K
10830C
23000C
401W/Km
211,5kWs/kg
43103/K
Tablica3.2.Osnovnasvojstvabakra
Elektrina provodnost: Poslijesrebrabakarjenajboljivodielektrinestruje.Bakarjeidobarvoditopline.
Elektrinaprovodnostovisiopostotkuprimjesaineistoa,teougnjeenostiistupnjurekristaliziranja.
KisikunutarbakrenogoksidulaCu2O(0,02-0,04%)povoljnodjelujenavodljivostjernasebeveedruge
primjese.Veekoliinekisikasutetne.DasedobijeCubezkisikapritaljenjukatodnogbakrataliseuatmosferi
CO2.
Elektrolitskibakarjenajiibakar,normomjedefiniranavodljivostod58Sm/mm2kao100%vodljivost.
Cd,Zn,Agimajumaliutjecajnaelektrinuotpornost
Ni,Sn,Alimajusrednjiutjecajnaelektrinuotpornost
Be,Cr,As,Si,Co,Fe,Pimajuvelikiutjecajnaelektrinuotpornost
Slika3.8.Utjecajprimjesanaelektrinuotpornostbakra[3]
44
Kemijska svojstva:Bakarnazrakuoksidiraiprekrivasezelenkastimplatemkojigatitioddaljeoksidacijepa
njegovaotpornostnakorozijuzadovoljava.Oksidiranjeseubrzavapriviimtemperaturama(iznad4000C).
ReagirasasumporomtvoreimodrugalicuCuSO4kojaseljutispovrinepasekorozijanastavlja(kadase
prekrivagumomtrebagapokositriti).
Tekstura: Veliinaprimarnogzrnabakra,njegovausmjerenostirazmjetajneistoanazivaseteksturombakra.
Razlikujuselijevana,gnjeenaiarenatekstura,kojesemoguprevoditijednaudrugu.
Slobodnomkristalizacijomodrastaljenogbakranastajelijevanatekstura.Primarnazrnaistogbakranastajuna
mnogomjesta.Bakarsenatimmjestimaslaeuplonocentriranekubineslagaline.Usvakomzrnuklizni
pravciiravnineimajuposebneorijentacije.Primarnazrnasuograenamjeavinomkristaliabakraibakrenog
oksidulaidrugihneistoatoslabivezuizmeuprimarnihzrna.
Slika3.9.Teksturebakra[12]
Osobitostlijevaneteksturejekrupnoineorijentiranozrno,obavijenositnimkristalimaCuiCu2Osprekidnom
vrstoomod200N/m2.Rastezljivostjepriblino15%.Lijevanateksturasehladnimgnjeenjemprevodiu
sitnu,usmjerenugnjeenuteksturuilitoplimgnjeenjemuarenuteksturu.
GnjeenateksturaimasitnoiusmjerenozrnosizdvojenimCu20.Zbogtogasuvrstoaitvrdoapoveane,a
vodljivostsmanjena.Zbogmanjegzrnarastezljivostjeminimalna.
arenjemna200-5000Cteksturaseprevodiuarenuilipregrijavanjemulijevanuteksturu.arenatekstura
gubiusmjerenostzrnakojepostajeosrednjeveliine.Cu2O jeidaljeizdvojen.Ovateksturaomoguavanajbolji
odnosvodljivostiirastezljivosti,avrstoaitvrdoasesmanjuju.
45
Ovasepojavajavljapriplinskom(acetilenskom)zavarivanju,jeruacetilenuimaiH2iCO2,zatobakartrebabiti
toistijitojetanji,azavarivatitrebastoviekisikakaobiH2iCOboljeizgarali.
a)
b)
Slika3.10.a)Ovisnostelektrineotpornostibakraodtemperature,b)ovisnostkoeficijenta
linearnogirenjabakraodtemperature[6]
Jednaodklasifikacijabakrajenamekiitvrdibakar.Sobziromnaprekidnuvrstoubakarsedijelina:
ekstrameki E-CuF20
meki
E-CuF25
polutvrdi
E-CuF30
tvrdi
E-CuF37
ekstratvrdi E-CuF45
Mekevrstebakrasekoristegdjesetraiveapodatnostielektrinavodljivost,atvrdegdjejevanijavrstoa,
tvrdoaitd.
0
Odvaljkastihilikvadratnihblokovatoplimvaljanjemna750-850 Cdobivajuseokrugliprofili(idrugi)promjera
12,10ili8mm.Slojbakrenogoksidaodstranjujeseslabomotopinomsumpornekiseline.Daljesebakarizvlaiu
hladnomstanjusvedovrlotankihicauzsmanjivanjepresjekadopriblino35%prisvakomizvlaenju.Matrice
suodtvrdogelikailikarbida,azapromjereispod1mmoddijamanta.
Slika3.11.Valjanjebakrenihprofila
46
Slika3.12.Izvlaenjebakrautankeice
Zbogvelikeugnjeenosti,takohladnovuenibakarjevrst(450480N/mm2),akodvrlotankihicaido600
N/mm2,tvrd,slaborastezljivislabijevodljiv.Radioputanja,takvaserobaaripriblinona2000Ciliveim
temperaturamakadseelidobitimekibakar.
Limovisedobivajuvaljanjemetvrtastihblokova,najprijeutoplom,aondapopotrebiiuhladnomstanju.
Folijesutankibakrenilistovidebljine0,010,15mmipovrinedo300x700mm2,adobivajusevaljanjem
paketalimovameusobnoodijeljenihuljemilimaudaseneslijepepodpritiskom.Cijevisedobivaju
istiskivanjemilivaljanjem.
Zbogvelikeelektrineprovodnosti,bakarsenajeekoristizaizraduvodiaelektrinestruje,tj.zaizradu
kabela,vodova,namotaelektrinihstrojevaitransformatora,dijelovaelektrinihaparataitd.Kaoilustracija
primjenebakrauelektrotehniciprikazanojenekolikovrstaproizvodaodbakra.
Slika3.13.Razliitiproizvodiipoluproizvodiodbakra
tehnolokijenemogue,odnosnoveomajeskupodobitipotpunoistimetal
takavmetalnajeeneudovoljavaostalezahtjevekojisepostavljajunanjega(mehaniki,kemijska
postojanost,toplinskasvojstva,ekonominostitd.)
47
Jednoodrjeenjasusmjesedobivenelegiranjemilimaterijalidobivenimetalurgijompraha(sinteriranje).
Legureseneupotrebljavajuzbogpoboljanjavodljivosti,jeronaobaveznopada,negozbognekihdrugih
razloga.Podpojmombakrenihlegurapodrazumijavajuselegureuijemsastavuprevladavasadrajbakra.
Bakrenelegureseklasificirajuprema:
nainudobijanja
namjeni
brojuglavnihdodanihelemenata
vrstiglavnihdodanihelemenata
Premavrstilavnihdodanihelemenatapostoje:
legure bez cinka.Sadrevieod60%Cuidodatneelementekaonpr.:Al,Sn,Pb,Ni,Mg,Si,itd.Ovelegure
nazivajusebronce.
legure s cinkom.OvelegureporedbakraicinkasadreidrugeelementekaotosuPb,Sn,Niidr.
Zajednikoimeovihlegurajemjedilimesing.
Bronce mogubitidvojne,trojneisloene.Zajednikakarakteristikasvihbroncijepoveanamehanikavrstoa
iveaelektrinaotpornostuodnosunabakar[11].
ZaizraduvodovauelektrodistribucijiizaTTvodovekoristesebroncekojesadredo97%bakrakojemse
dodajujedanilivieodovihelemenata:aluminij,kositar,nikal,olovo,silicijitd.
Naziviovihleguraseodreujupremaglavnimdodatnimelementima,npr.:
kositrenabronca
aluminijskabronca
niklenabronca
legurasasilicijem
legurasolovom
legurasolovomikositrom
Obinosekositrenabroncazovesamobronca.Kositrenabroncasadrido20%kositra(Sn).Dijelesena
gnjeiveilijevake.Gnjeivesuhomogenestrukture,alijevakeheterogenestrukture.Uelektrotehnicisevie
koristegnjeivekositrenebronce.Uzmanjekositra(7%),dodavanjemnetofosfora(0,1%)dobivasena
vrstoiielastinosti.
Aluminijskabroncasadrido14%aluminija.Takoerpostojeljevakeignjeive.Ljevakesevie
upotrebljavajuustrojarstvu.Aluminijskebroncesuotpornijeodkositrenihpremakoroziji,kiselinamaimorskoj
vodi.
Bronceskadmijemiberilijemimajuneznatnomanjuelektrinuprovodnostodbakra,aznatnoveumehaniku
(zateznu)vrstou.ilavostje3putaveaodbakra.Upotrebljavasezaizraduvodovazanapajanjetramvajai
vlakova.
Primjenabroncijezaizradukontakata,kolektorskihploica,draaetkica,kliznihkontakata,provodnih
stezaaitd.
Mjedjedvokomponentnaslitinabakra(najmanje50%)icinka(najvie44%).Poreddvokomponentnihpostoje
itrokomponentnelegure:
legurabakra(50%),cinka(44%)iolova(4%)
legurabakra,cinka,i7,5%nikla,mangana,eljeza,aluminija,silicija,kositra
legurabakra(vieod80%),cinkaikositra
legurabakra,cinkainikla(najmanje10%)
48
Mjedseodlikujepoveanommehanikomvrstoomiveomelektrinomotpornouuodnosunabakar.
Zbogjakeotpornostipremakorozijimjedsekoristiuagresivnimatmosferamapoputmorske.Mjedjeotporna
nautjecajeorganskihspojeva,alijeosjetljivanakiselineiluine.
Mjednelegureseizraujuuoblikuipki,cijevi,icailimova.Uelektrotehnicisumjednelegurevodljivii
konstrukcijskimaterijal.
NajeajemjedCu63Znodkojeseizraujuinstalacijskidijelovi:grla,utikaa,rastalnihosiguraa,utikakih
kutija,montaneploiceitd.icaodmekemjediprimjenjujeseunekimsluajevimazanamatanjeelektrinih
strojeva(pomonafazajednofaznihmotora).
Slika3.14.Razliitiproizvodiipoluproizvodiodmjedi
Utablicijedankemijskisastav,fizike,toplinskeielektrineosobinenekolikobakrenihlegurascinkom.
Vrsta
legure
Osnovnielementi(%)
CuSnPbZn
Gustoa
(mg/m3)
CuZn10
89-91 ostalo
8,8
1050
155
CuZn30
68,5-71,5ostalo
8,55
938
10
109
0,071
CuZn38Pb1
59-63 0,5-1,5ostalo
8,4
890
1,7
105
0,065
CuZn38Sn1
59-630,7-1,4ostalo
8,4
906
24
99
0,069
Temp.
taljenja
(0C)
Temp.
koef.elek.
otpor.
104(K-1)
Koef.
topl.
vodljiv.
(Wm-1K-1)
Elek.
0tpor.
X10-6
(m)
Tablica3.3.Osnovnekarakteristikebakrenihlegurascinkom
49
Slika3.15.Elementarnaelijaaluminija
Aluminij,Al,jemetalsrebreno-bijeleboje.Spadaulakemetale.
Uzemljinojkoriimagaoko7,5%uviduruda:
boksita(oko50%),
alumita,
nefelina,
koalina,
temineralafeldspata,liskunaitd.
Zanjegovuproizvodnjupotrebnajeelektrinaenergija.Za1kgistogaluminijapotrebnojeoko20kWh
elektrineenergije.Strujeuureajimazaelektrolizudoseui150kA.
Slika3.16.Postrojenjezaelektrolizualuminija
Procesdobivanjaaluminijadijelisenadvijefaze:
dobivanjeglinice(aluminijevoksidAl2O3)
elektrolizaaluminija
Pretaljivanjeublokovezapreanjeiliformatezavaljanje.
Dobrasvojstvaaluminijakaovodljivogmaterijalasu:
visokaelektrinaprovodnost
visokatoplinskaprovodnost
malaspecifinamasa
dobratehnolokaimehanikasvojstva
dobrakemijskapostojanost
otpornostnaelektriniluk
50
2,7kg/dm3
26,98
13
34,838Sm/mm2
2410-6/K
6570C
22700C
209,3W/Km
396kWs/kg
4,210-3/K
Tablica3.4.Osnovnasvojstvaaluminija
Usporedba Al Cu:
Aluminijje3,5putalakiodbakra.
Vodljivostaluminijaje1,6putamanjaodvodljivostibakra(aluminijskivodisteduineiukupnogotporaima1,6
putaveipresjeknegobakar).
Aluminijjeznatnomanjevrstoeodbakra.Zarazlikuodbakra,elektrinaprovodnostaluminijamanjeovisio
stupnjutvrdoe.
Iakojetemperaturataljenjaaluminijaniaodtemperaturetaljenjabakra,kodaluminijajepotrebnovie
energijejerimaveuspecifinutoplinuitoplinutaljenja.
Linearnikoeficijentistezanjajeveinegokodbakra.
Aluminijjepriblinodvaputajeftinijiodbakra.
Elektrina svojstva:Vodljivostaluminijanajvieovisionjegovojistoi.Uelektrotehnicijestandardiziran
aluminijistoe99,5%doksujeostatakispunjenprimjesama.
Utjecajprimjesajesljedei:
Ni,Si,Fe,Znimajumaliutjecajnaelektrinuprovodnost
Cu,Ag,Mgimajusrednjiutjecajnaelektrinuprovodnost
Ti,V,Mn,Crimajuvelikiutjecajnaelektrinuprovodnost
ZbogjakogutjecajaTi,V,Mn,CrzahtijevasedauE-Altihelemenataukupnonebudevieod0,03%.
Slika3.17.Utjecajprimjesanaelektrinuprovodnostaluminija[1]
Dozvoljenisadrajostalihprimjesa:
Si
0,1%
Cu
0,02%
Cu+Zn0,09%
51
Najveaistoakojasepostieupraksije99,99%.Tojerafinalkojisekoristizaoblogekondenzatora(takoer
kaofolijazaomatanjeprehrambenihartikala-Aljepotpunoneotrovan).
Zavarljivostjeslabazbogprisustvaoksidanapovrinialuminija.Koristeseplinski(zboglakeoksidacijemorase
izvoditiuatmosferiplemenitihplinova),elektroispecijalnipostupcizavarivanja.ZaotapanjeAl2O3(20500C)
koristeseposebnitopitelji.
Lemljivostjetakoerslabaizistograzloga.Prilikomlemljenjapotrebnojeuklonitioksid(mehaniki,
ultrauzvunoikemijski).ZalemljenjekoristeselakotopljivilemovinabaziSn,Zn,Cd,tetekotopljivilemovina
baziAl.
Lijepljenjeumjetnimsmolamajenajboljinainspajanja.
vrstoaaluminijajemalaiovisioistoialuminija.tojeveaistoa,manjajevrstoa.Premavrstoi
klasificiranjeupetvrsta.
Naziv
Oznaka
rafinal
meki
polutvrdi
tvrdi
ekstratvrdi
RAl
EAlF7
EAlF9
EAlF13
EAlF17
Prekid.
vrstoa
(N/mm2)
35-45
70-90
90-130
130-170
preko170
Tvrdoa po
Brinellu
(N/mm2)
150
280
350
preko350
Elek. provod.
ica
(Sm/mm2)
38
36
35,4
35,1
34,8
Elek. provod.
profili
(Sm/mm2)
38
35,4
34,5
34,5
34,2
Tablica3.5.Podjelaaluminijapovrstoiiosnovnasvojstva
Utjecaj temperature:
a)b)c)
Slika3.18.Ovisnostotemperaturi:a)koeficijentalinearnogirenja,b)toplinskogkapacitetaic)elektrine
otpornosti
52
Primjenaaluminijauelektrotehnicijevelika.Aluminijzauzimavieprostoraodbakrazaistuvrijednost
vodljivostistogasenekoristizanamoteelektrinihstrojeva.Meutim,koristiseuprimjenamagdjejekritina
teinavodia(npr.instalacijeuzrakoplovima).
Kodnastajanjaelektrinoglukakodkratkogilizemnogspojanastajeodaluminijanevodljivimaterijal(glinica).
Aluminijzauzimaprvomjestouprimjenizazranevodove.Utusesvrhukoristialuminijskauadodtvrdo
vuenealuminijskeice(E-AlF17).
Zbognedovoljneprekidnevrstoealuminijaizraujuse
vodoviuoblikuuadiodaluminijskihipocinanihelinihica
(tzv.alu-e vodii). Tosuvodiiodkojihseuglavnom
izgraujudalekovodi.Akoiceimajujednakpromjer,njihovje
brojuuetuposlojevima;1+6+12+18+24itd.Ueseplete
izmjenino-jedanslojnajednu,adruginadrugustranu.
Mehanikavrstoajeodreenaelinomjezgrom.
Elektrinavodljivostseraunanaosnovuvodljivostialuminija
(do38Sm/mm2)bezvodljivostielika.Zbogmagnetiziranja
elinejezgre,kodizmjeninestruje,vodljivostsesmanjuje.
Slika3.19.Nadzemnialuminijskivodovi
Ugradnjikabelaupotrebljavasealuminijkaomaterijalzavodieizaplat(nulvodi).Potovodiinisuizloeni
mehanikimnaprezanjimakoristiseboljevodljiv,mekialuminijE-AlF7.Zapoveanusigurnostodkorozijekod
podzemnihkabelaoblaeseAl-platispodarmaturespecijalnimoblogamaizplastinemase.
Slika3.20.Kabeliodaluminija
Ugradnjielektrinihstrojevaaluminijseupotrebljavakaovodljiviikonstrukcijskimaterijal.Koristisezaizradu
kavezarotoraasinkronihmotora(iliakojepotrebanveiotporleguras2-12,5%silicija).Upotrebljavaseza
izradukuitamanjihmotora.
Aluminijseupotrebljavaumjerniminstrumentima.Limovi,folijeiianemreeodaluminjasekoristekao
elektrostatskioklopzazatituodsmetnji.Aluminijsekoristizaizradustatikihielektrolitskihkondenzatora.
Zakretnikondenzatoriszranimdielektrikom,trimeri,papirnikondenzatoriikondenzatorisdielektricimaiz
umjetnihfolijaimajuelektrodeodaluminijauoblikuploailitankihfolija.Unekimsluajevimasealuminij
naparinadielektrik.Aluminijsejokoristizaelektrodeuintegriranimkrugovima.
53
leguresasilicijem(Al-Si)
leguresmanganomisilicijem(Al-Mn-Si)
leguresbakrom(Al-Cu)(dobraelektrinasvojstva)
leguresbakromimagnezijem(Al-Cu-Mg)
laguresbakromisilicijem(Al-Cu-Si)
legurescinkomimagnezijem(Al-Zn-Mg)
Najveuvanostimaaldreysasadrajem0,30,5%Mg,0,40,7%Sii0,20,3%Fe(oznakaE-AlMgSi).U
odnosunaistialuminijimapoveanumehanikuvrstou(prekidnavrstoa350N/mm2iistezanjeod6,5%)
imesepribliavavrijednostimazatvrdovuenibakar.
Dobramehanikasvojstvaovelegurepostiuseposebnomtermikomobradom.Koristisezagradnju
distribucijskihvodovasvelikimrasponomizaizradujakostrujnihsabirnica.Vodljivostaldreyajeoko31
Sm/mm2.
Silumin jelegurasasilicijem(2-12,5%Si)kojasekoristizaizradukavezarotoraasinkronihmotoraikuita
manjihizmjeninihmotora.Zaizradusloenihoblikakoristisetlanolijevanje.
Duraluminij -(3,5-5%Cu,0,5-0,8%Mg,0,5-0,8%Mn),primjenaustrojarstvu.
istoeljezo8-10Sm/mm2
elik8-9Sm/mm2
Vodljivostsesmanjujespoveanjemugljika(estaneistoa).Kodelikanesmijegabitivieod0,1-0,15%.
Temperaturnikoeficijentelektrineotpornostije5710-4C-1.
Kodizmjeninestrujekrozeljezodolazidopojaveskinefekta(eljezojeiferomagnetskimaterijal).
Poveanemfrekvencijestrujasepotiskujenapovrinuvodiairasteotpornost.
Kemijska svojstva:eljezoieliksuneotporninakoroziju,tejepotrebnadodatnazatita.
Slika3.21.Specifinavodljivosttehnikihmaterijala
54
Profili,povrinapresjekado100mm2,materijaliCuilegureCu;AlilegureAl.
Trake,plosnate,debljine0,2do3mm,materijaliCu,Al.
55
Folije,debljine0,04do0,2mm,materijaliCu,Al,Au,Ag,legureCu.Izraujusevaljanjemi
izvlaenjem.Upotreba:tiskaneploice,elektrodekondenzatora,...
uplji vodiizanamotevelikihsnaga.upljinesupravokutnihilizaobljenihrubova.
upljinesluezadodatnohlaenje.
MaterijalobaveznoCu.Izraujusevaljanjemiizvlaenjem.
Cijevi.MaterijaliCuilegureCu,AlilegureAl.
Izraujusevaljanjemiizvlaenjem.
Upotrebazaspojnevodove,krutevalovode.
ipkeokrugle,presjeka>100mm2,materijaliCuilegureCu,AlilegureAl.
ipkepravokutne,presjeka>100mm2,materijaliCuilegureCu,AlilegureAl.
ipkeviekutne,presjeka>100mm2,materijaliCuilegureCu,AlilegureAl.
Openito,ovivodiiimajuelinujezgruokokojejevrsta,kontinuiranabakrenaprevlaka.Vodljivostimjeoko
20Sm/mm2.
Mogusedobitivruimpostupkomilihladnimelektrolitskimputem.Privruempostupkuelinisetrupac
stavljaukalupukojemseslobodniprostorispunirastaljenimbakrom.Nakontogaseblokpreraujevaljanjemi
izvlaenjem.Izmeubakraielikajevrstavezaalinijejednolinabakrenaprevlaka.Prekidnavrstoajeod
550700N/mm2.
Hladnielektrolitskipostupaksesvodinapobakrivanjeelika.Jednolinaprevlakaalivezaizmeubakraielika
nijedobra.
Bimetalnivodiiseprimjenjujuzaprijenoselektrineenergije,sabirniceitd.
kaopokrovniAg,Au,Sn,Cr,Ni
kaovodljivakomponentaNbZr,NbTi,Nb3Sn
Svrha:
poveanjeelektrinevodljivosti(CuokoFe)
poboljanjekontakta(pozlata)
poboljanjekemijskeotpornosti(pozlata,niklanje)
poboljanjelemljivosti(SnnaCu)
dekoracija
Upotreba:spojnivodovi,zranivodovi,krutivalovodi,vodljivielementi,supravodii.
Uad.Sveiceuuetuimajuistinazivnipromjer.Okosredinjeice,ovisnoopresjekuueta,nalazesejedanili
vieslojevaice.
Uesvieodjednogslojaseupredatakotakodasusjednislojeviimajusuprotansmjerpouenjastimda
vanjskislojimadesnismjer.Izraujusevaljanjemiizvlaenjem,tenakontogaupredanjem.Upotrebaza:
spojnevodove,zranevodove,kabele.
56
Slika3.22.Vodiiuoblikuuadi
Slika3.23.Razliitioblicisvjetlovodnihkabela
Okoaktivneniti,kojajeodprozirnogstakla,najeesilicijskostaklovrlovelikeistoeiprecizneizrade,nalazi
seplastiniomotazazatituodkemijskihimehanikihoteenja,tezasprjeavanjepresluavanjasostalim
valovodima.Usredinijemetalnailinemetalnaicakaonosilacmehanikihsvojstava.
Primjena:telekomunikacije,televizija,raunarstvo,industrijskaautomatizacija,zemaljskesatelitskestanice,
vojnaprimjena
Prednost:nemainterferencijesdrugimsustavima,visokofrekvencijskisignalimanjisugubici,mogumali
polumjersavijanja,podnosivisoketemperature,otporninakoroziju,malateina.
Nedostaci:osjetljivostnaionizacijskazraenja,relativnovisokacijenaizradeodreenaekstremnomistoom
materijalaitonouizradedimenzija,meusobnospajanjestaklenihvodiakaoispajanjevodias
modulatorima.
1.Nemetalnicentralnirasteretnielement
2.Petrolatnamasa
3.CjevicaPa,PBT,Pa/PBT
4.Tiksotropinamasa
5.Svjetlovodnavlakna
6.UnutranjiplatPEslijepljensaluminijskom
trakom(vlagonepropusnabarijera)
7.Armaturaodelinihpocinanihica
8.VanjskiplatPE
Slika3.24.Strukturasvjetlovodnihkabela
57
Kabeljenamijenjenzaugradnjuutelekomunikacijskemreepota,eljeznica,elektroprivredaiRTV.
Kabelsepolaedirektnouzemlju.Imaugraenuvodonepropusnubarijeru.Jezgrakabelapunjenaje
petrolatomkojisprijeavadifundiranjevlageujezgrokabelaiuzdunoirenjevode.
Brojsvjetlovodnihvlakanaje4,8,12,16,18,24,36,48.
Vodljivi slojevi:Uosnovitojenanevodljivupodlogunanesenmetal,alitakodanebudeobuhvaenacijela
povrinanegosamoodreenidio.
Premadebljinimetalnogslojapostojedvijegrupevodljivihslojeva:
debelislojevi
tankislojevi
lijepljenjemmetalnefolijenaizolacijskupodlogupomouljepila(vruipostupak)
reljefnimupreavanjem(hladnipostupak)
sinteriranjemprahanapodlogu
trcanjem rastaljenogmetalanapodlogu(obinokrozmasku)
elektrolitskimpostupkom
Semi-elektrolitski: najprijesepovrinakemijskiplatira(neelektrolitskiprevuemetalnimslojemmaledebljine),
azatimsediopovrineprevlaielektrolitskidokonanedebljine.
Potpunokemijski:eljenidioseneelektrolitskiplatira,azatimuranjauotopinu
Metali:kaozaprevlakenametale(Cu,Ni,Au,Ag,Sn,Sn/Pb,Sn/Ni,Rh)
Kemijskimprocesomnavruupodlogu(kemijskereakcijemetalneprainenapovrinuvruepodloge)
Tehnologijomnaparavanjauvakuumu(metalsegrijeuvakuumuisparavaikondenzirasenahladnu
podlogu.Ovisnoovrstigrijanjametala;otpornogrijanje,isparavanjemetalnogprahanagrijanojpodlozi,
elektronskimlaz.
Prskanjem(ionizacija).Hladnatehnologija,svodisenabombardiranjemetalaionima.Ioniziraniargon
(plemenitiplin)bombardiraVNkatodu(metal)iizbijaatomekojisetaloenapodlogukojajena
negativnompotencijalu.
Metali:Ag,Cu,Au,Al,Ta,Cr/Ni,Cr,Mo,Pt.
Tosusmjesemetalainekognemetalnogmaterijala,kojesenanosenanevodljivupodlogu.Posastavusedijele
udvijegrupe:
58
Smolni premazi
Metalniprah(punilo)+tekuaumjetnamasa+(otapalo);nanoenje,azatimpeenje(100-2000C).
Metali:Ag,Cu,Au,Pt,Paladij,Rutenij.
Umjetnemase:Uglavnomepoksidnesmoleuoblikupaste,boje,tinte,lakova,kitova
Metalniprah+stakleniilikeramikiprahsdodatkomumjetnemaseieventualnootapala.
Nanoenje,suenje,paljenje(300-10000C).Ostajemetalustaklenojmasi,asmolakojajesluilakao
tehnolokakomponentaizgori.
Metali:Ag,Cu,Au,Pt,Paladij,Rutenij
Umjetnemase:najeeepoksidnesmoleuoblikupaste
Nanoenjeovisiovrstiumjetnemaseigustoesmjese:lienje(premazivanje),trcanje,uranjanje,sitotisak
Upotreba:
elektrostatskazatita(tinjanjevisokonaponskivodljiviipoluvodljivilakovi)
spajanje,popravcivodljivihpovrina
prikljuakizvoda
vodljivolijepljenje
elektrode
kontaktnapovrina
povrinezaelektrolitskoplatiranje
raznevodljiveiotpornepetlje
uzemljenepovrine
lemnepovrine
59
60
Uprirodisepojavljujeobinokaopratiteljbakarnihinikalnih
ruda,iliualuvijalnimleitima.etvrtinasvihplatinskihmetala
otpadanaplatinu.
Slika4.1.Elementarnaelijaplatine
Elektrina svojstva:Imavelikuelektrinuitoplinskuprovodnost.
Kemijska svojstva:Otpornajenakiselineiluine,otopinesoli,organsketvariisumpor,neoksidira.Otpornaje
nasvekiselineosimzlatotopke 22.Platinasenazraku,nezatiena,moezagrijavatinabilokojutemperaturua
daneoksidira.
Primjena:Upotrebljavasezaizraduaparaturaotpornihnakorozijuielektrinihkontakata.Katalizatorisuveliko
iinteresantnopodrujeprimjeneplatine.Skoroetvrtinaproizvodnjeplatinesetroinakatalizatore.
4.1.2. Srebro
Srebro,Ag, jeplemenitimetal,sjajnebijeleboje.Kristalna
strukturajeplonocentriranakubinareetka,gdjesvakom
voruodgovarapojedanatom.
Uprirodisejavljauelementarnomstanju,aliiuspojevima.
Najvanijarudasrebrajeargentit(Ag2S).Imagaiurudama
olova,cinkaibakra.Izrudasedobivatzv.cijanidnim
postupkom(elektrolizomseodvajaodbakra).
Slika4.2.Elementarnaelijasrebra
Elektrina svojstva:Imanajveuelektrinuitoplinskuprovodnost.Ovisnostelektrineotpornostio
temperaturiiprimjesamaprikazanajenaslikama.
Kemijska svojstva:Srebronazrakuneoksidira.Otpornojenadjelovanjekiselinanasobnojtemperaturi.
Osjetljivojenasumpornespojeveiprekrivasetankimslojemsrebrosulfida(Ag2S).
Primjena:Koristisezafotokatode,srebro-cinkakumulatore,elektrinekontakte,legurezalemljenje,
metalizacijeizolacijskihmaterijalazaizraduoblogakondenzatora.
22
Zlatotopkailicarskavodajesmjesakoncentriraneduine(HNO3)ikloridne(HCl)kiselineuomjeru1:3.Zbogvrlojakog
oksidirajuegdjelovanjakoristisezaotapanjemetala(osimsrebraskojimtvorinetopljiviklorid).Nazivpotjeeoduporabe
zaotapanjeplemenitihmetalakaotosuzlatoiplatina.
61
a)
b)
Slika4.3.Ovisnostelektrineotpornosti:a)otemperaturiib)oprimjesama
4.1.3. Zlato
Zlato,Au, jeplemenitimetal,sjajneuteboje.Kristalna
strukturajeplonocentriranakubinareetka,gdjesvakom
voruodgovarapojedanatom.
Uprirodisejavljauelementarnomstanjuuoblikuzrnacaili
listiaukvarcnompijeskuilistijenama.Imagaiusulfidnim
rudamabakra,olovaieljeza.
Slika4.4.Elementarnaelijazlata
Elektrina svojstva:Imavelikuelektrinuitoplinskuprovodnost.
Kemijska svojstva:Otpornojenakorozijuiprizagrijavanju.Otpornojenadjelovanjekiselina,osimzlatotopke.
Primjena:Koristisezaelektrinekontakte,provodnedijelove,zatitneprevlake,elektrodefotootpornika,za
spajanjekomponenataintegriranihkrugovaitd.
4.1.4. Kositar
Kositar,Sn, jemetal,sjajnesrebreno-bijeleboje.Kositarimatri
kristalnemodifikacije.Naslicijeprostornocentrirana
tetragonskakristalnaslagalina.
Kositarima-Sndijamantskukristalnustrukturu,-Sn
tetragonskukristalnureetkui-Snrombinukristalnureetku.
Priprijelazuizustrukturupoveavamuseobujam(oko
25,6%)ipretvarauprah.
Slika4.5.Elementarnaelijakositra
Uprirodiserijetkojavljauistomstanju.Obinojeurudamakasiterit(SnO2)istanin(Cu2FeSnS4).Zbogniskog
talita(2310C)izdvajaseutekuemstanjuodprimjesa.Proiavanjekositraobavljaseelektrolizom.
Elektrina svojstva:-Snjepoluvodljivimaterijal,doksu-Sni-Snmetali.
Kemijska svojstva:Kositarjeotporanpremazrakuivodi.Takoerjepostojaninavlanomzrakuikoristiseza
prekrivanjeslabopostojanihmetala.Rastvaraseukloridnojkiseliniialkalnimhidroksidima.
62
Primjena:Kositarulaziusastavbronciilegurazalemljenje.Tankefolije(6-8m)koristesezaizradunekih
tipovakondenzatora.Kositar-olovnefolije(20-40m)koristesezaoblogevieslojnihkondenzatora.Koristisei
zaizradunitirastalnihosiguraa.
4.1.5. Nikal
Nikal,Ni, jemetal,srebreno-bijeleboje.Kristalnastrukturaje
plonocentriranakubinareetka,gdjesvakomvoruodgovara
pojedanatom.
Nikalseuprirodijavljauelementarnomstanjuisastavnijedio
preko100minerala.Dobijasemetalurkimputem,aproiava
elektrolizom.
Slika4.6.Elementarnaelijanikla
Elektrina svojstva:Uusporedbisbakromilialuminijemnikalimamaluelektrinuprovodnost.Ovisnosti
elektrineotpornostiitemperaturnogkoeficijentaelektrineotpornosti,kaoiovisnostikoeficijentalinearnog
irenjaikoeficijentatoplinskeprovodnostiotemperaturiprikazanesunaslikama.
a)
b)
Slika4.7.a)Ovisnostelektrineotpornostiitemperaturnogkoeficijentaelektrineotpornostiib)ovisnost
koeficijentalinearnogirenjaikoeficijentatoplinskeprovodnostiotemperaturi[3]
Kemijska svojstva:Nikaljeveomaotporannakoroziju.Ublagimkiselinamanikalserastvara.Otporanjena
koncentriranuduinukiselinu.
Tehnoloka i mehanika svojstva:Nikaljerelativnotvrdmetal.Mehanikasvojstvaoviseotermikojobradi.U
hladnomstanjulakosemehanikiobrauje.Odniklasemoguizraditisloenioblici,razliitihdimenzija,
sposobnidapodnesuivelikanaprezanja.
Primjena:Uelektrotehnicisekoristinikaltoveeistoe99,5%.Koristisekaokomponentauvelikombroju
magnetskihivodljivihlegura.Takoersekoristizaelektrolitikopresvlaenjepredmetaodeljezaimesinga.
Primjenajeiuizradiotpornihgrijaa.
63
4.1.6. Volfram
Volframilitungsten, W, jemetalsiveboje.Kristalnastrukturaje
prostornocentriranakubinareetka,gdjesvakomvoru
odgovarapojedanatom.
Uprirodisevolframnejavljauelementarnomstanjuvesmou
spojevima,meukojimajenajpoznatijielit(CaWO4)i
volframita.Podpritiscima,sloenomtermikomobradomu
zatitnojatmosferivodika(danebidolodooksidacije),dobiva
semetalnivolfram.
Slika4.8.Elementarnaelijavolframa
Elektrina svojstva:Ovisnostelektrineotpornostiikoeficijentatoplinskeprovodnostiotemperaturiprikazane
sunaslici.
Slika4.9.Ovisnostelektrineotpornostiikoeficijentatoplinskeprovodnostiotemperaturi[3]
Kemijska svojstva:Volframjenazrakupostojan.Oksidiraprizagrijavanju.Rastvarasesamousmjesiduinei
fluorovodinekiseline.
Primjena:Osnovnaprimjenajezaarnenitiusijalicama,zaizraduelektrinihkontakata,termoparova,
elektrodezaargonskozavarivanje,antikatoderentgenskihcijevi,kaospojnimaterijaluintegriranimkrugovima,
zaizradumetalnihfilmovaitd.
4.1.7. Olovo
Olovo,Pb, jemetal,sjajneplaviasteboje.Kristalnastrukturaje
plonocentriranakubinareetka,gdjesvakomvoruodgovara
pojedanatom.
Uprirodiseolovorijetkojavljauelementarnomstanju.Najvie
gaimaurudamagalenitu(PbS)icerusitu(PbCO3).
Slika4.10.Elementarnaelijaolova
Elektrina svojstva:Olovojemetalsvisokomelektinomotpornou.Ovisnostelektrineotpornostio
temperaturiprikazanajenaslici.
64
Slika4.11.Ovisnostelektrineotpornostiotemperaturi
Kemijska svojstva:Olovoimavelikuantikorozivnusposobnost.Otpornojenadjelovanjevode,sumpornei
kloridnekiseline,arastvaraseuduinojioctenojkiselini.
Primjena:Olovoinjegovelegureprimjenjujuseplatoveelektrinihkabela,zazatituodradioaktivnog
zraenja,zaolovneakumulatore,nitirastalnihosiguraa,uleguramazalemljenjeitd.
4.1.8. iva
iva,Hg, jejedinimetalutekuemstanjuprisobnojtemperaturi.Kristalnastrukturajeromboedarska,gdje
svakomvoruodgovarapojedanatom.ivasenalaziuprirodiuelementarnomstanju,uoblikusitnihkapiu
stijenama.Imajeiusastavupreko30minerala.
Najvanijarudajecinabarit(HgS).Izoverudedobivase
peenjemnazrakuikondenziranjemivinihparauhladnim
cijevima.
Slika4.12.Elementarnaelijaive
Elektrina svojstva:ivavodielektricitetitoplinu.Elektrinaotpornostiveje0,958m(200C),a
temperaturnikoeficijentotpornosti0,009K-1.Koeficijenttoplinskeprovodnostije7,9Wm-1K-1.ivaje
supravodljivimaterijal. 23
Kemijska svojstva:ivajepostojananazraku.Urazblaenimkiselinamasenerastvara.Rastvaraseu
koncentriranojduinojilisumpornojkiselini.ivajeotrovna.
Alkalni,zemnoalkalnimetali,mangan,aluminij,cink,kositar,olovo,kadmij,platina,zlatoisrebrorastvarajuseu
iviiformirajuivineleguremalgame.Uiviseslaborastvarajubakarinikal.
Primjena:ivasekoristilauivinimlampama,zarelejeitd.
23
Kamerlingh-Onnes1911.godinejemjeriootporive,ijujetemperaturupomoutekueghelija,odravaonanekoliko
stupnjevaiznadapsolutnenule:Zapaziojedasesmanjenjemtemperatureotporsmanjio,tedablizu4.2Knjezinotpor
naglopadananulu("iva je prela u novo stanje, koje se zbog svojih iznimnih elektrinih svojstava moe nazvati
supravodljivo stanje).Tootkriejemanifestacijaprvog,bitnog,svojstvasupravodia:hlaenjemispodnekeodreene
(kritine)temperatureTc,njihovelektriniotporjenula;strujakrozsupravodljivupetljuteebezvanjskerazlikepotencijala
ibezgubitakapraktikibeskonanodugo.
65
Elektrinikontaktimorajujasnorazdvajatiukljuenoiiskljuenostanjeibitipouzdani.Materijalikonstrukcija
morajuzadovoljavatipostavljenezahtjeve;elektrine,mehanike,kemijske,toplinske.
Akosedvacilindrasastaveiizmjeriotporizmeutoakaaibonebitiveinegotojeotporhomogenog
cilindrajednakeduljine.UkupniotporsesastojiodotporacilindraRCikontaktnogiliprijelaznogotporaRK.
Rab=RC+RK
Slika4.13.Uzdefinicijukontaktnogotpora
Zbognesavrenostikontakta,kontaktseostvarujesamounekolikododirnihtoakakontaktneplohe,tedolazi
doskretanjastrujnicaprematimuskimprolazima.
Slika4.14.Holmovkuglinmodel
Strujasekoncentriranamnogomanjipresjekvodia,toseoitujepoveanjemotporaidodatnim
zagrijavanjem.Ovopoveanjeotporajesamojedandioukupnogkontaktnogotpora,anazivaseprovlani
otpor Rp.
Drugidiokontaktnogotporauzrokujustranislojevikojisestvarajunakontaktnimplohama(neistoe,vlaga,
oksidacijaidr.),azoveseslojni otporRs(10-12m2)
Akosedvijepovrinepriblieonesepoetnododirujuunekolikomikrovrhova.akikodmalihsilapritisakna
timvrhovimamoebitivrlovisokpaseonideformirajuelastinoiplastinosvedoksilanakontaktene
dosegnepunuvrijednost.Kontaktnaploharaste,smanjujeseprovlaniotpor.
Slika4.15.Uzdefinicijuslojnogotpora
66
Kontaktnasilaovisiotvrdoimaterijalaiopresjekustvarnekontaktneplohe:
F = H Ar
gdjeje:
=konstanta(0,1...)
H=tvrdoamaterijala[N/m2]
Ar=stvarnakontaktnapovrina[m2]
Mehanizamprolazastrujekrozstraneslojevejesloeniovisiotomedaliseradiojednomolekularnimili
debljimslojevima.Kontaktisjednomolekularnimslojevimasukvazimetalni,jerseutjecajtihslojevakodjakih
strujamoezanemariti.Nesmetaniprolazstrujeseosnivanatunelskomefektu.Vetreislojmolekula
poveavaslojniotporzaoko100puta.Zaispravanradsklopnihaparatavanojedaimkontaktiupogonu
postignukvazimetalnidodir.
Slika4.16.Kontaktnapovrinasmjestiminimkvazimetalnimdodirom
Prematome,ukupankontaktniotporRKsesastojiodprovlaneislojnekomponente.Zatokastekvazimetalne
kontakteotporRKiznosi:
RK = RP + Rs
H
RP =
=
2 F
2a
H
=
Rs =
F a 2
RK = RP + Rs =
2a
a 2
gdjeje:
-elektrinaotpornost[ m]
-slojnaotpornost[m2]
F-kontaktnasila[N]
a-polumjerdodirnepovrine[m]
Kodslabihpritisaka(slabestruje)prevladavaslojniotporRs,akodjakihpritisaka(jakestruje)prevladava
provlaniotporRP.
Bezobziranamoguerazlikeuizvedbi,odelektrinogkontaktasetrai:
dobraelektrinavodljivost(malikontaktniotpor)
dobratoplinskavodljivost
mehanikaotpornost
kemijskaotpornost
otpornostnavisoketemperature
67
Kojiodnavedenihzahtjevajeposebnovaanodreujesenaosnovu:
brzineiuestalostisklapanja
pritiskaizmeulamelakontakta
trajanjaradakontaktapodoptereenjem
vrsteiiznosastruje
visinenapona
snagekojasesklapa
karakterustrujnogkruga
A)Kontaktikojiuklapajuiisklapajustrujnekrugoveupravilubezelektrinogoptereenja.Dijelesena:
utine
spojnice(vijani)
B)Kontaktikojiuklapajuiisklapajustrujnekrugovepodelektrinimoptereenjem.Dijeleseprema:
a)izvedbi:tlani,klizni,kotrljajui.
b)mjestuprimjene:kuneinstalacije,razvodnemree,industrija,vua,rudniciitd.
Slika4.17.Tlanikontakti
Slika4.18.Razliiteizvedbespojnica
Slika4.19.Kliznikontakti
68
c) nazivnomnaponu:
niskonaponski(Un<1kVodnosno1,2kV=)
visokonaponski(Un>1kVodnosno1,2kV=)
srednjevisoki(3do35kV)
visoki(35do400kV)
vrlovisoki(400kV)
d)namjeni:
rastavljai otvarajuupraznomhodu
Sklopke
sklapajunormalnipogon
prekidai
prekidajukratkotrajnostrujekratkogspoja
pokretai
kodpokretanjamotora,ogranienjestruje
regulatori
regulirajuodreenuveliinu
osigurai
prekidajukododreenihveliina
odvodniciprenapona
releji
mjere,tesklapaju
(mogubitiautomatskiineautomatski)
e)intenzitetuoptereenjanakontakte:zamalaoptereenja,zasrednjaoptereenja(do20Ai600V)iza
velikaoptereenja(>20A).
Kodkontakatazamalaoptereenjajekarakteristinodasenanjimanestvarajuoksidniisulfidnispojevikoji
poveavajuotpornost.Radebezelektrinoglukaismalimpritiscima.Kontaktizamalaoptereenjasu:
vremenskireleji,mjernipreklopnici,preciznikontaktiuinstrumentima.
Kodsrednjihoptereenjamogujelukitroenjeuzpoveanjetemperature.Znaajnijeprimjenesuza
optereenetelefonskeitelegrafskereleje.
Kodvelikihoptereenjasuvelikipritisciiobavezanluk.Elektrinilukprobijasveneistoepakemijskasvojstva
nisuodznaaja.Postojeizvedbekojeradeuuljuilivakuumu.
f)obliku:
a)
b)
c)
Slika4.20.Razliitioblicikontakataza:a)malaoptereenja,c)srednjaoptereenjaic)velikaoptereenja[1]
Znatanutjecajnakvalitetkontakataimaoblikkontaktnihkrajevaipritisakizmeunjih.
69
Materijalizaelektrinekontaktesebirajunaosnovi:
zadanihpogonskihuvjeta(vrsta,funkcija,vrstaoptereenja,okolina,primjena)
tehnikihzahtjeva(elektriki,toplinski,mehaniki,kemijski,tehnoloki)
potrebnihfizikalnihsvojstava(elektrinavodljivost,toplinskavodljivost,tvrdoa,svojstvamikrosloja,
rekuperacija)
Koristesematerijali:
malogkontaktnogotpora
dobretoplinskevodljivosti
otporninadjelovanjeluka
tekozavarivi
svisokomtemperaturomtaljenja
smalimnagaranjem
Najjednostavnijejekodutinihkontakta,kojiukapajubezstruje.Znatnosloenijejekodtlanihikliznih
kontaktakodkojihsvakavrstaoptereenjanosisvojeprobleme:
odminimalnihdomaksimalnihelektrinihnaprezanja
odminimalnihdomaksimalnihmehanikihnaprezanja
odminimalnihdomaksimalnihtoplinskihnaprezanja
isti metali:
visokovodljivimetali(srebro,zlato,bakaridr.)
kemijskiotpornimetali(platina,paladij,rodij,renij,iridijidr.)
tekotaljivimetali(volframimolibden)
osrednjimetali(nikal)
Legure(mijeanjemdvailivierastaljenihmetala):
visokovodljive(srebro-bakar,srebro-nikal,srebro-kadmij,srebrnabronca)
kemijskiotporne(srebro-paladij)
bakarstekotaljivimmetalima(bakar-volfram,bakar-volframovkarbid)
srebrosmetalnimoksidima(srebro-kadmijevoksid,srebro-kositrovoksid)
srebrostekotaljivimmetalimaikarbidima(srebro-volfram,srebro-molibden,srebro-nikal,srebroeljezo)
srebrosnemetalima(srebro-grafit)
Postupaksinteriranjajevrlosloeniskup,paseodsinteriranihkombinacijanikadaneizraujuitavikontakti,
vesamoonidijelovikojisunajvieizloenizavarivanjuinagaranju.
Zakontaktezamalaoptereenjakoristeseistimetali(uglavnomplemenitimetali).
Bakar(tvrdi):ist,sklonjeoksidiranju,koristisezavisokenaponeilikonstrukcijekojeosiguravajuienje
kontaktnepovrine.
70
Srebro:Najei,imanajveuelektrinuitoplinskuvodljivost,neoksidira,alijeosjetljivnasumpor,stvarajuse
sulfidikojismetajukodmalihpritisaka,Mehanikijemekan.Srebrojesklonostvaranjuluka,alimanjeeroziji.
Koristiseuraznimoblicima.
Zlato:Nemapovrinskihslojeva,koristisesamozaprevlakejerjemekoiskupo.Zlatojesklonoobrazovanju
lukaieroziji.
Platina(Pt):Platinajeotpornanaelektriniluk.Nestvaraslojeve.Kemijskijeotporna,imavisokotalite,dobra
jezaplatiranje,skupaje.
Rodij(Rh)-Platinskimetal(kaopaladij,iridij).Tvrd.Koristisezaprevlake.
Paladij(Pd):Umjestoplatineestajeupotrebapaladijakojijeznatnojeftiniji.Jeftinijijeiodrodija.Slabijijeod
platine,aliboljiodsrebra.
Iridij(Ir):Tvrd,kemijskiotporan,imavisokotalite.Koristisezagalvanskeprevlake.
Volfram(W):Visokotalite,tvrd,otporannahabanje.Otporanjenalukinezavarujesepriradukontakata.
Manajeoksidacijavolframa.Sinteriranje.Volframjeestmaterijalzaelektrinekontakte.
Molibden(Mo):Lakeseobraujeodvolframa,aslinihjesvojstava.Kodmolibdenajeerozijajeizraenija
negokodvolframa.Podloanjeatmosferskojkoroziji.
Ugljik (C):Elektrinikontaktodugljikaimaisparivoksid,te
ostajeistakontaktnapovrina.Imasvojstvasamopodmazivanja,otpornostnakvaenjeipostojanostnaelektrini
luk.
Slika4.21.Primjenaugljenihkontakatajerazna:koristeseu
potenciometrima,kontaktorima,kontrolerimaili
kaotokii
Cu/Cr
Cu/Ni
Cu/Cdotpornostnamehanikaoptereenjaizavarivanje
Ag/Cdmehanikopoboljanje,otpornostnazavarivanje
Ag/Aujoveakemijskastabilnost
Ag/Pdsmanjujeutjecajsumpora(30-60%)
71
Ag/CdO(3do10%),boljamehanikaitoplinskasvojstva
Ag/Ni(20do50%),zavarivanje,toplinskapostojanost
Ag/W(30do50%),toplinskaotpornost,otpornostnaluk
Ag/Motoplinskaotpornost,otpornostnaluk
Cu/Motoplinskapostojanost.
Wo/Ag(40%Ag),tvrdoa,vodljivost.
Platirani:
Kaoosnovnimaterijalupotrebljavase:Cu,Agidr.
Kaomaterijalzaoblaganje:Ag,Au,Pt,Pd,Rh,Ir,Pt/Ir.
Tooblaganjemoebitiveomatanko(galvanski)ilideblje,prikladnonanesenaploica.
Negativneosobine:istakontaktnapovrinamoeimatizaposljedicujakozavarivanje,erozijukontaktne
povrine,smanjenjedielektrikevrstoemeukontaktnogprostorausljeddeformacijeoblikakontakta.
1 izolacijsko kuite
2 gornji prikljuak
3 donji prikljuak
4 vakuumska komora
5 klizni kontakt
6 hladilo
7 izolacijska letva (klackalica)
8 okretite
9 kontaktna opruga
10 pogonski mehanizam
11 nosai
12 ojnica
Slika4.22.Strukturavakumskogprekidaa[13]
Kontaktikojisekoristeuvakuumskimsklopnimaparatima,uzmalotroenje,moraju:
podnositivisokenaponebezpojaveautoelektronskeemisije
gorenjemlukanemijenjatigeometrijukontakata
osiguratiprekidanjevelikihstruja,aliimalorezanjestruje
imativisokstupanjotpornostinazavarivanje
imatimalisadrajplinovaustrukturikontakata
imatidobruelektrikavodljivost
Veinakontaktnihmaterijalakojiseupotrebljavajuuvakuumskimsklopnimaparatimamoesesvrstatiujednu
odskupina:
72
istimetali
legure
vatrostalnimaterijaliidobrivodii
nevatrostalnimaterijaliidobrivodii
isti metali:GlavnipredstavnikjeCu.Nedostatakmujestvaranjevrstihzavarenihspojeva.Vatrostalnimetal
WnemaovajnedostatakkaoitekuimetaliHgiGa.GlavninedostatakWiHgjenemogunostprekidanja
velikihstruja.
Legure:GlavnisastojakjeCudokseostalimetalidodajudabisepovealaotpornostpremazavarivanjui/ilimehanikavrstoai/ilismanjilavrijednoststrujerezanja.Koristesedvokomponentnelegure:Cu-Bi,Cu-Sn,Cu-Pb,
Cu-Sb,Cu-Zn.NajeeupotrebljavanalegurajeCu-Bi(Bi>5%).VeipostotakBiinimaterijalmehaniki
slabim,svelikommogunouerozije.Ukolikosekoristimanjeod1%Bidobivasematerijalsvelikom
otpornounazavarivanje.
Uovuskupinukontaktnihmaterijalapripadajuilegurekodkojihglavnisastojakimavrelitemanjeod3500K
(Ag-Bi,Ag-Pb,Ag-Te,Cu-Te,Cu-Th,Al-Pb,Al-In,Al-Sn,Ni-Bi,Ni-Te).Koristeseitrokomponentelegure:
Cu-Al-Bi,Cu-Be-Bi,Cu-Co-Bi, Cu-Ni-Bi,Cu-Ni-Te.
Komutacijaipatinasuvanekarakteristikeetkica.Komutacijajesposobnostetkicedapodtekimelektrikim
imehanikimuvjetimaosiguraprijenosstrujebeziskrenjauzminimalnupotronjukliznogkontakta.Aktivni
plinoviisolislabekomutaciju,uvjetujuporasttemperaturetoizazivapoveanjeotpora.
Patinaje:
a)oksidnametalnaprevlaka(bezkorozivnihplinova)tijesnopovezanasmetalomkojisenalazipodnjom.
Metalnapatina"debljinedo0,02m(crvenioksidulCu2O,crnioksidCuO).
b)fineesticeugljika.Patinakojasadriugljikmijenjaboju(intenzitetcrnila).Prelaznisloj-ugljikuoksidu
ijadebljinaovisiostruji.
Potrebneosobinematerijalazaproizvodnjuetkicasu:
dobrasposobnostkomutacije
malaelektrinaotpornost
malipadnapona
maliukupnigubici
jednolikaraspodjelastruje
velikaelektrinaitermikaopteretivost
malapotronjaetkiceikolektora
73
malikoeficijenttrenja
malakoliinapepela
dovoljnatvrdoa
dovoljnavrstoanasavijanje
samopodmazivanje
Ugljiksvojimsvojstvimanajboljeudovoljavazahtjevima,pasuetkiceinapravljenenabaziugljikaitokao:
a) amorfne (ugljene)
Sastavjearenaaapluspetrokoks.
Mljevenje,sijanje,mijeanjesvezivompreanjezagrijavanjedo11000C.
Tvrde.Prelaznipadnapona1,501,75V;koeficijenttrenja=0,20,3;manjabrzina v20(1520)m/s;
gustoastrujeG<6(4-6)A/cm2.
Slika4.23.Poluproizvodinabaziugljikazaizraduetkicaiostaliugljenografitniimetalografitniproizvodi
b) elektrografitne
Sastavjearenaaapluspetrokoks.
Kaoamorfnepluszagrijavanjebezprisutnostizraka>25000C.
Mekeodamorfnih.Prelaznipadnapona1,31,5V;koeficijenttrenja =0,10,2;
obodnabrzinav<60m/s;gustoastrujeG<12A/cm2.
Grafitizacijaizvrenanaumjetannainizplemenitogugljena,natemperaturiiznad25000C.Svojstvaimvariraju
odugljenihdografitnih,vepremastupnjugrafitizacije.Teetkiceimajunajiruprimjenuinajviesenalazeu
upotrebi.
c) grafitne
Sastavjegrafitpluselektrografit.
Mljevenje,mijeanjesdodacimateaglomeriranje,zagrijavanjedo13000C.
Mekane,elastine.Prelaznipadnapona11,25V;koeficijenttrenja=0,10,15;
obodnabrzinav<75(2040)m/s;gustoastrujeG=10-12A/cm2.
d) bakelitgrafitne
Sastavjegrafitpluselektrografit.
Aglomeriranjepomoufenolformaldehidnihsmola,zagrijavanjedo1800C.
74
Mehanikitvrde.Prelaznipadnapona1,11,6V;koeficijenttrenja=0,12-0,15;
v<40m/s;gustoastrujeG<8A/cm2.
e) metalografitne
Sastavjemetalnapraina(Cu,Ag)plusprirodnigrafitplusvezivo.
Mijeanje,vezivofenolformaldehidnasmola,zagrijavanjedo1800C.
Teke.Prelaznipadnapona0,10,5V;koeficijenttrenja=0,10,2;v<40(2040)m/s;gustoastruje
G>30A/cm2(trenutnodo100A/cm2).Imajuzboggrafitadobrumogunostpodmazivanja,zbogmetala
najmanjaotpornost,najveastrujnaoptereenja.
Uelektrinomstrojujevieetkicakojeradeparalelno,tetrebapazitidasusveetkiceistevrstekakobii
njihovooptereenjebiloravnomjerno.Potrebnojedasuparalelneetkiceisteduljine.
Utjecajobodnebrzinenabrzinutroenjaetkica:
H = 0, 5 103 v 2 (mm/100sati)
gdjeje:
H-brzinatroenja
v obodnabrzina
Iznad1000C,temperaturaznaajnoutienabrzinutroenjaetkica.Vlanostzraka>0,4g/m3.
Uelektrinekontaktespadajujokolektori,tekoluti.Kolektoriseizraujuiztvrdogbakraililegurabakrai
srebra.Kolutiseizraujuodbronce.
Otpornikjeelementstrujnogkrugakojemujezadatakdanasebeurazliitesvrhepreuzimajedandioilicijeli
naponstrujnogkruga.
Svrhaukojuotpornikpreuzimanaponjerazliita,temoebiti:regulacijastrujeinapona,mjernesvrhe,
pretvaranjestrujeutoplinu,idr.Pripreuzimanjudijelailicijelognapona,strujakojateekrozotpornik
uzrokujedaotporniknasebepreuzimaodreenusnagu.
Dimenzioniranjeotpornikaustrujnomkruguodreujeseprema:
iznosupotrebnogelektrinogotpora
iznosudozvoljnestruje(dasenedostigneilipreemaksimalnatemperatura)
visininapona(dabudedovoljnoizoliran)
Sastanovitasnageiveliineotporapostojedvijeosnovneizvedbe:
iani
neiani
Materijalizaianeotpornikesuuglavnommetaliinjihovelegure,amaterijalizaneianeotpornikesu
uglavnompoluvodikimaterijaliitankislojevi.
75
a)b)
Slika4.24.Nadomjesnashema:a)ianogotpornikaib)metal-filmotpornika
Slika4.25.Razliiteizvedbeotpornika
Oblicisuice,trake,ipkeisl.Izraujuse zasnageoddijelovaWdonekolikokW.Ogranienogiznosaotpora(<
100k).Velikihsudimenzija.
Osnovnizahtjevinamaterijalsu:
velikaelektrinaotpornost(=0,2-1,5m2/m).Zatosekoristelegure.
malitemperaturnikoeficijentotporazbogstabilnostiotporauirempodruju(zbogpreciznosti,zbog
irokogpodrujaupotrebe)
otpornostnaoksidacijunaradnojtemperaturi
otpornostpremaraznimkemijskimutjecajima
malitemperaturnikoeficijentistezanja
postojanostnastarenje
malitermoelektropotencijal(elektromotornasila)premabakru
odgovarajuamehanikasvojstva
odgovarajuatehnolokasvojstva(oblikovanje,spajanje)
Slika4.26.ianiotpornici(25Wi100W)
76
Navedenizahtjeviseuveojilimanjojmjeripojavljujuovisnoovrstiireimuradaotpornika.Jednisuzahtjevi
naglaenijizaotpornikesnagemW,adrugizaotpornikesnagekW.
Premanamjeniianiseotpornicidijeleu
sljedeegrupe:
opi(regulacijski)
precizni(mjerni)
arni(zaelektrotermiju
Slika4.27.ianiotpornici(11Wi5W)
Dodatnizahtjevinamaterijalesu:
lakolemljenje
jeftinimaterijali
0
Zaizraduovihotpornikakoristeselegurenabazieljezailinikla(radnetemperatureiznad400 C,velikesnage,
0
nebakvalitetni)ilegurenabazibakra(radnetemperaturedo400 C).
Odleguranabazibakranajpoznatijijekonstantan.Tojelegurabakrainikla(55%Cui45%Ni).Zadovoljava
veinuzahtjeva,aliimavelikuelektromotornusilupremabakrutonijedozvoljenokodmaterijalazaprecizne
otpornike.Pogonskatemperaturamujeoko3500C.
Osnovnasvojstvakonstantanasu:
elektrinaotpornost=0,49m2/m
temperaturnikoeficijentotpora=410-5/K
elektromotornasilapremabakruEMS=43V/K
dobraobradivost(daseizvlaitiutankeice)
zadovoljavajuatoplinskapostojanost
odreenomtoplinskomobradomdobijesenapovriniice
oksidnislojkojimoeposluitikaoizolacijaiizdrinaponod
jednogvoltapozavoju.
Slika4.28.Konstantan
Osimkonstantanapostojeidrugelegureslinihsvojstava,npr.legurabakra,niklaicinkailimangana:
argentan(50%Cu,40%Zn,10%Ni)
nikelin (Cu/Ni/Zn),=0,3do0,4m2/m,=20do8010-5/K
novo srebro (62%Cu,22%Zn,Ni,FEiMn)
rezistin
Utimleguramanikalsluizapoboljanjeilavostiiotpornostinakoroziju,bakarpridonosignjeivosti,cink
poboljavasposobnostlijevanja.Tosusvetermikirobusnelegurekojimanesmetazagrijavanjenatemperaturi
300-6000Cpanestradajuodkratkotrajnihpreoptereenja.
Zaotpornikeposebnenamjenekoristeseileguresrebra.
77
Sluezaugradnjuumjerneureaje,zaizradunormalnihotpornika(etalona)isl.Upraviluradena
temperaturamaodsobnedo600C.Elektriniotporimsenesmijemijenjatitijekomduegvremenskogperioda.
arenjemseuklanjajuunutarnjanaprezanjatijekomizrade.
Morajubitiprecizni pasepostavljajuiposebnizahtjevi:
minimalnitemperaturnikoeficijentotpora
minimalnaEMSpremaCu
vremenskastabilnost
cijenanijebitna(uvjetnoreeno)
Zaizraduovihotpornikakoristeselegurenabazibakra(Cu/Mn/NiiliAl).Najpoznatijalegurajemanganin.
Manganin:
Tojelegurabakra,manganainikla(86%Cu,12%Mni2%Ni).Izraujeseuoblikuicaivrpci.Otpornikizovog
materijalaseizoliralakomilisvilom.Osnovnasvojstvamanganinasu:
elektrinaotpornost=0,43 m2/m
temperaturnikoeficijentotpora=110-5/K
elektromotornasilapremabakruEMS=1V/K
otporannastarenje(vremenskastabilnostdobivaseodreenomtoplinskomobradom)
osjetljivnapreoptereenja
Osimmanganinapostojeidrugelegureslinihsvojstava,kaotosu:
izabelin(84%Cu,13%Mn,3%Al);=0,5m2/m;
=-210-5/K;EMS=-0,2V/K
therlo(85%Cu,9,5%Mn,5,5%Al);=0,45m2/m
novokonstantan(82,5%Cu,13,5%Mn,3%Al,1%Fe);
=0,5m2/m
Svetelegureradenatemperaturamado600C,aiznadtegranicegubedefiniranekarakteristike.
Slika4.29.Precizniianiotpornici
Sluezapretvaranjeelektrineutoplinskuenergiju.Radenatemperaturama900-12500C,paodavdeproizlaze
iposebnizahtjevi.Ioviotporniciimajuvrloirokuprimjenu.Svojstvanakojatrebaobratitipozornostsu:
visokatoplinskapostojanost(opasnostodintenzivneoksidacijenapovienimtemperaturama)
malitoplinskikoeficijentistezanja(pucanjeoksidanapovrini)
78
tomanjitemperaturnikoeficijentotpora
tehnolokesposobnosti(jednakoizvlaenje,homogenisastav)
toplinskavodljivost
visokotalite
niskacijena
Oviotpornicislueisijavanjutoplinu,slijedidamaterijalizaizradumorajuimatimalenitoplinskikapacitet.Utu
svrhuseupotrebljavajulegurenabazinikla,kromaieljeza,telegurenabazikromaieljeza.Njihoveradne
temperaturesuoko10000C,aelektrinaotpornostoko1m2/m.Nikalikrompoboljavajuotpornostprema
oksidacijiipridonosevrstoi.eljezopojeftinjujematerijal.Ponekadseupotrebljavajuispecijalnelegurena
baziPt,W,kaoinemetalnimaterijali(C,SiC).
a)Bezeljeza(80%Ni,20%Cr).Elektrinaotpornost=1,1m2/m;
=610-5/K;pogonskatemperaturaje1100-11500C.Tosulegurekojeradenanajviimtemperaturama.
Osjetljivesunasumporisumpornespojeve.
Trgovakinazivi:nikrom,kromel,cekas II,kromin.
b)Maloeljeza(60-65%Ni,15-20%Cr,15-20%Fe).Elektrinaotpornost=1,1m2/m;=810-5/K;
pogonskatemperatura=1000-10500C.Usastavusepojavljujeeljezopasujeftinijealisniompogonskom
temperaturom.Postojanesupremakiselinama.
Trgovakinazivi:ferokromin,nikrom II,cekas
c)Mnogoeljeza(20%Ni,25%Cr,55%Fe).Elektrinaotpornost=0,97m2/m;=3010-5/K;pogonska
temperatura=950-10000C.Usastavujemnogoeljeza,teimajujoniupogonskutemperaturu,ijeftinije
suoodnosunaprethodnelegure.
Trgovakinazivi:cekas 0,cekas I,CNE.
Vidljivojedapoveanjeeljezasmanjujepogonskutemperaturu,poveavatemperaturnikoeficijentotporai
snizujecijenu.
a)Cr/Fe/Si(20-30%Cr,2,5%Si,ostatakFe).Elektrinaotpornost=0,75-0,81m2/m(vieSivei);=
4510-5/K;
pogonskatemperatura=900-10000C.
Trgovakinazivi:megapir,cekas extra,kantal.
b)Cr/Fe/Al(30%Cr,65%Fe,5%Al).Elektrinaotpornost=1,4-3m2/m;=310-51/K;pogonska
temperatura=1300-13500C.Trgovakinazivi:alukromikronifer.
Slika4.30.arniotpornici
Vidljivojedapoveanjekromapoveavapogonskutemperaturu.Dodatkomaluminijalegurajezatienijaod
korozije.
Specijalne legure:
Platina(Pt+30%Rh),pogonskatemperatura=13000C(veomaskupa).
79
Volframimolibdensekoristezaizraduarnihnitiuaruljama.Koristeseuvakuumutj.uzatienojatmosferi
jernjihovoksidisparavainetitimaterijaloddaljenjeoksidacije.Pogonskatemperatura=17000C.
Silicijevkarbid(SiC).Pogonskatemperatura=14000C,imaizrazitonegativantemperaturnikoeficijentotpora
(otporprisobnojtemperaturi2000,anaradnoj1000).Oksidacijomsestvarazatitnisloj.
Ugljen,grafitpogonskatemperatura20000C,negativantemperaturnikoeficijentotpora,amorfnastruktura.
Oksidisparava.
Tosuotpornicinapravljeninabazinemetala,najeenabaziugljika.
Poizvedbidijelesenamasivne(masivnaotpornatijela)inaslojne,sdebelimilitankimotpornimslojem.
Ogranienesusnage,neogranienihiznosaotpora(do100M).Imajumale(dominimalne)dimenzije.
Masivni
a)Koloidalni.Otpornimaterijal+organskovezivo.
b)Keramiki.Otpornimaterijal+anorganskimaterijal(keramika,staklo)+organskovezivo.
Otpornimaterijalisusilicijevkarbid(SiC)iugljik(C).
Izradamasivnihneianihotpornika:
oblikovanje
0
peenjena100do200 C
paljenjenablizu10000C(uneutralnojatmosferi,pritomeizgoriorganskakomponenta,kojajeposluila
kaotehnolokopomagalo).
Prednostkeramikihotpornikajeviatoplinskapostojanost.
Otporovihotpornikajeovisanosastavusmjeseizkojeseizrauju.Podnosepreoptereenja,dostasurobusni.
Nisuzavisokofrekvencijskutehnikuzbogvlastitogkapaciteta.Otporjeovisanonaponu,vremenomsemijenja
starenje.
a)Koloidalni.Otpornimaterijal(C)+organskovezivo.
b)Keramiki.Otpornimaterijal(C)+anorganskimaterijal(keramika,staklo)+organskovezivo.
Izradaslojnihotpornika:Pasta,kojajesmjesasvihnavedenihkomponenti,nanosisenapodlogu
kojajeodkeramikeilistakla,peenjenaoko1000C,polimeriziraorganskovezivo,paljenjeu
neutralnojatmosferi(500-10000C)priemuorganskakomponentanestane.
Pastezaoveotpornikeseizraujusetakoernabazipaladija,platine,rutenija,talijevogoksida,ugljika.Slojevi
sudonekolikodesetakammdebljine,aotporslojajedanzakvadratnupovrinuiiznosi1do1M/ .
Nepodnosepreoptereenja.Koristeseiuvisokofrekvencijskojtehnici.Poveanjeotporamogueje
urezivanjemspiraleuotpornisloj,aliseutomsluajuotporniknemoeupotrijebitiuvisokofrekvencijskoj
tehnici.
80
a) karbovidninabaziC,kristalinisjajniugljen.
b) keramikinabaziCr/Ni,Cr/SiO,talijevispojevi,kristalniugljen.
Otpornislojsenanositehnikomtankogfilma(kemijskoobaranje,naparavanjeuvakuumu,prskanjeili
ionizacija).
Otporslojaiznosi10do10M/ ,veomasuosjetljivinapreoptereenja.
Slika4.31.Termobimetalipri:a)zagrijavanjuib)hlaenju
Upotreba:mjerenjetemperature,regulacijatemperature,signalizacija,glaala,bojleri,termoakumulacione
pei,nadstrujnazatitaautomatskogosiguraa,starterfluorescentnerasvjeteidr.
2
A=
a L
t
s 100
A=otklonbimetala
a=specifiniotklonbimetala
(s=1mm,L=100mm,t=10C)
Formulavrijediakojes<10Lizamanjeotklone.
Upravilubisemoglaupotrijebitibilokojadvametalakojaimajurazliitetemperaturnekoeficijenteistezanja.
Potrebnajeodgovarajuavrstoamaterijalaidajerazlikaelektrinihpotencijalatomanjazbog
elektrokorozije.
Najeesekaojedanmaterijalupotrebljavainvar(64%Fe,36%Ni)zbogvrlomalogtemperaturnog
koeficijentaistezanja(110-6/0C).Usporedberadibakarimatemperaturnikoeficijentistezanja1710-6/0C,
aluminij2410-6/0C,eljezo1010-6/0C,srebro1910-6/0C,nikal1310-6/0C.
Koristisejomjed,nikal,konstantanilegureeljezasniklomimanganom.
81
Slika4.32.Termoelementkaospojmetalailegure
Slika4.33.Ovisnostizlaznognaponatermoelementaotemperaturi
termoelement
Osjetljivost
(V/C)
Podruje
primjene (C, K)
Cu/konstantan
43
350
Fe/konstantan
50
600
Fe/kopel
55
600
kromel/kopel
80
600
kropel/alumel
41
900-1000
Ni/CrNi
40
900-1000
Pt/PtRh
7-10
1600
3000
W/Wmo
Tablica4.1.OsjetljivostOsnovnihtermoelemenata
Upotreba:mjerenjetemperature,regulacija,signalizacija.
MjereninaponisuredaveliinemV,apodrujeupotrebesepoklapaspodrujemlinearnostiitoplinske
postojanosti(0do>10000C). Izvedbe:ucijevimaduine250,500,1000mm,icedebljine0,3-6,5mm.
82
Tojenajstarijioblikzatitestrujnihkrugova.Posvomkarakterupostojeraznistrujnikrugovi,raznadozvoljena
optereenja,raznapreoptereenjapaiosiguraimorajubitirazliitikakoposvojojveliinitakoibrzini
djelovanja.
Postoje:
a) brzi osiguraikojiprekidajustrujnikrugkadastrujadostignevrijednost5Inkroz0,1sekunde(kratkispoj
prekidajumomentalno)
b) spori osiguraiizdre10Inkroz1sekundu.Tosepostieizborommaterijalaiizvedbomsamogosiguraa,
(utjecajambijenta,spirale,lemljenogmjestaislino).
Slika4.34.Razneizvedberastalnihosiguraa
Interesantnasvojstvapriizborumaterijala:specifinatoplina,toplinataljenja,talite,specifiniotpor,toplinska
vodljivost.
Materijali:potrebanjevodikimaterijal,alitakodimenzioniran,daomoguujerastaljivanjekododreene
prekomjernestruje.Uobzirdolazemetaliilegure.
Srebrosemoeupotrijebitizasvestruje,imatonotalite,moesepreciznodimenzioniratinaroitozamanje
struje(instrumenti)<3A.
LeguraAg/Cu(50%/50%)zavelikestruje.
Bakarzaopesvrheuoblikuveomatankihica.
Aluminijjeneprecizan,velikatoplinskatromost,velikaspecifinatoplina,izdripreoptereenja,upotrebljavase
zatromeosigurae,niskinaponvelikestruje.
LeguraPb/Sn(olovo/kositar)zasrednjestruje,mehanikimekana,nemoguseizvlaititankeniti.
Cink(Zn)niskotalite,alitrebabitioprezanjerprinaglomtaljenjudolazidoprskanjatomoeuzrokovati
stvaranjevodljivogslojanapovrinikuitaosiguraa.
83
84
5. Poluvodiki materijali
5.1. Osnovni pojmovi iz fizike vrstog stanja
5.1.1. Bohrov atom
Bohrovi postulati
1)Elektronsegibaokojezgreunekimizabranimkrunimputanjamapodutjecajemcentralnesileinverznog
kvadrata.Utakvimstacionarnimputanjamaelektronnezrai(tj.negubi)energiju.Oveputanjeodgovaraju
kvantiziranimvrijednostimakutnekoliinegibanja:
$=
h
2
h Planckovakonstanta
nglavnikvantnibroj(zakruneputanjemjerikutnukoliinugibanjaelektrona)
2)Emisija(apsorpcija)zraenjasedogaaprilikomskokaelektronasvie(nie)putanjeenergijeE2naniu
(viu)putanjuenergijeE1.Ouvanjeenegijeodreujefrekvenciju emitiranog fotona(ikrunufrekvenciju
=2):
E2 E1 = h = $
Dokazatemodavrijedinaelokorespondencije:rezultatikojepredviaklasinafizikavrijedeasimptotskiza
visokeputanje,priemujepolumjerrmonotonorastuafunkcijakvantnogbrojan.Toemodokazati.
Er = Ekin + Epot =
1 2 kZe 2 n 2 $ 2 kZe 2
mv
=
2
r
2mr 2
r
Z atomskibroj
m masaelektrona
e nabojelektrona
k = 9109Nm2/C2
Uzetemodvijesusjedneorbitekojeimajupolumjeredovoljnovelikedabisekvantnibrojevirazlikovalitono
zajedan;tj.zan polumjerje r, azan +1polumjerjer +r.Pretpostavitemodajer vrloveliktakodajer
infinitezimalnomali:
Er + r =
kZe 2
(n + 1) 2 $ 2
(n + 1) 2 $ 2 2r kZe 2 r
1
1
r
r
r
2m(r + r ) 2 r + r
2mr 2
(n
+ 2n $ 2 kZe 2 n 2 $ 2 r kZe 2 r
+
2mr 2
r
mr 3
r2
85
5. Poluvodiki materijali
$ = Er + r Er
n$ 2 r
+ 3 kZe 2 mr n 2 $ 2
2
mr
mr
L
n$
=
mr mr 2
n$ 2
$ =
mr 2
$ =
L
n$ 2
=
mr mr 2
Rezultatdobivenkvantnomfizikom:
$ = Er + r
n$ 2 r
Er
+ 3 kZe 2 mr n 2 $ 2
2
mr
mr
Rezultatisujednakiakoje:
kZe 2 mr = n 2 $ 2
Energijske razine
Uvrtenjem:
kZe 2 mr = n 2 $ 2
n 2$ 2
r=
kZe 2 m
u
Er = Ekin + Epot =
1 2 kZe 2 n 2 $ 2 kZe 2
=
mv
2
r
2mr 2
r
dobijese:
Er =
kZ 2 e 4 m E0
= 2
2n 2 $ 2
n
Dakle,dobilismoformulukojujeizveoBohr.
d 2 2m
+
[E U ( x)] = 0
dx 2 $ 2
86
gdjeje:
valnafunkcija
U potencijal
E energija
$=
h Planckovakonstanta
m masa estice
Umnoak:
2
* = = P( x)
moeseinterpretiratikaogustoavjerojatnosti.Toznaidajevjerojatnostdaseesticaovakovevalnefunkcije
nalaziuprostornomintervaludxjednaka:
P ( x)dx = * ( x) ( x)dx
Akopostojiestica,onanegdjemorabiti.ToznaiakoseintegriraP(x)pocijelomprostoru,rezultatmorabiti1:
+
( x) ( x)dx = 1
Schrdingerovajednadba:
d 2 2m
+
[E U ( x)] = 0
dx 2 $ 2
senemoeizvesti.NeznamokakojeSchrdingerdoaodonje,alijedinoznamodadajeispravnerezultate.
Moesekoristitizarjeavanjemnotvaproblemaufizici.
Jednadbaimadostanedostataka.Jedanodglavnihprigovorajedaonadajesamostatistikevjerojatnosti,ane
fizikalneveliinekaoenergiju,koliinugibanjaisl.
d 2 2m
+
[E U ( x)] = 0
dx 2 $ 2
uperiodikompotencijalukristalnereetke(Kronigovmodelrazvijenje1931.god.):
Slika5.1.Kronigovpotencijal
87
5. Poluvodiki materijali
RjeavanjemSchrdingerovejednadbeuperiodikompotencijaludobijeseuvjetnajednadba:
sin a
+ cos a = cos ka
a
m
K = 2 (U ob)a
$
1
=
2mE
$
K
k jetzv.valnivektor.Podsjetimose:
a irinapotencijalnejame
b irinapotencijalnogbedema
PozitivnakonstantaK mjerijakostpotencijalnogbedemaizmeupotencijalnihjama.
Dakle,jednadba:
sin a
+ cos a = cos ka
a
m
K = 2 (U ob)a
$
1
=
2mE
$
K
dajeovisnostenergije: E =
$ 2 2
odiznosavalnogvektorak.
2m
= eikx vk ( x)
gdjejev(x)jeperiodikafunkcijaureetki.
Slika5.2.Psin(a)/(a)+cos(a)kaofunkcijaodazaP=3/2[7]
Odebljaneduinepokazujuenergijskepojaseveumetalu.Vidisedaelektronnemoepoprimitisveenergije,
negomogueenergijeleeupojasevima,kojisuodijeljenienergijskimintervalima,gdjenemaelektronskih
stanja.irinanajniegpojasajenajmanja,apoveavasezagornjepojaseve.
88
Slika5.3.Energijskipojaseviuodnosunameuatomskirazmak
Ovisnostenergijeelektronaomeuatomskomrazmakuzanakupinuod12atoma.Stanja1si2sdijeleseitvore
energijskipojasod12energijskihrazina.
Slika5.4.Czochralskijevametodaproizvodnjemonokristalasilicija
Slika5.5.Proizvodnjamonokristalasilicija
postupkomzonskogproiavanja.Svitak
senapajaizrezonantnogpretvaraa.
Slika5.6.Proizvodnjamonokristalasilicija
postupkomzonskogproiavanja
(detalj)
89
5. Poluvodiki materijali
Slika5.7.Binarnifaznidijagram(tumaizatotalina
imavieneistoaodkristala)
Slika5.8.Ingotsilicija,promjermoebitii200mm
Zatoemosepozabavititokastimdefektima,aza2Di3Ddefekteemosamokonstatiratidasutetni,jer
kvarekarakteristikepoluvodikihkomponenata.
0DNuldimenzijski(tokasti)
(vakancije,intersticije,supstitucije)
1DJednodimenzijski(linijski)
(bridneivijanedislokacije)
2DDvodimenzijski(ploni)
(granicekristalnihzrna,vanjskepovrine)
3DTrodimenzijski(prostorni)
(pore,pukotine,ukljucistranihestica)
Tokasti defekti
Slika5.9.Vakancija
Slika5.10.Intersticijskivlastitiatom(vrlorijetko)
90
Slika5.11.Intersticijskiisupstitucijskistraniatom(primjesailineistoa)
5.2.3. Intrinsinost
Slika5.12.Modelintrinsinogsilicija:elektroninisupobueni
Slika5.13.Modelintrinsinogsilicija:elektronisupobueni,elektroniiupljinegibajusepodutjacajem
elektrinompolju
91
5. Poluvodiki materijali
5.2.4. Ekstrinsinost
Slika5.14.ModelekstinsinogsilicijaN-tipa:supstitucijskije
uvedenprimjesniatomfosforakojiima5elektrona
Slika5.15.ModelekstinsinogsilicijaN-tipa:elektronjepobuenislobodnoputujepod
djelovanjemelektrinogpolja
Slika5.16.ShemaenergijskihpojasevauN-tipusilicija.Donorske
razinenalazeseneposrednoispodvodljivogpojasa
Slika5.17.ModelekstinsinogsilicijaP-tipa:supstitucijskijeuvedenprimjesniatomborakoji
ima3elektrona,upljinaslobodnoputujepodutjecajemelektrinogpolja
92
Slika5.18.ShemaenergijskihpojasevauP-tipusilicija.Akceptorskerazine
nalazeseneposrednoiznadvalentnogpojasa
= n e e + p e h
Slika5.19.Temperaturnaovisnostelektrineprovodnostiintrinsinogsilicijai
P-silicijadotiranogboromzadvijerazinedotiranjaborom
sudari
netopomak
Slika5.20.Gibanjeelektronaukristalnojreetki
93
5. Poluvodiki materijali
Slika5.21.Faznidijagram
JednaodmetodadobivanjaPN-prijelazajeidifuzija.
Slika5.22.Mehanizamdifuzijeprimjese
Epitaksijajemetodastvaranjafilmanamonokristalnojploicimonokristala.Tajfilmsenazivaepitaksijalnifilm
iliepitaksijalnisloj.Nazivepitaksijajesloenicaodrijeiepi toznai iznad i rijei taxis toznaina sreeni
nain.Epitaksijalnislojimajednakustrukturuiorijentacijukaopodloga,tj.zajednosnjometvorimonokristal.
poluvodi N-tipa
Slika5.23.DvaodvojenapoluvodiaN-iP-tipa.NakonformiranjaPN-prijelaza
Fermijevarazinamorabitijednakauobapoluvodia.
94
donori u SCL-u
akceptori u SCL-u
Slika5.24.DijagramenergijskihpojasevaokoPN-prijelaza.MetalurkagranicaoznaenajesM.PodrujeokoM
sadrizonuprostornognaboja(SCL).NaN-stranisupozitivnoioniziranidonori,anaP-straninegativnoioniziraniakceptori.
Tripitanja:
Zatosekontaktnipotencijaldiodenemoeizmjeritinpr.elektronikimvoltmetrom?
ZatomehanikispojP-poluvodiaiN-poluvodianeiniPN-prijelaz?
Zatoprotuspojdvijediodeneinitranzistor?
Slika5.26.Protuspojspojdvijediodeneinitanzistor
Slika5.25.MehanikispojP-poluvodiaiN-poluvodia
neiniPN-prijelaz
Bitnojedasuosnovnestruktureunutarpravilnekristalnereetke,tj.unutarmonokristalapoluvodia.Zato?
Slika5.27.PNprijelaz:a)bezvanjskogelektrinogpolja,
b)propusnopolariziranic)nepropusnopolariziran
Slika5.28.U-IkarakteristikaPNprijelaza
Jojednopitanje:ZatoU-Ikarakteristikadiodeprolazikrozishodite?
95
5. Poluvodiki materijali
Elektrinopolje(tokel.struje,meh.naprezanje)
Magnetskopolje(otklonel.struje)
Elektromagnetskozraenje(generiranjenaboja)
Mehanikonaprezanje(el.napon)
Toplina
Injekcijaelektronailiupljina(prostorninaboj)
Primjer primjene
MOSFET,kristalnaslualica
Hallovasonda
fotodioda
kristalnimikrofon
nemaprimjene
tiristor
5.4.1. Elektrino polje (uzrokuje tok el. struje ili meh. titraje)
Elektrinopoljeupoluvodiunastaje:
prikljuenjemnaponaizmeunasuprotnihplohapoluvodikeploice(npr.kodHallovesonde
uzrokujetokel.struje,akodkristalneslualicemehaniketitraje)
prikljuenjemnaponaizmeuelektrodeitijelapoluvodiaMOS-strukture(npr.kodMOSFET-astvara
vodljivikanal)
Slika5.29.Hallovasonda
Slika5.30.MOSFETtranzistor
Slika5.31.Kristalna(piezoelektrina)slualica
96
Slika5.32.ShematskiprikazHallovog uinka.Pozitivni
ilinegativninosiocinabojakojiinestrujuIx
otklanjajuseumagnetskompolju Bz istvarajuHallovnaponVH .
Slika5.33.Hallovasonda,izvedbazamjerenjejakostimagnetskogpolja
Elektroniseoslobaaju,akojevalnaduljinamanjaododreenevrijednosti.
OvoponaanjeprotumaiojeEinsteinpretpostavljajuidaseenergijazraenjaprenosiudiskretnimkoliinama
(fotonima)iznosah.Svakoapsorbiranifotonpremjetaelektronuvodljivipojas,akojeenergijafotonavea
odirinezabranjenogpojasa;aizbijaga,akojeenergijafotonaveaodradaizlaza.
Nafotoelektrinomuinkuzasnivasefotodioda.Sluizadetekcijusvjetlostiibliskogaelektromagnetskog
zraenja.Upadnasvjetlostionizacijompoluvodiastvaraslobodneelektroneiupljine,kojerazdvajael.polje
unutarzoneprostornoganabojazapornopolariziranogaPN-prijelaza.Strujajerazmjernatokusvjetlosti.
Fotodiodajeosjetljivauuskomespektralnomepojasu,ovisnoopoluvodikommaterijalu;slicijskefotodiode
250...1100nm,galij-arsenidske800...2000nm.
vodljivi
pojas
absorbirani
foton
valentni
pojas
Slika5.34.Apsorpcijasvjetlostiupoluvodiu:fotoniionizirajuatometakodaiznjihizbijajuelektrone
97
5. Poluvodiki materijali
Slika5.35.Elektrininaponkaoposljedicatlaenjakristalavanjskomsilom
5.4.6. Toplina
Zagrijavanjemrastekoncentracijaminoritetnihnosilacanabojaidotiranipoluvodigubisvojasvojstva.
Slika5.36.Spojmetal-poluvodi
Naprijelazuizmeu metalaiP-poluvodiadeavaseinjekcijaupljina,anaprijelazuizmeu metalaiNpoluvodiainjekcijaelektrona.Tosutzv.omskikontakti.Upotrebljavajusezaprikljuakpoluvodikihstruktura
navanjskisvijet.
Slika5.37.Energijskipojasevinaprijelazumetala i N-poluvodia
98
Slika5.38.LED-diodanabazisilicijevakarbida.Zraiultraljubiastusvjetlost
Slika5.39.Koduinskediodetzv.omskikontaktisezagrijavaju,aprijelazsehladi
99
5. Poluvodiki materijali
izvor topline
hladna strana
100
Slika5.40.KonstrukcijskaizvedbaPeltierovoghladila
Slika5.41.Peltierovohladilo
Slika5.42.Monokristalnasilicijevasunanaelija
Kojikontaktjepozitivan?
101
5. Poluvodiki materijali
Svjetlostgeneriraparoveelektron-upljinanaobjestranePN-prijelaza.GeneriranielektroniuP-poluvodiui
upljineuN-poluvodiudifundirajupremaPN-prijelazuistrmoglavljujusekrozzonuprostornognaboja.Dakle,
PN-prijelazpretvarageneriranustrujuizmeupojasevauelektrinustrujuprekoPN-prijelaza.
Tablica5.1.Osnovnekarakteristikenekihpoluvodikihmaterijala
Slika5.43.Osnovnatipoviuinskihpoluvodikihventila
Poluvodikihuinskihventilaimaokopedesetrazliitihvrsta.Netrebaihzasadaposebnouiti.Samotreba
prepoznatidaseunutarmonokristalasilicija(pravilnekristalnereetke)moenaisedamrazliitihstruktura.
Raznolikostopisujudvaprirodnazakona:
-Naelomaksimalneraznolikosti
-Naelorastagubitakaartefakatasasloenosti
102
Freeman Dyson(1923.-,amerikifiziaripedagogengleskogpodrijetla)spekuliradapostojinaelo
maksimalneraznolikostiidadjelujenafizikojimentalnojrazini.
Npr.topoluvodikiventilimaviefunkcija,toimaveegubitke.
Slika5.44.Osnovnestrukturepoluvodikihventila
Slika5.45.OsnovnastrukturaMOSFETtranzistora
103
5. Poluvodiki materijali
Slika5.46.OsnovnastrukturaMOSFETtranzistora
Tranzistorsizoliranomupravljakomelektrodom(IGBT)sastavljenjeodPNPtranzistorskestrukture(P+N+NP),
NPNtranzistorskestrukture(NPN+)iMOSstrukture(metal oksid P-poluvodi).Ovestrukturetvoreklasini
tiristoriMOSFET.
Slika5.47.Fotonaponskimodulinarijekojobilaznici
Potrebnapovrinazasmjetajfotonaponskihmodulavrnesnage1kW
monokristalnesilicija
7........9m2
polikristalsilicija
7,5...10m2
bakar-indij-diselinid
9......11m2
kadmijevtelurid
12......17m2
amorfnisilicij
14......20m2
Slika5.48.Usporedbapotrebnepovrinesunaneelektraneselektranamanadrugeizvore
energije proizvodnju270TWh/god
104
Porastomtemperaturepoluvodiarastebrojelektronauvodljivompojasu(gustoa).toihimavie,
provodnostpoluvodiajevea:
= n e e
Slika5.49.NTC-otpornikoblikabobice
PTC-otpornik
Otpornikspozitivnimtemperaturnimkoeficijentomel.otpora.Sporastomtemperaturerastemuotpor
(nekimavieza100putazasamonekolikoCelzijevihstupnjeva.Izraujeseodpoluvodia,preteitood
sinteriranogbarijevatitanata(BaTiO3),temperaturnogpodruja50...+200C.Primjenjujesezazatituod
pregrijanjaelektromotora(obinosejedanilitritermistoraumeuunamotestatora).
Veinaihjesklopnogdjelovanja,tj.otpornagloporastekodnekekritinetemperature.Ispodkritine
temperaturedielektrinostjevelika,paseizmeuzrnanemogustvoritipotencijalnebarijere,tematerijalima
maliotpor.Prekoraenjemkritinetemperature,dielektrinostnaglopadne,paseizmeuzrnaformiraju
potencijalnebarijere,teotpornagloporaste.
105
106
izoliranjevodia,vodovaikabela
izoliranjenamota
izoliranjesvihvrstavodikihelemenata(kontakti,elektrode,spojevi,izvodiidr.)
izoliranjeraznihkonstrukcijskihdijelova
Izoliranjekonstrukcijskihdijelovaseestorjeavatakodasetidijeloviradeodizolacijskogmaterijalasvelikim
specifinimotporom(>1012mm2/m(106m).
Elektriniproizvod,atimeiizolacijskimaterijal,radipodveomarazliitimuvjetimakaotosu:
visinanapona
veliinastruje
raznefrekvencije
raznadinamikarada
razniambijenti
Izoliranjemorabitipouzdanoidugotrajno,aizolacijamoraodolijevatinaprezanjimakojaproizlazeiz
funkcioniranjaproizvoda:elektrikim,mehanikim,toplinskim,tenaprezanjimakojaproizlazeizutjecaja
okoline[2].Tosuvanjskanaprezanja,odreenatehnoklimatskimfaktorimatj.:
temperaturom
vlagom
kemikalijama
raznimzraenjima
Elektrini otpor:Materijalnijeidealanpamuniotpornijebeskonaan,negoimakonanu,veomaveliku
vrijednost,kojaodreujestrujukrozizolacijskimaterijal.Tajotporsenazivaizolacijskiotpor(Ri)ivaanjeza
praksu.
Kakosuotporijakoveliki,slijedidasustrujejakomale.Utjecajpovrineimavelikuuloguuveliinistrujepase
izolacijskiopormoepodijelitina:
unutarnjiotpor(Ru)kojiodreujestrujukrozmaterijali
povrinskiotpor(Rp)kojiodreujestrujupopovrinimaterijala
Ri =
Rp Ru
Rp + Ru
Rp =
Rp Ri
Ru Ri
Unutarnjiotpor(Ru)ovisiosvojstvimamaterijalainanjegasenemoeutjecati,alizatosemoeutjecatina
povrinskiotpor,ukolikoseustanovidajemali,tedajezbognjegaiizolacijskiotporpremalen.Tosepostie
razliitimnainimazatiteiliobradepovrineizolacijskogmaterijala.Kvalitetapovrineizolacijskogmaterijalaje
107
vanaizbogtogatojeposvomsastavuizolacijskimaterijaluglavnomnehomogenijiodmetalapaokolinaima
dalekoveiutjecajnanjegovasvojstva.
Zatitompovrineseuvelikojmjerismanjujutiutjecaji.Vidljivojedasepovrinskiotpornemoeadekvatno
mjeritinegoseizraunavaizizolacijskogiprolaznogotpora,slika6.1.Vremenskioblikstrujekrozizolacijski
materijalimaoblikpremaslici6.2.
Slika6.1.Mjerenjeotpora
Slika6.2.Vremenskaovisnoststruje
Strujakrozmaterijalsesastojioddvijekomponenteip,kojajestalna,aovisiootporumaterijala,teia,kojaje
promjenjiva,tokomvremenapada,aovisioveliiniivrstipolarizacijematerijala.
Polarizacijajepomakmaterije,orijentacijatenastajanjedipolapodutjecajempolja.Mjerazapolarizacijuje
relativnadielektrinakonstanta('),kojakaekolikojekapacitetmaterijalaveiodkapacitetazrakaodnosno
vakuuma.0jedielektrinakonstantavakuuma.
= , o o = 8.8541843 10
12
F As
m , Vm
Dielektrinakonstantaizazvanatomvrstompolarizacijeostajenepromijenjenaporastomfrekvencije.Prilikom
zagrijavanjavezeunutaratomasepraktikinemijenjaju,jedinosematerijaliri.Toznaimanjugustoupa
dielektrinakonstantaizazvanatomvrstompolarizacijeporastomtemperatureblagopada,slika.6.3.
Slika6.3.Frekvencijskaitemperaturnaovisnostelektronskepolarizacije
108
ljuskeodnosnopodljuske.Takojenatrijumolekulinatrijevogkloridapozitivan(otpustiojedanelektron),aklor
negativan(prihvatiojetajjedanelektron).Takovimaterijalisuukrutomstanjuvrstovezaniislabovodestruju.
Porastom temperature veza slabi, ioni se lake usmjeravaju, dielektrina konstanta raste. Materijal se iri,
dielektrinakonstantapada.Utekuemstanjutisumaterijaliionskivodii.Masematerijekojesepokreusu
veeinemogupratitivrlobrzepromjenevanjskogpolja,tenakon1013Hzdielektrinakonstantapada,slika.
6.4.
Slika6.4.Frekvencijskaitemperaturnaovisnostionskepolarizacije
Molekulesunesimetrinograenepadjelujukaodipoli.Bezutjecajavanjskogpoljadipolisustatistiki
usmjereninaraznestrane,njihovseutjecajponitava,imaterijaldjelujepremavanneutralno.Podutjecajem
poljadolazidoorijentacijedipola.Prilikomzakretanja,ovajputacijelihmolekula,dolazidomeusobnogtrenjai
zagrijavanjamaterijala.Znaidipolnapolarizacijaizazivagubitke.Velikemasenemogupratitipromjene
vanjskogpolja,paporastomfrekvencijedielektrinakonstantapada.
Toplinskaovisnostdielektrinekonstantejekomplicirana.Porastomtemperatureprvoraste,zbogslabljenje
meumolekularnihveza,akasnijepada,zbogveegtoplinskoggibanjaiteegusmjeravanjadipolausmjeru
vanjskogpolja.
Slika6.5.Frekvencijskaitemperaturnaovisnostdipolnepolarizacije
Urealnimmaterijalimamogubitiraznepolarizacije,priemujeelektronskauvijekprisutna.Okombinaciji
polarizacijaumaterijaluovisiveliinadielektrinekonstante,tenjenavremenskaitoplinskaovisnost.
109
Polarnimaterijaliimajuvelikedielektrinekonstante,kojeizazivajugubitkeiovisnesuofrekvenciji,tesene
moguupotrebljavatiuvisokofrekventnojtehnici.Nadomjesnashemaizolacijskogmaterijalaspredoenimsvim
uzrocimapolarizacijedanajenaslici6.6.
Slika6.6.Nadomjesnashemaizolacijskogmaterijala
gdjeje:
Ri
C0
Ce
Ci
Cd
Rd
Cs
Rs
izolacijskiotpormaterijala
kapacitetvakuuma(volumenamaterijala)
kapacitetzbogelektronskepolarizacije(neizazivagubitke)
kapacitetzbogionskepolarizacije(neizazivagubitke)
kapacitetzbogdipolnepolarizacije(izazivagubitke)
predstavljagubitkedipolnepolarizacije
kapacitetzbogstrukturnepolarizacije(izazivagubitke)
predstavljagubitkestrukturnepolarizacije
a)Elektronskupolarizacijuimajusviamorfniikristalininimaterijalibezdipolaiionskihveza:parafin,polistirol,
vodik,mineralnoulje(' &2,5)
b)Elektronskuiionskupolarizacijuimajusvikristalininimaterijali,gustestrukture:kvarc,tinjac,glinica,rutili
c)Elektronskuistrukturnu(ionsku)polarizacijuimajuvisokomolekularniorganskiianorganskimaterijali:
celuloza,termostabilnemase,staklo,porculan
d)Elektronskuidipolnupolarizacijuimajutekuiipolutekuimaterijali:kalofoniji,kompaundi,klorirani
ugljikohidrati
Elektronskapolarizacijajeuvijekprisutna,anjojsemogupridruitiidrugevrstepolarizacije.
Mjerazagubitkejekutgubitakatg.
P = UI cos
= 90
za male vrijednosti
P = tg
60
Kutgubitakaovisio:
frekvenciji
temperaturi
vlanosti
naponu
110
P = UI sin
sin = tg
Slika6.7.Naponsko-strujnidijagram
Slika6.8.Ovisnostkutagubitakaonaponu
Kodneujednaenihsvojstavamaterijala,npr.razliitedielektrinekonstanteumaterijalimapostavljenimu
seriju,dolazidostvaranjaelektrinihpoljaraznihsnagapriemujeumaterijalusnajmanjomdielektrinom
konstantomnajveepolje.Kakojenajeetozrak,kojiuztoimainajmanjiprobojninapon,jasnojedauzraku
prvodolazidoproboja.tovie,zbogporastapoljauzrakudeavasedazrakprobijeiakojepoljetakvoda
kadbibiosamnebiprobio.
E1 2
=
E
1
Djelovanjeparcijalnihizbijanjajeprilinodugotrajanproces,auincidjelovanjaseprimjeujuteknakondueg
vremena.Posvomekarakterudjelovanjejesloenoimoesepodijelitina:
mehaniko(udaranjeionaustijenkeupljina)
kemijsko(kemijskereakcijeplinovaunutarupljineilitihplinovasokolnomizolacijom)
toplinsko(povienjetemperatureuupljiniiokolnommaterijalu)
elektriko(povienjepoljauizolaciji)
Ovosloenodjelovanjevodipostepenomunitenjuizolacije,tokonanodovodidoprobojaizolacije.
Dielektrinavrstoa(E)materijalajeveliinaelektrinogpoljakodkojegdolazidoprobojamaterijala.
Dielektrinavrstoajesvojstvomaterijalakojeovisiodebljiniipostepenopadasporastomdebljine.
Probojninaponjevisinanaponakodkojegjedolodoprobojamaterijala.Tojesvojstvokonkretnogelementa
ilimaterijala.
E=
U kV
d m
111
Slika6.9.Ovisnostdielektrinevrstoeodebljini
Slika6.10.Ovisnostprobojnognaponaodebljini
Saslike6.10.jevidljivodaserazlikujudvijevrsteproboja:
istielektriki(nastupatrenutno)
toplinski(nastupanakonnekogvremena,vremenskagranicaje10-7s).
Upraksinajeenastajekombiniranitoplinsko-elektrikiproboj.
Materijalsezboggubitakazagrijava,njegoveunutarnjevezeslabe.Nakonnekogvremenavezesutoliko
oslabiledajepostojeepoljedovoljnovelikodadoedoproboja.Probojninaponovisio:
vrstimaterijala,
trajanjunaprezanja,
debljini,
temperaturi,
frekvenciji,
vlazi,
stanjupovrine,
ukljucimaumaterijalu.
Povienjetemperaturejetakoerposljedicanarinutogelektrinogpolja.Uzroksugubiciuvodiima,
magnetskimkrugovimaiizolaciji,aamoebitiiposljedicaistomehanikihnaprezanja.Izolacijajeosjetljivana
porasttemperature,amogueposljedicemogubitireverzibilneiireverzibilne.
Reverzibilne:manjiotpor,veigubici,manjadielektrinavrstoa,istezanje,promjenaoblikazbog
termoplastinosti,promjenaagregatnogstanja,promjenaviskoziteta,(kojesevraajunapoetnevrijednosti
kadsematerijalohladi).
Ireverzibilne:pucanjeidekompaktizacijaradinejednolikogistezanja,promjenakemijskogsastava.
Ijedneidrugepromjenemogudovestidounitenjaizolacije.
ProcesstarenjaslijediprirodnezakonekaotojeMontsingerovzakon,kojiglasi:
Pravilo ivota slijedi eksponencijalni zakon ovisnosti o temperaturi, pri emu porast temperature 8 do
12C izaziva pad ivotne dobi na polovicu.
112
ivotnadobjeperiododugradnjematerijaladotrenutkaukojemmehanikailielektrikasvojstvapadnuna
vrijednostikojesujednakeilinieodpogonskihnaprezanja.
Slika6.11.PrikazivotnedobiizolacijepoMontsingerovomzakonu
VijektrajanjaizolacijskogmaterijalapoddjelovanjemstalnetemperatureTiznosi:
Vt = e T
gdjeje:
i konstantematerijala
T
apsolutnatemperatura
ZasvakiizolacijskimaterijalpostojiporasttemperatureTtakavdasevijektrajanjaudvostruujepridjelovanju
temperatureT-TiliskraujenapolapridjelovanjutemperatureT+T.
Vt
= e (T +T )
2
Vt 2 = e (T T )
ln 2 0.69
=
=
T
T
Vt = e
ln 2
T
T
T
2 T
= Vt 2 T
Konstanteiseodredepomoudijagramanaslici6.11.Izdijagramasevididaesematerijalukojiradina
temperaturiviojodnjegovetoplinskeklaseivotnadobskratiti.
NaosnovuzakonaivotnedobiiMontsingerovapravilaivotaizvrenajetoplinskaklasifikacijaizolacijskih
materijala.
Uskladustoplinskompostojanostitojestvisinompogonsketemperaturekojumaterijalpodnositrajno,bez
znatnihpogoranjatemeljnihsvojstavaizolacijskimaterijalisusvrstaniusedamtoplinskihklasa:
Ydo900C
Ado1050C
Edo1200C
Bdo1300C
Fdo1550C
Hdo1800C
C>1800C
(pamuk,papir,PVC)
(folije,papirimpregnirani)
(lak)
(tinjac+impregnantBklase)
(anorganski+lakoviFklase)
(anorganski+silikoni)
(istianorganski)
113
Mehanika naprezanja
Uzrocimehanikihnaprezanjanastajuuslijed:
elektrikihielektromagnetskihsila
uslijedmehanikihoptereenja(pritisak,rotacija,vibracije)
nejednolikogtoplinskograstezanja
Mogueposljedicesu:
dekompaktizacija
razaranje(sporoilibrzo)
Buduidasvatanaprezanjadjelujuistovremeno,meusobnosepotpomauisvazajednoslabesvojstva.
temperaturaipromjenetemperatureokoline
vlagaipromjenevlage(relativna,apsolutna)touzrokujekondenzate
oborine(voda,slanamagla,kemijskiagresivnisastojci)
elektrolitskisastojci
praina,abrazija
talozi(smanjenjepovrinskogotpora)
zraenja;prirodna(sunce,kozmika)iumjetna(radijacija)
biolokifaktori(plijesni,gljivice,termiti)
Tosusvetehnoklimatskielementi,tj.klima.Klimatskapostojanostjeotpornostizolacijskogmaterijalana
tehnoklimatskeelemente.
Naslici6.12.vidiseutjecajtemperaturenakoliinuvodeuzrakupriodreenojrelativnojvlanosti.
Slika6.12.Koliinavodeuzrakuuovisnostiotemperaturiirelativnojvlazi
114
vieilimanjeosjetljivispojevi
slabivodiikakotoplinskitakoielektriki
porozni(estoucijelojstrukturi)
Toznaidavanjskiutjecajiimajuzaposljedicu:
reverzibilnepromjeneipogoranjeelektrikihsvojstava
trajnepromjenesvihsvojstavaukljuujuimogunostrazgradnje
Zbogosjetljivostiizolacijskihmaterijalanatehnoklimatskeutjecajevresetehnoklimatskaispitivanja,pasui
standardiziraneklime.
temperatura ( C)
Normalna klima
20
65
Duboka hladnoa
-70
Tropska vlana
40
95
Tropska suha
55
<10
Naziv klime
Osimovihstandardnihklima,kojesumakroregionalne,postojeimikroregionalneklimevezaneuzuepodruje
kaotojeindustrijskaklima.
Ispitivanjasevreuklimakomoramagdjesemogupodeavatiipromjenjiveklime.
Promjeneumaterijalunenastupajutrenutno,negosodreenimkanjenjemslijedevanjskepromjene,kako
temperaturetakoivlage.
Slika6.13.Vremenskoprilagoenjeokolini
Vidisedatrebaproiodreenovrijemekakobisematerijalstabiliziraonauvjeteokoline.Takavoblikkrivulje
vrijedinpr.kodzagrijavanja(uzlaznakarakteristika)ikodhlaenja(silaznakarakteristika),odnosnokodsuenja
(silaznakarakteristika)ikodzagrijavanja(uzlaznakarakteristika).
Takozvanastabilizacijamoepotrajatiiviesati,toovisiomasitijela,kaoinjegovimdimenzijama.Otomese
trebavoditiraunaprilikomupotrebe.Zbogtogamoedoidokondenzacijevlagenapovrnikadsehladno
tijelouneseutopluprostoriju.Utoplojprostorijitoplizrakmoesadravativievlageuzisturelativnuvlanost.
Snienjemtemperature,uzistukoliinuvlageuzraku,rasterelativnavlanost,tesepridovoljnoniskoj
temperaturivlagakondenziraukapljice,tomoedovestidopovrinskogproboja.
Unutarnjiivanjskiutjecajidjelujuistovremenoimeusobnosepotpomau.Npr.:temperaturaokolineje400C,
ureajsezbogvlastitihgubitakazagrijavaza700C,znaionradina1100C.Prematojtemperaturisemora
odabratimaterijalodgovarajuetoplinskeklase.
115
Primjericetermoplastinemaseomekavajupripovienojtemperaturi.Toznaidasemogurastalitiitako
rastaljeneoblikovati.Nakonhlaenjaonesuvrsteimoguobavljatisvojuzadau,meutimakotokomrada
omekaju,gubitiekrutostivienemoguobavljatisvojufunkciju.
Termostabilnemasesedrugaijeponaaju.Onenapovienojtemperaturitrajnootvrdnjavajuiviene
omekavajuprinovomzagrijavanju.
Postojinekolikokriterijapremakojimaseprovodisistematizacijaizolacijskihmaterijala:
poporijeklu:prirodni,umjetniimodificirani
poprimjeni:trajnetekuine,skrutivetekuine,termoplastini,termostabilni,elastomeri
poagregatnomstanju:plinoviti,tekui,kruti
potoplinskojpostojanosti:toplinskeklaseodYdoC
pokemijskojgrai:organskiianorganski
Kojapodjelajeaktualnaovisiotrenutnimpotrebamaizbora.Unastavkukoristitesepodjelapokemijskoj
grai,jertegrupematerijalaimajumnogezajednikekarakteristike.
Organskimaterijaliimajuusastavuugljik,kojijepresudanzadobardionjihovihsvojstava,meukojimajeniska
toplinskapostojanost,aanorganski,kojinemajuugljika,imajuvisokutoplinskupostojanost.
Izolacijskimaterijalisedobivajunarazliitenaine.Moguseupotrebljavatiprirodnesirovine,kojesurijetko
kadaodmahupotrebljive.estojepotrebnaprerada,vrlosloena,uglavnomfizika,toznaibezkemijske
promjenestrukture.Ponekadprocesprerademoebitiifizikalno-kemijski,imeseutjeenastrukturu
materijala.
Uporabnioblicisuestojakorazliitiodpolaznesirovine(papir),takodaihjenaprvipogledtekoprepoznati.
Osimovihjednostavnihizolacija(neposvojojgrai)upotrebljavajusesvevietakozvanesloeneizolacijekoje
sesastojeodvieizolacijskihmaterijala.Oneseizraujuzbogsveviihzahtjeva,kojisepostavljajuna
izolacijskematerijale,pajedansamnemoeudovoljitisvimuvjetima.Prematomesloeneizolacijeseizrauju
zbog:
proirenjaasortimana
boljihfizikalnihsvojstava
boljihtehnolokihsposobnosti
Nisloenaizolacijanemoeobavitisvefunkcijekojesetraeodizolacije,paseujedanureajugraujevie
izolacijskihmaterijalakojisainjavajuizolacijskisustav.
Ugljikjekemijskiveomaaktivaniimamogunostistvaranjavrloraznolikihveza.Zahvaljujuitimraznolikostima
povezivanja,organskispojevisuvisokomolekularniivrloraznoliki.Opekarakteristikesuim:
116
velikaraznolikost(oblika,stanjaitehnolokihmogunosti)
manjakemijskastabilnost(lakestupanjeukemijskereakcije)
izraenijestarenje
niatoplinskapostojanost
oprezsaklimatskimutjecajima
estosuvrlohigroskopni
Njihovapreradamoebitivrloraznolikatoovisiodpolaznesirovineikrajnjegproizvoda.Krajnjiproizvodi
mogusedobitinasljedeenaine:
proiavanjembezkemijskeobrade,kojeestomoebitivrlosloeno,dobivamoprirodneorganske
materijale(papir,ulja)
obradommaterijalauzkemijskumodifikaciju,znaidjelominupromjenukemijskihveza,atimei
svojstava,dobivamomodificiraneorganskematerijale(proizvodinabaziceluloze-celofan)
kemijskomsintezomdobivamopotpunonovematerijale,kojiseodpoetnihsirovinarazlikujupo
svojstvima,oblikuiveliinimolekula(umjetnemase)
Ovizadnjiimajusveveuvanostinamnogimpodrujimasuupotpunostipotisnuliprirodnematerijale.
Povrstamaioblicimaprimjenedijelimoorganskeizolacijskematerijalena:
trajnetekuine(sluezaispunuupljina)
skrutivetekuine(sluezaispunuupljina,premaze,veziva)
krutitermoplastini(sluezaizraduraznihoblikovanihdijelova,vlakna,folije,cijevi)
krutitermostabilni-vlaknasti-papiri,tkanine(sluezanosioceusloenimizolacijama)
krutitermostabilni-mase(sluezaizraduljepila,sloenihizolacija,oblikovanihdijelova)
elastomeri-trajnoelastini-guma(sluezaomotae,oblikovanedijelove)
Uprvojgrupisutekuineiskrutivetekuine
Prilikomstarenjadolazidocijepanjamolekula,tosemoevizualnoopazitiito:
promjenomboje(potamni)
stvaranjemtaloganadnu
Elektrikostarenjeseustanovljuje:
porastomkutagubitakatg
padomdielektrinevrstoeE
padomspecifinogotpora
117
Takoer,prilikomstarenjamineralnomuljurastekiselinskibroj.Ovakvomineralnouljesemoeregenerirati,u
prvojfazifizikizagrijavanjem,cijeenjemcentrifugiranjemisuenjem,akasnijekemijskimpostupkom,kojije
jakoslianrafinaciji.
Upotrebljavasezaizolaciju,aujednoikaorashladnosredstvoutransformatorima,kondenzatorimaikabelima.
Naroitokvalitetnasepokazalakombinacijapapir-ulje,gdjesepapiriuljeizvanrednonadopunjavaju.Ulje
popuniupljineupapiruitakomusmanjihigroskopnost,apapirprekidaeventualnonastalepolarnelanceu
ulju,temutakopoboljaelektrinasvojstva.
Kakojemineralnouljelakozapaljivo,nesmijeseupotrebljavatitamogdjejevelikaopasnostodpoara
(rudnici),tesetadakaonadopunaiponekadzamjenamineralnomuljuupotrebljavajumodificiranaulja.
Kauuk i guma:Kauukjeprirodnielastomer,kojisedobivaizdrveta.Njegovaelastinostjeposljedicacik-cak
strukturemolekulakojesepodmehanikomsilomrasteu.Prirodnikauukjenisketoplinskepostojanosti,
ljepljivjepanijepogodanzaprimjenu.Zatosevulkanizira,obraujesumporom,tesedobivaguma,kojasei
upotrebljava.Rezultativulkanizacijesuboljatoplinska,kemijskaimehanikasvojstva.Karakteristikegumesu:
dobraelektrinasvojstva
nehigroskopnost
polarnaje(nijezavisokofrekvencijskutehniku)
stari(gubielastinost,dobivarisove)
niskatoplinskapostojanost(klasaY)
topivajeuulju(nesmijedoiukontaktsmineralnimuljem)
sumpor,kojijeunesenugumuvulkanizacijom,napadabakar
Upotrebljavasezaizoliranjevodiaikabela,kaobrtvila.Uzamjenuzaprirodnugumunainjenesuumjetne
gume(butadilen,neopren).Tosukemijskispojeviotpornijinastarenje,uljostabilni,alinetoloijihmehanikih
svojstava.
celulozna(uglavnomsedobivajuizdrveta)
lanena
pamuna
svilena(ivotinjskogporijekla)
118
Zajednikasvojstvasuim:
veliketehnolokesposobnostizaizradupredivailipapira,odnosnoljepenke
dobramehanikasvojstva
niskatoplinskapostojanost(klasaY)
neotpornostnastarenje
higroskopnost(proizlaziizvlaknastegrae,puneupljina)
Upotrebljavajusezaizradu:
papirailjepenki
predivakaosirovinezatekstilneproizvode
elementarnavlaknaseupotrebljavajukaovlaknastopunilo
Takvispojeviimaju,uodnosunasirovine,potpunonovasvojstva,izgledisposobnosti.Sveveiimjeznaajina
mnogimpodrujimasupraktikipotpunozamijeniliodgovarajueprirodnematerijale(gumu,elak,ljepilo,
lakove).
Intenzivnimrazvojemkemijepraktikisvakogsedanarazvijajunoviproizvodi.Postojetriosnovnanaina
dobivanjaumjetnihmasa:
I POLIMERIZACIJA
MONOMER
II POLIKONDENZACIJA
POLIMER
III POLIADICIJA
I polimerizacija =A+A+A+A+...+odgovarajuiutjecajMA(makromolekulatipaA)
II polikondenzacija=A+B+A+B+...+odgovarajuiutjecajMC(makromolekulatipaC+kondenzat)
III poliadicija
=A+B+A+B+...+odgovarajuiutjecajMC(makromolekulatipaC)
Odgovarajuiutjecajmoebiti:otapalo,katalizator,temperatura,pritisak
Polimerinastajustvaranjemmakromolekulenadvanaina:
AAAAAA
AAAAAA
Linearnastruktura:monomeristvarajudugakejednodimenzionalnemolekule.Susjednemolekuleprivlaese
kohezionimsilama,kojeoviseotemperaturi.
C C C
c
c
c
C C C
c
C C C
Prostornastruktura:molekulerastuutridimenzije,unutarmolekularnesilesustalneineoviseotemperaturi.
Pucanjetihvezaznaiunitenjematerijala(kemijskoraspadanje).
Linearnastrukturanajeenastajepolimerizacijomitosutermoplastinemase,aprostornastruktura
polikondenzacijomipoliadicijomitosutermostabilnemase.
119
Termoplastinemaseseprerauju:
lijevanjem
ubrizgavanjem
istiskivanjemiliizvlaenjem
kalandriranjem
Uporabnioblikzapreradutermoplastinihmasajevepolimeriziranigranulat,kojisedimenzionira,topii
konanooblikuje.Upotrebljavajuseza:
izoliranjeicaikabela
izraduvlakana
izradufolija
izraduoblikovanihdijelova
izraduploaicijevi,kojeseutoplomstanjudajudodatnooblikovati
Nekiprimjeritermoplastinihumjetnihmasasu:
Polivinilklorid (PVC)
Polivinilkloridjejednaodnajrasprostranjenijihtermoplastinihmasa,jerjerelativnojeftin.Polaranjepasene
upotrebljavauvisokofrekvencijskojtehnici.Imaniskutoplinskupostojanost.UupotrebisutvrdiPVCkojiima
kaododatkestabilizatoreiiznjegaseizraujuoblikovanidijeloviifolije,temekiPVC,kojiimakaododatke
omekivae,aupotrebljavasezaizoliranjeicaikabela.Nekiodtrgovakihnazivasu:okiten, plastilen.
Polietilen
Polietilenimaodlinaelektrinasvojstva.Upotrebljavaseuvisokofrekvencijskojtehnicizaizolacijuicaikabela
teizradufolija.Jedanodtrgovakihnazivaje hostalen.
Polistirol
Polistirolimaodlinaelektrinasvojstva.Upotrebljavaseuvisokofrekvencijskojtehnicizaizolacijusvitaka,
izradufolija.Nekiodtrgovakihnazivasu: styrofol,styropor.
Poliamidi
Poliamidiimajuodlinamehanikasvojstva.Upotrebljavajusezaizraduvlakana,folija,oblikovanihdijelova.
Nekiodtrgovakihnazivasu: ultramid,nylon.
Poliimidi
Poliimidiimajuodlinamehanika,elektrinaitoplinskasvojstva(toplinskaklasaF).Upotrebljavajusezaizradu
folija,kojeseupotrebljavajukaoutorskaizolacijaniskonaponskihstrojeva.Jedanodtrgovakihnazivaje
kapton.
Politetrafluoretilen
Politetrafluoretilenimavisokukemijskuitermikuotpornost,tedobraelektrinasvojstva.Upotrebljavaseza
izraduvlakanaifolijauvisokofrekvencijskojtehnici.Nekiodtrgovakihnazivasu:teflon, hostaflon.
Polietilentereftalat
Polietilentereftalatimaodlinamehanikasvojstva,elastianje,ilav,otporannaudarce.Upotrebljavaseza
izraduvlakanaifolija.Jedanodtrgovakihnazivajemylar.
Poliuretani
Poliuretaniimajuodlinamehanikasvojstva,maluhigroskopnost.Upotrebljavajusezaizraduvlakanaifolija.
Nekiodtrgovakihnazivasu:moltopren, dorlon.
Akrilati
Akrilatiseodlikujuprozirnou.Upotrebljavajusezaizraduprozirnihdijelova(zamjenazastaklo).Jedanod
trgovakihnazivajepleksiglas.
120
Termostabilne mase
Termostabilneumjetnemase,zarazlikuodtermoplastinih,neomekavajupripovienimtemperaturama,to
neznaidasutoplinskipostojanijeodnjih.Trebajojednomnaglasiti,dajetoplinskapostojanosttemperatura
kojumaterijaltrajno(iliprogramiranovrijeme)izdri,adajetermostabilnostnainponaanjamaterijala.
Prilikomomreavanjatermostabilnemaseprolazekroztrifaze.
Sirovostanje(fazaA).Omreavanjejonijepoelo,masajetaljivanapovienimtemperaturamaitopivau
raznimotapalimavrloestojeutekuemstanju.
Poluzavrenostanje(fazaB).Omreavanjejepoelo,molekulesupoelerasti,alikemijskiprocesjonije
zavren.Masajenajeeukrutomilipolukrutomstanju.Moesetaliti,alisupotrebnevietemperature,i
topitiuotapalima,baremdjelomino.
Zavrenostanje(fazaC)omreavanjejezavreno.Dobijenjenovimaterijal,kojisevienedarastopitini
rastaliti.Akosetakavmaterijalzagrijavaoneizgoriti,aliseneerastaliti.Sadamugorivost(temperatura
zapaljivosti)odreujetoplinskupostojanost.
Termostabilneumjetnemasesupogodnezapreradusamouprvedvijefaze,znaizavrijemeomreavanja,ito
ufaziAlijevanjem,aufaziBslinotermoplastinimmasama(alisamojednom).Uporabnioblicisu:
monomernekomponenteodvojene,tekueilikrute,ilismijeaneufaziB,kruteilitekue.
Upotrebljavajuseza:
ljepila
lakove
zalivnemase
izolacijskekitove
masezapreanje
slojevitepreanematerijale
Nekiprimjeritermostabilnihumjetnihmasasu:
Fenolformaldehidne
Fenolformaldehidnetermostabilnemasesujedneodnajstarijihumjetnihtermostabilnihmasa.Relativnosu
jeftine.Polarnesupaseneupotrebljavajuuvisokofrekvencijskojtehnici.Imajuniskutoplinskupostojanost.
Upotrebljavajusezaizradumasazapreanje.Jedanodtrgovakihnazivajebakelit.
Anilinformaldehidne
Anilinformaldehidnetermostabilnemaseimajuodlinaelektrinasvojstva,paseupotrebljavajuu
visokofrekvencijskojtehnici.Upotrebljavajusezaizradumasazapreanjeizaizraduslojevitihpreanih
materijala(laminata).
Karbamidne
Karbamidnetermostabilnemasesuotpornenapovrinskestruje.Upotrebljavajusezaizradumasazapreanje
izaizraduslojevitihpreanihmaterijala(laminata).
Melaminske
Melaminsketermostabilnemasesuotpornenautjecajvlage.Upotrebljavajusezaizradumasazapreanje.
Poliesteri
Poliesterisutermostabilnemasekojeotvrdnjavajuibezpovienetemperature.Cijenaimjerazmjernoniska.
Upotrebljavajusezaizraduoblikovanihdijelovalijevanjem,zamasezapreanjetezalakove.Trgovakinazivim
jechromoplast.
Epoksidne
Epoksidnetermostabilnemasezarazlikuodsvihprethodnih,kojesunastalepolikondenzacijom,nastaju
poliadicijom.Kakonemajukondenzatamanjeseskupljaju,ispadajumeunajkvalitetnijemase.Odljevisu
veomakompaktni.Imajuodlinaelektrinaimehanikasvojstva.Upotrebljavajusezaizradulakovaza
impregnaciju,itobezotapala,zatimkaoljepila.Trgovakinazivimjearaldit.
121
122
Silikoni
Silikonisupolimerniorganosilicijskispojevi.Tosumaterijalikojitvoreprijelazizmeuanorganskihiorganskih
materijala.Nastalisutako,daseustrukturi,inaeorganskoj,ugljikzamijenisilicijevimoksidom(SiO).Takosuti
spojevizadralidobretehnolokesposobnostiorganskihmaterijala,adobilivisokutoplinskupostojanost
anorganskih.Ovisnoostrukturi,polaznommaterijalu,testupnjuumreavanjadobivajuserazliitimaterijali,
kojiimajunekazajednikasvojstva,atosu:
dobratoplinskapostojanost
toplinskaneovisnostsvojstava(-60do2500C)
tekozapaljivi
nehigroskopni
odlinaelektrinasvojstva
otporninaradioaktivnazraenja
visokacijena
teaobradivost
Najvanijevrstesilikonapodijeljenepogrupamasu:
Silikonska ulja
Silikonskauljasluekaozamjenamineralnimuljima,sasvimprednostimakojaproizlazeizsvojstavasilikona,a
tosuboljatoplinskapostojanost,veadielektrinavrstoa,veiprobojninapon,alislabijepodmazivanjepri
niimtemperaturama.
Silikonske masti
Silikonskemastisusmjesasilikonskihuljaipunila(grafitniprah,prahkremenekiselineisl.).Odlikujuseirokim
temperaturnimpodrujemprimjene.Upotrebljavajusekaomastizavrueleajeve,zatituodvlagekontakata,
sklopnihelemenata,radarsketehnike,zbogiroketoplinskaneovisnostisvojstava.
Silikonske smole
Kadasespominjusilikonskesmolemisliseuglavnomnatermostabilne,kojesenatritupojavljujuuglavnom
kaopoluzavrene.Mogusemjeritisostalimtermostabilnimsmolama,stimdaimajuboljutoplinsku
postojanost(toplinskaklasaFiH),boljukemijskupostojanostiviucijenu.Slabijeprianjajunabakarpanisuza
direktnuizolacijubakrenihica.Mogusemijeatisostalimtermostabilnimsmolamatosnizujecijenu
proizvodauzodgovarajuasvojstva.
Silikonski elastomer
Silikonskielastomer(silikonskikauuk)jemodainajinteresantnijiobliksilikona.Posvomponaanjuveomaje
sliangumi,pamujetoipodrujeupotrebe,sasvimprednostimakojeposjedujeatosu,viatoplinska
postojanost,boljakemijskastabilnost,velikaglatkoapovrine.Upotrebljavasezaizoliranjeicaikabela,
izraduizolacijskihvrpci,zatituutropskojatmosferi,aliistotakoupolarnojatmosferi,gdjeipriniskim
temperaturamazadrielastinost.
Vlaknasti materijali
Vlaknastimaterijalisuproizvodiizraeniizvlakana,kojisemoguupotrijebitizaelektrinuizolaciju.Slijedeesu
vrstevlakana.
prirodna
umjetna
anorganska
azbest
staklo
organska
celuloza, lan,
pamuk, svila
higroskopna
nehigroskopna
visoka toplinska
postojanost
niska toplinska
postojanost
Poznatesurazlikemeusvojstvimavlakana,anorganskaimajuvisokutoplinskupostojanost,organskanisku,
prirodnasuhigroskopnaumjetnanisu,pasuivlaknastiproizvodiproizvedeniiztihvlakanarazliitihsvojstava
sukladnovlaknima.
123
Drvo
Drvojepomoniizolacijskimaterijal,zbognepouzdanostisvojihsvojstava,kojaoviseosmjerurezanjadrveta,
istoiislino.Upotrebljavazaizraduklinova,nosaaiostalihpomonihelemenata.Drvojeinaenajvanije
kaoizvorceluloze,kojaseiznjegadobiva.Celulozaseizdrvetadobivasloenimfizikimprocesom,kojisesvodi
nausitnjavanjeiispiranjedrveta.Takodobivenaceluloznavlaknasluezadaljupreraduidobivanjepapira,tj.
ljepenkeilikaovlaknastapunila.
Papiri
Papirisulisnatiproizvodi,najee,kratkihvlakanadrveneceluloze.Dobivajusekalandriranjemvlakanau
listovedebljinedo0,5mm.Uelektrotehniciseupotrebljavanatronskacelulozabezljepila,tojeiatimje
kvalitetnija.Kvalitetapapiraovisioduinivlakanaitehnolokompostupkudobivanja(brojvaljanja,pritisak
prilikomvaljanja).Natajnainmogusedobitiglatki,porozniilinekispecijalnipapiri.
Kvalitetapapirasezbogsvojespecifinostiodreujenekimposebnimparametrimakaotosu:
kg/m3(kaomjerazagustou)
duinapucanja(kaomjerazavrstou)
brojprevijanja(kaomjerazailavost)
sposobnostupijanjaumm/h(kaomjerazaporoznost,normalno15-20,visoko40-60)
koliinapepelaivodljivostvodenogekstrakta(kaomjerazakemijskuistou)
Papiri(nabaziceluloze)imaju:
niskutoplinskupostojanost
jakosuhigroskopni
Papiri za laminate
Papirizalaminatesurijetkipapiri,dasemogunatapatismolama,jerseupotrebljavajukaonosiociusloenim
izolacijama.Onisutanjiimanjegustoe.
Specijalni papiri
Specijalnipapirisupapiriizraenioddrugihvlakana,aneodceluloznih.Postojitinjevpapir,azbestnipapir,
papirodstaklenih,polietilenskihilipoliesterskihvlakana.Tipapirizbogslabijihtehnolokihsvojstavanavedenih
vlakanaimajuusebiuvijekveziva.
124
strojni(upotrebljavasekaopomonimaterijal)
utorski(upotrebljavasezaizolacijuutora)
Obaovaprepanaradesuhipamorajubitigusti,nehigroskopni,ilaviisposobnizaoblikovanje.
transformatorski(upotrebljavasezaizolacijutransformatora)
kondenzatorski(upotrebljavasekaodielektrikukondenzatorima)
Oviprepaniradeuulju,temorajubitiporozni,daboljeupijajuulje,kemijskiisti,danezagaujuuljeiimati
minimalnepromjenedimenzijeprilikomupijanjaulja.
specijalniprepani(posebnoobraeniprepani,kaotosu:transformerbordvrloistiprepanza
transformatore,fiberprepanobraencinkovimkloridomgasiluk)
Nazivisuimtkanine,trake,navlake.
Zajednikasvojstvabezobziranaporijeklosuim:velikahigroskopnost,iakorazliitogkaraktera,tedielektrina
vrstoajednakadielektrinojvrstoizraka.Prematomeneizoliranitekstilniproizvodisusamomehaniki
odstojnici,alinakonimpregnacijenjihovasvojstvasebitnopopravljaju.
Upotrebljavajusekaoomotaiilinosioci.
125
126
Zajednikekarakteristikeanorganskihizolacijskihmaterijalasu:
kemijskisustabilni,
visoketoplinskepostojanosti,
imajudobradoodlinaelektrinasvojstva,
tvrdiikruti,
otporninastarenje(minimalnostare),
nisuhigroskopni,
ogranienioblici(samovrstoagregatnostanje).
Drugavanasvojstvaanorganskihizolacijskihmaterijalasu:
specifinielektriniotpor,itemperaturnikoeficijentelektrinogotpora
relativnadielektrinakonstantar
dielektrikigubicitg
dielektrinavrstoa(probojnavrstoa)EpriprobojninaponUpr
Dielektrina konstanta i dielektrini gubici razliitih materijala
Slika7.1.Dielektrinakonstantaidielektrinigubitcizarazliitematerijale
127
Glavniutjecajinarelativnudielektrinukonstantuidielektrinegubitkekodvrstihanorganskihdielektrikasu
temperatura,frekvencijaipritisak.
Ovisnotrelativnedielektrinekonstanteotemperaturizadominantnoionskupolarizaciju.
f=50Hz
a)elektro-porculan
b)bor-natrijskostaklo
razliitogudjelaNa2O
1najnii(<1%)
6najvii(644%)
Slika7.2.Ovisnostrelativnedielektrinekonstanteotemperaturi:a)zaelektroporculanib)zabor-natrijsko
staklo
Ovisnotrelativnedielektrinekonstanterutila(keramikanabaziTiO2)ofrekvenciji.
Slika7.3.Ovisnostrelativnedielektrinekonstanterutilaotemperaturiifrekvenciji
Slinoponaanjeimaiperovskit(CaTiO3).
Ovisnotdielektrinihgubitaka(tg)keramikeotemperaturi.Prikazanaovisnostjezakonstantnufrekvenciju
iznosaf=1MHz.
Slika7.4.Ovisnostdielektrinihgubitakakeramikeotemperaturi
128
7.3. Azbest
Svojstva:
izvanredandielektrik(Epr=50do100kV/mm, =1018mm2/m,r=6)
visokatoplinskapostojanost(600do10000C)
visokakemijskapostojanost
nijehigroskopan
Primjena tinjca:
Uprirodnomoblikukoristizaelektroizolacijukodelektrinihstrojeva,mjernihinstrumenata,elektronikih
elemenataikaodielektrikzakondenzatore(naroitopromjenjive).
veibrojizolacijskihmaterijalaproizvodisemijeanjemtinjcauoblikulistiailiprahasodgovarajuim
vezivima(polimeri)tzv.mikaprodukti:mikanit, mikaleks,itd.
Muskovitjekalij-aluminijsilikat,proziran,malihdielektrinihgubitaka,dobretoplinskevodljivosti,male
higroskopnostiivisokemehanikeidielektrinevrstoe. Pri6008000Comekavapagubielektrinai
mehanikasvojstva.Nasljedeimslikamaprikazanajeovisnostsvojstava.
Slika7.5.Ovisnostkodmuskovitaotemperaturi:a)dielektrinihgubitakaib)dielektrinevrstoe
Flogopiritjekalij-magnezij-aluminijsilikatloijihelektrinihimehanikihsvojstavaodmuskovita,alipodnosi
vietemperature(90010000C).
7.3. Azbest
Spadaumineralevlaknastestrukture.Nemadobraelektroizolacijskasvojstvapaseneprimjenjuje
kodvisokonaponskihivisokofrekvencijskihureaja.
Svojstva:
visokatemperaturnastabilnost
slaboprovoenjetoplineinegorivost(talite1150C)pajevrlootporannadjelovanjeelektrinogluka.
Primjena:
azbestnobranozakitoveipunjenjerastalnihuloakaosiguraa
azbestnopredivo,konac,trakeiploezaizoliranje
129
azbestnicementzaploe,cijeviidrugeelemente
izolacijaodvatre,vatrogasnaodjela,itd.
7.4. Kvarc
KvarcsukristaliSiO2sHCPreetkom.Ovajizolacijskimaterijalimadobreoptikei
piezoelektrinekarakteristike.
Primjena:
dielektrikukondenzatorima.
zaizraduipki,cijevi(kvarcnesvjetiljke)iploarabise kvarcno staklokoje
nastajetaljenjemkvarcailikvarcnogpijeska.
upoluvodikojtehnologijiSiO2sluizaizolacijuipasiviranjepovrina.
Najveidiosvjetskeproizvodnjestaklainesilikatnastakla,osnovnakomponentakodsilikatnogstaklajeSiO2.
SiO2moeimatikristalnustrukturu(kovalentnikristali),primjericekvarc,kristobalitiliamorfnustrukturu,
primjericestaklo.Nasljedeojsliciprikazanajekristalnastrukturakristobalita.
Slika7.6.Kristalnastrukturakristobalita
Nasljedeojsliciprikazanajeamorfnastrukturasilikatnogstakla.
Slika7.7.Amorfnastrukturasilikatnogstakla
130
Staklonematokutalita,negoimapodrujeomekanjaod500Cdo1200C.Proizvodise:lijevanjem,
valjanjem,izvlaenjem,ekstruzijomilipuhanjem.Gotovouvijekjenunanaknadnatoplinskaobradazbog
smanjivanjazaostalihnaprezanjanastalihbrzimohlaivanjemstakla.
Svojstva:
prozirnostindekslomasvjetlosti
bojamijenjasedodacimametalnihsoli(oksida)
elektroizolacijskasvojstva
mehanikasvojstva
posebnasvojstvasigurnosna,protupoarnaisl.
Premasastavuobinastaklamogubiti:
kalcijska(MeOCaO6SiO2)
olovna (MeOPbO6SiO2)
Kalcijskastaklasobziromnadodanualkalijskubazu(alkalijska stakla)mogubitinatrijska(Na2OCaO6SiO2)i
kalijska (K2OCaO6SiO2).Natrijskaikalijskastaklasenerabekaoelektroizolatorizbogrelativnovisoke
elektrineprovodnostinaroitopriviimtemperaturama.Primjenjujusezaizradusijalica,neonskihi
elektronskihcijeviisl.
a)
b)
Slika7.8.Proizvodnjastaklaiz:a)svilenihvlakanaib)sloenihvlakana[10]
Staklenavlaknaine90%svihvlakanakodpolimernihkompozita.Promjervlakanajeod3do20m.
ProizvodnjaovihvlakanajerelativnojJeftina.Ovajmaterijalodlikujerelativnodobraspecifinavrstoai
kemijskapostojanost.
131
Vrstestaklenihvlakana:
A-staklo:visokoalkalno,dobrakemijskaotpor.,slabael.svojstva
C-staklo:specijalansastavzaizuzetnoagresivnekemikalije
E-staklo:>50%svihstakl.ojaala,dobravrstoa,otpornostnautjecajmorskevode
S-staklo:vrstoa30%veaodE-stakla,34putaskupljeodE-stakla
D-staklo:niskadielektrinakonstanta,loameh.svojstva
T-staklo:do10500C,viavrstoaimodulelastinosti
Svojstva:
gustoa,kg/m3
topl.rast.,1/K
r
tgpri50Hz
,mpri23C
Epr,MV/m
2500
4,8106
6,3
0,001
1013
45
Primjena:
praktikisunezapaljiva,asluezaelektroizolacijuuoblikuprediva,traka,tkanine...
izradavlaknimaojaanihpolimernihkompozitanpr.visokonaponski izolatoriodepoksidnesmole+
staklenavlakna.
Nasljedeimslikamakojiprikazujurazliitepoluproizvodeizraeneizstaklenihvlakanamogusevidjetinjihovi
razliitiobliciistruktura.
Slika7.9.Obliciproizvodaodstaklenihvlakana
132
7.6. Keramike
7.6. Keramike
Podjela keramika
SiO2
K2OAl2O36SiO2
Al6Si2O13
(OH)2Mg3SiO4O10
Mg2Al2Si5O15
Al2O3
Mg2SiO4
TiO2
BaTiO3
Fe3O4
MgAl2O4
Silikatna keramika
porculan
steatit
kordijerit
mulit
Oksidna keramika
Neoksidnakeramika
aluminijevoksidAl2O3
magnezijevoksidMgO
cirkonijevoksidZrO2
aluminijevtitanatAl2TiO5
barijevtitanatBaTiO3
olovnicirkonat-titanat
(piezokeramika)
silicijevkarbidSiC
silicijevnitridSi3N4
aluminijevnitridAlN
borovkarbidB4C
borovnitridBN
133
Oblikovanjeseodvijapritemperaturamaodoko1050do2200C,eventualnouprikladnojatmosferi(zatitni
plin,...)ipodtlakom.Obikovanjejepovezanoisastezanjem(skupljanjem)ido20%.Sviparametrioviseo
materijalu.
Skupljanje razliitih materijala
Slika7.10.Razliitefazeprocesasinteriranja
Mehanika svojstva
Velikarasipanjavrijednostivrstoeidrugihsvojstava.Glavniuzrocilomasu:
poroznostiukljuci,
povrinskenapukline,nedopustivahrapavostodzavrnihobrada,
velikazrnanastalatijekomproizvodnje.
134
7.7. Porculan
7.7. Porculan
Porculansesastojiodkaolina(Al2O32SiO2H2O),kvarcaiglinenca(feldspata).Oudjelukomponenataovisei
svojstvaporculana.
Svojstva porculana pri sobnoj temperaturi (za ploe debljine 1,5 mm):
gustoa,kg/m3
r(50Hz1MHz)
tgpri50Hz
pri1MHz
,mpri2350C
pri6000C
Epr,MV/m
23002500
67
0,00180,025
0,0060,012
>1091011
>102103
3040
Slika7.11.Sastavrazliitihtipovaporculana
135
Primjena porculana:
zaizraduelektroizolatoraveedielektrinevrstoerabisetvrdiporculansvieod50%kaolina.
povrinamuseredovitoglazira.Posebnojeotporanpremaklimatskimutjecajima,negorivjeilakose
oblikuje(visokoskupljanjeoko20%pripeenju).
Nedostaci:
krhkost(malaotpornostnaudarnooptereenje),
tekaobradljivost.
Slika7.12.Ovisnotdielektrinihgubitakaporculanaotemperaturi:1elektroporculan;2ultraporculan(vei
udioAl2O3);3istiAl2O3
7.8. Steatit
Dominantanjeudiomagnezijevogsilikata.Steatitjevrstinapovienimtemperaturama.Kaomaterijalnije
osjetljivnanaglepromjenetemperature(imanizak). Takoerimadobradielektrinasvojstvainizakfaktor
gubitaka.Pogodanzasuhopreanje(maloskupljanje).
Slika7.13.Podnojaigrlaodsteatita
Slika7.14.Grlosvjetiljke,zakovano
136
Svojstva:
gustoa,kg/m3
r(50Hz1MHz)
tg(50Hz1MHz)
,mpri230C
pri6000C
pri10000C
Epr,MV/m
26002800
67
0,00080,0025
>109
>103
2
>10
2030
7.9. Kordijerit
Magnezij-aluminosilikatinastalisinteriranjemtalka(milovke)uzdodatkegline,kaolina,amota,korundai
mulita.Priblinisastavistogkordijeritajeoko14%MgO,35%Al2O3i51%SiO2.Trebarazlikovatiporoznui
neporoznukordijeritnukeramiku
Svojstva:
niskatoplinskarastezljivostidobraotpornostnapromjenetemperatura
dobramehanikavrstoa
poroznevrsteimajumalusavojnuvrstou,alizarazlikuodneporoznihjoveuotpornostnapromjene
temperatura
Slika7.15.Cijevnilukzatransport
praha
Slika7.16.Kuitetiristora
vrlovisokasavojnaivlanavrstoa,
visokalomnailavost,
visokaotpornostnatroenje
niskatoplinskavodljivost,
E-modulpoputelika,
137
Slika7.17.Brtveneploice,vodilice
konca,mlaznice
vodljivostzakisikoveione,
vrlodobratribolokasvojstva
(vrloprikladanzaklizneparove).
Slika7.18.KalotnileajodZrO2
Slika7.19.KolutizaicuodZrO2
PSZ
DjelominostabiliziranZrO2skristalimakubinei
tetragonskefaze.
TZP
TetragonskistabiliziraniZrO2stetragonskom
kristalnomreetkom.
Podoptereenjemnastalamonoklinskafazapovezanajes
prirastomvolumena,tozaustavljanastajanjepukotina.
OdavdeslijedipseudoelastinostPSZundTZP.
niskatoplinskavodljivost,
vrlomalatoplinskarastezljivostistimpovezanavrlovisokapostojanostnatemperaturnepromjene,
otvorenaporoznost.
Slika7.20.Pomonasredstvazaneeljezniodljevak
138
Glavne primjene:
dielektriciukondenzatorimai
keramikiotpornici.
visokadovrlovisokavrstoa,
otpornostkorozijidovrlovisokihradnihtemperatura,
izvrsnamehanikasvojstvaprivisokimtemperaturama,
vrlodobrapostojanostnatemperaturnepromjene,
malotoplinskorastezanje,
vrlovisokatoplinskavodljivost,
visokaotpornostnatroenje,
vrlovisokatvrdoa,
poluvodikasvojstva.
Slika7.21.DijeloviSiC-mlaznicesdraem
Zajednika svojstva:
visokavrstoaiilavost,
izvrsnaotpornostnatroenje,
niskatoplinskarastezljivost,
osrednjatoplinskavodljivost,
izvanrednapostojanostnaT,
vrlodobrakemijskapostojanost.
Slika7.22.KuglicekuglinogleajaodSN
139
Zajednika svojstva:
vrlovisokatoplinskavodljivost,
visokaelektrinaizolacijskasposobnost,
toplinskorastezanjepoputSi(<Al2O3).
Slika7.23.DijeloviodAlN
Slika7.24.Pb-Ti-Okeramikaprijeinakonferoelektrinetransformacije
140
7.21. Glazure
Imaboljavatrotpornasvojstva,veutoplinskuvodljivostiboljamehanikaielektrinasvojstvaodporculana.
Vatrotporna keramika(istioksidiAl2O3,MgOiBeO,bezkvarca).
Velikamehanikavrstoaivatrootpornost.Izraujuseelektroizolatorizavrlovisoketemperature.
SiC
3,2
2760
2600 480
5,3
84
AlN
3,3
2250
1200 350
5,7
Tablica7.1.Osnovnasvojstvakeramikihprevlaka
7.21. Glazure
nanoenjemglazurepovrinesezaglaujuipoprimajuljepuboju.
glazurepoboljavajumnogavanatehnikasvojstvakeramikihmaterijala,npr.:elektrinoponaanje,
vrstou,kemijskupostojanostisl.
141
bogatijesustaklenomfazomodpeenogkeramikogizratka.Pripovienimtemperaturamapeenjatefaze
djelujuotapajuenaosnovnimaterijal.Posljedicatogajenastajanjejednogmeuslojakojidovodido
vregzupastogvezanjaprevlakeiosnove.
raznebojeglazurapostiusedodavanjemrazliitihsredstavazabojanje(metalnioksidi).
zapoveanjevrstoe,glazurasemoravrlotonoprilagodititoplinskojrastezljivostiosnovnogmaterijala.
tankemineralneprevlakenakeramikimpovrinamananoseseumakanjem,valjanjem,natrcavanjemili
premazivanjem.
upravilusesastojeodvatrostalnihoksida(Al2O3,SiO2,MgO,ZrO2),njihovihmjeavinailivatrostalnih
mineralakaotosumulit,spinel,cirkonijevsilikat,kaolinitiglinenac.
7.22. Staklokeramika
Nastajekonverzijomstaklaupolikristalnustrukturutoplinskomobradom(usmjerenomkristalizacijom).Udio
kristalnihfazajeod90do98%,aostalojeamorfnastruktura.
Veliinazrnaod0,1do1,0mjeznaajnomanjanegokodtehnikekeramikeizatojeotpornijanarastezna
optereenja(vra)negoklasinakeramika.
Prednosti staklokeramike:
uinkovitostproizvodnjeustaklastomstanju
manjepromjenedimenzijatijekomproizvodnje
dobramehanikaifizikalnasvojstva:
visokavrstoa(45putaviaodstakla)
odsutnostporoznosti
niskatoplinskarastezljivost
visokaotpornostnatoplinskeokove
Primjena:
ploetednjakaiposudezapeenje
izmjenjivaitopline
Faze proizvodnje staklokeramike
I faza:preradaiohlaivanjerastaljenogbistrogstakla.
II faza:tijekomnaknadnogprocesazagrijavanjanaT1(temperaturastvaranjaklice)nastajukristalneklice.
DodajusemalekoliineagensazanukleacijuTiO2,P2O5,iZrO2.
III faza:daljnjimpovienjemtemperaturedoT2(temperaturakristalizacije)dolazidopotpunekristalizacije,
odnosnodokeramiziranja(pretvorbastaklaustaklokeramikiproizvod).
IV faza:ohlaivanjeproizvoda.
142
Slika7.25.Ovisnosttoplinskerastezljivostirazliitihmaterijalaotemperaturi
143
144
8. Magnetski materijali
8.1. Fizikalne osnove
Magnetskikrugjedioelektrinogproizvoda(elektrinimotor,transformator,itd.)sosnovnimzadatkom
usmjerenogvoenjamagnetskogtoka.Natajnainovajdiosudjelujeuelektromagnetskojpretvorbinakojojse
osnivafunkcijaproizvoda.Koristesematerijalikojidobrovodemagnetskitok.
Slika8.1.Magnetskejezgre
Praktikisvimaterijalivodemagnetskitok,alisamosuferomagnetskiiferimagnetskimaterijaliodpraktine
vanosti.Ovisematerijalilakomagnetizirajurelativnoslabimmagnetskimpoljemizbogtogasenazivaju
magnetskimmaterijalima.
Uvodisepojammagnetskeindukcije(B),tojestgustoemagnetskogtoka(Vs/m2iliTTesla).
KrivuljaovisnostimagnetskeindukcijeoveliinimagnetskogpoljanazivasekrivuljamagnetiziranjailiB/H
karakteristika.
Slika8.2.Krivuljemagnetiziranja
8.1.2. Permeabilnost
Permeabilnost()predstavljamagnetskuvodljivost,adefiniranajekaoodnosmagnetskeindukcijei
magnetskogpolja.
= r 0 =
145
B
H
8. Magnetski materijali
Gdjeje:
rrelativnapermeabilnost
0permeabilnostvakuuma=4107(Vs/Am)
Relativnapermeabilnost(r)kaekolikonekimaterijalboljevodimagnetskitokodzrakaodnosnovakuuma.
Permeabilnostmagnetskihmaterijalavanihzapraktinuprimjenujenelinearna,promjenjivaveliina.
Slika8.3.Ovisnostpermeabilnostiomagnetskojindukciji
Nakrivuljipermeabilnostiuoavajusepoetnapermeabilnost(p)imaksimalnapermeabilnost(m).Poetna
permeabilnostjeodreenapoetnimnagibomkrivuljemagnetiziranja(mjerisekodvrlomalogpoljareda
veliine105A/m).Maksimalnapermeabilnostjeodreenamaksimalnimnagibomkrivuljemagnetiziranja.
Diferencijalnapermeabilnostodreenajestrminomkrivuljemagnetiziranjaubilokojojtoki:
d =
dB
dH
Permeabilnostmagnetskihmaterijalaovisiovrstimagnetskogmaterijala.Poredtogaovisiio:
stupnjumagnetiziranja
stanjustrukture
temperaturi
Slika8.4.Uzmagnetskimomentatoma
Magnetskimomentatomasesastojiodtrikomponente:
magnetskogmomentazbogrotacijeelektronaokojezgre
magnetskogmomentazbogspinaelektrona
magnetskogmomentazbogspinajezgre
146
Elektrinastrujapetljeproizvodimagnetskitok.Magnetskopoljemalepetljeelektrinestrujenaveoj
udaljenostijednakojepoljumagnetskogdipola.Magnetskimomentdipolaje:
'
' '
m = nIdS = IdS
gdjejenvektornormalenapovrinudS.
Slika8.5.Magnetskapoljaatomaimegneta
Ijezgraatomaimamagnetskimomentzbogspina,aliznatnomanjegiznosaodmagnetskihmomenata
elektrona.
Ukupnimagnetskimomentatomailimolekulerezultantaje,popravilimakvantnemehanike,spomenutih
magnetskihmomenataelektronaijezgre.
Ukolikosuuatomimapotpunopopunjeneljuske,magnetskimomentisumeusobnoponiteniitakviatomi
premavanneiskazujumagnetskimoment.VektormagnetizacijeMtakvihelemenatajednakjenula.
Kodatomasnepotpunopopunjenimljuskamamagnetskimomentiunutaratomanisupotpunokompenzirani.
Takviatomipremavanpokazujurelativnomalimagnetskimoment.VektormagnetizacijeMjeipaknulajersu
toamorfnimaterijaliskaotinim,termikimgibanjematoma.
147
8. Magnetski materijali
Kodatomanekihelemenatadolazidonepravilnogpopunjavanjaljuski,tj.popunjavajusevanjskeljuske,dok
unutarnjeljuskenisudokrajapopunjene.Tojesluajselementimakaotosunpr.eljezo,kobaltinikal.Kod
njihpostojeelektroniuetvrtojljusci,atrealjuskajedjelominopopunjena.Takviatomipokazujupremavan
znatnemagnetskemomente.Ovosuvrsti,kristalnimaterijali,beztermikoggibanjaatoma.Vektor
magnetizacijeMjeipaknulaizrazlogakojiebitiopisaniunastavku.
dijamagnetskimaterijali(Au,Ag,Cu,Cd,Pb,Sn,Zn,Bi,Si,Hg,itd.)
paramagnetskimaterijali(Al,Mn,Mg,Na,K,Ca,Pt,Pd,itd.)
feromagnetskimaterijali(Fe,Co,Ni,Gd,Dy,Tb,Ho,Erinjihovelegure)
antiferomagnetskimaterijali
ferimagnetskimaterijali
Vektorijakostivanjskogmagnetskogpolja,magnetskeindukcije(gustoemagnetskogtoka)imagnetizacije
povezanisurelacijom:
'
'
'
B
H =
M
0
Zadijamagnetskeiparamagnetskemagnetskematerijaleizmeuvektoramagnetizacijeivektorajakosti
magnetskogpoljavrijedilinearnaovisnost:
'
'
M = m H
gdjejemmagnetskasusceptibilnost.Uvrtavanjemslijedi:
'
'
'
B = 0 (1 + m ) H = 0 r H
r = 1 + m
Slika8.6.Krivuljemagnetiziranjarazliitihmaterijala[1]
Zadijamagnetskematerijalerelativnapermeabilnostjenetomanjaod1(m<0).Zaparamagnetskematerijale
relativnapermeabilnostjenetoveaod1(m>0).
Kodferomagnetskih,antiferomagnetskihiferimagnetskihmaterijalaizmeuvektoraMiH,teizmeuvektoraB
iH jenelinearnaovisnost.
148
Dijamagnetskiiparamagnetskimaterijalisenekoristekaomagnetskimaterijali,jerseumagnetskompolju
ponaajukaovakuumodnosnozrak.
Akosedijamagnetskimaterijalstaviumagnetskopoljedolazidoindukcijemagnetskogmomentauatomimai
molukulamaimaterijalsemagnetizira.Indukcijamagnetskogmomentakoddijamagnetskihmaterijala
prikazanajenaatomuvodika.
Slika8.7.CoulombovasilaFcicentrifugalnasilaF kodatomavodika[3]
Elektronseokojezgregibakutnombrzinom0.
NaelektrondjelujuCoulombovasilaFcicentrifugalnasilaF.Potojeputanjaelektronastabilna,tosusileFC iF
uravnotei:
FC = F
q2
4 0 r 2
me v 2
= me02 r
r
gdjeje:
q apsolutnavrijednostnabojaelektrona
me masaelektrona
0 dielektrinostvakuuma=8,8541012(F/m)
r radijusputanjeelektrona
v obodnabrzina
Kadaseatomvodikauneseumagnetskopolje,naeletronedjelovatiiLorentzovasilaFL:
!
! !
FL = q(v B)
Uzpretpostavkudajemagnetskopoljehomogenoiokomitonaravninukretanjaelektrona,teuzsmjer
indukcijeBkaonaprethodnojslici,slijedi:
F ' = FC + FL
FL = q r B
F ' = me 2 r
149
8. Magnetski materijali
Slika8.8.CoulombovasilaFc,centrifugalnasilaF i LorentzovasilaFLkodatomavodika[3]
Izprethodnihizrazadobijese:
me 2 02 = q B
Uslabimmagnetskimpoljimapromjenakutnebrzineelektronajemala,paje:
2 02 = ( 0 ) ( + 0 ) 2
Slijedidajeprirastkutnebrzineelektrona:
qB
2me
Kakojeorbitalnimagnetskimomentelektrona:
q !
!
L
m=
2me
gdjejeLorbitalnimomentkoliinegibanjaelektrona,tojenjegovprirast:
!
q
!
m =
L
2me
Prirastorbitalnogmomentakoliinegibanjaelektronaje:
!
!
L = me r 2
Slijedidaje:
q
q 2r 2 !
!
!
m = r 2 =
B
2
4me
Ovajprirastmagnetskogmomentaelektronanazivaseinduciranimmagnetskimmomentom.Induciranje
magnetskogmomentanazivasedijamagnetskimefektom.Induciranimagnetskimomentelektronajesuprotan
vektoruvanjskogmagnetskogpolja(vektorumagnetskeindukcije).Slijedidajerezultantnomagnetskopolje
slabijeodvanjskogmagnetskogpolja.
Naslici8.9.suprikazanimagnetskimomentielektronaprijeinakonunoenjaatomauvanjskomagnetskopolje
iinduciranimagnetskimomentelektrona.
150
Slika8.9.Induciranimagnetskimomentkodatomavodika[3]
Dijamagnetskiefektjeprisutanikodparamagnetskihiferomagnetskihmaterijala,kadaseoviunesuuvanjsko
magnetskopolje.Meutim,najviejeizraenupravokoddijamagnetskihmaterijala.
KakosuvektoriMiH koddijamagnetskihmaterijalasuprotnogsmjera,tojem<0.Magnetskasusceptibilnost
ovihmaterijalajetemperaturnoneovisna.
Djelovanjemvanjskogmagnetskogpoljamagnetskimomenti(magnetskidipoli)sezakreuupravcupoljai
materijalsemagnetizira(magnetskipolarizira).Pojavajeistovjetnazakretanjuelektrinihdipoladielektrinih
materijalaizloenihdjelovanjuelektrinogpolja.
Slika8.10.Magnetskimomentiatomaparamagnetskogmaterijala:a)bezvanjskogmagnetskogpolja,b)s
vanjskimmagnetskimpoljem
IzmeuvektoramagnetizacijeMivektorajakostimagnetskogpoljaHusvakojtokiparamagnetskogmaterijala
postojilinearnaovisnost:
'
'
M = m H
KakosuvektoriMiH kodparamagnetskihmaterijalaistogpravcaismjera,tojem>0.
Porastomtemperaturesmanjujesemagnetiziranostparamagnetskihmaterijala.Priviojtemperaturijaeje
izraenokaotinogibanjeatomaimolekula,tj.kaotinausmjerenostnjihovihmagnetskihmomenata.
151
8. Magnetski materijali
Makroskopski,porasttemperaturevodinasmanjenjesusceptibilnosti.Ovisnostsusceptibilnostiotemperaturi
odreenajeCurievimzakonom:
m =
C
T
Kodparamagnetskihmaterijalajegustoamagnetskogtokaizazvanogvanjskimmagnetskimpoljemnetovea
negogustoatokauzraku.
intenzivnomagnetiziranjeverelativnomalimpoljem(permeabilnostpunoveaod1)
nelinearnakrivuljamagnetiziranja(permeabilnostovisiojakostipolja)
zasienjekrivuljemagnetiziranja
postojanjeWeissovihdomenaiBlochovihstijenki
SvakomferomagnetskommaterijaluodgovarakarakteristinatemperaturakojasezoveCurievaferomagnetska
temperatura.Ispodiiznadovetemperaturemagnetskeosobineferomagnetskihmaterijalasebitnorazlikuju.
Potpunoobjanjenjemagnetskihsvojstavaferomagnetskihmaterijalamoguejejedinopomoukvantne
mehanike.OvdjesekoristiklasinoobjanjenjemagnetskihosobinaovihmaterijalakojejepredloioWeiss.
Pretpostavkajedasesvakiferomagnetskimaterijalsastojioddomenadimenzijaod10do100miliveih.Broj
atomaudomenije1015ilivei.
Uzajamnesilekojedjelujuizmeuatomaukristalnojstrukurikrutogtijelasprijeavajudezorijentirajuesile
toplinskoggibanjaiomoguavajudasemagnetskimomenticijelejedneskupineatomausmjereuistomsmjeru.
Stvaranjeovihdomenajeposljedicatendencijesmanjenjarasipnihpoljaunutardomene.Svakadomenaje
magnetiziranadozasienja.Ovamagnetiziranostsenazivaspontanommagnetiziranou.NajjaajepriT=0is
porastomtemperatureopada.
Kadaseferomagnetskimaterijalnenalaziuvanjskommagnetskompoljuiliseneponaakaostalnimagnet,
magnetskimomenti(vektorimagnetizacijeMpojedinihdomenasukaotinorasporeeni,tejerezultantna
magnetiziranostmaterijalajednakanuli.
Kadaseferomagnetskimaterijaluneseumagnetskopolje,dolazidousmjeravanjamagnetskihmomenata
Weissovih domena imaterijalsemagnetizira.Buduidasumagnetskimomentiovihdomenazafaktor1015vei
odatomskihmomenata,magnetiziranjejeikodslabihmagnetskihpoljaintezivnoiznatnoveenegokod
paramagnetskihmaterijala.
Izmeususjednihdomenaijisumagnetskimomentirazliiteorijentacijepostojeprijelaznislojevi.Ovise
slojevizovuBlochove stijenke.UBlochovimstijenkamasepravacmagnetskihmomenatapostepenomijenja.
irinaBlochovihstijenkiovisiovrstimaterijalaioorijentiranostidvijesusjednedomene.Npr.akoje
orijentiranostdvijesusjednedomene1800,irinaBlochovestijenkejeoko200nm,aakoje900ondajeupola
manja.
Svakafizikapromjenaustrukturimaterijala,uslijedmehanikihilitoplinskihnaprezanja,imazaposljedicu
promjenuuzajamnihsilameuatomimakristalnereetke,pasemijenjajuimagnetskasvojstva.
152
Slika8.11.PrikazBlochovihstijenaiWeisovihpodruja
Usluajudarazmakmeuatomimapostanedovoljnoveliktj.dasilekojemeunjimapostojepostanumanje
odpotrebnihzastvaranjeWeissovihpodruja,dolazidonestajanjaovihdomenaimaterijalpostaje
paramagnetian.
Istraivanjasupokazaladasamozaodreeneodnosemeuatomskograzmakapremaradijusunepotpuno
zaposjednutihelektronskihljuskinastupajuuvjetipotrebnizaspontanomagnetiziranje.Naslicijeprikazana
ovisnostsilekojavladaizmeuatomaoodnosumeuatomskograzmakairadijusanepotpunozaposjednutih
ljuski.
Slika8.12.Ovisnostmeatomskihsilaoomjerumeuatomskograzmakairadijusanepotpuno
zaposjednutihljuski[1]
Ukolikosepotrebanomjer(l/r)zbognekihrazlogaporemeti,spontanomagnetiziranjeprestaje,tj.
feromagnetskimaterijalurastaljenomiliplinovitomstanjupostajeparamagnetski.Suprotno,moguajesinteza
materijalaferomagnetskihosobinapomouneferomagnetskihmaterijala.
Promatraseponaanjeferomagnetskogmaterijalauvanjskommagnetskompoljuijasejakostpostepeno
poveavaodnule.ZaH=0magnetiziranostpojedinihdomenaferomagnetskogmaterijalajerazliitaodnule,
alijemagnetiziranostmaterijalajednakanuli,slikaa).
Primalojjakostimagnetskogpoljadolazidopoveanjaonihdomenaijimagnetskimomentizatvarajunajmanji
kutsvektoromjakostimagnetskogpolja.Ovoirenjedomenaidenaraunostalihdomena.Uovimdomenama
materijalpoinjedasemakroskopskimagnetizira.Ovoirenjedomenaprislabimpoljimajereverzibilno,jerse
prestankomdjelovanjapoljagranicedomenavraajuuprvobitnipoloaj,slikab).
Sdaljnjimpoveanjemjakostimagnetskogpoljanastavljasepomjeranjegranicapojedinihdomenakojena
krajunestaju,slikac).
Smanjenjemjakostimagnetskogpoljagranicedomenasenevraajuuprvobitnipoloaj.Priovimjakostima
poljapromjeneuferomagnetskommaterijalusuireverzibilne.Akosejakostmagnetskogpoljaidaljepoveava,
mijenjajusepravcivektoramagnetizacijepreostalihdomenajeroniteedasepostaveusmjeruvektora
vanjskogmagnetskogpolja,slikad).
Nakrajuprijoveimjakostimavanjskogpoljanestajugranicesvihdomena,slikae).Feromagnetskimaterijalje
magnetizirandozasienja.
153
8. Magnetski materijali
Slika8.13.Magnetiziranostdomenaferomagnetskogmaterijalauzrazliitevrijednostivanjskog
magnetskogpolja[3]
OvisnostvektoramagnetizacijeMubilokojojtociferomagnetskogmaterijalaojakostimagnetskogpoljautoj
tocipredstavljasekrivuljomprvogmagnetiziranja.Prvidiokrivuljeodgovarapovratnompomjeranjugranica
domena.Drugidiokrivuljeodgovaranepovratnompomjeranjugranicadomena.Treidiokrivuljeodgovara
rotacijimagnetskihmomenatadomenausmjerupolja.Joveajakostmagnetskogpoljaneizazivapromjene
magnetizacijematerijala.Materijaljemagnetizirandozasienja.
Slika8.14.Krivuljamagnetiziranjaferomagnetskogmaterijala[3]
Slika8.15.Toplinskaovisnostkrivuljemagnetiziranja
154
Element
Temperatura(0C)
eljezo
kobalt
nikal
gadolinij
769
1125
356
16
Tablica8.1. Currievetemperature
Slika8.16.Magnetskaizotropijakod:a)eljza,b)niklaic)kobalta[3]
Uzelementarnuelijueljezaprikazanesutrikrivuljemagnetiziranjakojeodgovarajupravcimapolja<100>,
<110>i<111>.Monokristaleljezasemagnetiziradozasienjaprimanjimjakostimapoljaupravcima<100>
negoupravcima<110>i<111>.Zamagnetiziranjeeljezaupravcima<100>potrebanjenajmanjiiznos
energije.Zatosezaovepravcekaedasupravcilakogmagnetiziranjadoksupravci<110>i<111>pravci
srednjegitekogmagnetiziranja.Materijalikojinisumonokristalnestruktureimajuizotropnemagnetske
osobine.Krivuljemagnetiziranjakodovihmaterijalasunezavisneodpravcamagnetskogpolja.
Karakteristinetokenakrivuljipetljehisterezesu:
indukcijazasienja(Bm,Bz)maksimalnaindukcijadokojesemoematerijalnamagnetizirati
remanentnaindukcija(remanencija)(Br)gustoamagnetskogtokakojaostaneumaterijalukojije,nakon
magnetiziranjadozasienja,uklonjenizmagnetskogpolja
koercitivnasila(Hc)jakostpoljasuprotnogsmjerapotrebnadasematerijal,magnetizirandozasienja,
razmagnetizira.
155
8. Magnetski materijali
Slika8.17.Petljahistereze
Oveveliinesuzaraznematerijaleveomarazliite.Indukcijazasienja(Bm)moebitiodnekolikodijelovaTpa
dopreko2T,istotakoiremanencija(Br).Koercitivnasila(Hc)sekreeodnekolikodesetinkiA/mpado
stotinjakkA/m.
Ponekadsezapotpunijedefiniranjeoblikapetljehisterezedajeodnosremanentneindukcijeiindukcije
zasienja.Tajseodnosnazivafaktor pravokutnosti:
fp =
Br
Bm
Usluajupravolutnepetljeilipetljeoblikaparalelogramaovajbifaktorbiojednakjedinici.
Osimstatikepostojiidinamikapetljahisterezekojadolazidoizraajakodizmjeninogmagnetiziranja.
Razlikajeutometodinamikapetljahisterezeobuhvaaidodatnegubitkezbogmagnetsketromosti
materijala.Sporastomfrekvencijedinamikapetljaseproiruje.
Oblikdinamikepetljeovisitakoeriooblikumagnetskogtokatj.omoguemsadrajuviihharmonikih
komponenata.
Slika8.18.Statikaidinamikapetljahistereze[1]
gubitkehistereze(plusgubitcinaknadnogdjelovanja)
gubitkevrtlonihstruja
156
OvisegubicidajuobinouW/kgzaodreenuindukcijuifrekvenciju.
Povrinaobuhvaenahisterezompredstavljamjeruzaradnjuutroenudaseobavijedanpuniciklus
magnetiziranjaferomagnetskogmaterijalajedininogvolumena,tj.ovapovrinapredstavljagubitkehistereze.
Energijakojuferomagnetskimaterijalapsorbirautokuciklusamagnetiziranjatransformirasekroznepovratne
poceseutoplinu,tosemanifestirapoveenjemtemperatureferomagnetskogmaterijala.
Gubicihisterezeoviseomagnetskimsvojstvimamaterijala(irinapetljehistereze,permeabilnost,magnetsko
kanjenje).ZaizraunsnagegubitakapetljehisterezekoristiseiempirijskarelacijakojujepredloioSteinmetz:
Ph = V f Bm2
gdjeje:
konstantamaterijala
Vobujammaterijala
f frekvencija
Bmmaksimalnaindukcija(zasienja)
Viafrekvencijaznaiirupetljuhistereze.Izmjeninamagnetskapoljauferomagnetskimmaterijalima
inducirajuprotuelektromotornusilukojaepotjerativrtlonestruje.Posljedicasugubici,tj.toplinakoja
zagrijavaferomagnetskimaterijal:
PV = V f 2 Bm2
gdjeje:
konstantamaterijala
Vobujammaterijala
f frekvencija
Bmmaksimalnaindukcija(zasienja)
jekonstantakojaseeksperimentalnoodreujeiovisiodebljini,gustoiielektrinojotpornostilima.
Gubicivrtlonihstrujarastuskvadratomfrekvencije.Ovigubicirastuisdebljinomlimova.Smanjenjem
povrinekrozkojusezatvarajuvrtlonestruje(lameliranjejezgre),tepoveanjemelektrineotpornosti
(upotrebalegura)smanjujusegubicivrtlonihstruja.
Limoviitrakeferomagnetskogmaterijalasumeusobnoizoliranitakodaslojeviizolacijespreavajustvaranje
veihvrtlonihstruja.
Materijalikojisekoristezaizolacijusu:
ranijepapir
zatimoksidacijalimovaarenjem(krtaideformacijomlimovaseunitava)
specijalnimlakovima(premaz,pasuenje)
izolacijaspecijalnomobradomlimovazavrijemevaljanja(debljinaizolacijejereda10m)
Meutim,smanjenjemdebljinelimovarastuhistereznigubici.
Odabranadebljinalimovajekompromisnorjeenjesobziromnahistereznegubitkeigubitkeuslijedvrtlonih
struja.Zarazliitefrekvencijerazliitesuioptimalnedebljine:
zaf =400Hzoptimalnadebljinajeod0,1mmdo0,35mm.
zaf=50Hzolptimalnadebljinajeod0,35do0,5mm.
Limovisurazliitogprofila.
157
8. Magnetski materijali
Slika8.19.Limovirazliitogprofilasloeniumagnetskujezgru[3]
Magnetostrikcijaseopisujerelativnompromjenomdimenzija:
l
= f (H )
l
Umonokristalnimferomagnetskimmaterijalimamagnetostrikcijajerazliitaurazliitimpravcima.Npr.uzduna
magnetostrikcijakodniklajenegativnaipoapsolutnojvrijednostinajveaupravcu<100>.Poprena
magnetostrikcijajekodniklapozitivnazasvenavedenepravce.
Slika8.20.Magnetostrikcijakodnikla[3]
Magnetoelastinostjesvojstvomagnetskogmaterijaladapodutjecajemmehanikihsilamijenjasvoja
magnetskasvojstva(permeabilnost,indukcijuzasienja):
Bm = f ( p )
158
Kemijskaotpornostjeotpornostpremaraznimkemijskimitehnoklimatskimutjecajima.
Postojanostmagnetskihsvojstavapremadrugimvanjskimutjecajima;udarci,vibracijetakoermogumijenjati
strukturu,atimeisvojstva.
Tehnolokasposobnostjesposobnostizradelimovaijezgararaznihoblika.
Slika8.21.Magnetskimomentiatomakodantiferomagnetskogmaterijala[3]
Bitnoobiljejeovihmaterijalajeizraenimaksimumnakrivuljiovisnostimagnetskesusceptibilnostio
temperaturi.TemperaturaprikojojsusceptibilnostimamaksimumzoveseNeelovatemperatura.
ZaT =0polovicamagnetskihmomenatajeorijentiranaujednomsmjeruapolovicaudrugomsmjeru.
Slika8.22.Ovisnostmagnetskesusceptibilnostiotemperaturi[3]
Antiferomagnetskimaterijali,kojiimajusveelementeferomagnetika,nisuinteresantnizaprimjenuu
elektrotehnici,jerzbogsvojegrae,tj.meusobnogponitavanjamagnetskogmomentasusjednihatoma,
njihovmagnetizamnedolazidoizraaja.Ovisematerijaliponaajukaoparamagnetskimaterijali.
159
8. Magnetski materijali
Sobziromnamagnetskasvojstva,feritisenalazeizmeuferomagnetskihiantiferomagnetskihmaterijala.Kod
feritasumagnetskimomentibliskihsusjedasuprotnoorijentirani.Zarazlikuodantiferomagnetskihmaterijala
ovimagnetskimomentisurazliitogintezitetatojeposljedicanesimetrijeukristalnimslagalinamaovih
materijala.tosetieelektrineprovodnosti,feritipripadajupoluvodiima.Elektrinaotpornostimjevea
negokodferomagnetskihmaterijala,tesuimgubiciuslijedvrtlonihstrujamanji.Feritisekoristezajezgre
transformatoraiprigunicazavisokefrekvencije.Udonjojtablicidanajeusporedbaosnovnihkarakteristika
ferimagnetskihmaterijalapremaostalimmagnetskimmaterijalima.
jezgra
da
da
da
da
da
magnetski moment
elektron
kruenje
spin
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
atom
postoje podruja
(domene)
simbol
naziv
ne
da
da
da
da
ne
ne
da
da
da
dijamagnetski
paramagnetski
feromagnetski
ferimagnetski
antiferomagnetski
Tablica8.2.Podjelamaterijalapremaponaanjuumagnetskompolju
Mekimagnetskimaterijalisuoniukojimaveveomamalovanjskomagnetiziranjestvaravelikimagnetskitok,a
kadvanjskopoljenestanetoksegubiilijezanemariv.Idealnobibilodanemahistereze.
Tvrdimagnetskimaterijalisuoniukojimanakonmagnetiziranjaiuklanjanjavanjskogpoljazaostaneznaajan
magnetskitok,priemuzatvrdounijebitnokakovelikomagnetiziranjejetrebalodasestvoritajtok.U
tvrdimamagnetskimmaterijalimaostaneznaajnaakumuliranaenergija.Tokpostojiikadnemavanjskog
uzbudnogpolja.Idealnotoirahistereza.
Razlikaje,dakle,u:
strminikrivuljemagnetiziranja()
irinipetljehistereze(koercitivnasilaHcgranica800A/m).
Slika8.23.Petljehisterezezamekeitvrdemagnetskematerijale[1]
160
BziBrnisuodluujui,odnosnonisukarakteristikapokojojsemoeprepoznatimekiodtvrdogmagnetskog
materijala.
iHcsufizikalneveliinekojezavisejednaoddrugeiobrnutosuproporcionalne.Mekimagnetskimaterijali
imajuvelikiimaliHc,priemujeobojevanozapraksu.TvrdimagnetskimaterijaliimajuvelikiHcimalikoji
nijevaanzapraksu.
Zahtjevinamaterijalsu:
strmakrivuljamagnetiziranja,veliki(obavezno)
uskapetlja,maliHc(obavezno)
velikiBz,Br(poeljno)
malatemperaturnaovisnost
dobratoplinskapostojanost
dobretehnolokesposobnosti
Ponekadsezahtijeva:pravokutnost,linearnost,anizotropija,tezaizmjeninestrujejoivelikizbogvrtlonih
struja.Podtehnolokimsposobnostimasmatrasemogunostizradelimova,tehnologijapraha,mogunost
lijevanja,tancanja,rezanja,dobroizoliranje.
Zahtjevinamaterijalsu:
irokapetlja,velikiHc(obavezno)
velikienergetskiprodukt(obavezno)
velikifaktorizboenosti(obavezno)
velikiBz,Br(poeljno)
malatemperaturnaovisnost
velikatoplinskapostojanost
dobretehnolokesposobnosti(obinosutvrdi,lijevanje,prah)
anizotropija(ponekad)
Kodtrajnihmagneta(tvrdimagnetskimaterijali)koristisedrugikvadrantpetljehistereze.Onpredstavlja
akumuliranuenergijuumagnetskommaterijalu.Stimuvezivaanjefaktorizboenosti(fi)definirankao:
fi =
(B H )m
Br H c
gdjeje:
(BH)mmaksimalnienergetskiprodukt
eljajeradnutokuuvijeksmjestitinamjestomaksimalnogenergetskogprodukta.
161
8. Magnetski materijali
Slika8.24.Energetskiprodukt
masivne(kompaktne,pune)
lamelirane
prakaste
Masivnejezgreseizraujuizmetalailimetalnihsmjesa(legure,sinteriziranimaterijali).Izraujuseupotrebne
oblikelijevanjem,kovanjem,sinteriranjem.Primjenamasivnihjezgrijekaomekemagnetskejezgreza
istosmjernomagnetiziranje,tekaotvrdemagnetskejezgre(permanentnimagneti).
Lameliranejezgreseizraujuizlimovaitrakadebljineod0,02do1mm.Mogubitipaketiraneilimotane.
Primjenalemeliranihjezgrijekaomekomagnetskejezgrezaizmjeninapoljafrekvencijeodindustrijskih50Hz
do100kHz.Limoviilitrakemorajubitiizolirane:papir,lak,oksidi,fosfatiidrugianorganskikemijskispojevi.
Prakastejezgresuprividnomasivnejezgre.Izraenesuizsmjeseodmetalnogprahaiveziva(nemagnetski
materijal).Primjenaprakastihjezgrijekaomekomagnetskejezgrezavisokofrekvencijskutehniku,tekao
permanentnimagnetskimaterijali.
istiferomagnetskimaterijali(Fe,Ni,CoiGd)serijetkoupotrebljavaju,jernedajuoptimalnerezultate.Smjese
metala(legureisinterirani),upotrebljavajusenajvieidajuoptimalnerezultate.Pritomesekoriste:
meusobnesmjeseferomagnetskihelemenata
smjeseferomagnetskihiostalih
smjeseostalihkojedajuferomagnetskeefekte
Feritnimaterijali,oksidiidrugikemijskispojevinizaferomagnetskihineferomagnetskihelemenata(suvremena
rjeenja).
Zamekemagnetskejezgreupotrebljavajuse:
tehnikiistoeljezoimekielici
grupaferosilicijskihlegura
162
grupaferonikalnihlegura
metalniiferitnimaterijalizaprakastejezgre
Zatvrdemagnetskejezgreupotrebljavajuse:
ugljiniilegiranielici
disperzionokaljenelegureeljeza
duktilnelegure
specijalnelegure(rijetkezemlje)
oksidnikeramikimaterijali
Predstavnici:eljezoinekenjegovelegure(Fe-Si,Fe-Si-Al,Fe-Ni...),mekiferiti(Ni-Zn,Mn-Zn...)itd.
Nikal(malaindukcijazasienja0.6T,malaelektrinaotpornost0,1mm2/m)ikobaltseneupotrebljavaju
uistomstanju,negokaojednaodkomponentiulegurama.
Primjena:uizradimagnetskihjezgratransformatoraielektrinihstrojeva,prigunicairelejaitd.
ARMCOeljezo(dobivaseelektrinimtaljenjem)
ELEKTROLITSKOeljezo(dobivaseelektrolizom)
KARBONILNOeljezo(uoblikusitnihkuglicapromjera10m,kojisedaljemoesinterirati)
Svojstva:Bz=2,16T,Hc100A/m,m6000,p300
Upotreba:samokodistosmjernogmagnetiziranja(zbogmaleelektrineotpornosti0,1mm2/m),releji,
polninastavci,malielektrinistrojevi(zbogvieindukcije).
Tehnikiistoeljezojenepraktinozamasovnutehnolokuprimjenu.
Mekielici(0,05do0,1%C).Lijevanjemidrugimtehnolokimpostupcimaizraujuseuoblikupunihjezgri.
Legureeljezaisilicija(Fe-Si)sujeftineidobrihsvojstava,pazbogtogapredstavljajumaterijalekojisenajvie
primjenjujuuizradilimova,zatransformatoreielektrinestrojeve(naroitoupodrujuindustrijskihfrekvencija
50odnosno60Hz).
Utjecajsilicija(Si)naeljezojeviestrukito:
poveavaelektrinuotpornost(5%Sipoveas0,1na0,65mm2/m)
poveavapoetnupermeabilnost(pomaeizluivanjeugljikauoblikugrafita)
163
8. Magnetski materijali
smanjujekoercitivnusiluHc
smanjujeindukcijuzasienjaBm(s2,16Tna1,9T)
Dodavanjemsilicijasmanjujusegubitcimagnetiziranja:
gubitciuslijedvrtlonihstruja(zbogpoveanog)
gubitcihistereze(zbogmanjeHciveeg )
Gubitciuslijedvrtlonihstrujadodatnosesmanjujuupotrebomtankihlimovakojisumeusobnoizolirani
(lamelirane jezgre).Smanjenisugubitcimagnetiziranja,alijesmanjenaiindukcijazasienja.Moraseuzetivei
presjek,toznaiviebakrazaistibrojzavoja,veedimenzijeiveumasu.
Dodavanjemsilicijamaterijalpostajetvri,krui,teeseobrauje(reeilitanca).Tojeiuzrokogranienja
gornjegranicedodatkaSi.Upraksipostojetoplovaljanilimovi(do4,5%Si)ihladnovaljanilimovi(do3,2%Si).
Toplovaljanisuvaljaninapovienojtemperaturiuzdozvoljenveipostotaksilicijajermaterijalzagrijavanjem
postajedovoljnomekzaobraduvaljanjem.
Toplovaljanilimovisuizotropni(neorijentirani),tj.imajuistamagnetskasvojstvabezobziranasmjervaljanja.U
praksiseizraujuuglavnometirivrstetoplovaljanihmagnetskihlimovapremastupnjulegiranjaito:
normalnilimovido0,7%Si
slabolegiranilimovispriblino1%Si
srednjelegiranilimovis1,7do2,7%Si
visokolegiranilimovis3,4do4,5%Si
Standardimasuovilimovipodijeljeninapodgrupepremagubicimakod10ili15kg(npr.P10=0,80,9W/kgkod
50Hz).
Hladnovaljanilimovimogubitiizotropniianizotropni(orijentirani).
Anizotropnilimimarazliitasvojstvauodnosunasmjervaljanja.
Hladnimvaljanjemmoesepostiiusmjerenostbridovakubnihreetkiusmjeruvaljanja.Takavlimbite
magnetskinajmekiutomsmjeru,amagnetskinajtvripodkutomod450stupnjevanasmjervaljanja.Nakon
hladnogvaljanjalimovaujednomsmjerupotrebnajespecijalnatoplinskaobrada(kod12000Cuatmosferi
vodika)imesepostieporastkristalaipraktikipotpunorazugljiavanjelegure.Natajsenaindobivaju
limovi,kojiuz2,8do3,2%Siidebljinu0,35mmimajupoetnupermeabilnost400do800,maksimalnu
permeabilnost40000do60000igubitkeP10=0,5W/kg.Krivuljamagnetiziranjajeznatnostrmija.Petlja
histerezeimaoblikkojijeslianpravokutniku.Timeseomoguujeboljeiskoritenjematerijalaiodabiranje
viihradnihindukcija(npr.kodtransformatoraza15do25%vienegokodtoplovaljanihlimova).
Hladnovaljanilimoviimajuineketehnolokeprednosti,predtoplovaljanim,kaotosuglatkapovrinakojuje
lakeizoliratiitotanjimmaterijalom.Todoprinosiboljempopunjenju(boljifaktorispune),tj.manjim
dimenzijamazaistusnagu.
Zatransformatoresepraktikiiskljuivokoristehladnovaljaniorijentiranilimovi,azarotacijskestrojevebilo
hladnobilotoplovaljani,alineorijentiranilimovi(osimzapolove).Kodtransformatoralimoviseslauujezgru
vodeiraunadasesmjervaljanjapodudarasasmjerommagnetskogtoka.
164
Slika8.25.Presjekjezgreizraeneiztoploihladnovaljanihlimova[1]
FeSilegureseizraujuudvaosnovnaoblika:
limovistandardnogformata(10002000mmi7501500mm)
trakestandardnihirina
Zatransformatoreimalerotacijskestrojeveseupotrebljavajutrake,azasrednjeiveestrojevelimovi.
Oblikovanjelimovasemoevriti:
tancanjem
rezanjem
PreradajetolakatojesadrajSimanji.RezatisemogulimovisasadrajemSido4,5%,atancatisamoonis
manjimsadrajemSi.
Debljinelimovasu:0,3;0,35;0,5;0,65i1mm.Debljilimpojednostavljujetehnologiju,alisuvrtlonestrujea
timeigubicivei.DebljinalimovaisadrajSisebirajuoptimiranjem(kompromis).
Podrugomkriterijutancanjemoebiti:
konturno:jednimudarcempreeseizradisamookruglailisegmentnakontura,atekseposlijeizrezuju
utori
kompletno:ujednomudarcuseizvedeikonturaiutori,alizatosupotrebnepreesamnogoveim
pritiskom
parcijalnirez:posebnimilikombiniranimalatomsevriusvakomudarcupreejednaoperacija(svesevri
ujednojprei)
sljednirez:zanjegajepotrebankombiniranialatsa3gnijezda.Kroztajalatprolazitrakapotrebneirine.
Svakognijezdovrijednuoperaciju,alimsenakonsvakogudarcapomjerazajednomjesto.Takose
odjednommoeizraivatiistatorirotor.
tipnirez:zavelikestrojeve(hakanje).Okruglekontureizrezanekonturnimrezomiduualatukomese
okreu,apritomseutoriizrezujujedanpojedan.
165
8. Magnetski materijali
Najeesekoristetrakezbogmanjeotpadajerduljinenisuogranienekaokodstandardnihlimova.Preradase
vri:
obinimstrojnimkarama(zamaleserije)
strojnimkaramazauzduno,aposebnozapoprenorezanje
kombiniranimkarama,kojeodjednomvreuzdunoipoprenorezanje
Irezanjeitancanjeizazivajudeformacijukristalnereetketopoveavagubitke.Utjecajjedalekoveikod
orijentiranihlimova,aveijeitimetojeduljinarezapokilogramulimavea(tojeoblikkompliciraniji).Pri
tancanjusugubiciveinegoprirezanju.
Dodatnigubicisuizraenijikodtransformatoragdjesekoristeorijentirani,uskilimovi.Upravozbogotklanjanja
tihdeformacijamorasevritinaknadnoarenje(7008000C)uneutralnojatmosferiduika(danedoedo
oksidacije)ilisearenjemoraizvestijakobrzo(izistograzloga).
Izoliranjeseneobavljasamokodjakomalih,energetskinevanihstrojeva.
Izolacijalimovajerazliitoizvedena.Starijeizolacijesubilenabazisvilastogpapiradebljinedo30m.Izoliranje
lakovimadebljinedo10mjeveomadobrekvalitete.
Izolacijskemetodesuikemijskipostupcistvaranjaizolacijeuoblikuraznihoksidailifosfatadebljine26m.
Izolacijskasvojstvasuimsiromanijanegokodlakova,alisuznatnotanjiitoplinskipostojaniji.
Ponekadseizolacijaizvodipomoukemijskogslojailaka.Utomsluajuarenjelimova(7008000C)je
potrebnoobavitiprijelakiranja,jerlakiranilimovinepodnosetermikeobrade.
lim
gubici 1 T
(W/kg)
gubici 1,5 T
(W/kg)
Hc
(A/m)
Bm
(T)
toplovaljani
0.8 0.9
80
1.9
400 600
15000 20000
hladnovaljani
0.5
50
1.9
1500
40000 60000
Tablica8.3.UsporedbahladnoitoplovaljanihFeSilimova
Uovuskupinumagnetskihmaterijalaspadajuilegure:
Fe/Si/Al
Fe/Al
Fe/Co(valjanjedonekolikomtekuzdodatakvanadija)
stroj za
uzduno
rezanje
rezane
uske
trake
stroj za popreno
rezanje
II
stroj za popreno
rezanje
III
stroj za popreno
rezanje
IV
stroj za popreno
rezanje
stroj za motanje
pe za
arenje
ureaj za
lakiranje
slaganje
jezgre
slaganje
jezgre
slaganje
jezgre
pe za
arenje
slaganje
jezgre
ureaj za
lakiranje
pe za
arenje
VI
prea za tancanje
VII
prea za tancanje
bruenje
VIII
prea za tancanje
bruenje
IX
prea za tancanje
bruenje
pe za arenje
paketiranje
lakiranje
paketiranje
lakiranje
paketiranje
paketiranje
Slika8.26.Shematskiprikazizradetransformatorskihlimova
166
preradaorijentiranihlimovazatransformatoreusluajudajeulaznimaterijalneizoliraniliizoliran
fosfatnimizolacijamakadajeuzfosfatnuizolacijupotrebnododatnolakiranjeiarenje
II. nemaarenjanilakiranjaupotrebljavasekodizradetransformatorskihjezgriodlakiranihilifosfatiranih
limova
III. izradatransformatorskihjezgrigdjejeulaznimaterijalfosfatirankadgajepotrebnoariti,alinetrebaga
dodatnoizolirati
IV. izradatransformatorskihjezgriodorijentiranihlimovakadaulaznimaterijalnijeniimizoliranilijeizoliran
fosfatnomizolacijomililakomkadanijepotrebnoarenjealijepotrebnododatnolakiranje
V. izradatransformatorskihjezgriodorijentiranihlimovamotanjem,kadajepotrebnoaritiulaznimaterija,
kojimoebitisamofosfatiranilioksidiran.Naknadnoizoliranjejenemogue
VI. ulaznimaterijaljetoploilihladnovaljanineorijentiranilimneizoliraniliizoliranfosfatnomizolacijomkad
netrebadodatnoizolirati.Bruenjesekatkadvridabiseodstranilosrh(deformacijanamjestureza)koji
bimogaonapravitikratkispojizmeulimova.Primjenjujesepriizradirotoraistatorapaketamalih
rotacionihstrojeva.
VII. hladnoilitoplovaljaniizoliranilimoviilineizoliraniakosetrebajuaritiipriarenjuistovremenooksidirati
(ubacujemovodenuparu)
VIII. toplovaljanineizoliranilimovizastrojevevelikihpromjerakadjepotrebnododatnolakiranje
IX. toplovaljanineizoliraniiliizoliranilimovikadnijepotrebnanikakvaizolacijanitiarenje
Poetnapermeabilnostiznosi10000do35000,amaksimalna110000.Koercitivnasilaiznosi0,016A/cm,a
indukcijazasienja1,1T.
Binarnaleguraeljezaialuminija(alfenol)84%Fei16%Al.Permeabilnostdo50000ikoercitivnasilado0,02
A/cm.Zaizradutankihlimovatoplimvaljanjem(do0,1mm).Otpornanahabanje(tonskeglavekodmagnetskih
audioureaja).Indukcijazasienjasamo0,78T.Leguraalfer(13%Al)sindukcijomzasienja1,4T.
Legures36%Niodlikujusedobrimmagnetskimsvojstvimaivisokomelektrinomotpornou(rometal).
Legures50%Niodlikujuserelativnovisokomindukcijomzasienja,teniomelektrinomotpornou
(radiometal,permaloj B).Zapoveanjeotpornostidodajuseovimleguramaminimalnekoliinebakra.Hladnim
valjanjeminaknadnomtermikomobradbomdobijajuselimoviitrakesusmjerenomkristalnomstrukturom
(kaodaseradiomonokristalu).Legures78,5%Niimajunajmanjuindukcijuzasienjainajmanjuelektrinu
otpornost.Meutim,ovelegureimajunajviupoetnuimaksimalnupermeabilnost
167
8. Magnetski materijali
Slika8.27.Ovisnostmagnetskeindukcijeopostotkuniklakodferonikalnihlegura[1]
PoetnaimaksimalnapermeabilnostFe-Nilegurarasteskoliinomniklaupodrujuod30do80%Ni.Zavee
koliineniklapermeabilnostnagloopada.
sastav
(% Ni)
36
50
78,5
supermaloj
(mm2/m)
0,8
0,45
0,16
0,5
Hc
(A/m)
30
20
4
0,3
Bm
(T)
1,2
1,6
1
0,8
2000
3000
10000
100000
10000
35000
100000
1000000
Tablica8.4.PregledsvojstavaFeNilegura
UvjetzapostizanjevisokihpermeabilnostikodFe-Nilegura,naroitoonihspreko50%Nijespecijalna
toplinskaobrada.Nakonarenjanatemperaturiod90010000Cpotrebnojenaglohlaenjeuzrakuilivodiod
temperature6000Cdosobnetemperature.Leguresmanjeod50%Nipraktikisuneovisneodbrzinihlaenja.
Obrzinihlaenjaovisikoercitivnasila,usluajubrzoghlaenjapoprimamalevrijednosti.Ovisnostmagnetskih
svojstavaobrzinihlaenjakodFe-Nilegura,priemusenajboljasvojstvapostiunaglimhlaenjem
karakteriziranaroitolegures78,5%Niinazivasepermaloj-efekt.Pregrijavanjeuraduilinaglepromjene
temperatureunitavajustrukturuovihleguraikvarenjihovamagnetskasvojstva.Feronikalneleguresu
osjetljivijenapovienetemperaturenegoferosilicijskelegure.
Slika8.28.Ovisnostpermeabilnostiopostotkuniklaibrzinihlaenja[1]
168
ZapoveanjeelektrineotpornostileguraFe-Nis78,5%Ni,kaoizasmanjenjeutjecajabrzinehlaenjana
magnetskasvojstva,tepoveanjepermeabilnosti,dodajeseitreakomponenta(obino;Cr,Mo,Cu,Mn).
Poveanjeotpornostilegures78,5%Niuovisnostiokoliinimolibdenaprikazanajenaslici.
Slika8.29.Ovisnostelektrineotpornostiopostotcimaniklaimolibdena[1]
Jednaodovihlegurajepermaloj C (78,5%Ni,3,8%Cr,ostatakFe)selektrinomotpornosti0,6mm2/mi
poetnompermeabilnosti12000.LeguraMu-metal(76%Ni,5%Cu,2%CriostatakFe)imaelektrinu
otpornost0,45mm2/mipoetnupermeabilnost20000.Permeabilnostrastepoveanjembakranaraun
nikla,alisesmanjujeindukcijezasienja.
Specijalnimtoplinskimpostupkomnatemperaturiod13000Cinaknadnimnaputanjemkrozduljevrijemena
niimtemperaturamapostignutjeuzsastav79%Ni,5%Mo,15%Fe,ostatakMn,Sidosadanajmeki
materijalnabaziFe-Ni(supermaloj,super-permaloj).
LegurenabaziFe-Niimajuodlinatehnolokasvojstva,teseiznjihdajuvaljativrlotankilimoviitrakedebljine
od0,025dodo0,35mm.Zbogmalihdebljina,feronikalnelegureimajuirefrekvencijskopodrujeupotrebe,
svedo100kHz.Priviimfrekvencijamaiunjimasuprevelikigubicipasezaviefrekvencijeupotrebljavaju
prakastejezgre.
Jezgreizovihlegurasuestomotaneizvedbe.Nakonnamatanjatoplinskiseobraujuitoumagnetskompolju
kakobisedodatnopoboljalamagnetskasvojstva.
Legures78,5%Niupotrebljavajusezaprenosnetransformatore,strujnetransformatore,releje.Legures50%
Niupotrebljavajusezatonfrekvencijsketransformatore,magnetskeregulatore,zatitnereleje,magnetska
pojaalaitd.Materijalis36%Nikoristesezarazliitetransformatoreniihiviihfrekvencija.Fe-Nilegurese
takoerupotrebljavajuzaizraduvisokofrekvencijskihmekomagnetskihprakastihjezgri.
Feronikalneleguresutakoerosjetljiveinamehanikanaprezanja.Skupesu.
Usporeujuiferosilicijskeiferonikalneleguredobijuseodnosiusljedeojtablici,priemu(+)zaznaibolje,a
()loijesvojstvo.
legura
Fe/Si
Fe/Ni
(mm2/m)
manji
vei
+
Hc
(A/m)
vea
manja
+
Bm
(T)
via
+
nia
gubici
obradivost
cijena
manji
vei
+
manji
vei
+
vei
manji
+
loija
bolja
+
nia
+
via
Tablica8.5.Svojstvaferosilicijskihiferonikalnihlegura
Kodvelikihobjekata,kaotosuenergetskitransformatoriistrojevi,akojiradenaniskimfrekvencijama,
prvenstvenosuvanimagnetskaindukcija(zbogkoliinematerijala)icijena.Zatopodrujeprimjeneprednost
169
8. Magnetski materijali
imajuferosilicijskelegure,akodviihfrekvencijanajveiproblemsugubicizbogvrtlonihstrujaituprednost
imajuferonikalnelegure.
Sivilijevsadriod3,2do3,5%ugljika,zatimSi,P,MniS.Koristisezaizradulijevanihdijelovaelektrinih
strojeva,leajnihtitova,kuita,armatura,itd.Dijeloviizsivoglijevanemorajusetermikiobraivati.
Magnetskasvojstvasumurelativnodobra.Zadijelovekaotosuosovine,poloviipokretnidijelovielektrinih
strojevaveihbrzina,kojisuizvrgnutivibracijamaiudarcima,neophodnajeupotrebaelika.Zalijevanjese
koristiobinougljinieliks0,08do0,2%C.Izraenidijelovisearenetemperaturiod850do9000C.
Usluajuvelikihmehanikihnaprezanjaupotrebljavajusekovanielicis0,15%C.KoristeseilegiranielicisNi,
V,CriMo.
Zapolnenastavkevelikihelektromagnetakoristeselegureeljezas50do70%Co,imesepovisujeindukcija
zasienjado2,4T(permendur).
Ugrupunemagnetskihkonstrukcijskihleguranabazieljezapripadajunemagnetskolijevanoeljezoi
nemagnetskielici.Koristesenamjestimagdjebiferomagnetinostnekogkonstrukcijskogdijelaimalatetne
posljedicenanjegovoispravnofunkcioniranje(permeabilnostiznosioko1,elektrinaotpornost1,4mm2/m)
Nemagnetskolijevanoeljezodobroseobraujeskidanjemstrugotine.Paramagnetinostostajedo4000C.
Upotrebljavasezaizradupoklopaca,kuitaiarmatureuljnihsklopkiitransformatora,kuitatransformatora
zazavarivanjeitd.
Nemagnetskielicisedobivajulegiranjemeljezaniklomikromomilimanganom.Primjerjelegurasastava0,25
0,35%C,2225%Ni,23%Cr,ostatakeljezo.Permeabilnostiznosi1,05do1,20.
metalneprakastejezgre
feritnejezgre
Komercijalninazivi;ferokart,ferolit,sirufer.
Metalneprakastejezgresunainjeneodmjeavinemetalnogferomagnetskogprahaivezivakao
nemagnetskogmaterijala.Feromagnetskimaterijalsesameljeusitanprah,kuglicedimenzije110m.Vezivo
jetermostabilnasmola,kojajeposvojimelektrikimsvojstvimaizolacijskimaterijal.Metalniprahsemijeas
vezivom,teseodsmjesestvarajueljenioblici.Nakontogasepreaipeedasmolapolimerizira.
Kaometalniprahseupotrebljavamljevenoelektrolitskoeljezo,karbonilnoeljezo,alsifer,permaloj,itd.Kao
izolacijskosredstvoivezivokoristise;vodenostaklo,elak,fenolnesmole,polistirol,itd.
Kodmetalnihprakastihjezgrisevrtlonestrujezatvarajukrozvrlomalepovrine,takoerjepoveanai
elektrinaotpornostmaterijala.Znatnojesmanjenapermeabilnostiindukcijazasienja.Zboglinearizacije
krivuljemagnetiziranja,permeabilnostjegotovokonstantna.
170
Kodmetalnihprakastihjezgrisegovorioefektivnojpermeabilnostikojaovisioizabranomferomagnetskom
materijaluioodnosukoliinevezivaimetala.Pojednostavljenaformulazaefektivnupermeabilnostje:
e =
1
1
gdjeje:
postotakveziva
permeabilnostferomagnetskogmaterijala
Uzminimalnukoliinuvezivaod2%(aupraksigauvijekmorabitivie),tevrlovelikupermeabilnost,efektivna
permeabilnostbiiznosila150.Upraksijejeefektivnapermeabilnostod1,5do50.
Metalneprakastejezgresupodlonestarenju.
Feritne jezgre
Izraujuseiznemetalnogpraha.NjihovaopaformulajeMO.Fe2O3,tj.smjesaeljeznogoksida(ferita)ioksida
nekogdvovalentnogmetala(CuO,MnO,MgO,CoO,NiOitd.).Uovojgrupimaterijalajeimagnetittj.feroferit
(FeO.nFe2O3).
Jednostrukiilijednostavniferiti(CuO.nFe2O3,MnO.nFe2O3)imajupermeabilnostoko250,aBmoko0,7T.
Viestrukiilisloeniferitinpr.feritmanganaicinka(25Mn0.25Zn0.50Fe2O3)iliferitniklaicinka(15NiO35
ZnO50Fe2O3)imajupermeabilnostoko6000,aBmoko0,4T.
Potoseradionemetalima,imajuvelikespecifineotpore,1012do1016veeodmetnihlegura,pasuimigubici
vrtlonihstrujadalekomanji.Iztograzlogaseupotrebljavajuprinajviimfrekvencijama.
Izraujusetakodaseraznioksidisamelju,smijeajuisinteriraju.Nakontogaseponovomeljuioblikuju,
eventualnouzdodatakorganskogveziva,uztermikuobradu.
Svojstva,osimosastavnimmaterijalima,uvelikojmjerioviseiotehnolokomprocesuproizvodnje(pritisci,
temperature).Prednostovihjezgrapredmetalnimprakastimjezgramajeu:
veojpermeabilnosti
veemotporu
boljojkompaktnosti
Vidljivojedaimsuviefrekvencije,veijeproblemvrtlonihstrujaisveveuvanostpriizborumaterijalaima
elektrinaotpornost.Tomsvojstvupodreujusesvaostalasvojstva.
Usporedne karakteristike
Br (T)
Hc (A/m)
(m)
7
T (0C)
6
Primjena
Fe-Silegure
30002000
0,81,2
3120
10 10
Transformatorskiidinamolimovi
Fe-Ni
legure
15000150000
0,41
0,230
107106
Ni-Znferiti
1010000
0,10,4
161600
1106
Mn-Znferiti
10000100000
0,4
460
10110
Magnetskeinduktivneglave,
impulsnitransformatori,
magnetskapojaala
100600 irokopojasnitransformatori,
transformatorisnage,prigunice
visokogQ-faktora(105109Hz)
100200 irokopojasnitransformatori,
transformatorisnage,prigunice
visokogQ-faktora(103106Hz),
memorije
Tablica8.6.Usporednekarakteristikevanijihtipovamagnetskihmaterijala,sprimjenom
171
8. Magnetski materijali
Slika8.30.Simboliuelektrinimkrugovima:a)zavojnicabezjezgre;b)zavojnicasferitnomjezgrom;c)NF
prigunice(sjezgromodeljeznihlimova);d)VFtransformator;e)NF(mreni)transformator;
f)relej
ZAVOJNICEsukomponenteuelektronikimsklopovima,ijaotpornost,tj.reaktancija(XL),ovisinesamood
induktivitetazavojnice(L),veiodfrekvencije(f)naponakojijedovedennakrajevezavojnice:XL=2fL.
Koristeseelektrinimsklopovimaukojimajepotrebnodaseodvierazliitihfrekvencijanekeizdvoje,aneke
potisnu:uraznimoscilatorima,filtrima,radio-prijemnicima,radio-predajnicimaisl.
Slika8.31.Shematskiprikazzavojnica:a)namotanagustobezkoraka;b)skorakom;c)vieslojna;
d)samonosiva;e)tankoslojnatiskanaif)debeloslojnaip-zavojnica
Slika8.32.FotografijavietipovazavojnicatvrtkeTDK
TRANSFORMATORI koristemagnetskejezgrezbogtojaeinduktivnevezeizmeunamotaprimarai
sekundara.
172
Mreni transformatorisenajeekoristeuelektronikimureajima,npr.ulaznognapona220V,zadobijanje
niegnapona,npr.12V,kojisedaljevodinaispravljaradidobijanjaodgovarajuegistosmjernognapona
potrebnogzaradelektronikogureaja.IzraujusesjezgramaodprofiliranihlimovaFe-Silegura(EIiUIprofili,
debljine0,35i0,5mm).
Visokofrekvencijski transformatorisekoristeuraznimpretvaraima,sferitnimjezgramarazliitihoblika.Na
sljedeojsliciprikazanisurazliititipoviovihtransformatora.
Slika8.33.Prikaz(a)EIiUIprofiliranihlimovamrenihtransformatorai(b)razliitih
oblikaferitnihjezgrivisokofrekvencijskihtransformatoratvrtkeTDK
Slika8.34.FotografijatipovatransformatorasferitnimjezgramatvrtkeMatsushita
RELEJI sukomponentekoje,poddjelovanjemupravljakogsignala,uklapajuiisklapajustrujuuelektronikim
sklopovima,radiregulacijereimarada,daljinskogupravljanja,automatskezatiteisignalizacije.
Zajednikozarelejejeelektro-mehanikavezaizmeunekogkontaktaikontaktnihgrupapoddjelovanjem
magnetskesileelektromagneta.Openitapodjelarelejajenaelektromagnetske releje ireleje s hermetiki
zatvorenim kontaktima.
Slika8.35.Elektromagnetskirelejizaistosmjernustruju:a)skutnimib)paralelnimpomjeranjemkotve
173
8. Magnetski materijali
Slika8.36.FotografijanekolikotipovaelektromagnetskihrelejatvrtkeLynnks
Ovirelejisubrziidugotrajni(izdravajuoko108prekidanjausvomradnomvijeku).Obinosepostavljajuu
plastinokuiteijiseotvorizatapajuepoksismolom,krozkojusuizvuenipozlaenikontakti.
a)
b)
Slika8.37.Prikaza)poprenogpresjekahermetikizatvorenogreleja,szavojnicomoko
staklenecjeviceib)fotografijanekolikotipovarelejatvrtkeMeder
Predstavnici:ugljinieliciALNICOlegure,duktilnimaterijali,tvrdiferiti,smjeseilegurerijetkihzemaljasaCoi
Fe(SmCo5,Sm2Co17,NdxFeyB1-x-y...),itd.
Primjena:uizradipermanentnih(trajnih)magneta,magnetskihmemorija,magnetskemikroelektronikeitd.
174
Promatraseferomagnetskajezgra,torusnogoblikanamotanasaNzavoja.Jezgrajenainjenaodtvrdog,
feromagnetskogmaterijala.NekajevektormagnetiziranjaM=0.
Slika8.38.Feromagnetskajezgra:a)bezzranograsporaib)szranimrasporom
Dakleinakonuklanjanjavanjskogpolja,azboghistereznogefektaferomagnetskajezgrazadravadio
magnetiziranjaipostajepermanentnimagnet.PermanentnommagnetupripadadiokarakteristikeizII
kvadranta.
Kodpermanentnihmagnetaunaeluserazlikujudvasluajasobziromnapostojanjezranograspora:
magnetnemazraniraspor
magnetimazraniraspor
Magnetnemazraniraspor(aprethodnojejezgrabilauzbuena),tadajeujezgrimagnetskaindukcijaB
jednakaremanentnijindukcijiBr,ajakostmagnetskogpoljaHjednakajenuli.
Magnetimazraniraspor(aprethodnojejezgrabilauzbuena),tadajeujezgrimagnetskaindukcijaBmanja
odremanentneindukcijeBr,ajakostmagnetskogpoljaHjerazliitaodnule.
Magnetskitokuzranomrasporujednakjeonomumagnetu:
B S = B0 S 0 = 0 H 0 S 0
Slika8.39.a)magnetskajezgraszranimrasporom,b)BH produktuIIkvadrantu
MeusobniodnosjakostimagnetskogpoljaunutarmagnetaiuzranomrasporuodreenjeII.Kirchhoffovim
zakonomzamagnetskikrug:
175
8. Magnetski materijali
H l + H 0 l0 = 0
gdjeje:
Hjakostpoljaumagnetu
H0jakostpoljauzranomrasporu
l srednjaduljinasilniceumagnetu
l0srednjaduljinasilniceuzraku
Dijeljenjemprethodnedvijejednadbedobijese:
1 Sl
H
= 0 = tg
B
0 S 0l
Slijedi:
1 l
H
= 0
B0
0 l
PredznakminusupuujenazakljuakdasujakostmagnetskogpoljaHiindukcijeBumagnetumeusobno
suprotnousmjereni.Kutprikazanjenasljedeojslici.
Slika8.40.UzdefinicijumaksimalnogBHproduktauIIkvadrantu
Naosnovuiznesenogslijedi:
omjerjakostimagnetskogpoljaHiindukcijeBumagnetuovisisamoodimenzijamamagnetaizranog
raspora
indukcijauzranomrasporuB0tojemanjatojeveaduljinazranograsporal0uodnosupremaduljini
magnetal
Prethodnejednadbeomoguujudaseodrede,zazadanedimenzijepermanentnogmagneta,indukcijaBi
jakostmagnetskogpoljaHumagnetu.PoznavajuiindukcijuBumagnetu,moeseizraunatiindukcijau
zranomrasporu:
B0 =
S
B
S0
IndukcijauzranomrasporuB0moeseizrazitiinadruginain:
B02 =
lS
0 B H
l0 S 0
176
UmnoaklSjestobujammagnetaV,aumnoakl0S0obujamzranograsporaV0.Suvedenimprikratama
posljednajednadbapostaje:
B0 =
V
0 B H
V0
IndukcijauzranomrasporuB0proporcionalnajeobujmumagnetaiumnokuB|H|,aobrnutoproporcionalna
obujmuzranograspora.Zbogtogajepoeljnodasezaradnutokuodaberetokanakrivuljidemagnetiziranja
snajveimumnokomB|H|.
UmnoakB|H|nazivaseenergetski produkt.PrethodnojeprikazanakrivuljaumnokaB|H|ijijemaksimum
priblinoupresjecitukrivuljedemagnetiziranjasdijagonalompravokutnikaijesustraniceBriHc.
Zakvalitetpermanentnogmagnetamjerodavanjeifaktorizboenosti:
fi =
( B H ) max
Br H c
Zagrijavanjeminaglimhlaenjemtalineelikanasobnutemperaturudobivasemartenzitet,feritvelike
mehaniketvrdoesrelativnovelikomkoercitivnomsilom.Ovajmaterijaljepodloanstarenju,tj.koercitivna
silaslabisavremenom.
Magnetskasvojstvaoviseosadrajuugljikaipostignutojstrukturi.Spoveanjemsadrajaugljikaraste
koercitivnasila,aliopadaremanentnaindukcija.
Slika8.41.Ovisnostkoercitivnesileopostotkuugljika
BoljirezultatisepostiuelicimalegiranimasaCr,WiCo.
Kromovelik(6%Cr,1%C,ostatakFe).Kaliseuulju.
Volframovelik(6%W,0,35%Cr).Veakoercitivnasilaienergetskiprodukt.Kaliseuvodi.
Kromoviivolframovielicidodavanjemkobalta(izmeu3i35%Co)doseukoercitivnesileod200A/cm,u
odnosuna50A/cm,60A/cmkodugljinih,tekromovihivolframovihelika.
177
8. Magnetski materijali
Prijekaljenjasedobroobrauju.Kaljenjempoprimajukonanasvojstva.Zbogipakmale Hcmorajubitidugaki,
azbogmalogenergetskogproduktasuzaodreenuakumuliranuenergijuveliki.
Znatnoveienergetskiproduktimajutvrdielicisasadrajemmanjeod0,03%C.
Imajufinustrukturuiodlinamagnetskasvojstva.Koercitivnasilaidedo560A/cm.
Zbogdodatkaaluminijasulakeiotpornenakoroziju.Tvrdesuikrhke,obraujuselijevanjem,bruenjemili
preanjemnjihovogprahaiorganskogveziva,azatimpeenjem.Utomsluajugubenetonasvojim
svojstvima.Kompliciranijiobliciseproizvodesinteriranjem.
Oveleguresurelativnoskupe.Primjenjujuseuizradistalnihmagnetakojisekoristeumjernojtehnici.
Znatnopoboljanjemagnetskihsvojstavaovihlegurapostiesedjelovanjemjakihmagnetskihpoljanamaterijal
utokuhlaenja.Hlaenjematerijalaideodtemperature12000Codreenombrzinom,umagnetskompolju
jakostipriblino2500A/cm.Usmjerudjelovanjapoljapostieseusmjeravanjestrukturematerijalatj.
anizotropija.Koercitivnasilasenemijenja,alisepovearemanencijaienergetskiprodukt.
Naslicisukrivuljedemagnetiziranjaienergetskogproduktazaanizotropnulegurunabazialuminija,niklai
kobaltausmjeruiokomitonasmjerorijentacijepolja.
Slika8.42.Krivuljedemagnetiziranjaienergetskogproduktazaanizotropnuleguru
nabazialuminija,niklaikobalta[1]
178
Prednostimjevelikiotporimalateina,anedostataktoplinskaosjetljivost.Remanencijajedo0,4T,a
koercitivnasilaoko480A/cm.Specijalnimsastavomitermikomobradomdobijajuseiveekoercitivnesile
(megnetofonskevrpceuoblikuprahanavrpcuizplastinemase).
Primjenjujuseuizradimikrofona,statoraautomobilskihstarter-motoraitd.Zbogveetrajnostiupisanih
podataka,koristeseizamagnetskememorije(Ba-iCo-feriti).
Ba-feritisujeftinijiodSr-ferita.
PomagnetskimsvojstvimasuboljiodAlNiColeguraitvrdihferita.Krtijisuiosjetljivijinaudarce.Oitarezerva
krijeseumalomfaktoruizboenosti,kojisenastojipoveati.NajeispojevisuSmCo5iSm2Co17,kojisuvrlo
skupijersadrerijedakelementsamarij(Sm).
PostojeimagnetskelegureNdxFeyB1-x-y,gdjejeSmzamijenjenjeftinijimneodimijem (Nd).PrednostNd-Fe-B
legurajetotosuznatnomanjeosjetljivenaudarceodSm-Cospojeva,anedostatakimjeznatnoniaTkr.
Zajednikinedostatakimjeneotpornostnakoroziju,zbogegasepremazujuzatitnombojom.Oekujeseira
primjena,posebnoznatnojeftinijihNd-Fe-Blegura,zaizraduminijaturnihisnanihmagnetauelektronici,
mjernojtehnici,HI-FIureajima,automatici,avioisvemirskojindustrijiitd.
Usporedne karakteristike
Tkr (0C)
0,4
Hmag
(kA/m)
64
750900
0,4
300
0,4
5000
0,20,4 78
0,2
400
0,10,4
330
450
300
0,30,4
2530
450
SmCo5
900
1,1
240
725
Sm2Co17
500
1,4
390
920
Br (T)
ugljinielici
Hc
(kA/m)
420
AlNiColegure
duktilni
Vrsta
fi
(BH)m
(kWs/m3)
18
50100
0,51,4
1060
4060
0,30,5 37
Corijetkezemlje
700
0,9
oksidni
150
Ba-feriti
80250
Sr-feriti
160
Primjena
Stalnimagneti(mjernatehnika)
Stalnimagneti(auto-industrija,
mikrofoni)
Stalnimagneti(auto-industrija,
mikrofoni)
Minijaturnimagneti
(elektronika,mjernatehnika)
Minijaturnimagneti
(elektronika,mjernatehnika)
Tablica8.7.Usporednekarakteristikevanijihtipovatvrdihmagnetskihmaterijala,sprimjenom
179
8. Magnetski materijali
Slika8.43.Ovisnostmagnetskeindukcijeotemperaturikodtvrdihmagnetskihmaterija
Slika8.44.Krivuljedemagnetiziranjazanekolikotvrdihmagnetskihmaterijala:(1)NdxFeyB1-x-y,(2)Sm2Co17,
(3)SmCo5,(4)PtxCo1-x,(5)tvrdogferita,(6)AlNiCosvelikimHc,(7)AlNiCosmalimHc
Permanentnimagnetiimajuirokuprimjenu;ukuanskimaparatima,mjernojtehnici,medicini,rotacijskim
strojevimaitd.
Magnetske memorije: Glavnaprimjenamagnetskihmaterijalauelektroniciiraunarskojtehnicijezaizradu
magnetskihmemorija.Nekadasesmatralodasuzamagnetskememorijepogodnijimekimagnetskimaterijali,s
uskomhistereznompetljom(Fe2O3,CrO2,Mn-ZnferitiiMg-feriti),zbogmanjeenergijepotrebneza
premagnetiziranjememorijskogsadraja.Meutim,danassekoristeuglavnomtvrdimagnetskimaterijali(Baferiti,Co-feriti,Fe-Colegure,Co-NilegureiMMDmaterijali),ijiveienergetskiproduktdajejaesignaleu
elektromagnetskojglaviiboljiodnossignal/um,kaoiveugustouzapisa.
Magnetskeinduktivneglavezaupisivanje-oitavanjepodataka,sjezgromodmekemagnetskeFe-Nilegure
(permalojisl.),standardnosekoristezaupisivanjeioitavanjeinformacijasmagnetskogdiska.Strujomse
magnetizirjudomeneudiskutijekommemoriranja,dokdomenenadiskuinducirajustrujutijekomoitavanja
podataka,priemusmjerstrujeovisiodlokalnogsmjeramagnetskihdomenaudisku.
Magnetskorezistivneglavezaoitavanjepodataka,napravljenesunabaziFe-Nilegura,priemuimse
elektrinaotpornostmijenja2%pripromjenistanjamagnetizacijetijekomoitavanjamemoriranogpodatka;
aliidaljejepotrebnainduktivnaglavazaupisivanjepodataka.Iakojeovajupisivako-oitavakimehanizam
180
sloeniji,onomoguavaveupreciznostidvadesetostrukoveugustouzapisa(180Mbit/cm2)odklasinih,
toaknadmaujeioptikeimagnetooptike,kaoipoluvodikememorije.Pritomejevanodarasporizmeu
glaveidiskabudetomanji(100nm),kaobisesmanjilepogrekeumemoriranjuioitavanjupodataka.
Magnetski diskovisepravenanoenjemmagnetskogslojananemagnetskiAl-disk:magnetskislojjenapravljen
utapanjemmalihmagnetskihesticaupolimerskumasu,toomoguavabrzurotacijudomenakaoodzivna
promjenusmjeramagnetskogpoljaelektromagnetskeglave.Sdrugestrane,magnetsketrakezaaudioivideokazeteizraujusenaparavanjemesticamagnetskogmaterijalanapolimerskutraku.
Opisanimagnetskimemorijskidiskovisurelativnospori(10ms)zbogmehanikogpristuparotacijediska,a
zahtjevajuiveomaskupupisivako-oitavakimehanizam,toomoguavaekonominostsamovelikih
memorija.
Slika8.45.Shematskiprikazupisivanjaioitavanjapodatakasmagnetskogdiska,koritenjem
magnetskeinduktivneglave,naprincipuelektromagnetskeindukcije
181
182
Literatura:
[1] Bek,V.:Tehnologija elektromaterijala,SveuiliteuZagrebuElektrotehnikifakultet,Zagreb,
1972.
[2] Harrop,P.J.:Dielectrics,Butterworths,London,1972.
[3] Spasojevi,.A.,Popovi,Z.V.:Elektrotehniki i elektronski materijali,Naunaknjiga,Beograd,
1979.
[4] Bogoroditsky,N.P.,Pasynkov,V.V.,Tareev,B.M.:Electrical Engineering Materials,Mir
Publishers-Moscow(engleskoizdanje),1979.
[5] Ponomarev,L.I.:Kvantna kocka,kolskaknjiga,Zagreb,1995.
[6] Frenkelj,J.I.:Uvod u teoriju metala,Modernafizika,kolskaknjiga,Zagreb,1996.
[7] Knapp,V.,Coli,P.:Uvod u elektrina i magnetna svojstva materijala,kolskaknjiga,Zagreb,
1997.
[8] Kasap,S.O.:Principles of Electrical Engineering Materials and devices,McGraw-Hill,Boston,
2000.
[9] Callister,W.D.:Fundamentals of Materials Science and Engineering / An interacitive e-text,John
Wiley&Sons,Inc.,NewYork,2001.
[10]Kapov,M.:Elektrotehniki materijali i tehnologije,SveuiliteuSplituFakultetelektrotehnike,
strojarstvaibrodogradnje-Internaskripta,Split,2005.
[11]Filetin,T.,Kovaiek,F.,Indof,J.:Svojstva i primjena materijala,SveuiliteuZagrebuFakultet
strojarstvaibrodogradnje,Zagreb,2009.
[12]Vujovi,I.:Elektrotehniki materijali i komponente,Neodidacta,Zagreb,2010.
[13]Miloevi,R.:Vakuumski elektrini sklopni aparati,Graphis,Zagreb,2011.
183