Professional Documents
Culture Documents
geoloka razdoblja
o prekambrij
o paleozoik
orogeneze (staro gromadno gorje)
kaledonska
hercinska
o mezozoik
dijeli se na trijas, juru i kredu
zapoela alpska orogeneza
o kenozoik
tercijar alpska orogeneza (Dinaridi)
kvartar dijeli se na pleistocen i holocen
stara gromadna gorja: Psunj, Papuk, Krndija, Diljgora, Bilogora, umberako gorje,
Moslavaka gora, Medvednica, Kalniko gorje, Ivanica, Zrinska gora,Petrova gora...
mlada ulanana gorja: uz obalu (Dinaridi) Velebit, Dinara, Biokovo, Mosor, Pljeevica
Hrvatska se nalazi na tektonskoj granici izmeu Afrike i Euroazijske litosferne ploe (dvije
kontinentske, pa dolazi do izdizanja - destruktivne - kolizijski tip)
vrste stijena
o sedimentne stijene (95%)
organogene - (CaCO3) nastale u kredi
kr - 80% Hrvatske
dolomit
kemogene
sedra - otapanjem CaCO3 na organizmima
prapor ili les
mehanike
volutinjak
klastiti - nastali u holocenu
o metamorfne ili preobraene (2-4%)
mramor - od vapnenca
kriljevac Medvednica
nataju promjenom ve postojeih stijena pod utjecajem tlaka i temperature najslabije zastupljene
o vulkanske ili eruptivne (1%) - nastaju hlaenjem lave ili magme
intruzivne - ako su nastale hlaenjem magme (najee granit)
efuzivne - nastale hlaenjem lave - bazalt i plovuac
hipsometrijska slika Hrvatske
o do 200m
54%
nizine
o 200m - 500m
28%
pobra, breuljci (do 500m povoljno)
o 500m - 1000m 15%
nie sredogorje
o 1000m - 1500m 3%
sredogorje, gorje
o iznad 1500m
0.11%
visoravni i planine (Dinara, Velebit, Risnjak,
Biokovo,Pljeevica,V.Kapela,Svilaja,Kamenica)
zatvoreni
o ponornice - izvori na povrini su vrela iz koji nastaju polja u kru
o jezera: Vransko kod Biograda i na Cresu; Bainska jezera (Ploe)
-fli - gospodarsko znaajna stijena sastavljena od nepropusnih stijena
(sedimentne,metamorfne) Ravni kotari, Vinodol, Istra (vanjski dio), dijelovi Krka
-reljef primorske Hrvatske nastaje preteito FLUVIOKRKIM procesima
-gorska Hrvatska
krka pobra - izmjenjuju se ponikvama
kompozitni tokovi rijeka - ire se ili suavaju ovisno o reljefu (Krka, Cetina,
Zrmanja, Korana...)
flina pobra i udoline u fliu (iznad Vinodola, Istra, malo kod Ravnih kotara)
dinarsko sredogorje - 500m-1500m, dinarski smijer pruanja (Mosor, Kozjak,
Svilaja,
Mase, Promina, Velika i Mala Kapela, Pljeevica, Kamenica,
Dinara, Biokovo...)
planinski reljef: Snjenik, Risnjak, Velebit
Klima
-klima - prosjeno stanje atmosfere nad nekim prostorom koje se prouava 30 godina
-vrijeme - trenutno stanje atmosfere
-vjetar - horizontalno strujanje zraka iz podruja vieg u podruje nieg zranog pritiska
-imenuju se prema smjeru iz kojeg vjetar pue
-anticiklona - visoki zrani pritisak (1013hPa na vie)
-vedro suho vrijeme sa niskim temperaturama, stabilna zrana masa
-ciklona - podruje niskog tlaka (1013hPa na nie)
-promjenjivo, nestabilno, visoke temperature, kiovito vrijeme
-Hrvatska je u sjevernom umjerenom pojasu
-nema ekstremnih temperatura, 4 godinja doba
-utjeu:
Genovska ciklona i Islandska ciklona - noene zapadnim vjetrovima
Azorska anticiklona i Sibirska anticiklona
-reljefne cjeline:
Atlantski ocean - zapadni vjetrovi (maritimni utjecaj)
Mediteran (Jadran) (maritimni utjecaj)
Alpe (vjetar Fen; Alpe kao izolator)
Panonska zavala - kontinentalnost, zadravanje topline ljeti, brzo se hladi zimi,
velike temperaturne razlike
-manje reljefne cjeline u Hrvatskoj:
Jadran - vea koliina padalina, vea temperatura zimi nego na kopnu
Dinaridi - izolator
Panonska zavala
-male kotline, doline - inverzije u temperaturi
Raspored temperatura zraka
-INSOLACIJA - osunavanje povrine Zemlje
-prosjeno trajanje insolacije
nizinska i gorska Hrv. - do 2000h godinje (Zagreb 1750h)
primorska Hrvatska - do 2700h godinje (Hvar 2674h)
-temperature zraka - velike razlike:
gorska Hrv.
sijeanj -20C do -4C
srpanj 15C do 20C
nizinska Hrv
sijeanj -2C do 0C
srpanj 18C do 22C
primorska Hrv
sijeanj 4C do 6C
srpanj 22C do 24C
-amplitude - maksimalne godinje temperaturne razlike - u Hrvatskoj i preko 50C
-najvie u kontinentalnoj Hrv (kopno se bre hladi, ali i grije)
-izoterme - linije koje povezuju podruja iste temperature
-primorska - toplije kako se ide od SZ JI
Padaline
-Hrvatska - umjereno humidna (vlana) zemlja (suprotno od humidna je aridna)
-prosjek 800-1000mm - povoljno za poljoprivredu
-Gorski kotar - moe i do 5000mm - najhumidniji dio Europe
-utjecaj:
1. ciklone + zapadni vjetrovi s Atlantika
2. reljef (modifikacijski utjecaj)
3. konvekcijske kie (Panonska zavala)
-crta kontinentalnosti - linija koje razdvaja 2 padalinska reima - crta od Karlovca do Gline
kontinentalni padalinski reim - najvie padalina ljeti
maritimni padalinski reim - kie padaju samo zimi
-kserofilna vegetacija - prilagoena suama (suprotno je hidrofilna vegetacija)
-izohiete - spajaju podruja iste koliine padalina
nizinska Hrv - najmanje, 600-1000mm
otoci i nie obale - oko 1000mm
gorska Hrv, kvarnerski otoci, Istra - najvee, 1000-2000mm
Vjetrovi
-maestral (zmorac) - pue po danu i to s mora na kopno (kopno se zagrije, a more i dalje hladno)
-ugodan vjetar
-kopnenjak (nonik) - pue po noi s kopna na more (kopno se ohladi a more i dalje toplo)
-jugo (iroko) - pritjecanje kontinentalnog toplog zraka iz Afrike
-s mora na kopno, topao, ciklonalni (padaline), niski tlak
-pue konstantno i daje najvee valove na Jadranu
-bura - s kopna na more, pue na mahove, brz (i do 160m/s)
-donosi anticiklone, visoki tlak, hladnije temperature, suh vjetar
-najjaa u podvelebitskom kanalu
-tramuntana - iz Italije preko Alpa; sjeverozapadni vjetar
-lebi - jugozapadni vjetar
-punenat - zapadni vjetar
-levanat - istoni vjetar
-kopneni vjetrovi - sjevernjak (hladan), zapadnjak (nosi padaline)
Osnovni tipovi kline (prema Koppenu)
C tip - umjereno topla kina klima
o umjereno topla vlana klima (submediteranska) Cfa - Istra, Kvarner, unut. Dalm.
o umjereno topla kl. s vlanim ljetima (kontinentalna) Cfb - nizin. i gorska Hrv
o mediteranska s vruim ljetima (mediteranska) Csa - obalni i otoni dio Dalm.
D tip - snjeno-umska klima (izolirane planine)
-granica izmeu C i D tipova nalazi se na visini od oko 1160m (sijeanjska izoterma -3C)