DRAVNA GEODETSKA UPRAVA

1234
Na temelju lanka 83. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne
novine br. 16/07) ravnatelj Dravne geodetske uprave u suglasnosti s ravnateljem
Dravnog zavoda za statistiku, donosi

PRAVILNIK
O REGISTRU PROSTORNIH JEDINICA
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim pravilnikom ureuje se sadraj registra prostornih jedinica (u daljnjem tekstu:
registar), nain osnivanja i voenja registra, te sadraj, oblik i nain dostavljanja
podataka registra Dravnom zavodu za statistiku.
lanak 2.
Registar se osniva u svrhu stvaranja slubene osnove za prikupljanje, evidentiranje,
iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje razliitih vrsta prostornih podataka.
Podaci registra su osnova i ine sastavni dio informacijskog sustava koji se osniva u
svrhu izvrenja poslova odreenih Zakonom o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Podaci registra osnova su za izvorne evidencije naselja, ulica i kunih brojeva u
upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave nadlenim za geodetske poslove.
lanak 3.
Registar se sastoji od sredinjeg i podrunih registara prostornih jedinica.
Sredinji registar prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: sredinji registar) osniva se za
podruje cijele drave.
Podruni registri prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: podruni registri) osnivaju se
kao upanijski, gradski i opinski registri.
lanak 4.
Sredinji registar osniva se i vodi u Sredinjem uredu Dravne geodetske uprave (u
daljnjem tekstu: Sredinji ured), a upanijski, gradski i opinski registri u podrunim

uredima za katastar Dravne geodetske uprave i njihovim ispostavama, te u tijelu

nadlenom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: katastarski
uredi).
II. SADRAJ REGISTRA
1. Sastavni dijelovi registra
lanak 5.
Sastavni dijelovi registra jesu:
1. grafiki dio registra
2. popisi prostornih jedinica
3. zbirka isprava.
lanak 6.
Grafiki dio registra sastoji se od grafikih osnova, grafikih podataka registra i
podataka iz popisa prostornih jedinica koji se, kao grafiki podaci, prikazuju na
kartografskim prikazima.
U grafikom dijelu registra vode se podaci prema zadnjem stanju upisanom u popise
prostornih jedinica.
Grafiki dio registra vodi se u elektronikom obliku.
Do prevoenja grafikog dijela registra u digitalni oblik, ovaj se dio moe voditi i na
grafikim osnovama izraenim u analognom obliku (na kartama i planovima
izraenim na papiru, foliji i sl.).
lanak 7.
Popisi prostornih jedinica vode se za svaku vrstu prostorne jedinice.
Popisi prostornih jedinica vode se u elektronikom obliku.
Do prevoenja popisa prostornih jedinica u digitalni oblik, ovaj se dio registra moe
voditi u obliku analognih popisa.
lanak 8.
Zbirka isprava sastoji se od zbirke elaborata promjena i zbirke rjeenja o odreivanju,
mijenjanju ili ukidanju kunih brojeva.
Uz zbirku isprava vodi se dnevnik promjena koji se sastoji od dnevnika promjena na
prostornim jedinicama i dnevnika promjena na kunim brojevima.

2. Vrste prostornih jedinica

lanak 9.
U registru se vode podaci za sljedee vrste prostornih jedinica: drava (ujedno i
prostorna jedinica za statistiku 1. razine), prostorna jedinice za statistiku 2. razine,
upanija i Grad Zagreb (ujedno i prostorna jedinica za statistiku 3. razine), grad,
opina, naselje, dostavno podruje potanskog ureda, jedinice mjesne samouprave
(gradski kotar, gradska etvrt, podruje mjesnog odbora), zatiena i tiena podruja,
katastarska opina, katastarsko podruje na moru, statistiki krug, popisni krug, ulica,
trg i zgrada s pripadajuim kunim brojevima.
U registru se vode i podaci o podrujima mjesne nadlenosti katastarskih ureda, kao i
podaci o podrujima mjesne nadlenosti opinskih sudova.
U registru se vode podaci i o drugim vrstama prostornih jedinicama kada je to
odreeno posebnim propisima.
Prostorne jedinice koje se vode u registru detaljno su opisane u dodatku koji je
sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 1.).
lanak 10.
U gradskim i opinskim registrima vode se podaci o svim prostornim jedinicama iz
stavka 1. lanka 9. ovog Pravilnika, za podruje grada ili opine.
U gradskim i opinskim registrima ne vode se podaci o katastarskim podrujima na
moru, podaci o prostornim jedinicama za statistiku 1., 2. i 3. razine te podaci o
zatienim i tienim podrujima.
lanak 11.
U upanijskim registrima vode se podaci, koji po sadraju odgovaraju podacima
sredinjeg registra, za podruje upanije, osim podataka o prostornim jedinicama za
statistiku 1., 2. i 3. razine.
lanak 12.
U sredinjem registru vode se podaci o svim prostornim jedinicama iz lanka 9. ovog
Pravilnika, za podruje cijele drave, osim podataka o zgradama i pripadajuim
kunim brojevima.
Za popisne krugove, te ulice i trgove, u sredinjem registru vode se popisi prostornih
jedinica.

3. Vrste podataka
lanak 13.
U registru se vode podaci kojima se prikazuje podruje i granice prostorne jedinice,
izvornici podataka o granicama, podaci o vrsti, imenu i identifikatorima prostorne
jedinice, podaci o vezama meu prostornim jedinicama, te posebni podaci (status,
sjedite i dr.).
Podaci o promjenama prostornih jedinica sadre redni broj i godinu promjene,
podatke o vrsti promjene, datumima njenog nastanka, te podatke o tijelu i aktu tijela
kojim je promjena nastala (izvor promjene).
U registru se vode i drugi podaci koji omoguuju voenje registra u elektronikom
obliku.
4. Grafike osnove registra
lanak 14.
Grafike osnove registra izrauju se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz lanka 9.
stavka 2. Zakona.
Grafike osnove registra su slubene dravne karte, topografske i kartografske baze
podataka, digitalni ortofotoplan, te analogni ili digitalni katastarski plan i pregledne
katastarske karte.
5. Grafiki podaci registra
lanak 15.
Grafike podatke registra ine podaci o granicama prostornih jedinica, identifikatori
prostornih jedinica, slovane ifre vrsta prostornih jedinica, imena prostornih jedinica,
podaci koji omoguuju prikazivanje posebnih podataka o sjeditu i statusu prostorne
jedinice, linije ulica (kada se grafiki dio registra vodi u elektronikom obliku) te
podaci o kunim brojevima.
lanak 16.
Granice prostornih jedinica prikazuju se njihovim lomnim to kama i povezujuim
linijama.
Granicama prostornih jedinica definiraju se poloaj, oblik i povrina prostornih
jedinica.
Granice prostornih jedinica u pravilu idu granicama katastarskih estica, a iznimno i
sredinom prirodnih ili izgraenih stalnih objekata (vodotoci, prometnice i sl.).

Granice prostornih jedinica voene u elektronikom obliku vode se kao topoloki

obraeni zatvoreni poligoni.
U registru se vode podaci o granicama drave, prostornim jedinicama za statistiku 2.
razine, upanija, Grada Zagreba, gradova i opina, naselja, jedinica mjesne
samouprave, zatienih i tienih podruja, katastarskih opina, katastarskih podruja
na moru, statistikih i popisnih krugova.
Uz granice prostornih jedinica u registru se vodi podatak o izvorniku iz kojeg su
granice preuzete (npr. karta mjerila 1:5000, katastarski plan i sl.).
U svrhu iskazivanja pripadnosti otoka, otoia i hridi jedinicama lokalne samouprave
u grafikom dijelu registra prikazuju se linije iz kojih ova pripadnost postaje
oevidna.
Pripadnost otoka, otoia i hridi ostalim prostornim jedinicama prikazuje se
pridruivanjem slovane ifre vrste i jedinstvenog identifikatora poligonima koje
tvore obalna linija i granice prostornih jedinica.
Linije iz stavka 6. ovog lanka nisu granice jedinica lokalne samouprave na moru.
lanak 17.
Identifikatori prostornih jedinica jesu koordinatni identifikatori i jedinstveni
identifikatori koji se preuzimaju iz popisa prostornih jedinica.
Jedinstveni identifikatori se na kartografskim prikazima prikazuju zajedno sa
slovanom ifrom vrste prostorne jedinice.
lanak 18.
Imena prostornih jedinica preuzimaju se iz popisa prostornih jedinica, a na
kartografskim prikazima prikazuju u punom obliku.
lanak 19.
Granice prostornih jedinica i koordinatni identifikatori vode se u ravninskoj
kartografskoj projekciji iz lanka 9. stavka 2. Zakona.
Nain prikazivanja granica i drugih linija grafikog dijela registra, kao i opis granica i
drugih podataka koji se vode u grafikom dijelu registra detaljno su prikazani u
dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2.).
6. Kartografski prikazi prostornih jedinica
lanak 20.
Kartografski prikazi prostornih jedinica sastoje se iz grafikih osnova i grafikih
podataka registra.

lanak 21.
Kartografski prikazi prostornih jedinica jesu osnovni, pregledni i skupni.
Kartografski prikazi prostornih jedinica izrauju se za dravu, te po upanijama, za
Grad Zagreb, i po gradovima i opinama.
Iznimno, u sluaju nepostojanja primjerenih grafikih osnova ili kada je grafika
osnova digitalni katastarski plan, osnovni kartografski prikazi se mogu izraivati i po
naseljima.
lanak 22.
Osnovni kartografski prikazi izrauju se u mjerilu 1:5000 (grafika osnova je
Hrvatska osnovna karta ili pregledna katastarska karta), te u krupnijim mjerilima
(grafika osnova je u digitalnom obliku ili analogni katastarski plan).
Kada se osnovni kartografski prikazi izrauju na osnovi aerofotogrametrijskih
snimaka, izrauju se u mjerilima iz stavka 1. ovog lanka i u ravninskoj kartografskoj
projekciji iz lanka 9. stavka 2. Zakona.
lanak 23.
Pregledni kartografski prikazi izrauju se u mjerilu 1:25000 ili u mjerilu 1:50000.
lanak 24.
Skupni kartografski prikazi izrauju se u mjerilima pogodnim za prikazivanje cijele
drave ili pojedinih jedinica lokalne samouprave (mjerilo 1: 100000 i krupnije).
lanak 25.
Osnovni kartografski prikazi izrauju se za gradske i opinske registre.
Pregledni i skupni prikazi izrauju se za podrune i sredinji registar.
Izgled osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza, ovisno o grafikim
osnovama na kojima se kartografski prikazi izrauju moraju biti u skladu s tehnikim
specifikacijama koje izdaje Sredinji ured.
7. Popisi prostornih jedinica
lanak 26.
Popisi prostornih jedinica jesu: popis jedinica podrune (regionalne) samouprave,
popis gradova i opina, popis jedinica mjesne samouprave, popis naselja, popis
dostavnih podruja potanskih ureda, popis podruja mjesne nadlenosti katastarskih

ureda, popis podruja mjesne nadlenosti opinskih sudova, popis zatienih i tienih
podruja, popis katastarskih opina i katastarskih podruja na moru, popis prostornih
jedinica za statistiku 2. razine, popis statistikih krugova, popis popisnih krugova,
popis ulica i trgova i popis zgrada.
U registru vode se i podaci popisnog kruga obrazac PK.
lanak 27.
U popisima prostornih jedinica, voenim u elektronikom obliku vode se podaci o
vrsti, jedinstvenom identifikatoru, imenu, povrini, koordinatnom identifikatoru,
sjeditu i statusu, vezama meu prostornim jedinicama kao i podaci o brojevima
promjena na prostornim jedinicama.
lanak 28.
Podaci o imenima vode se za one prostorne jedinica za koje je posebnim propisima
odreeno da imaju ime.
Podaci o sjeditu vode se za upanije, gradove i opine, te za jedinice mjesne
samouprave.
Pod sjeditem se podrazumijeva naselje u kojem se nalazi sjedite jedinice lokalne
samouprave, odnosno jedinice mjesne samouprave.
Pod sjeditem se, za jedinice mjesne samouprave, moe voditi i dio naselja s
posebnim imenom.
Podaci o statusu vode se za gradove i opine, jedinice mjesne samouprave, zatiena i
tiena podruja, katastarske urede i njihove ispostave, katastarske opine i
katastarska podruja na moru, te za slubene odnosno privremene kune brojeve.
Popisi prostornih jedinica i obrazac PK detaljno su opisani u dodatku koji je sastavni
dio ovog Pravilnika (Prilog 3.).
8. Vrste promjena
lanak 29.
Promjene na prostornim jedinicama mogu biti promjene podruja i granica, promjene
ostalih podataka o prostornim jedinicama, te tehniki ispravci.
Promjene mogu biti posljedica odluka nadlenih tijela, te promjene nastale
usklaivanjem upisanog stanja sa stanjem na terenu.
lanak 30.
Promjene kod kojih dolazi do promjene podruja i granica su pripajanje, izdvajanje,
dijeljenje, spajanje, pripajanje dijela i korek cija granica.

Promjena podruja uvijek ima za posljedicu promjenu granice i obrnuto.

Promjene ostalih podataka o prostornim jedinicama su imenovanje, promjena imena,
odreivanje, ukidanje, promjena pripadnosti i promjena posebnih podataka.
U registru se osim navedenih promjena mogu provoditi tehniki ispravci pogreno
unesenih podataka o granicama, kao i ispravci pogreno objavljenih i pogreno
upisanih podataka.
Promjene prostornih jedinica, datumi koji se odnose na promjene, ifarnik vrsta
promjena i ifarnik izvora promjena na prostornim jedinicama detaljno su opisani u
dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 4.).
9. Zbirka isprava
lanak 31.
Zbirka isprava u sredinjem i upanijskim registrima sastoji se od zbirke elaborata
promjena.
Zbirka isprava u gradskim i opinskim registrima sastoji se od zbirke elaborata
promjena i zbirke rjeenja o odreivanju, mijenjanju ili ukidanju kunih brojeva.
lanak 32.
Zbirka elaborata promjena u sredinjem registru vodi se po jedinicama podrune
(regionalne) samouprave, po gradovima i opinama, te po rednom broju i godini
promjene.
Zbirka elaborata promjena u upanijskim registrima vodi se po gradovima i opinama,
te po rednom broju i godini promjene.
Zbirka elaborata promjena u gradskim i opinskim registrima vodi se po rednom broju
i godini promjene.
Zbirka rjeenja o odreivanju, mijenjanju ili ukidanju kunog broja vodi se za grad ili
opinu po rednom broju i godini.
lanak 33.
Dnevnici promjena vode se za podruje mjesne nadlenosti katastarskog ureda, za
upanijski i za sredinji registar.
Dnevnici promjena vode se na nain koji omoguava praenje i izvjetavanje o
promjenama prema datumu njihovog stupanja na snagu kao i prema datumu
evidentiranja promjena u registru.
lanak 34.

Elaborati promjena sastoje se, ovisno o vrsti promjene, od odluke nadlenog tijela,
kopije objave odluke, kartografskih prikaza na kojima je vidljivo stanje prije i nakon
promjene, obrasca za iskazivanje promjene (obrazac RPJ-PROM), promijenjenih
popisa prostornih jedinica, skica statistikih i popisnih krugova i obrazaca PK.
Elaborati promjena, obrazac za iskazivanje promjene i obrasci za voenje dnevnika
promjena detaljno su opisani u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5).
lanak 35.
Na rjeenja o kunim brojevima se, prije provoenja promjena u registru, upisuje
slubena zabiljeba iz koje je vidljiva pripadnost kunog broja statistikom i
popisnom krugu, te eventualni do tada upisani kuni broj koji se zamjenjuje.
Iz rjeenja o kunim brojevima mora biti vidljiva i pripadnost kunog broja ulici, trgu,
naselju, katastarskoj opini i katastarskoj estici.
Ukoliko iz rjeenja o kunim brojevima nisu vidljive injenice navedene u stavku 2.
ovog lanka, slubena zabiljeba iz stavka 1. ovog lanka e se dopuniti tim
injenicama.
10. Sustav identifikatora prostornih jedinica
lanak 36.
Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica jesu redni, matini i kombinirani brojevi.
Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica, samostalno ili u kombinaciji s
brojanom ifrom vrste prostorne jedinice, jednoznano, stalno i neponovljivo
identificiraju prostornu jedinicu.
lanak 37.
Matini brojevi unose se u registar prema sustavu matinih brojeva propisanom ovim
pravilnikom.
Matini broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne moe se
vie dodjeljivati, a njegova se tonost kontrolira po modulu 11.
1. Matini broj jedinice lokalne samouprave (grada i opine) peteroznamenkasti je
broj i sastoji se:
od rednog broja grada odnosno opine u okviru drave (prve etiri znamenke)
od kontrolnog broja po modulu 11 (peta znamenka).
2. Matini broj jedinice mjesne samouprave peteroznamenkasti je broj i sastoji se:
od rednog broja jedinice mjesne samouprave u okviru drave (prve etiri znamenke)
od kontrolnog broja po moduli 11 (peta znamenka).
3. Matini broj naselja esteroznamenkasti je broj i sastoji se:
od rednog broja naselja u okviru drave (prvih pet znamenaka)

 od kontrolnog broja po modulu 11 (esta znamenka).

4. Matini broj katastarske opine i katastarskog podruja na moru
esteroznamenkasti je broj i sastoji se:
od broja 3 (tri) kao broja koji oznaava da je rije o katastarskoj opini ili
katastarskom podruju na moru (prva znamenka);
od rednog broja katastarske opine ili katastarskog podruja na moru u okviru
drave (druga do peta znamenka)
od kontrolnog broja po modulu 11 (esta znamenka).
5. Matini broj statistikoga kruga sedmeroznamenkasti je broj i sastoji se:
od rednog broja statistikoga kruga u okviru drave (prvih est znamenaka);
od kontrolnog broja po modulu 11 (sedma znamenka).
6. Matini broj podruja mjesne nadlenosti opinskog suda etveroznamenkasti je
broj i sastoji se:
od rednog broja opinskog suda u dravi (prve tri znamenke);
od kontrolnog broja po modulu 11 (etvrta znamenka).
7. Matini broj podruja mjesne nadlenosti katastarskih ureda etveroznamenkasti je
broj i sastoji se:
od rednog broja podrunog ureda i njegovih ispostava (prve tri znamenke);
od kontrolnog broja po modulu 11 (etvrta znamenka).
8. Matini broj zatienog i tienog podruja esteroznamenkasti je broj i sastoji se:
od broja 2 (dva) kao broja koji oznaava da je rije o zatienom i tienom
podruju (prva znamenka);
od rednog broja zatienog i tienog podruja (druga do peta znamenka);
od kontrolnog broja po modulu 11 (esta znamenka).
Primjer odreivanja kontrolnog broja, zajedno s primjerom odreivanja matinog
broja detaljno je opisan u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 6).
lanak 38.
Redni broj prostorne jedinice odreuje se u okviru vie prostorne jedinice u skladu s
ovim pravilnikom.
Redni brojevi samostalno, odnosno zajedno s matinim brojevima vie prostorne
jedinice predstavljaju potpunu identifikaciju jedinice.
Redni broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne moe se
vie dodjeljivati.
1. Redni broj upanija i Grada Zagreba unosi se u registar onakav kakav je objavljen u
Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj i ima dvije
znamenke.
2. Redni broj popisnoga kruga odreuje se unutar statistikoga kruga. Matini broj
statistikoga kruga zajedno s rednim brojem popisnoga kruga u statistikom krugu
ini jedinstveni identifikator za popisni krug. Redni broj popisnoga kruga ima tri
znamenke.

3. Redni broj ulice odnosno trga odreuje se unutar naselja. Matini broj naselja,
zajedno s rednim brojem ulice odnosno trga unutar naselja ini jedinstveni
identifikator za ulicu odnosno trg. Redni broj ulice odnosno trga ima etiri znamenke.
4. Redni broj zgrade odreuje se unutar naselja. Matini broj naselja zajedno s rednim
brojem zgrade u naselju ini jedinstveni identifikator za zgradu. Redni broj zgrade u
naselju ima est znamenaka.
5. Broj zgrade (kuni broj) odreuje se unutar naselja ili ulice odnosno trga. Broj
zgrade ima etiri znamenke za broj zgrade, jedno mjesto za slovani dodatak broju
zgrade i tri znamenke za brojani dodatak broju zgrade. Dodaci broju zgrade odjeljuju
se meusobno i od broja zgrade kosom razmaknicom. Potpunu identifikaciju kunog
broja ini matini broj naselja, redni broj ulice ili trga u okviru naselja te sam kuni
broj.
lanak 39.
Identifikatore dostavnih podruja potanskih ureda odreuju Hrvatske pote.
lanak 40.
ifre vrsta prostornih jedinica jesu slovane i brojane.
Slovane ifre vrsta koriste se u grafikom dijelu registra.
Brojane ifre vrsta koriste se prilikom voenje popisa prostornih jedinica u
elektronikom obliku.
Slovane i brojane ifre vrsta prostornih jedinica opisane su u ifarniku vrsta
prostornih jedinica u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 7).
III. OSNIVANJE REGISTRA
lanak 41.
Registar se osniva na temelju podataka sadranih u jedinstvenoj evidenciji prostornih
jedinica i registru prostornih jedinica Dravnog zavoda za statistiku voenim po
dosadanjim propisima, te podataka tehnike dokumentacije o prostornim jedinicama
izraene za potrebe popisa i anketnih istraivanja.
Podaci o granicama drave na kopnu i na moru, kao i o granici epikontinentalnog
pojasa preuzimaju se iz evidencije o dravnoj granici koja se vodi u sredinjem uredu.
lanak 42.
Registar se osniva sukladno programima Dravne geodetske uprave te planovima
katastarskih ureda.
Programi i planovi iz stavka 1. ovog lanka su programi i planovi odravanja

sredinjeg registra, osnivanja podrunih registara, kao i programi podizanja navedenih

registara na viu tehnoloku razinu.
IV. VOENJE REGISTRA
lanak 43.
Podaci o prostornim jedinicama unose se u registar na temelju slubenih dokumenata
tijela koja o prostornim jedinicama donose odluke i druge akte.
lanak 44.
Tijela nadlena za donoenje odluka i drugih akata o prostornim jedinicama duna su
o tim odlukama i aktima obavijestiti tijela nadlena za voenje registra.
Donoenje odluka i drugih akata, tijela nadlena za voenje registra prate uvidom u
slubene glasnike tijela koje donose odluke i na drugi nain.
lanak 45.
Na temelju dostavljenih odluka i drugih akata uredi nadleni za voenje opinskih i
gradskih registara izrauju elaborat promjene.
Elaborati promjena obavezno se izrauju u sluajevima u kojima je dolo do promjene
podruja i granica prostornih jedinica, kao i u sluajevima uvoenja ulinog sustava u
naselje.
Elaborati promjena izrauju se u svim sluajevima kada promjena iz odluke ili drugog
akta ima za posljedicu promjene na prostornim jedinicama nie razine.
Kada je za izradu elaborata promjena potrebno odrediti matine brojeve prostornim
jedinicama, dodjeljivanje ovih brojeva zatraiti e se od Sredinjeg ureda.
Redne brojeve odreuje ured nadlean za voenje gradskog odnosno opinskog
registra.
lanak 46.
Promjena se u registru provodi na temelju elaborata promjene.
Promjene vezane uz kune brojeve provode se temeljem odgovarajueg rjeenja o
kunom broju, a rjeenja se ulau u zbirku rjeenja o odreivanju, mijenjanju ili
ukidanju kunog broja.
Promjene nastale usklaivanjem upisanog stanja kunih brojeva sa stanjem na terenu,
provode se po utvrivanju tog stanja, a na temelju promijenjenih i ispravljenih skica i
obrazaca PK.
Promijenjene i ispravljene skice i obrasci PK ulau se u zbirku rjeenja o odreivanju,

mijenjanju ili ukidanju kunog broja sa slubenom zabiljebom da je na osnovi njih

promijenjeno stanje kunih brojeva u registru.
lanak 47.
Promjene se na odgovarajui nain provode u grafikom dijelu registra i popisima
prostornih jedinica.
Provoenje promjena o granicama u grafikom dijelu registra obavlja se uz
naznaavanje izvornika grafikih podataka koji su uneseni.
lanak 48.
Kada su odluke i akti iz lanka 43. ovog Pravilnika manjkavi, odnosno takvi da
njihovo provoenje u registru nije mogue, ured nadlean za voenje registra pismeno
e obavijestiti tijelo nadleno za donoenje odluke ili drugog akta o manjkavosti i
nemogunosti provedbe u registru.
Ukoliko tijelo nadleno za donoenje odluke ili drugog akta ne zamjeni svoju odluku
ili drugi akt slubenim dokumentom na osnovi kojeg je provoenje promjene u
registru mogue, u roku od 60 dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog lanaka,
ured nadlean za voenje registra e pismeno obavijestiti tijelo nadleno za donoenje
odluke ili drugog akta da isti nije proveden u registru, te da se podaci iz odluke ili
drugog akta ne mogu koristiti za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje,
razmjenjivanje i povezivanje prostornih podataka.
lanak 49.
O promjenama provedenim u opinskim i gradskim registrima obavjetavaju se
upanijski i sredinji registar, te Dravni zavod za statistiku.
Obavjetavanje se provodi dostavom elaborata promjena, dostavom kopija rjeenja o
kunim brojevima i dostavom listi dodijeljenih kunih brojeva.
U obavjetavanju iz stavka 2. ovog lanka vodi se rauna o sadraju podataka
upanijskog i sredinjeg registra.
V. IZDAVANJE PODATAKA
lanak 50.
Podaci registra su javni, i svatko ima pravo uvida u podatke sadrane u registru.
lanak 51.

Podaci se izdaju na zahtjev zainteresirane stranke.

Podaci o promjenama koji imaju utjecaj na sadraj izvornih evidencija naselja, ulica i
kunih brojeva u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave nadlenim za
geodetske poslove, izdaju se ovim tijelima po slubenoj dunosti.
lanak 52.
Iz registra se izdaju podaci o prostornim jedinicama upisanim u registru, popisi
prostornih jedinica, kartografski prikazi, kao i podaci o promjenama na prostornim
jedinicama.
Izdavanje alfanumerikih podataka u elektronikom obliku obavlja se sukladno
razmjenskom XML formatu odreenom u dodatku koji je sastavni dio ovog pravilnika
(Prilog 8).
lanak 53.
Podaci se izdaju uz plaanje upravne pristojbe i u skladu sa Pravilnikom iz lanka
148. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/07).
VI. SADRAJ, OBLIK I NAIN DOSTAVLJANJA PODATAKA DRAVNOM
ZAVODU ZA STATISTIKU
lanak 54.
Dravna geodetska uprava dostavlja Dravnom zavodu za statistiku podatke o
promjenama na prostornim jedinicama po slubenoj dunosti.
lanak 55.
Podaci iz lanka 54. ovog Pravilnika dostavljaju se u elektronikom obliku.
Medij i uestalost dostave podataka Dravna geodetska uprava i Dravni zavod za
statistiku odreuju dogovorno.
Dok podaci registra ne postanu raspoloivi u elektronikom obliku, tijela nadlena za
voenje registra dostavljaju Dravnom zavodu za statistiku podatke o promjenama
prostornih jedinica u obliku elaborata promjena.
Elaborati promjena koji se dostavljaju Dravnom zavodu za statistiku, po svom su
sadraju identini elaboratima na temelju kojih se odravaju opinski i gradski
registri.
Podaci o pojedinanom odreivanju, mijenjanju odnosno ukidanju kunog broja
dostavljaju se jednim primjerkom rjeenja na kojem je, u obliku slubene zabiljeke,
iskazana pripadnost kunog broja statistikom i popisnom krugu, te eventualni do tada
upisani kuni broj.

Podaci o kunim brojevima mogu se dostavljati i na listama dodijeljenih kunih

brojeva.
Lista dodijeljenih kunih brojeva opisana je u dodatku koji je sastavni dio ovog
Pravilnika (Prilog 9.).
Elaborati promjena, rjeenja o odreivanju, mijenjanju ili ukidanju kunih brojeva, te
liste dodijeljenih kunih brojeva dostavljaju se putem Sredinjeg ureda.
lanak 56.
Kartografski prikazi prostornih jedinica dostavljaju se Dravnom zavodu za statistiku
iz sredinjeg registra.
Kartografski prikazi dostavljaju se u elektronikom obliku.
Oblik zapisa, medij i uestalost dostave podataka Dravna geodetska uprava i Dravni
zavod za statistiku odreuju dogovorno.
Za vrijeme dok kartografski prikazi ne postanu raspoloivi u elektronikom obliku,
Sredinji ured dostavlja Dravnom zavodu za statistiku kartografske prikaze u
analognom obliku.
lanak 57.
Dravna geodetska uprava izrauje, po posebnim programima koji su sastavni dio
programa statistikih istraivanja, tehniku dokumentaciju za provoenje popisa i
anketnih istraivanja.
Za potrebe provoenja svakog popisa stanovnitva izrauje se tehnika dokumentacija
prema posebnim uputama za izradu tehnike dokumentacije koje donosi ravnatelj
Dravne geodetske uprave uz suglasnost ravnatelja Dravnog zavoda za statistiku.
U okviru izrade tehnike dokumentacije usklauje se stanje upisano u registar sa
stanjem na terenu.
Nain izrade tehnike dokumentacije opisan je u dodatku koji je sastavni dio ovog
Pravilnika (Prilog 10.).
lanak 58.
Tehniku dokumentaciju ine skice statistikih i popisnih krugova, podaci o popisnom
krugu obrazac PK i pregledni kartografski prikazi po upanijama, gradovima i
opinama.
Skice statistikih i popisnih krugova izrauju se iz osnovnih kartografskih prikaza u
pogodnom mjerilu ovisno o veliini i izgraenosti kruga.
Primjer skice statistikog kruga dan je u dodatku koji je sastav ni dio ovog Pravilnika
(Prilog 11.).
Primjer skice popisnog kruga dan je u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika
(Prilog 12.).

VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 59.
Do izdavanja novih tehnikih specifikacija iz lanka 25. ovog pravilnika na izgled
osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza, kao i vanjskih opisa
kartografskih prikaza u okviru provoenja programa osnivanja registra ovisno o
grafikim osnovama na kojima se kartografski prikazi izrauju odgovarajue se
primjenjuju postojea pravila.
lanak 60.
Do prevoenja grafikih osnova registra, granica prostornih jedinica i koordinatnih
identifikatora u ravninsku kartografsku projekciju iz stavka 2. lanka 9. Zakona, isti se
mogu izraivati u Gauss-Krgerovoj projekciji meridijanskih zona.
lanak 61.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o registru
prostornih jedinica (Narodne novine br. 75/2000).
lanak 62.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 023-05/07-01/18
Urbroj: 541-01/1-08-9
Zagreb, 20. oujka 2008.
Ravnatelj
prof. dr. sc. eljko Bai, v. r.
PRILOG 1.
OPIS PROSTORNIH JEDINICA KOJE SE VODE U REGISTRU
1. OPENITO
Prostor Republike Hrvatske podijeljen je na prostorne jedinice nastale na
zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, administrativnim, tehnikim i drugim
naelima.

Openito se prostorne jedinice dijele:

na normativne (ili institucionalne) prostorne jedinice koje su izraz politike volje;
njihova su podruja odreena sudskim, upravnim, samoupravnim i drugim zadacima
prenesenim na njih, a ustrojene su s obzirom na veliinu populacije za koju je
potrebno provesti te poslove efikasno i ekonomino, ali i prema povijesnim, kulturnim
i drugim imbenicima, i
na strune (ili funkcionalne odnosno tehnike) prostorne jedinice definirane prema
strunim zahtjevima; njihova su podruja odreena primjenom geodetskokatastarskih, statistikih i drugih strunih kriterija.
2. KLASIFIKACIJA PROSTORNIH JEDINICA U REGISTRU PROSTORNIH
JEDINICA
S obzirom na navedene kriterije, propise koji ureuju ustroj prostornih jedinica,
upotrebu podataka o njima i prostornu hijerarhiju, u registru razlikujemo sljedee
vrste jedinica:
1. upravne prostorne jedinice
drava
upanija i Grad Zagreb
2. prostorne jedinice lokalne samouprave
upanija i Grad Zagreb
grad
opina
3. prostorne jedinice mjesne samouprave
gradski kotar
gradska etvrt
mjesni odbor
4. sudske prostorne jedinice
podruje mjesne nadlenosti opinskog suda
5. katastarske prostorne jedinice
podruje mjesne nadlenosti katastarskog ureda
katastarska opina
katastarsko podruje na moru
6. statistike prostorne jedinice
drava prostorna jedinica za statistiku 1. razine ujedno i upravna prostorna
jedinica
prostorna jedinica za statistiku 2. razine
upanija i Grad Zagreb prostorna jedinica za statistiku 3. razine ujedno i upravna
prostorna jedinica
grad i opina
naselje
statistiki krug

 popisni krug
7. adresne prostorne jedinice
dostavno podruje potanskog ureda
naselje
ulica
zgrada s pripadajuim brojevima zgrade (kunim brojevima)
8. prostorne jedinice zatienih i tienih podruja
strogi rezervat
nacionalni park
posebni rezervat
park prirode
regionalni park
spomenik prirode
znaajni krajobraz
park-uma
spomenik parkovne arhitekture
tieno podruje
Prostorne jedinice iste razine za koje se vode podaci o granicama pokrivaju
cjelokupno kopneno ili ukupno podruje Republike Hrvatske, osim prostornih jedinica
zatienog i tienog podruja.
3. DEFINICIJE PROSTORNIH JEDINICA
Drava (HR)
Drava je u registru prostorna jedinica najvie razine.
U registru vodi se ime i podaci o granicama drave.
Prema standardu ISO 3166 Republika Hrvatska ima dvoslovnu oznaku HR, troslovnu
oznaku HRV i troznamenskastu brojanu oznaku 191.
Drava je prostorna jedinica za statistiku 1. razine.
upanija (U)
upanija je jedinica podrune (regionalne) samouprave. Podruje upanije predstavlja
prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu, a
ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunoga (regionalnog) interesa. Podruje
upanije definirano je podrujima pripadajuih gradova i opina.
U registru vode se podaci o rednom broju, imenu, sjeditu i granicama upanije, te
podaci o promjenama.
upanija je prostorna jedinica za statistiku 3. razine.
Grad Zagreb (GZ)

Grad Zagreb je jedinica podrune (regionalne) samouprave. Grad Zagreb je glavni

grad Republike Hrvatske. Posebna je i jedinstvena prostorna i upravna cjelina koja
ima poloaj upanije. Podruje Grada Zagreba definirano je podrujem pripadajuih
naselja.
U registru vode se podaci o rednom broju, imenu, sjeditu i granicama Grada Zagreba,
te podaci o promjenama.
Grad Zagreb je prostorna jedinica za statistiku 3. razine.
upanija i Grad Zagreb jesu prostorne jedinice iste razine.
Grad (GR)
Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite tijela upanije i predstavlja
prirodnu, urbanu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. Osim toga, grad je i svako mjesto
koje ima vie od 10 000 stanovnika. Iznimno se gradom moe zakonom proglasiti
mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete, kad za to postoje posebni povijesni,
gospodarski, geoprometni i dr. razlozi. Podruje grada definirano je podrujem
pripadajuih naselja.
U registru se vode podaci o matinom broju, imenu, sjeditu i granicama grada, te
podaci o promjenama.
Opina (OP)
Opina je jedinica lokalne samouprave osnovana za podruje vie naselja koja
predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja su povezana
zajednikim interesima stanovnitva. Podruje opine definirano je podrujem
pripadajuih naselja.
U registru vode se podaci o matinom broju, imenu, sjeditu i granicama opine, te
podaci o promjenama.
Grad i opina jesu prostorne jedinice iste razine.
Mjesni odbor (MO)
Mjesni odbor je jedinica mjesne samouprave. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje,
vie meusobno povezanih manjih naselja ili za dio veeg naselja, odnosno grada koji
u odnosu na ostale dijelove ini zasebnu razgranienu cjelinu (dio naselja).
U registru vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama mjesnog odbora, te
podaci o promjenama.
Gradski kotar (GK)
Gradski kotar je oblik mjesne samouprave koji se osniva za podruje grada koje
predstavlja gradsku, gospodarsku i drutvenu cjelinu a koje je povezano zajednikim

interesima graana.
U registru vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama gradskoga kotara, te
podaci o promjenama.
Gradska etvrt (G)
Gradska etvrt je poseban oblik mjesne samouprave u Gradu Zagrebu.
U registru vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama gradske etvrti, te
podaci o promjenama.
Jedinice mjesne samouprave sastavljene su u registru od cijelih popisnih krugova.
Naselje (NA)
Naselje je prostorna antropogeografska jedinica koja se sastoji od graevinskog
podruja i podruja za druge namjene, a ima vlastiti sustav obiljeavanja zgrada u
okviru naselja ili u okviru ulinog sustava u naselju.
Naselje moe pripadati samo jednoj opini odnosno gradu. Na podruju jedne opine,
odnosno grada, dva ili vie naselja ne mogu imati isto ime.
U registru vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama, te podaci o
promjenama.
Katastarska opina (KO)
Katastarska opina je osnovna prostorna jedinica za koju se izrauje katastarski
operat. Katastarska opina u pravilu obuhvaa podruje jednoga naseljenog mjesta s
pripadajuim zemljitem (podruje jednog naselja). Katastarska opina moe
obuhvaati i vie naselja, odnosno jedno naselje moe biti podijeljeno na vie
katastarskih opina ako za to postoje opravdani razlozi (mala, odnosno velika naselja).
U registru vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama katastarske opine, te
podaci o promjenama.
Katastarsko podruje na moru (KP)
Katastarsko podruje na moru je prostorna jedinica za koju se izrauje katastarski
operat a koja obuhvaa obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more),
epikontinentalni pojas Republike Hrvatske i onaj dio morske obale koji je u reimu
pomorskog dobra.
U registru se vode podaci o matinom broju, imenu i granicama katastarskog podruja
na moru, te podaci o promjenama.
Katastarska opina i katastarsko podruje na moru jesu prostorne jedinice iste razine.
Prostorna jedinica za statistiku 2. razine

Prostorne jedinice za statistiku 2. razine sastoji se od 3 neadministrativne jedinice

nastale grupiranjem upanija kao administrativ nih jedinica nie razine
U registru se vode podaci o oznakama, imenu, granicama te podaci o promjenama.
Podaci o oznakama prostornih jedinica za statistiku 1., 2. i 3. razine unose se iz
Nacionalne klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (Narodne novine br.
35/2007).
Statistiki krug (SK)
Statistiki krug je statistika prostorna jedinica. Statistiki krugovi nastali godine
1959., a revidirani dijeljenjem pri svakom dosadanjem popisu stanovnitva,
predstavljaju stalnu mreu prostornih jedinica, koja pokriva cjelokupno kopneno
podruje Republike Hrvatske.
U registru vode se podaci o matinom broju i granicama statistikoga kruga, te podaci
o promjenama.
Podruje statistikoga kruga sastoji se od jednog ili vie pripadajuih popisnih
krugova. Statistiki krug moe pripadati samo jednom naselju i samo jednoj
katastarskoj opini. Ukoliko statistiki krug ne pripada samo jednoj katastarskoj
opini, potrebno je statistiki krug dijeliti tako da se ostvari navedeno naelo. To
naelo moe se uspostaviti i korekcijom granica statistikoga kruga ukoliko se radi o
nenaseljenom podruju.
Promjena podruja i granica statistikoga kruga mogua je, osim u navedenim
sluajevima, i pri promjeni podruja i granica viih prostornih jedinica.
Popisni krug (PK)
Popisni krug je najmanja statistika prostorna jedinica koju ne sijeku granice viih
prostornih jedinica.
U registru se vode podaci o rednom broju popisnoga kruga u okviru statistikoga
kruga i granicama popisnoga kruga, te podaci o promjenama.
Podruja i granice popisnih krugova odreeni su za Popis stanovnitva, domainstava,
poljoprivrednih gospodarstava i stanova 1991. godine. Ovi popisni krugovi ine stalnu
mreu prostornih jedinica koja pokriva cjelokupno kopneno podruje Republike
Hrvatske.
Popisni krug moe pripadati samo jednom statistikom krugu.
Podruje i granice popisnih krugova mogu se mijenjati dijeljenjem i korekcijom
granica pod sljedeim uvjetima:
1. Dijeljenje popisnih krugova mogue je:
zbog promjene granica viih prostornih jedinica
zbog dijeljenja popisnih krugova po kriteriju broja pripadajuih kuanstava (broj
kuanstava u popisnom krugu moe biti do 130) prilikom izrade tehnike
dokumentacije.

2. Korekcija granica popisnih krugova mogua je u sluaju korekcije granica viih

prostornih jedinica (mogue samo kada se radi o nenaseljenom podruju) i ukoliko se
na postojeoj granici popisnoga kruga izgradi zgrada kojoj se odreuje broj zgrade
(kuni broj). To posljednje pravilo primjenjuje se na odgovarajui nain i za korekciju
granica statistikih krugova.
Ulica i trg
(cesta, avenija, aleja, perivoj, prolaz, prilaz, magistrala, etalite, stube, skaline, skale,
obala, uvala, zaseok, rudina, odvojak, put, poljana, gat, stubite, ogranak, jarak,
obronak, vijenac, brijeg, zavoj, dol, preac, vidikovac itd.)
Ulicom odnosno trgom smatra se javno-prometna povrina unutar graevinskog
podruja naselja. Podruje ulice odnosno trga obuhvaa javno-prometnu povrinu i
pripadajue katastarske estice. Ulica odnosno trg mora imati ime. Na podruju
naselja ne mogu biti dvije ili vie ulica odnosno trgova s istim imenom. Ulica odnosno
trg moe se nalaziti samo unutar podruja jednog naselja.
U registru vode se podaci o imenu ulice odnosno trga, rednom broju ulice odnosno
trga u naselju, prikaz ulica i trgova, te podaci o promjenama.
Ukoliko postojeoj ulici ili trgu jo nije odreeno ime, prilikom izrade tehnike
dokumentacije podaci o toj ulici ili trgu unose se u registar s oznakom nema imena.
Uz tu oznaku navodi se i uobiajeno ime za podruje u kojem se takva ulica ili trg
nalazi.
Zgrada i pripadajui brojevi zgrada (kuni brojevi)
Zgradom se smatra svaki stambeni i poslovni objekt, kao i objekti javne namjene, koji
su trajnoga karaktera, a stalno se ili povremeno koriste.
U registru vode se podaci o brojevima zgrada (kunim brojevima), prikaz zgrada, te
podaci o promjenama.
Na podruju ulice ili trga odnosno naselja bez ulinog sustava ne mogu biti dvije ili
vie zgrada s istim kunim brojem.
Brojevi zgrada (kuni brojevi) iznimno mogu biti i privremeni. Privremenim kunim
brojevima smatraju se oni kuni brojevi o kojima nadleno tijelo nije donijelo
odgovarajue rjeenje, ve postoje evidentirani samo u planu dodjeljivanja kunih
brojeva.
Podaci o brojevima zgrada (kunim brojevima) unose se u registar iz rjeenja
nadlenih tijela dravne uprave odnosno iz aurnog plana dodjeljivanja kunih
brojeva koje se izrauje, a time i koristi kao slubeni podatak samo pri izradi tehnike
dokumentacije i provoenju popisa i anketnih istraivanja.
Dostavno podruje potanskog ureda (PU)

Pod dostavnim podrujem potanskog ureda podrazumijeva se podruje na kojemu

potanski ured obavlja prijam i uruenje potanskih poiljaka.
U registru vode se podaci o potanskom broju i imenu potanskog ureda, podaci o
dostavnom podruju, te podaci o promjenama.
Podaci o dostavnim podrujima potanskih ureda unose se u registar na temelju
podjele podruja koju odreuju HP.
Podruje mjesne nadlenosti opinskog suda (OS)
Podruje mjesne nadlenosti opinskog suda je istodobno i podruje mjesne
nadlenosti zemljinoknjinog suda.
U registru vode se podaci o matinom broju i imenu opinskih sudova po upanijama,
te podaci o promjenama.
Podaci o podruju mjesne nadlenosti opinskog suda unose se u registar iz zakona.
Podruje mjesne nadlenosti katastarskih ureda (KU)
Podruja mjesne nadlenosti katastarskih ureda definirana su podrujima katastarskih
opina i katastarskih podruja na moru za koje su katastarski uredi mjesno nadleni.
U registru vode se podaci o matinom broju, imenu i statusu katastarskih ureda, te
podaci o promjenama.
Podaci o podruju mjesne nadlenosti katastarskih ureda unose se u registar iz uredbe
Vlade Republike Hrvatske odnosno drugih akata.
Zatiena podruja su podruja koja su definirana Zakonom o zatiti prirode (strogi
rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik
prirode, znaajni krajobraz, park-uma i spomenik parkovne arhitekture), a proglaena
su zatienima od tijela utvrenih tim Zakonom i upisana su u Upisnik zatienih
prirodnih vrijednosti.
U registru se vode podaci o matinom broju, imenu, statusu, godini proglaenja,
granicama zatienog podruja, te podaci o promjenama.
Podaci o zatienim podrujima unose se u registar na temelju akta o proglaenju
zatienog podruja koje dostavlja ministarstvo nadleno za zatiena podruja.
Strogi rezervat (SR)
Strogi rezervat je podruje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno
izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je iskljuivo ouvanju izvorne
prirode, znanstvenom istraivanju kojim se ne mijenja bioloka raznolikost, praenju
stanja prirode, te obrazovanju koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa.
Nacionalni park (NP)

Nacionalni park je prostrano, preteno neizmijenjeno podruje kopna i/ili mora

iznimnih i viestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili
neznatno izmijenjenih ekolokih sustava, a prvenstveno je namijenjen ouvanju
izvornih prirodnih vrijednosti.
Posebni rezervat (PR)
Posebni rezervat je podruje kopna i/ili mora od osobitog znaenja radi svoje
jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanite ugroene divlje svojte, a
osobitog je znanstvenog znaenja i namjene.
Park prirode (PP)
Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s
ekolokim obiljejima meunarodne i nacionalne vanosti, s naglaenim
krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim
vrijednostima.
Regionalni park (RP)
Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora
s ekolokim obiljejima meunarodne, nacionalne ili podrune vanosti i
krajobraznim vrijednostima karakteristinim za podruje na kojem se nalazi.
Spomenik prirode (SP)
Spomenik prirode je pojedinani neizmijenjeni dio ili skupina dijelova ive ili neive
prirode, koji ima ekoloku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.
Znaajni krajobraz (ZK)
Znaajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i
bioloke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz ouvanih
jedinstvenih obiljeja karakteristinih za pojedino podruje, namijenjen odmoru i
rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvren sukladno ovome Zakonu.
Park-uma (P)
Park-uma je prirodna ili saena uma, vee krajobrazne vrijednosti, namijenjena
odmoru i rekreaciji.
Spomenik parkovne arhitekture (SA)

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botaniki vrt,

arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja),
odnosno pojedinano stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetniku,
kulturno-povijesnu, ekoloku ili znanstvenu vrijednost.
tiena podruja (P)
tiena podruja su podruja koje se tite sukladno propisima o zatiti prirode a koja
nisu razvrstana u zatiena podruja.
U registru se vode podaci o matinom broju, imenu, statusu, godini proglaenja,
granicama tienog podruja, te podaci o promjenama.
Strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park,
spomenik prirode, znaajni krajobraz, park-uma, spomenik parkovne arhitekture i
tieno podruje jesu prostorne jedinice iste razine.
PRILOG 2.
NAIN PRIKAZIVANJA GRANICA I DRUGIH LINIJA
U kartografskim prikazima granice se prikazuju razliitim bojama (ukoliko se prikazi
vode u elektronikom obliku), odnosno ekvivalentnim kartografskim znakovima za
prikaze voene na grafikim osnovama izraenim u analognom obliku.
Kartografski znaci za granice:

Ukoliko se granice vode u elektronikom obliku, prikazuju se samo vanjskom rubnom

linijom poligona u odgovarajuoj boji, bez koritenja kartografskih znakova.
Obalna linija se prikazuje svijetloplavom bojom.
Granice se prikazuju na takav nain da se uvijek prikazuje samo granica vie
prostorne jedinice po hijerarhiji. Granice naselja i jedinica mjesne samouprave uvijek
zavravaju na granicama jedinica lokalne samouprave.
Granice katastarskih opina evidentiraju se uvijek u cijelosti bez obzira na to
poklapaju li se ili ne poklapaju s viom prostornom jedinicom, osim u sluaju dravne
granice kad se ne evidentiraju zasebno.
Granice katastarskih podruja na moru evidentiraju se takoer u cijelosti osim u
sluaju dravne granice na moru odnosno granice epikontinentalnog pojasa kada se ne
evidentiraju zasebno.
Granice naselja, katastarskih opina i jedinica mjesne samouprave mogu se podudarati
unutar jedinica lokalne samouprave, pa se stoga i evidentiraju u elektronikom obliku
tako da za isti tijek granice mogu postojati dvije ili tri linije, a u voenju podataka na
klasian nain koritenjem kombinacije kartografskih znakova.
Koordinatni identifikatori prostornih jedinica smjetaju se unutar poligona koji
zatvaraju granice prostornih jedinica. Koordinatni identifikatori odreuju poloaj
imena, slovanih ifra vrste i matinih i rednih brojeva prostornih jedinica, a koriste se
i za prikazivanje sjedita odreenih prostornih jedinica.

Na kartografskim prikazima prikazuju se imena prostornih jedinica, te njihovi matini

odnosno redni brojevi, s time da se ispred matinog odnosno rednog broja prikazuje i
slovana ifra vrste prostorne jedinice. Kada se podaci registra vode u elektronikom
obliku, istim bojama odreenim za granice prikazuju se i imena i redni i matini
brojevi, te slovane ifre vrsta prostornih jedinica.
Matini i redni brojevi, slovane ifre vrsta prostornih jedinica, te imena prostornih
jedinica u pravilu se prikazuju uspravnim slovima visine 5 mm. Matini brojevi
prikazuju se u svom konanom (punom) obliku.
Imena ulica i trgova i kuni brojevi prikazuju se crnom bojom. Imena ulica i trgova
prikazuju se uspravnim slovima visine
2 3 mm, dok se brojevi zgrada (kuni brojevi) prikazuju uspravnim brojevima visine
1 1,5 mm. Privremeni kuni brojevi evidentiraju se zelenom bojom.
PRILOG 3.
POPISI PROSTORNIH JEDINICA I OBRAZAC PK

PRILOG 4.
PROMJENE PROSTORNIH JEDINICA
1. OPIS PROMJENA
Pripajanje
Jedna ili vie prostornih jedinica (A) pripojila se drugoj, ve postojeoj prostornoj
jedinici (B), kojoj identifikator i ime ostaju nepromijenjeni. Pripojena prjena prostorna
jedinica (A) prestaje postojati. Promijenilo se podrujranice prostorne jedinice B,
kojoj se prostorna jedinica A pripojila.
Slika 1.

Izdvajanje
Od postojee prostorne jedinice (A) izdvojio se jedan ili vie dijelova. Svaki
pojedinani dio (B, C) postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i
imenom. Dio prvotne prostorne jedinice (A) zadrava identifikator i ime, a
promijenilo mu se podruje i granice.
Slika 2.

Dijeljenje
Jedna prostorna jedinica (A) razdijelila se na dva ili vie dijelova (B, C, D). Svaki dio
postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Prestaje
postojati prostorna jedinica A.
Slika 3.

Spajanje
Dvije ili vie prostornih jedinica (A, B, C) spojilo se u novu prostornu jedinicu (D)
koja dobiva novi identifikator, ime i podruje. Prestaju postojati prostorne jedinice A,

B, C.
Slika 4.

Pripajanje dijela
Dio prostorne jedinice A (jedan ili vie popisnih krugova) prikljuio se susjednoj, ve
postojeoj prostornoj jedinici (B). Ne mijenja se identifikator i ime svake prostorne
jedinice (A, B), ve se mijenjaju podruja i granice prostornih jedinica (A, B).
Izdvajanje dijela
Izdvajanje dijela uvijek nastaje kao posljedica pripajanja dijela.
Slika 5.

Korekcija granica
Korekcija granica mogua je:
1. kad su granice nejednoznano prikazane u registru;
2. kad se unose podaci o koordinatama granica iz tonijeg izvornika (izvornika
krupnijeg mjerila);
3. kod statistikih i popisnih krugova na nain propisan ovim pravilnikom.
Imenovanje
Ova vrsta promjene mogua je samo pri odreivanju imena novoizgraenim ulicama i
uvoenju ulinog sustava u naselju. Imenovanje kojem prethodi promjena podruja i
granica smatra se promjenom koja je posljedica promjena podruja i granica

Promjena imena
Kod ove vrste promjene mijenja se samo ime prostorne jedinice, a svi ostali podaci o
prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.
Odreivanje
Ova vrsta promjene mogua je samo za brojeve zgrada (kune brojeve), a znai
dodjeljivanje novog ili promjenu postojeeg broja zgrade (kunog broja).
Ukidanje
Ova vrsta promjene mogua je samo za ulice i brojeve zgrada (kune brojeve), a
posljedica je prestanka postojanja ulice odnosno zgrade.
Promjena pripadnosti
Promjena pripadnosti nastaje kad nia prostorna jedinica promijeni pripadnost
hijerarhijski vioj prostornoj jedinici. Svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju
nepromijenjeni.
Promjena statusa
Kad se za jedinice vode podaci o statusu, moe doi do promjene statusa. Svi ostali
podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.
Promjena sjedita
Kad se za jedinice vode podaci o sjeditu, mogua je promjena sjedita. Mijenja se
samo sjedite, a svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.
2. DATUMI PROMJENA
Za svaku vrstu promjene vodi se i datum promjene.
Za promjene koje se provode na temelju akata nadlenih tijela u registar unosi se kao
datum promjene datum stupanja na snagu akta kojim je utvrena promjena.
Za promjene koje se provode na temelju usklaivanja sa stanjem na terenu kao datum
promjene datum kad je promjena provedena u registru.
Osim datuma promjene u registru se vode podaci o datumu unoenja promjene u
registar.
3. IFARNIK VRSTA PROMJENA

Vrste promjena

ifra vrsta

Nastanak

izdvajanjem

11

dijeljenjem

12

spajanjem

s="MsoNormal">13

imenovanjem (samo ulice)

14

odreivanje (samo za kbr.)

15

Prestanak

pripajanjem

21

dijeljenjem

22

spajanjem

23

ukidanjem (samo ulice i kbr.)

24

Promjena granice i podruja

izdvajanje dijela

31

izdvajanje

34

pripajanje dijela

33

pripajanje

32

korekcija granice

35

Promjena pripadnosti
promjena pripadnosti vioj prostornoj
jedinici

41

Promjena imena

preimenovanje

51

Promjena statusa i sjedita

promjena statusa

63

promjena sjedita

64

Tehniki ispravak

71

Ispravak pogreno objavljenih i pogreno

upisanih podataka

72

Promjene ulica i kunih brojeva nastale

usklaivanjem sa stanjem na terenu

81

4. IFARNIK IZVORA PROMJENA

Izvori promjene

ifre izvora

Zakoni, odluke i dr. akti objavljeni u

Narodnim novinama

01

Odluke i dr. akti skuptine objavljeni u

slubenom glasilu jedinice podrune
(regionalne) samouprave

02

Odluke i dr. akti gradskog odnosno

opinskog vijea objavljeni u slubenom
glasilu

03

Odluke Dravne geodetske uprave

04

Ostali izvori promjena

05

PRILOG 5.
ELABORATI PROMJENA I OBRAZAC RPJ-PROM
Elaborat promjene se, ovisno o vrsti promjene, sastoji od:
a) odluke nadlenog tijela i kopije odluke objavljene u slubenom glasilu
b) kartografskih prikaza promijenjenih podruja i granica sa stanjem prije i nakon
promjene (mjene (M = 1:25 000 ili M = 1:5 000)
c) obrasca RPJ-PROM
d) skica statistikih i popisnih krugo e) obrazaca PK
f) potrebnih promijenjenih popisa prostornih jedinica.
Elaborati promjena izrauju se u etiri primjerka.
Jedan elaborat promjena, nakon njegovog provoenja, uloit e se u zbirku elaborata
promjena gradskog odnosno opinskog registra, a ostali sa oznakama ZA
UPANIJSKI REGISTAR, ZA SREDINJI REGISTAR i ZA DRAVNI
ZAVOD ZA STATISTIKU se dostavljaju u svrhu obavjetavanja o promjenama.
Elaborati promjena kojima se o promjenama obavjetavaju sredinji i upanijski
registar sastoje se od odluke nadlenog tijela i kopije odluke objavljene u slubenom
glasilu, kartografskih prikaza promijenjenih podruja i granica, promijenjenih popisa

prostornih jedinica i RPJ-PROM obrasca.

Elaborati promjene kojima se o promjeni obavjetava Dravni zavod za statistiku
identini su po sadraju kompletnim elaboratima na temelju kojih se promjena
provodi u opinskim i gradskim registrima.
Osnovna funkcija obrasca RPJ-PROM je sistematiziranje podataka o promjenama u
formu koja omoguuje unos podataka o promjenama u sustav za obradu u
elektronikom obliku.
STARO STANJE
U prva tri stupca RPJ-PROM obrasca unose se podaci o onim prostornim jedinicama
koje su doivjele promjenu. U prvi stupac se unose podaci o imenima prostornih
jedinica za one prostorne jedinice koje imaju ime, te podaci o sjeditu i statusu. U
drugi stupac unosi se brojana ifra vrste prostorne jedinice. Sljedea tri stupca slue
za unos podataka o promjeni i posljedicama promjene. U trei stupac unosi se
jedinstveni identifikator prostorne jedinice. U etvrti stupac unose se vrsta promjene
iz ifarnika vrste promjene i to vrsta promjene koja se dogodila u odnosu na postojeu
prostornu jedinicu. U peti stupac unosi se datum kada je odluka o promjeni stupila na
snagu, te ifra iz ifarnika izvora promjene. U esti stupac unose se brojane ifre
vrste i jedinstveni indentifikatori prvih niih prostornih jedinica koje se mijenjaju
uslijed promjene na prostornoj jedinici.
Vrste jedinica koje se mijenjaju se u obrascu RPJ-PROM odjeljuju se horizontalnom
linijom.
NOVO STANJE
U sedmi stupac upisuje se oznaka a, b, c ili d prema obrascu i vrsta promjene iz
ifarnika vrsta promjene a koja ne mora biti ista kao promjena u etvrtom stupcu. U
osmi stupac unose se podaci o promijenjenim, odnosno nastalim prostornim
jedinicama. U deveti stupac unosi se brojana ifra vrste promijenjene ili nastale
prostorne jedinice. U deseti stupac unose se jedinstveni identifikatori promijenjenih
odnosno nastalih prostornih jedinica. U jedanaesti stupac unose se brojana ifra vrste
i jedinstveni identifikator prostornih jedinica vie razine kojima promijenjena ili
nastala prostorna jedinica pripada.

OBRAZAC RPJ PROM

REPUBLIKA HRVATSKA
___________________

(naziv nadlenog tijela)

OBRAZAC
ZA ISKAZIVANJE PROMJENE PODATAKA O PROSTORNIM
JEDINICAMA
Podaci gradskog/opinskog registra
Broj:
upanija:
Grad/opina:
Redni broj promjene/godina:
Datum unoenja promjene:
Obrazac izradio _______ dana _____ M. P. _______________
(potpis slubene osobe)

Podaci upanijskog registra

Broj iz upanijskog registra:
Datum unoenja promjene u upanijski registar:
Obrazac dopunio _______ dana _____ M. P. ______________
(potpis slubene osobe)

Podaci sredinjeg registra

Broj iz sredinjeg registra:
Datum unoenja promjene u sredinji registar:
Obrazac dopunio _______ dana _____ M. P. ______________
(potpis slubene osobe)

PRILOG 6.
ODREIVANJE KONTROLNOG I MATINOG BROJA
Otkrivanje pogreaka pri upisivanju matinih brojeva vri se pomou kontrolnog broja
koji je sastavni dio matinog broja. On se sastoji od jedne znamenke generirane iz
osnovnoga matinog broja, a omoguuje otkrivanje svake pojedinane pogreke i
pogreke permutacije dviju ili vie znamenaka u matinom broju. U sluaju
viestrukih pogreaka u jednom matinom broju, kontrolni broj omoguava otkrivanje
90% takvih pogreaka.
Za generiranje kontrolnih brojeva primjenjuje se metoda arit metike ponderacije
razloenoga osnovnoga matinog broja po modulu 11.
Primjer postupka odreivanja kontrolnog broja naselja:
Osnovni matini broj
01751
Ponder
65432
Zbroj umnoaka 0x6 + 1x5 + 7x4 + 5x3 + 1x2 = 0+5+28+15+2=50
Dijeljenje zbroja sa
11 50 : 11 = 4 (ostatak 6)
Kontrolni broj
11 6 = 5
Konani matini broj
017515
Pojedinane znamenke osnovnoga matinog broja naselja treba pomnoiti
konstantnim ponderima (znamenke 6, 5, 4, 3, 2). Ponder kojim se mnoi posljednja
znamenka u osnovnom matinom broju je 2, a ostali ponderi su, gledajui s desne na
lijevu stranu, takvi da je svaki sljedei ponder za broj vei. Nakon mnoenja formira
se zbroj umnoaka i podijeli sa 11. Dobiveni ostatak dijeljenja oduzme se od 11, da bi
se dobio kontrolni broj. Konani matini broj sastoji se od osnovnoga matinog broja i
kontrolnog broja. Iz skupa osnovnih matinih brojeva iskljueni su brojevi iji je zbroj
umnoaka djeljiv s 11, a brojevi kod kojih je ostatak dijeljenja 1, imaju kontrolni broj
0.

Analognim postupkom odreuju se matini brojevi za ostale jedinice.

PRILOG 7.
IFARNIK VRSTA PROSTORNIH JEDINICA
Slovana
ifra vrsta

Brojana
ifra vrste

upanija/Grad Zagreb

U/GZ

01

Grad/opina

GR/OP

02

GK/G/MO

03

NA

04

KO/KP

05

Statistiki krug

SK

06

Popisni krug

PK

07

UL/TR

08

09

Dostavno podruje potanskog

ureda

PU

11

Podruje mjesne nadlenosti

opinskog suda

OS

12

Podruje mjesne nadlenosti

katastarskih ureda

KU

13

Vrsteca

Gradski kotar/gradska etvrt/mjesni

odbor
Naselje
Katastarska opina/katastarsko
podruje na moru

Ulica/trg
Zgrada

Zatiena i tiena podruja:

14

Strogi rezervat/nacionalni
park/posebni rezervat/park
prirode/regionalni park/spomenik
prirode/znaajni krajobraz/parkuma/spomenik parkovne
arhitekture/tieno podruje

SR/NP/PR/
PP/RP/SP/
ZK/P/SA/
P

Prostorne jedinice za statistiku 2.

razine

RG

PRILOG 8.

15

FORMAT XML DOKUMENTA ZA IZDAVANJE I RAZMJENU

ALFANUMERIKIH PODATAKA
REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
Format XML dokumenta:
<?xml version= "1.0" encoding= "UTF-8" ?>
<PROSTORNE_JEDINICE>
<row>
<ID>
<JED_ID>
<IME_PJ>
<BR_SIF_VRSTE_PJ>
<VRSTA_PJ>
<SLO_SIF_STATUSA_PJ>
<STATUS_PJ>
<ID_BROJA_ZGRADE>
<RBR_POJAVNOSTI_KBR>
<BROJ_ZGRADE>
<SLO_DOD_BROJU>
<BR_DOD_BROJU>
<DATUM_OD>
<DATUM_DO>
<JED_ID_NAD_PJ1>
<IME_NAD_PJ1>
<BR_SIF_VRSTE_NAD_PJ1>
<VRSTA_NAD_PJ1>
<JED_ID_NAD_PJ2>
<IME_NAD_PJ2>
<BR_SIF_VRSTE_NAD_PJ2>
<VRSTA_NAD_PJ2>
<DOD_PODATAK1>
<DOD_PODATAK2>
<DOD_PODATAK3>
<DATUM_UNOSA>
<DATUM_PROMJENE>
</row>
</PROSTORNE_JEDINICE>
Detaljan opis pojedinih polja iz XML dokumenta:
Naziv polja
ID

Opis polja

Tip polja

Identifikator prostorne jedinice NUMBER(10)

(osim kunog broja) kojeg
inkrementalno dodjeljuje
sustav. U kombinaciji sa
JED_ID jednoznano odreuje

prostornu jedinicu (osim

kunog broja) u jedinici
vremena.

JED_ID

Jedinstveni identifikatori
prostorne jedinice (osim kunog
broja) moe biti redni, matini i
kombinirani broj. U kombinaciji VARCHAR2(12)
sa ID jednoznano odreuje
prostornu jedinicu (osim
kunog broja) u jedinici
vremena.

IME_PJ

Ime prostorne jedinice (osim

kunog broja).

VARCHAR2(80)

BR_SIF_VRSTE_PJ

Brojana ifra vrste prostorne

jedinice

NUMBER(2)

VRSTA_PJ

Vrsta prostorne jedinice

(upanad/opina, naselje...)

VARCHAR2(80)

SLO_SIF_STATUSA_PJ

Slovana ifra statusa prostorne VARCHAR2(2)

jedinice (GR, OP, UL, TR...)

STATUS_PJ

ID_BROJA_ZGRADE

Status prostorne jedinice (Grad,

Opina, Ulica, Trg.....) vodi se VARCHAR2(80)
za one prostorne jedinice iste
razine koje se razlikuju po
statusu.
Identifikator broja zgrade
(kunog broja) kojeg
inkrementalno dodjeljuje
NUMBER(8)
sustav. U kombinaciji sa
RBR_POJ_BROJA_ZGRADE
jednoznano odreuje kuni
broj u jedinici vremena.

Redni broj pojavnosti broja

zgrade (kunog broja) je
inkrement kojeg sustav
RBR_POJ_BROJA_ZGRAD inicijalno dodjeljuje za svaku
promjenu stanja kunoga broja NUMBER(8)
E
radi praenja povijesnosti
kunog broja. U kombinaciji sa
ID_BROJA ZGRADE
jednoznano odreuje kuni
broj u jedinici vremena.

BROJ_ZGRADE

Broj zgrade (kuni broj).

NUMBER(4)

SLO_DOD_BROJU

Slovani dodatak broju

zgrade.

VARCHAR2(1)

BR_DOD_BROJU

Brojani dodatak broju

zgrade.

NUMBER(3)

DATUM_OD

Datum od kojeg je stanje

prostorne jedinice stupilo na
snagu

DATE
(DD.MM.YYYY)

DATUM_DO

Datum prestanaka vaenja

prostorne jedinice (za
povijesni prikaz)

DATE
(DD.MM.YYYY)

JED_ID_NAD_PJ1

Jedinstveni identifikator prve NUMBER(10)

nadreene prostorne jedince.

IME_NAD_PJ1

Ime prve nadreene prostorne

VARCHAR2(80)
jedinice

BR_SIF_VRSTE_NAD_PJ1

NUMBER(2)
Brojana ifra vrste prve
nadreene prostorne jedinice.

VRSTA_NAD_PJ1

Vrsta prve nadreene

prostorne jedinice

JED_ID_NAD_PJ2

Jedinstveni identifikator druge NUMBER(10)

nadreene prostorne jedince.

IME_NAD_PJ2

Ime druge nadreene

prostorne jedinice

BR_SIF_VRSTE_NAD_PJ2

NUMBER(2)
Brojana ifra vrste druge
nadreene prostorne jedinice

VRSTA_NAD_PJ2

Vrsta druge nadreene

prostorne jedinice

DOD_PODATAK1

Prvi dodatni podatak

VARCHAR2(100)
karakteristian za pojedinu
vrstu prostorne jedinice (npr.
podatak povezan uz naselje

VARCHAR2(80)

VARCHAR2(80)

VARCHAR2(80)

potanski broj potanskoga

ureda)
DOD_PODATAK2

Drugi dodatni podatak

karakteristian za pojedinu
vrstu prostorne jedinice

VARCHAR2(100)

DOD_PODATAK3

Trei dodatni podatak

karakteristian za pojedinu
vrstu prostorne jedinice

VARCHAR2(100)

DATUM_UNOSA

Datum unosa prostorne

jedinice u sustav.

DATUM_PROMJENE

Datum zadnje promjene

prostorne jedinice u sustavu.

DATE
(DD.MM.YYYY)

DATE
(DD.MM.YYYY)

NUMBER(X) brojani tip podatka duljine x.

VARCHAR2(X) alfanumeriki tip podatka duljine x.
DATE datumski tip podatka. DD.MM.YYYY oznaava format u kojem se datum prikazuje, a
navedena maska prikazuje datum u obliku 01.01.2008.
Popunjenost pojedinih polja XML dokumenta ovisi o vrsti prostorne jedinice i o tome koliko ima
neposredno nadreenih prostornih jedinica.
Drugu nadreenu prostornu jedinicu imaju samo statistiki krugovi, popisni krugovi i zgrade s
pripadajuim kunim brojevima.
PRILOG 9.
LISTA DODIJELJENIH KUNIH BROJEVA
REPUBLIKA HRVATSKA
___________________
(naziv nadlenog tijela)

KLASA
IME
MB.
MB BR.
PREDMETA NASELJA NASELJA K.o. K..

STARO STANJE

NOVO STANJE

MB. MB.PK
SK

RB.
IME KUNI RB.
IME KUNI
ULICE ULICE BROJ ULICE ULICE BROJ

U_______________________, _ _/_ _/_ _ _ _

IZRADIO:
M.P. ___________________

Str. _ _

PRILOG 10.

IZRADA TEHNIKE DOKUMENTACIJE

U okviru izrade tehnike dokumentacije za svaki statistiki i popisni krug izrauje se skica. U
skici moraju biti jasno vidljiva imena ulica i trgova i kuni brojevi. Granice statistikog odnosno
popisnoga kruga za koji se skica izrauje, treba na skici istaknuti i jasno oznaiti (utom bojom).
U gornjem lijevom kutu skice statistikog kruga upisuje se ime i matini broj naselja, matini
broj statistikog kruga i broj popisnih krugova u statistikom krugu, a u gornjem lijevom kutu
skice popisnog kruga upisuje se ime i matini broj naselja te matini broj statistikog i redni broj
popisnog kruga. U donjem desnom kutu skice upisuje se ime i prezime osobe koja je izradila
skicu i datum izradbe skice.
Ukoliko popisni krug ima neizgraenog podruja koje nije evidentirano na skici, podruje prema
nenaseljenom dijelu markira se isprekidanom linijom.
Obrasci PK izrauju se na temelju djelomino ispunjenih obrazaca PK s posljednjim stanjem u
RPJ, bilo unoenjem promjena, bilo izradbom novog obrasca PK.
Ako je u obrascu PK iskazani broj kuanstava vei od 130, ili ukoliko je uvidom na terenu
utvreno da je broj kuanstava u popisnom krugu vei od tog broja, u okviru izrade tehnike
dokumentacije je takav popisni krug potrebno podijeliti s time da se granice novih popisnih

krugova formiraju u skladu s ovim Pravilnikom i na nain da broj kuanstava u novim popisnim
krugovima bude priblino jednak.
Redni broj i ime ulice/trga upisuje se u obrasce PK iz prethodno provjerenog i auriranog popisa
ulica u naselju, a kuni brojevi iz auriranoga osnovnoga kartografskog prikaza.
Prazni obrasci PK koriste se u sluaju da je dolo do dijeljenja popisnih krugova. U tom je
sluaju potrebno ponititi postojee obrasce PK za te popisne krugove, i na njih upisati na koje
su novoosnovane popisne krugove dosadanji podijeljeni.
Izradbi skica i dopuni obrazaca statistikih i popisnih krugova u sklopu izradbe tehnike
dokumentacije obavezno prethodi terenski obilazak svakoga popisnoga kruga radi prikupljanja i
notiranja podataka o zgradama koje su obiljeene kunim brojevima, kao i onima koje to nisu, a
trebale bi biti.
Svaku takvu zgradu treba unijeti u osnovni kartografski prikaz s oznakom odreenoga kunog
broja, a zgradama kojima kuni broj nije odreen, treba dodijeliti privremeni kuni broj.
Privremeni kuni brojevi evidentiraju se u skladu s ovim Pravilnikom. Unoenje svih zgrada u
osnovne kartografske prikaze i odreivanje svih privremenih kunih brojeva smatra se izradbom
plana dodjeljivanja kunih brojeva.
Skice statistikih i popisnih krugova i obrasci PK izrauju se u tri primjerka.

PRILOG 11.

PRIMJER SKICE STATISTIKOG KRUGA

PRILOG 12.

PRIMJER SKICE POPISNOG KRUGA