You are on page 1of 69

HAMDIJA ERAK, dipl. ing.

Odgovorni urednik
Ahmed Bievi, dipl. ing.

Recenzenti
Prof. dr Sreten Vuijak, dipl. ing.
Ahmed Bievi, dipl. ing.

Lektor

ZATITA NA RADU
U

Nihad Beribak, prof.

UMARSTVU I DRVNOJ I N D U S T R I J I

Izdaje
Savez inenjera i tehniara umarstva i industrije
za preradu drveta Bosne i Hercegovine Sarajevo
Za izdavaa
Sead Hadiabdi, dipl. ing.

tampa

RO DES Sarajevo

Za tampariju
Sulejman Fejzagi, graf. ing.

Sarajevo, 1987.

.Izdavanje knjige finansijski pomogli:


OOUR umarstvo Koprivnica Bugojno
ZOIL Sarajevo sredstva preventive Sarajevo
OOUR Primarna prerada Nova Bila
OOUR Finalna prerada drveta Olovo
OOUR umarstvo Pale
OOUR Tvornica drvenih ploa Bosanka Blauj
RO umarstva i primarne prerade drveta Zavidovii
OOUR umarstvo Rogatica
OOUR umarstvo Vare
OOUR umarija Doboj
OOUR umarstvo Mostar

PREDGOVOR
Zatitom na radu, pa i u umarstvu i drvnoj industriji, bave se profesionalno mnoge institucije, doneseno je dosta zakonskih propisa, odravaju se nauni skupovi, savjetovanja, podnose
referati... Proizvoai maina i opreme 5ulau sve vie sredstava
kako bi poboljali tehniku zatitu, to zbog zakonskih propisa,
to zbog jake konkurencije. I pored svega broj invalida rada, broj
profesionalno oboljelih, broj povrijeenih ne samo da se ne smanjuje, ve naprotiv, poveava se.
Ulaganja u lina i tehnika zatitna sredstva, poboljanje
optih uslova rada jo se tretira jednostrano, neto manje vano,
kao puko zadovoljavanje zahtjeva inspekcija. Dostignuti nivo zatite, ak^ i u najmodernijim pogonima, izuzev asnih izuzetaka, ne
poboljava se. Analizom najveeg broja povreda otkriva se da je
najee uzrok tzv. ljudski faktor, bilo da je u pitanju nestrunost
i neodgovoran odnos neposrednog izvrioca, radnika na odravanju
ili zaduenog rukovodioca.
Samoupravni organi Saveza inenjera i tehniara umarstva
i industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine podrali su ideju i zahtjev organizacija materijalne proizvodnje umarstva i prerade drveta da se izda publikacija u kojoj bi se sloena i hetero
gena materija iz zatite na radu objedinila i na to pristupaniji
nain obradila. Koliko se u tome uspjelo sud e donijeti korisnici
knjige. Svaka dobronamjerna kritika, prijedlog i miljenje bie sa
zadovoljstvom prihvaeni i ugraeni u narednom izdanju.
U prvom poglavlju, informativno, obraeni su sistemi u ovjeijem tijelu kao veza sa narednim poglavljima. Pojam zdravlja,
bolesti, prva pomo i organizacija zdravstvene slube obraeni su
u drugom poglavlju. Vie panje dato je pogonskom i radnom prostoru, kao i linim i tehnikim zatitnim sredstvima. Zatita na
radu u umarstvu i drvnoj industriji obraena je u posebnim poglavljima.
Posebno se zahvaljujem recenzentima prof. dr Sretenu Vuijaku i Ahmeclu Bieviu, dipl. in. na strunim i konkretim sugestijama, kao i organizacijama udruenog rada koje su materijalno pomogle izdavanje ove knjige.
Autor

1.

UTICAJ RADA I USLO VA RADA NA O R G A N I Z A M OVJEKA

Rad je stvorio ovjeka. Drutvena podjela rada uslovila je


da pojedini ljudi obavljaju razliite poslove. Obavljanje poslova
izaziva fizika i psihika naprezanja u zavisnosti od uslova rada.
Vjekovna je tenja radnika da uz to manje utroenog rada
ostvari to vei uinak. Za uspjenije obavljanje posla treba upoznati nauna dostignua i saznanja dz fiziologije rada. Fiziologija
rada ukazuje kako poslovi utiu na zdravstvenu i radnu sposobnost radnika, k o j i su tetni faktori unutar radne sredine i kako
se otklanjaju ili ublauju.
Da bismo lake shvatili uticaj rada i uslova rada na organizam ovjeka, podsjetiemo se osnovnih pojmova iz nauke o
ovjeku.
1.1. ovjeije tijelo
Nauka o ovjeku dijeli se na anatomiju i fiziologiju. Anatomija prouava vanjski oblik i unutranju grau organizma. Fiziologija izuava ulogu pojedinih dijelova tijela i njihovu uzajamnu vezu.
Naunici lajdn i van otkrili su da se ivi organizmi sastoje iz elija. elija je osnovna jedinica organizma, u n j o j se odigravaju osnovni ivotni procesi kao to su primanje hrane, disanje i drugo. U n j o j se stvara energija neophodna za odravanje
ivotnih funkcija organizma i za obavljanje raznih poslova.
Sve organe u o v j e i j e m tijelu grupiemo u slijedeih est
sistema:
sistem organa za pokretanje,
sistem organa za probavu hrane,
sistem organa za krvotok,
ivani sistem,
sistem organa za izluivanje i
sistem organa za disanje.
S i s t e m o r g a n a z a p o k r e t a n j e sastoji s e o d kostiju i miia. Miii su sa kostima povezani tetivama. Na slici 1.
prikazani su miii tijela.
102

103

Sistem organa za kretanja slui za hodanje, tranje, vakanje i rad. Miii vre pokrete stezanjem i oputanjem, a kosti
su im oslonac i poluga.

se pri statikom radu brzo zamara. Dinamiki rad pri obavljanju poslova zahtijeva vei utroak energije, ali je snabdijevanje
miia krvlju urednije i miii se sporije zamaraju.
S i s t e m o r g a n a z a p r o b a v u h r a n e slui z a nadoknaivanje energije koju ovjek utroi za vrijeme rada. U sistem organa za probavu spadaju probavni trakt i pomoni organi
(si. 2).

dunik
1.

eoni . mii,

2.

mii

za

3.

miii

v r a ta,

plua(de3no

t i t a sta

lijezda

pLua(Lljevo krilo)

kri

vakanje,

4. veliki ledjni mii,


5.

veliki

6.

kosi

rameni

mii,

dvoglavi

rutni

9.

troglavi

10.

sjedni

prsni

mii,

trbuni

runi

mii,

eludac

mii
mii,

slezena

misj,

dvanaestopalano

(1. dvoglavi bedreni rv-ilgi,


13.

lisni

crijeyo

PoeiakJ

mii,

14. Ahilova tetiva

debelo
"lanko

crijevo
crijevo

mokrana

beika

Slika 2. Organi za probavu

Slika 1. Miii tijela

ishrana ovisi od starosti, fiziolokog stanja organizma i


vrste rada. Prehrambene izvore energije moemo svrstati u tri
velike grupe: bjelanevine, masti i ugljini hidrati.
Korisna vrijednost ovih materija izraena po jednom gramu je slijedea:

Razlikujemo dvije vrste rada: statiki i dinamiki. Statiki


rad je takav rad pri kom miii ne mijenjaju svoj poloaj u
prostoru, na primjer dranje tereta. Pri ovakvom radu smanjena
je cirkulacija krvi, miii su zategnuti, a kapilari stisnuti. S obzirom tla krv donosi hranljive, a odnosi tetne materije, organizam

.8

bjelanevine
masti
ugljini hidrati

17 J/gramu (4 cal/gramu)
38 J/gramu (9 cal/gramu)
17 J/gramu (4 cal/gramu)

U tabeli (si. 3) dat je pregled hranljivosti vanijih ivotnih


namirnica.
101

to se tie odnosa primljene i utroene koliine energije,


imamo tri sluaja. U prvom sluaju primljena koliina energije
u organizam ravna je onoj koju organizam utroi. U drugom sluaju hranom unesena koliina energije u organizam vea je od
koliine koju organizam troi. Trei sluaj je obrnut od drugog.
SASTAV i VOt^EDKOST MEK 6 HRAME

krvotoka, disajnih organa, jetre i slino. T a j energetski minimum


zovemo bazalni metabolizam.
Dnevne potrebe u kalorijama ovise o stanju organizma i
vrsti rada. Za stolara iznose 14.650 J (3.500 cal), za sjekaa 18.000
J (4.300 cal) i si. Bilo da ovjek miruje ili radi, u njegovom se
organizmu odvijaju fizike i hemijske promjene odvojeno ili udrueno. Te promjene koje se odigravaju u ljudskom tijelu zovemo
fiziolokim procesima.
Sistem
krvi po tijelu.
U srazmjeri sa
procesa razvija
gije otpada na
janje toplote.

o r g a n a z a k r v o t o k slui z a raznoenje
Za vrijeme rada mii dobija hranu putem krvi.
intenzitetom rada miia, kao rezultat hemijskih
se toplotna energija. Jedna treina hemijske enermehaniki rad dok dvije treine otpada na razvi-

i v a n i s i s t e m povezuje sve organe naeg tijela u


jedinstvenu cjelinu. Preko tog sistema ovjek obavlja radnje svjesno, a takoe svjesno izbjegava i opasnosti. Radom ovog sistema
u tijelu se odigravaju i nesvjesne radnje kao to su disanje, rad
srca i drugih organa.
S i s t e m o r g a n a z a i z l u i v a n j e dijeli s e n a organe sa spoljanjim i organe sa unutranjim luenjem. U organe sa
spoljanjim luenjem spadaju pljuvane lijezde, lijezde organa
za varenje, bubrezi, znojne i lojne lijezde. U organe sa unutranjim luenjem spadaju titna lijezda, polne lijezde, nadbubrena lijezda i guteraa.
S i s t e m o r g a n a z a d i s a n j e . Nae tijelo neprekidno proizvodi toplotu iz hrane koja sagorijeva. Za sagorijevanje
je neophodan kiseonik. Kiseonik se u tijelo, do svake elije, unosi
preko organa za disanje. ovjek udahne vazduh prosjeno 16 do
18 puta u jednoj minuti i to oko est litara vazduha. Kada ovjek radi i savlauje vee napore, broj udisaja se poveava na
30, 40 pa i vie puta. Ubrzano disanje onemoguava normalno
provjetravanje plua tako da je slaba izmjena gasova u pluima,
to je tetno po zdravlje. Plua su vrlo osjetljiva na hladnou i
toplotu pa je potrebno disati kroz nos.
t, ESU

{223

MS

CZi

-.wa

Slika 3. Hranljivost namirnica


Da bi se organizam mogao odrati u ivotu, u njemu se
mora obavljati promet materije. To je potrebna energija koja
omoguuje odravanje ivotnih procesa, kao to su rad bubrega,
10

103

Jigf

2.

Z D R A V L J E I Z A T I T A ZDRAVLJA OD B O L E S T I I P O V R E D A

ovjek je zdrav ako svi njegovi organi pravilno i skladno


rade. Svjetska zdravstvena organizacija definie pojam zdravlja
ire: Zdravlje je stanje potpunog fizikog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i oronulosti. Duevna (mentalna) higijena prouava m j e r e k o j e obezbjeuju razvoj
zdrave linosti i uvaju njeno duevno zdravlje i s n j o m tijesno
povezano tjelesno zdravlje.
2.1. uvanje zdravlja
ovjeka okruuje fizika, hemijska, bioloka i socijalna
sredina. Fiziku sredinu ine vazduli, voda, svjetlo, klimatski faktori, stanovi, naselja i si. Hemijsku sredinu ine sve hemijske
materije sa kojima ovjek u svakodnevnom ivotu i radu dolazi
u dodir, kao sredstva za ienje, razne boje, otapala, pogonski
materijali, sapun i si. U bioloku sredinu spadaju razni uzronici
ili prenosioci bolesti kao to su bakterije, gljivice, virusi, insekti,
glodari i slino. Socijalna ili drutvena sredina ima presudan znaaj za fiziko i psihiko zdravlje jer je ovjek socijalno bie.
Upoznaemo se detaljnije sa glavnim faktorima koji utiu
na zdravlje ovjeka.
V a z d u h je smjesa gasova. U vazduhu se normalno, po
zapremini,
nalazi 78% azota, 21% kiseonika dok ostatak ine
ugljina kiselina, plemeniti gasovi (argon, neon, kripton) i vodena para. Ovakav sastav vazduha ini optimalne uslove za ivot.
U vazduhu se mogu nai i estice praine, gasovi, gljivice, bakterije. To je zagaen vazduh (aerozagaenje). Aerozagaenje je
esto u gradovima i industrijskim naseljima, a posebno je opasno
ako nema strujanja vazduha. Suzbijanju aerozagaenja treba pristupiti sistematski: odvajanjem industrijskih pogona od naselja,
gradnjom visokih dimnjaka, stvaranjem vjetakog provjetravanja, ugraivanjem u dimnjake filtera za proiavanje i slino.
V o d a treba da ima slijedea fizika svojstva: da je bez
boje, mirisa, okusa i da je^-biijja. Svaku obojenu vodu treba
izbjegavati jer mutnoa n ^ j ^ ^ ' ^ S i e od nerastvorenih anorgan$Lu&tf^ii

skih materija, esto i organskih. Voda za pie treba da ima temperaturu od 6 do 12C. Bakterioloki kvalitet vode prosuuje se
po broju klica u ml vode. Vie od 50 klica po ml je znak da
treba pristupiti proiavanju vode.
K1 i m u jedne sredine sainjavaju temparatura, vlaga i
kretanje vazduha. Visoka temperatura oteava odstranjivanje vika toplote iz tijela to pogorava visoka vlanost i slabo strujanje vazduha. Organizam se pregrijava, znojenje se smanjuje pa
moe doi do toplotnog udara. Sa znojenjem izlazi iz organizma
i so pa je potrebno u vodu koju radnik pije dodavati kuhinjsku
so (oko 5 grama na litar vode). Niska spoljna temperatura oduzima tjelesnu toplotu. Treba se dobro hraniti, oblaiti i zagrijavati prostorije.

ne pore. U prljavtini se uvijek nalazi veliki b r o j klica k o j e oteuju kou. N a j v i e se p r l j a j u ruke, lice, vrat i noge. Neiste ruke
su najee uzrok zaraze. Za kupanje treba upotrebljavati tekuu
vou (tueve), j e r se u vodi koja ne otie zadravaju klice i neistoa. Kupanje ne bi trebalo da t r a j e due od 20 minuta j e r je
to v r i j e m e dovoljno za odstranjivanje prljavtine. Pokvareni zubi
(si. 5) mogu biti uzrok tekih o b o l j e n j a srca i zglobova. Zube i
usta treba prati svako jutro i svako vee. Poeljno je da svaka
osoba ima poseban runik.

2.2. Lina higijena


Higijena je nauka o ljudskom zdravlju. Pravila line higijene obuhvataju pravila higijene tijela, odjee, naina ishrane,
ivota, odmora i rada, higijene duha, ponaanja na ulici, u stanu
i na radnom mjestu. Ovdje e biti govora samo o higijeni tijela
i odjee jer su ostala pravila obraena u drugim poglavljima.
H i g i j e n a t i j e l a . ovjeije tijelo j e obavijeno koom
koja predstavlja prirodnu zatitu unutranjih organa od fizikih
i hemijskih uticaja sredine u k o j o j ovjek ivi i radi. Gornji sloj
koe, pokoica, stalno se troi i obnavlja. Na koi se nalaze otvori
kroz koje tijelo izluuje znoj i loj (si. 4). Ovi otvori zovu se pore.

Slika 5. Pokvaren zub

Higijena

odjee.

Odjea slui kao regulator tjelesne

toplote, a u isto v r i j e m e je i zatita od lakih povreda i zagaenog zaduha. S obzirom da organizam die i na kou, treba izbjegavati suvie tijesnu i nepropusnu odjeu. Da ne bi dolo do suvinog zagrijavanja odnosno hlaenja tijela, dobra odjea stvara
Slika 4. Koa

oko tijela sloj vazduha k o j i slui kao izolator. Zato su podesnije


poroznije materije. Obui se ne posveuje dovoljna panja to

Putem znoja iz tijela se izbacuju tetne materije van tijela. Ukoliko se koa redovno ne isti, onda znoj, masnoa, izumrle elije
i praina stvaraju na koi sloj piijavtine. Prljavtina zapui ko102

103

esto dovodi do deformacije stopala, pretjeranog znojenja, oteenja koe i slino. Obua treba da je komotna, laka i prilagoena godinjem dobu.

2.3. Meusobni odnosi sa fiziolokog stanovita


Ponaanje ovjeka moe se obuhvatiti kroz slijedee kategorije:
asimilacija,
akomodacija,
konkurencija i
konflikt.
Asimilacija je vid odnosa pojedinaca prema svojoj zajednici. Socijalizmu je k r a j n j i cilj da se interesi drutva identifikuju
sa interesima pojedinaca to n i j e izrazita karakteristika klasnog
drutva. To znai da treba razvijati drugarstvo, potovanje i razumijevanje drugog i si.
Akomodacija je prilagoavanje pojedinaca drutvu. Pojedinci zadravaju navike, ali se privikavaju i na navike drugih.
Uglavnom se potuju zakon i pravila drutva.
Konkurencija je takmienje meu ljudima. Konkurencija
moe biti pozitivna i negativna. Pozitivna je kada usmjerava ljude na postizanje drutveno korisnih ciljeva kao to je npr. poveanje proizvodnosti rada. Negativna konkurencija se oituje u
stvaranju raznih grupa, koje tee nekim posebnim interesima.
K o n f l i k t je poremeen odnos izmeu pojedinca i zajednice.
Spreavanju i ublaavanju sukoba mnogo doprinosi mentalna
higijena. Svaka zajednica ima izvjesna pravila ponaanja svojih
lanova.
Na odnose meu ljudima utie zamor. Ako rad koji vri
ovjek pree granicu normalnog napora, dolazi do zamora. Za
fiziologe zamor je smanjenje funkcionalne sposobnosti organizma. Za zamorenog ovjeka to je osjeaj koji ga tjera na prestanak ili izmjenu vrste rada. Za radnu organizaciju zamor prouzrokuje opadanje produktivnosti rada, poveanje broja povreda
na radu, greke u radu, poveanje broja izostanaka s posla i si.
Zamor moe biti izazvan fizikim, umnim i psihikim naprezanjem radnika.
Zamor moe biti blag, akutan, hronian i skriven.
Blag zamor nastaje kod zdravog ovjeka k o j i obavlja normalan posao, a otklanja se kraim odmorom.
Akutan zamor nastaje pri vrenju intenzivnijeg rada u duem vremenskom periodu, a otklanja se duim odmorom.
Hronian zamor se javlja u sluaju kada se nastavi rad,
a da nije otklonjen prethodni zamor.
102

Skriveni zamor se javlja u sluajevima kada ovjek iz bilo


kog razloga ne osjea zamor i nastavlja s obavljanjem posla.
Skriveni zamor je est pri vrenju poslova koji priinjavaju posebno zadovoljstvo.
Hronini i skriveni zamor iscrpljuju organizam, pa on postaje neotporan na bolesti.
Jedna od metoda za utvrivanje stepena zamora je metoda
m j e r e n j a pulsa. K o d zamorenog radnika poveava se b r o j otkucaja srca. Nakon prekida rada proe izvjesno v r i j e m e dok otkucaji srca postanu normalni. to je rad intenzivniji, v r i j e m e prelaska na normalan b r o j otkucaja je due, pa se ta duina vremena koristi prilikom izraunavanja stepena zamora. Ova metoda moe korisno posluiti prilikom odreivanja trajanja duine
odmora.
Vrste odmora:
a) u toku radnog vremena,
b) u toku dana,
c) sedmini i
d) godinji odmori.
a) U toku radnog vremena j a v l j a j u se sluajni, spontani,
tehnoloki, propisani i posebni odmori.
Sluajni odmori nastaju usljed kvara na maini, zbog nestanka energije ili predmeta rada. Ovi odmori nisu poeljni jer
dovode do prekida rada.
Spontani odmori deavaju se kada radnik sam prekine rad
da bi se odmorio.
Tehnoloki odmori se najee predviaju za grupu radnih
mjesta, a uslovljeni su tehnolokim procesom. S obzirom da se
oekuju, djeluju povoljno na radnika.
Propisani odmori reguliu se pravilnicima osnovne organizacije. Duina trajanja propisanih odmora je najmanje 30 minuta
u toku radnog dana. Ukoliko dozvoljava tehnoloki proces, bolji
su ei, a krai odmori. U v r i j e m e propisanih odmora radnici
obino uzimaju obrok.
Posebni odmori daju se radnicima koji rade pod tekim
uslovima (hladnoa, propuh, vlanost, tetni gasovi, praina i
slino).
b) Odmori u toku dana. Dnevni odmor treba da omogui
potpuno otklanjanje zamora izazvanog radom u toku radnog dana, kako bi radnik slijedeeg dana mogao normalno da obavlja
posao.
103

c) Sedmino radno v r i j e m e radnika iznosi 42 sata. Radna


sedmica traje n a j m a n j e pet radnih dana. Sedmini odmor dolazi
poslije 5 ili 6 radnih dana, a t r a j e 1 ili 2 dana.
d) Godinji odmor se obino koristi u l j e t n j i m ili zimskim
mjesecima, pojedinano ili kolektivno. Duina trajanja godinjeg
odmora zavisi od uslova pod k o j i m radnik radi, od stepena zalaganja na radnom mjestu, duine radnog staa i si.
Odmaranje moe da bude aktivno i pasivno. Aktivan je
odmor (si. 6.) kroz etnju, sport ili bavljenje nekim hobijem.

Psiholoki stimulatori su najpovoljniji, a to su stvaranje


to optimalnijih uslova rada.
Fiziologija rada je razradila naela zdrave ishrane radnika.
Istie se vanost uzimanja doruka, koji mora da bude kalorian,
tean i topao. Radnici iz none smjene treba da uzimaju obrok
iza pola noi, kako bi lake savladali tzv. mrtvu taku koja se
javlja iza tri sata ujutro. Prilikom sastavljanja tabele ishrane
treba voditi rauna o kalorinoj vrijednosti i sastavu hranljivih
materija.
Osnovna organizacija je obavezna da radniku obezbijedi
topli obrok. Na umskim radilitima se obezbjeuje topli obrok
bez obzira da li isti imaju na radilitu organizovan smjetaj ili
se radnici svakodnevno prevoze od mjesta stanovanja do mjesta
rada i obratno. Izuzetno, ukoliko se radi o teko pristupanim
terenima, a zaposleno je manje od pet radnika, moe se radnicima dati obrok pripremljen na industrijski nain.
Topli obrok treba da je raznovrstan i da ima najmanje
5.432 J (1.300 cal).
2.4. Zarazne bolesti
Napretkom
uzronici bolesti.
lue otrove k o j i
nalaze uglavnom
prenose na razne

Slika 6. Aktivan odmor

nauke postepeno su se otkrili i otkrivaju se


Jednim imenom zovemo ih klice bolesti. Klice
su tetni po na organizam. Zarazne klice se
u tijelu bolesnog ovjeka ili ivotinje. Klice se
naine, a najee:

dodirom,
vazduhom,

Pasivan odmor je sjedenje, spavanje. Za zdravlje radnika i


za odravanje radne sposobnosti p r ep o r ui j ivi j i je aktivan odmor. Odabiranje naina odmaranja zavisi od vrste posla koji
radnik obavlja u toku radnog dana.
Otklanjanje zamora moe se vriti hemijskim, fiziolokim
i psiholokim stimulatorima.
U hemijske stimultore spadaju razni hemijski preparati.
Ovim preparatima se otklanja samo osjeaj zamora, te ih treba
primjenjivati samo u izuzetnim situacijama i to po preporuci
ljakara.
U fizioloke stimultore spada pranje lica i gornjeg dijela
tijela hladnom vodom. Ova vrsta stimulatora preporuuje se za
radnike koji obavljaju posao pri nenormalnom poloaju tijela,
na visokoj temperaturi i slino. Ovi stimulatori su b o l j i od hemijskih, ali ni oni ne otklanjaju zamor.
102 103

preko gamadi,
vodom,
neopranim voem i
zemljom.
Klice ulaze u tijelo na razne naine (infekcije):
preko oiju,
na nos,
na usta,
kroz kou i slino.
Jedni ljudi su vie, a drugi manje skloni oboljenju od nekih zaraznih bolesti. Kaemo da su neki ljudi otporni ili i m u n i
na neku bolest. Poveanje prirodne otpornosti postie se vakcinacijom. Obaveza je i drutva i pojedinaca da blagovremenom

vakcinacijom onemogue irenje zaraznih bolesti. M j e r e koje


preuzimamo u cilju zatite zovu se profilkatike mjere. Sve mjere se dijele na opte, posebne i zakonske. Opte m j e r e obuhvataju provoenje higijenskog naina ivota. Posebne m j e r e se preduzimaju u cilju stvaranja otpornosti organizma. U preventivne
m j e r e spadaju dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Dezinfekcija je unitavanje zaraznih klica. Dezinsekcija je unitavanje insekata (u, stjenica, buha, komarac, muha, moljac). Deratizacija
je unitavanje pacova.
2.5. Profesionalna oboljenja
Oteenja zdravlja, hronina ili akutna, prouzrokovana na
radu zovemo profesionalnim oboljenjima. Uzroci ovih oboljenja
su u vezi s tehnolokim procesom, uslovima na radu ili optim
uslovima radnog mjesta ili radne prostorije u k o j o j se radi. U
profesionalna oboljenja ubrajamo sve pojave toksinog i mehanikog porijekla zapaene u kraem ili duem vremenskom periodu. Specifinim profesionalnim oboljenjima izloeni su radnici
odreenih grupa zanimanja, a ne i ostalo stanovnitvo. To je
zato to su samo ti radnici izloeni vrsti odreenog tetnog
agensa. Takva oboljenja su npr. silikoze i trovanja industrijskim
otrovima. Nisu rijetka ni kona oboljenja, oboljenja sluha i vida
izazvana nehigijenskim uslovima rada.
U drvnoj industriji najvie profesionalnih bolesti izazivaju
praina i otrovne pare lakova, boja i ljepila. Najee obolijevaju organi za disanje i krvni sudovi. Buka izaziva oteenja
sluha i nervnog sistema (upotreba motorne pile).
Profesionalne bolesti razvijaju se obino polagano. Ukoliko se kod nekog radnika i p o r e d svih mjera zatite primijete
poeci oboljenja, treba mu omoguiti rad na drugom radnom
mjestu.
Sve napore treba usmjeriti da do profesionalnih bolesti ne
dolazi. Tim problemima bave se:
zatita na radu i kontrola uslova rada koji mogu da
izazovu povrede i profesionalne bolesti,
higijena rada koja utvruje i m j e r i razne tetne, fizike
i. hemijske agense,
medicina rada koja prouava djelovanje tetnih uticaja
na organizam radnika, utvruje potrebu da se radnik lijei i
rehabilituje,
ergonomija (nauka o radu) koja uestvuje u projektovanju. tehnolokih procesa i uslova rada koji odgovaraju radniku,
a ne izazivaju profesionalne bolesti, odnosno povrede.
102

103

Uslovi radne sredine, kao i kontrolni pregledi radnika vre


se ee ukoliko su opasnosti po zdravlje radnika vee.
2.6. Nesree u kui i pogonu
Do nesree dolazi
Subjektivni uzroci su:

iz

objektivnih i subjektivnih

uzroka.

nesreeni odnosi u porodici (nerijeeno stambeno pitan j e i slino),


bolest,
nedovoljno struno znanje i vjetina,
psihiki odnos prema radu,
loi meuljudski odnosi,
razni faktori okoline i slino.
Subjektivni uzroci se otklanjaju dobrom organizacijom posla, poveanjem proizvodnosti, zainteresovanou radnika i povean j e m ivotnog standarda.
Do nesrea esto dolazi u stanu (neispravno provedena elektrina instalacija, vodovodne cijevi, dimnjaci i slino). Neispravni
dimnjaci nisu u stanju da odvode sagorjele gasove, pa se oni
vraaju u prostoriju. Naroito veliku opasnost predstavljaju
ugljenmonoksid (CO) i ugljendikosid (C0 2 ). Ako u prostoriji ima
12 do 35% ugljendioksida, gasi se plamen to moe posluiti kao
opomena.
Dim je opasan jer ini vazduh neprozirnim, a tipajui za
oi jo vie ometa gledanje. Nagrizanjem sluzokoe respiratornih
organa, dim izaziva kaljanje i povraanje.
Na slici 7 prikazani su razni sluajevi nepanje koji mogu
da dovedu do nesree.

Slika 7. b) Baena daska sa ekserom

Slika 7. c) Prosuta tekuina

Slika 7. d) Nepokriveni otvori


Do povreda dolazi i iz objektivnih razloga. Povrede mogu
biti prouzrokovane nezatienim dijelovima maina, raznim kiselinama, elektrinom strujom, vatrom, parom i si. U sluaju da
se mogla predvidjeti povreda, a nisu preduzete odgovarajue
mjere zatite, tetu nadoknauje odgovorno lice.

a)
b)
a) nepravilan, b) pravilan nain pretakanja otrovnih tekuina
Slika 10. Pretakanje tenosti

Zavisno od stepena, povrede dijelimo na lake i tee. U


lake spadaju ogrebotine i manji udari poslije kojih radnik moe
nesmetano da nastavi posao. Kidanje dijelova tijela, povrede
organa i sve povrede koje zahtijevaju duu njegu ubrajamo u
tee povrede. Najtee povrede prouzrokuju smrt.
Povrede na radu dovode do izostanaka s posla. Premor je
est uzrok povreda, a izazivaju ga:

Slika 8. Pravilna zatita pri popravljanju krova

23

slaba organizacija radnog procesa,


jednolinost rada,
prebrz ritam rada,
rad u kome predugo traje statiko naprezanje miia,
nepovoljni klimatski uslovi,
dugotrajne vibracije mehanizovanib alatki,
buka,

103

slabo osvjetljenje,
slab interes za rad,
slabo reagovanje u opasnoj situaciji,
potcijenjdvanje opasnosti i
defekti sluha, vida i ekstremiteta.
Prouavajui nesree pri radu, moramo voditi rauna o
slijedeem:
uzronoj vezi izmeu dogaaja na radu i povrede koju
je izazvao,
iniocima koji dovode do dogaaja pri radu,
poznavanju izvora ozljeda (pad, skliznue, dodir struje),
izvoru, uzroku povrede, vrsti nesrea i ozljeda, povreivanju prema zanimanju i starosti.
Tehnika zatita na radu ima zadatak da primjenom svih
tehnikih sredstava fiziki zatiti ovjeka na radu. U cilju skretanja panje radnika na mogunost povreda koriste se i oigledna
sredstva upozorenja.
2.7. Alkohol kao uzronik nesree
Alkohol je jedan od uzronika nesrea na poslu. Uzimanjem
alkohola radnik gubi mo normalnog rasuivanja. Nesigurnost
u kretanju, uz smanjen osjeaj za opasnost, dovodi do povreivanja. Alkoholiar ne predstavlja opasnost samo za sebe nego i
za ostalo zaposleno osoblje. Dugo i neprekidno uzimanje alkohola postepeno unitava zdravlje. Alkohol je esto uzrok i smrzavanja jer na hladnoi alkoholom zagrijena osoba gubi mnogo
vie toplote nego to je rnoe proizvesti uzeti alkohol.

Osnovna je ljudska obaveza da posjeduje osnovna znanja


o p r v o j pomoi. Pomo treba to p r i j e pruiti ne ekajui na
pomo strunog osoblja, jer gubitak u vremenu moe biti presudan za povrijeenog. Osoba koja prua prvu pomo treba da
procijeni kakva je pomo u datom trenutku najefikasnija. K o d
masovnih povreivanja pomo se n a j p r i j e ukazuje najtee ozlijeenim.
2.9. Sredstva za pruanje prve pomoi
Za pruanje prve pomoi mogu se upotrebljavati najrazliitija sredstva. Zavoji se upotrebljavaju u razne svrhe, kao zatita
rana od zagaivanja, za zaustavljanje krvarenja, za stavljanje
obloga i si. U sluaju krvarenja zavoj upija manje koliine krvi,
ali i vri pritisak u cilju zaustavljanja krvarenja. Zavojem se
moe, u sluaju lomova kostiju, tijelo ili odreeni dio tijela uiniti nepokretnim. Zavoji treba da su isti, naroito dio k o j i dolazi direktno na ranu. Na ranu se stavlja najee gaza, upljikava pamuna tkanina, koja se nalazi u paketiima. Ukoliko se
ne raspolae propisnim zavojnim materijalom, upotrebljavaju se
isti komadi platna. Ako postoji mogunost, dobro je platno ispeglati. Za pruanje prve pomoi n a j b o l j i je prvi zavoj. Na omotu
zavoja nalazi se uputstvo za upotrebu. Dobro bi bilo da svaki
ovjek nosi po jedan prvi zavoj, slika 11.

2.8. Prva pomo i njega ozlijeenih


Prva pomo je skup postupaka i mjera kojima se spasavaju
ivot ili zdravlje povrijeenog ovjeka. Ove m j e r e se p r i m j e n j u j u
na licu mjesta ili u neposrednoj blizini povreivanja. Pri obavljanju posla na umskom radilitu moraju se nalaziti najmanje
dva radnika na udaljenosti sa koje se mogu vidjeti ili uti. Cilj
pruanja prve pomoi je da se povrijeeni u to p o v o l j n i j e m
stanju i to p r i j e dovede ili donese u najbliu medicinsku ustanovu. Na umskom radilitu mora biti obezbijeeno odgovarajue prevozno sredstvo za prevoz povrijeenih, odnosno oboljelih
radnika.
U cilju to efikasnijeg ukazivanja prve pomoi, umska
radilita m o r a j u biti povezana sredstvima za sporazumijevanje,
kao to su radio-veza, telefon i slino.

25

Slika 11. Prvi zavoj


2.10. Rane i postupak sa ranama
Ranama nazivamo sve povrede kod kojih je oteena koa.
Rana najee nastaje usljed mehanike sile udarom, padom ili
ubodom otrim predmetom. Koa se moe otetiti i toplotom,
hladnoom, elektrinom strujom i hemijskim sredstvima. Zadatak

103

prve pomoi je da zatiti ranu od zagaenja. Sa povrijeenog


dijela tijela n a j p r i j e treba skinuti odjeu i obuu. Da bi se
ranjeni dio to manje pokretao, odjea se prvo skida sa zdravog
dijela tijela. Ako skidanje nanosi veliku bol, odjea se para po
avovima ili sijee. K a d se rana otkrije, treba je odmah pokriti
jastuiem gaze k o j i se privruje zavojem. Rana se ne smije
ispirati raznim tenostima, u ranu se unose klice (si. 12). PosebSlika 15. Vaenje stranih tijela iz rane
2.11. Krvarenje

Slika 12. Ispiranje rane


no je opasno ranu ispirati rakijom, vodom ili mokraom, j e r ove
tenosti usporavaju lijeenje. ak su tetne i tenosti kao jod,
alkohol i benzin, ukoliko dou do rane. K o d naeg naroda se
uvrijeilo shvatanje da su duhan, pauina, praina ili strugotina
koe dobri za zaustavljanje krvarenja (si. 13). Ovakvi praci jo

K r v a r e n j e moe biti spoljanje i unutranje. Unutranje


krvarenje je nevidljivo, dok spoljanje predstavlja izlaenje krvi
kroz povrijeenu kou. Unutranje krvarenje se kontatuje po
izbacivanju krvi kaljanjem ili putem izmeta i mokrae. Povrijeeni k o j i je izgubio dosta krvi postaje blijed, koa mu je ljepljiva od znoja i uplaen je. K o d teih krvarenja pada u nesvijest. Jae krvarenje prati zujanje u uima, e, mrak pred oima
i slabost. Krvarenja iz manjih povrinskih ozljeda sama prestaju,
dok se tea moraju zaustavljati. K r v se moe zaustaviti pritiskom
prstima, zavojem sa pritiskom i povjeskom za zaustavljanje krvarenja. To treba da rade prisutne osobe, k o j e n a j b o l j e poznaju
pruanje prve pomoi. Pritisak prstima p r i m j e n j u j e se samo u
sluaju jakog krvarenja na glavi, rukama i nogama. Pritisak se
vri na ile k o j e su pri povrini, a iza njih se nalazi kost kao
podloga. Zaustavljanje krvarenja na glavi vri se pritiskom na
ilu kucavicu sa strane vrata u pravcu kime. Ako je krvarenje
iz ruke, pritiskuje se ila sa unutranje strane nadlaktice. K o d
krvarenja iz noge pritisak se vri. u preponi.

vie zagauju ranu. Na svjeu ranu zabranjeno je stavljanje bilo


kakvih masti i meda, luka, mahovine, lia bokvice i kupusa (si.

Zavoj sa pritiskom omoguuje zaustavljanje krvarenja na


due vrijeme. K o d jaeg krvarenja na mjestu rane zavoj se pritiskuje smotuljkom gaze, tkanine, a moe i komadom drveta ili
kamenom (si. 16). Opasno je prejako stezanje. Ova vrsta zavoja

Slika 14. Stavljanje raznih predmeta na ranu

Slika 16. Zavoj sa pritiskom

14). Opasno je vaenje stranih tijela, kao komada stakla, drveta


i same (si. 15), jer se povreuju ile, ivci i tkiva.

neupotrebljiva je za vrat jer bi dovela do guenja. Povjeska za


zaustavljanje krvarenja upotrebljava se samo kada je nemogue

27

103

zaustaviti krvarenje na ranije opisane naine. Povjeska se postavlja odmah iza mjesta krvarenja (si. 17). Povrijeeni ud ste-

,, Iftlli

potrebno mu je glavu nie poloiti, a noge uzdignuti kako bi se


mozak bolje snabdijevao krvlju (si. 20).

Slika 20. Poloaj tijela kada se izgubi dosta krvi


Slika 17. Povjeska za zaustavljanje krvarenja
emo dok ne prestane krvarenje (si. 18). Za povjesku moe pos-

Korisno je povrijeenom davati aj, kafu, mlijeko, dok


je alkohol tetan. N a j v a n i j e je da se povrijeenom to prije
prui i odgovarajua medicinska pomo (ljekarska).
2.12. Prva pomo kod preloma kostiju i povrede zglobova
Kosti mogu podnijeti udare manje jaine. Ako su udarci
iznad dozvoljene jaine, dolazi do savijanja kostiju i preloma.
Ivice prelomljenih kostiju su otre (si. 21).

Slika 18. Uvrtanje povjeske


luiti bilo koje platno, samo da nije ue od 5 om. Uvrtanje se
moe obaviti pomou komada drveta. Kada je uvrtanje zavreno,
drvo se uvrsti posebnom trakom. U k r a j n j o j nudi mogu se
upotrijebiti i druga sredstva (npr. kai, si. 19).

103

29

Ako je povjeskom zaustavljeno krvarenje due vremena,


povrijeeni dio odumire. N i j e doputeno vezivanje icom i drugim tankim predmetima. Ako je povrijeeni izgubio mnogo krvi,

Pri najmanjem p o m j e r a n j u kostiju oteuju se okolna


tkiva. Naroito su opasna oteenja krvnih sudova. U neposrednoj blizini preloma dolazi do izljeva krvi, otoka d promjene b o j e
koe. Ako se dodirne otok, povrijeeni osjea jake bolove, este
su i povrede zglobova, uganua i iaenja. Uganue je posljedica
uvrtanja ili udara. Kosti se neprirodno pomjere, pa dolazi do
oteenja zglobnih veza i zglobne aure. Poslije povrede kosti se
vrate u prvobitan poloaj, ali su pokreti bolni. K o d jaeg pomjeranja zglobova kosti mogu iskoiti iz zglobova i ostati u tom
poloaju. To je iaenje. Uganua i iaenja iziskuju posebnu

vrstu njege. Osnovno je da tijelo miruje. Povrijeeni dio tijela


treba uiniti nepokretnim. Mirovanje i nepokretnost su potrebni
da ne doe do daljnjih povreda, naroito u toku transporta. Nije
doputeno bilo kakvo namjetanje ili ispravljanje
kostiju od
strane nestrunih osoba. Nepokretnost se stvara uvrenjem dva
susjedna zgloba prirunim sredstvima (si. 22).

koljenica se uvruje ili uz dvije daske (si. 25) ili uz zdravu nogu
(si. 26).

Slika 24. Uvrivanje zgloba

Slika 22. Upotreba prirunih sredstava

Na slian nain uvruje se i povrijeeno koljeno pri emu sredstva treba da dosegnu od stopala do kuka. Kod preloma
butne kosti upotrebljavaju se jai i dui komadi.

Podlakticu ili povrijeenu aku moemo uiniti nepokretnom vezivanjem ruke uz dasku ili vjeanjem o vrat komadom
platna (si. 23). Nadlakticu treba vezivati uz predmet koji dopire

Ako su udovi oduzeti, postoji sumnja da je dolo do preloma kime. Takvu osobu ne smijemo prenositi niti pokretati bez
potrebe. Osoba se postavlja na tvrdu podlogu, a ispod slabine se
postavlja smotana odjea.

Slika 26. Uvrivanje potkoljenice uz nogu


do ramena, a prelazi lakat. Ukoliko doe do povrede zgloba na
nozi, ili stopala, laka se obua skida, dok se tea ostavlja jer izaziva bolove prilikom skidanja. Predmet uz koji se vezuje noga
treba da dopire najmanje do polovine potkoljenice (si. 24). Pot102

Poslije ukazane prve pomoi treba povrijeenog to hitnije


prebaciti do prve zdravstvene ustanove. K o j u emo vrstu transporta primijeniti, zavisi od vrste povrede (na rukama, u automobilu, amcem i si.). Na slici 27 prikazane su razne vrste nosila.
103

vatra tinja, gasi se pokrivanjem odjeom, a ako se ne moe ugasiti, odjea se cijepa (si. 29).

Ako je odijelo pripijeno uz opekotinu, ne smije se skidati.


Otvorene opekotine previjamo prvim zavojem. Ako je zahvaena
vea povrina, povrijeeni se umotava u istu plahtu. Sa opeenih mjesta na ruci treba oprezno skinuti sat i prsten, a sa nogu
cipele. Opekotine se ne smiju kvasiti bilo kakvom tenosti. Na
opekotine se ne stavljaju masti, ulje, sapun i mastilo. Povrijeenom se moe davati voda u k o j o j je rastvorena so i soda bikarbona.

Slika 27. Razne vrste nosila

2.13 Posebne vrste povreda


a) Povrede toplotom
U povrede toplotom spadaju opekotine, sunanica i toplotni
udar. Opekotine mogu prouzrokovati vrele tekuine, usijani predmeti, vreli gasovi, zraenja, sunce i si. Zavisno od vrste i duine
trajanja izloenosti toplotnom izvoru nastaju razne vrste opekotina. Najlake je crvenilo koe, tee opekotine su plikovi, a najtee izgorjetine. Osim crvenila sve opekotine su rane. Lako se zagade. Ako opekotine zahvate vie od polovine tijela najee su
smrtonosne. Pruanje prve pomoi se ogleda u spreavanju zagaivanja. Odijelo se po pravilu skida sa ozlijeenog (SI. 28). Ako
102

103

Sunanica je posljedica dueg izlaganja gole glave suncu.


Znaci sunanice su jaka glavobolja, zatim i nesvjestica. Prva pomo se sastoji u polaganju povrijeenog na lea, skidanje suvine
odjee, stavljanje hladnih obloga na glavu i davanju hladne tenosti. Ako povrijeeni ne die, treba pristupiti oivljavanju.
Toplotni udar nastaje kada se ovjek due vremena nalazi
u pretoploj prostoriji. Simptomi su nesvjestica, crvenilo lica i
glavobolja. Pomo se ukazuje kako kod sunanice.
b) Povrede hladnoom
Povrede hladnoom su posljedica velikog rashlaivanja organizma. Zimi se treba oblaiti toplije kako bi sprijeili gubitak

toplote. Najmanje su otporni krajevi udova jer ih krv tee zagrijava. Vlana i tijesna odjea i obua olakavaju oteenja hladnoom .Do smrzavanja dolazi kada se rashladi itavo tijelo. Smrznutom se spava, neosjetljiv je i na kraju srce prestaje da kuca.
Promrzlog ovjeka treba dobro utopliti, smjestiti u toplu prostoriju, skinuti mu mokru odjeu i obuu i davati tople napitke. Kada se oporavi, upuuje se u bolnicu. Kao posljedica smrzavanja
mogu se javiti i plikovi. Sve smrzotine se smatraju ranama. Smrzotine je zabranjeno trljati snijegom, a ne smiju se ni plikovi
probijati.
Snijeno sljepilo je posljedica jakog djelovanja ultraljubiastih zraka na obasjanim snijenim povrinama. Najbolja zatita je upotreba zatitnih naoala. Prva pomo se sastoji u stavljanju hladnog obloga na oi.
c) Postupak sa utopljenikom
ovjeku koji je u vodi, a nije pri svijesti, moe se slobodno prii i obuhvatanjem oko grudi izvui na obalu gdje se vri
oivljavanje. Utopljeniku se najprije oiste usta od mulja, pijeska i trave pa se pristupa vjetakom disanju, najbolje usta na
usta (si. 30).

2.14. Njega ozlijeenih


Lice koje prua pomo, ako je povrijeeni pri svijesti, se
kratko od njega informie o nastanku povrede. Povrijeeni se pregleda, utvruje se teina povrede i postupno se pristupa ukazivanju prve pomoi. Najvanije je utvrditi da li povrijeeni die i
da li mu radi srce. Disanje se utvruje posmatranjem da li se
die grudni ko, da li se ire nosnice, da li se uje krkljanje. Ako
ovjek ne die, usne su mu modre, a lice dobije pepeljasto sivu
boju. Ako postoji sumnja da li povrijeeni die, obavezno se pristupa vjetakom disanju. Prestanak rada srca najlake se utvruje kontrolisanjem bila na ruci ili pulsa na vratu. Ako krv jako
izlazi iz rane, srce radi. Ukoliko se sumnja da li srce radi ili ne
radi, pristupa se spoljanjoj masai srca.
Ako je povrijeeni iv, najprije se utvruje krvarenje, jer
veliki gubitak krvi esto vodi u smrt. Poslije zaustavljanja krvarenja previjaju se sve rane jer i najmanja rana moe biti opasna.
Zatim se utvruju lomovi i iaenja.
Svaka organizacija, bez obzira na veliinu, mora imati jedan ili vie ormaria za pruanje prve pomoi. Ormari treba
da postoji u svakom odjeljenju radilitu. Zavisno od broja radnika, razliita je koliina materijala u ormariu. Svaki ormari
obavezno sadri slijedei materijal i pribor:

Slika 30. Disanje usta na usta

5'/o jodnu tinktura, koja slui za dezinfekciju rana,


alkohol (75%) za ienje okoline rane,
praak za posipanje rane (brevicid),
vatu koja slui za ienje okoline rane alkoholom,

higijensku gazu koja se stavlja na ranu,


zavoje raznih dimenzija koji se stavljaju preko gaze,
prvi zavoj,
mast protiv opekotina,
gumenu povjesku, lijeniki termometar, ine-udlage i
svesku za biljeenje utroka materijala.
Ormari treba postaviti na vidno mjesto. U ormariu se
nalazi uputstvo za upotrebu materijala i pribora.

d) Ujed zmije

2.15. Propisi i pravila zatitne slube

Kod nas su naroito opasne zmije arka i poskok. Na mjestu ujeda ostaju dvije ranice, a kasnije se javljaju otok i modrina. Otrovani mora mirovati, a ud se povezuje povjeskom iznad mjesta ujeda. Na mjestu ujeda treba napraviti dva unakrsna
reza radi jaeg oticanja krvi. Otrovani treba to prije da dobije
vakcinu protiv ujeda zmije.

Osnovni zakon o zatiti pri radu propisuje mjere zatite,


kao i prava i obaveze svakog radnika. U cilju stvaranja to bezbjednijih uslova na radu, propisuju se opte i posebne mjere
zatite. Opte mjere zatite se odnose na sva radna mjesta, a posebne na radna mjesta gdje se javljaju specifine opasnosti. Propisima se odreuju mjere zatite:

102

103

prilikom izgradnje i rekonstrukcije graevinskih objekata namijenjenih za radne prostorije. Odgovarajue strune institucije obavezno kontroliu osiguranje svih zatitnih mjera.
vrste zatitnih naprava na mainama, alatima, ureajima
i pomonim sredstvima rada. Treba voditi rauna o tome da
zatitne naprave sprijee da radnikovo tijelo doe u opasnu zonu.
Same naprave se kontroliu tako da ne ometaju rad maine kao
i da same ne predstavljaju opasnost,

upoznati sa svim opasnostima. Pravilnikom se regulie i nain na


koji se vri obuavanje, vaspitanje i proirivanje znanja iz ove
oblasti.
5) Pravilnikom se obuhvataju posebni uslovi i poslovi pri
kojima je poveana opasnost od povreda i oboljenja.
6) K o j e maine podlijeu povremenim ispitivanjima i nain
toga ispitivanja.

da kretanje radnika na radnom mjestu koji vre prevoz


bude bezbjedno,

7) Postupak u vezi sa nabavkom, odravanjem i koritenjenjem sredstava tehnike zatite i line opreme.

da se sprijei tetno djelovanje buke i vibracija odreivanjem najvie doputene granice jaine. Ako se pojave buka
i vibracija, treba obezbijediti izolovanje izvora priguivaima i
slino,

8) Nain ostvarivanja obaveza organa nadzora koji prate


pridravanje propisa o zatiti na radu, zatim voenje evidencije
povreda, smrtnih sluajeva i si.

da se odrede mjere zatite od dodira tijelom struje visokog napona,


da se vodi rauna o smjetaju, transportu i rukovanju
materijalima koji mogu izazvati tjelesna oteenja. Ovdje prvenstveno spadaju lako zapaljive materije, eksplozivi i otrovi,
da se obezbijedi zatita od poara,
da se odrede sredstva line zatite na pojedinim radnim
mjestima,
da se obezbijedi posebna zatita za radove pod posebnim
uslovima. Tu spadaju radovi pod zemljom, rad sa eksplozivom,
rad u umi, rad na stovaritu oblovine, rezane grae i slino,
da se odrede posebni uslovi rada. Nekad se javlja potreba za produenjem rada, rad nou, u smjenama, poslovi koji
se izvode sa skraenim radnim vremenom i si. Propisima se utvruje u kojim sluajevima se mora radniku obezbijediti ishrana,
smjetaj i prevoz do mjesta stanovanja.
S obzirom da su uslovi rada u svakoj organizaciji specifini,
zakonska je obaveza svake organizacije da donese pravilnik o
higijensko-tehnikoj zatiti pri radu. Pravilnik usvajaju najvii
organi radnike samouprave a sadri ova pravila:
1) Nain organizovanja poslova zatite na radu. Sva lica
zaduzena u zatitnoj slubi treba da imaju jasne zadatke.
2) Odnos i nain saradnje zatitne slube sa ostalim slubama. Ovo se naroito odnosi na zdravstvenu slubu, kadrovsku
slubu i socijalne radnike.
3) Obaveze lica na radu. Sva lica treba da znaju svoje dunosti i obaveze posebno rukovodioci koji vre kontrolu.
4) Postupak i nain upoznavanja sa uslovima rada i opasnostima vezanim za radno mjesto. Pripravnik se obavezno mora

104

O sprovoenju i unapreenju zatite na radu brinu se


organi upravljanja. Uz donoenje odluka, organi upravljanja na
svojim sjednicama razmatraju tekua pitanja iz zatite na radu,
razmatraju izvjetaje organa nadzora itd.
Zavisno od veliine organizacije, sluba zatite moe se
organizovati kao zasebna ili se za zatitu zaduuje jedno lice.
Vie manjih organizacija moe osnovati zajedniku zatitnu slubu.. Ako radniku prijeti opasnost po ivot zbog nepropisanih mjera zatite, on ima pravo da odbije da obavlja dotini posao dok
se ne provedu odgovarajue mjere zatite. Ukoliko doe do spora,
odluku o ispravnosti postupka donosi nadlena inspekcijska
sluba.
2.16. Organizacija zdravstvene slube u OUR-u
Iako je broj povreda u umarstvu i drvnoj industriji dosta
veliki, izvjestan broj organizacija nema potpuno organizovan
zdravstvenu slubu. Ova sluba se po pravilu organizuje kao samostalna. Brigu o zdravstvenom stanju zaposlenih najee vodi
referent za zdravstvenu zatitu, a u okviru slube zatite na radu.
Na mjesto referenta treba postavljati ljekara opte prakse ili medicinskog sanitarnog tehniara.
Zdravstvena sluba vodi brigu o slijedeem:
utvruje zdravstveno stanje novoprimljanih radnika i
sarauje pri njihovom rasporeivanju na obavljanje poslova i
radnih zadataka,
upuuje radnike na zdravstvene preglede,
stara se o higijenskim uslovima u radnim prostorijama,
restoranima i spavaonicama,
vodi evidenciju povreda na radu i zdravstvenih oteenja,
ukazuje prvu pomo i
.37

sarauje i pomae u provoenju raznih akcija koje imaju cilj da se utvrde ili sprijee oboljenja (vakcinacije, fluorografska snimanja, testiranja).
2.17. Primjeivanje opasnosti
Zadatak slube zatite na radu je da budno prati sve promjene na graevinskim objektima, mainama i instalacijama. Redovna kontrola najee otkriva greke koje mogu predstavljati
opasnost. Meutim, bez pomoi svih zaposlenih nemogue je uspjeno obaviti ovaj zadatak. Ako se opasnosti primijete na vrijeme i odmah se pristupi njihovom otklanjanju, posljedice e biti
daleko manje. Varnienje na elektrinim instalacijama, prekomjerno zagrijavanje i vibracije na mainama, dim, neuobiajeni zvukovi esto nagovjetavaju neku opasnost. O svim uoenim
promjenama treba izvijestiti slubu zatite, odnosno neposrednog
rukovodioca. Dok se ispituju sumnjiva mjesta, treba iskljuiti
elektrinu struju. Najveu opasnost predstavlja poar. Ako je poar zahvatio neku prostoriju, pogon, treba sauvati prisebnost jer
najvie povreda nastane u panici.

3. P O G O N S K I I R A D N I PROSTOR
Za izvrenje odreene proizvodnje potreban je odgovarajui
prostor, odnosno proizvodne prostorije. Proizvodne povrine dijelimo na:
povrine pod mainama,
povrine pod pomonim sredstvima (ormari, police),
povrine pod prolazima i transportnim putevima.
Pogonski i radni prostor treba da omogui to ekonominiju proizvodnju, a u isto v r i j e m e i dobre uslove rada.
3.1. Smjetaj i veliina
U drvnoj industriji uglavnom su zastupljene prizemne zgrade, dok su zgrade na sprat rijetke. Ovo je uslovljeno teinom maina i predmeta rada. Zgrade, kako pogonske tako i radne, treba
graditi po graevinskim propisima, da su stabilne, dobro osvijetljene, da je provedena odgovarajua ventilacija, da nisu vlane i
slino.
Podrumske prostorije treba po pravilu izbjegavati jer su
vlane, teko je sprovesti ventilaciju, slaba je osvjetljenost i izloene su vremenskim nepogodama. Tavan podrumskih prostorija
najmanje je 0,6 metara iznad povrine zemlje, a p o d najvie 2,2
metra ispod povrine zemlje. Radne prostorije m o r a j u radnicima
osigurati dovoljno prostora i radne povrine. Prema naim propisima, visina radnih prostorija je najmanje 3 metra, dok na
svakog radnika treba da otpadne n a j m a n j e 2 m 2 slobodne povrine
i 10 m 3 slobodnog prostora. Ukoliko se radi o materijalima tetnim po zdravlje radnika, ove veliine se poveavaju u zavisnosti
od stepena tetnosti materije. Radno mjesto sainjavaju ovi elementi: radnik, prostor za rad, maina i oprema (alat, pribor).
Rad na radnom mjestu mora se nesmetano odvijati. Radni prostor treba da omogui da se radnik moe normalno kretati, sigurno ostavljati alat, slobodno prilaziti maini za v r i j e m e opravki i da moe brzo pristupiti sigurnosnim ureajima.

102

103

3.2. Grijanje
Grijanje je potrebno radi postizanja odgovarajue, optimalne klime za rad radnika. U naim uslovima grijanje je potrebno u prelaznom i hladnom godinjem dobu. Niske i visoke
temperature tetno utiu na itav organizam, a posebno na respiratorne organe. esta su reumatina oboljenja. Na subjektivni
osjeaj ugodnosti mnogo utiu ishrana i odjea. Dobro hranjen
i odjeven ovjek b o l j e obavlja tee fizike poslove pri niim temperaturama, dok f i n i j i rad zahtijeva viu temperaturu jer je troenje tjelesne energije manje. Temperatura prostorija treba da
se kree, zavisno od vrste rada, od 15 do 20C. Temperatura vazduha ovisi od intenziteta rada, vrste poslova i mogunosti proizvodne organizacije.
Nekada iroko zastupljeno zagrijavanje radnih prostorija
sobnim peima, parom i toplom vodom postepeno se z a m j e n j u j e

Ovim sistemima mnogo se uteuje na vodovima, a sistemi


mogu sluiti i kao mehanika ventilacija, a ljeti i za hlaenje.
Oba sistema se sastoje od ventilatora i radijatora k o j i su zatvoreni zajednikim plastom. Sistem vrueg propuha izrauje se
na licu mjesta i ima kratke vodove kojima se alje vazduh do
radnih mjesta, to omoguava zagrijavanje samo dijelova prostorija u sluaju da ne koristimo sve prostorije u toku neke
smjene.
3.3. Ventilacija
Ventilaoija radnih prostorija vri se radi uklanjanja neugodnih mirisa, suvine toplote i vlage, uklanjanje otrovnih plinova, para, dima i sitne praine. Ventalicaja moe da bude prirodna i vjetaka
vazduha.

(mehanika).

Ventilacija se vri

strujanjem

Koliina vazduha koja se dovodi ili odvodi iz radne

prostorije u jedinici vremena ovisi o zagaenosti, temperaturi i


vlazi.
Prirodnu ventilaciju uzrokuje razlika u temperaturama u
prostorijama i van njih. Strujanje je vee to je vea visina prostorije. Uvoenje prirodne ventilacije je prikazano na slici 33.
sistemom grijanja toplim vazduhom. Na slici 31 prikizan je sistem vrueg propuha, a na slici 32 sistem jedinica (kalorifera).

Slika 33. Prirodna ventilacija

Za prirodnu ventilaciju slue i prozori, krovni i stropni otvori i


slino. Prirodnu ventilaciju treba regulisati jer jake struje vazduha mogu izazvati prehlade i druge neugodnosti kod radnika.
Slika 32. Kalorifer
102

Kolektori (si. 34) su naprave za izluivanje otrovnih i tetnih materija za okolinu, kao i za sabiranje vrijednog materijala.
103

b) Kapa za bruseve.
c) Kapa za poliranje i bojenje.
d)
trolize).
e)
f)
g)
h)
i)

Slika 34. Kolektor


Ekshaustori su ventilatori koji isisavaju vazduh iz prostorije putem kape, vodova i kolektora. Na slici 35. prikizano je nekoliko
naina lokalne ventilacije, i to:

Ekshaustorski sistem sa postranim pukotinama (za elekKape za odvod pare i toplote.


Kapa za povrinsko bruenje.
Sto sa postranim ekshaustorom za pare otapala.
Povrinsko bruenje.
Stolovi sa strujom vazduha prema dole.

Opta ventilacija u svrhu razrjeivanja vazduha upotrebljava se tamo gdje oneienje nije preveliko. Sve prostorije u
kojima se provodi mehanika ventilacija moraju imati otvore za
prirodnu ventilaciju. Ako se ekshaustorskom ventilacijom odvodi
vazduh iz prostorije, otvori za prirodno provjetravanje treba da
su postavljeni tako da omoguavaju dovod istog vazduha. U prostorijama u kojima se ne moe praina odvesti sa radnog mjesta,
to znai da se praina slobodno rasprostire po prostoriji, zabranjuje se upotreba grijaih tijela koja se teko iste, kao rebara
i si.
Kondicioniranje vazduha je stvaranje optimalnih uslova,
kako fizikih tako i hemijskih, u odreenoj prostoriji. Kondicioniranje je iri pojam od klimatizacije jer obuhvata i sanitarno
tehniku kontrolu hemijskog oneienja vazduha. Kondicioniranjem se postie stimulans za najuspjenije odvijanje poslova, a
to znai manje umora. Na slici 36. prikazano je opte kondicioniranje u zimsko doba.
7

Slika 35. Lokalna ventilacija


a) Kabina za prskanje i slini ventilacioni zatvoreni prostor.
102

1. dovod vanjskog vazduha, 2. mrea, 3. aluzije za vanjski


vazduh, 4. regulator za najvei dovod vanjskog vazduha, 5. regulator za najmanji dovod vanjskog vazduha, 6. cijevi za zagrijavanje vanjskog vazduha, 7. dovod vazduha, 8. filter, 9. regulator
103

toka vazduha, 10. vodena zavjesa, 11. eliminacija kapljica, 12.


obilazak, 13. cijevi za ponovno grijanje vazduha, 14. ventilator,
15. motor i 16. kondicionirani vazduh.
3.4. Osvjetljenje radnih prostorija
Razlikujemo prirodno (dnevno) i vjetako
osvjetljenje.
Dnevna rasvjeta je bolja i ekonominija. Dnevnu rasvjetu koristimo pomou prozora i nadsvijetla. N a j b o l j a je rasvjeta ako su
prozori postavljeni na dvije suprotne strane, od kojih je jedna
juna. Udaljenost radnog mjesta od prozora ne smije biti vea
od 12 metara, a kod obostrane rasvjete 15 do 18 metara. U praksi
se j a v l j a j u razni tipovi nadsvijetla. irina nadsvijetla treba da
bude 50 do 65 posto povrine radne prostorije.
Vjetaka rasvjeta se moe kombinovati sa prirodnom, a
esto se i sama koristi. Vjetaka rasvjeta moe biti opta i lokalna. Optom rasvjetom omoguava se rasvjeta itavnog radnog
prostora. Lokalnom rasvjetom osvjetljava se pojedino radno mjesto. Rasvjeta moe da bude direktna i indirektna. Direktno svjetlo je okrenuto prema dole. Indirektna rasvjeta baca svjetlo na
strop odakle se ono reflektuje u prostoriju. Na nekim radnim
mjestima stavljaju se signalne svjetiljke koje o s v j e t l j a v a j u otvore u podu, jame, kanale i slino.
3.5. Buka i vibracije
Buka i vibracije tetno utiu na sluh radnika. Aritmina
i nagla buka, koja traje dui period, dovodi u poetku do slabljenja osjetljivosti slunog ivca, zatim do djelimine gluhoe i
na kraju do potpune gluhoe. Buka djeluje i na nervni sistem,
izazivajui neuroze, povieni krvni pritisak, ir na elucu i druge
organske poremeaje. Takoe izaziva umor i nepanju.
Oteenja sluha spadaju u profesionalna oboljenja. Granica
dozvoljenog intenziteta buke i potresa u radnim prostorijama
i kod pojedinih radnih mjesta iznosi 90 decibela.
Vibracije mogu da se prenose lokalno (motorna pila) ili
na itavo ljudsko tijelo (automobil). Duim izlaganjem tijela vibracijama dolazi do raznih poremeaja tzv. vibraciona bolest
koja dovodi do oteenja centralnog i perifernog nervnog sistema, srca, krvnih sudova, miia, kostiju i zglobova, ula vida,
eluca, metabolizma i si. Pri radu sa motornom pilom najvie
se oteuju ile, ivci, zglobovi i kosti. Znaci oteenja ila na
prstima ruku (traumatska vazoneuroza) su bolovi u prstima,
prsti trnu i blijede. Promjene su uoljivije po hladnom vremenu.
Oteenja ivaca izazivaju tromost miia, a oteenja zglobova
101

nastaju radi deformacije hrskavice pesnice, lakta i ramena. Preventivne m j e r e za spreavanje vibraciomh bolesti su obavezni
ljekarski pregledi, pravilna priprema pile za rad, pravilna tehnika rada, smjenjivanje radnika po pojedinim fazama rada (najmanje dva radnika u sjekakoj grupi) i strogo pridravanje vremena rada (dva sata neprekidno, odnosno etiri sata s prekidima
u toku jednog dana).
Poveanu buku naroito izazivaju istroeni, slabo
ljeni, slabo odravani i loe smjeteni strojevi.

sastav-

Smanjenje buke se provodi:


izolaoijom bunih operacija,
poboljanjem metoda rada sa alatima i mainama,
graevinsko-tehnikim mjerama i si.
Izolacija bunih operacija izvodi se smjetanjem bunih
motora i maina u zatvoren prostor izolovan zvunim izolatorima. K a o izolatori mogu posluiti i deblji zidovi i stropovi k o j i
se prave iz vie slojeva izolacionih materijala. Bolja organizacija
rada i ispravnije koritenje maina takoe smanjuje buku. Gdje
je mogue, treba obezbijediti hermetiko zatvaranje prozora. Zatiti temelja se posveuje posebna panja time to se prave posebni temelji za maine k o j e izazivaju vibracije, a i postavljan j e m izolacionog umetka izmeu maine i temelja. Za izolaciju
moe posluiti valjana vuna, presovano platno, guma i si. Zidove
treba oblagati materijalima k o j i u p i j a j u zvuk.
3.6. Rad i istoa u radionicama i pogonima
Radnik na radnom mjestu provodi prosjeno treinu dana.
Da bi se izbjeglo tetno djelovanje okoline po zdravlje radnika,
radne prostorije treba da su iste. Radne prostorije se b o j e svjetl i j i m bojama kako bi se lake mogla primjetiti prljavtina. Prozore i sijalice treba redovito istiti i prati jer prljavtina znatno
umanjuje o s v j e t l j e n j e prostorije.
Za v r i j e m e rada sa drvetom stvara se dosta otpadaka i
praine. Bez obzira o k o j o j se praini radi, njeno djelovanje na
organizam je tetno. Naroito tetno djeluje na organe za disanje. to su estice praine sitnije, to je mogunost njenog taloenja u pluima vea.
Otpaci ometaju kretanje radnika i izvor su opasnosti. I
otpaci se uklanjaju na odreena mjesta. Po zavretku rada svaki
radnik isti svoje radno mjesto. Ako se stvaraju otpaci organskog
porijekla, postavljaju se kante sa poklopcima. Dobro je organske
otpatke polijevati krenim m l i j e k o m ili lizolom kako se ne bi

103

skupljali takori ili muhe koji su izvor zaraze. Ovo je naroito


vano potovati na umskim radilitima.
Posebnu
panju treba posvetiti prostorijama sanitarne
grupe.
G a r d e r o b e bi trebalo da su obavezne u veim pogonima, a posebno u onim s loim higijenskim uslovima rada (si.
37). Treba da se nalaze u blizini umivaonica i tueva. U manjim

vaone treba da je tolika da moe prihvatiti najmanje 50% radnika iz najvee smjene.
K u p a o n i c e moraju postojati u pogonima u kojima radnici rade s materijama tetnim po zdravlje ili se mnogo znoje.
N a j b o l j i su tuevi sa hladnom i toplom vodom.
K l o z e t i treba da se nalaze u veim pogonima centralno,
a u manjim pokraj radne prostorije. Najbolji je betonski pod i
zid do 1,5 metara visine pokriven cementnom glazurom. Klozeti
moraju biti dobro osvijetljeni, sa dobrom ventilacijom.
S o b e za p u e n j e se grade u pogonima u kojima je
zabranjeno puenje u radnim prostorijama, a takvi su preteno
u drvnoj industriji. Veliina sobe za puenje ovisi o veliini
smjena.

Slika 37. Garderobe


radionicama se mogu postaviti garderobni ormarii u radnu prostoriju, ali to dalje od maina. Veliina ormaria je obino 35 x
35 x 150 cm, ispod je prostor za obuu, a iznad za kapu. Umjesto
garderobnih ormaria esto se ureuju vjealice.
U m i v a o n i c e treba projektovati uz garderobu kako ne
bi dolo do prehlaivanja oznojenih radnika. Umivaonice se ureuju kao posebne prostorije. Ako radnik obavlja takav posao
da je dovoljno samo pranje ruku ili pranje do pojasa, mogu se
predvidjeti umivaonici sa toplom i hladnom vodom i sudovi sa
tenim sapunom (si. 38).

3.7. Zatita od poara


Opasnosti od poara u umarstvu i drvnoj industriji su
velike. Lica koja gase poar izloena su velikim opasnostima jer
se esto javljaju i eksplozije.
Do poara moe doi uz prisustvo tri elementa:
zapaljiv materijal,
kiseonik i
toplota.
Sve materije dijelimo na zapaljive, teko zapaljive i nezapaljive. U zapaljive spadaju benzin, drvo, papir, slama i slino.
U teko zapaljive spada npr. vuna, koja gori dok se ne ukloni
toplotni izvor. U nezapaljive spadaju pljesak, glina, eljezo i si.
Neke se materije mogu same zapaliti (samozapaljivost) uslijed
unutranjeg trenja i raspadanja kao npr. laneno ulje, firnis, konopljino ulje, smei i mrki ugalj, olein, celuloza, plinsko ulje i
si. Do samozapaljenja moe doi i kod piljevine koja je zamaena uljem.

e s m e s pitkom vodom nalaze se u blagovaoni i blizini


radnih prostorija. N a j b o l j e su esme s kosim vodenim mlazom,
okrenute prema gore.

Eksplozija je hemijska reakcija pri kojoj se u kratkom vremenskom razmaku oslobode velike koliine toplote. Ovo oslobaanje toplote moe izazvati jak pritisak, koji rui zgrade. Eksploziju prouzrokuje brzo sagorijevanje mjeavine vazduha i zapaljivog gasa, pucanje posude u kojoj se nalaze gasovi pod pritiskom i si. Vrlo suha drvena praina pomijeana s var duhom stva
ra epsplozivnu smjesu.

B l a g o v a o n e (menze) treba da su ugodne, svijetle i


zrane prostorije. Ako uz blagovaonu postoji i kuhinja, ona se
mora nalaziti u neposrednoj blizini, ali zasebno. Veliina blago-

Drvo je zapaljiv materijal. Ako se zagrije od 260 do 280C,


drvo se raspada uz razvijanje gorivih gasova. Drvo se pali na
temperaturi oko 300C. Za tvrde vrste drveta temperatura palje-

Slika 38. Umivaonik

101

103

nja je nelo via. Ako je temperatura drveta due vremena visoka, do paljenja moe doi i na 100C. Tee se pali vlano nego
suho drvo, glatko nego hrapavo, krupno nego sitno drvo. Drvo
se moe uiniti otpornijim na poar impregnacijom i oblaganjem
malterom. Drveni stub rijetko potpuno izgori jer se na njemu
stvara sloj ugljena koji ga titi od daljeg gorenja. Stub se ne
rui iznenada, elastian je i ne rastee se.
Prilikom gradnje treba voditi rauna o lokaciji i rasporedu proizvodnih odjeljenja. Rijetki su direktni poari na stovaritu oblovine ili rezane grae. Poar je obino prenosi sa zapaljivih pogona. Zato se ostavlja zatitni pojas izmeu zgrada i
stovarita do 20 metara. Stovarite treba da je udaljeno od eljeznike pruge najmanje 60 m., ako se radi. o parnim lokomotivama,
inae se ovo rastojanje smanjuje, ako se primjenjuje druga vrsta
vue (elektrini pogon, dizel-vua i si.). Visina vitlova smije biti
najvie 5 metara. Rastojanje izmeu blokova je najmanje 4
metra.
Suionice su vrlo opasne. Uslijed nedovoljnog nadzora ili
kvara na termometru temperatura se moe popeti iznad take
zapaljivosti pa se drvo zapali. Suare treba udaljiti od ostalih pogona 20 metara. Suare na paru mogu se praviti uz kotlovnicu,
ali izmeu njih mora postojati poarni zid.
Poar u pilani esto prouzrokuju pregrijane osovine. Izvori
opasnosti su i u otpacima kod parnog pogona. Zabranjeno je loenje otvorenom vatrom. Ne smiju se upotrebljavati pei od buradi. Zabranjeno je gomilanje otpadaka drveta uz ili na pei. U
stolarijama opasnost predstavljaju maine i elektrini ureaji.
Ima mnogo otpadaka. Moderne stolarije uvode posebne ureaje
za usisavanje praine i otpadaka sa maina.
U procesu finalizacije proizvodnje opasnost od poara poveava se uslijed stvaranja vrlo fine praine pri bruenju, zbog
upotrebe firnisa, terpentina, piritusa, boja, a posebno lakova.
Najvie poara prouzrokuju nitrolakovi. Kod poliranja firnisom
ili lanenim uljem krpe se mogu same zapaliti.
U pogonima i radionicama i uopte gdje radi vei broj radnika, a prostorija ima veu povrinu od 80 m2, moraju postojati
najmanje dva prikladna izlaza. Izlazi su rasporeeni na suprotnim krajevima prostorije. Vrata se otvaraju u smjeru izlaenja.
Treba omoguiti da svi radnici mogu izai za 1 minut. Propusna
sposobnost izlaznih puteva mora biti 30 osoba u minuti. irina
izlaznih vrata je 1,2 metra, a izmeu radnih prostorija najmanje
1 metar. irina stepenica je 1,2 metra.
Na objektima viim od 8 metara moraju se postaviti poarne Ijeste. Najudaljenije mjesto LI radionici ne smije biti uda104

ljeno vie od 8 do 10 metara od vrata. Svi putcvi i vrata moraju


biti oznaeni strelicom.
Poar esto prouzrokuju i neispravni dimnjaci ili nepanja
prilikom loenja. N i j e rijedak sluaj da plamen izbije kroz otvor
loita i zapali okorke i piljevinu uz pe. Da bi se sprijeilo prenoenje poara dz kotlovnice, obavezan je poarni zid izmeu
nje i ostalih odjeljenja. Kod novijih pilana kotlavnica je udaljena
20 m. Vrh dimnjaka treba osigurati iskrolovcem i gromobranom.
Naroito u pogonima finalne prerade drveta treba, kao mjeru
predostronosti, instalirati alarmne ureaje kojima bi radnicima
se skrenula panja na opasnost. To su najee sirene koje se
isprobavaju odreenog dana i sata u mjesecu.
G a e n j e p o a r a vri se na tri naina:
oduzimanjem goriva,
rashladi vanj em zapaljene materije ispod
paljenja i

temperature

oduzimanjem kiseonika.
Prvi nain se rijetko primjenjuje, dok se drugi i trei najee kombinuju.
Sredstvo za gaenje poara treba da je efikasno i jeftino i
da nije tetno po materijal na kom se gasi poar i za ljude. Najea sredstva za gaenje poara su:
voda,
hemijska i mehanika pjena,
ugljendioksid i ugljentetrahlorid i
sredstva za suho gaenje.
Voda se najee upotrebljava. Jeftina je i ima niz prednosti. Najee se upotrebljava u vidu mlaza vode, a moe i kao
magla i vodena para. Prednost vode kao sredstva za gaenje je
u tome to u isto vrijeme oduzima toplotu zagrijanoj materiji,
a putem pare je izoluje od okolnog vazduha. Nedostaci su u tome
to se ne moe upotrijebiti za gaenje zapaljenih tenosti koje
su od nje lake d koje se s njom mijeaju. S nekom materijom
voda reaguje pri emu se stvaraju eksplozivni gasovi. Kod visokih temperatura voda se razlae na kisik i vodik to stvara eksplozivnu smjesu. Vodom se ne mogu gasiti elektrini ureaji i instalacije ako su pod naponom, jer rasprene estice vodene magle provode elektrinu struju. Vodena para se upotrebljava za gaenje poara u zatvorenim prostorijama.
Pjena se dobij a od vode sa posebnim dodacima. Ona spreava pristup vazduha i hladi materiju. U trgovini se mogu nabaviti ekstrakti za pjenu, materije za stvaranje pjene. Meha.49

nika pjena se sastoji iz sitnih mjehuria ispunjenih vazduhom.


Mjehurii kod hemijske pjene ispunjeni su sa CO2. ee se koristi mehanika, dok se hemijska pjena uglavnom koristi prilikom upotrebe runih aparata za gaenje poara. Pjena mora
biti laka od zapaljivih tenosti. Za 1 m3 pjene treba 98 litara
vode, 2 litra ekstrakta za pjenu i 900 litara vazduha. Debljina
sloja pjene treba da je 15 cm.
Ugljendikosid se moe upotrijebiti u svim prilikama. Ne
reaguje sa materijom koja se gasi, ne ostavlja tetne posljedice,
ne provodi elektrinu struju. Najvie se upotrebljava kod poetnih poara tenosti i elektrine struje (instalacije). Nedostatak
CO2 je u velikoj teini boca i skup je.

pritisak od 8 atm., koji izbacuje pjenu iz aparata. Svakih 6 mjeseci kontrolie se ispravnost aparata.
Sprave za gaenje snijegom ugljine kiseline zovu se C0 2
baterije. U elinim bocama nalazi se komprimiran C0 2 pod pritiskom 80 90 atm. Svaka boca ima 10 do 30 kg CO2. Pjena se
izbacuje preko cijevi i mlaznice.
Runih aparata za gaenje ima mnogo vrsta, ovdje emo
prikazati dva.
Aparat za vodu VT-14 (si. 40) ima udarnu iglu i ventil sigurnosti. Za istakanje tenosti upotrebljava se komprimirani ugljen-

Ugljentetrahlorid je tenost koja lako isparava. Para mu


je tea od vazduha. To je izolujue sredstvo. Upotrebljava se za
gaenje elektrinih instalacija i motornih vozila. Pod uticajem
visoke temperature stvara se otrovni gas fozgen, zato je opasan.
U nekim zemljama je zabranjena njegova upotreba.
Sredstva za suho gaenje sainjavaju pijesak, zemlja i slino. Djeluju izolujue, a malo i rashlauju. Pogodna su za gaenje svih vrsta poara.
Vatrogasna tehnika se sastoji od sprava za gaenje poara.
Razlikujemo:
sprave za gaenje vodom,
sprave za gaenje hemijskom i mehanikom pjenom i
sprave za gaenje ugljendioksidom.
Na slici 39 prikazan je poloaj merzer automata za gaenje
hemijskom pjenom u pripravnom stanju. Ima ih od 50, 100, 140
i 200 litara. Kod nas se izrauju aparati zapremine spoljanjeg

dioksid. Prilikom upotrebe rukom se udari udarna igla, nakon


ega CO2 potiskuje vodu. Manje oteuje predmete jer nema sumporne kiseline. Nain rukovanja prikazan je na si. 41.

Slika 39. Merzer za gaenje hemijskom pjenom


suda od 140 1, a unutranjeg od 20 1. Prije upotrebe aparat se
nekoliko puta digne i spusti (promuka). Zatim se odvrne zatvara unutranjeg suda, aparat se spusti na zemlju prema strani na
kojoj se nalazi ruda. Mijeanjem hemikalija stvara se pjena i
102

103

Slika 41. Nain rukovanja runim aparatom za gaenje

Runi aparat PH T-15, slika 42, slui za gaenje poetnih


poara hemijskom pjenom. N i j e upotrebljiv za gaenje elektrinih instalacija. Dobar je za gaenje lako zapaljivih tenosti, kao
to su lak, benzin i si. Aparat prije upotrebe treba promukati,
odvrnuti vretenasti zavrtanj na poklopcu do kraja, a zatim aparat okrenuti prema dole. Sadrina spoljnjeg i unutranjeg suda
se pomijea, dolazi do reakcije pri emu se stvara pjena.

sa teretom se mora manipulisati paljivo, preko odreenih i jasno oznaenih povrina,


prostor mora da bude dobro osvijetljen,
dizalicom smije rukovati struno, potpuno zdravo lice.
Ukoliko roba po zavretku obrade nije pravilno uskladitena i pripremljena za transport, dolazi do njenog propadanja,
a i do povreda radnika. S obzirom da je osnovna sirovina u
umarstvu i drvnoj industriji drvo koje je podlono promjenama
pri promjeni uslova sredine, proizvode treba uskladitavati po
propisima. Pri utovaru na kamione ili u vagone trupce i gradu
treba pravilno sloiti i obezbijediti, a namjetaj se smije otpremati samo u zatvorenim sredstvima pri emu je roba jo i upakovana kako bi se izbjegla mehanika oteenja.
Za teretni saobraaj postoje i meunarodni propisi. Prilikom transporta mogu se javiti razne opasnosti pa se i zatita
razlikuje zavisno od vrste robe. Opasne robe dijelimo u pet grupa.
U prvu grupu spadaju eksplozivne materije (zapaljivi elementi, zgusnuti i teni gasovi i materije koje u dodiru s vodom
stvaraju eksplozivne gasove).
U drugu grupu spadaju samozapaljive materije hemijskog
porijekla.
U treu grupu spadaju zapaljive tenosti.
U etvrtu grupu spadaju vrste lako zapaljive materije.

3.8. Zatita kod transporta i otpreme robe


Danas ise saobraaj odvija na kopnu, na vodi i u vazduhu.
Najznaajniji je kopneni, zatim vodeni saobraaj. Razlikujemo
unutranji i vanjski transport. Unutranjim transportom vri se
transportovanje robe unutar privredne
organizacije, a vanjski
slui za dopremu robe potroau. Sredstva za transport su razliita. K o d unutranjeg sluimo se dizalicama, vagonetima, viljukarima i slino, dok u vanjskom koristimo kamione, brodove
i eljeznicu.
Pri radu sa dizalicama treba naroito obratiti panju na
slijedee:
ne smijemo dizati terete k o j i premauju najveu doputenu nosivost dizalice,
konopci, lanci i elina uad moraju biti dimenzionisani prema maksimalnom teretu,

53

U petu grupu spada nagomilana roba sklona samozapaljenju


(ugalj, briketi, pamuk i si.)
Ukoliko se roba alje potom, treba poznavati koje su robe
izuzete iz potanskog prometa.
Zakon je predvidio u kom vremenskom periodu moraju
pojedina vozila proi tzv. tehniki pregled k o j i m se utvruje ispravnost vozila. Putanje u saobraaj vozila koje ugroava javni
saobraaj predstavlja krivino djelo.
3.9. Podizanje i prenoenje tereta
Meu tee fizike poslove spada podizanje i prenoenje
tereta. Prilikom obavljanja ovih poslova esto dolazi do povreda.
Podizati i prenositi teret smije samo zdrav ovjek. Ukoliko radnik nije zdrav ili ukoliko pravilno ne koristi zatitna sredstva,
on se vie napree i mogua su trajna oteenja organizma. U
cilju preventivne zatiLe moraju se potovati zakonske norme:
mukarac nosi teret do 25 kiloponda,
ena nosi teret do 12,5 kiloponda,
maksimalno doputeni teret koji moe nositi mukarac
i to krae v r i j e m e je 75 kiloponda, a ena 25 kiloponda,

103

radnici od 16 do 18 godina smiju prenositi teret koji


je za treinu manji od maksimalno doputenog tereta za odrasle,
djeca ispod 16 godina ne smiju prenositi teret.
Prilikom podizanja tereta, g d j e je god mogue, treba primjenjivati polugu koja znatno olakava rad. Ako se teret die ili
prenosi grupno, rad se obavlja uz nadzor poslovoe ili predradnika, pri emu se slui ugovorenim signalima.

Na slici 43 vidi se nekoliko primjera podizanja i prenoenja tereta.


Na slici 43a) vidi se lijevo pravilno, a desno nepravilno
zauzimanje stava prilikom podizanja tereta. Pri podizanju su
esta oteenja kime, odnosno kimenih prljenova.
Gdje god je mogue, pod teret treba postavljati neki predmet kao na slici 43b) desno. Grede i daske treba nositi sa uzdignutim prednjim krajem, slika 43c).
Ukoliko se dui predmeti prenose grupno, teret treba rasporediti ravnomjerno na sve radnike to se postie odabiranjem
radnika priblino iste visine, a ne kao na slici 43d).
3.10. Zatitna oprema
Povrede na radu mogu se skoro potpuno izbjei pravilnom
upotrebom i odravanjem zatitne opreme. Zatitnom opremom
uklanjaju se objektivni faktori koji dovode do nesree.
Zatitnu opremu dijelimo na:
lina zatitna sredstva,
zatitu na alatima i
zatitu na mainama.
3.11. Lina zatitna sredstva
Da bi radnik sa to manje opasnosti obavljao svoj posao,
pored tehnikih mjera zatite daju mu se na koritenje i lina
zatitna sredstva. Odabiranju ovih sredstava treba posvetiti posebnu panju jer neprikladna oprema ne samo da onemoguava
radniku da normalno obavlja posao ve moe biti i uzrok nesree.
Na slici 44. prikazane su propisna i nepropisna odjea radnika
k o j i rade u o d j e l j e n j u gdje postoji mogunost da maina zahvati
dio odjee ili tijela. Upotreba odgovarajue zatitne opreme je
obavezna.
Lina zatitna sredstva dijelimo prema dijelovima tijela
k o j e pri radu zatiuju:

Slika 43. Podizanje i prenoenje tereta


101

a ) R a d n a o d j e a moe sluiti radniku z a uvanje odjee od prljavtine, a moe biti i zatita od profesionalnih bolesti
(tzv. specijalna odijela). Specijalna odijela tite radnika od toplote, usijanih estica, vlage, praine, kiselina i slino. Pri izboru
tkanine za odijelo treba voditi rauna ne samo o zatiti nego i
o higijenskim svojstvima materijala. Tkanina treba da ima dobra
toplotna svojstva, sposobnost za proputanje vazduha, otpornost
na vlagu, da je lagana i da se lako isti. N a j b o l j e su lanene, vu-

nene i pamune tkanine. Ako pri radu se javljaju iskre, upotrebljava se azbestna tkanina. Ukoliko radnik radi na otvorenom prostoru kao to je npr. umsko radilite, stovarite i si., za radnu
odjeu se upotrebljava gumirano odijelo ili plastika (kabanice).
U drvnoj industriji odijelo uglavnom slui za zatitu od praine
pa materijal za odijela treba da omoguava cirkulaciju vazduha,
ali da ne dozvoljava prodiranje ni najsitnijih estica praine (pamuk). Odijelo treba da ima to manje otvora.

materije (si. 46). Od prejakog svjetla, toplotnog zraenja i ultraIjubiastih zraka zatiujemo se naoalima s tamnim staklom.

Slika 45. Zatitne naoale

Slika 46. Specijalni titnici


d) Z a z a t i t u s l u h a i u h a upotrebljavaju se epovi koji se stavljaju u uni kanal. Od buke se jo zatiujemo
pomou unih titnika koji pokrivaju itavo uho. Individualne
zatitne naprave za organe sluha zovemo a n t i f o n i .
e ) Z a z a t i t u o r g a n a z a d i s a n j e o d praine upotrebljavaju se respiratori, a od otrovnih gasova gas-maske. Respi-

Slika 44. Propisna i nepropisna odjea


b ) Z a z a t i t u g l a v e slui zatitni ljem, ukoliko postoji opasnost od udarca (rad u umi)- inae su dovoljne kape
i marame koje tite kosu od zahvatanja nekim dijelom maine.

Slika 47. Respirator

c) Z a z a t i t u o i j u i l i c a od iskri i estica koje


se otkidaju prilikom obrade upotrebljavaju se zatitne naoale
(si. 45) ili specijalni titnici od providne i nesagorive plastine

ratori (si. 47) su snabdjeveni cjedilima s vatom koja zadravaju


prainu. U specijalnim sluajevima upotrebljavaju se i aparati
s kiseonikom.

57

103

f) Z a z a t i t u r u k u upotrebljavaju se zatitne rukavice, titnici za dlan i zatitni rukavi. Rukavice se uglavnom izrauju od koe koja otklanja ozljede od uboda, ogrebotina i manjih
opekotina. Ako su ruke izloene visokim temperaturama, rukavice se prave od azbestne materije. Ako radnik radi s kiselinama,
upotrebljava rukavice od plastine materije. Elektriari upotrebljavaju gumene rukavice.
g ) Z a z a t i t u t i j e l a , osim radnih odijela, upotrebljavaju se zatitni opasai, zatitne kecelje, titnici za trbuh i rame.
h) Za
z a t i t u n o g u upotrebljavaju s e cipele, izme,
zatitne potkoljenice i koljenice. Materijal za izradu bira se prema vrsti opasnosti k o j o j je tijelo ili dio tijela izloen.
i) L i n a

zatitna

sredstva

ceradnu kecelju,
gumene izme,
respirator za zatitu organa za disanje i
gumene i ceradne rukavice.
3.12. Zatita na alatima
Iako u industrijskoj proizvodnji sve vanije mjesto zauzim a j u maine, primjena runih alata je jo velika. Nepravilnom
upotrebom runih alata esto dolazi do povreda. Najee su
posjekotine, povrede oka, ubodi i lomovi kostiju. Do povreda dolazi zbog:
upotrebe neispravnog alata (si. 48)

umarstvu

umarski radnik sjeka

ljem sa titnicima za ui (protiv buke) i oi,


radno ljetno i zimsko odijelo,
PVC odijelo za rad u vlazi,
grudnjak s krznom i rukavice,
obua s ojaanom kapicom,
kona zatitna kapa,
titnici za koljena i potkoljenice i
kone ili ceradne rukavice.

Radnik prilikom branja umskog sjemena, kresanja i sjee


grana u kronji dubeeg debla treba da koristi:

kombinezon,
gumenu obuu s rebrastim onom,
sigurnosni pojas i ljem i
kuke za penjanje i silaenje

Voza mainista

Slika 48. Neispravan alat


nesvrsishodne upotrebe alata, dodirivanja elektrinih instalacija (si. 49 a), zabijanja eksera kljuem (si. 49 b)

radno odijelo,
konu vindjaknu i pantalone,
kone rukavice za ljeto i zimu,
konu zatitnu kapu,
zatitni ljem i
zatitne naoale.
KV

rasadniar

ceradnji grudnjak,
radno odijelo,
PVC odijelo,

59

103

nepoznavanja pravilnog rukovanja alatom (si. 50)

////

Slika 52. a) nenaotreni, 52. b) naotreni alati


Na slici 53a) prikazan je pravilan nain nasaivanja ruice,
a na slikama 53b i 53c) vidimo posljedice nepravilnog nasaivanja
alata.
nepropisnog odlaganja alata (si. 51)

Slika 53. a) pravilno, 53. b) i c) nepravilno nasaivanje alata


Slika 51. Nepropisno odlaganje alata
Elementi koji smanjuju broj povreda pri radu su:
kontrola alata,
odravanje alata,
ispravno uskladitenje i prenoenje alata,
ispravna upotreba linih zatitnih sredstava i
vjebanje i poduavanje radnika sigurnoj upotrebi alata.
a) K o n t r o l a a l a t a omoguava nam da na vrijeme iz
upotrebe izbacimo neispravan alat. Kontrola se moe provoditi
u alatnici i na samom radnom mjestu. Kontrolu je obavezno sprovesti najmanje tri puta godinje, a po mogunosti i ee.
b ) O d r a v a n j e a l a t a omoguava popravku alata ako
su na njemu manja oteenja. O odravanju se brinu iskusniji
radnici, koji moraju imati odgovarajue pribore i naprave. Njihov
rad se sastoji u kaljenju, bruenju i namjetanju alata. Na slici
52a) prikazani su nenaotreni, a na slici 52b) naotreni alati.
102

103

c) I s p r a v n o u s k l a d i t
no smanjuje broj povreda, a mala
Pravilno je da se alat koji nije u
mjesto u kutij'i ili na zidu. Otri

e n j e i prenoenje alata znatje mogunost da se alat izgubi.


upotrebi ostavlja na odreeno
alati ne smiju biti van kutije.

Opasno je orua i opremu, kao i alate u umarstvu, ostavljati u umi zbog izloenosti vremenskim nepogodama i si.
d ) I s p r a v n a u p o t r e b a l i n i h zatitnih sredstava
radnika uz pravilnu upotrebu alata skoro da iskljuuje povrede.
Gdje god postoji opasnost od kidanja estica alata ili sa predmeta
rada, obavezni su titnici.
e ) V j e b a n j e i p o d u a v a n j e radnika sigurnoj upotrebi alata treba da bude redovno za sve radnike bez obzira na
njihovo iskustvo. Upute o sigurnoj upotrebi alata daju rukovodioci ii instruktori.
Od runog alata najee su u upotrebi pile, blanje, sjekire
i bradve, noevi, eki, klijeta, odvijai, capini, obrta, gulja,
makija.

P i l e moraju biti otre, razmetnute i pravilno uskladitene.


Za vrijeme rada pila mora biti nategnuta i ne smije se preopteretiti jer moe da pukne. Pile se nikad ne vjeaju iznad glave
niti se stavljaju na pod. Kod prenoenja, zubi pile moraju biti
okrenuti prema okviru. Po mogunosti uvijek stavljati titnike
ili navlake.

nom, naroito ako klin ima vei nagib. Pitanju osiguranja treba
obratiti veliku panju i teiti standardizaciji. Meu sigurnije klinove spada cik-cak klin i klin u obliku slova M. eki treba
da udara itavom povrinom, a ne koso. Prilikom vaenja eksera,
pod glavu ekia treba podmetnuti komad drveta ime se smanjuje naprezanje drke (si. 56).

D l i j e t a se postavljaju tako da otrica bude okrenuta od


tijela radnika. Gornji dio raie dlijeta mora imati prsten od
lima kako ne bi dolo do kidanja prilikom udaranja ekiem.
Sva dlijeta van upotrebe odlau se u posebnu kutiju.
S j e k i r a ima raznih veliina, teine i oblika (si. 54) zavisno od vrste posla koji sa njima obavljamo.

Slika 56. Vaenje eksera


N o e v i su uzrok mnogih nesrea. No treba da ima
titnik, a takoe i radnik. Ree se u suprotnom pravcu od tijela.
Noevi se nose u posebnim torbicama (si. 57).
Slika 54. Razne vrste sjekira
Na slici 54 predstavljeno je orue za tesanje: 1. bradvilj,
2. bradva, 3. krajarica 4. prengerica i 5. sjekira za cijepanje.
Sjekire esto skliznu niz drvo, ako su tupe. Zavisno od vrste
posla treba upotrebljavati odreenu vrstu sjekire. Meke drvo
zahtijeva iroku, a tvrdo usku sjekiru. Sjekirom moe rukovati
samo vjet radnik,opremljen sigurnosnim cipelama i titnicima.
Sjekira mora biti dobro nasaena, a kada je van upotrebe, mora
imati titnik.
e k i mora biti pravilno nasaen, a glava osigurana klinom (si. 55). Treba izbjegavati osiguranje dralice prostim kli-

j n
VU
U1 '
i*
H'
!'
M I
K" H

V.

Slika 57. Torbica za noeve


K l i j e t a esto prilikom zatvaranja uklijete prste. Klijeta se ne smiju upotrebljavati za odvrtanje matica.

Slika 55. Pravilno nasaen eki

63

O d v i j a i slue za odvijanje vijaka. Odvija pri radu


mora imati dobro bruenu otricu jer lako iskae (si. 58). Pri
radu sa odvijaem predmet se ne smije drati u ruci.

103

Slika 60. Gulja

C a p i n (si. 59) slui za dizanje, okretanje u mjestu, valjanje, vuu i guranje trupaca i debala. Runo manipulisanje trupaca pri koranju, prerezivanju, sputanju niz padinu nezamislivo
je bez capina. Sastoji se od kljuna i uice. U uicu se usauje

M a k i j e (si. 61) slue za skidanaje kore, lika i tanjeg


povrinskog sloja drveta pri izradi TT stubova, jarbola. Lake
se makija vlano od suhog drveta. Ako postoji mogunost poslije

Slika 61. Makije


koranja drvo treba potopiti u vodu ili prskati vodom radi omekavanja i lakeg skidanja preostale kore i lika. Drvo treba podignuti kako bi radnik makljanje mogao obavljati u uspravnom poloaju.
Slika 59. Capin
3.13. Zatita na mainama
drvena dralica prosjene duine 120 cm. Capina ima raznih oblika, a teine su od 0,9 do 1,8 kg bez dralice. Capin treba paljivo odravati.
O b r t a i se sastoje od drke i savijenog eljeza u obliku
kuke i eljeznog prstena kojima se obuhvati trupac i okree ili
pokree u eljenom smjeru.
G u 1 j a (si. 60) slui za runo skidanje kore, a to je
ustvari metalni klin nasaen na drvenu drku duine 1,50 metara.
Guljene se vri prema vrhu stabla, uvijek od sebe.

65

Sve bra mehanizacija povlai za sobom i vei broj povreda


na radu. Najei uzroci nesrea na mainama su:
direktni

kontakt

pokretnim

dijelovima,

povratni udar, dijelovi rasprsnutog alata, estice materijala, praina,


mehanika neispravnost,
elektrina neispravnost i
neispravan radni postupak kod rada na maini.

103

Uloga zatitnog ureaja je da sprijei pristup opasnom


mjestu. Stalne ureaje i naprave lake je kontrolisati. Zatita na
radnom mjestu je potrebna jer:
titi radnika,
uklanja strah od maine,
uspjenije se provodi program rada.
Zatita na mainama svodi se na zatitu ureaja za prenos mehanikog kretanja i podruje radnog postupka. Mehanika
kretanja dijelimo na kruna i pravolinijska. Kruno kretanje je
opasnije, a opasnost se poveava s veim b r o j e m obrtaja. Vratila najee zahvataju odijelo i kosu. Posebno su opasni vijci i
klinovi na vratilima. Na slici 62. prikazana su najopasnija mjesta
(D-rotirajue svrdlo, E-rotirajua ipka, F-rotirajue vratilo).

Da bi zatitna oprema odgovarala namjeni, treba da zadov o l j i slijedee uslove:


da je sastavni dio maine,
da titi radnika koji radi na maini i radnike koji se
kreu u n j e g o v o j blizini,
da omoguava pravilan rad miia,
- da je sigurna i
da su otvori tano proraunati (si. 64).

Slika 62. Rotirajue svrdlo, ipka i vratilo


Mjesto ukljetenja, posebno vratila koja imaju suprotne
smjerove okretanja, predstavlja veliku opasnost (si. 63).
C razmak od sredita gornjeg vratila do vrhova pristaju,
X udaljenost od sredita vratila do zatitne naprave,
Y i r visina otvora.
3.14. Zatita od elektrine struje

Slika 63. Mjesta ukljetenja


Mnogo su efikasniji zatitni ureaji koje su ugradile same
fabrike jer su ugraivanja vrena na osnovu strunih analiza.

67

Elektrina struja moe prouzrokovati manje opekotine, tee povrede i smrt. Struja koja slui za o s v j e t l j e n j e ima napon
220 volti, a za pokretanje maina, obino 380 volti. Elektrina
struja je opasna zato to se ne vidi, a kada je osjetimo, moe
biti kasno. Obuavanje radnika je neophodno i zato to je struja
postala sastavni dio svakodnevnog ivota, est uzrok poara u
pogonima su neispravne elektrine instalacije. Vodovi elektrine
struje m o r a j u biti od odreenog materijala, a izolacija obavljena
po propisima. I najmanja nepanja dovodi do nesree. U sluaju
da je izolacija nepropisna, dolazi do tzv. kratkog spoja pri emu se javlja varnica koja moe zapaliti drvo. Za rukovanje elektrinim alatom radnik mora biti posebno obuen. Dugo upotrebljivan alat opasan je, naroito ako se s n j i m radi u vlanim, top-

103

lim i praljivim prostorijama. Na alatu se stvara sloj prljavtine


koji provodi elektrinu struju. Ako radnik dohvati neizolovane
dijelove ice k o j o m tee struja (si. 65), ona u djeliu sekunde
proe njegovim tijelom, pri emu izaziva koenje miia, pa i
srca. Radnik se teko oslobaa provodnika jer su mu miii
zgreni.

I z o l o v a n j e je odvajanje dodira metalnih dijelova maine (kuita) od dodira nekog lica u sluaju da doe do neke
izolacione greke. Izolovanje se vri pomou tzv. izolacionih tepiha i podloge koji se postavljaju tako da se ureaj sa izolacionom grekom ne moe dodirnuti prije nego se stane na izolacioni tepih. Izolovanje je preventivna mjera zatite.

Slika 66. Neispravan prekida


U z e m l j e n j e je rasprostranjena zatita u starijim pogonima, premda ova vrsta zatite nije sasvim pouzdana. Uzemljiti ureaj znai spojiti ga sa bakrenom ploom u zemlji. U sluaju nastanka izolacione greke, na ureaju, potee struja takve
jaine da osigura sigurno pregori ime se iskljuuje ureaj sa
izolacionom grekom. Na slici 67 prikazano je uzemljene pomou
pojedinanih uzemljivaa.
Slika 65. Dodirivanje neizolovane ice
Za pogon maina dosta se upotrebljavaju elektromotori
Usljed trenja dolazi do otkidanja sitnog bakra ili drugog metala
koji stvaraju sloj koji sprovodi struju.
Mehanikim oteenjem mogu ostati otvorene ice (si. 66)
u prekidau. Prekida se odmah mora zamijeniti novim. Zamjenu
i popravak elektrinih ureaja vri samo elektriar sa poloenim
ispitom.
Zatita od elektrine struje vri se izolovanjem, nulovanjem, upotrebom snienog napona, automatskom zatitom, ograivanjem, oblikovanjem potencijala, rastavnim transformatorima,
sistemom zatitnih vodova i uzemljenjem. Treba poznavati osnovne pojmove o izolovanju, uzemljenju i nulovanju.
101

N u l o v a n j e (si. 68) je spajanje kuita maine s nultim


provodnikom, na slici oznaen sa D. Kuite maine normalno
nije pod naponom, ali se deava da usljed izolacione greke doe

103

struja u kuite, to predstavlja opasnost po radnike. Kuite


se spaja s nultim provodnikom zato da, u sluaju kratkog spoja
izmeu faznog i nultog provodnika, potee struja tolike jaine
da pregori osigura. Pri tome se treba pridravati pravila da
nulti provodnik treba da ima istu izolaciju kao i fazni provodnik, kao i presjek. Nulti provodnik se razlikuje po b o j i od
ostalih.

Povrijeenom od elektrine struje se ukazuje pomo na


taj nain to se pomou drvene motke oslobodi veze sa provod-

Ako je struja izazvala grenje prstiju, spasilac obmotava


ruku suhom krpom, zatim navue debele rukavice i tek onda
odvaja provodnik od prstiju. Spasilac treba da stoji na suhom
mjestu. Neposredno poslije povrede strujom dolazi' do prividne
smrti i treba to p r i j e preduzeti m j e r e za spasavanje. Oivljavanje je obino dugotrajno. K a o prva mjera oivljavanja je spoljanja masaa srca i vjetako disanje usta na usta, a zatim
se pristupa previjanju opekotina. N a j b o l j i je transport pomou
nosila.
101

3.15. Zatita pri otrenju alata i sjeiva


Sve donedavno b r o j povreda izazvanih otrenjem alata bio
je ravan b r o j u povreda pri radu s krunom pilom. Usavravanjem
maina za otrenje i bruenje, a naroito pronalaskom automatskih maina znatno se smanjio broj povreda. U pogonima treba
zamjenjivati rune i nezatiene poluautomatske bruseve. To je
i ekonomski opravdano.
Veliku opasnost po radnika predstavlja l o m l j e n j e brusne
ploe u toku rada. Do loma moe doi usljed greke u proizvodnji, ali ee usljed pogrene upotrebe i rukovanja sa ploama
kao:
loe uskladitenj e,
nepravilan izbor brusne ploe,
suvina neuravnoteenost,
prevelika brzina i
nestruno bruenje.
L o e u s k l a d i t e n j e . Prispjele brusne ploe treba
paljivo raspakovati, oistiti etkom, pregledati i utvrditi eventualna oteenja. Kontrola ispravnosti je doista jednostavna. Ploe
se objese, a zatim ih udarimo drvenim ekiem. Zvuk koji pri
tom nastane drukiji je kod slomljenih, a drukiji kod zdravih
ploa. Na ovaj nain mogu iskusniji radnici pouzdano utvrditi
ispravnost ploe. Sa brusnim ploama treba paljivo rukovati i
nikako ih premjetati kotrljanjem. Ako su ploe teke, treba ih
prenositi kolicima. Za smjetaj ploe treba obezbijediti police
(si. 70). Ravne i konusne ploe postavljamo na rub ili centralni

nosa. Ako se brusne ploe postavljaju na brusnu ivicu, nosa


treba da ima oblik kolijevke. Ako je vezivno sredstvo smola, guma ili elak, ploe se postavljaju vodoravno i dalje od izvora
toplote i vlage.

lim otvorima. Prirubnice su jednakog prenika, unutranja oslonjena i privrena za vreteno, a druga se zatee pomou navrtke. A k o se navrtka suvie zategne, moe doi do pucanja navrtke.
Podmetai su neto vei i od prenika prirubnice.

S u v i n a n e u r a v n o t e e n o s t . D o nesree esto dolazi uslijed nehomogenosti i neizbalansiranosti ploe. Uravnoteenost ploe postie se umetanjem olova, upotrebom teke b o j e ili
tegova.
B r z i n a o b r t a n j a b r u s n e p l o e . Osnovni uzrok
pucanja brusnih ploa je centrifugalna sila. Tako na p r i m j e r dvostruko poveanje brzine okretanja etverostruko poveava tendenciju pucanja, prskanju ploe. Sa brusnim ploama treba raditi
pri onim brzinama koje su manje od maksimalno dozvoljene
brzine, a koja je upisana na ploi.
Nestruno bruenje.
mo struan, kvalifikovan radnik.

N a brusilici smije raditi sa-

Brusne ploe se smiju stavljati jedino na tipove maina


za koje su namijenjene. Takoe treba obratiti panju da li su
vretena dimenzionisana za brusnu plou odreene teine. Ako
se postavi teka ploa na vreteno namijenjeno lakim ploama,
javlja se prekomjerna vibracija i lom. Radnici nekad postavljaju
brusnu plou na konino vreteno maine za poliranje.
Ovo je
opasno jer moe doi do loma brusne ploe usljed klizanja ploe
niz konus vretena.

Na slici 72. prikazana je nepravilno montirana brusna ploa jer prirubnice nisu udubljene, a nema ni prstenastih podmetaa, to znai da se ne moe postii normalno zatezanje.

Brusilice m o r a j u biti na vrstoj podlozi, a posebno treba


dobro uvrstiti stolne brusilice na jakom radnom stolu. K o d maina koje dobijaju pogon preko kaieva promjenu remenice moe
vriti samo struan radnik.

3.16. Montiranje brusnih ploa


Svaku brusnu plou treba montirati sa pogodnim prirubnicama. Prenik prirubnice je najmanje 1/3 od prenika brusne
ploe. Prirubnice se izrauju od mekog elika. Postoje dva osnovna tipa prirubnica: zatitne i nezatitne.
Nezatitne prirubnice slue samo za podupiranje i pogon
brusne ploe. Na slici 71. prikazane su ravne brusne ploe s ma-

73

Slika 72. Nepravilno montirana brusna ploa


Zatitne prirubnice za brusne ploe koristimo tamo gdje
je iskljuena upotreba efikasnog titnika za brusnu plou. Ovak-

103

ve vrste bruenja imamo kod unutranjih bruenja povrina i


kod prenosnih brusilica za bruenje teko pristupanih povrina.
Prirubnice su konusno izraene (si. 73) da bi odgovarale konusnom obliku brusne ploe. Brusne ploe treba da budu minimalno optereene.

Slika 74. Zatitna kapa


Slika 73. Prirubnice na konusnim brusnim ploama
titnici slue kao zatita od loma i prskanja ploe, titnici se izuzetno ne primjenjuju kod bruenja unutranjih dijelova
predmeta gdje je zatita sam predmet. U tom sluaju obavezne
su zatitne prirubnice ili sigurnosne stezne glave. titnici imaju
etiri glavne funkcije:
1. Da zadre dijelove brusne ploe u sluaju prskanja,
2. Da zatite brusne ploe od nesmotrenog oteenja usljed
udara,
3. Da sprijee dodir radnika i brusne ploe,
4. Da sprijee montiranje prevelike brusne ploe.
Na slikama 74, 75. i 76. prikazan je poloaj zatitne kape
u svim presjecima. Cilj je da se brusna ploa to vie ogradi,
ali da veliina otvora ne ometa normalan rad. titnik slui za
zadrzavanje leteih dijelova, a takoe ne dozvoljava bono bruenje. titnik treba obavezno da zatiti vreteno i navrtku. Zatitni ureaj se mora privrstiti na okviru maine da ne bi dolo
do odbacivanja itavog titnika.

75

Slika 75. Zatitna kapa presjek

103

malan stepen izlaganja brusne ploe, to ovisi o predmetu koji


se obrauje. Za stolne i podne brusilice s postoljem ugao izlaganja ne treba da bude vei od 90 stepeni.
Z a t i t a o i j u . Osim mogunosti loma brusne ploe,
to moe izazvati teke povrede, radnici su stalno izloeni opasnostima od povreda oiju. Povrede izazivaju letee estice brusnog materijala kao ii estice materijala predmeta k o j i se brusi.
Zatita se provodi noenjem naoala, a jo b o l j e titnicima. titnici se prave od pojaanog stakla. Vaenje estica iz oka zahtijeva strunu intervenciju. Zatitna odjea treba da je zategnuta,
naroito rukavi.
3.17. Zatita na pogonskim mainama
Veina proizvodnih pogona ima instalisane termoenergetske
ureaje, uglavnom parne maine. Drugi izvor su sopstveni generatori elektrine struje ili se struja uzima iz vanjske mree.
Parni kotao zbog velikog pritiska uvijek predstavlja izvor opasnosti. Nisu rijetki sluajevi eksplozije uslijed ega strada ne samo parni kotao nego i ljudi i zgrade, a esto je eksplozija uzrok
poara. Kontrolu ispravnosti parnih kotlova vre nadleni inspekcijski organi.
Prostorija u k o j o j se nalazi parni kotao mora se graditi
po posebnim propisima. Prostorija mora biti prostrana sa dovoljno svjetla. Zidovi se prave od materijala koji e sprijeiti eventualno irenje poara. Debljina zida je n a j m a n j e 51 cm. U blizini
se ne smiju nalaziti zapaljive materije. K r o v mora biti lake konstrukcije kako bi se u sluaju eksplozije sprijeila bona razaranja. Vrata na kotlovnici otvaraju se vani d na njima je obavezno istaknut natpis k o j i m se zabranjuje pristup nezaposlenim
licima. Dok je kotao u pogonu, vrata kotlovnice se ne zakljuavaju. Ukoliko ne postoji prirodno provjetravanje, obavezno treba
postaviti ventilator. Dozvoljena temperatura u kotlovnici je 28C.
Prostorija mora biti uredna i ista.

Slika 76. Zatitna kapa presjek


titnik se izrauje od livenog gvoa samo ako je energija
leteih estica malena, inae titnik treba praviti od kvalitetnog
elika. titnik se pravi iz dva dijela i to jednog nepokretnog i
drugog pokretnog dijela. Pokretnim dijelom regulie se maksi101

Na parnom kotlu nalaze se kontrolni ureaji. Ispravnost


kontrolnih i sigurnosnih ureaja treba redovno kontrolisati. Parnim kotlom rukuje samo zdrav radnik. Radnik mora imati vie
od 18 godina, kao i potrebne kvalifikacije s poloenim ispitom
za rukovaoca parnim kotlom. P r i j e poetka loenja treba provjeriti koliinu vode u kotlu, zatim da li su dimni kanali i loite
isti. Zabranjeno je vriti potpaljivanje uz pomo zapaljivih tekuina. Posebnu panju treba posvetiti zatitnim ogradama.
Stvorena energija u pogonskim ureajima prenosi se do
radnog mjesta preko remenica, vratila, spojki, zupanika i lan-

103

anica. Opasnosti na ovim ureajima se javljaju dok su u pokretu. Okretanje vratila je esto bez uma, a ako je vratilo okruglo, teko se primjeuje da je u pokretu. Najbolja je zatita pomou ograda i oklopa. Zatitna ograda ne smije biti nia od jednog metra. Vertikalni nosai ograda najvie su udaljeni 2,5 m.
Branici za noge su visoki 10 cm.

Prebacivanje remenja runo izvodi se samo kada maina


miruje, a ako je u pokretu, jedino motkom ili prebacivaem,
slika 79.

R e m e n i c e su elementi maina, koji slue za prenos


energije od pogonske maine na remen. Zatita je prikazana na
slici 77.

Slika 79. Motka za prebacivanje remena


Na slici 80a prikizan je pravilan, a na slici 80b nepravilan
rad s motkom.

Slika 77. Zatitna remenica


Remenice treba kontroMsati, a oteene i neupotrebljive
dijelove otkloniti i zamijeniti. Ograda mora biti visoka dva metra.
R e m e n j e kao i remenice treba ograditi, vertikalno i
koso 2 metra od poda. Horizontalno remenje koje se nalazi ispod
2 metra visine treba ograditi makar sa donje strane (si. 78).

Slika 80a. pravilan, 80b. nepravilan rad s motkom

Slika 78 .Zatita remena

Ako se horizontalna vratila nalaze ispod radnog stola, zatiuju se kao na slika, a 81. i 82. Slika 81 prikazuje zatiivanje
vratila blie podu, a slika 82. ako je vratilo blie radnom stolu.
101

Slika 81. Zatita vratila blie podu

<
Slika 85. Zatiena spojka

>

A
\J

'
/

Slika 82. Zatita vratila blie radnom stolu


Vratila se zatiuju mreastom zatitom (si. 83), a moe
i limom.

Z u p a n i c i su mainski elementi koji slue za neposredan prenos mehanike energije. Predstavljaju opasnost u sluajevima ukljetenja. Zatita se vri ispod visine 2 metra od
i

. finik

Slika 83. Mreasta zatita vratila


Slika 86. Djelimino zatien zupanik
Veliku panju treba posvetiti zatiti krajeva vratila (si. 84).
Samo u sluaju da krajevi vratila izviruju manje od 1/4 prenika,
vratila se ne moraju zatiivati, ali moraju krajevi biti zaobljeni.

poda. Ograivanje moe biti djelimino, kao na si. 86, ili potpuno kao na slioi 87.

Slika 84. Zatita kraja vratila


S p o j k e su elementi maina, koji slue za vrsto ili pokretljivo spajanje vratila. Spojke se nalaze na raznim visinama,
a ako je visina do dva metra od poda, zatita se vri vrstom
ogradom (isl. 85).

Slika 87 Potpuno zatien zupanik

L a n a n i c e prenose snagu s jednog kola na drugo. Zatiuju se kao i zupanici (si. 88 i 89).

102
103

4= ZATITA PRI RADU U UMARSTVU


Pri radu u umarstvu najvie povreda nastaje pri sjei stabala i izradi drvnih sortimenata. Povrede se esto deavaju pri
utovaru, istovaru, prevlaenju i prevozu drvnih sortimenata.
Poslovi s posebnim uslovima rada u umarstvu su:
sjea i uzgoj ume,
izrada, prevoz, manipulacija i uskladitenje drvnih sortimenata,
ureivanje uma,
branje umskog sjemena u kronjama stabala,
Siika 89. Zatita na lananici

smolarenje,
rukovanje opasnim i tetnim materijalima.
Po nepovoljnim vremenskim uslovima, kada je^ ugroena
bezbjednost radnika, ne smiju se obavljati poslovi u umi.
Elaborat o ureenju radilita u umarstvu treba da sadri:
nain rada pri obaranju stabala,
odreena mjesta za uskladitenje
trupaca, ogrevnog
drveta i drugih sortimenata,
opis poslova utovara i istovara drvnih sortimenata,
objekte,
prostore za uvanje opasnih materijala (nafta, eksploziv i drugo),
m j e r e i sredstva protupoarne zatite,
zatitu na radu i
ishranu radnika.
Naveemo znaajnije m j e r e zatite na pojedinim poslovima u umarstvu.
4.1. Sjea stabala
Sjeom se stabla iz dubeeg dovode u leei poloaj. Sjea
se sastoji od pripreme, odreivanja smjera pada, sjee i smjera
uzmicanja radnika. U umarstvu je teko planirati optimalnu
tehniku rada k o j o m bi se obezbjedio najmanji utroak radne
101

snage, najracionalnije koritenje sredstava rada, najvee kvantitativno i kvalitativno iskoritavanje predmeta rada uz maksimalno obezbjeenu sigurnost na radu. Kod sjee i izrade sortimenata
uslovi se neprekidno mijenjaju, radnik se tim promjenama mora
prilagoavati. Od stabla do stabla, zbog promjena uslova, treba
mijenjati tehniku rada.
U samoupravnom optem aktu, odnosno ugovoru o zapoljavanju, treba detaljno odrediti i definisati uslove pod kojima
radnici ne smiju obavljati poslove na sjei stabala, a odnose se
na jainu vjetrova, nagib terena, poledicu, kiu i snijeg, temperaturu, maglu, rad na poplavljenim terenima i slino.
Kod rjeavanja tehnologije iskoritavanja uma utvruje
se tehnoloki smjer pada, a na licu mjesta radnik sjeka odreuje individualni smjer pada stabla. Kod odreivanja tehnolokog
smjera pada vodi se prvenstveno rauna kako da se primicanje
i privlaenje drveta obavi uz to nie trokove po jedinici proizvoda, a kod individualnog smjera pada stabla vodi se rauna
o sigurnosti radnika, pa zatim o produktivnosti rada, oteenju
okolnih stabala i podmlatka i oteenjima stabala koja se obaraju.

Radi bezbjednijeg rada sjekaa zabranjen je na nagnutom


terenu rad jedne iznad druge grupe sjekaa jer uvijek postoji
opasnost da se povrijede sjekai ispod. Ovo se obezbjeuje pravilnim usklaivanjem poslova, pri emu se vodi rauna da sjeu
treba vriti prema gore, a da je udaljenost izmeu grupa sjekaa najmanje dvostruka duina stabala koja se sijeku. Dvostruka udaljenost sjekaa sprijeie povrede i u sluaju da ta
dva stabla budu u padu u isto vrijeme. Oslanjanje samo na znake
upozorenja esto se pokazalo nedovoljnim.
Motornom pilom se pravi zasjek koji ima zadatak da smanji uporite stabla i da omogui njegovo padanje u odreenom
smjeru (slika 91. 1 = podre; a = visinska razlika izmeu reza

Kriva, nagnuta i stabla sa ekscentrinom kronjom, ije


teite pada van presjeka panja (si. 90), po pravilu se rue na
stranu teita stabla ili kronje, jer bi ruenje na drugu stranu
dovodilo u opasnost ivot sjekaa.

Slika 91. Podre i zasjek


i zasjeka 35 cm; c = neprerezana provrina perce ili brada;
b = dubina zasjeka 1/3 do 1/4 d u zavisnosti od poloaja stabla;
d = prenik panja). Zasjek se isti i provjeri pravilnost zasjeka
obzirom na smjer ruenja (si. 92) a) sjekirom; b) T lenjirom).

Slika 92. Odreivanje smjera ruenja stabla


Slika 90. Smjer ruenja nagnutog stabla i stabla sa ekscentrinom
kronjom

85

Zavisno od nagnutosti terena, razlikuje se oblik zasjeka


(si. 93) koji moe biti nii radi boljeg koritenja drvne mase.

103

Rez pile (podre) sa suprotne strane mora biti blago nagnut (2 do 5 stepeni) prema zasjeku i zavravati na 35 cm iznad
donjeg ruba zasjeka.
Izmeu zasjeka i podreza ostavlja se neprerezani dio (brada) veliine 25 cm zavisno od debljine stabla. Ako ne bismo
ostavili bradu, ne bismo mogli kontrolisati smjer pada stabla,
to je esto uzrok tee povrede na radu.

Zvunim ili drugim dogovorenim znakovima upozorenja


radnici se obavjetavaju da je stablo poelo da pada. Posebne
mjere bezbjednosti preduzimaju se u opasnom prostoru, u blizini staninih zgrada i prometnih puteva, kao to su postavljanje
straara, zabrana kretanja u odreeno vrijeme i si.
esto se deava kod prebornih sjea ili proreda da se stablo koje obaramo zaustavi (uklijeti), kao na slici 95.

b) no u mjereno naaeto^o q) r,c. strrnorri


4
d
terenu
teremu
Slika 93. Vrste zasjeka zavisno od nagnutosti terena

a) na ravnom terenu

Kada se pilom prodre dovoljno duboko u drvo, u propiljak se zabijaju klinovi radi spreavanja stiskanja lista (ine)
motorne pile. Zavisno od debljine stabla, broj klinova je razliit. Kod tanjih stabala dovoljan je jedan klin, kod debljih najmanje dva klina, a kod ruenja u suprotnom smjeru od nagnutosti stabla treba upotrebljavati 35 klinova.
Povlaenje, uzmicanje, sjekaa vri se u momentu obaranja
stabla radi line sigurnosti koso unazad u suprotnom smjeru pada stabla. Staza povlaenj a mora biti unaprijed oiena a njena
duina ne smije biti manja od 1/4 visine stabla koje se rui.
Smjer uzmicanja radnika prilikom ruenja stabla dat je na
slici 94.

Slika 95. Naini ukljetenja stabla


Sjekaka grupa je duna oboriti uklijeteno stablo jer ono
predstavlja veliku opasnost za ljude i sredstva. Obaranje uklijetenih stabala je opasan posao i treba ga povjeravati najstrunijim radnicima. Obaranje se najee vri capinom, akijom ili
polugom, a u teim sluajevima koriste se traktori, ekrci i slino. Ako sjekaka grupa nije sposobna da to obavi, to svakako
treba nastojati, duna je u najkraem roku o tome izvijestiti
odgovornog rukovodioca.
U elji da ostvari to vei uinak, zanemarujui opasnosti,
sjeka vri istovremeno podsijecanje i podrezivanje vie stabala,
rui jedno stablo pomou drugog. Ovim postupkom ugroava
svoju bezbjednost, ali d ostalih radnika, ugroena su sredstva rada, ei su lomovi i smanjeno je kvalitativno i kvantitativno
iskoritenje drvne mase, a vie se unitava i podmladak. Posebnu panju treba posvetiti ruenju upljih i trulih stabala pri
vjetrovitom vremenu. Ako je vjetar jak, sjeu treba obustaviti.

Slika 94. Smjer uzmicanja radnika pri ruenju stabla


101

Kada je stablo dovoljno podrezano, utvruje se zabijanjem


klinova iji je zadatak da naginju stablo prema zasjeku pri emu
dolazi do kidanja vlakana brade.

103

Najbolji su klinovi izraeni od Ivrdog drveta, a mogu se


upotrebljavati rebrasti klinovi od aluminijuma, kombinovan klinovi drvo-metal, a eljezne treba izbjegavati zbog estog iskliznua iz propiljka i oteenja lista pile.
Upotreba sjekire kao klina je zabranjena jer su este povrede radnika i oteenje lanca pile.
Kresanje ili sjea grana i branje umskog sjemena spada
meu najopasnije poslove u umarstvu. Ako doe do nesree
pada, este su tee povrede i smrtni sluajevi, zavisno od visine
stabla.
4.2. Motorne pile
Najei uzroci povreda na radu s motornom pilom su
nepravilna tehnika rada, neprikladnost pile za odreenu vrstu posla i izbjegavanje koritenja linih zatitnih sredstava. Obuavanjem radnika pravilnoj tehnici rada, nabavljanjem prikladnih
motornih pila i zahtjevom da se dosljedno provode propisi o
upotrebi linih zatitnih sredstava (potkoljenice, natkoljenice, cipele sa ojaanom kapom i slino), znatno e se smanjiti broj
povreda na radu, posebno profesionalnih oboljenja.
Motornom pilom se vri rezanje u raznim smjerovima.
Okomito se vri prerezivanje oblovine, a ravno rezanje je kod
podrezivanja stabla. Prerezivanje se moe vriti prema sebi (trbunom stranom lista pile), od sebe (lenom stranom lista pile) i
tzv. ubodnim rezom (slobodnim krajem vodilice). U praksi se
kombinuju sva tri naina, a najpovoljnije je prerezivanje prema
sebi jer se list pile i lanac najmanje troe.

Slika 97. Prerezivanje debla u obliku lepeze


Ako iz bilo kojeg razloga, deblo ne moemo prerezati iz
jednog uporita, pila se pomie unazad na nova uporita dok se
ne izvri prerezivanje (si. 98). Kod prerezivanja debljih debala od
duine lista pile najprije se preree dio koji se ne moe dohvatiti
vodilicom (1), a zatim s novih uporita (2,3 ...).

Debla tanja od 1/3 duine lista pile (slika 96) prerezujemo


paralelno, bez upotrebe mamuze. Pila se mora vrsto drati objema rukama.

Slika 96. Prerezivanje tankih debala


Debla debija od 1/3 duine lista pile prerezuju se u obliku
lepeze (si, 97). Pila se mamuzom nasloni na deblo i vri prerezivanje u obliku lepeze. Ovaj nain je laki od prethodnog, a potronja energije je manja.

89

K o d ubodnog reza (si. 99) u drvo se prodire vrhom lista


pile, a primjenjuje se kombinovani sluaj piljenja odozgo prema dole, i odozdo prema gore, ee kod obaranja stabala. Vrh
pile postavlja se (a) koso, a tek kada vrh prodre u drvo, reemo
u eljenom smjeru (b).

103

Prilikom prerezivanja treba zauzimati to uspravniji stav,


izbjegavati veliko saginjanje.

Kada pustimo pilu u rad, saekamo da se zagrije, lanac se


ne smije okretati. Piljenje moe otpoeti kada se uvjerimo da se
lanac normalno podmazuje. Sjeka motorista mora imati osjeaj pri dodavanju gasa, tj. da stalno oslukuje zvuk motora.
Lanac se ne smije zaustavljati, mora ravnomjerno kliziti. Kada
lanac nije optereen, gas se oduzima, u praznom hodu ne smije
se upotrebljavati puni gas. Po zavretku rada treba prekontrolisati motornu pilu i ostaviti je potpuno pripremljenu za rad narednog dana.
Treba paziti da je lijeb vodilice-ine ist. Deava se da
u lijeb zapadne tvrdi predmet ili strugotina prilikom otrenja
lanca. Pored ienja, pregleda, izravnan]a neravnina, prije rezanja pusti se da lanac pod malim gasom slobodno klizi po lijebu
kako bi se odstranili eventualno zaostali predmeti.

U sluajevima kada se ne moe prerezivati odozgo prema


dole (na p r i m j e r kod uklijetenih stabala) jer postoji opasnost
da se list pile zaglavi, ree se odozdo prema gore. Pila se mora
vrsto drati, ree se velikom brzinom lanca uz veliki gas. Piljen j e je olakano ako se podupre pila nogom i vri pritisak itavog
tijela prema pili. Bez potrebe ovu tehniku piljenja treba izbjegavati.
Naroitu panju treba posvetiti zategnutosti lanca pile. Ako
je lanac zategnut, uslijed trenja se lanac i ina nepravilno i prekomjerno troe. Ako lanac n i j e zategnut, 011 poskakuje u lijebu,
a njegovi elementi se sudaraju. Pravilno zategnut lanac, kada je
hladan, moemo jednom rukom vui oko vodilice. Zategnutost
lanca treba ee provjeravati.
Postavljen lanac se automatski podmazuje to se moe utvrditi tako to stavimo pilu u pogon i prema svjetlu uoavamo
da li lanac baca kapljice ulja na povrinu vodilice.
Zatitni poklopac ima zadatk da, pored zatite motoriste
od povreda lancem, usmjerava piljevinu i spreava da ulje prska
po radniku. K o d ienja vodilice i lanca treba oistiti i poklopac od piljevine, kao i odvodni kanal za ulje k o j i m se podmazuje lanac.
U blizini radnika koji stavlja pilu u rad ne smiju se nalaziti druge osobe. Motorna pila se p r i j e paljenja postavlja na
tlo, s tim da vodilica s lancem ne dodiruje bilo kakav predmet.
Motornu pilu ne smijemo putati u rad u zatvorenom prostoru jer su pare i gasovi opasni po zdravlje radnika. P r i j e putanja u rad treba pilu protresti, ako due vremena nije bila u
pogonu, jer se vremenom ulje odvaja od benzina to oteava
paljenje. Prilikom usipanja goriva voditi rauna da se ono ne
prosipa jer mala nepanja moe dovesti do poara.
102

103

K o d dueg prenoenja pila ne smije biti u pogonu, na krae udaljenosti pila se nosi u ruci s vodilicom naprijed, a na due
razmake nosi se na ramenu. K o d prelaenja na druga radilita
moe se skinuti vodilica ili na nju staviti navlaka, a prenosi se
u posebnoj naprtnjai.
Mjesto na kome radnik stoji prilikom rada s pilom mora
biti isto, a radniku omogueno da se vrsto odupire. Na strmim
terenima treba sjeka biti iznad, a ne ispod stabla.
4.3. Izrada i izvlaenje drveta
Pod obradom posjeenog stabla podrazumijeva se kresanje
grana, odsijecanje vrha stabla, koranje i uspostavljanje umskog
reda.
Kresanje grana se moe vriti sjekirom i motornom pilom
u sjeinama kod panja radi lakeg transporta drvnih sortimenata.
Ako se u sjekakoj ekipi nalazi vie radnika, treba grane kresati
kombinovano, da jedni kreu sjekirom, a drugi motornom pilom.
Sjekirom se kreu tanje grane i to u smjeru od debljeg ka tanjem kraju stabla, odnosno prema vrhu jer se na taj nain izbjegava zacjepljivanje. Deblja grana se zasijeca sa strane koja je
okrenuta vrhu stabla, a odsijeca sa suprotne strane.
Zbog tetnog uticaja vibracija pri radu sa motornom pilom,
zavisno od uslova rada i obima posla, opravdano je da sjekaka
grupa ima dvije motorne pile. Jednom pilom se vri obaranje 1
trupljenje stabla, a drugom kresanje grana. Pile za kresanje su
manje teine, manje tresu, manji je list pile, lanac je tako konstruisan da tanje grane ne propadaju izmeu dva zuba pile. Prilikom rada sa motornom pilom treba voditi rauna da se pila
to vie oslanja na deblo, da je lisL pile okomit na uzdunu osovinu debla, da se piljenje vri sa suprotne strane padanja grane

kako ne bi dolazilo do ukljetenja. Presjek grane treba da je


ravan u odnosu na ravninu debla, ime se olakava koranje, lake je privlaenje po zemlji, a radnik prije krojenja ima jasniju
sliku o vrijednosti sortimenta.

Ako je prevelik nagib kod drvenih suhih ria radi poveanja trenja, dno rie se posipa pijeskom ili se u riu postavljaju
koso poloeni trupci koji su jednim krajem vezani uetom za
stabla, tako da su donji krajevi razmaknuti oko 20 cm (si. 101).

Radi sigurnosti na radu radnik stoji sa gornje strane oborenog debla, odnosno stabla. Kresanje se vri na suprotnoj strani
od mjesta na kome se nalazi radnik, jer u sluaju skliznua sjekire ili pile moe doi do povrede. Kresanje grana sa donje strane kod tanjih stabala vri se nakon njihovog okretanja pomou
capina ili obrtaa, a kod debljih stabala prvo se izvri trupljenje stabla, zatim okretanje i kresanje grana.
Rie (toila) slue za sputanje proizvoda od drveta sa
viih na nie terene pri emu se koristi sila zemljine tee. Osnovna im je prednost to se transport drveta vri bez upotrebe snage ljudi ili maina. Dijele se na zemljane i drvne rie.
Zemljana ria moe biti prirodna udolina s nagibom od
20% do 60% (trupci 40%, cjepanice 60%, ako je zaleena povrina 20%). Vjetaki se zemljana ria pravi kopanjem zemlje koja
se stavlja sa strane da se povea obala rie. Drvni sortimenti moraju kliziti lagano i ne smije biti preturanja. Ako teren nema
dovoljan pad, ria se koristi kada je zemlja mokra, smrznuta ili
prekrivena snijegom. Na strmim padinama sputanje se vri po
suhom vremenu da se to manje drvo i zemlja oteuju. Po
zavretku upotrebe zemljanih ria, radi zatite od erozije, u istim
se podiu pregrade koje zadravaju materijal koji nosi voda.
Drvene rie mogu biti suhe i vodene. Nagib kod suhih ria
je najvei u suhom periodu (15 60%), manji za vlanog vremena, a najmanji u zimskom periodu (snijeg, led) i to 3 15%,
zavisno da li se transportuju trupci ili cijepano drvo.
Vodene rie se prave od okruglog ili tesanog drveta (si.
100), a u posljednje vrijeme i od elinog lima, betona i kombinovanjem raznih materijala.

Slika 101. Ureaj za smanjenje brzine kretanja u rii


Bez obzira na koliinu i vrstu drveta koje se sputa riom
treba obezbijediti sigurne uslove rada. Posebno treba paziti da
prostor oko usta rie bude osloboen suvinih predmeta, da se
ogrevno i jamsko drvo slau do visine od dva metra, a trupci u
jednom redu. Upozorenja o pravilnom koritenju rie postavljaju
se na vidna mjesta.
Iz prebornib uma sputanju drvnih sortimenata pristupa
se nakon skupljanja posjeenog drveta u uvalama, oblaganjem
dubeih stabala granjem da se ne otete, kao i ienjem zemljane rie od kamena i granja. Na padinama gdje se kamenje odronjava, sputanje se vri po vrstoj snjenoj podlozi.
Ako se sputanje obavlja nestruno, nastaju velike tete po
sastojinu. Opasnija su oteenja stabla za vrijeme vegetacionog
perioda. Na udarce je najosjetljivija smra jer se na oteenom
mjestu javlja crvena trule. Bor i bukva su manje osjetljivi na
udarce.
uvari pored ria treba da stoje uvijek na unutranjoj
strani krivine i van opasne zone. Sputanje drveta moe otpoeti
tek kada je obezbijedena sigurnost zvunim ili optikim signalima. Najvie povreda nastaje prilikom raiavanja gomile zaglavljenih trupaca. Kod pokretanja zaglavljenih trupaca ne smije
se raditi kada su trupci jedan na drugom, nego kada su jedan
pored drugog.
Zavisno od duine, nagnutosti i zakrivljenosti rie treba
obezbijediti dovoljan broj radnika koji pripremaju i ubacuju
drvo u riu. Uz riu se postavljaju radnici koji imaju zadatak
da osiguraju da se drvo pravilno transportuje, da ne dolazi do
zastoja i ispadanja komada, kao i da istu odravaju. Ako doe
do bilo kakvog poremeaja u radu, uvari obavjetavaju sve radnike putem radio-veze, telefonom ili drugim unaprijed dogovorenom signalizacijom. U krivinama treba poveati stranice rie na
spoljnjoj strani krivine. Posebnu panju treba posvetiti obezbje-

93

103

enju oko rie koja prelazi preko puteva, brana ili bujica. U
nekim sluajevima, kada nije mogue zaobii riu, preko nje
treba praviti odgovarajue prelaze.
U zemljane i suhe drvene rie trupci i drugo drvo ubacuju
se debljim, zarubljenim krajem, tek kada je prethodni stigao do
stovarita. Ogrevno i celulozno drvo se ubacuje jedno za drugim.
U vodenu riu drvo se moe ubacivati po njenoj itavoj duini,
ali treba voditi rauna da ima dovoljno vode. Ako su dotoci nedovoljni ili u sunom periodu, mogu se koristiti rezervoari iznad
rie u kojima se akumulira voda.

Rad e biti olakan ako se na vrijeme ispita teren kuda e se


vriti izvlaenje i uklone sve prepreke sa trase. K o d vue po
zemlji kriva stabla se mogu iznenada okrenuti i udariti osobu
koja ide pored njih.
Upotrebom rude (si. 102) pri vlaenju na strmom terenu
bolje su zatieni i radnici i animal od mogueg klizanja tereta
koji se vlai. Privrivanje trupca ili oblovine vri se klinovima
(si. 103) kojih ima raznih oblika.

I pripremanje drveta kod usta rie ne treba vriti ako se


neko lice nalazi u rii. Na table za opomenu, dok je ria u pogonu, treba staviti crvene zastavice.
Kada se zavri sa radom, usta rie se zatvaraju polaganjem
grede.
Ukoliko se ria oteti, obustavlja se rad, obavijeste se svi
radnici, izvri popravak i opet dogovorenim znacima signalie
da rad na rii moe otpoeti. Zabranjen je rad na rii nou i
ako su velike poledice, zbog poveane opasnosti od povreda.
Kada je oblano ili maglovito vrijeme, rad se obavlja samo ako
je dovoljna vidljivost od jednog do drugog radnika. Ni jedan
trupac u rii ne smije ostati preko noi.
Upotreba zaprege za izvlaenje trupaca, oblovine i drugih
drvnih sortimenata jo je aktuelna u teko pristupanim planinskim terenima.. Zaprega je najee konjska ili volovska (animal).
Vlaenje drveta na vee udaljenosti od 3 km nije ekonomino.
Radnik koji upravlja zapregom mora biti osposobljen za
izvlaenje trupaca i drugih drvnih sortimenata. Treba da poznaje tehniku rada sa ureajima za vlaenje, mogunostima zaprege, optimalnom teinom drvnih sortimenata koji se vuku i
brzinom rada zaprege. Brzina i kretanje konjske zaprege pri vlaenju treba da se kree od 2,2 do 3,5 km na sat, a volova od
1,8 do 2,5 km na sat. Teina tereta koju zaprega vue (dvopreg)
kree se od 0,5 do 1,2 tone. Poveanjem brzine i teine iznad
odgovarajue, smanjie se vuna sila i uinak.

U upotrebi su i klijeta za vuu (si. 104), koja se automatski steu kada se trupac povue. Upotrebom zatitne kape

Slika 103. Razni oblici klinova

Neki drvni sortimenti (ogrevno drvo, celuloza) prenose se


na konjima, mazgama ili magarcima (samarice).
Ani male treba upregnuti u dovoljnom razmaku, najmanje
1,5 metara od trupca, tako da ne moe doi u dodir sa trupcem.
Radnik koji tipravlja zapregom duan je da se stalno nalazi uz zapregu, a ne uz teret koji moe da ga povrijedi. Ako
nije drugaije organizovane, radnik zabija i izbija klinove iz oblovine, kontrolie 'kako je teret privren i stanje lanaca za vuu.

95

Slika 104. Klijeta za vuu trupaca

103

(si. 105) ili papue za vuu (si. 106) postie se manje trenje u
odnosu na direktnu vuu drveta po zemlji, spreava se zadiranje trupca u zemlju i vei je efekat vue.

Slika 105. Zatitna kapa kod vue trupaca

Slika 106. Papua za vuu trupaca


Ako su tereni jako strmi, da bi se povealo trenje a sprijeilo klizanje, put treba posipati prirunim materijalom. Za ovu
svrhu moe se odrediti pomoni radnik. Radnik koji upravlja
zapregom na strmom terenu treba da se nalazi iza tereta, a na
poprenoj padini sa gornje strane tereta. Izborom odgovarajueg puta, pri emu treba koristiti prirodne zapreke, a nekad
postaviti i vjetake za spreavanje liskliznua iz staze. Protiv
kotrljanja s donje strane, na strmom terenu, moe se postavljati
jako kolje.
U cilju obezbjeenja ljudi i animala zabranjeno je na
strmom terenu istovremeno kretanje vie zaprega jer postoji
opasnost da se vueno drvo otkai i povrijedi radnike i animal
ispod sebe.
Na ravnom putu razmak izmeu dvije zaprege mora biti
najmanje 15 metara.
Prilikom izvlaenja i vue trupaca i oblovine esto se desi
da u toku vue teret naie na neku prepreku, na primjer ilu,
i zaustavi se. Podizanjem prednjeg dijela trupca capinom olakava se zaprezi da savlada prepreku. I inae pri svakom polasku
treba prednji dio trupca podii uz davanje znaka animalu da

.96

krene. Iz ovih razloga radnik koji prati zapregu mora imati capin za pokretanje tereta.
Vuena stabla ne smiju se kratko objesiti kod animalne
vue jer podignuti teret suvie optereuje zapregu. Zbog bezbjednosti radnika i animala, uz svaku zapregu se mora nalaziti najmanje jedan radnik.
Upotreba traktora dobija vie na znaaju tamo gdje preovladava koncepcija gospodarenja uvoenjem sistema skupinastih
i istih sjea na manjim i veim povrinama.
U upotrebi su prilagoeni poljoprivredni traktori, zglobm
traktori tokai, u manjem broju traktori gusjemari.
Pokazalo se da je kod privlaenja cijelih debala opravdana
upotreba jakih zglobnih traktora. Za primicanje tanjih debala
i komada krupne granjevine do traktorske steze vise se isplati
upotreba runog vitla ili eventualno animala.
Kod vue traktorom drvo se na kratko objesi jer se na taj
nain poveava prijanjanje zadnjih pogonskih tokova na tlo,
a podmladak se manje oteuje. Pri vui treba paziti da se prednji tokovi suvie ne rasterete, traktor se propinje i otezano je
upravljanje.
Uglavnom se proizvode traktori sa demontanom kabinom.
Pod povoljnim vremenskim uslovima jednostavniji je, pregledmji
i ugodniji rad sa traktorom bez kabine, ali u tom sluaju mora
postojati sigurnosni ram radi zatite radnika u sluaju prevrtanja Kabinu je obavezno postavljati po kii, snijegu i vjetru. Kabina treba da udovolji svim tehnikim normativima za ovu vrstu
vozila.
Prilikom izbora terena za vlake treba voditi rauna o tehnikim mogunostima traktora, a prije poetka rada traktorista
treba da upozna put kojim e izvlaiti drvne sortimente.
Proizvoa traktora je, u uputstvima koja se dobijaju uz
svaki traktor, dao maksimalna i minimalna optereenja i mogunosti savladavanja nagiba i to treba potovati.
Kod izvlaenja drvnih sortimenata traktorom moe se pored traktoriste zaposliti jo i pomonik. Voza traktora mora
saekati ugovoreni znak pomonika pa tek onda poeti sa radom.
Naroito teke ozljede nastaju ako radnika zahvate^ gusjenice traktora. Iz tih razloga gusjenice se moraju pokriti vrstim
limom. Na limu se ne smiju prevoziti radnici.
umske iare se upotrebljavaju za izvlaenje i iznoenje
drveta s nepristupanih terena (brdoviti tereni, ponori, movare),
kada drugi nain transporta nije ekonomian.
101

Sve dijelove iare najmanje jednom godinje moraju pregledati i ispitati strunjaci, a uoeni nedostaci se odmah otklanjaju. Pored radnika koji direktno rade na utovarnoj i istovarnoj
stanici, sa dogovorenim znacima sporazumijevanja moraju biti
upoznati i ostali radnici koji rade na trasi iare.
Prije putanja iare u rad treba ispitati da li funkcioniu
signalni ureaji.
Ue iare mora biti uzemljeno.
Upotreba umske iare za prevoz ljudi je zabranjena, izuzev radnika koji odravaju iaru u odreenim vremenskim uslovima, uz obavjetavanje pogonskog mainovoe. Radnici moraju
imati sigurnosne pojaseve.
Po zavretku rada motor se zaustavi, konice zakoe i stanine zgrade obezbijede od ulaska nepozvanih lica.
Ako iara prelazi preko puta veeg znaaja, vodova za
struju ili imanja, potrebno je praviti zatitne mostove koji su
tako vrsti da ih ne moe probiti teret koji se sluajno otkai
sa iare.
umska stovarita su ureeni prostor za uskladitavanje i
sortiranje drvnih sortimenata. Dijele se na pomona i glavna.
Pomona stovarita se organizuju pored izvoznih umskih puteva
na koja se izvlai drvo iz sjeina. Glavna umska stovarita organizuju se uz javne saobraajnice,
odakle se drvni sortimenti
otpremaju na mjesto prerade, odnosno upotrebe.
Stovarita treba da budu ravna i da imaju dovoljno prostora da se drvo tokom itave godine dovlai, dorauje, slae po
dimenzijama i sortimentima i otprema.
Kod runog utovara trupci i druga oblovina smjetaju se
iznad platforme vozila radi lakeg utovara. Sloajevi ne smiju
biti visoki (sloajevi trupaca i druge oblovine do tri metra) jer
su ljudi izloeni opasnostima, a vozila potresima. Sortimente treba slagati u pravcu vonje. Zavisno od terena, nekada se prave
stepenaste utovarne rampe (si. 107).

101

Runi utovar drveta, naroito sa niih rampi, je teak i


opasan posao. Obavljaju ga najmanje dva radnika uz pomo capina ili drugog prikladnog alata.
Sloajeve treba osigurati da ne doe do kotrljanja. Trupci
se sputaju niz sloaj tek kada se skinu osiguranja klanfe.
Prostorno drvo (celulozno, ogrevno i drugo kratko drvo)
izrauju se motornom pilom kraj traktorskih staza, slau se u
sloajeve do 2 metra visine na terenu iji je nagib ispod 15.
Na glavnim stovari tima sve je vea primjena mehanizcije
(dizalice, autodizalice, viljukari, prilagoeni traktori). Rad postaje
sve sigurniji, a drvni sortimenti se mogu slagati do visine od
etiri metra. Pri manipulaciji javljaju se opasnosti po radnika
kao to su kotrljanje trupaca, nestruan rad sa mainama, klizanje kuka ili hvataa.
Na stovarinom prostoru smiju se nalaziti samo radnici
kojima je to radno mjesto, da ne bi nezaposleni i neupueni
dolazili u opasan prostor, stovarita se ograuju, istiu se znakovi upozorenja. Stovarita nou moraju biti osvijetljena, a ako
se nou vri utovar ili istovar, svjetlost mora da bude odgovarajue jaine.
Poslovi na stovaritu planiraju se u zavisnosti od koliine
drvnih sortimenata, od prostora, raspoloive mehanizacije, broja
radnika. Radi obezbjeenja obavljanja sloenih poslova i sigurnosti pri radu, od rukovodioca stovarita trai se strunost i
iskustvo, znanje propisa iz zatite na radu, to je definisano samoupravnim aktom osnovne organizacije.
Stovarita su na otvorenom prostoru, esto udaljena od
naselja. Radnici i sredstva rada izloeni su vremenskim nepogodama. Radi zatite zdravlja radnika, osnovna organizacija je
duna da na stovaritu obezbijedi odgovarajue sklonite od elementarnih nepogoda.

103

5.

ZATITA PRI RADU U DRVNOJ INDUSTRIJI

Nagli razvoj industrije u drugoj polovini 19. vijeka dovodi


do brzog razvitka mainstva, pa tako i maina za obradu drveta.
Proizvoa je stvarao maine isa mnogim nedostacima, a najee
bez ikakvih zatitnih naprava, jer je nastojao da stvori maine
sa to veim radnim efektom. Rad na mainama je postajao vrlo
opasan, povrede su bile este, a to je priinjavalo i velike ekonomske tete. Zatitnim napravama posveuje se vea panja p r i j e
i poslije drugog svjetskog rata. Konkurencija meu proizvoaima, a i sve stroiji zakonski propisi prisiljavaju proizvoaa
da sam konstruie i ugrauje zatitne naprave. Svaka maina
iziskuje posebnu zatitu. Zato je mogue dati samo opta uputstva i pravila za zatitu na svim mainama:
1. Mainama smije rukovati samo struna, za taj posao
kvalifikovana osoba. Uenici rade samo pod nadzorom strunjaka.
Isto vrijedi i za pripravnike.
2. Radnik mora biti upoznat sa svim opasnostima koje ga
oekuju na dotinom radnom mjestu.
3. U mainskoj karti mora biti jasno odreeno maksimalno
optereenje mainskih elemenata.
4. Zabranjuje se rad na neispravnoj maini.
5. Alati moraju biti pravilno pripremljeni, naotreni i privreni za mainu.
6. Radni sto treba da bude na visini k o j a omoguuje to
vei uinak uz to manji utroak energije radnika.
7. Pri dozvoljenim naprezanjima ne smije doi do vibracija
mainskih elemenata.
8. Prenosni i pogonski dijelovi moraju imati odgovarajuu
zatitu.
9. Pri premjetanju prenosnih maina, obavezno prije pomjeranja iskljuiti elektrine spojeve i uzemljenje.
10. Prije poetka rada na maini dobro pregledati dijelove
maine.
11. Pri obradi predmet mora biti stabilan.
12. Obraivati kratke komade pomou prikladnih naprava.
101

13. V i j k e poputati i pritezati samo pomou odgovarajuih


naprava.
14. Elektrine vodove osigurati po propisima.
15. Zatitne naprave
smanjenja uinka.

treba da osiguraju

siguran rad, bez

16. Obezbijediti odgovarajuu temperaturu, osvjetljenje, vlanost i ostalo.


17. Po zavretku obavljenog posla radnik mora iskljuiti
mainu, saekati da se umire svi pokretni dijelovi, urediti radno
mjesto i tek ga onda napustiti.
Prilikom sistematizacije i analitike procjene vrijednosti
poslova i radnih zadataka, uz opise moraju se navesti i zatitna
sredstva. Na p r i m j e r :

Z A H T J E V I ZA OBAVLJANJE

POSLOVA:

a) Zdravstveno stanje i pregledi radnika: Bez oboljenja


organa za disanje sistematski pregledi dva puta godinje.
b) Struno usavravanje: Poznavanje propisa iz zatite na
radu na strojevima za bruenje alata.
c) Pojaana ishrana: Topli obrok.
ODGOVORNOST R A D N I K A :
Za ispravnost strojeva, za
urednost u radionici, za pravilnu upotrebu i uvanje zatitnih
sredstava na radu, za slanje u proizvodnju oteenog alata, za
pridravanje ostalih zatitnih mjera pri radu.
Ovako jasno razgraniene dunosti i obaveze iskljuuju
mijeanje nadlenosti, to znatno doprinosi sigurnosti na radu.

R A D N O MJESTO: Brusa alata.

5.1. Balvanite

K V A L I F I K A C I J A : I I I stepen sloenosti ( K V ) .

Prostor balvanita mora biti pregledan, a trupci uredno


sloeni i osigurani od obruavanja tako da ne predstavljaju opasnost za radnike i bezbjednost saobraaja. Dozvoljena visina sloaja trupaca je:
a) ako se slaganje obavlja runo do visine od 3 metra, i
b) ako se rad obavlja na mehanizovan nain do 6 metara
visine.

U S L O V I RADA: Zasebna radna prostorija sa strojevima za


bruenje alata. Normalna temperatura, odgovarajue prirodno i
vjetako osvjetljenje, kremena i metalna praina.
ZADACI I N A I N RADA: Pregleda ispravnost strojeva prije poetka rada, m i j e n j a alat na strojevima, odrava strojeve za
bruenje u ispravnom stanju, brusi razne vrste alata na strojevima, p r i j a v l j u j e neposrednom rukovodiocu uoene nedostatke,
pravilno upotrebljava zatitna sredstva pri radu, odrava linu
higijenu, pridrava se ostalih zatitnih mjera pri radu na strojevima za bruenje alata.
U G R O E N O S T : Ozljeda ruku, oiju i drugih dijelova tijela,
profesionalna oboljenja plua (TBC, silikoze, bronhitis).

ZATITA:
a) Lina

Trajanje
God.

Radnik je izloen vremenskim nepogodama (niska temperatura, padavine, vjetar), nazebima, ozljedama tijela i reumatinim
oboljenjima. Lina zatita se sastoji u obezbjeenju svakog radnika kratkom bundom, kinom kabanicom i izmama. Ako postoji mogunost, radniku treba obezbijediti topli obrok. Radnici
moraju biti zdravi. Radnik odgovara za urednost stovarita, zatitnih sredstava li za ispravnost alata. Ako se za dizanje i prenoenje upotrebljavaju dizalice zabranjuje se njeno kretanje iznad
objekata u kojima su zaposleni radnici.
5.2. Gater

Mj.

1. Odijelo radno

2. Naoale Tripleks B-l

3. Runik

4. Sapun 1/4 kg

b) Tehnika: Propisno zatiena brusna kola, zatitno uzeml j e n j e strojeva, efikasna lokalna ventilacija.
102

POSEBNI

Gateri (jarmae) slue za rezanje drveta u daske i druge


sortimente prizmatinog oblika. P r i j e rezanja trupce treba kontrolisati da li u njima ima ostataka eljeza ili slinog materijala
da se sprijei pucanje pile i izbjegavaju povrede. Do povreivanja dolazi zbog nezatienih dijelova, zamajca, glavne osovine,
koljenastog vratila i slino. Svi ovi dijelovi treba da budu pokriveni elinim limom ija se debljina kree od 1 do 1,5 mm.
Oklop treba da je privren za kostur, kao to se vidi na slici
108. Gornje dijelove zatiujemo mreastom zatitom.
K o d novijih konstrukcija gatera zatita je izvrena tako
da je pristup pokretnim dijelovima mogu samo poslije prekida
103

rada. Protutegovi moraju biti osigurani od prebacivanja. Veliku


opasnost predstavljaju i kaievi koji putem transmisije prenose
okretanje na gater. Kod vertikalnih gatera gornji dio se nalazi
u pilanskoj hali, a donji u podrumu pilane. Radnik u podrumu
ne vidi radnika u pilani i obratno. Poetak rada gatera objavljuje se zvunim signalom. Ukoliko radnik u podrumu vri podmazivanje gatera, a radnik u pilani pusti gater u rad, neizbjena
je povreda. Da bi bezbjednost pri radu sa gaterom bila vea,
treba nastojati da se sve naprave za upravljanje nalaze sa jedne
strane.

Lina zatitna sredstva su: radno odijelo, ceradni grudnjak


bez rukava i ceradne rukavice.
5.3. Trana pila
Trane pile slue za razrezivanje dasaka, greda, trupaca i
oblih sortimenata. Zavisno od predmeta rada, trane pile dijelimo na teke (rezanje trupaca), srednje (rezanje debljah dasaka)
i lake (za stolarske radove). Po nainu rezanja razlikujemo veitikalne i horizontalne trane pile. Trana pila sve vie potiskuje
gater i krune pile jer je ekonominija, a broj povreda je daleko manji.
Na slici 109. prikazani su glavni dijelovi univerzalne trane
pile sa stanovita tehnike zatite.
t i t n i c i (1) na gornjem toku moraju biti tako postavljeni da se mogu pri montai trane pile, odnosno pilne trake,
otvarati, dok pri radu moraju biti zatvoreni. titnik moze biti
od drveta, ali se na drvenu zatitu stavlja oblog od lima.
G o r n j i s l o b o d n i t o a k (2), zajedno s a donjim, pogonskim tokom (6), slui za namjetanje pile. Runi toak koji
se nalazi pozadi stroja omoguuje pomjeranje voenog toka u
vertikalnom smjeru. Toak se moe zakretati i u horizontalnom
smjeru radi spreavanja spadanja pile.
G o r n j a vodilica za p o d e a v a n j e visine reza
(16) sputa se pomou runog toka (3). Vodilica se podeava
prema debljini komada koji se ree.
K a n t i c a sa b r i s a i m a (4 i 5) slui za podmazivanje
i ienje pile. U kantice se sipa petrolej kojim se napajaju brisai.
N o n o m p e d a l o m (7) vri s e iskljuivanje pogonskog
mehanizma. Iskljuivanje se moe izvriti i pomou naslona (8),
tako da se utakne u jedan, od zareza ipke (9) koja je ispod radnog stola. U sluaju da doe do pucanja pile, treba omoguiti
automatsko koenje to se postie maksimalnim podizanjem voenog toka i njegovim priljubi j i van j em uz nepokretnu kocmcu.

Posebnu panju treba posvetiti istoi radnog mjesta. Radnik, gaterist, kontrolie ispravnost gatera prije poetka rada.
Priprema trupce zajedno s pomonikom za rezanje i kontrolie
pile. Pri izlasku iz gatera okrajci trupca moraju se osigurati od
dizanja i sputanja. Za vrijeme rezanja na trupcu se ne smije
nalaziti radnik. Dok je gater u pokretu zabranjeno je uklanjanje
zaglavljenih okrajaka.
104

Z a spreavanje vibracija ispod stola su smjetene donje


vodilice pile (10 i 11). Vodilice ne smiju pritiskivati list pile.
Predmet se prema pili pomie pomou nazubljenog valjka
(12).

Vodilica za podeavanje debljine reza (13) fiksira se pomou ruke (17). Sa prednje strane vodilica treba da se nalazi
kazaljka koja pokazuje debljinu rezanog predmeta.
.53

Gornje vodilice pila (14 i 15) slue za spreavanje vibracije pila.


Prilikom rezanja 'oblica upotrebljavaju se kolica. Na zadn j o j strani kolica treba da sc nalazi papua sa iljcima na koju
se oslanjaju oblice. Na prednjoj strani nalazi se ureaj za pritezanje. Kretanje kolica ograniava se konicom. Sve ove m j e r e
doprinose kako kvalitetnoj obradi tako i veoj sigurnosti na
radu.

Na slici 110 lijevo i desno prikazana su dva naina tehnike


zatite na tranoj pili u predjelu rezanja. Mnogo je efikasnija

Slika 110. Tehnika zatita na tranoj piti


zatita 110. lijevo jer ispupena ploica otkriva zube pile samo
koliko napreduje piljenje. K o d rada sa tranom pilom predmet
rada treba priljubiti uz plou pile. Piljevinu treba redovno istiti
s ploe. Na slici 111. prikazana je zatita pile iznad radne ploe.
Obavezno je i zatitno uzemljenje maine i lokalna ventilacija.

Lina zatitna sredstva su: ceradna kecelja, ceradni grudnjak bez rukava, radno odijelo, ceradne
podlaktice, naunice,
rukavice i naoale.
5.4. Krune pile
Krune pile slue za raspiljivanje drveta. Krune pile su

Prije putanja u rad trane pile treba obavezno okrenuti


kolo rukom da utvrdimo da li negdje neto ne zapinje.

esto uzrok povreda na radu.


Ozljede uglavnom nastaju usljed loeg podeavanja razdvojnog klina, nedostatka zatitnog oklopa, neispravnosti zatitnih'naprava i lista pile, neispravnog postavljanja lista pile i
slino.
.54

104

Razdvojili klin (vodica), slika 112. spreava odbacivanje


drveta unazad. Do odbacivanja dolazi kada dijelovi koji su prerezani vre pritisak sa strane na pilu. Pritisak moe nastati i
nailaskom kvrge ili pukotine, usljed ega pila naglo mijenja smjer.
Kod rezanja jelovine odbacivanje moe prouzrokovati i nakupljena smola na pili. Klin treba da je dobro uvren. Klin je
udubljenom stranom okrenut prema pili.

unutra je obloen drvetom da se ne lome zubi pile,


onemoguava odbacivanje drveta unazad i
da ne umanjuje vidljivost rezanja, ali najvie do 5 mm
iznad predmeta koji se obrauje.

Slika 114. Zatitni oklop na krunoj pili

Odstojanje klina od pile je 34 mm, a najvie 1 cm. Vrh


klina ne moe biti nii od najvieg zuba pile. Debljina klina uzima
se prema debljini lista pile i razmetnutosti zubaca, tj. koliko je
irina propiljka. Manja je od irine reza, a najmanje za 1/4 vea
od debljine lista pile. irina klina je do 10 cm. Ako klin nije
dobro postavljen, moe doi do otkidanja zatitne kape.
Dodir sa dijelom pile iznad stola izbjegava se zatitnim
oklopom (si. 113. i 114). Dobar oklop zadovoljava ove uslove:

Slika 113. Zatitni oklop


pokriva dio pile koji nije zatien razdvojnim klinom,
dovoljno je uzak da ne ometa rad vodilici,
neovisan je od razdvojnog klina (na slici 115. prikazana
je zatitna kapa privrena na klin, to treba izbjegavati),
102 103

Slika 115. Zatitna kapa privrena na klin

Oklopi se dijele na obine i automatske. Automatski su


bolji jer se oklop die i sputa pomakom drveta koje se ree.
Oklop se moe montirati na razne naine, najee na zid pomou konzole ili na strop (si. 116). Bolje je vezivanje za strop.

Zatita ispod stola postie se ograivanjem pile drvenom


ili limenom ploom, to je prikazano na slici 112.

Slika 116. Vezivanje oklopa za zid ili strop


irina raspora u stolu krune pile ne moe biti manja od
irine razvoda zubaca plus 1 mm, niti vea od razvoda zubaca
plus 3 mm.
Prije uvrivanja lista pile treba provjeriti da li je jednak
razmet zuba, da li su iste visine, da nisu polomljeni i slino.
Takoe treba provjeriti ispravnost i veliinu prirubnica, vratila,
otkriti naprsline navoja, obratiti panju na centrinost prilikom
zamjene lista pile.

Slika 118. Guranje obratka uz vodilicu

Da ruka radnika ne bi dola u dodir sa zubom pile, treba


dasku gurati uz vodilicu (si. 117 i 118). To moe biti obian komad drveta, ali su podesnije ruke. Ako se radi o krivim i veli-

kim komadima drveta, npr. o ogrevom drveta, treba koristiti


krune pile s pokretnim stolom i zatitnim oklopom (si, 119).

Slika 119. Kruna pila s pokretnim stolom


Da bi se otklonila opasnost pri rezanju krunim pilama,
treba potovati pravila:
da je radni sto ist od svih otpadaka,
da radnik stane neto po strani od pravca rezanja,
.104

da se prilikom vrenja popravki obavezno iskljui maina,


da se, ako je prekida udaljen, iznad njega stavi natpis
ne ukopavaj.
Lina zatitna sredstva su: grudnjak, kona kecelja, rukavice sa pet prstiju, koni titnik za dlan, naoale i podlaktica.
5.5. Maine za blanjanje blanjalice
Blanjalice (rendisaljke) slue za izravnavanje neravnih povrina rezanog drveta. Blanjanje se izvodi ili pravolnijiski ili kruno.
Zavisno od toga koliko se povrina obratka istovremeno obrauje, razlikuju se jednostrane, dvostrane, trostrane i etverostrane
blanjalice. U maine za blanjanje spadaju blanjalice-ravnjae, blanjalice-debljae, blanjalice-rubnjae i druge. Pri radu sa blanjalicom posebnu panju treba obratiti na noeve. Ruka radnika ne
smiije doi u blizinu noa, a nezatieni noevi esto odbacuju
drvo unazad. Upotreba etvrtastih vratila kod ravnalica je zabranjena (si. 120), a treba ih izbjegavati i kod ostalih vrsta blanjalica. Prednost okruglog vratila je u veoj sigurnosti pri radu,
postizanju do 100% veih brzina okretanja, lakem izjednjaavanju masa, lakem m i j e n j a n j u noeva a i noevi su ieftiniji.

Slika 120. etvrtasta i okrugla vratila


Na slici 120. prikazana su dva naina uvrivanja noeva u
okruglim radnim vratilima. L i j e v o je prikazano uvrivanje pomou segmenta i zavrtnjeva, a desno pomou klinastog umetka i zavrtnjeva. U prvom sluaju smiju se upotrebljavati samo noevi iste
debljine jer moe doi do otkidanja noeva. U drugom sluaju
takoe treba obratiti panju na debljinu noeva, a n a j b o l j e je
da se zavrtnjevi postavljaju upravno na no. U novije v r i j e m e
101

p r i m j e n j u j e se zavrtanje zavrtnjeva hidraulinim putem. Hidraulino uvrivanje je ne samo sigurnije ve se smanjuje i buka
pri radu. Buka je manja kod hidraulinog uvrivanja jer se
mehanikim uvrivanjem nakon izvjesnog vremena istroi navoj, a naroito nepravilnim zatezanjem, i nastaju nevidljive pukotine k o j e mogu dovesti do loma.
Prilikom namjetanja noeva treba obratiti panju da se
noevi dobro uvrste, da otrica noa stri izvan tijela vratila
0,75 do 1 mm i da radijusi rezanja budu jednaki za sve otrice.
N a j b o l j e bi bilo da se otrenje vri na samoj osovini posebnim
ureajem, a ako nema tog ureaja, otrenje vriti u brusionici,
po mogunosti automatima. Da bi se izbjegla ekscentrinost okretanja vratila, moraju se upotrebljavati noevi iste teine i tano
izbalansirani. Inae dolazi do savijanja vratila, kvalitet blanjanja je lo, a mogui su kvarovi na itavoj maini.
Na slici 121. prikazana je najjednostavnija zatita. Loa
strana ove zatite je u n j e n o j glomaznosti, labilna je, a ako elimo premjestiti zatitnu napravu, moramo zaustaviti mainu.

N o v i j a zatita prikazana je na slici 122.

Debljae novijih konstrukcija sasvim su u oklopu, a vidi


se samo prednji i stranji dio drveta koje se obrauje.
Lina zatitna sredstva su kona kecelja, ceradne podlaktice, naoale i kapa.
5.6. Builice
Builice slue za buenje rupa i udubljenja. Buenje se
vri svrdlom, dlijetom ili lananim glodalom. Povrede najee
prouzrokuje lanac na dubilici. Na slici 125. prikazana je zatita
kod vertikalne vievretenaste builice.

Slika 122. Novija zatita


Na slikama 123. i 124 prikazana je koljenasta zatitna naprava na ravalici. Izrada i montaa su dosta jednostavne.

Slika 123. Koljenasta zatita na ravnalici

Vretena se zatiuju kutijama koje se pomiu vertikalno. U


tim kutijama vretena se okreu. Preko radnih vretena stavlja se
mrea. Mrea spreava dodir radnika s vretenima u toku rada.
Glava i svrdla prekrivaju se pleksi-staklom koje se uvruje za
okvir mree. Staklo omoguuje dobru vidljivost, a zaustavlja i
estice strugotine. Vievretenasta builica je posebno opasna kada su u pogonu sva vretena zajedno.

Slika 124. Drugi nain koljenaste zatite


Zatvaranje i otvaranje naprave koja se izrauje od ilavog
drveta vri se perom, od eline ice.
102 103

Na slici 126. prikazana je zatita na maini za buenje kvrga, a izvedena je pomou pleksi-stakla. Staklo se moe staviti na
mainu direktno, ali je bolji nain vezivanja pri kome e se
staklo sputati zajedno s vretenom. Drugi nain je b o l j i j e r onemoguava dodir radnika sa svrdlom, a isto tako zaustavlja svrdlo
koje se slomije u toku rada. Staklo se mora redovno istiti jer za-

praeno i prljavo staklo smeta radniku da dobro vidi predmet


rada. Ako postoji mogunost, dobro je nabaviti mainu za obradu
manjih komada kod koje se sputanje i dizanje svrdla vri nogom, ime se oslobaaju ruke radnika. K o d builica s lananim
glodalom kraj lanca se zatiuje metalnim poklopcem. V i j c i za
stezanje svrdla na steznim glavama builice moraju biti uputeni.

obavezno uvrivati drvo stezaljkama,


izbjegavati trzaje i
na izlaznoj strani lanca montirati stope.
Od linih zatitnih sredstava radnik treba da ima radno
odijelo i ceradnu kecelju. ene obavezno treba da povezuju kosu.
5.7. Glodalice
Glodalice (frez-maine) su prouzrokovale dosta povreda. U
razvijenim zemljama (vajcarska, SR Njemaka, vedska) zatita
na glodalicama obuhvaena je posebnim propisima koje moraju
potovati kako proizvoai tih maina tako i korisnici.
Na glodalici se moe obavljati niz operacija, pa je i zatita
razliita. Glavna opasnost je u predjelu obrade, u noevima, zbog
velikog broja obrtaja (do 30.000 okretaja u minuti). Po zavretku
rada preporuljivo je skinuti no. Noevi su dosta teki n vrlo
otri, pa treba biti oprezan u rukovanju s njima.
U grupi glodalica imamo veliki broj maina, kao to su stolne glodalice (sporohodne, brzohodne), nadstolne, eparice, maine
za izradu zubaca i dr.
Na slici 127. prikazana je glodalica sa zatitnom napravom
i mehanizmom za uzduno i vertikalno pomicanje prema profilu predmeta k o j i se obrauje.

f==

I ?
Prilikom rada na builici treba da se pridravamo slijedeih pravila:
p r i j e upotrebe stegnuti svrdlo i ispitati da li je postavljeno u ispravan poloaj,
prilikom buenja ne mijenjati smjer svrdla niti poloaj
predmeta,
pri buenju dubljih rupa povremeno odstranjivati iverje
vaenjem svrdla,
radni sto treba da je ist,
ne vriti obradu tupim svrdlom jer to moe dovesti do
paljenja drveta uslijed trenja,
.104

51

v
A
Slika 127. G l o d a l i c a

Na slici 128. prikazan je nain obrade drveta sa eone


strane. Na sto glodalice privrsti se drvo, a glodanje se vri u
smjeru strelice. Ako se vri obrada na manjim komadima, treba

Na slici 131. prikazana je konstrukcija mreaste zatite.


Naprava je spojena s prekidaem koji iskljuuje elektrinu
struju kada se iskljui mrea.

upotrebljavati gurae.

Slika 128. Obrada na glodalici sa eone strane


Na slici 129. prikazan je nain dodavanja letvica koje se
obrauju sa eone strane. Ruica se pravi ocl drveta. Treba nastojati da drka na ruici bude pod uglom od 75 jer je tada zamor najmanji.

Slika 129. Dodavanje letvica


Da bi se sprijeile povrede prilikom pucanja alata, treba
upotrebljavati sigurnosni obru (si. 130). Sigurnosni obru treba
tako konstruisati da se moe pokretati samo kada maina miruje. Obru je metalni, sa unutranje strane obloen drvetom kako
se ne bi alat otetio.

Slika 130. Upotreba


sigurnosnog obrua

Slika 131. Mreasta zatita

Od optih mjera zatite kod glodalica panju treba obratiti


na balansiranje i uvrivanje alata, odravanje drvenih uloaka
na vodilicama i odravanje odreenog broja okretanja. U lina zatitna sredstva dolaze: kecelje, podlaktice i naoale.
.119

104

Trana brusilica najee izaziva oteenja koe (si. 133) i

5.8. Tokarski strojevi


Tokarske strojeve dijelimo na maine tokarice i maine
taparice. Pomou ovih maina dobijaju se elementi cilindrinog
ili okruglog profiliranog presjeka. Pri radu s tokaricama treba
obezbijediti slijedee:

zato na prednji dio ploe treba staviti dohvatnik.

sve pokretne dijelove pokriti,


pri radu s tekim detaljima primjenjivati metalne podupirae na oba kraja,
materijal k o j i obraujemo otesati na oblik slian onom
koji elimo dobiti na maini,
kontrolisati lijepljene detalje,
pri obradi duih detalja upotrebljavati podmeta,
broj okretaja vretena prilagoditi veliini detalja,
ureaj za stavljanje maine u pogon ne smije biti dalji
od 0,7 metara.
K o d taparica glavu s noevima treba uvrstiti na radnu
osovinu zavrtnjima i j i su zarezi suprotni okretanju glave. Glava mora biti pokrivena metalnim poklopcem, kao i svi dijelovi
k o j i se okreu. Veliina otvora na zatitnoj napravi treba da odgovara veliini letve.
Slika 132. Zatita na tanjirastoj brusilici
5.9. Brusilice
Ove maine pomou brusnog papira iste povrine elemenata p r i j e bojenja, lakiranja i poliranja. Najee se upotrebljav a j u trane, tanjiraste, valjkaste, kombinovane i profilne brusilice
sa etkom. Zatita treba da bude sigurna j e r je rad sa brusilicom
opasan i tetan po zdravlje radnika. Pri radu moe doi do oteenja nekog dijela tijela, ali su opasnija profesionalna oboljenja
koja izaziva praina.

SJika 133. Trana brusilica bez dohvatnika

Tanjirasta brusilica je zatiena na ovaj nain (si. 132):


zadnja strana diska mora biti ograena,

Nezatieno vratilo moe izazvati nesreu (si. 134).

radni sto mora biti ist,


obodna brzina diska je najvie 30 m/sec,
ne upotrebljavaju se listovi brusnog papira manji od
prenika diska,
odrezati krajeve brusnog papira,
prste zatititi naprscima od koe i
obavezno ugraditi ventilacione ureaje.
120

Slika 134. Nezatieno vratilo


104

Na slici 135. prikazana je ema poluautomatske brusilice.


Praina se odvaja i od pogonskog i vodeeg toka. Ako je odvod
praine slab, ona se vraa na brusnu povrinu i ispunjava pore
na traci za bruenje. Ako postoji mogunost, treba montirati i
ventilator koji pomae odvoenju praine u ekshaustor. Ako se
radi o m o k r o m bruenju, potrebno je pravilno izabrati tenost,
koliinu priliva tenosti i mjesto g d j e tenost dotie na traku za
bruenje. M o k r o bruenje se vri samo odreenim brusnim papirom.

u mainu treba

stavljati samo

detalje iste veliine

maina mora biti zatiena tako da ne zahvati odijelo


ili prste radnika.
U zatitna sredstva spadaju kecelja i podlaktice.

Slika 135. Poluautomatska brusilica


Na slici 136. prikazani su razliiti tipovi uloaka za bruenje na tranoj brusilici. Uloak treba da je sa donje strane obloen filcom ili mekanom koom. Za neravne povrine uloak treba
da odgovara duini valjaka. K o d bruenja furnira treba izbjei
trenje izmeu uloka i papira za bruenje, a to se postie valj cima. Time se izbjegava zagrijavanje furniranih povrina. Pri radu
s tranom brusilicom treba se pridravati pravila:
mjesto spoja kod brusne trake podeava se prema smjeru kretanja trake,
traka mora biti zdrava, dobro
krajevima,

slijepljena i s ravnim

najvia brzina trake sa drvenim valjcima je 20 metara


u sekundi, a 30 m/sec na valjcima od livenog gvoa.
K o d valjkaste brusilice vano je da:
dijelovi valjka koji ne dodiruju materijal moraju biti
zatieni,
ureaji za privrivanje brusnog papira moraju biti
ispravni,
102

103

Slika 136. Tipovi uloaka za bruenje


5.10. Maine za izradu furnira i perovanog drveta
Izrada

furnira

perovanog

cjelinu. Zatitna tehnika u o v o j

drveta

predstavlja

zasebnu

oblasti je v r l o moderna iako

je proizvodnja ovih proizvoda poela p r i j e o k o 100 godina. Glavni izvori opasnosti kod proizvodnje furnira i perovanog drveta

javljaju se pri manipulciji trupaca i rada s noevima. Opasnost


od noeva je posebno velika pri prenosu, bruenju i namjetanju, jer su vrlo teki.
a) Fusrnirski no treba zatititi prednjom i zadnjom ianom ogradom. iana ograda spreava radnika da ruku prinese
nou. Za odvajanje odrezaka furnira ispod noa slui drveni tap.
No se prenosi u drvenom titiku. Iskljuivanje maine iz pogona treba da se obavlja pomou ruice koja je nadohvat ruke
radnika. Radna povrina stola mora biti ravna i ista od otpadaka. Prije poetka rada treba provjeriti kako su noevi uvreni. U lina zatitna sredstva spadaju radni mantil i ceradna kecelja. Radnik treba da redovno uzima mlijeko, a i da posveti
posebnu panju higijeni ruku jer su esta trovanja i oboljenja
organa za varenje.
b) Ljutilice treba zatititi ogradom. Stezaljke moraju biti
u istoj ravnini i paralelne s radnom povrinom vodica. obzirom da su trupci teki, treba biti oprezan pri njihovom transportu i uvrivanju. Pri namjetanju trupaca ruke treba drati
odozgo kako bi se izbjeglo ukljetenje ruke izmeu trupca i noa. Trupac se ne smije stavljati u mainu ako j o j svi dijelovi ne
miruju. Ukoliko doe do zaglavljrvanja komada drveta, oni se
vade samo drvenim lopatama.

pokretni dijelovi. Kod mokrih makaza najbolja je zatita posebnim branikom koji se die i sputa prilikom rezanja. U posljednje vrijeme uvodi se zatita fotoelijama, koja je maksimalno efikasna. Ispred opasnog dijela prolazi snop zraka. Kada ruka ili drugi dio tijela ili neki predmet presijee zrake, maina se automatski iskljuuje.
d) Maine za nanoenje ljepila (si. 138). Ljepilo se nanosi
pomou valjaka na drvene povrine. Zatitni ureaj treba da
sprijei pristup radnika do valjaka i ostalih elemenata za prenos kretanja. Mainu treba pokriti ravnim prekrivaem, koji titi
valjke od udaraca. Valjci imaju obloge od gume. Zupanike i
remenice zatiujemo elinim limom sa zaokruenim rubovima.
S obzirom da se maina za nanoenje ljepila esto isti, zatitne
naprave treba konstruisati tako da je mogua brza montaa i demontaa.

c) Furnirske makaze (si. 137) su vrlo opasne maine i pri


radu i pri promjeni noeva. Noeve zatiujemo tako da ih za-

Slika 138. Maina za nanoenje ljepila


e) Furnirske suare moraju biti hermetiki zatvorene. Posebnu panju treba posvetiti osiguranju vrata. Pored obezbjeenja vrata, na njima se istie natpis da je rukovanje dozvoljeno
Slika 137. Zatita na furnirskim makazama
titimo limom od elika ili pleksi-staklom. Ako je zatita elini
lim, u njemu ostavljamo otvor prenika do 20 mm kako bi radnik mogao da ima uvid nad noevima. Zatita pleksi-staklom je
bolja, samo j o j je nedostatak to reflektuje zrake svjetlosti. Mreom ili elinim limom zatiuju se zupanici, remenice i ostali
102 103

samo odreenim osobama.


f) Maine za spajanje furnira (si. 139). Najopasnije mjesto
je glava za glodanje. Zatitna naprava se izrauje od lijevanog
eljeza debljine 6 do 8 milimetara. Pored zatite glave za glodanje
treba posebno voditi brigu o zatiti lanaca, pogonskih motora kao
i pravilnom odstranjivanju drvenih otpadaka pomou ekshaustora.

smije biti klizav. Presa treba da je snabdjevena manometrom za


m j e r e n j e pritiska ulja u valjku, termometrom za m j e r e n j e temperature, asovnikom za m j e r e n j e vremena za stezanje i barografoim za m j e r e n j e pritiska dok je presa u pogonu. N a j n o v i j i
tipovi presa i m a j u ureaje k o j i blokiraju komande jednim kljuem, kao kod automobila. Ovakav nain blokiranja bio bi n a j b o l j i
za sve maine.
Pored radnog odijela i kecelje radnik obavezno upotrebljava azbestne rukavice.
5.12. Kombinovane maine za obradu drveta

Prese slue za stiskanje drvenih ploa (perploe, ploe iverice, panel-ploe). Postoji opasnost od opekotina, naroito ruku.
U cilju zatite pri radu zabranjuje se punjenje prese za v r i j e m e
podizanja ploa, guranje predmeta u prese bez guraa, popravljan j e prese dok je u n j o j pritisak i popravljanje manete ispod
pomine traverze bez upotrebe oslonca. K o d vrueg presovanja
ili suenja treba dobro izolovati cijevi k o j e vode paru. Slika 140.
prikazuje sistem naprava za odvoenje pare. Limeni lijevak se

K o d serijske i masovne proizvodnje ove se maine r i j e t k o


upotrebljavaju. Njihova primjena je velika u m a n j i m radionicama,
stolarijama i slino. esto se kombinuj u kruna pila sa glodalicom i blanjalicom. Zatita je specifina. Za v r i j e m e rada krune
pile upotrebljava se jedna, kod rada blanjalice druga, a kod rada
glodalicom trea vrsta zatite.
5.13. Zatita pri povrinskoj obradi drveta
Povrinska obrada drveta se provodi u cilju zatite drveta,
radi ljepeg izgleda ili u cilju sakrivanja izvjesnih mana drveta.
Pogoni u kojima se vri ova obrada spadaju u najopasnije pogone u drvnoj industriji, ne samo zbog rada s lako zapaljivim materijama (lakovi, b o j e ) ve i zbog ugroenosti zdravlja radnika.
esta su profesionalna o b o l j e n j a koe i organa za disanje. Ovi pogoni moraju imati dobro provedenu tehniku i linu zatitu. Posebnu panju treba posvetiti ventilaciji radnih prostorija.
Lakirnice su podvrgnute posebnim propisima, poev od
prostora za lakiranja sve do skladitenja i postupka sa lakovima.
Lakirnice se grade kao posebni objekti odvojeni od glavnih pogonskih prostorija. Mogu biti povezane jedino hodnicima.
Lakirnica mora imati potreban b r o j kabina za lakiranje sa dob r o m ventilacijom koja mora biti odvojena. Lakirnice se prave
samo u prizemlju.

Slika 140. Presa, odvoenje pare


sputa to nie nad presu, to omoguuje poseban sistem. Lijevak
i odvodne cijevi treba bojiti b o j o m koja je otporna na vie temperature i sintetika ljepila. Pod prese treba da je ravan, ali ne
102

103

Kabine se prave od elinog lima, k o j i treba da bude gladak. P o d je od vatrostalnog materijala, k o j i se moe lako istiti.
Zidovi kabine m o r a j u uvijek biti isti. Jedan metar oko kabine
treba da se nalazi prostor bez ikakvih stvari. Rasvjeta mora biti
u S izvedbi ili je kabina indirektno osvijetljena. Za zagrijavanje
se mogu upotrebljavati parno grijanje i topli vazduh. Ureaji za
zagrijavanje moraju biti zatieni. U kabini za lakiranje se ne smiju nalaziti prekidai ili utikake kutije za elektrinu struju jer
postoji opasnost od stvaranja varnice. Zidove kabine treba ispi-

rati vodom. Da bi se sprijeilo stvaranje statikog elektriciteta,


vlanost vazduha ne smije biti manja od 70%. Ureaj za ventilaciju treba praviti od vatrostalnog materijala. Kapacitet ventilatora
treba da bude toliki da se sav vazduh u kabini moe izmijeniti u
roku o 3 do 5 minuta.

manje tetan po zdravlje radnika, a opasnost od poara smanjena. Na pripremi lakova treba da rade ljudi tamnije boje koe jer
esto dolazi do zapaljenja svjetlije koe.

Kompresori za vazduh obavezno se nalaze u prostoriji koja je odvojena od prostorije za lakiranje. Zabranjena je upotreba komprimiranog kiseonika i upaljivih gasova za pogon pitolja
za lakiranje. Nitrolakovi, kao i svi ostali lakovi kojim se vri lakiranje, rastvarai kao to su eter, aceton, metil-aceton, metanol,
benzin i si. moraju biti uskladiteni u posebnim sklonitima graenim po graevinskim propisima za tu vrstu objekata. Uz lakirnicu se moe nalaziti posebna prostorija, koja slui kao priruno skladite lakova i rastvaraa u koliini najvie za potrebe
jedne smjene. Ni ova prostorija ne smije imati direktnu vezu s
lakirnicom. U samoj lakirnici se dre koliine potrebne za obavljanje neposrednih poslova.
Rezervoari pitolja za lakiranje treba da su zatvorenog tipa ili s metalnim poklopcem. Posude izloene pritisku mogu imati
kapacitet najvie 1/2 utroka u jednoj smjeni.
Na slici 141. prikazana je posuda za uvanje nitrolaka pod
pritiskom. Posuda treba da ima manometar i sigurnosni ventil.
Ako se materijal za lakiranje prethodno grije, to se moe vriti
jedino parom niskog pritiska ili vruom vodom. Elektrino zagrijavanje mora biti specijalne sigurnosne izvedbe. Grijai ne
smiju biti smjeteni u kabine za lakiranje, niti u njihovoj blizini.
Svi cjevovodi upaljivih tenosti moraju biti uzemljeni.
Pri svakom pretakanju tenosti, koje su upaljive, iz jedne
posude u drugu, bez obzira na postupak kojim se to vri, obadvije posude moraju biti uzemljene i meusobno vidljivo spojene da bi se izbjegle varnice od statikog elektriciteta.
Prostorije za lakiranje, kao i kabine za lakiranje, moraju
biti snabdijevene ureajima za gaenje. Najee su u upotrebi
tzv. sprinkler ureaji. Cijevi ovog aparata su uvijek puni vode.
Osim sprinklera, kao osnovnog ureaja za gaenje poara, u
prostoriji za lakiranje se postavlja sanduk sa pijeskom i lopate,
kao i azbestne ponjave za gaenje. Prostorija treba da ima dovoljan broj izlaza za sluaj opasnosti. Vrata se otvaraju vani, za
vrijeme rada ne smiju biti zakljuana. Prozori treba da su takve
izvedbe a mogu posluiti i kao nuni izlaz, irina izlaznih puteva
ne smije biti manja od 1,2 metra.
Pare nitrolakova se najee odvode ekshaustorima, kao i
ugrijani vazduh. Bolji su sistemi proiavanja vazduha pomou
vodenog mlaza ili vodenih zavjesa. Rad s lakovima je ist, vazduh
102

103

Kabine za lakiranje se iste alatom koji ne varnii. Otpaci


se stavljaju u metalne posude. Unitavanje otpadaka vri se na
otvorenom prostoru. Otpaci se unitavaju poslije svake smjene.
Radnici ne smiju ostavljati radnu odjeu u prostoriji za lakiranje ve smo u eljeznim ormarima smjetenim u posebnim prostorijama. Puenje je strogo zabranjeno. Prilikom popravki u prostorijama, treba preduzeti posebne mjere bezbjednosti, a ako se
popravke vre na ventilacionom ureaju, treba ga prethodno temeljito oistiti, a za vrijeme popravki mora biti vlaan.
Pri povrinskoj obradi upotrebljavaju se materije koje su
tetne po ovjeiji organizam, pa su esta profesionalna oboljenja.
Kod bijeljenja tetno djeluju vodikov superoksid, oksalna
kiselia i natrijev hipohlorit. Kod moenja tetni su bakreni sulfat i kalijev bikromat. Prilikom lijepljenja opasnost predstavlja

formalin. K o d lakiranja nitrolak i razrjeivai. K o d poliranja


opasne su politure zbog sadraja otrovnih organskih otapala.
Bijeljenje
Vodikov superoksid je opasan p r i j e razrijeivanja jer njegove pare nadrauju kou i organe za disanje. Treba izbjegavati
dui dodir i sa razrijeenim vodikovim superoksidom koncentracije otopine iznad 30% jer je djelovanje postepeno.
Oksalna kiselina moe izazvati trovanje organizma. Nagriza
sluzokou organa za disanje i organa za probavu. Nokti postaju
krti. Ruke treba zatititi gumenim rukavicama, oi zatitnim naoalima, a organe za disanje maskom.
Natrijev hipohlorit nagriza oi i izaziva upale.

treba kontrolisati i zatitne ureaje. Velika opasnost za ureaje


su vlaga i ra. Sa ureaja treba redovno skidati prainu, nakupljenu masnou i ostalu prljavtinu. Dotrajale zatitne ureaje
treba mijenjati.
Osnovni zadatak slube za
sve promjene na graevinskim
jama. Pored redovne kontrole,
vremenskim intervalima, dobro

zatitu na radu je da budno prati


objektima, mainama i instalacikoja se vri u tano odreenim
je uvoditi i povremene kontrole.

Moenje
Bakreni sulfat je otrovan kao i sve soli bakra. tetno djeluje praina vrstog sulfata, k o j i se udie prilikom spravljanja
razrijeenih otopina.
K a l i j e v bikromat djeluje slino bakrenom sulfatu. Naroito je opasna njegova praina.
L i j e p l j e n j e j e opasno zbog gasova koji s e stvaraju
kod l i j e p l j e n j a i kod pripreme ljepila. U drvnoj industriji najee se upotrebljavaju karbamidna ljepila koja razvijaju plin
formaldehid. Formaldehid je gas otrog mirisa, koji nadrauje sluzokou organa za disanje. Prostorije moraju imati dobru ventilaciju, a kod jaih koncentracija formaldehida treba upotrebljavati zatitna sredstva.
L a k i r a n j e i p o l i r a n j e s e vri lakovima i politurama koji sadre smjese raznih organskih otapala kao to su aceton, pirit, toluol, kao i organske estere i njihove smjese. Ove materije lako isparavaju pri emu se stvaraju otrovni gasovi k o j i
tetno djeluju na organe za disanje. Sva ova otapala tetno djeluju i na kou. tetne posljedice se znatno ublauju ispravnim
radom i higijenom ruku. Prije poetka lakiranja i poliranja ruke
treba premazati specijalnom kremom. Neki su radnici vie, a neki
manje osjetljivi na tetno djelovanje ovih materija. Radnike k o j i
esto dobijaju upale koe treba uputiti na druge poslove.
5.14. Odravanje i kontrola zatitnih ureaja
Zatitna oprema spreava povrede samo ako je pravilno
postavljena i uredno odravana. Za odravanje zatitne opreme zadueni su radnici k o j i rade na toj maini, neposredni rukovodilac i sluba tehnike zatite. Do oteenja zatitnih ureaja dolazi
uslijed mehanikih udara i vibracija. Prilikom popravki maina
102

103

LITERATURA
1. Bandalovi, tambuk, Ivanek, Higijena rada i tehnika zatita
rada, Zagreb.
2. Bavrli Dragan, Lakiranje namjetaja nitrolakom, Sarajevo.
3. Delak Nevenko, Sigurnost pri radu sa strojevima za obradu metala, Zagreb.
4. Delak Nevenko, Osnovni principi sigurnosti na radu na strojevima, Zagreb.
5. Dolenec-Lui, Nauka o ovjeku, Zagreb.
6. Drakuli, Sulic, Rezanje drveta na format pili, Sarajevo.
7. Duri Duan, Kako se zatititi od profesionalnih bolesti, Beograd.
8. Fajtelj Ivan, Prva pomo, Beograd.
9. Franikovi Stjepan, Zatitna tehnika pri radu sa krunom pilom, Zagreb.
10. Grupa autora, Motorna lanana pila, Ljubljana.
11. Hadisadikovi Sadik, Prirunik za radnike u umarstvu, Banja
Luka.
12. Hafner F., Miha B., Mehanizovani transport drveta, Beograd.
l. Ili Teodor, ta svako treba da zna o bolestima, Sarajevo.
14. Izraeljson i dr., Higijena rada, BeogradZagreb.
15. Karlovac Rubens, Sprijeavanje i gaenje poara u stolarskim radionicama, Zagreb.
16. Kovaevi Ivica, Krojenje sirovog furnira na makazama, Sarajevo.
17. Kului Boidar, Iskoriavanje uma, Sarajevo.
18. Leti Borislav, Raki Ilija, Rad na maini za elno profilisanje
parketa, Sarajevo.
19. Miralem Asim, Fino obrezivanje furnira na paket makazama, Sarajevo.
20. Mramor Sreko, Organizacija proizvodnje, Rijeka.
21. Nikoli Jelena, Higijensko tehnika zatita rada, Sarajevo.
22. Poljani Nika, Zatitna tehnika u drvnoj industriji.
23. Postnikov Aleksej, Maine za mehaniku obradu drveta, Sarajevo.
24. Pravilnik o zatiti na radu (SI. list SR BiH, 31/84).
25 Pravilnik o zatiti na radu pri mehanikoj preradi i obradi drveta
i slinih materijala (SI. list SR BiH 5/86).
26. Pravilnik o zatiti na radu u umarstvu (SI. list SR BiH 20/86).
27. Prirunik za rukovanje zapaljivim tenostima i gasovima, Sarajevo.

28 Radovanovi Miroslav, Higijena i socijalna medicina, Sarajevo.


29. Radovi objavljeni u strunom asopisu umarstvo i prerada drveta, Sarajevo.
30. Sari Marko, Medicina rada, Zagreb.
31 Smoli-ardig Zora, Povrinska obrada drveta, Zagreb.
32. Savezni centar za obrazovanje kadrova u drvnoj industriji, stalne
publikacije, Sarajevo.
33. Suli, Drakuli, Horizontalna builica, Sarajevo
34. Sulici Drakuli, Izrada epova na maini za epovanje, Sarajevo.
35. Suli, Drakuli, Horizontalna trana brusilica, Sarajevo.
36. Suli, Drakuli, Cirkular paralice, Sarajevo.
37. erak Hamdiia, Organizacija i ekonomika drvnomdustnjske proizvodnje, Sarajevo.
38. erak Hamdija, Zatita na radu, Sarajevo.
29 tambuk Dinko, Higijena sa higijenom rada, Beograd.
40. ulenti Ferdo, Zatitna tehnika pri radu sa krunom pilom, Zagreb.
41. umarska enciklopedija, III, Zagreb.
42. Tehnika kola, Zatita i tehnika rada na strojevima za obraivanje drveta, Ljubljana.
43. Tuhtar Dinko, Hadiselimovi Esad, Zatita od dima pri poaru,
Sarajevo.
44. Ustav SFRJ.
45. Ustav SR BiH.
.
.
46. Vrhovec Milan, Poarne opasnosti i mjere obezbjeenja, teograd.
..
47. Vuijak Sreten, Primjena naunih saznanja fiziologije rada pri
obavljanju poslova u umarstvu, Sarajevo.
48. Vuijak Sreten, Zatita na radu u umarstvu, Sarajevo.
49. Zavod za zatitu na radu, Jugoslavenska i inostrana dokumentacija zatite na radu, Ni.
50. Zavod za zatitu na radu, Sigurnost na radu, Zagreb.
__
51. Zajednica zavoda za zatitu na radu, Sigurnost na radu pri upotrebi brusnih ploa, Ni.
52. Zakon o udruenom radu.
53. Zbornik radova, Preventiva u zatiti od poara i eksplozija u
drvopreraivakoj industriji, Sarajevo.

SADRAJ
PREDGOVOR
1. UTICAJ RADA I USLO VA RADA NA ORGANIZAM OVJEKA
1.1. ovjeije tijelo
2. ZDRAVLJE
VREDA

ZATITA

7
7

ZDRAVLJA

OD

BOLESTI I PO-

2.1. uvanje zdravlja

13
13

2.2. Lina higi jena

14

2.3. Meusobni odnosi sa fiziollokog stanovita

16

2.4. Zarazne bolesti

19

2.5. Profesionalna oboljenja

20

2.6. Nesree u kui i pogonu

21

2.7. Alkohol kao uzronik nesree

24

2.8. Prva pomo i njega ozlijeenih

24

2.9. Sredstva za pruanje prve pomoi

25

2.10. Rane i postupak sa ranama

25

2.11. Krvarenje

27

2.12. Prva pomo kod preloma kostiju i povrede zglobova .

29

2.13. Posebne vrste povreda

32

2.14. Njega ozlijeenih

35

2.15. Propisi i pravila zatitne slube

35

2.16. Organizacija zdravstvene slube u OUR-u

37

2.17. Primjeivanje opasnosti

38

3. POGONSKI I RADNI PROSTOR


3.1. Smjetaj

i veliina

3.2. Grijanje

39
39
40

3.3. Ventilacija

41

3.4. Osvjetljenje radnih prostorija

44

3.5. Buka i vibracije

44

3.6. Rad i istoa u radionicama i pogonima


3.7. Zatita od poara
3.8. Zatita kod transporta i otpreme robe
3.9. Podizanje i prenoenje tereta
3.10. Zatitna oprema
3.11. Lina zatitna sredstva
3.12. Zatita na alatima
3.13. Zatita na mainama
3.14. Zatita od elektrine struje
3.15. Zatita pri otrenju alata i sjeiva
3.16. Montiranje brusnih ploa
3.17. Zatita na pogonskim mainama

4. ZATITA PRI RADU U UMARSTVU


4.1. Sjea stabala
4.2. Motorne pile
4.3. Izrada i izvlaenje drveta

45
47
52
53
55
55
59
65
67
71
72
77
83
83
88
91

5 , ZATITA PRI RADU U DRVNOJ INDUSTRIJI


5.1. Balvanite
5.2. Gater

101
103
103

5.3. Trana pila


5.4. Krune pile

105
107

5.5. Maine za blanjanje blanjalice


5.6. Builice
5.7. Glodalice

112
115
117

5.8. Tokarski strojevi


5.9. Brusilice
5.10. Maine za izradu furnira i perovanog drveta
5.11. Prese
5.12. Kombinovane maine za obradu drveta
5.13. Zatita pri povrinskoj obradi drveta
5.14. Odravanje i kontrola zatitnih ureaja
LITERATURA

120
121
". 123
126
127
.127
130
132

You might also like