1

PAMENJE
-psihiki proces kojem zadravamo i koristimo percipirane infomacije usvajane putem
naih osjetila
-prvi stupanj pamenja usvajanje
-naglasak na zadravanju i koritenju infomacija
-senzorno, kratkorono i dugorno pamenje
-kontrolni procesi panja, ponavljanje, pronalaenje, kodiranje i dosjeanje (odreuju
tok kretanja
infomacija)
-sposobnost prema kojoj se ljudi razlikuju
-SENZORNO PAMENJE
-vrlo kratko zadraava nadolazee infomacije u nepromjenjenom obilku
-za vid to vijeme iznosi 0.5 sek za sluh i oko 2 sek
-u mraku upaljenu cigaru percipiramo kao krug
-iznenadni kratki zvuk jo neko vrij eme ''zvoni'' u uhu, kao da je rije o zadravanju
podraenoti receptora
koje omoguuje odabir vanih informacija, a zatim njihovo kodiranje
-senzorno i dugorono pamenje imaju neogranien kapacitet, no dugo nekoritene
infomacije iz
senzornog pamenja vrlo brzo gube, a nemali broj informacija u dugoronom
pamenju ostaje cijeli ivot
-KRATKORONO PAMENJE
-kapacitet 5 do 9 nepovezanih stvari
-grupiranjem moemo poveati kapacitet tog pamenja
-kodiranje se ostvaruje u kratkoronom pamenju, kodiranje pri pamenju je promjena
infomacija u oblik koji se moe pohraniti, a zatim i pronai, na takav se nain
infomacije pripreme za pohranu u dugotrajno pamenje, a kad se njima koristimo
infomacije se iz dugoronog pamenja vraaju u kratkorono
- -kratkorono pamenje obavlja tri razliite funkcije
1)ako nam informacija ne treba za poslje zadravamo je ponavljanjem dok nam
ne bude potrebna,
a zatim se ona gubi, osjetljivo je za ometanje
2)ako procjenimo da nam informacija treba na du rok, onda je nastojimo tako
kodirati da je to
uspijenije pohranimo
3)kada nam treba neka informacija, onda je posredstvom procesa pronalaenja
iz dugoronog
pamenja vratimo u kratkorono, obino tada radimo neto sa tom
informacijom takvu ulogu
kratkoronog pamenja nazivamo RADNIM PAMENJEM
-DUGORONO PAMENJE (1)
-mora biti dobro organizirano, jer ga nemoemo tako brzo pregledati kao kratkorono
pamenje kada
traimo neku potrebnu informaciju
-npr. 30 rijei randomly stavljene na papir, ispitanici e se najprije pokuati dosjetiti
rijei iz jedne, a zatim
Iz druge kategorije rije, spontana organizacija materijala
-vie se popamti konkretnih nego apstraktnih pojmova, predoavanjem
stvarnih,slikovnih predodaba

-dvostruki tragovi pamenja verbalni i slikovni

-DUGORONO PAMENJE (2)
-razlikujemo tri vrste dugoronog
-epizodiko pamenje
-semantiko pamenje (znanje)
-proceduralno pamenje
-EPIZODIKO uva podatke o epizodama iz naeg ivota, nerjetko je znaajno znati
kada se negdje neto
dogodilo, one koje preesto koristimo prelaze u semantiko pamenje i postaju dio
naeg opeg znanja
-npr. ''to je tajfun?'' semantiko pamenje
-npr. kada elimo reci da nas je netko pitao to je tajfun epizodiko pamenje
-znanje o tome kako emo neto uiniti nazivamo PROCEDURALNIM ZNANJEM razne
vjetine npr.
tipkanje,na pisaem stroju, igranje tenisa, pranje zuba... stvaranje nizova asocijacija
izmeu pojedinanih
situacija od kojih se sastoji neka vjetina
-stvaranje proeduralnog pamenja ukljuuju 3 faze 1)KONGITIVNA
2)FAZA POVEZIVANJA
3)FAZA AUTOMATIZMA
-KONGITIVNA FAZA treba shvatiti to treba napraviti ((npr. kada se ide uiti vozit auto
treba znati kako se
mjenjaju brrzine, gdje je svijetlo itd..)
-FAZA POVEZIVANJE poinje kada otkrijemo najdjelotvorniji nain
Obavljanja djelova ,i kako ih povezati u cjelinu, ono to nam ne korsiti eleminirano je,
sve se manje koriste
Verbalni aspekti pamenja (samoinstrukcije..), a sve vie koriste aspekti motorikog
pamenja
-FAZA AUTOMATIZMA tu uz vjeebe i napor dolazi do automatkog odvijanje vjetine,
izaziva minimum
Svjesne kontrole poklanjanje viim elementima vjetine (gimanstika, skijanje),
ekspresivnost (izvonje gl.
Djela), strategija igre (tenis), nema verbalnih samoinstrukcija, moemo razgovarati,
tada nam je teko
Objasniti rijeima neto to znamo jer je ono potpuno automatizirano, vrlo duge
stanke nimalo ne tete
Njihovu izvoenu, ne zaboravlja se
-AUTOMATSKO PAMENJE I PAMENJE KOJE ZAHTJEVA NAPOR
-npr. podatci o mjestu gdje se neto nalazi, kuda se kreemo, vremenu zbivanja,
njegovu trajanju i
Uesatlosti pamtimo automatski, zapamtit emo iako ih ne pokuavamo nauit, ako
namjerno na njih
Obraamo panju samo emo smanjiti kapacitet radnog pamenja, omoguuju nam
dobru orjentaciju u
Prostoru, a da pritom ne zaokupiraju nepotrebnu panju
-itanje kao shvaanje cijelog teksta dok npr. djete tek mora sloviati
-uenje niza brojeva traje due ako se brojevi u nizu ne pokalpaju s brojem tih brojeva
npr (22 ili 222222)

-prije opisane vjetine koje su dovedene do automatizma imaju osobine steenih

automatskih procesa, kao to je npr. znaenje rijei
-stres negativno djeluje na procese pamenja koji zahtejva napor, to je kljuno za
osposobljavanje za opasne profesije (piloti ,ronioci...), klju je da taj posao dovedemo
do te mejre da stres ne utjee na njega
-pamenje uz napor ostvarujemo namjernim uenjem kojem je cilj uspjena pohrana
nekog znanja stvaranje asocijacije i smisleno organiziranje gradiva treba uloiti vie
napora nego uenje ponavljanjem, ali se u konanici ipak isplati
-KAKO ISPITUJEMO PAMENJE
-PREPOZNAVANJEM
-DOSJEANJE
-METODA UTEDE
-Metoda prepoznavanja podrazumijeva pronalaenje tonog odgovora meu
navedenima i zahtjeva dobro poznavanje gradiva. Npr. Pitanje tipa zaokruivanje
tonog odgovora - a,b ili c.
Metoda utede podrazumijeva vrijeme koje nam je potrebno da neku informaciju
ponovno nauimo.
Metoda dosjeanja podrazumijeva aktivnu rekonstrukciju informacije. Npr. Pitanje tipa
dopunjavanja reenice s tonim odgovorom ili odgovora na pitanje u obliku
samostalne reenice.
-nakon uenja najbolje se pamti zadnje naueno gradivo jer se ono jo nalazi u
kratkotrajnom pamenju, dobro se pamte informacije i s poetka niza, zato to su
kodiranjem ule u drugotrajno pamenje i tu se zadrale
-ali ako to ega se ne moemo sjetiti posebno istaknemo vjv je da emo se sjetit
-ZATO ZABORAVLJAMO

-prvih nekoliko sati i dana zaboravljamo vei dio sadraja, to vie vremena prolazi ,
taj je pad sporiji
-POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMENJA
-NEMOGUNOST PRONALAENJA INFORMACIJE

-POTISKIVANJE
-INTERFERENCIJA (ometanje)
-POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMENJA npr. strani jezik kojeg dugo nismo
ponavljali vjv je da emo ga zaboravit, potrebano je ponavljanje ili esta upotreba,
brzo gubljenje tragova iz senzornog i kratkoronog pamenja nuno je jer neprekidno
dolaze nove infomacije koje treba obraditi
-NEMOGUNOST PRONALAENJA INFORMACIJA da bi smo se sjetili neke infomacije,
moramo doi do nje, ona moe postojati u naem dugoronom pamenju, ali ako
nemamo ''dobar put'' do nje kao da je i nema.
-oni koji pohranjuju informacije na taj nain da ih poveu sa starim gradivom i
otvaraju vie putova ka to
infomacji, no se zove jo znak za dosjeanje , to ih je vie i to su istaknuti vea je
vjerovatnost da emo
doi do informacije.
-razliku u uspijenosti koju dobivamo u ispitivanju pamenja prepoznavanjem i
dosjeanjem pripisujemo
upravo nemogunosti pronalaenja informacija
-POTISKIVANJE namjerno zaboravljanje, potiskivanjem represijom onih sadraja
koji su nam neugodni
ili ih se plaimo
-INTERFERENCIJA (OMETANJE) uenje jednog gradiva ometa uenje drugoga
-Retroaktivna podrazumijeva ometanja unatrag (novo ometa staro). Npr. Dobili smo
novi kalkulator, pa
zaboravimo kako je funkcionirao stari.
-Proaktivna podrazumijeva ometanje unaprijed (staro ometa novo). Npr. zbog
poznavanja rada na jednom
mobitelu, ne moemo se snai na novom.
-to je gradivo slinije, a stanka kraa, jae je djelovanje retroaktivne interferencije
-primjer za proaktivnu interferenciju kada se promjeni broj frenda kojeg stalno
zovemo i dalje prvih dana nazivamo njegov stari broj
-negativni transfer zajedniki naziv za pozitivnu i negatinu interferenciju tu je i :
- pozitivni transfer pojava olakavanja savladavanja jednog gradiva zbog poznavanja
drugog (ako ste nauili se koristiti windowsima XP zanti ete i sa windowsima 2000,
vonja automobila olakava uenje voenje kamiona)
-SMETNJE PAMENJA
-patoloke smetnje pamenja
- Retrogradna amnezija je gubitak dijela dugoronog pamenja usred ozlijede
mozga.
- Anterogradna amnezija je nemogunost staranja dugoronog pamenja (tei
poremeaj).
- Hipermezija je automatsko pamenje velike koliine informacija.
- Hipomenzija je smanjena mogunost pamenja.
- Fuga(bijeg) je stvaranje novog izmiljenog identiteta usred traume.
- Paramnezija (lana sjeanja) podrazumijeva popunjavanje rupa u pamenju
izmiljenim informacija (najee kod starijih osoba).
- Deja vu misliti da smo neto doivjeli. Jamais vu misliti da neto nismo
doivjeli, a jesmo.
-UENJE

-Uenje je sloeni psihiki proces promjene ponaanja na osnovi usvojenog znanja i

iskustva
-proces kojim iskustvom ili vjeba promjene u mogunostima obavljanja odreenih
aktivnosti
-3 najvanije teorije uenja 1)TEORIJE UENJA UVJETOVANJEM
2)TEORIJA SOCIJALNOG UENJA
3)KONGITIVNE TEORIJE UENJA
-KLASINO UVJETOVANJE
-najjednostavniji mehanizam uenja jer podrazumijeva refleksne reakcije, a sastoji se
od uparivanja neutralnog podraaja (npr.zvono) sa neuvjetovanim podraajem
(npr.hrana) koji refleksno izaziva neku neuvjetovanu reakciju (npr. slinjenje).
Klasino uvjetovanje otkrio je ruski lijenik, Ivan Pavlov, prouavajui probavni
sustav psa (mjerio je koliinu izuene sline na hranu)
-NUP (NASLJEENA NEUVJETOVANA REACIJA) kada pas poinje sliniti na miris i okus
hrane
-NUP hrana
-UR kada pas poinje luiti slinu na bat koraka laboranta koji je hranio pse
-UP podraaj (bat koraka) koji izaziva takvu reakciju
Shema klasinog uvjetovanja:
Prije uvjetovanja: NUP > NUR
Tijekom uvjetoavnja: NUP + NP -> NUR
Nakon uvjetovanja: UP -> UR
-GENERALIZACIJA PODRAAJA da i podraaji slini UP uzrokuju UR, to je podraaj
jai, jai je UR (maka dolazi do vas na svako ukanje vreice jer je nauila da e na
ukanje vreice za hranu dobiti jelo ili strah od zubara tj. ovijeka u bijeloj kuti stvorit
e strah od drugih ljudi u bjeloj kuti)
-DISKRIMINACIJA PODRAAJA ako bi generaliziranje podraaja bilo preiroko uenje
uvjetovanjem ne bi bio djelotvoran nain prilagodbe na zahtjeve okoline, (npr. ako psu
dajemo hranu na ton od 1000 Hz on e se za njom okrenuti i u 900 Hz, no ako mu ne
damo hranu na frekvenciju od 900 Hz on e je samo traiti na onoj gdje je hranu
dobio, ONA OMOGUUJE UENJE RAZLIKA MEU SLINIM PODRAAJIMA
-EKSPERIMENTALNA NEUROZA (uvjetovanjem) pas je morao nauiti razliku izmeu
kugle i elipse, gdje je hrana dana na pojavu kruga, a na pojavu elipse ne, zatim se
smanjivala razlika izeu kruga i elipse i pas je poeo cviliti, urinirati ili ako dijete
opsuje i jedan ga roditelj pohavli drugi ga ukori vjv e se stvoriti vrsta neuroze kod
djeteta, takoer kada dijete slae i dobije batina, a onda ga roditelj trai da slae
-UVJETOVANJE VIEG REDA - Ljudi i ivotinje esto osnivaju nove uvjetovane reakcije
na starijim uvjetovanim reakcijama. Takvo se uenje zove uvjetovanje viega reda.
Temelji se na oblikovanju novoga uvjetovanog odgovora, ali na bazi ve prethodno
steena uvjetovanog refleksa. (Ako uparujemo zvuk zvona kao neuvjetovani podraaj
sa svjetlom arulje kao novim uvjetovanim podraajem uskoro e pas izluivati slinu
ve na samu pojavu svjetla premda nije dobio hranu)
-moemo vidjeti da pas nikad nije dobio hranu nakon svjetlosnog podraaja, nego
samo nakon zvuka zvona koji je u prvom procesu uvjetovanja bio uvjetovani
podraaj , tako uspostavljena uvjetovana reakcija zove se UVJETOVANA REAKCIJA
DRUGOG REDA, na osnovi ega moemo uspostaviti reakciju 3. i 4. reda
-Pavlov smatrao da se ukupno uenje moe objasniti uenjem lanca UR vieg reda ,
danas znamo da se na taj nain ne moe objasniti ukupno uenje ak ni kod ivotinja

-OPERATIVNO UVJETOVANJE
-hrana, ugodna temperatura, drutvo operantno ponaanje jer one operiraju u
okolini, ponaanje je instrument kojim se postie neki cilj instrumentalno uvjetovanje
(Edward Thorndike izveo je eksperiment s gladnom makom (nakon oslobaanja iz
kaveza dobila je ribu, pa joj je za svako slijedee oslobaanje trebalo manje vremena).
Iz eksperimenta je izveo zakon efekata = ako je ponaanje nagraeno, vjerojatnost
pojave ponaanja je vea (i obrnuto).)
-proces uenja u kojem se mjenja vjerovatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnovi
posljedica (pozitivnog ili negativnog potkrijepljenja) koje na taj odgovor ima za
organizam
-POTKREPLJENJE 1)POZITIVNO npr. hrana i maenje - pozitivan dogaaj koji
poveava
vjerojatnost pojavljivanja nekog ponaanja. (npr. nakon
dobre ocjene iz ispita,
dijete je dobilo novanu nagradu od roditelja)
2)NEGATIVNO npr. bolni podraaji - nije kazna, ve je to
uklanjanje nekog
negativnog dogaaja to kao posljedicu ima poveanu
vjerojatnost
pojavljivanja ponaanja. (npr. majka prigovara sinu to ne
pere zube, pa onda
dijete zube i opere).
-primarni potkrepljivai i sekundarni potkrepljivai
-povremeno potkrepljivanje lovci, ribari, gljivari...
-oblikovanje - ponaanja je postupno potkrepljivanje ponaanja slinih eljenima. npr.
ako elimo da takor
ponovi cijelu vjebu, potkrijepiti emo ga nakon prvog djela vjebe, zatim nakon
drugog, treeg,
etvrtog i na kraju kada obavi cijelu vjebu. Ne pojavljuje se spontano nego se mora
potkrepljivati dok se
zadat uspijepno ne izvri
-kada se javi sloeniji oblik, onaj jednostavni se vie ne potkrepljuje i gasi se (djete 1.
put kae hvala i dobije
okoladicu, ali drugi put mora reci molim da bi dobila soki
-ULANAVANJE (sloenji oblik koritenja operativnog uvjetovanja) podjela ponaanja
u manje sekvence
koje se ue prema redoslijedu. Npr. komplicirana skladba se podjeli u manje dijelove
koji se ue posebno
-ZAKLJUNO O UENJU UVJETOVANJEM
-najvei dio osnovnog odgoja djece zbiva se uvjetovanjem
-mnoge smetnje doivljavanja i ponaanja (strahovi, nasilniko ponaanje, fobije,
ovisnosti...) steeni su uvjetovanjem to znai da ih se moae otkloniti, prilikom
terapije psihikih poremeaja, sprijeavanje delikventskog ponaanja..
-za djecu, ivotinje i maloumne ljude
-za normalne ljude kombinira se s ostalim nainima uenja
(Razlika izmeu kazne i negativnog potkrepljenja:
Kazna smanjuje vjerojatnost pojave nekog ponaanja, ne ui reakcije, izaziva represiju,
ui agresivnom ponaanju, izaziva neugodne emocije.

Negativno potkrepljenje poveava vjerojatnost pojave nekog ponaanja i uglavnom

nema negativnih konotacija.
Slinost operatnog uvjetovanja s klasinim uvjetovanjem:
Kod oba primjeujemo spontano gaenje i vraanje, diskriminaciju i generalizaciju
podraaja te uvjetovanje vieg reda. Pomou oba mehanizma uenja mogu uiti
dijeca, ivotinje i mentalno zaostale osobe.
Razlika operatnog uvjetovanja s klasinim uvjetovanjem:
Kod operantnog uvjetovanja odgovor je svjestan, organizam aktivan, a i taj
mehanizam je sloeniji. Kod njega primijeujemo i oblikovanje i ulanavanje
ponaanja.
Kod klasinog uvjetovanja odgovor je refleksan, organizam pasivan, a taj mehanizam
je jednostavniji)
-TEORIJE SOCIJALNOG UENJA
-veinom u prijenjim teorijma uenja uilo se na vlastititoj koi to ponekad nije
ugodno
-teorije socijalnog uenja : interakcija pojedinca i socijalne okoline
-uenje po modelu
1. Modeliranje promatranje ivog modela (trener pokazuje ueniku kako igrati
nogomet, tata pokazuje kako se popravlja motor, ponaanje po bontonu,
uspijeni socijalni kontakti)
Tu su takoer neka nepoeljna ponaanja : agresivno ponaanje, delikvenstsko
ponaanje, uzimanje droga i sl.
2. Ako se oponaa model pritom ne znajui emu slui takvo ponaanje govorimo
o IMITACIJI, npr. dvogodinja djevojica koja marljivo pere zube nakon to je to
vidjela od svojih roditelja
3. Uenje promatranjem na situacije kada uenik vidi i uzima u obzir i posljedice
ponaanja modela, ako su posljedice bile pozitivne uenih e se u slinoj
situacji ponaati poput nodela i obratno
(Uenje promatranjem je uenje kod kojeg uzimamo u obzir posljedice ponaanja,
no osoba koju opaamo
ne mora to nuno znati. Npr. srameljiva tinejerica oponaa odijevanje popularne
djevojke.)

-izmeu modeliranja i uenja promatranjem esto je teko odrediti ranice jer

se isprepli
-za modeliranje je tipino da model eli ueniku pokazati kako se neto radi,
pri uenju
promatranjem model najee ne zna da ga uenik gleda, ne nastoji
promjeniti ponaanje uenika
4. Simboliko uenje - podrazumijeva objanjavanje ponaanja/znanja, ali ne i
pokazivanje i primjenu u
praksi. Npr. Profesor objanjava neko gradivo iz biologije, no ne pokazuje ga u
praksi, uivo.
-UENJE PO MODELU, BEZ OBZIRA O KOJOJ SE VRSTI RADI, POVEZANO JE S NEKOLIKO
ZAKONITOSTI
1. uenikova panja mora biti usmjerena na ponaanje modela, verbalne
instrukcije pri simbolikom
modeliranju
2. osobe koje esto sreemo (prijatelji, obitelj,susjedi...) najei su nam modeli

3. to je vii statut modela (portske ili ekstradne zvijezde), vea je

vjerovatnost modeliranja
4. konflikt izmeu razliitih naina ponaanja modela npr. roditelji ne pue, a
prijatelji pue
-KONGITIVNE TEORIJE UENJA
-Kognitivno uenje je najnapredniji mehanizam uenja, koji zahtjeva odreenu
razinu inteligencije, pojavljuj
se jednom i rezultira opim znanjem.
-prvenstveno se odnose na ljudsko uenje no moe se primjeniti na ivotinjama
Skriveno ili prekriveno uenje podrazumijeva koritenje znanja samo u trenucima
kada je to potrebno i podrazumijeva stvaranje kognitivnih mapa. Dokazano je i da
takori mogu tako uiti (eksperiment s labirintom). Npr. Trebamo se snai u novom
gradu. Dokazano je da e mukarci pogledati kartu i u glavi stvoriti kognitivne mape
pa se tako snai u gradu, dok ene primjeuju perceptivno uoljive detalje, kao
poznati duan.
-UENJE VIDOM : Uenje uvidom je razumijevanje odnosa izmeu situacije,
sredstva i cilja. Dokazano je i da impanze tako ue, na temelju eksperimenta
Wolfganga Khlera, sa impanzom i bananom.
-mnogobrojna istraivanja na ljudima potvrdila su ispravnost kognitivistikog
objanejnja snalaenja u prostoru
-prema kongitivnim teorijama stalno uimo i nastojimo phraniti to vie informacija jer
nikada neznam kada e nam zatrebati
-uenje govora, stjecanje pojmova , uenje sloenih vjetina :ah.., rijeavanje
problema