You are on page 1of 27

ARDUINO RADIONICA

ta je Arduino?
U svom najjednostavnijem obliku, Arduino je mali (ili bolje reeno,
majuni) raunar koji se moe programirati da obavlja obradu
signala koji dolaze do mikrokontrolerskog ipa i da na osnovu toga
generie neke signale koji iz njega izlaze.


Arduino je u stvari raunarska platforma (mikrokontrolerska
platforma) otvorenog tipa za ono to se danas naziva fiziko ili
ugraeno raunarstvo (engl. Physical or Embedded Computing).
Hardver se sastoji od jednostavnog otvorenog hardverskog dizajna
Arduino ploe sa Atmel AVR procesorom i prateim ulaznoizlaznim elementima.
Softver se sastoji od razvojnog okruenja koje ine standardni
prevodilac/kompajler (engl. compiler) i pokreta operativnog
sistema (engl. bootloader) koji se nalazi na samoj ploici.

...
Pokreta operativnog sistema (engl. Bootloader) je raunarski
program za uitavanje operativnog sistema. Raunari mogu da
izvravaju samo programe koje nau u ROM ili RAM memoriji.
Operativni sistemi se nalaze na tvrdim (engl. hard) diskovima, esto
i na prenosivim ureajima. Kada se raunar ukljuuje, on nema
uitan operativni sistem u memoriji. Hardver raunara moe sam da
izvrava uitavanje operativnog sistema s tvrdog diska, stoga se
pojavljuje paradoks: da bi se uitao operativni sistem, jedan
operativni sistem ve mora biti uitan.
Reenje je pronaeno u malom programu, nazvanom bootloader.
Njegova svrha je da uita programe koji su neophodni za
pokretanje operativnog sistema.

...
Na primer, jednostavna upotreba Arduina bi bila za vremenski
programirano ukljuivanje osvetljenja, recimo da 30 sekundi dri
ukljueno osvetljenje poto je pritisnut taster za ukljuivanje
osvetljenja.
U ovom primeru svetiljka (recimo svetlosna dioda - LED) treba da
bude prikljuena na izlaz iz Arduina, a taster treba da bude
prikljuen na ulaz Arduina. Arduino strpljivo eka da bude pritisnut
taster i kada se to desi, on ukljuuje svetiljku i poinje odbrojavanje.
Kada protekne 30 sekundi, on iskljuuje svetiljku i ponovo strpljivo
eka da korisnik ponovo pritisne taster.

...
Arduino se moe upotrebiti za razvoj samostalnih interaktivnih
objekata ili se moe povezati sa personalnim raunarom kome e
slati neke podatke sa senzora na osnovu kojih e personalni
raunar donositi neke odluke i preduzimati adekvatne akcije.
Mogue ga je povezati sa prekidaima, tasterima, temperaturnim
senzorima, svetlosnim displejima, web kamerama, motorima, GPS
prijemnicima itd.

...
Arduino platformu ili argonski Arduino ploicu sainjavaju
Atmel AVR mikroprocesor,
kristal ili oscilator (u sutini asovnik koji alje mikrokontroleru
vremenske impulse kako bi omoguio njegov ispravan rad) i
linearni naponski regulator od 5V.
Zavisno od tipa ploice, na raspolaganju moe biti i USB port koji
omoguuje povezivanje sa personalnim raunarom za razmenu
podataka.
Ploica je tako dizajnirana da omoguuje korisniku pristup ulaznim i
izlaznim pinovima mikrokontrolera, tj. korisnik moe na te pinove da
prikljuuje raznovrsne elektronske i elektromehanike elemente, kao
i senzore.

...

...
Za programiranje Arduina koristi se Arduino IDE (engl. Integrated
Development Environment) - integrisano razvojno okruenje koje je
zasnovano na Processingu. To je besplatni softver koji omoguava
korisniku da programira Arduino hardver na programskom jeziku
zasnovanom na Wiring jeziku (u sutini je slian jezik C/C++ jeziku
sa izvesnim pojednostavljenjima) koji Arduino razume.

Arduino integrisano razvojno okruenje je aplikacija napisana u


Java programskom jeziku. Kreirano je tako da uvede u
programiranje umetnike, dizajnere, studente i ostale poetnike koji
nisu upoznati sa nainom razvoja softvera.
Sastoji se od editora/ureivaa programskog koda sa
mogunostima kao to su oznaavanje koda, uparivanje zagrada,
automatsko uvlaenje linija. Ovaj editor moe da prevede kd a
zatim ga i prebaci u ip jednom komandom. U ovom sluaju nije
potrebno podeavati parametre prevoenja koda ili pokretati
programe iz komandne linije.

...

...
Processing je programski jezik i integrisano razvojno okruenje
otvorenog koda namenjeno elektroniarima i vizuelnim umetnicima
sa ciljem da im omogui uenje principa programiranja unutar
vizuelnog konteksta, a takoe da slui kao osnova za skiciranje
elektronskih prototipova. Jezik je zasnovan na Java programskom
jeziku ali koristi uproenu sintaksu i grafiki programski model.
Omoguava korienje i izradu raunarske grafike i interakcije
ukljuujui vektorske/rasterske crtee, procesiranje slika, boje,
dogaaje, mrenu komunikaciju i objektno programiranje. Takoer
ima mogunost generisanja zvuka, slanja i primanja podataka u
raznim formatima, kao i slanja i primanja 2D i 3D datoteka.

http://www.processing.org/

...
Arduino integrisano razvojno okruenje dolazi sa C/C++ bibliotekom
zvanom "Wiring" koja ini uobiajene ulazno-izlazne operacije
veoma jednostavnim.
Arduino programi se pisu u C/C++ programskom jeziku, mada
korisnici moraju da definiu samo dve funkcije kako bi napravili
izvrni program. Te funkcije su:
setup() funkcija koja se izvrava jednom na poetku i slui za
poetna podeavanja
loop() funkcija koja se izvrava u petlji sve vreme dok se ne
iskljui ploica

...
Wiring je platforma za razvoj elektronskih prototipova tipa otvorenog
izvora i sainjavaju je programski jezik, integrisano razvojno
okruenje i mikrokontrolerska ploica.
Platformu je kreirao 2003. godine Hernando Barragan na
Interaction Design Institute Ivrea, a danas se i dalje razvija na the
School of Architecture and Design na Universidad de Los Andes
in Bogot, Colombia. Wiring je izgraen na bazi Processinga,
projekta otvorenog tipa koji su inicirali Case Reas i Benjamin Fry iz
Aesthetics and Computation Group sa MIT Media Lab.

http://wiring.org.co/

...
U razvojnom okruenju pie se raunarski/mikrokontrolerski
program, koji je skup instrukcija tipa korak-po-korak.
Kada se program kompletira, tada se moe uitati (tj.otpremiti engl. upload) u Arduino. Zatim Arduino izvrava taj program, tj.
interaguje sa okolnim svetom.
U Arduino okruenju ti programi se nazivaju skeevima (engl.
sketches).

...
Arduino hardver i softver su tzv. otvoreni izvor, to znai da kd,
eme, dizajn itd. su otvoreni (javni) za svakog i mogu se slobodno
koristiti. To znai da ne postoji smetnja da neko koristi eme, kd i
dizajn i napravi svoj Arduino i da ga prodaje.
Autori izvornog Arduino projekta su zatitili samo ime tako da se
ono ne moe koristiti u komercijalne svrhe. Zato na tritu moete
nai kontrolerske ploice (tzv. klonove) pod nazivom Freeduino,
Boarduino itd. Poto se radi o dizajnu otvorenog izvora, ti klonovi su
u funkcionalnom smislu 100% kompatibilni sa Arduinom. Originalni
Arduino hardver proizvodi italijanska kompanija Smart Projects a
neke ploice je dizajnirala amerika kompanija SparkFun
Electronics.

...
Primena Arduina se moe proiriti korienjem tzv. titova/ildova
(engl. shields), tj. elektronskih sklopova koji sadre druge ureaje
(GPS prijemnike, LCD displeje, Ethernet kartice itd.).
ildovi se jednostavno utaknu u slot koji se nalazi na Arduino ploici
i usled toga Arduino dobija dodatnu funkcionalnost.
Korisnik ne mora da koristi ildove, ve moe da koristi tzv.
prototipske ploice (engl. breadboard) i provizornim
oiavanjem/povezivanjem odgovarajuih elektronskih sklopova
postigne istu funkcionalnost a kasnije da napravi sopstvenu ploicu
sa tampanim vezama.

...
ildovi za Arduino
Motor ild

GPS ild

...
breadboard (prototipska ploica)

...
Postoji vie razliitih verzija Arduino ploica, Decimila,
Duemilanove, Uno, Mega, Mini, Nano ...varijanta DUE.
Svojevremeno, najpopularnija varijanta bila je Arduino
Duemilanove.
Ta ploica koristi standadni ip sa 28 pinova koji je utaknut u
odgovarajue podnoje na ploici.
Pogodnost ovog sistema je to korisnik moe da napravi prototip
nekog ureaja sa Arduinom, istestira ga a zatim to pretvori u
trajni/finalni ureaj.
Korisnik, umesto da koristi relativno skupu Arduino ploicu za svoje
namene, Arduino koristi samo da razvije svoj namenski ureaj.

...

...

...

...

...

...

Kako poeti?
Za poetak potrebno je nabaviti neku od varijanti
Arduino ploica,
USB kabl koji na jednom kraju ima konektor tipa B i
dopremiti (engl. download) softver Arduino IDE sa web adrese
http://arduino.cc/en/Main/Software. Fajl je tzv. zip komprimovana
arhiva i potrebno ga je raspakovati tako da zadri postojeu
strukturu foldera. Tu strukturu moete videti ako miem dvokliknete na zip fajl.
Korisne adrese:
http://www.saperel.com
http://012.lab.rs
http://www.kelco.rs

Ova prezentacija je nekomercijalna.


Slajdovi mogu da sadre materijale preuzete sa Interneta, strune i naune grae, koji su zatieni Zakonom o
autorskim i srodnim pravima. Ova prezentacija se moe koristiti samo privremeno tokom usmenog izlaganja
nastavnika u cilju informisanja i upuivanja studenata na dalji struni, istraivaki i nauni rad i u druge svrhe se
ne sme koristiti
lan 44 - Dozvoljeno je bez dozvole autora i bez plaanja autorske naknade za nekomercijalne svrhe nastave: (1)
javno izvoenje ili predstavljanje objavljenih dela u obliku neposrednog pouavanja na nastavi; - ZAKON O
AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009 i 99/2011)
Dragan S. Markovi

You might also like