Professional Documents
Culture Documents
Terminologija
Sistem je nain rada, organizovanja ili obavljanja jednog ili vie
zadataka u skladu sa fiksnim skupom pravila, programa ili plana.
Drugim reima, aranman u kome su sve jedinice povezane i rade
zajedno prema programu ili planu.
Ugraeni sistem (engl. embedded system) je specijalizovani
sistem koji je deo veeg sistema ili maine. Ugraeni sistem je
obino smeten na mikroprocesorsku ploicu sa programima koji su
uskladiteni u stalnu memoriju (ROM). On obrauje fiksni skup
unapred programiranih instrukcija za kontrolu elektromehanike
opreme koja moe biti deo nekog veeg sistema. Praktino svi
ureaji koji imaju digitalni interfejs - satovi, mobilni telefoni,
mikrotalasne penice, plejeri, automobili - koriste ugraene sisteme.
Sistem za rad u realnom vremenu (engl. real-time system) je onaj
koji mora da obradi podatke i proizvede odgovor/reakciju u
odreenom roku, inae se mogu pojaviti ozbiljne posledice
ukljuujui i otkaz sistema. Kod ovih sistema vai pravilo da su
korisni samo ako daju odgovor u odreenom roku, u suprotonom su
beskorisni. Primeri ove vrste sistema su ABS kod automobila,
sistem za rezervaciju karata na aerodromu itd.
Sajber-fiziki sistem (engl. Cyber-physical system - CPS) je sistem
koji poseduje vrstu spregu izmeu svojih raunarskih i fizikih
elemenata. Ne moe se govoriti o raunarskoj strani bez
razumevanja kako se ponaa fizika strana a kako se ona ponaa
zavisi od raunanja koje se izvodi. Veina modernih aviona,
automobila, senzorskih mrea, pa ak i energetskih mrea spadaju
u ovu kategoriju sistema. Po samoj definiciji, ovo polje je
interdisciplinarno i ljudi razliitih strunih znanja, koji inae nikada
nisu radili jedni sa drugima, primorani su danas da rade na
reavanju sloenih problema koje postavlja ova oblast.
Jedna vana klasa ovih sistema zove se Internet stvari (engl.
Internet of things), koji je mrea koja moe da povee izvorne fizike
objekte koristei identifikovane njihove adrese na osnovu
tradicionalnih nosaa informacija, ukljuujui Internet i
telekomunikacione mree.
Iako postoji znaajno preklapanje izmeu ugraenih sistema,
sistema za rad u realnom vremenu i sajber-fizikih sistema, postoje
razlike izmeu njih.
Sistemi za rad u realnom vremenu su vaan podskup ugraenih
sistema.
Glavna razlika izmeu CPS i tradicionalnih ugraenih sistema je u
korienju komunikacije, koja dodaje rekonfigurabilnost i
skalabilnost kao i kompleksnost i potencijalnu nestabilnost.
CPS jo uvek imaju znatno vie inteligencije u senzorima i
aktuatorima kao i znatno otrija ogranienja po pitanju performansi
Senzor (dava, osetilo, detektor) je ureaj koji meri fizike veliine i
konvertuje ih u signal itljiv posmatrau i/ili instrumentu. Na primer,
ivin termometar konvertuje izmerenu temperaturu u irenje ivine
tenosti, koja se moe oitati na cevi sa podeocima.
Signal u elektrotehnici - fizika veliina koja sadri informacije.
Moe biti digitalni ili analogni.
Aktuator (pokreta, izvrni ureaj, aktivator) je ureaj koji
kontrolisano pretvara elektrinu energiju (ili neku drugu) u
mehaniku energiju.
Integrisano kolo (engl. integrated circuit - IC) je sloeno
elektronsko kolo sastavljeno iz mnotva elemenata i elektronskih
kola objedi-njeno na jedinstvenoj podlozi i spremno za ugradnju u
sloenije sisteme ali kao jedinstvena komponenta. Uobiajeno je da
je celo-kupna mrea komponenti realizovana na jedinstvenom
komadu poluprovodnika, koji se nalazi u sreditu integrisanog kola i
koji se obino zove ip (engl. Chip).
...
Interfejs - Komponentne veze izmeu dva ili vie odvojenih
podsistema; interfejs moe biti: ili hardverska komponenta
(posrednik, meusklop) koja povezuje dva ureaja ili deo memorije,
ili registri koje koriste dva ili vie raunarskih programa.
Veza izmeu raunara i osobe koja pokuava da radi sa njim
(korisniki interfejs). Tastatura je interfejs, monitor takoe.
Ljudsko srce - procesorsko srce: Osnovna funkcija ljudskog srca
je da pumpa krv u sve delove ljudskog tela i da ih aktivira i
usklauje.
Ljudski mozak - procesorsko jezgro: Ljudski mozak je veoma
sloena arhitektura. On obavlja raunanja i miljenje (logiko,
aritmetiko, lateralno) o razliitim stvarima. Aritmetiko-logika
jedinica (Artithmetic-logical unit - ALU) mikrokontrolera je ba kao i
ljudski mozak (u funkcionalnom smislu), ali ne toliko sloena. Ona
izvrava aritmetika raunanja, logika raunanja, bit-po-bit
raunanja itd. , pa stoga se moe rei da je ALU mozak
mikrokontrolera.
Ljudska memorija - procesorska memorija: Sam mozak sadri
ogromnu memoriju i njen kapacitet je oko 2,5 petabajta (ili 1 milion
gigabajta). Meutim, mikrokontroler nema tako veliku internu
memoriju, tako da mora spolja da se prikljue tzv. memorijski ipovi
(kilo do megabajtova).
Mikrokontroler raspolae sa dve vrste memorije,
radnom i
stalnom.
Radna memorija (Random Access Memory - RAM)
uva privremene vrednosti promenljivih i rezultate.
Ljudski U/I portovi - procesorski U/I portovi: Ljudsko telo se
sastoji od ulazno/izlaznih delova kao to su oi, ui, ruke, noge,
nos, usta itd. Korienjem ovih ulaza/izlaza ovek moe da vidi,
uje, hoda, mirie, govori, jede itd. Svi oni su povezani na interni
sistem nerava. Isto tako su svi ulazni/izlazni ureaji povezani sa U/I
portovima mikrokontrolera.
Mikrokontroler je
Mikrokontroler (esto se koriste skraenice C, uC ili MCU) je mali
kompjuter na jednom integrisanom kolu koje sadri procesorsko
jezgro, memoriju i programabilne ulazno/izlazne periferije.
Programska memorija je u obliku NOR fle ili OTP ROM i esto se
nalazi na ipu kao i obino mala koliina RAM-a.
...
Mikrokontroleri su projektovani za ugraene aplikacije,
za razliku od mikroprocesora koji se koriste u personalnim
raunarima ili drugim aplikacijama opte namene. Zbog velike
koliine integracije periferije i niskih trokova proizvodnje, C radi
na niskim frekvencijama, obino nekoliko desetina ili stotina MHz.
Meutim, mikrokontroleri su pogodni za irok spektar aplikacija, koje
se koriste kako u industrijskim okruenjima tako i u proizvodima
iroke potronje.
...
Mikrokontroler versus Mikroprosesor
...
Mikrokontroleri su korisni u tom smislu to mogu da komuniciraju sa
drugim ureajima, kao to su senzori, motori, prekidai, tastature,
monitori, memorije i ak drugi mikrokontroleri.
U principu, mnogi mikrokontroleri kombinuju metode
povezivanja (interfejsa) sa eksternim svetom. U uproenoj
formi,
mikrokontrolerski sistem moe da se posmatra kao sistem koji
ita (prati) ulaze,
vri obradu i
pie na (kontrolie) izlaze.
Interfejsi mikrokontrolera
Arhitektura mikrokontrolera
Bez dobrog poznavanja teorije nema ni uspene prakse. U
udbenicima se moe proitati da postoji vie arhitektura
mikrokontrolera. Pod arhitekturom se ovde misli na stil graenja
mikrokontrolera. Mikrokontroleri se grade imajui u vidu i hardver i
softver. Klasifikuju se prema hardverskim i softverskim modelima.
Proizvoai se pridravaju ovih modela prilikom proizvodnje
mikrokontrolera.
Hardverski modeli mikrokontrolera
U sutini postoje dve vrste hardverskih modela u arhitektonskom
smislu. Generalno, u raunaru postoje dva glavna dela, tj. centralna
procesna jedinica (Cenrak Orocessing Unit CPU) i memorija.
Memorija se sastoji od dva dela. To su memorija za uvanje
programa (ROM; programska memorija) i memorija za uvanje
podataka (RAM). Mikrokontroleri se arhitektonski klasifikuju prema
organizaciji memorije u raunaru.
Harvard arhitektura
Kod ovog tipa arhitekture mikrokontrolera,
Raunari sa redukovanim skupom instrukcija (Reduced
instruction set computer - RISC). Ovaj tip arhitekture ima veoma
jednostavne komande, ali zauzima mnogo memorije (RAM) za
izvravanje. Svakoj instrukciji potrebno je isto vreme za izvravanje.
Uzmimo primer sabiranja dva broja, na primer a i b. Algoritam
programa bi mogao da ima sledei oblik:
Uitaj broj a u akumulator.
Uitaj broj b u akumulator.
Saberi dva broja.
Zbir sauvaj u akumulatoru.
Prema algoritmu trebalo bi da se napiu etiri reda komandi da bi se
sabrala dva broja. Ovaj proces je pojednostavljen kao u sluaju
raunara sa skupom sloenih instrukcija (Complex instruction set
computer - CISC).
Akumulator je vrsta registra (memorije) koji se koristi za skladitenje
operanada i rezultata aritmetikih operacija i korisnik mu moe
pristupiti.
Raunar sa skupom sloenih instrukcija (Complex instruction
set computing). Ovaj tip skupa instrukcija ima za cilj da smanji
broj potrebnih instrukcija potrebnih za izvravanje neke
operacije. Na primer, za prethodno pomenuto sabiranje dva broja
RISC-u su trebala etiri reda koda dok je CISC-u potreban samo
jedan red koda. Meutim, u sluaju sloenih operacija reimi
adresiranja postali su veoma sloeni i komplikovani za
programiranje. CISC se oslanja na hardver i vie tranzistora je
potrebno integrisati u CPU da bi ga podrao. Meutim, u sluaju
korienja programskih jezika visokog nivoa kao to su C i C++,
kompajler treba da radi manje posla u poreenju sa RISC
arhitekturom.
Istorijski posmatrano, CISC se prvi pojavio a onda se u jednom
trenutku pojavila potreba za jednostavnijim skupom instrukcija i
RISC je stupio na scenu.