SVEUILITE JOSIPA JURAJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Saa Petri, apsolvent

Sveuilini diplomski studij: Zootehnika
Smjer: Lovstvo i pelarstvo

PRIPREMA PELINJIH ZAJEDNICA ZA BAGREMOVU PAU

Diplomski rad

Osijek, 2014.

SVEUILITE JOSIPA JURAJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Saa Petri, apsolvent

Sveuilini diplomski studij: Zootehnika
Smjer: Lovstvo i pelarstvo

PRIPREMA PELINJIH ZAJEDNICA ZA BAGREMOVU PAU

Diplomski rad

Osijek, 2014.

SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Saa Petri, apsolvent

Sveuilini diplomski studij: Zootehnika
Smjer: Lovstvo i pelarstvo

PRIPREMA PELINJIH ZAJEDNICA ZA BAGREMOVU PAU

Diplomski rad

Povjerenstvo za ocjenu i obranu diplomskog rada:

1. Prof.dr.sc. Tihomir Florijani, predsjednik
2. Prof.dr.sc. Zlatko Pukadija, mentor
3. Doc.dr.sc. Sinia Ozimec, lan

Osijek, 2014.

Zahvaljujem se svojoj obitelji (mojim dragim roditeljima Mariji i Miloradu, te bratu Sinii) na
nesebinoj pomoi, strpljenju i podrci.
Zahvaljujem se gospodi, Milanu Peti i Maksimilijanu Jagi, pedagozima po struci,

vrsnim

pelarima, na poticanju da od pela i pelarstva traim vie.

Zahvaljujem se svom profesoru, kolegi pelaru i mentoru prof. dr. sc. Zlatku Pukadiji na
nesebinoj pomoi.

Sadraj:
1. UVOD ................................................................................................................................................. 1
2. PREGLED LITERATURE ................................................................................................................. 3
2.1. Pelinja zajednica ......................................................................................................................... 3
2.1.1 Pele radilice .......................................................................................................................... 4
2.1.2. Matica .................................................................................................................................... 4
2.1.3. Trutovi ................................................................................................................................... 4
2.2. Tehnika pelarenja ....................................................................................................................... 5
2.2.1. Izbor mjesta za pelinjak ....................................................................................................... 5
2.2.2. Vrste pelinjaka ..................................................................................................................... 6
2.2.2.1. Stacionarni pelinjak.7
2.2.2.2. Pokretni pelinjak ..................................................................................................... 9
2.2.3. Znaaj pela i pelinjaka ..................................................................................................... 10
2.2.4. Snaga pelinjih zajednica i tehnologija pelarenja ..............................................................11
2.3. Ciljevi pelara............................................................................................................................. 12
3. MATERIJAL I METODE RADA..................................................................................................... 13
4. REZULTATI I RASPRAVA ............................................................................................................ 14
4.1. Oblici pelarenja......................................................................................................................... 14
4.2. Fiziologija pela i pelinjih zajednica ........................................................................................ 14
4.2.1. Nagoni pela ........................................................................................................................ 14
4.2.2. Proljetni razvoj pelinjih zajednica i priprema za glavnu pau ........................................... 15
4.2.3. Poticajno prihranjivanje....................................................................................................... 15
4.2.4. Proirivanje plodinog prostora ........................................................................................... 17
4.3. Bioloki kapacitet zajednice ....................................................................................................... 19
4.4. Skupljaki kapacitet zajednice ................................................................................................... 21
4.4.1. Osnovni imbenici koji utjeu na prinos meda ................................................................... 22
4.4.2. Malo pela u zajednici ......................................................................................................... 23
4.4.3 Sprjeavanje rojenja ............................................................................................................ 24
4.4.4. Pojaavanje zajednica pred bagremovu pau ...................................................................... 25
5. ZAKLJUAK ................................................................................................................................... 27
6. POPIS LITERATURE ...................................................................................................................... 28
7. SAETAK ......................................................................................................................................... 29
8. SUMMARY ...................................................................................................................................... 30
9. POPIS SLIKA I TABLICA ............................................................................................................... 31
Temeljna dokumentacijska tablica .....32
Basic documentation card ..33

1.UVOD

ovjekova povezanost s pelama protee se u pretpovijest. U prvoj fazi eksploatacije pela,

iskoritavanje se sastojalo samo od traenja i hvatanja divljih pelinjih zajednica. Ipak, i u
tom razdoblju ovjek je bio u prednosti pred ostalim sisavcima, jer se koristio dimom i
posudama za smjetaj pronaenog saa s medom, o emu svjedoe brojni mezolitiki crtei u
Junoj Africi, Indiji i panjolskoj. (Lakti, Z. 2008.).
Iako je medonosna pela ve tisuama godina u neposrednom dodiru s ljudima, tijekom
procesa njezine domestikacije nije dolo do znatnijih modifikacija izazvanih umjetnom
selekcijom, kao to je to bio sluaj s veinom ostalih domaih ivotinja. Jedan od osnovnih
razloga za to je to praktiki do poetka 19. stoljea nisu bile poznate osnovne injenice o
reprodukciji medonosnih pela. (Lakti, Z. 2008.)
Prijelazno razdoblje izmeu lova na pele i prvog pelarenja bio je vlasnitvo nad
pronaenim pelinjim zajednicama, od kojih je na kraju sezone oduziman dio meda. U
Europi, ije su ume nekada bile jako napuene pelama, ovo razdoblje zapoelo je tek u
srednjem vijeku, o emu postoje vjerodostojni dokumenti. Tako je zabiljeeno da je u okolici
Moskve u 17. stoljeu postojalo 8 pelinjih uma na povrini od 95 km kvadratnih.
(Lakti,Z. 2008.)
Istodobno je, boljim upoznavanjem biologije medonosnih pela, moderno pelarstvo dobilo
realnu osnovu za razvoj te je tijekom 20. st. u mnogim dijelovima svijeta dolo do njegova
brzog razvoja iz izrazito ekstenzivne grane privrede u vrlo intenzivnu djelatnost.
Kod nas je zastupljena samo jedna od rasa medonosnih pela - kranjska pela, odnosno Apis
mellifera carnica. Zbog dobre sposobnosti prezimljavanja i drugih dobrih osobina, potpuno je
potisnula autohtonu rasu A.m. mellifera.
Dananja proizvodnja pelinjih proizvoda, te njihova ukupna vrijednost gotovo je zanemariva
u odnosu na izravnu korist svjetske poljoprivrede ostvarene opraivanjem poljoprivrednih
kultura medonosnom pelom.
Nema kontinenta na bez nazonosti najslaeg insekta, razliite vrste i rase. (Tucak i sur.,
2004).

Ako nekome poklonimo au meda, nahranili smo ga za jedan dan,

a ako ga nauimo pelariti, nahranili smo ga za itav ivot. (istonjaka mudrost)
1

Cilj istraivanja bio je utvrditi utjecaj tehnolokih zahvata unutar konice na razvoj pelinje
zajednice, odnos izmeu brojnosti pelinje zajednice, pravovremenog ograniavanja legla i
prinosa meda po zajednici.

2. PREGLED LITERATURE

2.1. Pelinja zajednica

Pele ive u velikim zajednicama od po nekoliko tisua jedinki (Slika 1) . Pela ne moe
ivjeti sama za sebe i odijeljena od svoje zajednice brzo ugiba. Pelinja zajednica sastoji se od
enskih i mukih lanova, enski lanovi su matica i radilice, a muki su trutovi. Matica je
spolno razvijena enka , a u svakoj zajednici nalazi se samo po jedna i ivi u prosjeku 3 do 4
godine (Beli i sur., 1990).

Slika 1. Zajednica pela u prirodi

Izvor: Arhiva Hrvatske pele

2.1.1 Pele radilice

Radilice su najbrojniji lanovi pelinje zajednice, a ovisno o godinjem dobu i uvjetima

okoline ili apitehnikim zahvatima broj radilica u zajednici varira od nekoliko tisua do
nekoliko desetaka tisua.
Duina tijela je 12 do 13 mm, a teine od 0,1 gram, pa ih u jednom kilogramu ima oko 10
000. Stranje noge modificirane su za sakupljanje peludi, imaju dugo rilce kojim sakupljaju
nektar , pohranjujui ga u medni mjehur do dolaska u konicu. Radilice imaju zakrljale
jajnike, jedino u sluaju nestanka matice mogu ih aktivirati i nesti neoploena jaja (pele
trutue). Radilice su naoruane alcem i njime se slue samo kada osjete da je zajednica u
opasnosti. Pele radilice razvijaju se iz oploenih jaja i razvoj traje 21 dan.

2.1.2. Matica

Ve na prvo pogled je jasna razlika izmeu matice i radilica, duina tijela im je izmeu 18 i
20 mm. Jedna bitna razlika izmeu radilica i matica je u veliini prsita i ta spoznaja je
omoguila upotrebu matine reetke , ija je funkcija sprijeiti prelazak matice u medite i
razvijanje legla na medinim okvirima. Maticama su stranje noge due nego u radilica, ali
nemaju koarica za sakupljanje peludi. Radilice stalno hrane matice s mlijei to im
omoguuje da dnevno snesu veu koliinu jaja od mase njihova vlastita tijela. Matice
posjeduju alac, ali u pravilu ga koriste samo u sukobu s drugom maticom.
Matice se takoer razvijaju iz oploenih jaja i njen razvoj traje 16 dana. Matice mogu ivjeti i
pet godina , ali u komercijalnom pelarenju matice je potrebno mijenjati svake druge godine.

2.1.3. Trutovi

Trutovi predstavljaju jedine muke lanove zajednice. Duina tijela im je oko 15 mm, prsite
im je znatno ire od radilica i matica. Let im je sporiji i buniji. Vrlo lako ih je razlikovati od
radilica, imaju kratko rilce , prekratko za sakupljanje nektar. Trutovi nemaju alca, ve imaju
razvijene muke spolne organe. Trutovi se razvijaju partenogenetski iz neoploenih jaja, kao
haploidne jedinke, njihove stanice posjeduju samo 16 kromosoma, dok matice i radilice imaju
32 kromosoma. Razvoj truta traje 24 dana i stanice trutovskog legla vrlo je lako uoiti (znatno
4

su vee od radilikog). Trutovi svojom prisutnou u konici potiu radilice na rad, griju
leglo, pomau kod pretvorbe nektara u med. Prosjeno ive oko 50 dana , na jesen kada ponu
prve hladnoe pele prestaju hraniti trutove , te ih izbacuju iz konica gdje ugibaju od gladi.

2.2. Tehnika pelarenja

2.2.1. Izbor mjesta za pelinjak

Dva su osnovna naina pelarenja, kada je u pitanju koritenje medonosno- peludnih biljaka:
- stacionarno pelinje zajednice stalno borave na jednom mjestu, koristei pau
samo u okruenju pelinjaka (Slika 2) i
- selee pelinje zajednice borave na jednom mjestu obino rujna do svibnja, a u
proljetno ljetnom periodu ih selimo na razne pae (Slika 3). (Lakti, Z. 2008.)
Ovisno o odabiru naina pelarenja, donekle e ovisiti i pravilan odabir mjesta za pelinjak.
U velikom broju sluajeva, kada je izbor mjesta za pelinjak u pitanju, pelari ne mogu ba
mnogo birati. Meutim, uvijek kada je mogue treba pri izboru mjesta za pelinjak birati
terene koji su blizu pelarevog prebivalita, zatiene od jakih vjetrova, blago nagnute k
jugoistoku i to blie podnoju. Mjesto mora biti ocjedito i udaljeno od prometnica, kao i od
visokonaponskih elektrinih vodova i jaih trafostanica. Bitno je iskljuiti mogunost da pele
budueg pelinjaka ometaju susjede, kao i ljude i domae ivotinje koji koriste uobiajene
prolaze i poljoprivrednike na imanju. (Lakti, Z. 2008.) Potrebno je pridravati se uputa
propisanih u Pravilniku o dranju pela i katastru pelinje pae. (Narodne novine br. 18/08.,
29/13., 42/13., 65/14).

Slika 2: Stacionarni pelinjak

Izvor: Arhiva Hrvatske pele
5

Slika 3: Selei pelinjak

Izvor: Arhiva Hrvatske pele

Pelinjak se ne smije formirati u blizini odlagalita otpada, zagaivaa zraka, zemljita i

vodotokova. Pela nema do kraja izgraenu mogunost potpuno uspjenog suprotstavljanja
jakim vjetrovima, jer je u svom prirodnom stanitu u upljinama drvee, koja su najee bila
u umama bila prirodno zatiena. Zato je vano da mjesto za pelinjak bude zatieno od
jakih vjetrova. (Lakti, Z. 2008.) Mjesto za pelinjak nikako ne moe biti u neposrednoj
blizini jakog nonog osvijetljenja, kao je ulina rasvjeta, dekorativno osvjetljenje zgrada i sl.
Ako je u pitanju selee pelarenje, onda je obavezno postojanje dobrog prilaznog puta do
samog pelinjaka i mogunost koritenja veih kamiona za prijevoz konica i to pri svim
vremenskim uvjetima tijekom sezone. U bliem okruenju mjesta za pelinjak, radiusa od 2
km treba postojati dobra rano - proljetna peludna i nektarna paa, koja je znaajna za razvoj
pelinje zajednice u tom periodu. Brz proljetni razvoj zajednica omoguuje nam bolje
iskoritavanje nadolazeih glavnih pelinjih paa odreenog podneblja, jer e biti garancija
veeg broja izletnica koje e moi koristiti odreenu pau.

2.2.2. Vrste pelinjaka

Ovisno o nainu smjetaja i pokretljivosti konica, postoje dvije osnovne vrste pelinjaka:
stacionarni i pokretni. Posebnu grupu ine gradski pelinjaci.

2.2.2.1. Stacionarni pelinjak

Ovu vrstu pelinjaka karakteriziraju konice koje se na raznim postoljima postavljaju na tlo,
odnosno u zidove odgovarajuih graevina. Mogu biti otvorenog, pokrivenog ili paviljonskog
tipa.
Otvoreni pelinjaci. Kod ove vrste pelinjaka konice su pojedinano ili u grupama,
postavljene na otvorenom prostoru (Slika 4.).

Slika 4: Otvoreni pelinjak

Izvor: Arhiva Hrvatske pele

Na ovaj nain mogu se smjetati svi tipovi konica. Razmak izmeu pojedinih konica treba
biti najmanje 0,5 m. Razmak izmeu redova ili grupa konica, treba biti najmanje 2m, a po
mogunosti i vie.
Pokriveni pelinjak. Pojedini pelari grade razne nadstrenice, koje su sa zadnje strane
potpuno zatvorene, unutar njih smjetaju konice na odgovarajua postolja. Nadstrenice bi
trebale biti postavljene u pravcu jugozapad sjeveroistok, smjetajui konice tako da im leta
budu prema jugoistoku (Slika 5).

Slika 5: Pokriveni pelinjak

Izvor: www.bh-index.com, pristup: 5.4.2014.

Pod nastrenice mogu se smjetati svi tipovi konica.

Paviljonski pelinjaci. U paviljonske pelinjake smjetaju se konice koje se radi pregledanja
i vaenja okvira otvaraju sa stranje strane (A konice). Nekoliko konica smjetenih u
dvije razine ine male paviljone (Slika 6).

Slika 6: Paviljonski pelinjak

Izvor: www.gospodarski.hr, pristup 5.4.2014.

Oni se postavljaju na tlo, na pokretna postolja i dodatno se zatiuju sa strane i odozgo od

atmosferskih padalina. Jedan pelinjak moe sainjavati vie ovakvih paviljona. Ovi paviljoni
mogu se seliti s time da se konice utovaruju i istovaruju pojedinano.

Stacionarni paviljonski pelinjaci (Slika 7). Konice iz ovih paviljona se u pravilu ne sele. U
zadnjem dijelu paviljona najee je prostorija iz koje se vri pregled konica. Ova prostorija
se koristi i za vrcanje meda, kao manje skladite i za sline potrebe. U nekim krajevima, a
naroito u Sloveniji, postoji obiaj da se prednja strana paviljona oslikava pelarskim
motivima. Tako pelarski paviljoni postaju i male umjetnike galerije. U dananje vrijeme
pelinjaci ovog tipa koriste se i u zdravstvene svrhe primjenjujui apiterapiju i dajui
pelinjaku jedno potpuno novo znaenje.

Slika 7: Stacionirani paviljonski pelinjak

Izvor: Arhiva Hrvatske pele

2.2.2.2. Pokretni pelinjak

Konice smjetene u preureene i za ovu namjenu prilagoene autobuse, kamione i

kamionske prikolice ili kontenjere (Slika 8), predstavljaju pokretne paviljonske pelinjake.
Konice su smjetene s obije strane vozila, najee u jedan do etiri nivoa, ovisno o tipu
konice. Ovisno o veliini prijevoznog sredstva, jedan pokretni paviljon moe imati i do 100
konica. U unutranjem dijelu paviljona izmeu redova konica je prostor u kojem pelar
obavlja pregled zajednica i sve potrebne poslove. Ulaganja u formiranje ovakvih pelinjaka su
vea nego kod obinih pelinjaka, ali s obzirom na jednostavnu mogunost koritenja vie
paa u sezoni, a samim tim i ostvarivanje veih prinosa meda dodatna se investicija za par
godina vrati.

Slika 8: Kontejner
Izvor: Arhiva Hrvatske pele

Ovakvi pelinjaci su uvijek spremni za premjetanje, ovisno o uvjetima i panim prilikama,

jer pripreme za to praktiki nema. Predveer kada prestane izlet pela moe se odmah krenuti.
Pri ovom nainu pelarenja od iznimnog je znaaja tehnika ispravnost vozila.

2.2.3. Znaaj pela i pelinjaka

Klimatske promjene, primjena brojnih kemijskih preparata i bolesti ugroavaju pele. Ako bi
pele nestale, zemlja bi izgledala bitno drugaije. Na izazove mogu odgovoriti pele i ovjek.
Znanost kae da je odgovor genetika i selekcija. Za to je potrebno vrijeme za istraivanja,
otkria, provjere i primjenu moguih rjeenja.
Ma kakav taj odgovor bio i prema njemu, a posebno prema sadanjem stanju, potrebno je
mijenjati naa shvaanja i tehnologiju pelarenja. Jednostavno praktino pelarenje moe dati
ako ne najtonija, onda najbra i najraznolikija rjeenja. Posebno onima koji dobro razumiju
ne samo pelarski zanat, ve i ivot pele, bilja, prirodu i razliite odnose meu njima. Ono ga
najzad jedino i moe dati u punom smislu odgovarajuom tehnologijom pelarenja. Dakle,
tehnologija pelarenja je zbir radnji i mjera na pelinjaku koji imaju za cilj postizanje veih
prinosa u ekonomskom smislu, te bolji razvoj pelinjih zajednica u biolokom smislu.
Naravno da je prirodan redoslijed bioloki pa ekonomski smisao, ali u ljudskoj povijesti kao i
u ivotu biljaka i ivotinja) nije mali broj primjera kada se bioloki opstanak rtvuje radi
ekonomskog. Promjena redoslijeda u prethodnoj reenici je namjerna da bi se istakao
ekonomski znaaj u pelarenju koji se u dananjim uvjetima ne moe umanjivati. Prema tome
10

tehnologija pelarenja je zbir radnji i mjera na pelinjaku koji imaju za cilj postizanje boljeg
razvoja pelinjih zajednica, a samim time i mogunost za veu ekonomsku dobit od pela. Da
bi usvojili neiju ili stvoriti vlastitu tehnologiju pelarenja, potrebno je stalno pratiti
dostignua, proirivati znanja i u tom se smislu konstantno nadograivati.
Znanje to znai prepoznavati uzroke, analizirati posljedice, gledati i u prolost i u budunost
i donositi najbolje odluke. Od danas najmonijeg ivog stvora ovjeka- monija je sve
ukupna priroda to nam dokazuje svake godine. Velika smrtnost pela, kao i ostalih insekata,
njihova je stalna karakteristika. Sadanji problem je u tome to je ta smrtnost znatno
poveana. Poveano nestajanje pela moe se nadoknaditi samo veim raanjem, pele ne
mogu znaajno poveati svoj ivotni ciklus.

2.2.4. Snaga pelinjih zajednica i tehnologija pelarenja

Praktina, struna i znanstvena saznanja u pelarstvu kau da je za uzgoj legla jedne matice
dovoljno 25 do 30 tisua pela. To je bioloka mjera za opstanak i razvoj jednog pelinjeg
drutva. Najbolje pelinje zajednice na naim prostorima sama dostignu snagu od 45 do 50
tisua pela. Ukupno leglo koje jedna matica moe razviti tijekom sezone esto nije dovoljno
da se iskoristi vie nektara biljaka. Snaga pelinjih zajednica, koju ine sve pele izleene iz
jaja poloenih od jedne matice, obino nije dovoljna u pojedinim periodima sezone kada se
pojavljuju izdanije pae, ali ije trajanje bude vrlo kratko. Posebno je potrebno u praktinom
pelarstvu imati maksimalnu snagu pelinjih zajednica u trenucima jakih paa, a one esto
nisu u skladu s tempom prirodnog razvoja pelinjih zajednica. Duina trajanja paa i njihov
intenzitet je razliit, a i to namee pelinjim zajednicama i pelaru odreene radnje. Uz pele,
vei unos eli i pelar, kao naknadu za svoj rad. Zato su neophodne pelinje zajednice vee
snage nego to moe osigurati produktivnost jedne matice.

Pelari praktiari najee

raunaju da je na pelinjaku potrebno oko treine zajednica za pojaavanje druge treine, a

samo trea treina dostie potrebnu snagu sama. Najvie napora u pelarstvu je uloeno u
dobivanje kvalitetnijih matica, poput onih iz tree treine. To jest jedan od najvanijih
poslova, ali nije jedini i esto nije ni dovoljan, potrebno je poboljanje ukupne tehnologije
pelarenja. Racionalno pelarstvo je na svom poetku prije vie od stotinu godina dalo
najznaajnija osnovna otkria i rjeenja.

11

2.3 ciljevi pelara

Cilj pela je opstanak, a cilj pelara je uivanje u pelarenju i zarada.

Cilj svakog pelara je primjena naina pelarenja prilagoenog njegovim mogunostima, a

koje e najbolje unaprijediti svoje pelarenje. Metode ne bi trebale biti samo kopija metoda
koje primjenjujemo u svojoj tehnologiji pelarenja. Pitanja koja moramo stalno postavljati
sebi: to od ovoga to radimo moe bolje. Vano je zapamtiti postupke u praktinom
pelarenju, ali je vanije razumjeti i potovati zakonitosti u razvoju pelinjih zajednica i
suptilnu igru s prirodom. Pele su izloene svakodnevnom upitu kako opstati . Na to je dodan
cilj pelara da pele ostvare viak proizvoda kako bi pelar doao do prihoda za sebe.
Na putu do postizanja boljih rezultata u pelarenju, pa i do poboljanja same tehnologije
pelarenja, vrlo je vaan jo jedan posao: biljeenje svega to radimo na pelinjaku, to se
dogaa u konicama i oko njih s biljkama, paom, medom, vremenskim prilikama, prodajom
i bolestima.

12

3. MATERIJAL I METODE RADA

Osnovu rada ine podaci do kojih sam doao prikupljanjem, prouavanjem i sreivanjem
dostupne literaturne grae i znanstvenih informacija te srodnih web stranica.
Dostupnu literaturnu grau, kao i materijale sa srodnih internet stranica sam selektirao te
izvrio analizu i sintezu relevantnih injenica znaajnih za nae istraivanje.
Neke metode sam primjenjivao i prouavao na svom pelinjaku.

13

4. REZULTATI I RASPRAVA

4.1. Oblici pelarenja

Sve mjere i radnje koje poduzimamo na pelinjaku ine nain, metodu, tehniku, tehnologiju
ili sustav pelarenja. Jasno je ve po ovolikom broju pojmova da postoje razliite razine i
odnosi u radu s pelama, veoj ili manjoj mjeri pelar ovladava s pojedinanim postupcima.
Nain pelarenja je jedan ili vie postupaka u radu s pelama. Oni su samostalni ili dijelom
povezani, manje ili vie potvreni i usvojeni. Metoda je vie povezanih i usuglaenih
postupaka ili pojedinanih naina pelarenja. Tehnika pelarenja je skup svih alata i znanja u
pelarstvu, skup rjeenja i metoda pelarenja i vladanje tim rjeenjima i metodama.
Tehnologija pelarenja je usuglaen niz metoda i tehnika pelarenja koji dovodi do novih
proizvoda; struno znanstveni pristup tehnici pelarenja. Sustav je osmiljen, planiran,
provjeren i potvren skup metoda, tehnika i tehnologija pelarenja praktino i znanstveno. Svi
naini, tehnike, metode, tehnologije i sustavi pelarenja su rezultat etiri osnovna imbenika
znanja pojedinanog, kojeg ima ili nema svaki pelar, ili grupnog, na nivou nekoliko pelara
koji surauju. Ciljeve u pelarenju i mogunost njihovog ostvarivanja odreuju biologija
pelinje zajednice i njihova snaga, pani, klimatski i vremenski uvjeti.

4.2. Fiziologija pela i pelinjih zajednica

Fiziologija pouava funkcije pelinjih organizama i pelinjih zajednica. Svaki pelar mora
ovladati osnovnim znanjima iz ivota pele i pelinje zajednice, kao i osnovnim znanjima o
funkcioniranju njihovog organizma, pojedinano i udruenih i pelinje zajednice.
4.2.1. Nagoni pela
Pelinja zajednica je zbir odreenog broja nagona iji su nosioci njene jedinke. Njima se bavi
fiziologija pela i pelinjih zajednica. Najvaniji su nagoni za

razmnoavanje (rojevni

nagon), nagon za skupljanje hrane, nagon za izgradnju saa, higijenski nagon, nagon za
obranu, nagon za orijentaciju, nagon zajednitva i niz drugih nagona. Nagoni uzrokuju
fizioloko stanje pelinjih jedinki, a ta fizioloka stanja ukupno odreuju fizioloko stanje
pelinje zajednice, nagone i ponaanje pela uzrokuju feromoni. U mjerilima cijelog
ivotinjskog svijeta, vizualne i zvune signale za sporazumijevanje koristi mali broj
ivotinjskih vrsta, dok su kemijske poruke karakteristika veine organizama. Ovo je naroito
14

izraeno kod insekata, na kojima je steeno najvie znanja o kemijskoj komunikaciji. U

suprotnosti s hormonima, koji se izluuju unutar organizma i djeluju iskljuivo na organizam
koji ih je proizveo, ove se kemijske komponente izluuju van organizma i djeluju na razliite
jedinke iste vrste. Ovi se spojevi zovu feromoni, rije izvedena iz grke rijei (pherein)
to znai prenoenje i (impetus) -hormon to znai pobuivanje. (Drai i Kezi, 2000)
Bez matice i matinjaka pelinja zajednica ne predstavlja organiziranu bioloku cjelinu
sposobnu za opstanak. Prema pisanju Lebedeva: Dugogodinjim istraivanjem utvreno je
da odsustvo plodne matice u zajednici za vrijeme glavne pae izaziva smanjenje prinosa u
prosijeku za 41,5%. Zamjena neplodne matice zrelim matinjakom ubrzava povratak
zajednice u radno raspoloenje. (Lakti.,2008) Prema vremenu i redoslijedu djelovanja
nagona, intenzitetu, vremenu djelovanja (koliko dugo i kada) meusobnom odnosu izmeu
nagona (kompatibilnosti ili iskljuenju) i drugim elementima mogu se planirati i poduzimati
odreeni radovi na pelinjaku. U toku ciklusa razvoja pelinjih zajednica, prema potrebama i
uvjetima vri se smjena dominantnih nagona. U proljee je dominantni nagon za
razmnoavanje, nagon za sakupljanje hrane je uvijek jako izraen, higijenski nagon, nagon za
izgradnju saa, rojevni nagon itd. Dominacija jednog nagona druge e potisnuti umanjiti ili
zaustaviti. Mogunost i sposobnost kontrole ovih nagona ine temelj za sve metode, tehnike i
tehnologije pelarenja.
4.2.2. Proljetni razvoj pelinjih zajednica i priprema za glavnu pau

Glavni cilj pelara u rano proljee je da svojim aktivnostima doprinese ubrzanju razvoja
pelinjih zajednica, kako bi ona to jaa doekala nastupajue bogate (glavne) pae. Poslije
najranijih intenzivnijih paa, kao to su vono - maslakova paa, uljana repica, nastupaju
glavne pae pojedinog podruja, kao to su: bagremove pae, zatim kadulja, planinske livade,
lipa, pitomi kesten, suncokret, vrijesak.
4.2.3. Poticajno prihranjivanje

Proljetno poticajno prihranjivanje eernim sirupom (Slika 9) treba poeti poslije prvog
detaljnog proljetnog pregleda, kada se u prirodi pojavi obilnija peludna paa. Vano je da
none temperature budu iznad 10 C da pele uope mogu uzimati tekuu hranu, ako su
temperature nie, pele dodanu hranu nee uzimati i ona e se pokvariti. Prihranjivanje
eernim sirupom vrlo povoljno e utjecati na pele da intenzivnije skupljaju pelud. Time se u
15

konici stvaraju uvjeti da matica intenzivnije polae jaja. eerni sirup za prihranu pela
pripremamo u odnosu eer: voda = 1:1. Za pripremu sirupa koristimo iskljuivo ist
konzumni eer.

Slika 9: Prihrana pela pogaom

Izvor: www.agro-hit.com, pristup: 5.4.2014.

Poeljno je da voda bude prokuhana, ime e biti sterilizirana. U vruoj vodi eer e se lako
otopiti. Tako emo dobiti mlak sirup, kojeg pele radije uzimaju. U ne mogunosti
zagrijavanja vode, eer emo otopiti u hladnoj

vodi. Sirup pripremamo u posudama

namijenjenim za taj posao, posue emo izbadariti kako bismo olakali dodavanje vode i
odgovarajue koliine eera. Naime ako znamo da mijeanjem 1 litre vode s 1 kg eera
dobijemo 1,6 litara sirupa, odnosno 80% od zbroja koliine vode i eera, onda emo lako
odrediti bez potrebnog mjerenja, koliko treba na primjer da u posudu dodamo eera ako je
ve natoeno 10 litara vode, a elimo odnos 1:1. eer emo dodavati sve dok se zapremina
ne povea na 16 litara. Matematika formula za izraunavanje potrebnih koliina vode i
eera za spravljanje odreene koliine sirupa u odnosu 1:1, glasi:

A = B x 1,25

A ukupan zbroj potrebnih koliina vode i eera

B koliina potrebnog eernog sirupa

Za poticajno prihranjivanje pelinjih zajednica dovoljno je u hranilice dodavati po 0,4 litre

eernog sirupa svaku drugu veer. Zajednice kojima smo pri pregledu evidentirali nedostatak
hrane, ovom prilikom emo dati nekoliko obilnijih obroka sirupa. Dodavanje sirupa u
hranilice treba obavljati predveer po prestanku izleta pela. Ovaj posao moramo raditi
paljivo bez kapanja sirupa po konicama jer bi to moglo izazvati grabe pela. Poticajnu
prihranu pelinjih zajednica provodimo sve dok ne pone znaajniji unos nektara iz prirode.
16

4.2.4. Proirivanje plodinog prostora

Sredinom oujka kad poinje prvi ozbiljniji unos nektara i cvjetnog praha u konicama su
primijeene zalihe meda i cvjetnog praha, vaga poinje polako rasti. Vei unos nektara i
cvjetnog praha iz prirode stimulira pele da maticu hrane intenzivnije, tako da ona znatno bre
i vie polae jaja.
Uskoro bi raspoloivi prostor u ploditu bio popunjen leglom i hranom to bi matici usporilo
intenzitet polaganja jaja, pa je sada trenutak kada trebamo poeti s proirivanjem plodinog
prostora (Slika 10). Prvo dodajemo okvire s izgraenim saem da ih matica zanese. Poeljno
je dodati okvire u kojima je ve izleena koja generacija pela, jer matica radije u to vrijeme
zalee takvo sae, jer je toplije od nezalegnutog saa.

Slika 10 : Poloaji plodinih nastavaka

Izvor: www.limed.ba, pristup: 5.4.2014.

Kod jaih zajednica novi okvir se umee u sredinu legla. Potrebno je valjano ocijeniti jainu
pelinje zajednice i onda nema bojazni zbog pregraivanja i eventualne prehlade legla. U jaa
drutva spadaju ona koja u ovo vrijeme imaju etiri okvira legla, a pele popunjavaju
najmanje sedam ulica. Naravno svaki zahvat u ovo vrijeme uvjetovan je unosom nektra i
peludi i temperature zraka. Kada se u takvu zajednicu umetne novi okvir, stvori se prazna
17

ulica u ploditu koji popunjavaju pele s krajnjih ulica gdje nema legla (Slika 11). Poto je
period naglog buenja prirode i pela, matica e vrlo brzo zalei dodani prazni okvir. Kod
slabijih drutava novi okvir dodajemo izmeu krajnjeg okvira s leglom i okvira s cvjetnim
prahom na strani kako se ne bi razbila cjelinu gnijezda to moe imati suprotan uinak od
eljenog.

Slika 11 : Proirivanje plodinog prostora

Izvor: Arhiva Hrvatske pele

U ovo vrijeme poinje vona paa, koja intenzivira razvoj zajednica. Ako je vrijeme dobro
pele e unijeti obilje nektara u konice i poet e luenje voska, tj. gradnja saa. Nektar koji
pele unose u konicu moe blokirati maticu u nesenju, zato je vano pravovremeno
proirivanje zajednica i zapoljavanje mladih pela u gradnji saa. Izgradnja saa je najbolji
pokazatelj da je dnevni unos vei od dnevne potronje. Dakle u vrijeme cvatnje ljive, jabuke,
itd. proirujemo plodini prostor. Jaim zajednicama koje imaju najmanje pet okvira legla i
deset ulica pela dodajemo istovremeno po dva i vie okvira satne osnove. Ove okvire
stavljamo u sredinu, lijevo i desno od centralnog okvira s leglom. Slabijim zajednicama
dodajemo po jednu satnu osnovu do legla (Slika 12). Novo dodane satne osnove pele e u
vonoj pai brzo i kvalitetno izgraditi i matica e ih rado zalei.

Slika 12 : Okvir s leglom

Izvor: www.ukm.uni-mb, pristup: 5.4.2014.
18

4.3. Bioloki kapacitet zajednice

Sve najvanije u pelarstvu bazira se u odgovoru na pitanje kako uskladiti bioloki kapacitet
zajednice s trenutnim potrebama pela i pelara. Bioloki kapacitet pelinje zajednice tijekom
godine se mijenja. Nosioci tih promjena su pele. Do promjena dolazi prema zahtjevima
pelinjih zajednica i promjena u okolini. Dakle bioloki kapacitet pelinjih zajednica je
dinamian, promjenjiv i zadan uvjetima u prirodi i potrebama pelinje zajednice, ali na njega
itekako moe uticati pelar. Zapravo on mora utjecati na njega, jer cilj pelinjeg drutva i cilj
pelara nije u potpunosti identian. Pele se bore za opstanak i razvoj, pelar na to dodaje
dobit, zaradu, odnosno namee im ostvarivanje vika pelinjih proizvoda. Pravac prema
kojem se upravljaju pele u svom ponaanju kao i kod svih drugih bia su nagoni. Njih je vie
desetina, meusobno se dopunjuju i iskljuuju. U praktinom pelarstvu najvaniji je odnos
radnog nagona i rojevnog nagona. Rojevni nagon je jedan od rijetkih koji u odreenom
trenutku umanji radni nagon do mjere da ugroava ostvarivanje ciljeva pelarenja. Bioloki
kapacitet jedne pelinje zajednice se ogleda kroz brojnost njenih lanova i vitalnost.

NAJVANIJE BIOLOKE OSOBITOSTI : proces reprodukcije medonosnih pela

-

poliandrija (sparivanje matica s vie trutova)

dvije forme razmnoavanja : razvoj trutova iz neoploenih jaja i razvoj matica i

radilica iz oploenih jaja; nemogunost trutova da oplode vie od jedne matice.

Sve slui jednom cilju, omoguiti genetsku raznolikost potomstva, to poveava ivotnu
sposobnost pojedinih drutava. Po kriteriju optimalnog iskoritavanja svake pele u prosjenoj
pai, jaka zajednica bi prema istraivanjima instituta Ribnoe, Rusija, trebala imati oko 60
tisua pela, ali ako se za kriterij uzme paa, onda se i definicija jake zajednice mijenja prema
njoj. Za intenzivnu i kratku pau potrebna su to brojnije pelinje zajednice, osloboene njege
legla i izgradnje saa. Za tihu i dugu pau potrebne su pelinje zajednice manje snage nego za
kratku i intenzivnu pau, ali je vano da imaju leglo kako bi obnavljale snagu zajednice i da bi
se zaposlile mlade pele. U praksi ima mnogo varijanti u kojima se pae pojavljuju. ak i na
istom podruju i s istim i slinim biljkama pae nee biti iste kao prethodne godine. Nisu iste
ni vremenske prilike, niti razvoj i snaga pelinjih zajednica. Zato iste zajednice u relativno
kratkom vremenu treba pripremiti za kratku i intenzivnu pau, a uz to jo i ranu kakva je
bagremova, odmah potom za tihu livadsku pau, pa intenzivnu i specifinu pau lipe, a onda
za izdanu i neto duu suncokretovu. Izmeu toga da iskoritenje po pelinjoj zajednici bude
optimalno uvijek se bira stvaranje jakih pelinjih zajednica. Optimalna linija pelarenja se
19

kree izmeu borbe za to vie legla i odmah potom njenog prevoenja za to vie meda.
Bioloki kapacitet drutva u mnogome zavisi od koliine i kvalitete saa. Pele raspoznaju
svoju zajednicu i po mirisu voska, onom koji pokriva njihovo tjelo i onom koji dolazi od saa.
Vosak saa i vosak kutikula pela razlikuje se samo po koliinama komponenata koje ih ine.
Vosak sadri 70 75 % sloenih eterinih ulja i 13 15 % slobodnih masnih kiselina. Po
koliini ulja i njihovoj kompoziciji pele razlikuju uzrast liinki njihovu pripadnost jednoj ili
drugoj kasti za hranjenje, utvruju prisutnost matinjaka u zajednici i sl.

20

4.4. Skupljaki kapacitet zajednice

Pelarima je najvaniji dio biolokog kapaciteta pelinjih zajednica sakupljaki kapacitet.

Ukupne mogunosti radnog nagona u pelinjoj zajednici ine njegov sakupljaki kapacitet. U
kojoj mjeri e se manifestirati, odnosno koliko e biti meda i ostalih pelinjih proizvoda,
zavisi jo najvie od pae, vremenskih prilika i umijea pelarenja. U praksi se esto
susreemo s dvije pojave. Prva je da ako i uinimo sve isto u svim konicama, njihov razvoj,
broj pela i koliina sakupljenog meda nee biti ista. Druga je da i kada imamo dvije
zajednice koje su jednake po broju pela, njihov rezultat nee biti jednak, ne samo po koliini
meda koju e skupiti, ve i po tom to e se jedna rojiti, a druga nee.

Slika 13 : Pela na bagremu

Izvor: Arhiva Hrvatske pele

U oba sluaja rije je o razlikama u njihovom skupljakom kapacitetu, kao dijelu biolokog
kapaciteta, i genetike raznolikosti. Skupljaki kapacitet pela odreuje brojnost pelinje
zajednice i njen radni nagon (Tablica 1: Snaga pelinje zajednice i koliina skupljenog meda).
Kad je pelinja zajednica brojna, s 50 60 tisua pela odgovarajue strukture i kad je u
radnom nagonu (Slika 13) to je najbolja kombinacija.

21

Tablica 1. Snaga pelinje zajednice i koliina skupljenog meda

Snaga zajednice

Skupi meda u kg

Na 1000 pela otpada meda

(kg)

15 000

6,79

0,50

60 000

41,22

1,52

Izvor: Lakti, Z. i ekulja, D.: Suvremeno pelarstvo (2008)

4.4.1. Osnovni imbenici koji utjeu na prinos meda

Snaga i struktura pelinje zajednice, vrijeme trajanja pae i vremenske prilike u vrijeme
medenja, etiri su osnovna imbenika koji uz pomo pelara donose med. Tenju da se radno
raspoloenje zajednice odri tijekom cijele sezone, bazirano na instinktu skupljanja hrane
svojim postupcima podrava pelar, a tome se suprotstavlja drugi nagon, pelama takoer
vrlo vaan instinkt razmnoavanja zajednica (rojevni nagon).
Tradicionalna tehnika pelarenja ima za cilj dovesti zajednice u to jae stanje za glavnu pau.
To najvie koristi seleem pelaru, ali to kada glavne pae nema i kada je prisutna samo
umjerena paa? Kako onda ostvariti viak meda? Da li bi pri dnevnom unosu od 0,5 1 kg
zajednice trebale biti jake? Kako da iz radnog ne prijee u rojevno raspoloenje? Svako moe
doi do niza odgovora ako prebroji koliko pela sleti u konicu za jednu minutu -70 % nose
nektar, 30% pelud. Ako prebrojimo da 120 pela doleti u minuti, koliko nektara stigne u
medite, ako raunamo da pri jednom doletu jedna pela donese od 20 40 mg nektara i da
ima deset poleta tijekom dana? 70% od 120 pela je 84 pele. 84 x 20 mg = 1.680 mg/ min.
1.680 mg/min x 60 = (oko) 100.000 mg/h. 100.000mg/h x 10 = 1.000.000 mg/dan. 1.000.000
mg/dan = 1 kg nektara, tj. 0,33 kg meda. Koliko je potrebno meda za vlastite potrebe?
Raunajmo da matica lee prosjeno 1500 jaja dnevno, a pele potroe 0,4 g meda na uzgoj
jedne liinke. 1.500 liinki x 0,4 g = 375 g = 0,375 kg meda. Ako ovome dodamo i koliinu
meda koje pele potroe za vlastite potrebe dolazimo do zakljuka da zajednica u tom periodu
ne moe pokriti ni vlastite potrebe. Da bi ova zajednica ostvarila neki viak meda mogue je
uiniti vie intervencija. Najsvrsishodnije je promijeniti strukturu pela u zajednici, tako to
e se iz susjednog drutva uzeti izletnica, a otvoreno leglo prenijeti u onu iz kojeg se uzima
izletnica i pomakne se u stranu. Tako se udvostrui broj izletnica, udvostrui se i broj
izlijeuih pela iz zatvorenog legla koje ostaju u konici gdje su izletnice, a oslobode se
veim dijelom pele od njege legla i usmjere na sakupljanje nektara i smanji potronja nektara
22

na ishranu legla. Promjenom strukture pelinje zajednice poveana je produktivnost i

produen ivot pelama na ije skraenje najvie utjee njega legla.
4.4.2. Malo pela u zajednici

Pelari znaju rei, zajednice imaju vie bolesti, dok pelarstvo samo jednu slabe zajednice.
U dananjim uvjetima ivljenja i pelarenja vano je maksimalno iskoristiti sakupljaki
potencijal svake pelinje zajednice i time osigurati rentabilno pelarenje (Slika 14).
Optimalan broj pela u zajednici je izmeu 40 i 55 tisua pela. Nije prihvatljiv pristup
pelarenju da e u dobrim godinama biti meda i da e pokriti sve gubitke u loim godinama,
potrebno je u svakoj godini u potpunosti iskoristiti pau ovisno o uvjetima.

Slika 14 : Slaba zajednica

Izvor: Arhiva Hrvatske pele

23

4.4.3 Sprjeavanje rojenja

Suvremeno pelarstvo i cjelokupna tehnologija pelarenja temelji se na sprjeavanju rojevnog

nagona, a onda i samog rojenja koje samo po sebi znai gubitak proizvodne zajednice za tu
pelarsku sezonu to svakako treba sprijeiti. Pelari na niz naina nastoje sprijeiti pojavu
rojevnog nagona, a onda i samo rojenje i to: prvenstveno selekcijom matica, a samim time i
pelinjih zajednica na smanjenje rojivosti, zatim primjenom niza tehnolokih zahvata u
konicama prilikom razvoja pelinjih zajednica. Sve nabrojano je s ciljem sprjeavanja
rojenja, koji je realno jedan od temeljnih nagona pelinje zajednice zbog odranja same vrste i
zato je toliko izraen i snaan. Pod rojenjem podrazumijevamo razmnoavanje ili poveanje
broja pelinjih zajednica prirodnim putem, bez utjecaja ovjeka. Koliko je rojevni nagon
vaan u dananjem pelarstvu (kontroliranje istog) govori nam injenica da mu je u svakoj
pelarkoj literaturi dananjice posveeno vie ili manje stranica. O uspjenosti kontroliranja
rojevnog nagona ovisi i cjelokupna proizvodnja nekog pelinjaka. Jedan od najstarijih naina
sprjeavanja rojenja je isijecanje matinjaka, ali to je uzaludan posao jer e zajednica ubrzo
izgraditi nove matinjake. Ako je u pojedinoj zajednici koliina poloenih jaja i otvorenog
legla manja od koliine zatvorenog legla , rojevni nagon je sigurno prisutan. Nagon se javlja
zbog nesrazmjera izmeu broja mladih pela koje nemaju posla pri hranjenju legla i koliine
poklopljenog legla. Neke od metoda sprjeavanja rojenja:
-

Proirivanje pelinje zajednice

Prevjeavanje okvira s leglom

Dodavanje satne osnove (gradnja voska)

Formiranje umjetnih rojeva

Uklanjanje zatvorenog legla

Oduzimanje izletnica zamjenom mjesta slabih i jakih zajednica

Pojaavanje ventilacije konica

Primjena bilo koje od navedenih metoda za sprjeavanje rojenja ovisi o samom pelaru i
njegovoj tehnologiji pelarenja (vrsti pelinjaka i konica, stanju pelinje zajednice,
vremenskim prilikama, panim prilikama itd.) Ako se rojevni nagon javlja pred glavnu pau u
pojedinim zajednicama, potrebno je kontrolirati isti, ali uz nastojanje da se nadolazea paa u
potpunosti iskoristi (Slika 15).

24

Slika 15 : Ograniavanje legla u kasetu pred bagremovu pau.

Izvor: Autor

4.4.4. Pojaavanje zajednica pred bagremovu pau

Pojaavanje pelinjih zajednica pred glavnu pau provodi se s ciljem maksimalnog

iskoritavanja nadolazee pae, tj. postizanja to veeg prinosa meda po konici, a to
postiemo poveanjem broja pela u zajednici. Samo pojaavanje radimo dodavanjem okvira
s poklopljenim leglom, prema vlastitoj procjeni (Slika 16). Okvire s leglom dodajemo
najmanje petnaest dana prije poetka glavne pae iz razloga da se dodano leglo izlegne i
oslobodi prostor za smjetaj nektara. Kod A konica pojaavanje vrimo leglom iz pomonih
zajednica (Slika 17), dok kod LR konica pojaavanje vrimo spajanjem nedovoljno jakih
zajednica koje nisu u stanju donijeti znaajne koliine meda.

Slika 16 : Pojaavanje leglom

Izvor: Arhiva Hrvatske pele
25

Slika 17 : Pomona zajednica

Izvor: Autor

26

5. ZAKLJUAK

Suvremena pelarska proizvodnja zasniva se na jakim pelinjim zajednicama uz optimalno

koritenje tehnologije pelarenja to nam omoguuje u potpunosti iskoritavanje sakupljakog
potencijala pojedine pelinje zajednice. Prinos meda po pelinjoj zajednici proporcionalno
raste s brojem pela u zajednici. Pod jakom pelinjom zajednicom podrazumijevamo 50 000
do 70 000 pela u konici. Zajednica sa 60 000 pela dati e vei prinos meda nego etiri
zajednice s 15 000 pela, to dokazuje da nije isplativo ekati glavnu pau sa slabim
zajednicama, ve ih treba spojiti. Sprjeavanje rojevnog nagona je osnova za razvoj jake
pelinje zajednice i ostvarivanje maksimalnog prinosa meda po konici. Ograniavanje legla
pred bagremovu pau kljuan je tehnoloki zahvat za dobivanje visokih prinosa meda po
pelinjoj zajednici. Ono omoguuje da to vie pela oslobodimo njegovanja legla, te ih tako
preusmjerimo na sakupljanje nektara, tako kune pele postaju sakupljaice. Gore navedeno
nije mogue postii bez mlade i kvalitetne matice, iji potencijal koristimo uz pravovremene
tehnike zahvate u konici, tako emo dobiti jaku pelinju zajednicu i kontrolirati rojevni
nagon. Proizvodnje meda je neizvjesna zbog niza faktora u prirodi na koje ne moemo
utjecati, ali jaka pelinja zajednica e i u uvjetima slabijeg ili kratkotrajnog (isprekidanog)
luenja nektara (medenja) dati solidan prinos meda, dok slabe pelinje zajednice nee donijeti
vikove za vrcanje.

27

6. POPIS LITERATURE

1. Beli, J. (1973): Moj nain pelarenja, Pelarski savez SR Hrvatske, Zagreb

2. Beli, J. Katalini, J. i sur. (1985): Pelarstvo, Znanje, Zagreb
3. Drai, M. i Kezi, N. (2000): Feromoni pela, Journal of Central European Agriculture,
1(1), 1-8 str.
4. Konstantinovi, B. (1996).: Praktino pelarstvo - nauka i praksa za
5. Kulinevi, J. i. Gai, R (1974): Pelarstvo, Beograd,.
Praksu, SPOS, Beograd
6. Lakti, Z. i sur. (1994): Kako poveati proizvodnju meda na naim pelinjacima. Hrvatska
pela 5/94. Zagreb
7. Lakti, Z. (1991): Beekeeping in the Republic Croatia. Apimondia, Bee breeding and
Selection. Zagreb
8. Lakti, Z. i ekulja, D. (2008): Suvremeno pelarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb
9. Pravilnik o dranju pela i katastru pelinje pae, Narodne novine br. 18/08., 29/13.,
42/13., 65/14
10. Rihar, J. (1976): Pelarenje nastavljaama, ebelarska zadruga, Ljubljana
11. Todorovi, V. i Todorovi, D. (1988): Praktino pelarstvo, Beograd,.
12. Tucak, Z.,Bai, T., Horvat, Z., Pukadija, Z. (1999): Pelarstvo, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, Osijek
13. www.bh-index.com, pristup: 5.4.2014.
14. www.gospodarski.hr, pristup 5.4.2014.
15. www.agro-hit.com, pristup: 5.4.2014.
16. www.limed.ba, pristup: 5.4.2014.
17. www.ukm.uni-mb, pristup: 5.4.2014.

28

7. SAETAK

Pelarstvo predstavlja specifinu granu poljoprivredne proizvodnje, koja posljednjih desetljea

zauzima vrlo vano mjesto zbog opraivake uloge pela, to i jest njihova iskonska uloga u
prirodi. Spoznajama o biologiji pela poinje era suvremenog pelarstva, koje iz jedne
ekstenzivne faze prelazi u intenzivnu granu privrede. Uz med i vosak kao najmasovnije
pelinje proizvode, prepoznati su i drugi pelinji proizvodi sa blagotvornim uinkom po
ljudsko zdravlje. Otkria vezana uz biologiju pelinje zajednice omoguila su razvoj modernog
pelarenja, tj. razvoj tehnologije pelarenja. Iako su ljudi smjestili pele u nastambe koje su
sami osmislili - konice, pelinja zajednica je i dalje voena svojim iskonskim nagonima, a
osnovni nagon je elja za opstankom vrste ili razmnoavanje to kod pela zovemo rojenje.
Konica i tehnologija pelarenja zajedno ine alat kojim pelar kontrolira nagone pelinje
zajednice i koristi njihov potencijal za odreenu proizvodnju npr.: meda, voska, peludi itd.
Rojevni nagon je uzrok gubitka radnog raspoloenja u zajednici i pelar mora poduzeti sve
tehnoloke zahvate da ga sprijei. Da bismo ostvarili visoke prinose meda po konici u
bagemovoj pai, potrebno je imati jake pelinje zajednice sa 50 000 do 70 000 pela. Jaku
pelinju zajednicu moemo uzgojiti samo sa mladom i plodnom maticom, uz pojaavanje
zajednica zrelim leglom iz pomonih zajednica ili spajanjem slabijih zajednica. Prije poetka
glavne pae nuno je ograniiti leglo, tako da to vie pela usmjerimo ka sakupljanju nektara.
Jaka pelinja zajednica donijeti e nekoliko puta vie meda po konici od slabe ili srednje jake
zajednice.

Kljune rijei: tehnologija pelarenja, bagremova paa, ograniavanje legla, jaka pelinja
zajednica.

29

8. SUMMARY

Beekeeping is a specific branch of agricultural production, which in recent decades occupies a

very important place because of pollination role of bees, which is their primordial role in
nature. Cognitions of the bee biology started the era of modern beekeeping, from which it
enters from its extensive phase to the intensive branch of the economy. With honey and wax
as the most widespread bee products, other bee products have been recognized with beneficial
effects on human health. Discoveries related to the biology of bee colonies enabled the
development of modern beekeeping, virtually technology development of beekeeping.
Although people have settled bees in dwellings of their own devising - hives, bee colony is
still guided by their primordial instincts, and the foundamental instinct is the desire for the
survival of the specie or breeding which in matter of bees is called swarming call. Hives and
beekeeping technology together constitute a "tool" that beekeeper uses to control impulses of
the bee colonies and uses their potential for a particular production such as: honey, wax,
pollen, etc. Swarming urge the cause of outage of the working mood in the colony and
beekeeper must take all technological interventions for prevention. To achieve high yield of
honey per hive in acacia pasture, it is necessary to have a strong bee colonies containing
50,000 to 70,000 bees. Strong bee colony can grow only to the young and fertile queen bee,
along with enhancing colonies with mature brood from auxiliary colonies or by merging
weaker colonies. Prior to the major pasture it is necessary to limit the brood, to transpose
focus of the bees to nectar collecting.
A strong colony of bees will produce several times more honey per hive than weak or
moderate bee colony.

Keywords: technology beekeeping, acacia flow, limiting brood, strong bee colony.

30

9. POPIS SLIKA I TABLICA

Popis slika
R. br.

Naziv slike

Str.

1.

Zajednica pela u prirodi

2.

Stacionarni pelinjak

3.

Selei pelinjak

4.

Otvoreni pelinjak

5.

Pokriveni pelinjak

6.

Paviljonski pelinjak

7.

Stacionirani paviljonski pelinjak

8.

Kontejner

10

9.

Prihrana pela pogaom

16

10.

Poloaji plodinih nastavaka

17

11.

Proirivanje plodinog prostora

18

12.

Okvir s leglom

18

13.

Pela na bagremu

21

14.

Slaba zajednica

23

15.

Ograniavanje legla u kasetu pred bagremovu pau

25

16.

Pojaavanje leglom

25

17.

Pomona zajednica

26

Popis tablica
R. br.
1.

Naziv tablice
Snaga pelinje zajednice i koliina skupljenog meda

Str.
22

31

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Sveuilini diplomski studij, Zootehnika, smjer Lovstvo i pelarstvo

Diplomski rad

Priprema pelinjih zajednica za bagremovu pau

Saa Petri
Saetak
Pelarstvo predstavlja specifinu granu poljoprivredne proizvodnje, koja posljednjih desetljea
zauzima vrlo vano mjesto zbog opraivake uloge pela, to i jest njihova iskonska uloga u prirodi.
Spoznajama o biologiji pela poinje era suvremenog pelarstva, koje iz jedne ekstenzivne faze prelazi
u intenzivnu granu privrede. Uz med i vosak kao najmasovnije pelinje proizvode, prepoznati su i
drugi pelinji proizvodi sa blagotvornim uinkom po ljudsko zdravlje. Otkria vezana uz biologiju
pelinje zajednice omoguila su razvoj modernog pelarenja, tj. razvoj tehnologije pelarenja. Iako su
ljudi smjestili pele u nastambe koje su sami osmislili - konice, pelinja zajednica je i dalje voena
svojim iskonskim nagonima, a osnovni nagon je elja za opstankom vrste ili razmnoavanje to kod
pela zovemo rojenje. Konica i tehnologija pelarenja zajedno ine alat kojim pelar kontrolira
nagone pelinje zajednice i koristi njihov potencijal za odreenu proizvodnju npr.: meda, voska, peludi
itd. Rojevni nagon je uzrok gubitka radnog raspoloenja u zajednici i pelar mora poduzeti sve
tehnoloke zahvate da ga sprijei. Da bismo ostvarili visoke prinose meda po konici u bagemovoj
pai, potrebno je imati jake pelinje zajednice sa 50 000 do 70 000 pela. Jaku pelinju zajednicu
moemo uzgojiti samo sa mladom i plodnom maticom, uz pojaavanje zajednica zrelim leglom iz
pomonih zajednica ili spajanjem slabijih zajednica. Prije poetka glavne pae nuno je ograniiti
leglo, tako da to vie pela usmjerimo ka sakupljanju nektara.Jaka pelinja zajednica donijeti e
nekoliko puta vie meda po konici od slabe ili srednje jake zajednice.
Rad je izraen pri: Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Mentor: prof.dr.sc. Zlatko Pukadija
Broj stranica: 33
Broj grafikona i slika: 17
Broj tablica: 1
Broj literaturnih navoda: 17
Broj priloga:
Jezik izvornika: Hrvatski
Kljune rijei: tehnologija pelarenja, bagremova paa, ograniavanje legla, jaka pelinja zajednica
Datum obrane: 22.07.2014.
Struno povjerenstvo za obranu:
1.
Prof. dr.sc. Tihomir Florijani
2.
Prof. dr. sc. Zlatko Pukadija
3.
Doc. dr. sc. Sinia Ozimec
Rad je pohranjen u: Knjinica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Sveuilitu u Osijeku, Kralja
Petra Svaia 1d.

32

BASIC DOCUMENTATION CARD

Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Graduate thesis
Faculty of Agriculture
University Graduate Studies, Course Game and beekeeping
Preparing honey bees colonies for acacia flow
Saa Petri
Abstract
Beekeeping is a specific branch of agricultural production, which in recent decades occupies a
very important place because of pollination role of bees, which is their primordial role in nature.
Cognitions of the bee biology started the era of modern beekeeping, from which it enters from its
extensive phase to the intensive branch of the economy. With honey and wax as the most
widespread bee products, other bee products have been recognized with beneficial effects on
human health. Discoveries related to the biology of bee colonies enabled the development of
modern beekeeping, virtually technology development of beekeeping. Although people have
settled bees in dwellings of their own devising - hives, bee colony is still guided by their
primordial instincts, and the foundamental instinct is the desire for the survival of the specie or
breeding which in matter of bees is called swarming call. Hives and beekeeping technology
together constitute a "tool" that beekeeper uses to control impulses of the bee colonies and uses
their potential for a particular production such as: honey, wax, pollen, etc. Swarming urge the
cause of outage of the working mood in the colony and beekeeper must take all technological
interventions for prevention. To achieve high yield of honey per hive in acacia pasture, it is
necessary to have a strong bee colonies containing 50,000 to 70,000 bees. Strong bee colony can
grow only to the young and fertile queen bee, along with enhancing colonies with mature brood
from auxiliary colonies or by merging weaker colonies. Prior to the major pasture it is necessary
to limit the brood, to transpose focus of the bees to nectar collecting.
A strong colony of bees will produce several times more honey per hive than weak or
moderate bee colony.
Thesis performed at: Faculty of Agriculture in Osijek
Mentor: prof.dr.sc. Zlatko Pukadija
Number of pages: 33
Numbers of figures: 17
Number of tables: 1
Number of references: 17
Number of appendices:
Original in: Croatian
Key words: technology beekeeping, acacia flow, limiting brood, strong bee colony
Thesis defended od date: 22.07.2014.
Reviewers:
1.
2.
3.

Prof. dr.sc. Tihomir Florijani

Prof. dr. sc. Zlatko Pukadija
Doc. dr. sc. Sinia Ozimec

Thesis deposited at: Library, Faculty of Agriculture in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University
of Osijek, Kralja Petra Svaia 1d.

33