Professional Documents
Culture Documents
Sve to znamo napravljeno je kao preslika pravog znanja jer postoje dva znanja, odnosno tri: Lano znanje, tajno
znanje i pravo znanje. Osnovno i pravo znanje su kopija kopije razraena do detalja, pria za idiote i mora biti jako
pametan i svoj da bi uoio, da to nije tako kako kau, ali kad jednom shvati onda te ismijavaju i napadaju jer nisi
slubeno u pravu.
Tajno znanje pak ne postoji jer je tajno, no tu su uvijek deurni napadai koji kvocaju, koji misle da su jako pametni, a
u stvari su najee iskoriteni kao trolovi da bi se svojim gazdama dokazali kao vjerni i spremni da na njihov mig
naprave sve to se od njih oekuje.
Moja najvea prednost je u tome to ja ne znam ama ba nita i nikada nisam nita prihvatio, a kamo li tajno znanje.
Zapravo, ja sam potpuno neoptereen tom prijevarom i mnogo mi je lake prihvatiti da neto nije onako kako izgleda
da je rekao je autor bloga koji je otkrio ovu udnovatu poveznicu Srba i bia s Mjeseca.
Dakle, na srpskom grbu se ne nalaze nikakva Ocila, kako nam to ele prikazati. Na srpskom grbu nalaze se
polumjeseci u raznim pozicijama. Gdje su dokazi za to? Ne biste vjerovali, ali na samom grbu i na Mjesecu!
Osvojimo Merkur
Akcija traje do 15. januara, a krateri e poneti imena umetnika koji budu imali najvie glasova.
Ovo je izvanredna ansa da krateri dobiju imena po velikanima srpske umetnosti, te vas zato
pozivamo da date svoj glas.
Projekat "Mesinder" moete pronai na ovom linku, a kratere koji ekaju imena
umetnika ovde, dok se registracija i glasanje obavljajuovde.
Poto su u konkurenciji umetnici, portal Alo! predlae da to budu:
Krater A - Ivo Andri.
Krater B - Paja Jovanovi.
Krater C - Stevan Mokranjac.
Krater D - MIlena Pavlovi Barili.
Krater E - Miroslav Anti.
Inae, u Sunevom sistemu ve se nalazi veliki broj asteroida i kratera koji nose imena po
Srbiji i velikanima srpske istorije. Zato bi bilo lepo da se neko od srpskih imena nae i na
Merkuru.
Ovo su, podsetimo, asteroidi i krateri koji nose imena po naim ljudima i zemlji:
Asteroidi
- 1517 Beograd - Nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu izmeu Marsa i Jupitera i ima
prenik od 36,16 kilometara. Otkrio ga je uveni srpski astronom Milorad B. Proti, po ijem je
rodnom gradu i dobio ime. Udaljen je oko 400 miliona kilometara od Sunca.
- 1550 Tito - Otkrio ga je takoe Milorad B. Proti, 1937. godine, a ime je dobio kasnije, po
tadanjem predsedniku SFRJ. Nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu, a od Sunca je
udaljen oko 375 miliona kilometara
- 1554 Yugoslavia - Jo jedan od Protievih asteroida iz glavnog asteroidnog pojasa, otkriven
je 1940. godine, a od Sunca je udaljen oko 390 miliona kilometara.
- 1555 Dejan - od Sunca je udaljen oko 400 miliona kilometara. Otkrio ga je belgijski
astronom Fernand Rigo, koji mu je ime dao po sinu srpskog astronoma Petra urkovia, koji
mu je bio veliki prijatelj. Takoe se nalazi u glavnom asteroidnom pojasu.
- 1564 Srbija - Jo jedan od Protievih asteroida, otkriven 1936. godine. Od Sunca je udaljen
oko 475 miliona kilometara.
- 1605 Milankovi - Asteroid glavnog pojasa, otkrio ga je urkovi 1936. godine i dao mu ime
po uvenom nauniku. Od Sunca je udaljen oko 450 miliona kilometara.
- 1675 Simonida - Otkrio ga je Proti 1938. godine i dao mu ime po kraljici Simonidi, supruzi
kralja Stefana Milutina. Srednja udaljenost od Sunca mu je oko 335 miliona kilometara.
- 1700 Zvezdara - Kao i ostali, nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu. Otkrio ga je urkovi
1934. godine i dao mu ime po delu Beograda. Udaljen je od Sunca izmeu 274 i 433 miliona
kilometara.
Krateri na Mesecu
Srbin na Marsu
Milutin Milankovi
uveni naunik Milutin Milankovi je zbog ogromnih zasluga za nauku dobio i krater na Marsu
koji nosi njegovo ime. irine je 118,4 kilometra, a lako ga je videti jer se nalazi severno od
planine Olimpus mons, koja je visoka ak 22 kilometra.
O pomraenjima Meseca
nesto iz istorije
Najstarije pomracenje Meseca o kome postoji pisani trag dogodilo se 29. januara 1135. pre
n.e. a zapis je sastavljen u Kini.
Cini se da je pravu prirodu pomracenja prvi otkrio Anaksagora, filozof iz Jonije (500-428. g.
pre n.e.), koji je ucio da do Mesecevih pomracenja dolazi kada Mesec udje u Zemljinu senku,
a da njegova senka opet proizvodi pomracenje Sunca na Zemlji.
Tukidid pominje slucaj iz vremena peloponeskog rata kada Atinjani jedom prilikom nisu
isplovili sa sidrista u bitku (iako im je oklevanje moglao naneti samo stetu) jer je u presudnom
momentu doslo do pomracenja Meseca.
Aristotel iz posmatranja pomracenja Meseca zakljucuje u svom cuvenom delu O
nebu (zapravo sva Aristotelova dela su cuvena:) da je Zemlja loptasto telo jer je senka
koju baca na Mesec prilikom pomracenja zaobljena.
U staro vreme Srbi su, ako je suditi po nekim starim zapisima, znali za uzrok pomracenja jer
se u tim pisanim spomenicima objasnjava da je Zemlja manja od Sunca i da zato ona ima iza
sebe kupastu senku, a Mesec se pomraci kada udje u tu senku i tada on gubi svetlost pa se
ne vidi, za razliku od Sunca koje se pomraci kada ga pokrije Mesec i koje ne gubi svetlost.
Postoji inace dosta belezaka u srpskim zapisima o pomracenjima Sunca i Meseca.
Prvo i najstarije pomracenje Meseca koje se spominje u starim srpskim zapisima dogodilo
se 22. juna 1461. Zatim slede pomracenja iz 20. februara 1570. pa 16. avgusta 1598. itd.
predanja
Ale hoce ponekad, govorilo se u nasem narodu, da navale na Mesec i da ga jedu i
otuda mrlje na Mesecu. Prema nekim pricama to se ustvari desava svakog tridesetog dana
(tj. kad je Mesec pun) samo se taj dogadjaj ne vidi uvek.
I kod nekih drugih naroda do pomracenja Meseca, a i Sunca dolazi na slican nacin,
samo sto je predator razlicit. Tako kod Indusa Sunce ili Mesec proguta demon Ruhaj, kod
Egipcana Mesec guta neka vodena zivotinja a Sunce zmijurina Apopi. Kod Kineza je za
pomracenja je kriv strasni zmaj.
Zaprvo sto se Srba tice citava stvar oko pomracenja nije bas tako jednostavna jer
sem ala postoje i druge nemani koje kidisu na Sunce i Mesec. Nekad je to vukodlak, nekad
vestice, a desi se da i djavo tu umesa svoje vrazije papke.
Vestice to rade planski. Prvo jedna doleti, otkine parce Meseca i sakrije ga. Zatim
navali druga, pa treca i tako redom. Medjutim Bog onda posalje svoje andjele koji savladaju
prvo jednu vesticu i ona onda vrati parce Meseca koje je ukrala, zatim andjeli isto postupe sa
drugom vesticom i tako redom sve dok Mesec opet ne postane ceo.
Zna se desiti da od silnih rana Mesec pusti krv, pa se vidi crven. Medjutim neki misle
da ova crvena boja potice od krila ala. Ova krila su naime crvena i delimicno providna pa kad
ale zaklone Mesec on sa Zemlje izgleda crven. (Prilikom pomracenja Mesec zaista zna biti
crven, medjutim naucnici to objasnjavaju drugacije i sasvim suvoparno o cemu mozete
citati ovde). A prica se da djavo iz obesti i vec ne znajuci ni sam kakvo zlo da napravi, pridje
krisom Mesecu i hoce da ga ukrade. Samo, andjeli uvek odbrane Mesec.
Ponekad sveti Arandjeo odbrani Mesec od nemani tako sto ga zakloni skutom svoje
haljine.
Neki opet misle da je za pomracenje Meseca kriv sveti Ilija (jer je on jednom od gladi
jeo Mesec).
Neposredno posmatranje pomracenja je i stetno i to ne samo kad se radi o
pomracenju Sunca vec i kad je u pitanju pomracenje Meseca, jer, tvrdi se, i to coveku donosi
zlo.
Kako i kod posmatranja pomracenje Sunca za posmatranje pomracenja Meseca
koristi se jedana posuda sa vodom u kojoj se zatim uhvati odraz Meseca, i pomracenje se
posmatra kao u ogledalu. Posuda naravno treba da bude asa. Tako je navodno radila neka
baba u okolini Loznice i postigla izvanredne rezultate. Ponegde se zahteva da asa bude
gledjosana, ali opet u nekim drugim krajevima umesto ase koristila se tepsija. Rezultati su,
kazu, bolji ako se radi otepsiji koju je nekome o svadbi doneo na poklon kum udovac. Sa
takvom tepsijom su obicno radile vracare. Neki su trazili da i voda u kojoj se hvata odraz bude
narocito, ali se na tome ipak ne insistira suvise.
Nekada je posmatranje pomracenja putem hvatanja odraza Sunca i Meseca u vodi
bilo siroko rasprostranjeno u narodu. Cak je i sama rec hvatanje ili uhvatiti postalo sinonim
za pomracenje Sunca odnosno Meseca. Danas sve to tone polako u zaborav i pmracenja se
posmatraju kroz zatamnjena stakla, specijalnim teleskopima i drugim instrumentima. I sigurno
je bas to glavni razlog sto niko vise nije u stanju da vidi sva ona cudesa koja su videli nasi
stari kada su se Sunce i Mesec hvatali.
Na srecu, o tim prizorimma imamo sacuvana neka svedocanstva starih vracara.
Scene koje one opisuju su dramaticne i okrutne. Veliko crno june, tako kazu, dugih rogova,
usiju i repa, ogroman crni vepar duge njuske, krupan crni vuk velikih celjusti i duga repa - svi
sa po sest prstiju na nogama - kidisu naizmenicno, u bezumnom besu na Mesec, trgaju ga i
odlamanu njegovu parcad. A posle treceg napada sve zivotinje se pretvaraju u ljude sa po
sest prstiju i ti ljudi neodoljivom snagom, gvozdenim vilama navaljuju na Mesec i drobe ga.
Ponekad se, opet kazu, mogu ale videti kako se zalecu na Mesec, grizu ga, a njegovi
delovi odlecu na sve strane. A druge vracare i babe vele da vide djavole oko Sunca kad se
Sunce pomracuje i da djevoli navaljuju da ga rastrgnu.
I za celo to vreme i Mesec (i Sunce kad se ono pomracuje) trpi uzasne muke i u
velikoj je opasnosti. Ljudi se trude da mu pomognu i odbrane ga i zato udaraju u zvona, vicu,
galeme, pa i pucaju puskama ne bili oterali nemani. Sigurno je jedno: ovako krupni dogadjaji
kao sto su pomracenja Sunca i Meseca ne desavaju se u prirodi bez znacajnih posledica po
ljude. U vecini slucajeva oba pomracenja losi su znaci. Pomracenje Meseca predskazuje rat,
a pomracenje Sunca i rat ali i druge posasti: glad, kugu, ustanak. Uopste, pomracenje Sunca
je znak nevolje za sve hriscane, narocito za Srbe, dok pomracenje Meseca predskazuje zlo
za Turke.
vremena na vreme poneki Internet surfer doe do kolosalnog otkria da ovek nije bio na
Mesecu. Pa nas onda o tome obavesti. Evo, kae, ima na Internetu dokaza. Crno na belo!
Ono to taj italac ne shvta je da na TV, u novinama i drugim medijima moete nai stotine
"dokaza" za sve to hoete: da su vanzemaljci meu nama, da je Hitler iv, da Gagarin nije
prvi kosmonaut, da je svemir nastao pre est hiljada godina, da postoji globalana zavera
protiv Srba, protiv Hrvata, protiv Iranaca i Palestinaca (odnedavno i Gruzina), da svetom
vladaju masoni, da je Don Kenedi iv, da su uhaveeni neki vanzemaljci samo se o tome uti
(a inae svi znaju), da pun Mesec lei elavost i imptenciju, da nebom lete letei tanjiri, da psi
vide duhove, da .. itd. itd. itd. I za najveu glupost moete nai dokaze, samo ako se
potrudite. A ta ete od toga da prihvatite zavisi od Vas i Vae zrelosti i sposobnosti za
zakljuivanje.
Evo jednog lanka na temu: da li su bili na Mesecu. lanak je sa bloga B92
20. jula 1969. itav svet je sa uzbuenjem sluao vesti o iskrcavanju prvih ljudi na Mesec. Oni koji su
imali televizore pratili su direktan prenos velikog dogaaja. Sliku sa Meseca preuzimao je radio-teleskop
Parks u Australiji i prenosio je do Hjustona odakle se
ona emitovala dalje, irom planete. itav dogaaj je
Kliknite na sliku
direktno ulazio u istoriju i to u poglavlje najveih
dostignua ljudske civilizacije. Po grandioznosti
poduhvat je smeten rame uz rame sa izgradnjom
egipatskih piramida; po naunom znaaju izdigao se
iznad svega postojeeg. Iskrcavanje na Mesec proirilo
je vidike i otvorilo novo poglavlje u istoriji oveanstva.
Na projektu osvajanja Meseca radilo je 400 hiljada
amerikih radnika raznih profesija, angaovano je 20
hiljada amerikih privrednih organizacija i univerziteta i
sve je to amerike graane kotalo 24 milijarde dolara.
Ipak, "mali korak" na Mesecu nije samo ameriki. On je
rezultat milenijumskog ovekovog sna da se otisne od
matine planete u beskraj kosmosa. Rezultat je i 5000
godina prikupljanja znanja: od prvih haldejskih
posmatranja, preko astronomije starih Grka, burnog
razvoja nauke u 17. i 18. veku, sve do velianstvenih
otkria u moderno doba. U tom smislu pohod na Mesec
pripada itavom oveanstvu i kao takav ubeleen je u
kolske udbenike svih zemalja sveta, u sve enciklopedije i uostalom zapisan je na svim mestima gde
se prikuplja i uva znanje o ovekovoj delatnosti. Bio je to dogaaj na kome su nam prethodne
generacije mogle samo da zavide.
Ali onda se pojavila sumnja! Neki su poeli da negiraju dogaaj nad dogaajima. U novinama su se
pojavili lanci koji su tvrdili da je u pitanju bila prevara i da su Amerikanci "mali korak" snimili u nekom
studiju, ovde na Zemlji. Navedeno je i tuce dokaza koji navodno obelodanjuju la i isteruju istinu na
videlo - i tako osporavaju jedan od najznaajnijih poduhvata u istoriji oveanstva.
Kliknite na sliku
To je nova verzija stare teorije o sudaru Zemlje s drugom planetom tokom nastanka
Sunevog sistema. Ta je teorija postala popularna jo sedamdesetih godina, a donedavno se
smatralo da je Mesec nastao od delova tog drugog tela", objasnio je doktor Matija uk na
konferenciji.
U doba nastanka Meseca, dakle, pre otprilike etiri i po milijarde godina, Zemljina rotacija je
bila mnogo bra i dan je trajao svega 2,3 sata. S tolikom brzinom okretanja, sudar s planetom
Teom mogao je lansirati dovoljno materijala da se formira Mesec, smatraju ovi strunjaci.
Prema naoj teoriji, Mesec je 90 odsto nastao od Zemljinog materijala, a samo mali deo
potie od druge planete. To se slae s merenjima izotopa u kamenju s Meseca koje je
doneseno tokom misija 'Apolo'. Analizom tih uzoraka pokazano je da su njihovi izotopi slini
izotopima u kamenju na Zemlji", precizirao je uk, dodajui da je teorija iz koje stoji on i Sara
Stjuart dobro primljena meu naunicima.
JEDINO ako ivite na Mesecu niste primetili nebrojene aktivnosti za dogaaj koji se
zbio 20. jula pre tano etiri decenije - proslavu godinjice trenutka kada je
oveanstvo napravilo svoj prvi korak na tlu koji nije zemlja i uspelo da stigne do
nekog drugog prostora sa kojeg se vidi cela naa planeta.
Od kovanih novia do muzejskih postavki, od proienih (sada digitalnih) snimaka
iskrcavanja u More tiine na Mesecu do specijalnih novinskih izdanja, svet kao da se
jo jedanput ujedinio u proslavi neega to predstavlja nezaobilaznu stranicu u
ljudskoj istoriji. Jedan od istoriara je svojevremeno izjavio da e korak koji je
napravljen na Mesecu i dalje biti kruna svih ostvarenja 20. veka. Mnogo toga je
ostalo za istoriju: uvene rei Nila Armstronga o malom koraku za oveka i velikom
za oveanstvo, 21 sat koliko su zajedno Armstrong i Oldrin proveli na meseevoj
povrini, 21 kilogram kamenja koji su pokupili i doneli na zemlju, injenica da otisci
njihovih stopa zauvek, ako se neto kosmikih dimenzija ne dogodi, ostali na povrini
jedinog zemljinog satelita...
Kao i kod svakog ovakvog dogaaja javljaju se pobornici teorije zavere, sa vrstim
dokazima o tome da ovek nikada nije ni stigao do Meseca ve da je sve dobro
izreirana filmska pria servirana lakovernima. Najbolji odgovor dali su najvei
suparnici SAD toga doba, kosmonauti iz svemirskog programa tadanjeg SSSR, koji
su izjavili da nema nikakve sumnje u verodostojnost celog poduhvata i u 395
kilograma uzoraka koliko je 12 Amerikanaca donelo na zemlju, posle est boravaka
na Mesecu.
I na kraju, kakav bi to poduhvat vredan za celo oveanstvo bio ako Srbi u njemu ne
bi imali svoje prste. ak osam naih ljudi je uestvovalo u celom poduhvatu koji je
zavren ovekovom etnjom po Mesecu.
NAVRAVA se 40 godina od ovekovog leta na Mesec. Imena astronauta Nila
Armstronga, Edvina Oldrina i Majkla Kolinsa upisana su zlatnim slovima u istoriju
oveanstva. Malo se, meutim, zna da su u konstrukciji i dizajnu Apola 11 i rakete
Saturn V uestvovala i osmorica strunjaka srpskog porekla. Milojko Majk Vueli je
bio projekt-menader, a od 1966. do 1978. jedan od direktora itavog programa
Apolo. Zato ga je predsednik Lindon Donson i odlikovao Medaljom slobode - otkriva
nam Dejvid Vuji iz Vaingtona, koji je pre etiri decenije bio zvanini portparol NASA
i bio ukljuen u misiju Apolo 11.
Armstrongov istorijski korak bio je i ogroman iskorak za srpske naunike i ininjere,
koji su radili u NASI.
- U misiju Apolo 11 direktno su bili ukljueni Milojko Majk Vueli, Slavoljub Vuji,
Milisav urbatovi, Danilo Boji, Dragia Gi Jovanovi, Petar Gaji, Veljko Gai i ja
instrumentima znanja. Da bismo taj zavet ispunili, moramo da budemo prvi i biemo
prvi - govorio je tadanji predsednik SAD Don Kenedi. Rusi su razvili Meseev
lender, koji je uspeno proao testove u Zemljinoj orbiti, razvili ekvivalent Apolo
komandnog modula, ali kljuna prepreka koja se ispreila na njihovom putu do
Meseca bila je nepoznanica kako napraviti dovoljno snanu raketu za taj podvig. (D.
S.)
S R B I P O S L AL I AM E R E N A M E S E C
Kada su Nil Armstrong, Majkl Kolinsi Edvin Oldrin poleteli ka Mesecu 20. jula 1969. godine
bio je to dogaaj veka. U umadiji je prvi korak oveka "po meseini" izazvao veliku
dilemu. Ima li boga gore pitali su se srpski seljaci. I shvatili da ima i oveka i Boga.
Navrilo se 40 godina od ovekovog leta na Mesec.
Imena astronatua Nila Armstronga, Edvina Oldrina i Majkla Kolinsa upisana su zlatnim
slovima u istoriju oveanstva. Malo se, meutim zna da su u konstrukciji i dizajnu
svemirskog programa Apolo 11 i broda Saturn uestvovala i osmorica strunjaka srpskog
porekla. Milojko Majk Vueli je bio projekt menader, a od 1966. do 1978. jedan od
direktora itavog programa Apolo. Zato ga je predsednik Lindon Donson i odlikovao
Medaljom slobode otkriva nam Dejvid Vuji iz Vaingtona, koji je pre etiri decenije bio
zvanini portparol NASA i programa Apolo 11.
Taj program je raen na inicijativu predsednika Dona Kenedija od 1963. do 1969. godine.
Naime, dva meseca posle prvog leta u svemir sovjetskog kosmonauta Jurija Gagarina i
samo dvadeset dana nakon uzletanja prvog amerikog astronauta Alana eparda,
ameriki predsednik Don Kenedi se 25. maj 1961. godine na zajednikoj sednici oba
doma amerikog Kongresa obavezao da e do kraja decenije Amerikanci leteti na Mesec.
Potroio je dva programa Apolo, dok trei Apolo 11 nije odvezao ljude na Mesec.
est i po sati posle sletanja, u direktnom TV prenosu koji je posmatralo oko 600 miliona
ljudi na Zemlji, na Meseevu povrinu, u more tiine, iz broda je zakoraio Nil Armstrong
uz dugo pripremanu reenicu "Ovo je mali korak za oveka, ali veliki za oveanstvo!"
Bio je to, meutim, i ogroman iskorak za srpske naunike i ininjere, koji su u NASI radili
na programu Apolo 11. A koje nam predstavlja Dejvid Vuji portparol NASA:
U programu Apolo 11 direktno su bili ukljueni Milojko Majk Vueli, Slavoljub Vuji,
Milisav urbatovi, Danilo Boji, Dragia Gi Jovanovi, Petar Gaji, Veljko Gai i ja
kae Dejvid Vuji, danas penzionisani biznismen.
Vuji je roen u Pensilvaniji 1935. godine. Diplomirao je u Midlandu tehnike nauke,
magistrirao je u Vaingtonu, gde se zaposlio u NASA. Bio je predstavnik avionske
kompanije "Panam" i vlasnik konsturktorske firme "Dsaund". Dejvid Vuji je veliki brat
srpske masonske loe u SAD i vrlo uticajan ovek u Vaingtonu danas.
OSAM HEROJA
Prema njegovom kazivanju glavni projektant vasionskog broda Milojko Majk Vueli je
roen u Garenici 1930. godine. Prvih sedam razreda gimnazije zavrio je u Bjelovaru. U
SAD odlazi 1956. gde diplomira na elektro-tehnikim fakultetima i istie se kao vrhunski
strunjak u kontroli leta i spaavanju svemirskih brodova.
Pored "Apola 11" Vueli je radio i na brodu "Apolo 13". Kada je kao strunjak za
svemirske brodove napustio programe NASA otvorio je u Ohaju vlastitu kompaniju "Ideal
Electric", koja ima 170 zaposlenih i vredi 25 miliona dolara. U firmi pored oca Milojka radi i
njegov sin Nikola Nik Vueli, kao i ostali lanovi porodice kae Dejvid Vuji.
Slavoljub Vuji je bio producent i kordinator projekta "Apollo 11". Milisav urbatovi je bio
ef ininjerijske ekipe, a Danilo Boji, kreator atla "Orao" za etnju po Mesecu. Dragia
Gi Jovanovi je bio ininjer, kao i Petar Gaji. A Veljko Gai je bio savetnik, ali
istovremeno i dizajner amerikih bombardera "T-38 trainer", "F-5 fighter" i "B-2".
Milisav urbatovi je bio ef ifrantskog odeljenja pri tabu na Ravnoj Gori. U svojim
memoarima pisao je koliko je Draa Mihailovi patio kada je dobio depeu da njegovi sin i
erka sarauju sa komunistima.
I sada gledam lik tog plemenitog oveka, blagog lica i izraza. Svakome je govorio "Vi".
On je bio vojnik, a ne politiar, izdali su ga. On nije mogao da ima uvid ta su radili njegovi
komandanti. A svaki je eleo da bude mali Draa deo je urbatovievog svedoenja.
Majk Vueli je itavu deceniju radio na svemirskim programimi u NASA. Napisao je i dve
knjige Apolo 13 i Apolo 14. Kada su ameriki astronauti, osvajai Meseca krenuli na
svetsku turneju, boravili su i u Beogradu. Sa njima je bio i ininjer Vueli. Tu izlobu
posetio je i predsednik Tito. Njemu je predstavljen ceo program, ali je preutano da su ga
radili ameriki Srbi.
Srpskoj koloniji u Americi najpoznatiji meu njima je bio ininjer i fabrikant Petar Gaji,
koji je zapoljavao radnike, ali i pomagao srpsku crkvu i dinastiju. Petar Gaji je bio vlasnik
fabrike "Alva radio" u Los Anelosu, koja se bavila proizvodnjom elektronskih ureaja i
aparata za sve vrste amerikih letilica, pa i za kosmike.
Bio je sin uvenog kraljevog generala Joakima Gajia i sam kraljev oficir, koji je posle rata
emigrirao u Ameriku. Iako je imao sa Jevrejima meovitu firmu u Nemakoj mladi srpski
biznismen se sa porodicom preselio na Menhetn i postao lan srpske crkve. Tu je u crkvi
Sveti Sava na Menhetnu 1958. godine upoznao Veru Stepi iz Beograda, razveo se i
oenio sa njom. Imao je tada dvoje dece, sina Vladimira i erku Kseniju pria nam
Gradimir Markovi iz ikaga, dobar poznavalac amerikih prilka u srpskoj koloniji.
Prema njegovom seanju u vreme predsednika Riarda Niksona, srpski tvroci Apola 11 su
pozivani u Belu kuu na prijeme. Kao republikanaci davali su donacije za predsedniku
kampanju Ronalda Regana, a potom i za Dord Bua starijeg.
Ne treba biti preterano skroman, ali se moe rei da su Srbi dali ogroman doprinos da
Amerikanci prvi odlete na Mesec i ostvare premo u vasioni, u kojoj danas imaju preko 80
satelita kae Gradimir Markovi iz ikaga.
AMERE SAM POSLAO NA MESEC
Kao i svi aci, kao mlad itao sam ila Verna i mislio da je to fantazija o avanturama
"20.000 milja pod morem" ili "Put u sredite Zemlje". Ali, kada sam poeo da razmiljam o
putovanju u kosmos, 1968. godine tokom leta "Apolo 8", prve misije koja je napravila
nekoliko krugova oko Meseca, bio sam uveren u uspeh.
Programu "Apolo" pridruio sam se u februaru 1962. godine, kada je preduzee "North
American Aviation", u kom sam radio, dobilo ugovor za konstrukciju i gradnju matinog
broda svemirske letelice. Poeo sam kao inenjer, nastavio kao menader i napredovao u
programu kao odgovorano lice za konstrukcije svemirskog broda "Apolo".
Ovako danas govori Milojko Majk Vueli, konstruktor svemirskog broda koji je ljude odneo
na Mesec. Vueli, sa suprugom Inge i dva sina Aleksanrom, Nikolom i petoro unuadi ivi
u Mansfieldu, drava Ohajo. I kako ree, priprema se za proslavu 40 godinjice leta "Apola
11".
Eksluzivno objanjava kao je Amerikance poslao na Mesec.
Moj prvi zadatak u svemirskom centru u Kaliforniji bio je da odredim glavne konstruktivne
parametre svemirske letelice, tako da moe da bude prikladna za oba koncepta sletanja
na Mesec. Prvi je koncept bio direktno sletanje svemirske letelice, a drugi je bio spajanje u
meseevoj orbiti sa lunarnim modulom sa ljudskom posadom. Ja sam uradio tri
konstrukcije "Apola 11" i izabrana je ova druga varijanta. Don Kenedi, predsednik SAD je
lino motivisao na tim da Amerikanci slete na Mesec pre kraja 1969. godine kae
Milojko Vueli.
Istorijskog dana 16. jula 1969. godine, kada je "Apolo 11" lansiran iz Kejp Kenedija na
Floridi ininjer Vueli je, kae, sedeo uz glavnog kontrolora vasionskog leta Dena
Kranza.
Teko je opisati nae raspoloenje kad se modul "Orao" spustio na povrinu Meseca.
Najveu radost osetili smo kad su pipci na stajnom trapu modula dotakle povrinu Meseca.
Dena Kranza je rekao: "Nemogue, mi smo dole, na Mesecu?" Odgovorio sam:
"Nemogue, je i bio na cilj". Radili smo u dve smene po 12 sati, a ponekad i po 16 sati.
Bilo je problema na modulu "Orao", jer je zbog ukljuivanja radara kompjuter bio
preoptereen. Kad su astronauti sleteli ja sam otiao u hotel na spavanje sea se Milojko
Majk Vueli.
TITOVE PORUKE
Svi ameriki mediji pre i posle misije tvrdili su kako Majk Vueli nee nikada biti poznat
kao komsonauti Nil Armstrong, Majkl Kolins i Baz Oldrin koji su sleteli na zemljin satelit.
Vueli otkriva da su se sami astronauti potrudili da tako ne bude:
Dok je Kolins kruio oko Meseca razmiljao je da radi ako se Armstrong i Oldrin ne vrate.
Napisao je: Svemirski brod broj 107 pod nazivom "Apollo 11" je najbolji svemirski brod koji
je sagraen i Bog ga blagoslovio". Zatim se potpisao. Kad se vratio, poklonio nam je taj
napis kao veliko priznanje nama, ljudima koji smo sa Zemlje vodili brigu o njemu. Uramio
sam to kao sliku i ona visi u mojoj kancelariji pokazuje nam Majk Vueli taj istorijski
suvenir.
U timu Apolo 11" bilo je nekoliko naih inenjera, Slavoljub Vuji, Milisav urbatovi, Danilo
Boji, Dragia Gi Jovanovi, Petar Gaji, Veljko Gai i Dejvid Vuji, koji su formirali
drutvo "elavih orlova". Posle uspene misije napravili su urku u Kaliforniji, otkriva nam
Vueli. A onda je njegovo ime stiglo i do Josipa Broza.
Tito je ve uo za mene od Franka Bormana, astronauta misije "Apolo 8". Borman je
posetio tadanju Jugoslaviju i Tita, koji ga je pitao "Zar se niste bojali toga leta oko
Meseca?"
Borman mu je odgovorio: "Ma kakvi, va Majk Vueli je bio glavni i brinuo je sa Zemlje o
meni". Tito me je posle primio na izlobi "Apolo 11", jer je eleo da iz prve ruke uje priu o
razvoju programa osvajanja Meseca kae Vueli i dodaje:
Danas mogu da kaem, ja sam posalo Amerikance na Mesec!
Za glavne aktere misije "Apolo 11" Milojko Vueli kae da su izvanredni astonauti i ljudi.
Armstrong je bio vrlo snana osoba, dobar pilot, izvrstan inenjer i vrlo skroman ovek.
Sreo sam ga zadnji put 2008. u San Diegu na proslavi 40. godinjice misije "Apolo 8". Kad
su mu rekli da je astronaut, pobunio se i rekao: Ne, ja sam inenjer. Za razliku od Nila,
koji je skroman ovek, Oldrin je uivao u slavi poput filmskog glumca. Imao je zato velike
psihike probleme sa alkoholizmom otkriva Majk Vueli, danas penzionisani poslovni
ovek iz Ohaja.
Kada je u SAD nedavno poela proslava 40 godinjice leta od istorijskog na Mesec, koja
e svoj vrhunac imati 24. jula u Vaingtonu, jedno od centralnih mesta u toj proslavi
"Neopevani heroji Apolo 11" ima pored trojice astronauta i Milojko Majk Vueli, Srbin iz
drave Ohajo. Tvorac programa "Apolo 11" za osvajanje Meseca tim povodom kae:
Iz dananjeg ugla gledano, mislim da je "Apolo" kao projekt ogromno tehnoloko
dostignue 20. veka. Po znaaju za civilizaciju ovaj projekat se moe porediti samo sa
otkriem i korienje atomske energije u energetske svrhe. Oba ova dostignu su bila
rezultat tehnolokih, tako i politikih napora da se unapredi ivot na Zemlji smatra danas
Majk Vueli.
PONOSNI SRBI
Ovaj Srbin poreklom iz Kolaina, radio je i na programu "Apolo 13", drugom letu
Amerikanaca na mesec, kada je, kako kae bio primoran da spasava i svemirsku letilicu i
astronaute.
Nisam ja jedini Srbin koji je zadivio Amerikance svojim ueem u svemirskom programu
kae iskreno Majk Vueli i otkriva:
U SAD je 1970. godine objavljena jedna slika nas desetak Srba koji smo radili u raznim
funkcijama kod kompanija "North American Aviation" i "Space Division" u gradu Dovni u
Kaliforniji. Ti Srbi su se ratrkali po raznim stranama Amerike, ali se danas dosta govori i
pie o mom kolegi Danilu Bojiu, koji i danas ivi u Dovni. Danilo je Srbin iz Kolaina. U
svim programima "Apolo" bio je odgovoran za vrstou rezervara tenog kiseonika i
vodonika pod velikim pritiskom. Kad su nas posetili Japanci, Boji se predstavljao kao
"Danilo von Kolashin". Impresionirani njegovim znanjem Japanci su ga zvali "von Kolashin"
kae Vueli.
I specijalno otkriva da su SAD pokuale zajedno sa Rusima da lete na Mesec i Mars i da je
Vueli u tom pokuaju uestvovao:
NASA je nakon uspenog sletanja na Mesec stornirala tri leta "Apola" i odluila da trai
mogunost upotrebe svemirskih letilica i raketa za korist celog sveta. Ideja je bila da se
urade zajedniki programi osvajanja kosmosa sa Rusima.
Kako sam govorio ruski ukljuen sam sastanak NASE oktobra 1969. sa generalom
Beregovojem, komandantom Sovjetskih kozmonauta i potom u Beogradu sa astronautom
Popoviem. Predsednik Tito je pri tom pomogao, jer je sa Brenjevom dogovorio da primi
1975. godine Riarda Niksona u Moskvu i da se dogovore oko zajednikog leta na Mesec i
Mars.
Od projekta se odustalo je su SAD i SSSR sagradili svoje svemirske stanice i uselili se u
kosmos kae Majk Vueli. Ovaj 79 godina star ininjer i biznismen ivi sa suprugom
Inge, doktorom psihologije u dravi Ohajo. Stariji sin Aleksandar Vueli je ekspert za istu
energiju i radi u Njujorku. Oenjen je Srpkinjom iz Dalmacije.
A mlai sin Nikola Vueli je projektni inenjer za raketna pilotska sedita za spasavanje
posade mlaznih aviona. Posle interesovanja iz Beograda za njega i njegovu porodicu
Milojko Majk Vueli je odluio da poseti Srbiju:
U avgustu letimo kod eninih u Minhen, potom kod tazbine mog sina u Veli Loinj. Ii
emo u posetu prijateljima u Zagreb, a potom u Beograd. Dolazim u Srbiju krajem
septembra, jer elim da, ako dobijem poziv, odrim predavanje o svemiru na Beogradskom
univerzitetu i da vidim svoje prijatelje poruuje Majk Vueli, ovek koji je Amerikance
poslao na Mesec.
U narodu postoji verovanje da svaka kua ima po jednu zmiju- uvaricu, koja
ivi ispod stepenita i retko izlazi, a kad izae to je predznak nekog od ukuana. U
zmiji je inkarnirana dua umrlih predaka. Zmija, zmaj i ala su mitoloki povezana
bia, s tim to zmija pripada starijem, htoninom verovanju.
ovek ima dvojak odnos: strah i oboavanje idola kome prinosi rtve.
Prvobitno su stari Srbi svoje mrtve sahranjivali ispod praga i kraj ognjita. Ostalo je
verovanje da ba tu zmije- uvarice, kao due pokojnika, ive i uvaju kuu. Zato
kuni prag i ognjite za Srbe imaju kultno znaenje.
Zmija- uvarica se ne sme ubiti, jer e neko iz te kue umreti. Seljaci su
nekad sahranjivali zmije, ako ih u polju sluajno ubiju.
U vezi sa zmijama u narodu postoje mnogi obiaji i magijski rituali.
Najopasnije je ubiti zmiju izmeu 28. avgusta i 21. septembra, jer je ona tada
najljua. Osuena glava ove zmije sa zasaenim bosiljkom u njoj omoguava
razgovor nou sa duhovima pokojnika. Zmijskom kouljicom se lei strah kod dece.
Usevi e biti plodniji ako se seme ita propusti kroz osuenu zmijsku glavu. Beli luk u
kapi na Blagovest pomae da se otkriju ene- vetice. Dete e biti zdravo i snano
ako mu se u haljinicu uije srce zmije. orba od bele zmije daje mo govora i znanje
svih jezika, ukljuujui i ivotinjskog. Ako zmija- poljarka pree preko usnulog deteta
na polju ili livadi, dete e biti zatieno od zlih demona. Zmija daje snagu i neranjivost
junaku,a ima i ljubavnu i magijsku mo.
Svaka zmija stara preko 100 godina postaje ala. Ona tada pusti noge, koje je
krila, poraste velika i kraj puta ili izvora vreba ljude da ih proguta. Zmaj nastaje od 40.
godinje zmije.
U pravoslavlju Mladenci, Blagovesti i Todorova subota su dani kada se re
zmija ne izgovara i mora joj se prineti rtva, jer e se u protivnom kao demon- zla
sila obruiti na ljude. Zmija- kultno bie je uvarica kue, polja, livada, vinograda,
porodice, stoke. To isto znaenje ima i pas, kultno bie, kao zamena za vuka u kome
jje takoe inkarnirana dua predaka.
Zmija se smatra i Boginjom meseca, plodnosti i vegetacije. Kult zmije
vezuje se za matrijarhat, ima htonini karakter i 2 znaenja- pozitivno i negativno.
Kult zmaja vezuje se za patrijarhat i dominaciju mukarca, nima solarno- nebeski
karakter. Oba ova kulta ouvana su u kulturi Srba i njegovoj mitsko- magijskoj praksi,
kao Dionisijska tradicija. Zemlja- Nebo, Selo- Grad, Dionis- Apolon, Zmija- Zmaj
sauvani su u svesti srpskog naroda, kao elementi lunarne i solarne mitologije.
Smatra se da je lunarna mitologija drevnih naroda vladala 15000 godina pre
otkria zemljoradnje. ena, voda, vegetacija, zmija, plodnost, porodica, smrt,
ponovno raanje su htonski elementi, a Mesec kao otac, deda, imao je vaniju
ulogu od Sunca. Mesecu su se molili i oplakivali njegovo pomraenje. Mitovi o
Mesecu su univerzalni i veoma brojni. Mesec sa svojim razliitim oblicima mnogo
snanije je delovao na prvobitnu svest ljudi nego Sunce, zvezde, munje, vetar.
Zmija i konj su mitska bia- lunarni simboli, sveta htonska bia, zatitnici
oveka i demoni kojima se prinose rtve i vre obredi. Npr. u Istonoj Srbiji i danas
postoji obiaj pomamnih enskih plesova nou uz veliku vatru, posveen kultu
zmije. Vuk i pas su takoe lunarna mitska bia.
Solarna mitologija vezuje se za patrijarhalno drutvo, stvaranje drave,
bavljenje zemljoradnjom. Njen simbol je zmaj, koji se razvio iz zmije, kao to je
Sunce izalo iz noi. Zmaj je krilato bie koje u naoj epskoj tradiciji ima ljudski oblik.
Srpski junaci pout Miloa Obilia su zmajeviti, silni. Srpski zmajevi figuriraju kao
prijatelji naroda i neprijatelji Turaka. Zmaj uva seoska polja i na nebesima se bori
protiv adaja koje donose gradonosne oblake. U kasnijoj fazi pojavljuje se Ognjeni
zmaj kao sam Bog sunca. Zmija, zmaj i oganj su u direktnoj vezi (U sred kue
zmajevo gnezdo ognjite). Zmajevi obino dolaze sa planina, ljudei ih vole (mogu biti
muki i enski); zmajevi ne mogu da ive bez ljudi, uvek se oko njih vrte (muki zmaj
oko ena, a enski oko mukaraca). Ponekad zmaj ukrade lepu devojku. ena ne
sme otkriti tajnu da je spavala sa zmajem, jer e u protivnom zmaj umreti (on ulee
kroz dimnjak, a ena je uvek bleda i po tome je narod poznaje). Zmaj se u svesti
Srba pojavljuje kada je drava ve bila formirana. A poetski se obilato koristi posle
propasti Srbije na Kosovu, u kosovskom i pokosovskom ciklusu narodnih pesama.
Praznik Nove godine, kao obnavljanje sveta, obeleava se na istoku
ubijanjem zmijolikog udovita (zmaja). Kod nas Sv. ore ubija adahu- takoe
predstavlja drevni mitski motiv, prisutan i u ruskom i bugarskom folkloru (Sv. Georgij
je zatitnik Moskve), kao simbolian kraj htonskog i poetak novog hrianskog
pogleda na svet. Kod nas ima znaenje istorijskog kraja neprijatelja i vaskrs stare
stare slave i dravnosti, tj. poetak vladavine drevnog boanstva Sunca (od
urevdana). U Srbiji ima mnogo toponima sa osnovom zmija i zmaj (Zmijanac,
Zmajevo).
Vuk i pas, kao mitska bia, smatrani su boanskim obanima, to je i kasnije
u hrianstvu posluilo da se Hrist pojavi kao dobri pastir (ljudski rod je stado
jaganjaca, koji slede Hrista).
Vuk se kod Starih Slovena smatrao gospodarom uma, ivotinja i ptica. Beli
vuk i hrianski beli heroj Sv. ore su direktno povezani. Ruski, bugarski i srpski
mitski vuk je hrom, sakat i smatrao se drevnim vrhovnim bogom. Taj vuk- kriveljan
predstavlja Mesec u opadanju. Poslednji dan Mratinaca, vujih praznika se strogo
praznuje, jer je kriveljan tada najopasniji demon. Vuk (pas) se smatra i prorokom
ivotinjom, njegovo zavijanje, naroito na raskru, smatra se najavom nesree. Vuk
i pas su isto mitoloko bie u 2 oblika (dobrom- pas i zlom- vuk, slino zmiji- uvarica
i zli demon). Vuka je zabranjeno pominjati o Boiu i drugim zimskim praznicima, da
se ne bi razgoropadio i na raskra mu se iznosi veera od svih jela sa trpeze, tj.
prinosi rtva (uz brojne narodske rituale). ak se sprema i posebni kola, koji
domain uvee iznosi pred kuu i nudi vuka. ene ne smeju nita raditi u vreme
Mratinaca, posebno ne smeju plesti, tkati, drati vunu, jer e vuci pojesti ovce.
ovek, pokojnik, sahranjen u odelu, koje je pravljeno za vreme vujih praznika,
pretvorie se u vampira (vukodlaka).
Vukodlak je junoslovensko mitsko bie (dlaka=krzno=koa), tj. dua
pokojnika inkarnirana u vuka. Narod veruje da mesec nastaje jer su ga vukodolaci
pojeli. ak se i za psa kae da je odgrizao pare Meseca. U hrianstvu i vuk i pas
se smatraju neastivim silama kao derai mesa, strvinari. Meutim, i danas u
Istonoj Srbiji se moe sresti simbol psa na kui i na toru, kao ostatak paganskog
verovanja da je pas (dobri pas) zatitnik kue i stada, kome se ukazuje posebna
poast u vreme Boia. Pas se smatra ne samo pratiocem stada (ili umskih
boanstava), ve i lovakih boanstava. Mnogi nai toponomi imaju u osnovi rei:
pas, kue, vuk, kurjak, a i vlastita imena i prezimena ljudi.
Konj je kultna ivotinja u srpskom verovanju, koja je u vezi sa donjim svetom.
Konjanik je Bog mrtvih, demon ili pokojnik (i kod Germana i kod Grka takoe). Cni
konj je simbol noi, nosilac dua pokojnika i to grenih dua, htonsko bie, demon
donjeg sveta, koji otkriva vampire i vetice (jer niko nee nagaziti na njegov grob) i
zakopano blago. Kult trakog hero- konjanika ouvao se i u Istonoj Srbiji. Slovenski
drevni obiaj je sahranjivanje konja u grobovima pored pokojnika. Htonskom bogu
prinosio se kao rtva crni konj, a solarnom- beli konj (Perun i Perunica, zmajevijunaci, uvek jau bele konje).
Traki bog Heros predstavljen je kao troglavo bie na konje ije podzemno
stado uva pas Kerber. Heros je najee predstavljan kao bradati, stariji ovek
(brljan- vinova loza i lov povezuju ga sa Dionisom; simbolino lov znai lov na
ljudske due Boanstva plodnosti su svirepa boanstva. To vai i za trakog Herosa,
a kultna mesta su pored vode (bunara i izvora). Ovaj kult konjanika (Herosa) u velikoj
meri se odrazio i na graenje lika naeg Kraljevia Marka (brada, veliki brkovi, uvek
na konju arcu, napija se vina, pola pije, pola arcu daje, surovo kanjava, ali je
pravedan). Traki konjanik je dobio hriansku verziju Sv. Todora, iji se praznik slavi
6. dana od poetka uskrnjeg posta i zavrava Todorovom subotom. Za ovaj praznik
u selima se pravi specijalni hleb- kola, tzv. kopitnjak, sa rupom u sredini u koju se
stavlja ovas ili so. Negde ti kolai imalju oblik potkovica sa zrnima kukuruza i zovu ih
todorii. Veruje se da se time obezbeuje zatita ljudi i useva od Todorovih konja.
Na Todorovu nedelju svi moraju biti u kui pre mraka. Na Todorovu subotu organizuju
se trke konjima, zatim jahanje po poljima (radi plodnost) i na kamenu- stancu konju
se ritualno daje da nagrize kola. Taj ritual se primenjivao i u dvoritu gde ena ima
glavnu ulogu u hranjenju konja. Na taj dan se pali smee (radi zatite, tj. za zdravlje
konja i porodice, radi odavanja potovanja demonima i kao zatita od zmija). Konj,
zmija i pas su htonska bia, koja su u bliskoj vezi. Hromi vuk i hromi konj imaju slino
simboliko znaenje.
Srbi veruju da se u noi iza Todorove subote kreu povorke konja- demona,
pokojnika, predaka, koji su tada veoma zli. ene na Todorovu subotu ne smeju da
peru kosu, u kui se ne sme paliti vatra (jer demoni ne vole dim), a decu treba
okupati pre konjskih trka. Izuzetno, ako je neophodno, dete se i na taj dan moe
okupati, ali se obavezno stavlja potkovica u korito s vodom. Neveste se tog dana ne
smeju eljati zbog zmija (jer se one nalaze u konjskoj dlaci). Mnogi i danas veruju
da potkovica donosi sreu. Todorov kult, kao ostatak trakog konjanika, prisutan je u
Istonoj Srbiji, dok je u drugim delovima gotovo nestao. Todorovci, kao mitska bia,
zamiljana su dvojako, kao konji ili kao jahai, a Sv. Todor kao hromi konj ili njegov
jaha. Hromost oznaava naroito posebno bie lunarnog ciklusa. esto i sam
Mesec je zamiljen u obliku krilatog konja.
Praotac ljudi
Pojam boga se, u svim slovenskim jezicima, isto izgovara; nastao je kad i drevni
mitoloki sistem Srba, povezan sa svetlou neba, odnosno svetou i idejom
vrhovne vlasti i tvoratva. Bog neba je, u prvom redu, praotac ljudi i sveta; naziv za
njega potie od korena rei koja oznaava duu, duh umrlog. Duh umrlog ima duu,
kao to iv ovek ima, pored due, dah dua die. Indoevropski koren ove rei
(deivos) prepoznat je u reima deus,dieva, div, tivar one, sve odreda,
oznaavaju boga. Mirea Elijade, kae da se ideja boga razvija polazei od odnosa
prema mrtvima i njihovoj divinizaciji. injenica, da su svi Sloveni koristili isti izraz
(Bog), govori o njihovom izvornom jedinstvu tj. ova re je imala univerzalno znaenje
bila je poznata svim narodima jo dok su iveli u jedinstvenoj prazajednici.
Re Bog srodna je iranskoj baga i staroindijskoj bhaga to, u izvornom znaenju,
ukazuje na delioca bogatstva ili darovaoca dobra oznaavajui, jednom reju,
blagostanje. Izvorni smisao sauvan je u reima: bogat, bogata, bogato, bogatstvo;
suprotna je ubogost, ubonitvo. Veliki broj pojmova, u srpskom jeziku, vezan za
boga, najvie se, u govoru, koristi kad treba da oznai vezu sa ivotom, u
negativnom ili pozitivnom smislu. Tako se, za nervni slom ili neku propast, kae da je
udarila boja ruka, kuga je zvana bojom ranom, bogatstvo u usevima i stoci i
danas se naziva blagom. Hleb je boiji dar a, kada neko umre, uzeo ga je bog.
K
U srpskom panteonu su, glavni bogovi, prema Velesovoj knjizi, Triglav, Svetovid i
Svarog. Ovaj poslednji je visoko boanstvo paganskih Rusa, deda bogova, strani
bog roda boijega, nebesko boanstvo, tvoritelj celokupnog sveta, njegova svetlost;
za Svaroga Srbi imaju odreenje stranog boanstva, Strahila, boga kao starog
krvnika, to se nahodi u staroj izreci da da jaki bog. Potpunija obavetenja o
Svarogu imamo preko ruskih i srpskih hronika. Najznaajniji su kijevski Ipaijski anali
iz XII veka, trea redakcija Povesti vremenskih let i, Hronika antiohijskog pisca
Jovana Malale iz VI veka. Ove zabeleke identifikuju Svaroga sa Hefestom dok se,
Dabog, njegov sin, izjednaava sa Heliosom. Dabog je imperativni kompozitum
Svaroga, u znaenju davanja sree i dobra. Vernici su, Daboga, nainili Svarogovim
sinom, Svaroiem. Sufiks i znai odnos sina prema ocu i zato, kod Rusa,
nalazimo Svaroia Daboga a, kod Luikih Srba, Svaroia Radogosta. O kultu
Svaroga indirektno svedoe mnogobrojni ruski traktati iz XI i XII veka.
Kult Svaroga je bio naroito prisutan u velikom kulturno- civilizacijskom centru
Novgorodu (nekad Svaroevo, Svaruje), monom trgovakom sreditu ranog
srednjeg veka koji je imao ive veze sa Luikim Srbima gde je, Sunev kult, bio
rairen i izuzetno potovan u Retri; nemaki putopisac Bruno fon Kverfurt, Svaroga
(Svaruna), 1008.g, oznaava avolskim bogom pagana Zuarasiz diabolos a,
pominju ga, u slinom tonu, hroniari Titmar i Helmold. Saks Gramatik o njemu pie
kao zatitniku, patronu pojedinih srpskih plemena; u sutini, definie ga kao boga
rata ali i dobrog domaina to se gostima veseli i doekuje putnike namernike
rairenih ruku (Radogost).
Staro i mlado Sunce
Dok je, u Rusiji, Svaroi bio boanstvo vatre, kod Luikih Srba, oko Maklenburga,
stajao je na elu lokalnog panteona i bio vrhovno boanstvo. Pored Svarogovog,
prisutan je i popularan Svaroiev kult. Vatru (Svaroia) ne treba odvajati od
Svaroga (Sunca). Svaroi je, kao u jednoj varijanti, Dabog, Svarogovo dete. Kod
Luikih Srba, baltikih i zapadnih Slovena, Svaroi je Radogost, ime izuzetno esto
meu balkanskim (helmskim) Srbima starog i ranog srednjeg veka. Svarog, obzirom
svestvoritelj, tvorac je Sunca, Svaroia.
Prema srpskim izvorima, Svarog i Svaroi se odnose kao otac i sin i, prema
obrednoj praksi, sagledavaju se kao staro i mlado Sunce, Badnjak i Boi. Svarog bi
bio zimsko, staro Sunce; ono poraa mlado, novogodinje Sunce. U jednoj pesmi iz
Bosne, koju navodi Milojevi (1869:69), kae se:Dodaj meni hladne vode, Koledo