Professional Documents
Culture Documents
Odgovorni urednik
Ahmed Bievi, dipl. ing.
Recenzenti
Prof. dr Sreten Vuijak, dipl. ing.
Ahmed Bievi, dipl. ing.
Lektor
ZATITA NA RADU
U
UMARSTVU I DRVNOJ I N D U S T R I J I
Izdaje
Savez inenjera i tehniara umarstva i industrije
za preradu drveta Bosne i Hercegovine Sarajevo
Za izdavaa
Sead Hadiabdi, dipl. ing.
tampa
RO DES Sarajevo
Za tampariju
Sulejman Fejzagi, graf. ing.
Sarajevo, 1987.
PREDGOVOR
Zatitom na radu, pa i u umarstvu i drvnoj industriji, bave se profesionalno mnoge institucije, doneseno je dosta zakonskih propisa, odravaju se nauni skupovi, savjetovanja, podnose
referati... Proizvoai maina i opreme 5ulau sve vie sredstava
kako bi poboljali tehniku zatitu, to zbog zakonskih propisa,
to zbog jake konkurencije. I pored svega broj invalida rada, broj
profesionalno oboljelih, broj povrijeenih ne samo da se ne smanjuje, ve naprotiv, poveava se.
Ulaganja u lina i tehnika zatitna sredstva, poboljanje
optih uslova rada jo se tretira jednostrano, neto manje vano,
kao puko zadovoljavanje zahtjeva inspekcija. Dostignuti nivo zatite, ak^ i u najmodernijim pogonima, izuzev asnih izuzetaka, ne
poboljava se. Analizom najveeg broja povreda otkriva se da je
najee uzrok tzv. ljudski faktor, bilo da je u pitanju nestrunost
i neodgovoran odnos neposrednog izvrioca, radnika na odravanju
ili zaduenog rukovodioca.
Samoupravni organi Saveza inenjera i tehniara umarstva
i industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine podrali su ideju i zahtjev organizacija materijalne proizvodnje umarstva i prerade drveta da se izda publikacija u kojoj bi se sloena i hetero
gena materija iz zatite na radu objedinila i na to pristupaniji
nain obradila. Koliko se u tome uspjelo sud e donijeti korisnici
knjige. Svaka dobronamjerna kritika, prijedlog i miljenje bie sa
zadovoljstvom prihvaeni i ugraeni u narednom izdanju.
U prvom poglavlju, informativno, obraeni su sistemi u ovjeijem tijelu kao veza sa narednim poglavljima. Pojam zdravlja,
bolesti, prva pomo i organizacija zdravstvene slube obraeni su
u drugom poglavlju. Vie panje dato je pogonskom i radnom prostoru, kao i linim i tehnikim zatitnim sredstvima. Zatita na
radu u umarstvu i drvnoj industriji obraena je u posebnim poglavljima.
Posebno se zahvaljujem recenzentima prof. dr Sretenu Vuijaku i Ahmeclu Bieviu, dipl. in. na strunim i konkretim sugestijama, kao i organizacijama udruenog rada koje su materijalno pomogle izdavanje ove knjige.
Autor
1.
103
Sistem organa za kretanja slui za hodanje, tranje, vakanje i rad. Miii vre pokrete stezanjem i oputanjem, a kosti
su im oslonac i poluga.
se pri statikom radu brzo zamara. Dinamiki rad pri obavljanju poslova zahtijeva vei utroak energije, ali je snabdijevanje
miia krvlju urednije i miii se sporije zamaraju.
S i s t e m o r g a n a z a p r o b a v u h r a n e slui z a nadoknaivanje energije koju ovjek utroi za vrijeme rada. U sistem organa za probavu spadaju probavni trakt i pomoni organi
(si. 2).
dunik
1.
eoni . mii,
2.
mii
za
3.
miii
v r a ta,
plua(de3no
t i t a sta
lijezda
pLua(Lljevo krilo)
kri
vakanje,
veliki
6.
kosi
rameni
mii,
dvoglavi
rutni
9.
troglavi
10.
sjedni
prsni
mii,
trbuni
runi
mii,
eludac
mii
mii,
slezena
misj,
dvanaestopalano
lisni
crijeyo
PoeiakJ
mii,
debelo
"lanko
crijevo
crijevo
mokrana
beika
.8
bjelanevine
masti
ugljini hidrati
17 J/gramu (4 cal/gramu)
38 J/gramu (9 cal/gramu)
17 J/gramu (4 cal/gramu)
o r g a n a z a k r v o t o k slui z a raznoenje
Za vrijeme rada mii dobija hranu putem krvi.
intenzitetom rada miia, kao rezultat hemijskih
se toplotna energija. Jedna treina hemijske enermehaniki rad dok dvije treine otpada na razvi-
{223
MS
CZi
-.wa
103
Jigf
2.
Z D R A V L J E I Z A T I T A ZDRAVLJA OD B O L E S T I I P O V R E D A
skih materija, esto i organskih. Voda za pie treba da ima temperaturu od 6 do 12C. Bakterioloki kvalitet vode prosuuje se
po broju klica u ml vode. Vie od 50 klica po ml je znak da
treba pristupiti proiavanju vode.
K1 i m u jedne sredine sainjavaju temparatura, vlaga i
kretanje vazduha. Visoka temperatura oteava odstranjivanje vika toplote iz tijela to pogorava visoka vlanost i slabo strujanje vazduha. Organizam se pregrijava, znojenje se smanjuje pa
moe doi do toplotnog udara. Sa znojenjem izlazi iz organizma
i so pa je potrebno u vodu koju radnik pije dodavati kuhinjsku
so (oko 5 grama na litar vode). Niska spoljna temperatura oduzima tjelesnu toplotu. Treba se dobro hraniti, oblaiti i zagrijavati prostorije.
ne pore. U prljavtini se uvijek nalazi veliki b r o j klica k o j e oteuju kou. N a j v i e se p r l j a j u ruke, lice, vrat i noge. Neiste ruke
su najee uzrok zaraze. Za kupanje treba upotrebljavati tekuu
vou (tueve), j e r se u vodi koja ne otie zadravaju klice i neistoa. Kupanje ne bi trebalo da t r a j e due od 20 minuta j e r je
to v r i j e m e dovoljno za odstranjivanje prljavtine. Pokvareni zubi
(si. 5) mogu biti uzrok tekih o b o l j e n j a srca i zglobova. Zube i
usta treba prati svako jutro i svako vee. Poeljno je da svaka
osoba ima poseban runik.
Higijena
odjee.
toplote, a u isto v r i j e m e je i zatita od lakih povreda i zagaenog zaduha. S obzirom da organizam die i na kou, treba izbjegavati suvie tijesnu i nepropusnu odjeu. Da ne bi dolo do suvinog zagrijavanja odnosno hlaenja tijela, dobra odjea stvara
Slika 4. Koa
Putem znoja iz tijela se izbacuju tetne materije van tijela. Ukoliko se koa redovno ne isti, onda znoj, masnoa, izumrle elije
i praina stvaraju na koi sloj piijavtine. Prljavtina zapui ko102
103
esto dovodi do deformacije stopala, pretjeranog znojenja, oteenja koe i slino. Obua treba da je komotna, laka i prilagoena godinjem dobu.
dodirom,
vazduhom,
preko gamadi,
vodom,
neopranim voem i
zemljom.
Klice ulaze u tijelo na razne naine (infekcije):
preko oiju,
na nos,
na usta,
kroz kou i slino.
Jedni ljudi su vie, a drugi manje skloni oboljenju od nekih zaraznih bolesti. Kaemo da su neki ljudi otporni ili i m u n i
na neku bolest. Poveanje prirodne otpornosti postie se vakcinacijom. Obaveza je i drutva i pojedinaca da blagovremenom
103
iz
objektivnih i subjektivnih
uzroka.
a)
b)
a) nepravilan, b) pravilan nain pretakanja otrovnih tekuina
Slika 10. Pretakanje tenosti
23
103
slabo osvjetljenje,
slab interes za rad,
slabo reagovanje u opasnoj situaciji,
potcijenjdvanje opasnosti i
defekti sluha, vida i ekstremiteta.
Prouavajui nesree pri radu, moramo voditi rauna o
slijedeem:
uzronoj vezi izmeu dogaaja na radu i povrede koju
je izazvao,
iniocima koji dovode do dogaaja pri radu,
poznavanju izvora ozljeda (pad, skliznue, dodir struje),
izvoru, uzroku povrede, vrsti nesrea i ozljeda, povreivanju prema zanimanju i starosti.
Tehnika zatita na radu ima zadatak da primjenom svih
tehnikih sredstava fiziki zatiti ovjeka na radu. U cilju skretanja panje radnika na mogunost povreda koriste se i oigledna
sredstva upozorenja.
2.7. Alkohol kao uzronik nesree
Alkohol je jedan od uzronika nesrea na poslu. Uzimanjem
alkohola radnik gubi mo normalnog rasuivanja. Nesigurnost
u kretanju, uz smanjen osjeaj za opasnost, dovodi do povreivanja. Alkoholiar ne predstavlja opasnost samo za sebe nego i
za ostalo zaposleno osoblje. Dugo i neprekidno uzimanje alkohola postepeno unitava zdravlje. Alkohol je esto uzrok i smrzavanja jer na hladnoi alkoholom zagrijena osoba gubi mnogo
vie toplote nego to je rnoe proizvesti uzeti alkohol.
25
103
27
103
zaustaviti krvarenje na ranije opisane naine. Povjeska se postavlja odmah iza mjesta krvarenja (si. 17). Povrijeeni ud ste-
,, Iftlli
103
29
koljenica se uvruje ili uz dvije daske (si. 25) ili uz zdravu nogu
(si. 26).
Na slian nain uvruje se i povrijeeno koljeno pri emu sredstva treba da dosegnu od stopala do kuka. Kod preloma
butne kosti upotrebljavaju se jai i dui komadi.
Podlakticu ili povrijeenu aku moemo uiniti nepokretnom vezivanjem ruke uz dasku ili vjeanjem o vrat komadom
platna (si. 23). Nadlakticu treba vezivati uz predmet koji dopire
Ako su udovi oduzeti, postoji sumnja da je dolo do preloma kime. Takvu osobu ne smijemo prenositi niti pokretati bez
potrebe. Osoba se postavlja na tvrdu podlogu, a ispod slabine se
postavlja smotana odjea.
vatra tinja, gasi se pokrivanjem odjeom, a ako se ne moe ugasiti, odjea se cijepa (si. 29).
103
toplote. Najmanje su otporni krajevi udova jer ih krv tee zagrijava. Vlana i tijesna odjea i obua olakavaju oteenja hladnoom .Do smrzavanja dolazi kada se rashladi itavo tijelo. Smrznutom se spava, neosjetljiv je i na kraju srce prestaje da kuca.
Promrzlog ovjeka treba dobro utopliti, smjestiti u toplu prostoriju, skinuti mu mokru odjeu i obuu i davati tople napitke. Kada se oporavi, upuuje se u bolnicu. Kao posljedica smrzavanja
mogu se javiti i plikovi. Sve smrzotine se smatraju ranama. Smrzotine je zabranjeno trljati snijegom, a ne smiju se ni plikovi
probijati.
Snijeno sljepilo je posljedica jakog djelovanja ultraljubiastih zraka na obasjanim snijenim povrinama. Najbolja zatita je upotreba zatitnih naoala. Prva pomo se sastoji u stavljanju hladnog obloga na oi.
c) Postupak sa utopljenikom
ovjeku koji je u vodi, a nije pri svijesti, moe se slobodno prii i obuhvatanjem oko grudi izvui na obalu gdje se vri
oivljavanje. Utopljeniku se najprije oiste usta od mulja, pijeska i trave pa se pristupa vjetakom disanju, najbolje usta na
usta (si. 30).
d) Ujed zmije
Kod nas su naroito opasne zmije arka i poskok. Na mjestu ujeda ostaju dvije ranice, a kasnije se javljaju otok i modrina. Otrovani mora mirovati, a ud se povezuje povjeskom iznad mjesta ujeda. Na mjestu ujeda treba napraviti dva unakrsna
reza radi jaeg oticanja krvi. Otrovani treba to prije da dobije
vakcinu protiv ujeda zmije.
102
103
prilikom izgradnje i rekonstrukcije graevinskih objekata namijenjenih za radne prostorije. Odgovarajue strune institucije obavezno kontroliu osiguranje svih zatitnih mjera.
vrste zatitnih naprava na mainama, alatima, ureajima
i pomonim sredstvima rada. Treba voditi rauna o tome da
zatitne naprave sprijee da radnikovo tijelo doe u opasnu zonu.
Same naprave se kontroliu tako da ne ometaju rad maine kao
i da same ne predstavljaju opasnost,
7) Postupak u vezi sa nabavkom, odravanjem i koritenjenjem sredstava tehnike zatite i line opreme.
da se sprijei tetno djelovanje buke i vibracija odreivanjem najvie doputene granice jaine. Ako se pojave buka
i vibracija, treba obezbijediti izolovanje izvora priguivaima i
slino,
104
sarauje i pomae u provoenju raznih akcija koje imaju cilj da se utvrde ili sprijee oboljenja (vakcinacije, fluorografska snimanja, testiranja).
2.17. Primjeivanje opasnosti
Zadatak slube zatite na radu je da budno prati sve promjene na graevinskim objektima, mainama i instalacijama. Redovna kontrola najee otkriva greke koje mogu predstavljati
opasnost. Meutim, bez pomoi svih zaposlenih nemogue je uspjeno obaviti ovaj zadatak. Ako se opasnosti primijete na vrijeme i odmah se pristupi njihovom otklanjanju, posljedice e biti
daleko manje. Varnienje na elektrinim instalacijama, prekomjerno zagrijavanje i vibracije na mainama, dim, neuobiajeni zvukovi esto nagovjetavaju neku opasnost. O svim uoenim
promjenama treba izvijestiti slubu zatite, odnosno neposrednog
rukovodioca. Dok se ispituju sumnjiva mjesta, treba iskljuiti
elektrinu struju. Najveu opasnost predstavlja poar. Ako je poar zahvatio neku prostoriju, pogon, treba sauvati prisebnost jer
najvie povreda nastane u panici.
3. P O G O N S K I I R A D N I PROSTOR
Za izvrenje odreene proizvodnje potreban je odgovarajui
prostor, odnosno proizvodne prostorije. Proizvodne povrine dijelimo na:
povrine pod mainama,
povrine pod pomonim sredstvima (ormari, police),
povrine pod prolazima i transportnim putevima.
Pogonski i radni prostor treba da omogui to ekonominiju proizvodnju, a u isto v r i j e m e i dobre uslove rada.
3.1. Smjetaj i veliina
U drvnoj industriji uglavnom su zastupljene prizemne zgrade, dok su zgrade na sprat rijetke. Ovo je uslovljeno teinom maina i predmeta rada. Zgrade, kako pogonske tako i radne, treba
graditi po graevinskim propisima, da su stabilne, dobro osvijetljene, da je provedena odgovarajua ventilacija, da nisu vlane i
slino.
Podrumske prostorije treba po pravilu izbjegavati jer su
vlane, teko je sprovesti ventilaciju, slaba je osvjetljenost i izloene su vremenskim nepogodama. Tavan podrumskih prostorija
najmanje je 0,6 metara iznad povrine zemlje, a p o d najvie 2,2
metra ispod povrine zemlje. Radne prostorije m o r a j u radnicima
osigurati dovoljno prostora i radne povrine. Prema naim propisima, visina radnih prostorija je najmanje 3 metra, dok na
svakog radnika treba da otpadne n a j m a n j e 2 m 2 slobodne povrine
i 10 m 3 slobodnog prostora. Ukoliko se radi o materijalima tetnim po zdravlje radnika, ove veliine se poveavaju u zavisnosti
od stepena tetnosti materije. Radno mjesto sainjavaju ovi elementi: radnik, prostor za rad, maina i oprema (alat, pribor).
Rad na radnom mjestu mora se nesmetano odvijati. Radni prostor treba da omogui da se radnik moe normalno kretati, sigurno ostavljati alat, slobodno prilaziti maini za v r i j e m e opravki i da moe brzo pristupiti sigurnosnim ureajima.
102
103
3.2. Grijanje
Grijanje je potrebno radi postizanja odgovarajue, optimalne klime za rad radnika. U naim uslovima grijanje je potrebno u prelaznom i hladnom godinjem dobu. Niske i visoke
temperature tetno utiu na itav organizam, a posebno na respiratorne organe. esta su reumatina oboljenja. Na subjektivni
osjeaj ugodnosti mnogo utiu ishrana i odjea. Dobro hranjen
i odjeven ovjek b o l j e obavlja tee fizike poslove pri niim temperaturama, dok f i n i j i rad zahtijeva viu temperaturu jer je troenje tjelesne energije manje. Temperatura prostorija treba da
se kree, zavisno od vrste rada, od 15 do 20C. Temperatura vazduha ovisi od intenziteta rada, vrste poslova i mogunosti proizvodne organizacije.
Nekada iroko zastupljeno zagrijavanje radnih prostorija
sobnim peima, parom i toplom vodom postepeno se z a m j e n j u j e
(mehanika).
Ventilacija se vri
strujanjem
Kolektori (si. 34) su naprave za izluivanje otrovnih i tetnih materija za okolinu, kao i za sabiranje vrijednog materijala.
103
b) Kapa za bruseve.
c) Kapa za poliranje i bojenje.
d)
trolize).
e)
f)
g)
h)
i)
Opta ventilacija u svrhu razrjeivanja vazduha upotrebljava se tamo gdje oneienje nije preveliko. Sve prostorije u
kojima se provodi mehanika ventilacija moraju imati otvore za
prirodnu ventilaciju. Ako se ekshaustorskom ventilacijom odvodi
vazduh iz prostorije, otvori za prirodno provjetravanje treba da
su postavljeni tako da omoguavaju dovod istog vazduha. U prostorijama u kojima se ne moe praina odvesti sa radnog mjesta,
to znai da se praina slobodno rasprostire po prostoriji, zabranjuje se upotreba grijaih tijela koja se teko iste, kao rebara
i si.
Kondicioniranje vazduha je stvaranje optimalnih uslova,
kako fizikih tako i hemijskih, u odreenoj prostoriji. Kondicioniranje je iri pojam od klimatizacije jer obuhvata i sanitarno
tehniku kontrolu hemijskog oneienja vazduha. Kondicioniranjem se postie stimulans za najuspjenije odvijanje poslova, a
to znai manje umora. Na slici 36. prikazano je opte kondicioniranje u zimsko doba.
7
nastaju radi deformacije hrskavice pesnice, lakta i ramena. Preventivne m j e r e za spreavanje vibraciomh bolesti su obavezni
ljekarski pregledi, pravilna priprema pile za rad, pravilna tehnika rada, smjenjivanje radnika po pojedinim fazama rada (najmanje dva radnika u sjekakoj grupi) i strogo pridravanje vremena rada (dva sata neprekidno, odnosno etiri sata s prekidima
u toku jednog dana).
Poveanu buku naroito izazivaju istroeni, slabo
ljeni, slabo odravani i loe smjeteni strojevi.
sastav-
103
vaone treba da je tolika da moe prihvatiti najmanje 50% radnika iz najvee smjene.
K u p a o n i c e moraju postojati u pogonima u kojima radnici rade s materijama tetnim po zdravlje ili se mnogo znoje.
N a j b o l j i su tuevi sa hladnom i toplom vodom.
K l o z e t i treba da se nalaze u veim pogonima centralno,
a u manjim pokraj radne prostorije. Najbolji je betonski pod i
zid do 1,5 metara visine pokriven cementnom glazurom. Klozeti
moraju biti dobro osvijetljeni, sa dobrom ventilacijom.
S o b e za p u e n j e se grade u pogonima u kojima je
zabranjeno puenje u radnim prostorijama, a takvi su preteno
u drvnoj industriji. Veliina sobe za puenje ovisi o veliini
smjena.
Eksplozija je hemijska reakcija pri kojoj se u kratkom vremenskom razmaku oslobode velike koliine toplote. Ovo oslobaanje toplote moe izazvati jak pritisak, koji rui zgrade. Eksploziju prouzrokuje brzo sagorijevanje mjeavine vazduha i zapaljivog gasa, pucanje posude u kojoj se nalaze gasovi pod pritiskom i si. Vrlo suha drvena praina pomijeana s var duhom stva
ra epsplozivnu smjesu.
101
103
nja je nelo via. Ako je temperatura drveta due vremena visoka, do paljenja moe doi i na 100C. Tee se pali vlano nego
suho drvo, glatko nego hrapavo, krupno nego sitno drvo. Drvo
se moe uiniti otpornijim na poar impregnacijom i oblaganjem
malterom. Drveni stub rijetko potpuno izgori jer se na njemu
stvara sloj ugljena koji ga titi od daljeg gorenja. Stub se ne
rui iznenada, elastian je i ne rastee se.
Prilikom gradnje treba voditi rauna o lokaciji i rasporedu proizvodnih odjeljenja. Rijetki su direktni poari na stovaritu oblovine ili rezane grae. Poar je obino prenosi sa zapaljivih pogona. Zato se ostavlja zatitni pojas izmeu zgrada i
stovarita do 20 metara. Stovarite treba da je udaljeno od eljeznike pruge najmanje 60 m., ako se radi. o parnim lokomotivama,
inae se ovo rastojanje smanjuje, ako se primjenjuje druga vrsta
vue (elektrini pogon, dizel-vua i si.). Visina vitlova smije biti
najvie 5 metara. Rastojanje izmeu blokova je najmanje 4
metra.
Suionice su vrlo opasne. Uslijed nedovoljnog nadzora ili
kvara na termometru temperatura se moe popeti iznad take
zapaljivosti pa se drvo zapali. Suare treba udaljiti od ostalih pogona 20 metara. Suare na paru mogu se praviti uz kotlovnicu,
ali izmeu njih mora postojati poarni zid.
Poar u pilani esto prouzrokuju pregrijane osovine. Izvori
opasnosti su i u otpacima kod parnog pogona. Zabranjeno je loenje otvorenom vatrom. Ne smiju se upotrebljavati pei od buradi. Zabranjeno je gomilanje otpadaka drveta uz ili na pei. U
stolarijama opasnost predstavljaju maine i elektrini ureaji.
Ima mnogo otpadaka. Moderne stolarije uvode posebne ureaje
za usisavanje praine i otpadaka sa maina.
U procesu finalizacije proizvodnje opasnost od poara poveava se uslijed stvaranja vrlo fine praine pri bruenju, zbog
upotrebe firnisa, terpentina, piritusa, boja, a posebno lakova.
Najvie poara prouzrokuju nitrolakovi. Kod poliranja firnisom
ili lanenim uljem krpe se mogu same zapaliti.
U pogonima i radionicama i uopte gdje radi vei broj radnika, a prostorija ima veu povrinu od 80 m2, moraju postojati
najmanje dva prikladna izlaza. Izlazi su rasporeeni na suprotnim krajevima prostorije. Vrata se otvaraju u smjeru izlaenja.
Treba omoguiti da svi radnici mogu izai za 1 minut. Propusna
sposobnost izlaznih puteva mora biti 30 osoba u minuti. irina
izlaznih vrata je 1,2 metra, a izmeu radnih prostorija najmanje
1 metar. irina stepenica je 1,2 metra.
Na objektima viim od 8 metara moraju se postaviti poarne Ijeste. Najudaljenije mjesto LI radionici ne smije biti uda104
temperature
oduzimanjem kiseonika.
Prvi nain se rijetko primjenjuje, dok se drugi i trei najee kombinuju.
Sredstvo za gaenje poara treba da je efikasno i jeftino i
da nije tetno po materijal na kom se gasi poar i za ljude. Najea sredstva za gaenje poara su:
voda,
hemijska i mehanika pjena,
ugljendioksid i ugljentetrahlorid i
sredstva za suho gaenje.
Voda se najee upotrebljava. Jeftina je i ima niz prednosti. Najee se upotrebljava u vidu mlaza vode, a moe i kao
magla i vodena para. Prednost vode kao sredstva za gaenje je
u tome to u isto vrijeme oduzima toplotu zagrijanoj materiji,
a putem pare je izoluje od okolnog vazduha. Nedostaci su u tome
to se ne moe upotrijebiti za gaenje zapaljenih tenosti koje
su od nje lake d koje se s njom mijeaju. S nekom materijom
voda reaguje pri emu se stvaraju eksplozivni gasovi. Kod visokih temperatura voda se razlae na kisik i vodik to stvara eksplozivnu smjesu. Vodom se ne mogu gasiti elektrini ureaji i instalacije ako su pod naponom, jer rasprene estice vodene magle provode elektrinu struju. Vodena para se upotrebljava za gaenje poara u zatvorenim prostorijama.
Pjena se dobij a od vode sa posebnim dodacima. Ona spreava pristup vazduha i hladi materiju. U trgovini se mogu nabaviti ekstrakti za pjenu, materije za stvaranje pjene. Meha.49
pritisak od 8 atm., koji izbacuje pjenu iz aparata. Svakih 6 mjeseci kontrolie se ispravnost aparata.
Sprave za gaenje snijegom ugljine kiseline zovu se C0 2
baterije. U elinim bocama nalazi se komprimiran C0 2 pod pritiskom 80 90 atm. Svaka boca ima 10 do 30 kg CO2. Pjena se
izbacuje preko cijevi i mlaznice.
Runih aparata za gaenje ima mnogo vrsta, ovdje emo
prikazati dva.
Aparat za vodu VT-14 (si. 40) ima udarnu iglu i ventil sigurnosti. Za istakanje tenosti upotrebljava se komprimirani ugljen-
103
53
103
a ) R a d n a o d j e a moe sluiti radniku z a uvanje odjee od prljavtine, a moe biti i zatita od profesionalnih bolesti
(tzv. specijalna odijela). Specijalna odijela tite radnika od toplote, usijanih estica, vlage, praine, kiselina i slino. Pri izboru
tkanine za odijelo treba voditi rauna ne samo o zatiti nego i
o higijenskim svojstvima materijala. Tkanina treba da ima dobra
toplotna svojstva, sposobnost za proputanje vazduha, otpornost
na vlagu, da je lagana i da se lako isti. N a j b o l j e su lanene, vu-
nene i pamune tkanine. Ako pri radu se javljaju iskre, upotrebljava se azbestna tkanina. Ukoliko radnik radi na otvorenom prostoru kao to je npr. umsko radilite, stovarite i si., za radnu
odjeu se upotrebljava gumirano odijelo ili plastika (kabanice).
U drvnoj industriji odijelo uglavnom slui za zatitu od praine
pa materijal za odijela treba da omoguava cirkulaciju vazduha,
ali da ne dozvoljava prodiranje ni najsitnijih estica praine (pamuk). Odijelo treba da ima to manje otvora.
materije (si. 46). Od prejakog svjetla, toplotnog zraenja i ultraIjubiastih zraka zatiujemo se naoalima s tamnim staklom.
57
103
f) Z a z a t i t u r u k u upotrebljavaju se zatitne rukavice, titnici za dlan i zatitni rukavi. Rukavice se uglavnom izrauju od koe koja otklanja ozljede od uboda, ogrebotina i manjih
opekotina. Ako su ruke izloene visokim temperaturama, rukavice se prave od azbestne materije. Ako radnik radi s kiselinama,
upotrebljava rukavice od plastine materije. Elektriari upotrebljavaju gumene rukavice.
g ) Z a z a t i t u t i j e l a , osim radnih odijela, upotrebljavaju se zatitni opasai, zatitne kecelje, titnici za trbuh i rame.
h) Za
z a t i t u n o g u upotrebljavaju s e cipele, izme,
zatitne potkoljenice i koljenice. Materijal za izradu bira se prema vrsti opasnosti k o j o j je tijelo ili dio tijela izloen.
i) L i n a
zatitna
sredstva
ceradnu kecelju,
gumene izme,
respirator za zatitu organa za disanje i
gumene i ceradne rukavice.
3.12. Zatita na alatima
Iako u industrijskoj proizvodnji sve vanije mjesto zauzim a j u maine, primjena runih alata je jo velika. Nepravilnom
upotrebom runih alata esto dolazi do povreda. Najee su
posjekotine, povrede oka, ubodi i lomovi kostiju. Do povreda dolazi zbog:
upotrebe neispravnog alata (si. 48)
umarstvu
kombinezon,
gumenu obuu s rebrastim onom,
sigurnosni pojas i ljem i
kuke za penjanje i silaenje
Voza mainista
radno odijelo,
konu vindjaknu i pantalone,
kone rukavice za ljeto i zimu,
konu zatitnu kapu,
zatitni ljem i
zatitne naoale.
KV
rasadniar
ceradnji grudnjak,
radno odijelo,
PVC odijelo,
59
103
////
103
c) I s p r a v n o u s k l a d i t
no smanjuje broj povreda, a mala
Pravilno je da se alat koji nije u
mjesto u kutij'i ili na zidu. Otri
Opasno je orua i opremu, kao i alate u umarstvu, ostavljati u umi zbog izloenosti vremenskim nepogodama i si.
d ) I s p r a v n a u p o t r e b a l i n i h zatitnih sredstava
radnika uz pravilnu upotrebu alata skoro da iskljuuje povrede.
Gdje god postoji opasnost od kidanja estica alata ili sa predmeta
rada, obavezni su titnici.
e ) V j e b a n j e i p o d u a v a n j e radnika sigurnoj upotrebi alata treba da bude redovno za sve radnike bez obzira na
njihovo iskustvo. Upute o sigurnoj upotrebi alata daju rukovodioci ii instruktori.
Od runog alata najee su u upotrebi pile, blanje, sjekire
i bradve, noevi, eki, klijeta, odvijai, capini, obrta, gulja,
makija.
nom, naroito ako klin ima vei nagib. Pitanju osiguranja treba
obratiti veliku panju i teiti standardizaciji. Meu sigurnije klinove spada cik-cak klin i klin u obliku slova M. eki treba
da udara itavom povrinom, a ne koso. Prilikom vaenja eksera,
pod glavu ekia treba podmetnuti komad drveta ime se smanjuje naprezanje drke (si. 56).
j n
VU
U1 '
i*
H'
!'
M I
K" H
V.
63
103
C a p i n (si. 59) slui za dizanje, okretanje u mjestu, valjanje, vuu i guranje trupaca i debala. Runo manipulisanje trupaca pri koranju, prerezivanju, sputanju niz padinu nezamislivo
je bez capina. Sastoji se od kljuna i uice. U uicu se usauje
65
kontakt
pokretnim
dijelovima,
103
67
Elektrina struja moe prouzrokovati manje opekotine, tee povrede i smrt. Struja koja slui za o s v j e t l j e n j e ima napon
220 volti, a za pokretanje maina, obino 380 volti. Elektrina
struja je opasna zato to se ne vidi, a kada je osjetimo, moe
biti kasno. Obuavanje radnika je neophodno i zato to je struja
postala sastavni dio svakodnevnog ivota, est uzrok poara u
pogonima su neispravne elektrine instalacije. Vodovi elektrine
struje m o r a j u biti od odreenog materijala, a izolacija obavljena
po propisima. I najmanja nepanja dovodi do nesree. U sluaju
da je izolacija nepropisna, dolazi do tzv. kratkog spoja pri emu se javlja varnica koja moe zapaliti drvo. Za rukovanje elektrinim alatom radnik mora biti posebno obuen. Dugo upotrebljivan alat opasan je, naroito ako se s n j i m radi u vlanim, top-
103
I z o l o v a n j e je odvajanje dodira metalnih dijelova maine (kuita) od dodira nekog lica u sluaju da doe do neke
izolacione greke. Izolovanje se vri pomou tzv. izolacionih tepiha i podloge koji se postavljaju tako da se ureaj sa izolacionom grekom ne moe dodirnuti prije nego se stane na izolacioni tepih. Izolovanje je preventivna mjera zatite.
103
lim otvorima. Prirubnice su jednakog prenika, unutranja oslonjena i privrena za vreteno, a druga se zatee pomou navrtke. A k o se navrtka suvie zategne, moe doi do pucanja navrtke.
Podmetai su neto vei i od prenika prirubnice.
S u v i n a n e u r a v n o t e e n o s t . D o nesree esto dolazi uslijed nehomogenosti i neizbalansiranosti ploe. Uravnoteenost ploe postie se umetanjem olova, upotrebom teke b o j e ili
tegova.
B r z i n a o b r t a n j a b r u s n e p l o e . Osnovni uzrok
pucanja brusnih ploa je centrifugalna sila. Tako na p r i m j e r dvostruko poveanje brzine okretanja etverostruko poveava tendenciju pucanja, prskanju ploe. Sa brusnim ploama treba raditi
pri onim brzinama koje su manje od maksimalno dozvoljene
brzine, a koja je upisana na ploi.
Nestruno bruenje.
mo struan, kvalifikovan radnik.
Na slici 72. prikazana je nepravilno montirana brusna ploa jer prirubnice nisu udubljene, a nema ni prstenastih podmetaa, to znai da se ne moe postii normalno zatezanje.
73
103
75
103
103
anica. Opasnosti na ovim ureajima se javljaju dok su u pokretu. Okretanje vratila je esto bez uma, a ako je vratilo okruglo, teko se primjeuje da je u pokretu. Najbolja je zatita pomou ograda i oklopa. Zatitna ograda ne smije biti nia od jednog metra. Vertikalni nosai ograda najvie su udaljeni 2,5 m.
Branici za noge su visoki 10 cm.
Ako se horizontalna vratila nalaze ispod radnog stola, zatiuju se kao na slika, a 81. i 82. Slika 81 prikazuje zatiivanje
vratila blie podu, a slika 82. ako je vratilo blie radnom stolu.
101
<
Slika 85. Zatiena spojka
>
A
\J
'
/
Z u p a n i c i su mainski elementi koji slue za neposredan prenos mehanike energije. Predstavljaju opasnost u sluajevima ukljetenja. Zatita se vri ispod visine 2 metra od
i
. finik
poda. Ograivanje moe biti djelimino, kao na si. 86, ili potpuno kao na slioi 87.
L a n a n i c e prenose snagu s jednog kola na drugo. Zatiuju se kao i zupanici (si. 88 i 89).
102
103
smolarenje,
rukovanje opasnim i tetnim materijalima.
Po nepovoljnim vremenskim uslovima, kada je^ ugroena
bezbjednost radnika, ne smiju se obavljati poslovi u umi.
Elaborat o ureenju radilita u umarstvu treba da sadri:
nain rada pri obaranju stabala,
odreena mjesta za uskladitenje
trupaca, ogrevnog
drveta i drugih sortimenata,
opis poslova utovara i istovara drvnih sortimenata,
objekte,
prostore za uvanje opasnih materijala (nafta, eksploziv i drugo),
m j e r e i sredstva protupoarne zatite,
zatitu na radu i
ishranu radnika.
Naveemo znaajnije m j e r e zatite na pojedinim poslovima u umarstvu.
4.1. Sjea stabala
Sjeom se stabla iz dubeeg dovode u leei poloaj. Sjea
se sastoji od pripreme, odreivanja smjera pada, sjee i smjera
uzmicanja radnika. U umarstvu je teko planirati optimalnu
tehniku rada k o j o m bi se obezbjedio najmanji utroak radne
101
snage, najracionalnije koritenje sredstava rada, najvee kvantitativno i kvalitativno iskoritavanje predmeta rada uz maksimalno obezbjeenu sigurnost na radu. Kod sjee i izrade sortimenata
uslovi se neprekidno mijenjaju, radnik se tim promjenama mora
prilagoavati. Od stabla do stabla, zbog promjena uslova, treba
mijenjati tehniku rada.
U samoupravnom optem aktu, odnosno ugovoru o zapoljavanju, treba detaljno odrediti i definisati uslove pod kojima
radnici ne smiju obavljati poslove na sjei stabala, a odnose se
na jainu vjetrova, nagib terena, poledicu, kiu i snijeg, temperaturu, maglu, rad na poplavljenim terenima i slino.
Kod rjeavanja tehnologije iskoritavanja uma utvruje
se tehnoloki smjer pada, a na licu mjesta radnik sjeka odreuje individualni smjer pada stabla. Kod odreivanja tehnolokog
smjera pada vodi se prvenstveno rauna kako da se primicanje
i privlaenje drveta obavi uz to nie trokove po jedinici proizvoda, a kod individualnog smjera pada stabla vodi se rauna
o sigurnosti radnika, pa zatim o produktivnosti rada, oteenju
okolnih stabala i podmlatka i oteenjima stabala koja se obaraju.
85
103
Rez pile (podre) sa suprotne strane mora biti blago nagnut (2 do 5 stepeni) prema zasjeku i zavravati na 35 cm iznad
donjeg ruba zasjeka.
Izmeu zasjeka i podreza ostavlja se neprerezani dio (brada) veliine 25 cm zavisno od debljine stabla. Ako ne bismo
ostavili bradu, ne bismo mogli kontrolisati smjer pada stabla,
to je esto uzrok tee povrede na radu.
a) na ravnom terenu
Kada se pilom prodre dovoljno duboko u drvo, u propiljak se zabijaju klinovi radi spreavanja stiskanja lista (ine)
motorne pile. Zavisno od debljine stabla, broj klinova je razliit. Kod tanjih stabala dovoljan je jedan klin, kod debljih najmanje dva klina, a kod ruenja u suprotnom smjeru od nagnutosti stabla treba upotrebljavati 35 klinova.
Povlaenje, uzmicanje, sjekaa vri se u momentu obaranja
stabla radi line sigurnosti koso unazad u suprotnom smjeru pada stabla. Staza povlaenj a mora biti unaprijed oiena a njena
duina ne smije biti manja od 1/4 visine stabla koje se rui.
Smjer uzmicanja radnika prilikom ruenja stabla dat je na
slici 94.
103
89
103
103
K o d dueg prenoenja pila ne smije biti u pogonu, na krae udaljenosti pila se nosi u ruci s vodilicom naprijed, a na due
razmake nosi se na ramenu. K o d prelaenja na druga radilita
moe se skinuti vodilica ili na nju staviti navlaka, a prenosi se
u posebnoj naprtnjai.
Mjesto na kome radnik stoji prilikom rada s pilom mora
biti isto, a radniku omogueno da se vrsto odupire. Na strmim
terenima treba sjeka biti iznad, a ne ispod stabla.
4.3. Izrada i izvlaenje drveta
Pod obradom posjeenog stabla podrazumijeva se kresanje
grana, odsijecanje vrha stabla, koranje i uspostavljanje umskog
reda.
Kresanje grana se moe vriti sjekirom i motornom pilom
u sjeinama kod panja radi lakeg transporta drvnih sortimenata.
Ako se u sjekakoj ekipi nalazi vie radnika, treba grane kresati
kombinovano, da jedni kreu sjekirom, a drugi motornom pilom.
Sjekirom se kreu tanje grane i to u smjeru od debljeg ka tanjem kraju stabla, odnosno prema vrhu jer se na taj nain izbjegava zacjepljivanje. Deblja grana se zasijeca sa strane koja je
okrenuta vrhu stabla, a odsijeca sa suprotne strane.
Zbog tetnog uticaja vibracija pri radu sa motornom pilom,
zavisno od uslova rada i obima posla, opravdano je da sjekaka
grupa ima dvije motorne pile. Jednom pilom se vri obaranje 1
trupljenje stabla, a drugom kresanje grana. Pile za kresanje su
manje teine, manje tresu, manji je list pile, lanac je tako konstruisan da tanje grane ne propadaju izmeu dva zuba pile. Prilikom rada sa motornom pilom treba voditi rauna da se pila
to vie oslanja na deblo, da je lisL pile okomit na uzdunu osovinu debla, da se piljenje vri sa suprotne strane padanja grane
Ako je prevelik nagib kod drvenih suhih ria radi poveanja trenja, dno rie se posipa pijeskom ili se u riu postavljaju
koso poloeni trupci koji su jednim krajem vezani uetom za
stabla, tako da su donji krajevi razmaknuti oko 20 cm (si. 101).
Radi sigurnosti na radu radnik stoji sa gornje strane oborenog debla, odnosno stabla. Kresanje se vri na suprotnoj strani
od mjesta na kome se nalazi radnik, jer u sluaju skliznua sjekire ili pile moe doi do povrede. Kresanje grana sa donje strane kod tanjih stabala vri se nakon njihovog okretanja pomou
capina ili obrtaa, a kod debljih stabala prvo se izvri trupljenje stabla, zatim okretanje i kresanje grana.
Rie (toila) slue za sputanje proizvoda od drveta sa
viih na nie terene pri emu se koristi sila zemljine tee. Osnovna im je prednost to se transport drveta vri bez upotrebe snage ljudi ili maina. Dijele se na zemljane i drvne rie.
Zemljana ria moe biti prirodna udolina s nagibom od
20% do 60% (trupci 40%, cjepanice 60%, ako je zaleena povrina 20%). Vjetaki se zemljana ria pravi kopanjem zemlje koja
se stavlja sa strane da se povea obala rie. Drvni sortimenti moraju kliziti lagano i ne smije biti preturanja. Ako teren nema
dovoljan pad, ria se koristi kada je zemlja mokra, smrznuta ili
prekrivena snijegom. Na strmim padinama sputanje se vri po
suhom vremenu da se to manje drvo i zemlja oteuju. Po
zavretku upotrebe zemljanih ria, radi zatite od erozije, u istim
se podiu pregrade koje zadravaju materijal koji nosi voda.
Drvene rie mogu biti suhe i vodene. Nagib kod suhih ria
je najvei u suhom periodu (15 60%), manji za vlanog vremena, a najmanji u zimskom periodu (snijeg, led) i to 3 15%,
zavisno da li se transportuju trupci ili cijepano drvo.
Vodene rie se prave od okruglog ili tesanog drveta (si.
100), a u posljednje vrijeme i od elinog lima, betona i kombinovanjem raznih materijala.
93
103
enju oko rie koja prelazi preko puteva, brana ili bujica. U
nekim sluajevima, kada nije mogue zaobii riu, preko nje
treba praviti odgovarajue prelaze.
U zemljane i suhe drvene rie trupci i drugo drvo ubacuju
se debljim, zarubljenim krajem, tek kada je prethodni stigao do
stovarita. Ogrevno i celulozno drvo se ubacuje jedno za drugim.
U vodenu riu drvo se moe ubacivati po njenoj itavoj duini,
ali treba voditi rauna da ima dovoljno vode. Ako su dotoci nedovoljni ili u sunom periodu, mogu se koristiti rezervoari iznad
rie u kojima se akumulira voda.
U upotrebi su i klijeta za vuu (si. 104), koja se automatski steu kada se trupac povue. Upotrebom zatitne kape
95
103
(si. 105) ili papue za vuu (si. 106) postie se manje trenje u
odnosu na direktnu vuu drveta po zemlji, spreava se zadiranje trupca u zemlju i vei je efekat vue.
.96
krene. Iz ovih razloga radnik koji prati zapregu mora imati capin za pokretanje tereta.
Vuena stabla ne smiju se kratko objesiti kod animalne
vue jer podignuti teret suvie optereuje zapregu. Zbog bezbjednosti radnika i animala, uz svaku zapregu se mora nalaziti najmanje jedan radnik.
Upotreba traktora dobija vie na znaaju tamo gdje preovladava koncepcija gospodarenja uvoenjem sistema skupinastih
i istih sjea na manjim i veim povrinama.
U upotrebi su prilagoeni poljoprivredni traktori, zglobm
traktori tokai, u manjem broju traktori gusjemari.
Pokazalo se da je kod privlaenja cijelih debala opravdana
upotreba jakih zglobnih traktora. Za primicanje tanjih debala
i komada krupne granjevine do traktorske steze vise se isplati
upotreba runog vitla ili eventualno animala.
Kod vue traktorom drvo se na kratko objesi jer se na taj
nain poveava prijanjanje zadnjih pogonskih tokova na tlo,
a podmladak se manje oteuje. Pri vui treba paziti da se prednji tokovi suvie ne rasterete, traktor se propinje i otezano je
upravljanje.
Uglavnom se proizvode traktori sa demontanom kabinom.
Pod povoljnim vremenskim uslovima jednostavniji je, pregledmji
i ugodniji rad sa traktorom bez kabine, ali u tom sluaju mora
postojati sigurnosni ram radi zatite radnika u sluaju prevrtanja Kabinu je obavezno postavljati po kii, snijegu i vjetru. Kabina treba da udovolji svim tehnikim normativima za ovu vrstu
vozila.
Prilikom izbora terena za vlake treba voditi rauna o tehnikim mogunostima traktora, a prije poetka rada traktorista
treba da upozna put kojim e izvlaiti drvne sortimente.
Proizvoa traktora je, u uputstvima koja se dobijaju uz
svaki traktor, dao maksimalna i minimalna optereenja i mogunosti savladavanja nagiba i to treba potovati.
Kod izvlaenja drvnih sortimenata traktorom moe se pored traktoriste zaposliti jo i pomonik. Voza traktora mora
saekati ugovoreni znak pomonika pa tek onda poeti sa radom.
Naroito teke ozljede nastaju ako radnika zahvate^ gusjenice traktora. Iz tih razloga gusjenice se moraju pokriti vrstim
limom. Na limu se ne smiju prevoziti radnici.
umske iare se upotrebljavaju za izvlaenje i iznoenje
drveta s nepristupanih terena (brdoviti tereni, ponori, movare),
kada drugi nain transporta nije ekonomian.
101
Sve dijelove iare najmanje jednom godinje moraju pregledati i ispitati strunjaci, a uoeni nedostaci se odmah otklanjaju. Pored radnika koji direktno rade na utovarnoj i istovarnoj
stanici, sa dogovorenim znacima sporazumijevanja moraju biti
upoznati i ostali radnici koji rade na trasi iare.
Prije putanja iare u rad treba ispitati da li funkcioniu
signalni ureaji.
Ue iare mora biti uzemljeno.
Upotreba umske iare za prevoz ljudi je zabranjena, izuzev radnika koji odravaju iaru u odreenim vremenskim uslovima, uz obavjetavanje pogonskog mainovoe. Radnici moraju
imati sigurnosne pojaseve.
Po zavretku rada motor se zaustavi, konice zakoe i stanine zgrade obezbijede od ulaska nepozvanih lica.
Ako iara prelazi preko puta veeg znaaja, vodova za
struju ili imanja, potrebno je praviti zatitne mostove koji su
tako vrsti da ih ne moe probiti teret koji se sluajno otkai
sa iare.
umska stovarita su ureeni prostor za uskladitavanje i
sortiranje drvnih sortimenata. Dijele se na pomona i glavna.
Pomona stovarita se organizuju pored izvoznih umskih puteva
na koja se izvlai drvo iz sjeina. Glavna umska stovarita organizuju se uz javne saobraajnice,
odakle se drvni sortimenti
otpremaju na mjesto prerade, odnosno upotrebe.
Stovarita treba da budu ravna i da imaju dovoljno prostora da se drvo tokom itave godine dovlai, dorauje, slae po
dimenzijama i sortimentima i otprema.
Kod runog utovara trupci i druga oblovina smjetaju se
iznad platforme vozila radi lakeg utovara. Sloajevi ne smiju
biti visoki (sloajevi trupaca i druge oblovine do tri metra) jer
su ljudi izloeni opasnostima, a vozila potresima. Sortimente treba slagati u pravcu vonje. Zavisno od terena, nekada se prave
stepenaste utovarne rampe (si. 107).
101
103
5.
treba da osiguraju
Z A H T J E V I ZA OBAVLJANJE
POSLOVA:
5.1. Balvanite
K V A L I F I K A C I J A : I I I stepen sloenosti ( K V ) .
ZATITA:
a) Lina
Trajanje
God.
Radnik je izloen vremenskim nepogodama (niska temperatura, padavine, vjetar), nazebima, ozljedama tijela i reumatinim
oboljenjima. Lina zatita se sastoji u obezbjeenju svakog radnika kratkom bundom, kinom kabanicom i izmama. Ako postoji mogunost, radniku treba obezbijediti topli obrok. Radnici
moraju biti zdravi. Radnik odgovara za urednost stovarita, zatitnih sredstava li za ispravnost alata. Ako se za dizanje i prenoenje upotrebljavaju dizalice zabranjuje se njeno kretanje iznad
objekata u kojima su zaposleni radnici.
5.2. Gater
Mj.
1. Odijelo radno
3. Runik
4. Sapun 1/4 kg
b) Tehnika: Propisno zatiena brusna kola, zatitno uzeml j e n j e strojeva, efikasna lokalna ventilacija.
102
POSEBNI
Posebnu panju treba posvetiti istoi radnog mjesta. Radnik, gaterist, kontrolie ispravnost gatera prije poetka rada.
Priprema trupce zajedno s pomonikom za rezanje i kontrolie
pile. Pri izlasku iz gatera okrajci trupca moraju se osigurati od
dizanja i sputanja. Za vrijeme rezanja na trupcu se ne smije
nalaziti radnik. Dok je gater u pokretu zabranjeno je uklanjanje
zaglavljenih okrajaka.
104
Vodilica za podeavanje debljine reza (13) fiksira se pomou ruke (17). Sa prednje strane vodilica treba da se nalazi
kazaljka koja pokazuje debljinu rezanog predmeta.
.53
Lina zatitna sredstva su: ceradna kecelja, ceradni grudnjak bez rukava, radno odijelo, ceradne
podlaktice, naunice,
rukavice i naoale.
5.4. Krune pile
Krune pile slue za raspiljivanje drveta. Krune pile su
104
p r i m j e n j u j e se zavrtanje zavrtnjeva hidraulinim putem. Hidraulino uvrivanje je ne samo sigurnije ve se smanjuje i buka
pri radu. Buka je manja kod hidraulinog uvrivanja jer se
mehanikim uvrivanjem nakon izvjesnog vremena istroi navoj, a naroito nepravilnim zatezanjem, i nastaju nevidljive pukotine k o j e mogu dovesti do loma.
Prilikom namjetanja noeva treba obratiti panju da se
noevi dobro uvrste, da otrica noa stri izvan tijela vratila
0,75 do 1 mm i da radijusi rezanja budu jednaki za sve otrice.
N a j b o l j e bi bilo da se otrenje vri na samoj osovini posebnim
ureajem, a ako nema tog ureaja, otrenje vriti u brusionici,
po mogunosti automatima. Da bi se izbjegla ekscentrinost okretanja vratila, moraju se upotrebljavati noevi iste teine i tano
izbalansirani. Inae dolazi do savijanja vratila, kvalitet blanjanja je lo, a mogui su kvarovi na itavoj maini.
Na slici 121. prikazana je najjednostavnija zatita. Loa
strana ove zatite je u n j e n o j glomaznosti, labilna je, a ako elimo premjestiti zatitnu napravu, moramo zaustaviti mainu.
Na slici 126. prikazana je zatita na maini za buenje kvrga, a izvedena je pomou pleksi-stakla. Staklo se moe staviti na
mainu direktno, ali je bolji nain vezivanja pri kome e se
staklo sputati zajedno s vretenom. Drugi nain je b o l j i j e r onemoguava dodir radnika sa svrdlom, a isto tako zaustavlja svrdlo
koje se slomije u toku rada. Staklo se mora redovno istiti jer za-
f==
I ?
Prilikom rada na builici treba da se pridravamo slijedeih pravila:
p r i j e upotrebe stegnuti svrdlo i ispitati da li je postavljeno u ispravan poloaj,
prilikom buenja ne mijenjati smjer svrdla niti poloaj
predmeta,
pri buenju dubljih rupa povremeno odstranjivati iverje
vaenjem svrdla,
radni sto treba da je ist,
ne vriti obradu tupim svrdlom jer to moe dovesti do
paljenja drveta uslijed trenja,
.104
51
v
A
Slika 127. G l o d a l i c a
upotrebljavati gurae.
104
u mainu treba
stavljati samo
slijepljena i s ravnim
103
furnira
perovanog
drveta
predstavlja
zasebnu
je proizvodnja ovih proizvoda poela p r i j e o k o 100 godina. Glavni izvori opasnosti kod proizvodnje furnira i perovanog drveta
pokretni dijelovi. Kod mokrih makaza najbolja je zatita posebnim branikom koji se die i sputa prilikom rezanja. U posljednje vrijeme uvodi se zatita fotoelijama, koja je maksimalno efikasna. Ispred opasnog dijela prolazi snop zraka. Kada ruka ili drugi dio tijela ili neki predmet presijee zrake, maina se automatski iskljuuje.
d) Maine za nanoenje ljepila (si. 138). Ljepilo se nanosi
pomou valjaka na drvene povrine. Zatitni ureaj treba da
sprijei pristup radnika do valjaka i ostalih elemenata za prenos kretanja. Mainu treba pokriti ravnim prekrivaem, koji titi
valjke od udaraca. Valjci imaju obloge od gume. Zupanike i
remenice zatiujemo elinim limom sa zaokruenim rubovima.
S obzirom da se maina za nanoenje ljepila esto isti, zatitne
naprave treba konstruisati tako da je mogua brza montaa i demontaa.
Prese slue za stiskanje drvenih ploa (perploe, ploe iverice, panel-ploe). Postoji opasnost od opekotina, naroito ruku.
U cilju zatite pri radu zabranjuje se punjenje prese za v r i j e m e
podizanja ploa, guranje predmeta u prese bez guraa, popravljan j e prese dok je u n j o j pritisak i popravljanje manete ispod
pomine traverze bez upotrebe oslonca. K o d vrueg presovanja
ili suenja treba dobro izolovati cijevi k o j e vode paru. Slika 140.
prikazuje sistem naprava za odvoenje pare. Limeni lijevak se
103
Kabine se prave od elinog lima, k o j i treba da bude gladak. P o d je od vatrostalnog materijala, k o j i se moe lako istiti.
Zidovi kabine m o r a j u uvijek biti isti. Jedan metar oko kabine
treba da se nalazi prostor bez ikakvih stvari. Rasvjeta mora biti
u S izvedbi ili je kabina indirektno osvijetljena. Za zagrijavanje
se mogu upotrebljavati parno grijanje i topli vazduh. Ureaji za
zagrijavanje moraju biti zatieni. U kabini za lakiranje se ne smiju nalaziti prekidai ili utikake kutije za elektrinu struju jer
postoji opasnost od stvaranja varnice. Zidove kabine treba ispi-
manje tetan po zdravlje radnika, a opasnost od poara smanjena. Na pripremi lakova treba da rade ljudi tamnije boje koe jer
esto dolazi do zapaljenja svjetlije koe.
Kompresori za vazduh obavezno se nalaze u prostoriji koja je odvojena od prostorije za lakiranje. Zabranjena je upotreba komprimiranog kiseonika i upaljivih gasova za pogon pitolja
za lakiranje. Nitrolakovi, kao i svi ostali lakovi kojim se vri lakiranje, rastvarai kao to su eter, aceton, metil-aceton, metanol,
benzin i si. moraju biti uskladiteni u posebnim sklonitima graenim po graevinskim propisima za tu vrstu objekata. Uz lakirnicu se moe nalaziti posebna prostorija, koja slui kao priruno skladite lakova i rastvaraa u koliini najvie za potrebe
jedne smjene. Ni ova prostorija ne smije imati direktnu vezu s
lakirnicom. U samoj lakirnici se dre koliine potrebne za obavljanje neposrednih poslova.
Rezervoari pitolja za lakiranje treba da su zatvorenog tipa ili s metalnim poklopcem. Posude izloene pritisku mogu imati
kapacitet najvie 1/2 utroka u jednoj smjeni.
Na slici 141. prikazana je posuda za uvanje nitrolaka pod
pritiskom. Posuda treba da ima manometar i sigurnosni ventil.
Ako se materijal za lakiranje prethodno grije, to se moe vriti
jedino parom niskog pritiska ili vruom vodom. Elektrino zagrijavanje mora biti specijalne sigurnosne izvedbe. Grijai ne
smiju biti smjeteni u kabine za lakiranje, niti u njihovoj blizini.
Svi cjevovodi upaljivih tenosti moraju biti uzemljeni.
Pri svakom pretakanju tenosti, koje su upaljive, iz jedne
posude u drugu, bez obzira na postupak kojim se to vri, obadvije posude moraju biti uzemljene i meusobno vidljivo spojene da bi se izbjegle varnice od statikog elektriciteta.
Prostorije za lakiranje, kao i kabine za lakiranje, moraju
biti snabdijevene ureajima za gaenje. Najee su u upotrebi
tzv. sprinkler ureaji. Cijevi ovog aparata su uvijek puni vode.
Osim sprinklera, kao osnovnog ureaja za gaenje poara, u
prostoriji za lakiranje se postavlja sanduk sa pijeskom i lopate,
kao i azbestne ponjave za gaenje. Prostorija treba da ima dovoljan broj izlaza za sluaj opasnosti. Vrata se otvaraju vani, za
vrijeme rada ne smiju biti zakljuana. Prozori treba da su takve
izvedbe a mogu posluiti i kao nuni izlaz, irina izlaznih puteva
ne smije biti manja od 1,2 metra.
Pare nitrolakova se najee odvode ekshaustorima, kao i
ugrijani vazduh. Bolji su sistemi proiavanja vazduha pomou
vodenog mlaza ili vodenih zavjesa. Rad s lakovima je ist, vazduh
102
103
Moenje
Bakreni sulfat je otrovan kao i sve soli bakra. tetno djeluje praina vrstog sulfata, k o j i se udie prilikom spravljanja
razrijeenih otopina.
K a l i j e v bikromat djeluje slino bakrenom sulfatu. Naroito je opasna njegova praina.
L i j e p l j e n j e j e opasno zbog gasova koji s e stvaraju
kod l i j e p l j e n j a i kod pripreme ljepila. U drvnoj industriji najee se upotrebljavaju karbamidna ljepila koja razvijaju plin
formaldehid. Formaldehid je gas otrog mirisa, koji nadrauje sluzokou organa za disanje. Prostorije moraju imati dobru ventilaciju, a kod jaih koncentracija formaldehida treba upotrebljavati zatitna sredstva.
L a k i r a n j e i p o l i r a n j e s e vri lakovima i politurama koji sadre smjese raznih organskih otapala kao to su aceton, pirit, toluol, kao i organske estere i njihove smjese. Ove materije lako isparavaju pri emu se stvaraju otrovni gasovi k o j i
tetno djeluju na organe za disanje. Sva ova otapala tetno djeluju i na kou. tetne posljedice se znatno ublauju ispravnim
radom i higijenom ruku. Prije poetka lakiranja i poliranja ruke
treba premazati specijalnom kremom. Neki su radnici vie, a neki
manje osjetljivi na tetno djelovanje ovih materija. Radnike k o j i
esto dobijaju upale koe treba uputiti na druge poslove.
5.14. Odravanje i kontrola zatitnih ureaja
Zatitna oprema spreava povrede samo ako je pravilno
postavljena i uredno odravana. Za odravanje zatitne opreme zadueni su radnici k o j i rade na toj maini, neposredni rukovodilac i sluba tehnike zatite. Do oteenja zatitnih ureaja dolazi
uslijed mehanikih udara i vibracija. Prilikom popravki maina
102
103
LITERATURA
1. Bandalovi, tambuk, Ivanek, Higijena rada i tehnika zatita
rada, Zagreb.
2. Bavrli Dragan, Lakiranje namjetaja nitrolakom, Sarajevo.
3. Delak Nevenko, Sigurnost pri radu sa strojevima za obradu metala, Zagreb.
4. Delak Nevenko, Osnovni principi sigurnosti na radu na strojevima, Zagreb.
5. Dolenec-Lui, Nauka o ovjeku, Zagreb.
6. Drakuli, Sulic, Rezanje drveta na format pili, Sarajevo.
7. Duri Duan, Kako se zatititi od profesionalnih bolesti, Beograd.
8. Fajtelj Ivan, Prva pomo, Beograd.
9. Franikovi Stjepan, Zatitna tehnika pri radu sa krunom pilom, Zagreb.
10. Grupa autora, Motorna lanana pila, Ljubljana.
11. Hadisadikovi Sadik, Prirunik za radnike u umarstvu, Banja
Luka.
12. Hafner F., Miha B., Mehanizovani transport drveta, Beograd.
l. Ili Teodor, ta svako treba da zna o bolestima, Sarajevo.
14. Izraeljson i dr., Higijena rada, BeogradZagreb.
15. Karlovac Rubens, Sprijeavanje i gaenje poara u stolarskim radionicama, Zagreb.
16. Kovaevi Ivica, Krojenje sirovog furnira na makazama, Sarajevo.
17. Kului Boidar, Iskoriavanje uma, Sarajevo.
18. Leti Borislav, Raki Ilija, Rad na maini za elno profilisanje
parketa, Sarajevo.
19. Miralem Asim, Fino obrezivanje furnira na paket makazama, Sarajevo.
20. Mramor Sreko, Organizacija proizvodnje, Rijeka.
21. Nikoli Jelena, Higijensko tehnika zatita rada, Sarajevo.
22. Poljani Nika, Zatitna tehnika u drvnoj industriji.
23. Postnikov Aleksej, Maine za mehaniku obradu drveta, Sarajevo.
24. Pravilnik o zatiti na radu (SI. list SR BiH, 31/84).
25 Pravilnik o zatiti na radu pri mehanikoj preradi i obradi drveta
i slinih materijala (SI. list SR BiH 5/86).
26. Pravilnik o zatiti na radu u umarstvu (SI. list SR BiH 20/86).
27. Prirunik za rukovanje zapaljivim tenostima i gasovima, Sarajevo.
SADRAJ
PREDGOVOR
1. UTICAJ RADA I USLO VA RADA NA ORGANIZAM OVJEKA
1.1. ovjeije tijelo
2. ZDRAVLJE
VREDA
ZATITA
7
7
ZDRAVLJA
OD
BOLESTI I PO-
13
13
14
16
19
20
21
24
24
25
25
2.11. Krvarenje
27
29
32
35
35
37
38
i veliina
3.2. Grijanje
39
39
40
3.3. Ventilacija
41
44
44
45
47
52
53
55
55
59
65
67
71
72
77
83
83
88
91
101
103
103
105
107
112
115
117
120
121
". 123
126
127
.127
130
132