Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet
Odsjek za sociologiju
Kolegij: Suvremene socioloke teorije 1
Vera Vince
Zagreb, 20. listopad 2015.

G.H. Mead: Um, osoba i drutvo

G.H. Mead pionir je pravca kojeg je njegov student H. Blumer kasnije nazvao
simboliki interakcionizam (Ritzer 1997:183). Simboliki interakcionizam sadrajno je
zasnovan na filozofiji pragmatizma, a znanstveno na psihologijskom biheviorizmu. Prema
pravcu pragmatizma, ljudsko ponaanje i napredak zasniva se na onome to se za njih
pokazalo korisnim (Ritzer 1997:180). Biheviorizam u psihologiji odnosi se na prouavanje
opaljivog ponaanja ispred prouavanja mentalnih i prikrivenih procesa (Ritzer
1997:181). Morris u uvodu u Meadovo djelo ,,Um, osoba i drutvo navodi Meada
kao socijalnog biheviorista u odnosu na J.B. Watsona i njegov radikalni biheviorizam koji
se bavio iskljuivo opaljivim ponaanjem ljudi (Morris u: Mead 2003:12). G.H. Mead
(27.2.1863. 24.4.1931.) bio je ameriki profesor filozofije, odnosno njene primjene na
socijalnu psihologiju. Predavao je na Sveuilitu Michigan do 1894. godine kad prelazi na
Sveuilite u Chicagu gdje ostaje do kraja ivota. Bio je odlian predava, svoja
razmiljanja uglavnom je prenosio usmenom tradicijom na studente koji su potom dalje
gradili na njegovoj teoriji (Ritzer 1997: 184). Njegova knjiga ,,Um, drutvo i osoba
prireena je prema studentskim biljekama s njegovih predavanja (Morris u: Mead
2003:2).
Mead razvija svoju argumentaciju kroz tri dijela: svijest, osobu i drutvo. Da bi
individua razvila osobnost (self) mora proi drutveni proces i razviti svijest sama o sebi.
Razvijanje samosvijesti i osobnosti zbiva se kroz nekoliko procesa, prvenstveno
savladavanjem znaajnih simbola koji omoguavaju univerzalno razumjevanje meu
ljudima. Pod simbole spadaju konverzacija gestama, koja je prisutna i u niim biima, te
govorni jezik. Dva osnovna koraka u nastajanju osobnosti kroz koje prolaze sva djeca su
faze igranja i igre. Tijekom igranja djeca organiziraju reakcije koje se javljaju kao odgovori
u drugima, na nain da igra vie razliitih uloga odjednom (Mead 2003:144). U fazi igre
dijete ima odreenu ulogu koja se nalazi u organiziranom meuodnosu s drugima, koristei
vlastite reakcije na podraje (Mead 2003:145). Dijete mora imati svijest o svim ostalim
sudionicima igre, odnosno svijest o stavu ostatka zajednice, poopenog drugog (Mead
2003: 148). Igra je ilustracija situacije iz koje nastaje organizirana linost (Mead

2003:153). Jednom kad je individua integrirala stavove poopenog drugog u svijest razvija
duh i moe uistinu postati samosvjesna, te se stvaraju osobnosti ja i mene. Ja je
reakcija individue na stavove drugih, a mene je organizirani skup stavova drugih koje je
individua usvojila (Mead 2003:167). Razgovori izmeu mene i ja determiniraju nae
reakcije. Mene postavlja odreen drutveni zahtjev za reakciju, a ja je nepredvidivo.
Moemo odabrati djelovanje unutar normi i konvencija ili izraavati individualnu poziciju.
Relativne vrijednosti tih pozicija ovise o situaciji, no obe su bitne za drutvo jer jedan tip
reakcije uvrava, a drugi unosi novosti u drutvenu strukturu. (Mead 2003:186 189)
Mead u svom djelu definirajui odnos osobe i drutva zapravo konstatira da samo
nastajanje temeljne osobnosti ovjeka ovisi o drutvenim procesima koje individua usvaja
putem jezika simbola i aktivnosti igranja i igre. Razvijena osobnost podrazumjeva svijest o
sebi, drugima i poopenom drugom, odnosno zajednikom stavu ire zajednice. Ta misao
predstavlja osnovu simbolikog interakcionizma koji je kasnije proirio Blumer u smjeru
tradicionalne teorije simbolikog interakcionizma. Drugi tipovi ukljuuju znanstveniju
teoriju M. Kuhna, dramaturku E. Goffmana, te etnometodologiju i
fenomenologiju. (Ritzer 1997:179).

Najvaniji pojmovi:
1. Osobnost (self) karakter individue koji se razvija iskljuivo u drutvenom
procesu, savladavanjem jezika simbola i stvarajui svijest o odnosu i stavovima
spram sebi, individuama i drutvenoj zajednici.
2. Poopeni drugi stav i vrijednosti drutvene grupe ili zajednice koje individua
integrira u svoju svijest.
3. Ja i mene linosti koje tvore osobu i definiraju njeno vladanje s drugima u
interakciji. Mene je skupina organiziranih stavova poopenog drugog, a ja je
reakcija individue.