You are on page 1of 7

Reljef Hrvatske

geoloka razdoblja
o prekambrij
o paleozoik
orogeneze (staro gromadno gorje)
kaledonska
hercinska
o mezozoik
dijeli se na trijas, juru i kredu
zapoela alpska orogeneza
o kenozoik
tercijar alpska orogeneza (Dinaridi)
kvartar dijeli se na pleistocen i holocen
stara gromadna gorja: Psunj, Papuk, Krndija, Diljgora, Bilogora, umberako gorje,
Moslavaka gora, Medvednica, Kalniko gorje, Ivanica, Zrinska gora,Petrova gora...
mlada ulanana gorja: uz obalu (Dinaridi) Velebit, Dinara, Biokovo, Mosor, Pljeevica
Hrvatska se nalazi na tektonskoj granici izmeu Afrike i Euroazijske litosferne ploe (dvije
kontinentske, pa dolazi do izdizanja - destruktivne - kolizijski tip)
vrste stijena
o sedimentne stijene (95%)
organogene - (CaCO3) nastale u kredi
kr - 80% Hrvatske
dolomit
kemogene
sedra - otapanjem CaCO3 na organizmima
prapor ili les
mehanike
volutinjak
klastiti - nastali u holocenu
o metamorfne ili preobraene (2-4%)
mramor - od vapnenca
kriljevac Medvednica
nataju promjenom ve postojeih stijena pod utjecajem tlaka i temperature najslabije zastupljene
o vulkanske ili eruptivne (1%) - nastaju hlaenjem lave ili magme
intruzivne - ako su nastale hlaenjem magme (najee granit)
efuzivne - nastale hlaenjem lave - bazalt i plovuac
hipsometrijska slika Hrvatske
o do 200m
54%
nizine
o 200m - 500m
28%
pobra, breuljci (do 500m povoljno)
o 500m - 1000m 15%
nie sredogorje
o 1000m - 1500m 3%
sredogorje, gorje

o iznad 1500m

0.11%
visoravni i planine (Dinara, Velebit, Risnjak,
Biokovo,Pljeevica,V.Kapela,Svilaja,Kamenica)

Reljef nizinske Hrvatske


-obuhvaa Panonski i Peripanonski prostor
-prevladavaju nizine
-nepropusne stijene - niz rijenih tokova, movara
reljefni oblici
o poloji (naplavne ili aluvijalne ravni, ritovi) - nastali akumulacijom
fluvijalnog materijala - karakteristini su rijeni tokovi,
movare, meandri (rijeni zavoji)
movare: Kopaki rit (Drava, Dunav), Jelas i Crnac polje (Save), Lonjsko
polje (Sava), Crna Mlaka (Sava), prirodni rezervati (ornitoloki - ribe,
ihtioloki - ptice)
o naplavne terase - najgue naseljene
o lesne zaravni - (prapor ili les) - uz dodatak humusa daje crnicu i time
najplodniji dio Hrvatske
Baranjska zaravan,Erdutska z.,urevaki pijesci(hrv.pustinje)
o pobra, gorice (do 500m) - Vukomerike gorice, Bilogora
o sredogorja i gore (500-100m) Medvednica (1031), Ivanica, umberako gora
(1178)
TIMOR ili horst (vertikalni rasjedni sustav)
Medvednica, Ivanica, Kalnika gora)
Reljef primorske i gorske Hrvatske
-zajednike karakteristike
-KR - (uglavnom mlae stijene)
-smjer pruanja reljefa je isti (SZ-JI)
-geoloki postana - alpska orogeneza
kr
-CaCO3 - vapnenacpropusna, porozna;nedostatak vode na povrini, obilje u podzemlju
-karbonatne stijene graene od vapnenca i dolomita mezozoiske starosti
-oblici:
otvoreni
o zaravni
o kanjoni - Zrmanja, Cetina, Krka
o krape - vrlo mali otvori u kru
o ponikve - polukru. udubljenja u zemlji (vrtnjaa),na dnu crvenica-plodna
o sedrene barijere (sedra - upljikava stijena koja nastaje otapanjem i
sedimentiranjem CaCO3 u koritima krkih tekuica) - na njima
nastaju
slapovi i jezera
o polja u kru - mogue nastanjivati i poljoprivredno iskoritavati
Sinjsko, Liko, Krbavsko, Gacko
o krka uvala - nema vegetacije

zatvoreni
o ponornice - izvori na povrini su vrela iz koji nastaju polja u kru
o jezera: Vransko kod Biograda i na Cresu; Bainska jezera (Ploe)
-fli - gospodarsko znaajna stijena sastavljena od nepropusnih stijena
(sedimentne,metamorfne) Ravni kotari, Vinodol, Istra (vanjski dio), dijelovi Krka
-reljef primorske Hrvatske nastaje preteito FLUVIOKRKIM procesima
-gorska Hrvatska
krka pobra - izmjenjuju se ponikvama
kompozitni tokovi rijeka - ire se ili suavaju ovisno o reljefu (Krka, Cetina,
Zrmanja, Korana...)
flina pobra i udoline u fliu (iznad Vinodola, Istra, malo kod Ravnih kotara)
dinarsko sredogorje - 500m-1500m, dinarski smijer pruanja (Mosor, Kozjak,
Svilaja,
Mase, Promina, Velika i Mala Kapela, Pljeevica, Kamenica,
Dinara, Biokovo...)
planinski reljef: Snjenik, Risnjak, Velebit

Obala i podmorje Jadrana


-obala nastala u holocenu (prije 10.000 god)
-izdizanjem mora - za 96m TRANSGRESIJA
-bore i rasjedi - (antiklinala i sinklinala) - nakon izdizanja mora ostali samo otoci
-erozivna djelovanja valova - ABRAZIJA strmi tip obale (klifovi) Kornati i Dugi o.
-klifovi nastaju tako da se jedan dio sputa a drugi ostaje (rasjedanje)
-akumulacija (taloenje) - nastaje:
-sprud (Zlatni rat na Brau)
-alo (plaa) - ljunana ili pjeana
-delta (Neretva) - nastaje akumulacijom fluvijalnog materijala
-estuarij sa strmim stranama - RIJAS (Limski kanal, Raa, Krka...)
-podmorje - uglavnom plitko
-dijeli se na dva dijela
Sjeverozapadni dio
o prostorno vei, ali plii (prosjena dubina oko 100m)
o max. dubina 272m (Jabuka kotlina)
o SHELF (more do 200m dubine) - izobata (od Pule do Ancone) 50m
o ima karakteristike kopna - brzo se grije i hladi
Jugoistoni dio
o povrinom manji, ali dublji (prosjena dubina oko 500m)
o max. dubina 1233m (Junojadranska kotlina) - J od Dubrovnika
-dijeli ga Palagruki prag - okomit na smijer pruanja Dinarida
-granica izmeu plitkog i dubokog Jadrana
-Jadran je potolina izmeu Dinarida, Alpa i Apenina
-gospodarsko znaenje
-najvie u turistike svrhe (novo: alpinizam, ekoturizam...)

Klima
-klima - prosjeno stanje atmosfere nad nekim prostorom koje se prouava 30 godina
-vrijeme - trenutno stanje atmosfere
-vjetar - horizontalno strujanje zraka iz podruja vieg u podruje nieg zranog pritiska
-imenuju se prema smjeru iz kojeg vjetar pue
-anticiklona - visoki zrani pritisak (1013hPa na vie)
-vedro suho vrijeme sa niskim temperaturama, stabilna zrana masa
-ciklona - podruje niskog tlaka (1013hPa na nie)
-promjenjivo, nestabilno, visoke temperature, kiovito vrijeme
-Hrvatska je u sjevernom umjerenom pojasu
-nema ekstremnih temperatura, 4 godinja doba
-utjeu:
Genovska ciklona i Islandska ciklona - noene zapadnim vjetrovima
Azorska anticiklona i Sibirska anticiklona
-reljefne cjeline:
Atlantski ocean - zapadni vjetrovi (maritimni utjecaj)
Mediteran (Jadran) (maritimni utjecaj)
Alpe (vjetar Fen; Alpe kao izolator)
Panonska zavala - kontinentalnost, zadravanje topline ljeti, brzo se hladi zimi,
velike temperaturne razlike
-manje reljefne cjeline u Hrvatskoj:
Jadran - vea koliina padalina, vea temperatura zimi nego na kopnu
Dinaridi - izolator
Panonska zavala
-male kotline, doline - inverzije u temperaturi
Raspored temperatura zraka
-INSOLACIJA - osunavanje povrine Zemlje
-prosjeno trajanje insolacije
nizinska i gorska Hrv. - do 2000h godinje (Zagreb 1750h)
primorska Hrvatska - do 2700h godinje (Hvar 2674h)
-temperature zraka - velike razlike:
gorska Hrv.
sijeanj -20C do -4C
srpanj 15C do 20C
nizinska Hrv
sijeanj -2C do 0C
srpanj 18C do 22C
primorska Hrv
sijeanj 4C do 6C
srpanj 22C do 24C
-amplitude - maksimalne godinje temperaturne razlike - u Hrvatskoj i preko 50C
-najvie u kontinentalnoj Hrv (kopno se bre hladi, ali i grije)
-izoterme - linije koje povezuju podruja iste temperature
-primorska - toplije kako se ide od SZ JI

-kontinentalna - ljeti toplije, a zimi hladnije kako se ode od Z I

Padaline
-Hrvatska - umjereno humidna (vlana) zemlja (suprotno od humidna je aridna)
-prosjek 800-1000mm - povoljno za poljoprivredu
-Gorski kotar - moe i do 5000mm - najhumidniji dio Europe
-utjecaj:
1. ciklone + zapadni vjetrovi s Atlantika
2. reljef (modifikacijski utjecaj)
3. konvekcijske kie (Panonska zavala)
-crta kontinentalnosti - linija koje razdvaja 2 padalinska reima - crta od Karlovca do Gline
kontinentalni padalinski reim - najvie padalina ljeti
maritimni padalinski reim - kie padaju samo zimi
-kserofilna vegetacija - prilagoena suama (suprotno je hidrofilna vegetacija)
-izohiete - spajaju podruja iste koliine padalina
nizinska Hrv - najmanje, 600-1000mm
otoci i nie obale - oko 1000mm
gorska Hrv, kvarnerski otoci, Istra - najvee, 1000-2000mm
Vjetrovi
-maestral (zmorac) - pue po danu i to s mora na kopno (kopno se zagrije, a more i dalje hladno)
-ugodan vjetar
-kopnenjak (nonik) - pue po noi s kopna na more (kopno se ohladi a more i dalje toplo)
-jugo (iroko) - pritjecanje kontinentalnog toplog zraka iz Afrike
-s mora na kopno, topao, ciklonalni (padaline), niski tlak
-pue konstantno i daje najvee valove na Jadranu
-bura - s kopna na more, pue na mahove, brz (i do 160m/s)
-donosi anticiklone, visoki tlak, hladnije temperature, suh vjetar
-najjaa u podvelebitskom kanalu
-tramuntana - iz Italije preko Alpa; sjeverozapadni vjetar
-lebi - jugozapadni vjetar
-punenat - zapadni vjetar
-levanat - istoni vjetar
-kopneni vjetrovi - sjevernjak (hladan), zapadnjak (nosi padaline)
Osnovni tipovi kline (prema Koppenu)
C tip - umjereno topla kina klima
o umjereno topla vlana klima (submediteranska) Cfa - Istra, Kvarner, unut. Dalm.
o umjereno topla kl. s vlanim ljetima (kontinentalna) Cfb - nizin. i gorska Hrv
o mediteranska s vruim ljetima (mediteranska) Csa - obalni i otoni dio Dalm.
D tip - snjeno-umska klima (izolirane planine)
-granica izmeu C i D tipova nalazi se na visini od oko 1160m (sijeanjska izoterma -3C)

Osnovne klimatsko vegetacijske zone


1. MEDITERANSKA HRVATSKA
submediteranska - Istra, Kvarner, sjev. Hrv. primorje, unutranjost Dalmacije
-vrua ljeta, neto vie padalina (blizina gorja, zime svjeije)
-vegetacija - polusredozemne ume - hrast medunac, bijeli grab
+ Istra - zimzelena makija, hrast crnika, crni bor
Motovunska uma - hrast luanjek, (dolina Mirne)
tipina mediteranska - otoci i obala Dalmacije
-vrua ljeta, malo padalina (700-1500mm), blage i kiovite zime
-srednja srpanjska 22C; srednja sijeanjska 6C
-vegetacija - KSENOFILNI karakter - prilagoeni suhoi i vruini ljeti
-na otocima i obali dominira zajednica zimzelenog hrasta crnike i alepskog
bora, a s obzirom na degradirani kamenjar i isprana tla - grmolika
makija (mirta, lovor, rumarin...)
-sjeom makije nastaje garig
-ogoljele povrine - kamenjar (trave, smilje)
-malo humusa - vinogradarstvo i maslinarstvo (klima masline)
-empresi, agave....
2. GORSKA HRVATSKA
umjerena vlana klima (Cfb) nii predjeli (gorja)
snjeno-umska/borealna (Df) iznad 1160m (Dinara,Kamenica,Kapela,Velebit,Risnjak)
-svjea ljeta, hladne zime (sijeanj -4 do -2C, srpanj 15 do 20C
-obilne padaline (1200-2000mm), Gorski kotar do 4000mm (najhumidniji u Europi)
-prirodna vegetacija (ume sauvane)
-smreka
900-1100m
-jela, bukva
do 1300m
-bukva
iznad 1300m (bukva jedna od najprilagodljivijih)
-planinske goleti i panjaci - od 1500-1600m
3. KONTINENTALNA HRVATSKA
-umjereno topla vlana klima sa toplim ljetima (Cfb)
-regionalne razliitosti - KONTINENTALNOST - vrua ljeta, te hladne do otre zime
-prosjene temperature - sijeanj (Istona Slavonija) -2C do 0C
srpanj - 18C do 22C
-koliina padalina se smanjuje od zapada (1000mm) prema istoku (700mm)
-pogodno za poljoprivrednu proizvodnju (temp. padaline i tlo)
-vegetacija:
nii slojevi - hrast lunjak (panonska Hrv., movarno tlo) (hrast cer, sladun)
poloji - vrba, topola, joha
vii dijelovi - hrast kitnjak, grab, jasen

iznad 300m - bukva, jela, kesten


lesne zaravni - umske stepe (niske trave)
-AUTOHTONA UMA - hrast crnika na Rabu, Mljetu, Silbi, Olibu
-crni bor na Peljecu, Hvaru, Brau i Mljetu

You might also like