E. G.

White

Zdravlje i srea

Naslov originala:
The ministry of healing by E. G. White
Prevela: Mirjana Radosavljevi
Lektorirala: dr. Blanka Paagi
Dizajn naslovnice: Goran Vidas
Odgovorni urednik: Aleksandar Spasovski
Nakladnik: Blago evanelja, Zagreb
2. izdanje
Zagreb, 2011.
ISBN 953-7286-03-7
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod
brojem 757998.

www.rpasd.hr

E. G. White

Zdravlje i srea

Blago evanelja
Zagreb
2011.
3

"Bude li zduno sluao glas Jahve, Boga svoga,

vrei to je pravo u njegovim oima; bude li pruao
svoje uho Njegovim zapovijedima i drao Njegove
zakone, nikakvih bolesti koje sam pustio na Egipane na
vas neu putati. Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje."
Izlazak 15:26
4

Vanost prehrane
i njezin utjecaj na
zdravlje
Neka ljudi jedu "da se okrijepe, a ne da se
opiju."
Propovjednik 10:17
Hrana koju koristimo izgrauje nae tijelo.
Tkiva u naem organizmu neprestano se troe jer
rad svakog organa uzrokuje troenje tkiva a taj se
gubitak nadoknauje upravo hranom. Svaki organ
naeg tijela zahtijeva svoj dio hrane: mozak se
mora opskrbiti onim to je njemu potrebno za rad,
dok kosti, miii i ivci trae svoj dio hrane. Proces
pretvaranja hrane u krv divan je i udesan, a krv je
potrebna za izgradnju raznih dijelova tijela. Taj se
proces neprestano odvija, dajui snagu svakom
ivcu, svakom miiu i tkivu.
5

Izbor hrane
Valja odabrati takve namirnice koje sadre
najvie sastojaka nunih za izgradnju tijela. Pri
izboru hrane apetit nije pouzdan vodi jer se
iskvario loim prehrambenim navikama. On esto
trai takvu hranu koja naruava zdravlje te umjesto
zdravlja donosi slabost. Ni uvrijeeni obiaji ne
mogu biti pouzdan oslonac. Bolesti i patnje koje
posvuda prevladavaju uglavnom su posljedica
pogrenog naina prehrane.
Da bismo saznali koja je hrana najbolja,
moramo prouiti prvobitni Boji plan za ovjekovu
prehranu. Bog koji je stvorio ovjeka i koji najbolje
zna to mu je potrebno, rekao je Adamu to e mu
biti hranom. "Evo, dajem vam sve bilje to se
sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to
u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!"
(Postanak 1:29) Kad je ovjek protjeran iz raja da s
trudom i mukom obrauje zemlju te pod teretom
prokletstva radi da bi dobio svagdanji kruh,
doputeno mu je da jede i "poljsko raslinje".
(Postanak 3:18) Zrnasta hrana, voe, oraasti
plodovi i povre to je hrana koju je za ovjeka
odabrao sam Stvoritelj. Te namirnice, pripremljene
6

na to jednostavniji i prirodniji nain, najzdravije

su i najhranjivije. Daju snagu, izdrljivost i otrinu
uma, to se ne postie nikakvom kompliciranom i
nadraujuom hranom.
Dogaa se, meutim, da namirnice koje su
same po sebi zdrave, ne odgovaraju uvijek naim
potrebama. Moramo stoga paljivo odabirati svoju
hranu. Ona treba odgovarati godinjem dobu, klimi
i poslu kojim se bavimo. Mnoga jela, koja
odgovaraju jednom godinjem dobu ili jednoj
klimi, ne odgovaraju nekom drugom dobu ili klimi.
Osobama koje se bave razliitim zanimanjima
odgovarat e i razliita hrana. Oni koji rade teke
fizike poslove esto mogu jesti neku hranu koja bi
pak osobama koje rade sjedei i umni posao moda
nakodila. Bog nam je dao bogat izbor zdrave
hrane; svatko neka izabere ono to e na osnovi
iskustva i zdravog rasuivanja najbolje
odgovarati njegovim potrebama.
Priroda prua obilje plodova, oraaste i zrnaste
hrane. Iz godine u godinu, zahvaljujui sve veim
mogunostima transporta, do nas stie sve vie
proizvoda iz dalekih zemalja. Mnoge ivene
namirnice, koje su donedavno smatrane luksuzom,
7

danas su dostupne svima i mogu ih svakodnevno

koristiti. To se posebno odnosi na konzervirane i
suene plodove.
Orasi, bademi, ljenjaci i jela napravljena od
njih ulaze u sve iru uporabu kao zamjena za meso.
S orasima se moe pripremiti penica, plodovi i
neko korijenje te tako doi do zdrave i korisne
hrane. Ipak, moramo biti oprezni da ne bismo
koliinski pretjerali s oraastim plodovima. Oni
koji uviaju loe posljedice pretjerivanja u tome,
izbjei e mnoge opasnosti. Treba uzeti u obzir i to
da jedna vrsta oraastih plodova nije tako zdrava
kao druga. Bademi su, primjerice, bolji od oraha,
ali su i orasi u ogranienoj koliini, pomijeani sa
itaricama, hranljivi i dobri za probavu.
Masline, dobro pripremljene, mogu kao i
oraasti plodovi - nadoknaditi mast i mesnu hranu.
Ulje koje se nalazi u maslinama mnogo je bolje od
svih masti ivotinjskog porijekla. Maslinovo ulje
regulira stolicu. Takoer je blagotvorno za
tuberkulozne bolesnike te lijei nadraen eludac i
upalu eluca.

Osobe naviknute na obilna, vrlo nadraujua

jela, imaju neprirodan okus i ne mogu se odjednom
naviknuti ni zavoljeti jednostavnu hranu. Potrebno
je izvjesno vrijeme da okus ponovno postane
prirodan i da se eludac oporavi od zloupotreba
kojima je bio podvrgnut. No oni koji ustraju u
koritenju zdrave hrane, uvidjet e da e im ona
nakon izvjesnog vremena postati sasvim ukusna.
Cijenit e njezin fin i ugodan miris te uzimati ju s
veim zadovoljstvom nego tetne slatkie. A kad
jednom eludac postane zdrav, nimalo uznemiren
ni preoptereen, lako e moi obavljati svoju
funkciju.

Raznovrsnost
Da bi se ouvalo dobro zdravlje, u organizam
treba unijeti dovoljnu koliinu dobre i zdrave
hrane.
Gotovo u svakoj zemlji moe se, uz malo truda,
nabaviti hrana koja najpovoljnije utjee na zdravlje.
Na sve strane svijeta alje se na razne naine
pripremljena ria, penica, kukuruz, zob i jeam, a
takoer i graak, grah i lea. Sve to, zajedno s
9

domaim ili uvezenim plodovima i raznim

povrem koje raste na odreenom podneblju,
omoguuje nam da dnevne obroke tako
pripremamo da budu potpuni i bez mesa.
Tamo gdje u obilju ima voa, valja ostaviti
dovoljnu koliinu za zimu ukuhavanjem ili
suenjem. Sitni plodovi poput ribiza, ogrozda,
jagoda, malina i kupina mogli bi dobro uspijevati
na mnogim mjestima gdje se inae vrlo malo
koriste pa je njihov uzgoj zbog toga zanemaren.
Pri spremanju zimnice trebalo bi, ako je ikako
mogue, koristiti staklene posude a ne limenke.
Posebno je vano da se koriste zdravi i zreli
plodovi. eer koristite u to manjim koliinama, a
voe kuhajte samo onoliko koliko je potrebno da se
sprijei kvarenje. Spremi li se voe za zimu na taj
nain, bit e izvrsna zamjena za svjee voe.
Gdje god se sueni plodovi poput groa,
ljiva, jabuka, kruaka ili marelica mogu dobiti
po umjerenoj cijeni, treba ih kupovati. Te vane
namirnice valja koristiti mnogo vie nego to se to
obiava; to e povoljno utjecati na zdravlje i
fiziku snagu radnika koji obavljaju najrazliitije
poslove. Za jedan obrok nije nuno prirediti velik
10

izbor jela, jer bi to moglo navesti na pretjerano

konzumiranje hrane te izazvati lou probavu.
Nije dobro u istom obroku jesti povre i voe.
Ako je probava slabija, to bi jo vie iscrpilo
organizam i onesposobilo ga za vee umne napore.
Mnogo je bolje za jedan obrok jesti voe, a za drugi
povre.
Neka obroci budu raznoliki. Nije dobro da se
ista jela, pripremljena uvijek na isti nain, dan za
danom pojavljuju na stolu. Kad je hrana razliita,
jede se s veim zadovoljstvom, a organizam se
bolje ishranjuje.

11

Priprema hrane
Pogreno je jesti samo da bi se zadovoljio
apetit, ali ne smijemo biti ni ravnoduni kad se radi
o kvaliteti i pripremanju hrane. Ako hrana koju
jedemo nije ukusna, tijelo se nee potpuno
okrijepiti. Pri izboru hrane i nainu njezina
pripremanja valja biti spretan i razuman.
Nije dobro za kruh uzimati najfinije bijelo
brano, jer ono nije ni zdravo ni ekonomino. U
bijelom kruhu nema toliko hranjivih sastojaka kao
u crnome. Bijeli kruh, osim toga, esto uzrokuje
zatvor i druga nezdrava stanja organizma.
Koritenje sode i praka za pecivo u pripremi
kruha tetno je i nepotrebno. Soda uzrokuje upalu
eluca i esto truje cijeli organizam. Mnoge
domaice misle da se bez tih sastojaka uope ne
moe ispei dobar kruh, ali to je zabluda. Kad bi se
potrudile nauiti bolje metode pravljenja kruha,
kruh bi bio mnogo zdraviji, a i ukusniji za
neiskvaren ukus.

12

Za mijeenje kruha s kvascem ne valja uzimati

mlijeko umjesto vode, jer bi to bio ne samo
nepotreban izdatak, ve bi se na taj nain
onemoguilo i korisno djelovanje kruha. Mlijeni
kruh, nakon to se ispee, ne traje toliko dugo kao
kruh zamijeen vodom, a i mnogo lake izazove
vrenje u elucu.
Kruh treba biti lako probavljiv. U njemu ne
smije biti ni najmanjeg traga kiseline. Neka
hljepii budu maleni i potpuno peeni, da se klice
kvasca potpuno unite. Kruh s kvascem teko se
probavlja dok je svje i vru, pa ga takvoga nikada
ne valja iznositi na stol. No to se pravilo ne odnosi
na pecivo napravljeno bez kvasca. Sasvim maleni
okrugli kruii od peninog brana, zamijeeni
bez kvasca i ispeeni u dobro zagrijanoj penici,
zdravi su i ukusni.
Zrnje koje se koristi za pripremanje kaa valja
kuhati vie sati. No tekua hrana manje je zdrava
od vrste koju samo treba dobro provakati.
Dvopek je jedna od najlake probavljivih i
najukusnijih namirnica. Kruh izreite na krike i
suite u penici dok ne nestane i najmanjeg traga
vlage, a potom ga ostavite u penici dok ne
13

porumeni; tako e dulje trajati, a ako se prije

uporabe malo podgrije, izgledat e svje kao da se
netom ispekao.
esto se u prehrani koristi previe eera.
Kolai, slatki pudinzi, torte i demovi oteavaju
probavu. Posebno su tetni kolai i pudinzi iji su
glavni sastojci mlijeko, jaja i eer. Pretjeranu
uporabu mlijeka pomijeanog sa eerom posebno
treba izbjegavati. Mlijeko valja prije uporabe dobro
sterilizirati kako bi se izbjeglo unoenje u
organizam klica koje izazivaju bolesti. Maslac je
manje tetan kad se jede s kruhom nego kad se na
njemu kuha, ali je jo ispravnije i bolje uope ga ne
jesti. Suenim sirevima jo se vie toga moe
zamjeriti; oni su sasvim neprikladni kao hrana.
Oskudna i loe pripremljena hrana kvari krv jer
slabi organe koji ju stvaraju. Ometa rad cijelog
organizma, izaziva bolest i ono to prati bolest:
razdraenost ivanog sustava i loe raspoloenje.
Na svijetu ima tisue i tisue rtava koje su
podlegle zbog nezdrava kuhanja. Na mnogim bi se
nadgrobnim
spomenicima
moglo
napisati:
"Preminuo zbog loe hrane" ili: "Umro zbog
preoptereivanja eluca."
14

Sveta je dunost svake domaice nauiti kako

pripremati zdrava jela. Mnoge su due izgubljene
upravo zbog loeg kuhanja. Zamijesiti dobar kruh
zahtijeva i razmiljanje i pozornost. Priprema
zdravog kruha u mnogo je uoj vezi s
ispovijedanjem vjere nego to se to obino misli.
Meutim, malo je dobrih kuharica. Mlade ene
smatraju kako je poniavajue kuhati i obavljati
druge kuanske poslove. Mnoge mlade djevojke
stoga, kad se udaju i trebaju preuzeti brigu o svojoj
obitelji, nemaju dovoljno znanja o dunostima koje
spadaju na enu i majku.
Kuhanje nije neznatna stvar, ve neto vrlo
bitno u praktinom ivotu. To je prava vjetina
koju moraju stei sve domaice. Vjetinu kuhanja
treba tako objasniti da od toga imaju koristi i oni
siromaniji. Skuhati neko jelo ukusno i jednostavno
to zahtijeva izvjesnu spretnost, ali ona se moe
stei. Neka kuharice naue kako pripremati hranu
na jednostavan i zdrav nain; jela e upravo zbog te
jednostavnosti biti mnogo zdravija i mnogo
ukusnija.
Svaka ena koja je osnovala obitelj a nije
shvatila vjetinu pripremanja zdrave hrane, neka
15

donese odluku da e to to prije nauiti, jer je to

nuno za dobrobit njezine obitelji. U mnogim
mjestima odravaju se teajevi kuhanja. Ako neka
domaica nema tih mogunosti, neka zamoli da ju
u tome podui koja vjetija kuharica, te neka bude
ustrajna sve dok i sama ne stekne vjetinu dobrog
kuhanja.

Redovitost u jelu
Redoviti obroci od ivotne su vanosti. Svaki
obrok valja uzimati u odreeno vrijeme. Pritom
svatko treba jesti koliko zahtijeva njegov
organizam, a potom nita ne jesti do sljedeeg
obroka. Ima mnogo ljudi koji jedu i onda kad
organizmu ne treba hrana izmeu obroka ili pak u
nejednakim vremenskim razmacima jer nemaju
dovoljno snage da se odupru toj svojoj sklonosti.
Neke osobe tijekom putovanja stalno neto
grickaju, sve dok imaju bilo to za jelo. Ta je
navika vrlo tetna. Kad bi putnici jeli umjereno, i to
samo jednostavnu i zdravu hranu, ne bi osjeali
toliki umor niti bi toliko pobolije-vali na putu.
16

Druga tetna navika je uzimanje hrane prije

spavanja. Dogaa se da pojedinci, nakon svih
dnevnih obroka, zbog osjeaja iznemoglosti jedu
jo jedanput. Udovoljavanje tom loem obiaju
prijee u naviku koja se tako ukorijeni da si ovjek
umisli kako ne moe zaspati ako nema pun eludac.
No ako kasno veeramo, probava se nastavlja i
tijekom spavanja, a kad eludac stalno radi, to je
vrlo tetno; neugodni snovi esto ometaju odmor pa
se takva osoba ujutro osjea neodmorenom, a
doruak joj ne prija. eludac stoga treba biti prazan
kad odlazimo na spavanje, kako bi se i on mogao
odmarati zajedno s ostalim organima. Za osobe
koje rade u sjedeem poloaju kasna veera
posebno je tetna. Takav obiaj esto je poetak
bolesti koja zavrava smru.
U mnogim sluajevima ta slabost koja izaziva
elju za hranom dolazi otuda to su probavni organi
bili preoptereeni tijekom dana; nakon to dovre
probavu jednog obroka, trebaju se odmoriti.
Razmak izmeu obroka treba biti najmanje pet ili
est sati. Mnogi su se ljudi ve uvjerili da je bolje
uzimati dva obroka dnevno umjesto tri.

17

Loe navike pri jelu

Hranu ne valja jesti ni prevruu ni prehladnu.
Ako je hrana hladna, ivotna snaga eluca gotovo
se sva iscrpi jo prije poetka probave kako bi
zagrijala hranu. Iz istog su razloga tetna i hladna
pia, a i obilno uivanje vruih napitaka slabi
eludac.
to se vie tekuine pije uz jelo, hrana se tee
probavlja, jer se tekuina mora upiti prije nego to
pone probava.
Ne jedite preslana jela, a izbjegavajte i ona
kisela, ljuta i jako zainjena. Jedite obilno voe pa
e nestati elje da tijekom obroka unosite tekuinu
o organizam.
Hranu treba jesti polako i dobro ju provakati.
To je nuno da bi se slina potpuno izmijeala s
hranom i potaknula probavne sokove na rad.
Loe je kad ovjek jede i onda kad uope ne bi
trebao, primjerice nakon naporna kretanja, kad je
jako zagrijan ili kad je iscrpljen. Neposredno nakon
jela ivani sustav je napregnut; kad se tijelo ili duh
napreu neposredno prije ili nakon jela, to
18

sprjeava probavu. Kad je netko uzbuen, u strahu

ili mu se uri, bolje je da ne jede dok se ne smiri ili
ne odmori.
eludac je u tijesnoj vezi s mozgom; kad on
oboli, oslabljenim organima dolazi u pomo
ivana snaga mozga. Dogaa li se to jako esto,
mozak e biti preoptereen. Ako se ovjek stalno
umno napree a ne kree se dovoljno, neka bude
umjeren ak i kad se radi o jednostavnoj hrani.
Tijekom jela odbacite sve brige i mrane misli.
Nikada se nemojte uriti, ve jedite polako, vedra
duha, sa srcem punim zahvalnosti prema Bogu za
sve Njegove blagoslove.

Prekomjerno konzumiranje hrane

Mnogi ljudi, koji su ostavili meso i druge
masne i tetne namirnice, misle da mogu neogranieno udovoljavati apetitu i jesti do mile volje,
budui da sada koriste samo zdravu hranu. To je
velika zabluda. Probavne organe ne valja optereivati obiljem razliitih jela jer e organizam teko
moi iskoristiti takvu hranu.
19

Obiaj je da se jela iznose na stol jedno za

drugim. Moe se dogoditi da se ovjek, ne znajui
to e doi na stol poslije, najede jednog jela koje
mu moda ba i ne odgovara. Kad se iznese
posljednje jelo, on se usuuje prekoraiti granicu
uzimajui primamljive slatkie, a to uope nije
dobro. Kad bi se sva jela predviena za jedan obrok
iznijela na stol odmah, svatko bi se mogao odluiti
za ono to mu najbolje odgovara.
Ponekad se posljedice neumjerenosti u jelu
osjeaju odmah. U nekim sluajevima moda
neemo osjetiti muninu, ali probavni organi gube
svoju ivotnu silu, ime se potkopava temelj naih
fizikih snaga.
Suvina koliina hrane optereuje organizam i
stvara boleljivo, grozniavo stanje. Prouzrokuje i
vei dotok krvi u eludac pa se krajnji udovi ruke
i noge rashlade. Tako optereeni probavni organi,
kad najzad obave svoj posao, izazivaju osjeaj ope
slabosti i iscrpljenosti. Neki ljudi, koji neprestano
puno jedu, nazivaju taj osjeaj malaksalosti glau.
No taj osjeaj nije nita drugo do posljedica
neumjerenosti. Katkad zbog toga dolazi i do
nesvjestice mozga pa je ovjek nesposoban i za
20

duhovne i za tjelesne napore. Sve je to posljedica

potpune iscrpljenosti organizma zbog nepotrebnog
rasipanja ivotne snage tijekom probave. No mnogi
taj osjeaj slabosti tumae kao potrebu za jelom i
tako nameu elucu jo vei teret umjesto da mu
osiguraju odmor. Zbog toga su probavni organi
vrlo esto iscrpljeni i nisu u stanju valjano izvriti
svoju zadau kad je potrebno.

21

Reforma u prehrani
Loe navike u jelu valja hitno ispraviti. Ako
eludac zbog estih zloupotreba oslabi, treba se
potruditi da se preostala snaga sauva tako to e se
otkloniti svaki suvian teret. Nakon dugotrajne
zloupotrebe eludac nikada vie ne moe potpuno
ozdraviti, ali se pravilnom prehranom moe
sprijeiti daljnje slabljenje te koliko-toliko vratiti
zdravlje. Teko je propisati pravila za svaki
pojedini sluaj, no ako se prilikom jela pazi na
ispravna naela, postii e se velik napredak, a
kuharica se nee morati neprestano brinuti kako da
izazove apetit.
Nagrada za umjerenost je duhovna i moralna
snaga. Umjerenost pomae i u svladavanju strasti.
Jesti prekomjerno vrlo je tetno, posebno za one
koji su po prirodi spori i tromi. Takve osobe trebaju
jesti umjereno i mnogo se vie kretati. Ima ljudi i
ena s izvanrednim uroenim sposobnostima koji
ne postiu ni polovinu onoga to bi mogli kad bi
htjeli vjebati samosvladavanje i suzbijanje
prohtjeva.

22

Mnogi koji se bave pisanjem ili propovijedanjem grijee to nakon obilna obroka odmah
sjedaju za radni stol i itaju, prouavaju ili piu, ne
posvetivi prethodno ni malo vremena kretanju.
Kao posljedica toga, slobodan tijek njihovih misli i
rijei sputan je i zadran, pa stoga nee biti u stanju
pisati ili govoriti takvom snagom kakva je nuna da
bi se pridobila srca ljudi. Njihovi napori ostaju
nedjelotvorni i bez ploda.
Ljudi koji snose teret odgovornosti ponajprije
oni koji su uvari duhovnih interesa trebaju biti
pronicljivi, te vjeto i brzo zapaati i shvaati.
Upravo zbog toga moraju biti, vie nego ostali,
umjereni u jelu. Bogata i raskona jela ne bi se
smjela nai na njihovu stolu.
Ljudi na odgovornim poloajima prisiljeni su
svakodnevno donositi znaajne odluke, odluke s
dalekosenim posljedicama. Od njih se esto trai
da brzo misle, a u tome e uspjeti samo oni koji se
strogo pridravaju pravila umjerenosti. Ispravnim
koritenjem umnih i tjelesnih sila razum e doista
ojaati. Sa svakim e naporom, ako se ne bude
pretjerivalo u tome, dolaziti nova snaga. esto se,
meutim, dogaa da je rad onih, koji trebaju
23

razmatrati vane planove i donijeti vane odluke,

jako otean. Poremeenost rada eluca uzrokuje
rastresenost i neraspoloenje; esto je uzrok
uzrujanosti, okrutnosti i nepravinosti. Koliko li je
samo dobrih stvari, koje bi za svijet predstavljale
blagoslov, odbaeno! Koliko je pak, s druge strane,
nepravde, tlaenja i okrutnosti! A sve to dolo je
kao posljedica bolesnih stanja izazvanih loim
navikama u jelu.
Evo jednog savjeta onima koji rade sjedei ili
se preteno bave umnim radom. Neka oni koji
imaju dovoljno moralne snage i znaju se svladati
pokuaju sljedee: za jedan obrok uzmite samo
dvije ili tri vrste to jednostavnijih jela i jedite
samo onoliko koliko je potrebno da utolite glad;
svakodnevno se to vie kreite i vidjet ete koliko
e vam to initi dobro.
Jaki ljudi, koji se stalno bave fizikim radom,
ne moraju to se tie koliine i vrste hrane biti
toliko oprezni kao osobe koje rade sjedei, ali i oni
e biti zdraviji ako se uvijek nastoje svladati i u
jelu i u piu.
Neki bi ljudi eljeli da im se tono propiu
pravila prehrane. Prejedu se pa se zbog toga poslije
24

kaju, i tako neprestano misle o onome to jedu i

piju. Tako ne bi smjelo biti. No nitko ne moe za
drugoga propisati tona pravila. Svatko treba biti
dovoljno razuman, vjebati samosvladavanje i
pridravati se naela.
Nae je tijelo Kristovo vlasnitvo koje je On
otkupio. Ne smijemo stoga s njime postupati onako
kako se to nama svia. Svi koji shvaaju zakone
zdravlja trebaju znati da im je dunost i pokoravati
im se, jer je sam Bog odredio zakonitosti koje
upravljaju ljudskim tijelom. Poslunost zakonima
zdravlja valja smatrati dijelom osobne dunosti.
Prekrimo li koju od tih zapovijedi, sami emo
snositi posljedice. Za svoje emo navike i postupke
osobno poloiti raun Bogu. Nikada se stoga ne
smijemo pitati: "Kako postupa ovaj svijet?", ve:
"Kako ja kao pojedinac postupam sa svojim
tijelom, prebivalitem duha, koje mi je Boga dao?"

25

Neumjerenost u jelu
Umjerenost "vaa da bude poznata svim
ljudima."
Filipljanima 4:5
Nisu svi koji govore da vjeruju u nunost
reforme u prehrani doista i pravi reformatori.
Mnogi su se reformirali samo utoliko to su
izostavili izvjesna nezdrava jela. Oni nemaju jasno
shvaanje o naelima zdravlja, a njihovi stolovi
jo uvijek puni nezdravih poslastica daleko su od
toga da budu primjer kranske umjerenosti i
jednostavnosti.
Druga grupa ljudi, u elji da daju pravi primjer,
odlazi u sasvim drugu krajnost. Mnogi nemaju
mogunosti da kupe najbolju hranu pa, umjesto da
koriste takve namirnice kojima bi barem donekle
nadoknadili taj nedostatak, koriste preslabu hranu.
U njihovoj prehrani nema sastojaka potrebnih za
stvaranje dobre krvi. Zdravlje im zbog toga trpi, a
26

njihov primjer vie svjedoi protiv njih nego u

korist zdravstvene reforme.
Neki pak misle da se ne moraju puno brinuti o
izboru hrane ili nainu pripremanja budui da
zakoni zdravlja nalau prije svega jednostavnost.
Mnogi se zadovoljavaju vrlo oskudnom hranom;
njihov organizam ne dobiva sve to mu je potrebno
pa uslijed toga trpe.
Takvi ljudi, koji samo djelomino shvaaju
naela zdravstvene reforme, esto su ba najstroi u
tom pogledu, ali ne toliko prema sebi koliko prema
lanovima svoje obitelji i prema svojim blinjima.
Ta njihova loe shvaena reforma, sa slabim
zdravljem kao posljedicom, kao i njihova
nastojanja da svoje poglede nametnu drugima, kod
mnogih stvara pogrean dojam o zdravstvenoj
reformi i navodi ih da ju potpuno odbace.
Oni koji shvaaju zakone zdravlja i upravljaju
se prema naelima, izbjegavat e svaku krajnost: i
pretjerano udovoljavanje prohtjevima i pretjerano
ograniavanje. Birat e hranu koja nee sluiti
samo zadovoljavanju apetita, ve i izgradnji tijela.
Nastojat e svoje ivotne sile sauvati u najboljem
stanju kako bi mogli to bolje posluiti Bogu i
27

ljudima. Svoj apetit stavit e pod kontrolu razuma i

savjesti, a nagrada za to bit e zdravo tijelo i zdrav
duh. Svoje poglede nee nametati drugima silom,
ali e primjerom stalno svjedoiti u korist ispravnih
naela. Takve osobe vrit e trajan utjecaj na
dobro.
U reformi prehrane valja pokazati zdrav razum.
Nitko ne bi smio kritizirati druge samo zato to se
njihov nain ivota ne slae s njegovim. Nemogue
je postaviti sveope pravilo koje bi vrijedilo za
svakoga. Ne mogu svi koristiti istu hranu.
Namirnice koje su za jednu osobu ukusne i zdrave,
za nekoga drugog mogu biti neugodne, pa ak i
tetne. Jedni ne mogu podnijeti mlijeko, dok
drugima prija. Mnoge osobe teko mogu probaviti
grah i graak, dok je to drugima zdrava hrana.
Nekima su i teko probavljive itarice i zrnje dobra
hrana, dok ih drugi ne mogu jesti.
Ljude koji ive u novonastanjenim ili siromanim oblastima, gdje su voe i oraasti plodovi
rijetkost, ne treba prisiljavati da iz prehrane
iskljue mlijeko i jaja. Istina je da bi debele osobe,
a i one u kojima jo uvijek vladaju niske strasti,
trebale izbjegavati nadraujue namirnice. Jaja ne
28

treba upotrebljavati u obiteljima gdje djeca ve

naginju putenim uicima. Meutim, osobe iji su
organi koji stvaraju krv oslabjeli, neka ne
izostavljaju posve mlijeko i jaja, posebno ako ne
mogu nabaviti druge namirnice koje bi ih mogle
zamijeniti. U svakom sluaju, valja dobro paziti da
mlijeko bude od zdravih krava, a jaja od zdrave
peradi koja se dobro hrani i paljivo njeguje. Jaja
kuhajte tako da budu to lake probavljiva.
U reformi prehrane mora se stalno napredovati.
Budui da su bolesti ivotinja u neprekidnom
porastu, koritenje mlijeka i jaja postaje sve
nesigurnije. Trebalo bi se potruditi zamijeniti ih
nekim drugim namirnicama, zdravijim i jeftinijim.
Ljude bi openito trebalo pouavati da koliko god
je to mogue kuhaju bez mlijeka i jaja, ali da im
jela ipak budu zdrava i ukusna.
Obiaj da se dnevno uzimaju samo dva obroka
pokazat e se vrlo korisnim za zdravlje. U
izvjesnim okolnostima potreban je i trei obrok, ali
on treba, ako se ve uzima, biti sastavljen od lako
probavljive hrane. Najbolje e za veernji obrok
odgovarati dvopek, voe i itna kava.
29

Neki ljudi neprestano strahuju da bi im hrana,

iako jednostavna i zdrava, mogla nakoditi. Takvim
osobama elim rei: Nemojte misliti da e vam
hrana nakoditi; nemojte uope o tome razmiljati!
Jedite onako kako smatrate da je najbolje. Ako ste
molili Gospoda da blagoslovi hranu kako bi
posluila na okrjepu tijela, vjerujte da vam je va
nebeski Otac usliao molitvu te budite spokojni.
Premda zdravstvena naela zahtijevaju izostavljanje svih namirnica koje nadrauju eludac i
tete zdravlju, moramo imati na umu da ni odvie
slaba hrana nije dobra jer uzrokuje slabokrvnost.
Mnoge teko izljeive bolesti posljedica su upravo
slabe hrane. Organizam je nedovoljno ishranjen pa
otuda i slaba probava i sveopa iscrpljenost. Oni
koji se tako hrane ne ine to uvijek zato to su
siromani, ve iz neznanja, nemarnosti ili u tenji
da provedu svoje pogrene zamisli o zdravstvenoj
reformi.
Boga ne slavimo ako zanemarujemo i
unitavamo svoje tijelo tako da ono postane
nesposobno za Njegovu slubu. Briga o pripremi
dobre i ukusne hrane - koja e ojaati tijelo - jedna
je od prvih dunosti domaice. Mnogo je bolje
30

imati jednostavniju odjeu i namjetaj nego tedjeti

na hrani.
Mnoge domaice prikrauju obiteljski jelovnik
da bi to bolje ugostile posjetitelje. To nije
razumno. U doekivanju gostiju trebali bismo biti
puno jednostavniji. Potrebama obitelji treba
posvetiti najveu pozornost.
Nerazumna tednja s jedne strane i neka vrsta
izvjetaenosti u obiajima esto onemoguuju
istinsku gostoljubivost tamo gdje bi ona bila doista
potrebna i sluila na blagoslov. Redovni obroci na
naem stolu neka uvijek budu takvi da bi se i
neoekivani gost mogao posluiti a da se domaica
pritom ne optereti pripremanjem posebnih jela.
Svi bi trebali nauiti to treba jesti i kako treba
kuhati. Mukarci i ene trebali bi se upoznati s
pripremanjem zdravih i jednostavnih jela. Dunosti
ih esto zovu i na takva mjesta gdje ne mogu dobiti
zdravu hranu; ako se razumiju u kuhanje, moi e u
tom sluaju korisno upotrijebiti svoje znanje.
Paljivo ispitajte svoj nain prehrane.
Razmiljajte o uzrocima i posljedicama. Njegujte
samosvladavanje. Neka vaim apetitom uvijek
31

upravlja razum. Nikada ne optereujte eludac vie

nego to je potrebno, ali mu, s druge strane, ne
uskraujte dobru i ukusnu hranu nunu za
odravanje zdravlja.
Ograniene zamisli nekih tobonjih zdravstvenih reformatora nanijele su mnogo tete
zdravstvenom djelu. Oni koji ele ivjeti zdravim
nainom ivota, moraju imati na umu da se o
zdravstvenoj reformi najvie sudi na temelju onoga
to iznose na svoj stol. Umjesto da idu putem koji
rui ugled zdravstvenoj reformi, trebali bi osobnim
primjerom potkrijepiti njezina naela te ih na taj
nain preporuiti iskrenim duama. Mnogi e se
ljudi usprotiviti svakom zahtjevu za reformom, ma
kako bio razuman, ako se radi o ograniavanju
apetita. Oni se za savjet obraaju samo svom
ukusu, podreujui mu i razum i zdravstvena
naela. Ti e ljudi smatrati da svi oni, koji su
napustili uhodanu stazu obiaja te brane
zdravstvenu reformu, odvie pretjeruju, premda
slijede najdostojniji put. Kako te osobe ne bi imale
povoda za kritiku, pobornici zdravstvene reforme
trebali bi nastojati da se to manje razlikuju od
drugih i da im se to je mogue vie priblie, ali da
pritom ipak ne rtvuju svoja naela.
32

33

Ako branitelji reforme odlaze u krajnost, nee

biti nikakvo udo to e mnogi, koji u tim osobama
gledaju utjelovljenje zdravstvenih naela, posve
odbaciti reformu. Pretjerivanja, ak i na kratko
vrijeme, mogu nanijeti toliko tete da se to nee
moi popraviti ak ni razumnim postupanjem
cijeloga ivota.
Zdravstvena reforma poiva na izvjesnoj irini
naela koja su istodobno i dalekosena, i mi ju ne
smijemo
uniavati
svojim
uskogrudnim
shvaanjima i postupcima. Ipak, ne bismo smjeli
dopustiti da nas protivljenje, podsmijeh, elja da se
drugima svidimo ili da utjeemo na njih, odvrate od
pravih naela ili nas navedu da se prema naelima
olako odnosimo. Svi koji se rukovode naelom,
stajat e vrsto i odluno na strani onoga to je
ispravno, a ipak e u svom druenju s ljudima
pokazivati plemenit duh nalik Kristovom i istinsku
umjerenost.
"Svaki je put ovjeku pravedan u vlastitim
oima, a Jahve ispituje srca." Izreke 21:1.

34

Nadraujua sredstva
i narkotici
"Ne diraj, ne kuaj, ne dotii!"
Koloanima 2:21
U skupinu nadraujuih sredstava i narkotika
ubraja se sve to se koristi kao jelo ili pie a
nadrauje eludac, truje krv ili uzrokuje rastrojstvo
ivaca. Uporaba takvih namirnica ili stimulansa
pravo je zlo. Ljudi eznu za uzbuenjima
izazvanim uporabom nadraujuih sredstava jer im
to neko vrijeme godi, ali posljedice nee izostati.
Uivanje neprirodnih nadraujuih sredstava vodi
uvijek u krajnost, uzrokujui tjelesno slabljenje i
propadanje.

Zaini
U ovom razvratnom vremenu, to je hrana
manje nadraujua to bolje. Zaini su sami po
sebi tetni. Senf, papar i drugi zaini nadrauju
35

eludac, raspaljuju krv i ine ju neistom. Moda

ste ve imali u rukama snimak upaljenog eluca
pijanca, koji prikazuje posljedice uporabe alkohola. Do slinih posljedica dovodi i koritenje
nadraujuih zaina. Nakon toga jednostavna hrana
vie i ne moe zadovoljiti apetit. Organizam osjea
potrebu i udi za neim sve jaim i jaim.

Ruski aj i crna kava

Djelovanje aja koji sadri tein nadraujue je,
pa ak u izvjesnoj mjeri uzrokuje i opijenost.
Slino djeluje i kava, kao i mnoga druga pia.
ovjek isprva osjeti neku veselost. ivci eluca su
pobueni, taj se nadraaj prenosi na mozak, a
mozak odmah izazove bri rad srca, pruajui
cijelom organizmu kratkotrajnu energiju. Umora
nestane, snaga kao da je poveana, a razum
potaknut na ivlje razmiljanje.
Mnogi zbog toga misle da im aj i kava ine
dobro, no to je zabluda. aj i kava ne hrane
organizam. Njihovo je djelovanje nastupilo prije
probave, pa prividna snaga predstavlja zapravo
ivani podraaj. Kad utjecaj nadraujuih
36

sredstava prestane, nestane i neprirodne snage, a

kao posljedica javi se velika klonulost i nemo.
Posljedice stalnog uivanja tih nadraujuih
sredstava su glavobolja, slabost, lupanje srca, loa
probava, drhtavica i mnoga druga zla. Na taj nain
propadaju ivotne sile.
Umjesto uzbuenja i preoptereenja, ivcima je
potreban odmor i mir. Prirodi treba vremena da
nadoknadi svoje iscrpljene zalihe. Ako njezine
snage umjetno poveamo uporabom nadraujuih
sredstava, uinak e za neko vrijeme biti vei, no
zbog stalnog unoenja tih sredstava organizam
slabi i tee obnavlja snagu. Sve je tee nadvladati
elju za nadraujuim sredstvima, dok volja najzad
sasvim ne oslabi pa izgleda da ovjek vie i nema
snage suzbiti neprirodne prohtjeve. Tei za sve
jaim stimulansima, sve dok iscrpljena priroda na
kraju sasvim ne podlegne.

37

Duhan
Duhan je spor, ali podmukao i vrlo opasan
otrov. On kodi organizmu na bilo koji nain da se
koristi. To to djeluje sporo i u poetku jedva
primjetno, opasnost samo ini jo veom. Duhan
nadrauje ivce i na kraju ih sasvim otupi; on slabi
i pomrauje um. Na ivani sustav esto djeluje
ubitanije od alkohola. To je finiji otrov pa je
posljedice puenja utoliko tee otkloniti. Puenje
budi e za jakim piima, te je u mnogim
sluajevima glavni uzrok pijanstva.
Uporaba duhana je neugodna, skupa i prljava
navika, obeauje ovjeka koji ga uiva, a osim
toga kodi i drugima. Poklonike duhana sreemo na
svakom koraku. Rijetko se dogaa da nas, dok
prolazimo kroz mnotvo ljudi, ne zapuhne otrovni
dah nekog puaa. Vrlo je neugodno i nezdravo
ostati u vagonu ili u sobi gdje je zrak prezasien
alkoholnim parama i duhanskim dimom. Ljudi
mogu biti uporni i tvrdoglavi u trovanju samih
sebe, ali tko im daje pravo da zagauju zrak koji i
drugi moraju udisati?

38

U djece i mladei puenje dovodi do stranih

posljedica. Nezdrave navike prethodnih generacija
ostavile su trag na dananjoj djeci i mladei.
Duhovna nesposobnost, tjelesna slabost, kao i
rastrojenost ivaca i neprirodne elje, naslijee su
preneseno s roditelja na djecu. Djeca nastavljaju s
tim istim navikama, inei zlo jo veim. Tome se
u velikoj mjeri moe pripisati duhovno, tjelesno i
moralno propadanje koje je postalo vrlo
zabrinjavajue.
Djeaci vrlo rano poinju puiti. Ta navika,
steena u doba kad su tijelo i duh najpodloniji
utjecajima, naruava fiziku snagu, uzrokuje
krljavost, otupljuje razum i izopauje moralnu
svijest.
Ali kako pouiti djecu i mlade kojima
umjesto da im objasne tetnost te navike sami
roditelji, uitelji i sveenici daju lo primjer? esto
moemo vidjeti kako djeaci, tek to prekorae
prag djetinjstva, ve pue cigarete. Prigovorimo li
im, odgovorit e: "I moj otac pui." Ukazuju na
sveenika ili vjerouitelja i kau: "I oni pue; kako
onda moe meni koditi ako to isto inim?" Mnogi
koji zastupaju umjerenost navikli su se na duhan.
39

Mogu li takve osobe uope imati silu da se

suprotstave neumjerenosti?
Obraamo se onima koji tvrde da vjeruju u
Boju Rije i da su joj posluni. Moete li vi kao
krani njegovati jednu takvu naviku koja vam
otupljuje razum i oduzima snagu, tako da niste u
stanju pravilno procijeniti ono to je vjeno? Zar
ete dopustiti da svakodnevno uskraujete Bogu
slubu koja Mu pripada, a svojim blinjima i
slubu i dobar primjer?
Jeste li, kao Boji "upravitelji", shvatili svoju
odgovornost za financijska sredstva koja su vam
povjerena? Koliko od Gospodnjeg novca potroite
na duhan? Izraunajte koliko ste tijekom svog
ivota potroili na taj nain! Usporedite iznos
utroen na taj prljavi uitak s iznosom koji ste dali
za ublaavanje bijede siromanih i za irenje
evanelja!
Duhan nikome nije potreban. Budui da mnogi
ljudi nemaju ni najosnovnija sredstva za ivot,
puenje je vie nego rasipnitvo. Ne zloupotrebljavate li na taj nain Gospodnja dobra?
Niste li krivi i odgovorni i Bogu i svojim blinjima
40

za taj ukradeni novac? Ne znate li da "niste svoji?

Jer kupljeni ste otkupninom. Proslavite dakle Boga
u tijelu svojem!" (1. Korinanima 6:19, 20)

Alkoholna pia
"Vino je podsmjeva, estoko pie buka, i tko
se njima odaje nee stei mudrosti. Komu: ah?
komu: jao? komu: svae? komu: uzdasi? komu:
rane nizato? komu: zamuene oi? Onima to
kasno sjede kod vina, koji su doli kuati vino
zainjeno. Ne gledaj na vino kad rujno iskri, kad se
u ai svjetlucavo prelijeva: pije se tako glatko, a
na kraju ujeda kao zmija i aca kao guja ljutica.
(Izreke 20:1; 23:29-32)
Ljudsko pero nikada nije dalo ivlji prikaz
unienosti i munog robovanja rtava alkoholnih
pia. Uhvaeni u jaram i unieni, oni e ak i ako
se prenu i shvate svoju bijedu opet ii "iznova ga
potraiti", jer nemaju snage slomiti taj jaram.
Nije potrebno mnogo govoriti o loim
posljedicama pijanstva. Takve ljudske ruevine
oamuene i mutna pogleda, due za koje je Krist
41

umro i nad kojima plau aneli nalazimo

posvuda. Oni su sramota za nau hvalisavu
civilizaciju. Takve osobe svakoj su zemlji na
sramotu, prokletstvo i propast.
Tko moe opisati nevolju, duevni strah i oaj
onih koji ive u domu jednog pijanca? Pomislite na
enu koja je moda osjeajna i fina, njeno
odgojena i naviknuta na bolji nain ivota, vezanu
uz ovjeka to ga je pie pretvorilo u pijanca ili
demona! Sjetite se djece kojoj je uskraena
udobnost doma, odgoj i obrazovanje, i koja ive u
neprestanom strahu od onoga koji im je trebao biti
ponosom i zatitnikom. Gurnuti u svijet, nose ig
srama, a esto, po zakonima naslijea, i prokleti
nagon za pijanstvom.
Sjetite se strahovitih nesrea koje se svakodnevno dogaaju zbog alkohola. Neki slubenik na
eljeznici, primjerice, ne obrati pozornost na signal
ili pogreno shvati nalog pa doe do sudara u
kojemu mnogi izgube ivot. Ili moda potone brod,
a putnici i cijela posada nau u valovima grob. Kad
se kasnije sve ispita, utvrdi se da je netko od onih
na odgovornom poloaju bio pod utjecajem
alkohola. Koliko smije netko popiti da bi mu se sa
42

sigurnou mogli povjeriti ljudski ivotu? Ljudski

ivoti mogu se povjeriti samo onome tko uope ne
pije alkohol!

Blaa opojna sredstva

U blizini osoba koje su naslijedile sklonost
prema neprirodnim nadraujuim sredstvima ni u
kom sluaju ne bi se smjelo nai vino, pivo ili bilo
koji napitak koji je proao kroz proces vrenja, jer to
za njih predstavlja stalno iskuenje. Budui da se
smatra kako je takvo slatko pie nekodljivo,
mnogi ga kupuju bez razmiljanja. No takvo pie
ostaje slatko samo kratko vrijeme, a nakon toga
poinje vrenje. Rezak okus koji pritom nastaje
nekima je vrlo ugodan i ne ele priznati da je takav
napitak fermentirao i postao jak. Uivanje takvih
pia predstavlja stoga opasnost po zdravlje.
Kad bi ljudi vidjeli to mikroskop otkriva u
takvom piu, malo bi ih se odluilo piti ga.
Proizvoai su esto nepaljivi pri odabiru plodova
pa se sok radi i od crvljiva i trulog voa. Mnogi
kojima nikada ne bi palo na um jesti trule plodove,
piju napitak napravljen od njih i hvale ga kao neto
43

posebno. Povealo pokazuje meu-tim da je taj

naizgled ugodan napitak ipak nezdrav, ak i
neposredno nakon to se procijedi.
Vinom, pivom i takvim napitcima ovjek se
moe isto tako opiti kao i jaim, estokim piima.
Koritenje tih napitaka budi elju za jaim piem i
time se polae temelj pijanstvu. Umjerena uporaba
alkohola je kola u kojoj se ljudi odgajaju za
pijance. Djelovanje tih blaih nadraujuih
sredstava tako je podmuklo da rtva jo ni ne
nasluuje opasnost, a ve uvelike kroi putem
pijanstva.
Neke osobe, koje nikako ne bismo smatrali
pijancima, stalno su pod utjecajem blagih nadraujuih sredstava. Nestrpljivi su, nestalna duha i
neuravnoteeni. Smatrajui da su sigurni, idu sve
dalje dok ne srue i posljednju ogradu i dok ne
rtvuju svako naelo. vrstine u odluivanju
nestaje pa ni najvei napori vie nisu dovoljni da
izopaene elje pokore razumu.
Biblija ne odobrava uivanje alkoholnih pia.
Vino koje je Isus napravio na svadbi u Kani bio je
isti sok od groa. To je "vino u grozdu" o kojemu
44

Sveto pismo kae: "'Ne unitavajte ga, u njemu je

blagoslov!" (Izaija 65:8)
Krist je u Starom zavjetu opomenuo izraelski
narod: "Vino je podsmjeva, estoko pie buka, i
tko se njima odaje nee stei mudrosti." Takvo pie
Isus nikada nije dao ljudima.
Sotona navodi ljude na iskuenje da udovoljavaju prohtjevima koji e im pomutiti razum i
svijest za ono to je duhovno, no Krist nas ui da
svladavamo niske strasti svoje naravi. On nikada ne
stavlja pred ovjeka ono to bi za njega
predstavljalo iskuenje. Cijeli Njegov ivot bio je
primjer samoodricanja. Radi nas izdrao je etrdesetodnevni post u pustinji, najtee iskuenje za
ljudsku prirodu, kako bi slomio mo apetita. Sam
Krist odredio je da Ivan Krstitelj ne pije vino ni
druga estoka pia. I Samsonovoj majci rekao je da
se uzdrava od takvih stvari. Na Spasitelj nikada
nije postupao u suprotnosti sa svojim uenjem.
Nefermentirano vino, koje je nainio za goste na
svadbi u Kani, bilo je zdravo i osvjeavajue pie.
To je bilo isto ono vino kakvo su Spasitelj i
Njegovi uenici pili na Posljednjoj veeri. Takvo
vino treba se uvijek koristiti za Gospodnju veeru,
45

kao simbol Spasiteljeve krvi. Obred priesti treba

osvjeiti duu i dati joj ivot; sve to je u vezi s tim
obredom ni u kom sluaju ne bi smjelo podupirati
zlo.
Kako se krani i pored svjetlosti koju im
nudi Sveto pismo, priroda i razum u vezi s
uivanjem nadraujuih sredstava mogu baviti
uzgojem hmelja za proizvodnju piva ili praviti vino
za prodaju? Ako ljube svoga blinjega kao sami
sebe, kako mu mogu na put stavljati ono to e mu
biti zamka?

Odgovornost roditelja
Neumjerenost esto poinje jo u roditeljskom
domu. Probavni organi oslabe zbog pre-obilne i
nezdrave hrane, to stvara elju za jaom
nadraujuom hranom, i tako se apetit navikava da
neprestano trai neto jae. elja za nadraujuim
sredstvima sve je ea i sve joj je tee odolijevati.
Organizam postaje manje ili vie zatrovan, i to se
vie iscrpljuje, tim e vea biti elja za jaim
stvarima. Jedan korak na pogrenom putu pravi
mjesta drugome. Mnogi koji se ne ele ogrijeiti
46

time da na svoj stol iznose vino ili bilo koje pie,

ipak postavljaju takvu vrstu hrane koja toliko
potie e za estokim piima da je gotovo
nemogue odoljeti iskuenju. Loe navike pri jelu i
piu naruavaju zdravlje i pripremaju put pijanstvu.
Kad bi se u duu mladei koja je budunost
drutva usaivala ispravna naela umjerenosti, ne
bi bili potrebni toliki pokreti u ime umjerenosti.
Neka roditelji na vlastitom ognjitu ponu borbu
protiv neumjerenosti uei djecu da se
pridravaju naela jo od najranijeg djetinjstva pa
e se moi nadati uspjehu.
Majka je duna pomoi svojoj djeci da steknu
ispravne naivke, te ist i zdrav ukus. Uite djecu da
vladaju svojim apetitom i da se klone nadraujuih
sredstava. Njegujte u njima moralnu snagu da se
mogu oduprijeti zlu koje ih okruuje. Pouavajte ih
da ne smiju podlei jakim utjecajima na zlo, niti
dopustiti da ih drugi vode ve da, umjesto toga, oni
druge upuuju na dobro.

47

Osobna odgovornost
Iako se ulau veliki napori da bi se svladala
neumjerenost, oni esto nisu usmjereni u dobrom
pravcu. Branitelji reforme i umjerenosti moraju biti
svjesni zla koje dolazi kao posljedica nezdrave
hrane, zaina, aja i kave. Svima koji se bore za
umjerenost elimo Boji blagoslov, ali ih ujedno
pozivamo da dublje sagledaju uzroke zla protiv
kojeg se bore, te da provjere jesu li oni sami pravi
reformatori.
Ljudima treba objasniti da uravnoteenost
duhovnih i moralnih snaga ovisi u velikoj mjeri o
fizikom stanju organizma. Svi narkotici i
neprirodna nadraujua sredstva koja slabe i
uniavaju tijelo doprinose i uniavanju umnih i
moralnih sila. Upravo je neumjerenost uzrok
moralne pokvarenosti u svijetu. Uslijed poputanja
izopaenom apetitu ovjek gubi snagu da se odupre
iskuenju.
Zdravstveni reformatori duni su odgajati ljude
upravo u tom smjeru. Recite im da im je zbog
koritenja nadraujuih sredstava koja pobuuju
48

klonule snage na neprirodan i pretjeran rad u

opasnosti zdravlje, karakter pa i sam ivot.
Kad se radi o alkoholu, aju, kavi, duhanu i
alkoholnim piima, jedini i najsigurniji put je
biblijsko pravilo: "Ne uzmi! Ne kuaj! Ne takni!"
aj, kava i slini napitci djeluju slino kao i duhan
i alkoholna pia, pa je u mnogim sluajevima
ljudima tu naviku isto tako teko svladati kao i
pijancu odrei se pia. Onima koji pokuavaju
ostaviti ta nadraujua sredstva, neko e se vrijeme
initi da su neto izgubili i bit e im teko bez toga,
ali e, zahvaljujui ustrajnosti, najzad svladati tu
elju i nee vie osjeati da im neto nedostaje.
Organizmu e trebati jo neko vrijeme da se
oporavi od zloupotreba; pruite mu priliku za to i
on e se opet podii i obavljati svoj posao dobro i
vjerno.

49

Meso kao hrana

"Ali od poetka ne bijae tako."
Matej 19:8
Hrana koja je prvobitno bila namijenjena
ovjeku nije obuhvaala namirnice ivotinjskog
porijekla. Tek nakon potopa, kada je na Zemlji
uniteno sve zelenilo, ovjeku je bilo doputeno
jesti meso.
Odabirui u Edenu hranu za ovjeka, Gospod je
pokazao koja je hrana najbolja. Izraelcima je pruio
istu pouku. Izveo ih je iz Egipta i nastojao ih
odgojiti kao narod koji e pripadati Njemu. Preko
njih namjeravao je blagosloviti i pouiti sve ostale
narode. Opskrbio ih je hranom koja je najbolje
odgovarala toj svrsi; nije to bilo meso, ve mana
nebeski kruh. Na kratko vrijeme im je zbog
njihova nezadovoljstva i aljenja za egipatskim
loncima - dana hrana ivotinjskog porijekla, ali od
toga je oboljelo i umrlo tisue ljudi. Usprkos tome,
50

zabrana koritenja mesa nikada nije bila prihvaena

od srca; uvijek je izazivala nezadovoljstvo i
negodovanje, bilo javno ili tajno.
Kad su stigli u Kanaan, Izraelcima je bilo
doputeno jesti hranu ivotinjskog porijekla, ali s
velikim ogranienjima kako bi se koliko-toliko
sprijeile loe posljedice. Svinjsko meso bilo je
zabranjeno, kao i meso drugih ivotinja, ptica i riba
koje su proglaene neistima. ak je i od
takozvanih istih ivotinja bilo strogo zabranjeno
jesti salo i krv.
Smjelo se jesti samo meso zdravih ivotinja.
Meso rastrganih ili uginulih ivotinja, kao i meso iz
kojega nije bila odstranjena krv, nije se smjelo
upotrijebiti.
Izraelci su mnogo izgubili time to se nisu
pridravali plana koji je Bog odredio za njihovu
prehranu. eljeli su jesti meso i stoga su morali
snositi posljedice. Nisu postigli Boji ideal
karaktera niti su ispunili Njegovu namjeru. On
ispuni molbu njihovu, ali posla pogibao na duu
njihovu. (Psalam 106:15) Vie su cijenili
zemaljsko nego nebesko i zato nisu dobili sveto
prvenstvo koje im je Bog elio dati.
51

Pustite ih neka ive!

52

Razlozi za izostavljanje mesne hrane

Oni koji jedu meso uzimaju na taj nain itarice
i povre tek posredno. ivotinje se hrane tim
hranjivim sastojcima jer oni doprinose njihovu
rastu i razvoju. ivotna energija sadrana u povru
i itaricama prenosi se na organizam koji se njima
prehranjuje. Ljudi je pak primaju na taj nain to
jedu ivotinjsko meso. Koliko bi bilo bolje initi to
bez posrednika, izravno, uzimajui hranu kojom
nas je sam Bog opskrbio!
Meso nikada nije bilo najbolja hrana, a danas
mu se moe jo mnogo vie zamjeriti jer se bolesti
meu ivotinjama naglo ire. Oni koji jedu meso
nisu svjesni to ine. Kad bi samo mogli vidjeti
ivotinje ije meso jedu i kad bi znali kakvo je to
meso, s odvratnou bi ga ostavili. Ljudi esto jedu
meso puno klica tuberkuloze, raka i drugih stranih
bolesti koje se na taj nain prenose na njih.
esto se ivotinje odvode na sajmove i prodaju
kao hrana ak i onda kad su toliko bolesne da ih se
njihovi vlasnici boje zadrati. Mnoge pak obole
tijekom samoga tova. ive daleko od svjetlosti i
istoga zraka, udiu mirise prljavih tovilita, a za
53

tov im se daje pokvarena hrana. Njihovo tijelo zbog

svega toga postaje zaraeno klicama raznih bolesti.
Prilikom transporta, na dugom putu, ivotinje
su izloene velikim mukama dok ne stignu do
klaonice. Ta jadna stvorenja, pokupljena sa zelenih
panjaka i gonjena kilometrima po vrelim i
pranjavim putovima, ili pak stijenjena u prljavim
vagonima, odlaze u smrt samo zato da bi se ljudska
bia naslaivala njihovim mesom.
U mnogim mjestima ribe obole zbog neistoe
kojom se hrane i tako postaju uronici bolesti. To
je posebno esto u velikim gradovima gdje se u
more ili rijeku izlijeva zagaena voda iz gradske
kanalizacije. Ribe koje se hrane sadrajem tih
kanala mogu otplivati vrlo daleko, u drugu rijeku ili
more, te biti ulovljene u istoj i bistroj vodi, no kad
se upotrijebe za hranu, donose bolest i smrt iako
ljudi ak i ne nasluuju opasnost.
Posljedice koritenja mesa ne mogu se osjetiti
odmah, ali to nije nikakav dokaz da meso nije
tetno. Vrlo je malo ljudi koji ele povjerovati da
im meso truje krv i donosi bolest. Mnogi umiru od
bolesti koje se potpuno mogu pripisati mesnoj
54

hrani, a da pritom nitko i ne pomilja da je to

stvarni uzrok smrti.
Meso ne izaziva samo tjelesna oboljenja, ve
unitava i moralne sile. Mesna hrana tetna je po
zdravlje, a sve to kodi tijelu, isto tako nepovoljno utjee i na duh i duu. Pomislite samo uz
kakvu se okrutnost dolazi do tog mesa i kako to
utjee na one koji kolju i na one koji to promatraju!
Koliko sve to unitava njenost koju bismo trebali
osjeati prema tim Bojim stvorenjima!
Razboritost koju pokazuju te ivotinje
premda ne znaju govoriti toliko se pribliava
ljudskoj da je to pravo udo. ivotinje vide, uju,
vole, boje se i trpe. One se koriste svojim organima
mnogo opreznije od ovjeka. Pokazuju i samilost i
njenost prema drugim ivotinjama koje pate.
Mnoge ivotinje osjeaju vie ljubavi prema onima
koji se brinu o njima nego to to osjeaju neki od
nas. esto su tako privrene ljudima da teko
podnose rastanak.
Zar bi ijedan ovjek koji ima srca, i koji se
ikada brinuo o domaim ivotinjama, mogao mirne
due predati ta bia mesaru pod no, ne obazirui
55

se na njihov pogled pun povjerenja i ljubavi? Zar bi

mogao jesti njihovo meso kao kakvu poslasticu?

Promjena u prehrani
Pogreno je misliti da hrana ivotinjskog
porijekla daje snagu miiima. Potrebe organizma
mogu se potpuno zadovoljiti i bez mesa, a i
zdravlje e u tom sluaju biti puno bolje. itarice,
voe, oraasti plodovi i povre sadre sve sastojke
nune za stvaranje zdrave krvi. Mesnom hranom ti
se elementi ne mogu nadoknaditi ni dobro ni
potpuno. Kad bi meso bilo toliko bitno za zdravlje i
snagu, tada bi namirnice ivotinjskog porijekla bile
ukljuene u prehranu koja je prvobitno bila
namijenjena ovjeku.
Ljudi esto osjete slabost i gubitak snage kad
izostave mesnu hranu. Neki to smatraju dokazom
da im je takva hrana potrebna. No ta slabost
nastupa zato to nema uobiajenog djelovanja
mesne hrane koja razjaruje krv i nadrauje ivce.
Mnogima je stoga isto tako teko ostaviti mesnu
hranu kao i pijancu odrei se alkohola. No upravo
takvim ljudima ta e promjena jako dobro doi.
56

Kad se izostavi meso, treba ga zamijeniti

itaricama, oraastim plodovima, povrem i voem,
namirnicama koje su istodobno hranjive i ukusne.
To je posebno vano za osobe koje su slabane ili
optereene napornim poslom.
U mnogim siromanim krajevima meso je
najjeftinija hrana. I u tim je okolnostima mogue
napraviti promjenu, premda daleko tee. Mora se
razmotriti situacija u kojoj se dotini ljudi nalaze,
te uzeti u obzir njihove dugogodinje obiaje i
navike; valja biti oprezan i ne nagliti previe s
promjenama, iako su one potrebne. Nikoga se ne
smije prisiljavati da odmah promijeni nain
prehrane.
Mesnu hranu treba zamijeniti zdravom i
jeftinom hranom. Mnogo toga ovisi o kuharici. Ako
je sposobna i spretna, pripremat e jela koja su
hranjiva i potiu apetit te koja mogu zamijeniti
mesnu hranu.
U svakom sluaju, radite na tome da
promijenite svoju svijest; imajte dobru volju,
pripremajte dobra i zdrava jela pa ete lako
57

promijeniti svoje prehrambene navike, a elja za

mesom ubrzo e nestati.
Nije li ve vrijeme da izostavljanje mesa svima
postane cilj? Kako mogu oni koji tee za tim da
postanu isti, sveti i plemeniti kako bi mogli
boraviti u drutvu nebeskih anela jo uvijek jesti
ono to toliko kodi dui i tijelu? Kako mogu
oduzimati ivot Bojim stvorenjima i naslaivati se
njihovim mesom? Neka se radije vrate zdravoj i
dobroj hrani koja je ovjeku dana u poetku i neka
se ponaaju milostivo prema nijemim stvorenjima
koja je Bog stavio pod nau vlast, uei i svoju
djecu da i ona tako postupaju sa ivotinjama.

58

59

I Jahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj

smjesti ovjeka koga je napravio. Tada Jahve, Bog,
uini te iz zemlje nikoe svakovrsna stabla pogledu zamamljiva a dobra za hranu - i stablo
ivota, nasred vrta, i stablo spoznaje dobra i zla.
Postanak 2:8,9.

60

Dodir s prirodom
Doi... ii emo u polja.
Pjesma nad pjesmama 7:11
Stvoritelj je za nae praroditelje odabrao
okolinu koja e im najbolje odgovarati, doprinosei
njihovu zdravlju i srei. Nije ih smjestio u palau
niti ih je okruio umjetnim ukrasima i raskonim
stvarima za kojima danas mnogi eznu. Doveo ih je
u dodir s prirodom i usko povezao s nebeskim
biima.
U vrtu koji je Bog pripremio kao dom svojoj
djeci na sve se strane moglo vidjeti ljupko bunje i
njeno cvijee. Bilo je tamo drvea svih vrsta, a
mnoga od njih donosila su divne, mirisne plodove.
Na njihovim su granama ptice cvrkutale svoje
pjesme, a u njihovu hladu ivotinje su uivale bez
straha.
Adama i Evu, neokaljane i iste, radovalo je
sve to su u Edenu mogli vidjeti i uti. Bog je
61

prvom ljudskom paru dodijelio rad u vrtu da ga

obrauje i uva. (Postanak 2:15) Rad im je svakog
dana donosio zdravlje i vedrinu. Savreno sretni,
pozdravljali su posjete svog Stvoritelja koji im se u
sumrak pridruivao u etnji i razgovoru. Sam
Gospod svakodnevno ih je pouavao.
Nain ivota koji je Bog predvidio za nae
praroditelje predstavlja pouku i za nas. Premda je
grijeh pomraio Zemlju, Bog ipak eli da Njegova
djeca uivaju u djelima Njegovih ruku. to se ljudi
tonije pridravaju Njegova plana, ivei u skladu s
njim, to e udesnije Bog raditi na iscjeljenju
ovjeanstva koje pati. Oni koji su bolesni trebaju
biti u tijesnom dodiru s prirodom. ivot u
slobodnom prostoru, u prirodi, djelovat e gotovo
udotvorno na mnoge bespomone bolesnike iji su
sluajevi gotovo beznadni.
Gradska buka, vreva i zbrka, skuen i neprirodan ivot, sve to jako zamara i iscrpljuje
bolesnika. Zrak ispunjen dimom, prainom,
otrovnim plinovima i klicama zaraznih bolesti jako
je opasan. Bolesnici se osjeaju poput zatoenika u
svojim sobama jer veinom borave u etiri zida.
Vide samo kue, plonike i uurbano mnotvo, a
62

moda uope nemaju mogunosti ni jedan pogled

baciti na plavo nebo, sunev sjaj, travu, cvijee ili
stablo. Otueni od prirode, oajavaju u svojoj
patnji i nevolji, sve dok na kraju ne postanu rtve
vlastitih tunih misli.
I za one koji su slabi u moralnom pogledu grad
je prepun opasnosti. Bolesnici koji trebaju svladati
svoje neprirodne prohtjeve izloeni su stalnoj
napasti. Takve bi osobe trebalo smjestiti u novu
sredinu kako bi svoje misli usmjerili u drugom
pravcu. I utjecaji koji ih okruuju moraju biti posve
razliiti od onih koji su ivot takvih osoba
pretvorili u ruevinu. Sklonite ih na neko vrijeme
od onoga to odvraa ljude od Boga i dovedite ih u
istije ozraje.
Ustanove za smjetaj bolesnika djelovale bi
daleko uspjenije kad bi se zidale izvan gradova.
Kad god je to mogue, neka svi oni koji ele vratiti
zdravlje odu na selo gdje mogu uivati u
blagoslovu ivota u prirodi. Priroda je Boji
lijenik. ist zrak, divna suneva svjetlost, cvijee i
drvee, vonjaci i vinogradi, te slobodno kretanje u
takvoj sredini, donose zdravlje i ivot.
63

Lijenici i bolniari trebaju poticati svoje

bolesnike da se to due zadravaju na svjeem
zraku. Boravak u prirodi jedini je lijek koji je
nuno potreban mnogim bolesnicima. Priroda ima
udesnu mo da otklanja bolesti prouzroene
uzbuenjima suvremenog ivota koja slabe i
unitavaju snage tijela, duha i due.
Koliko bi mir i sloboda na selu blagotvorno
utjecali na bolesnike umorne od gradskog ivota,
bljetavih svjetiljki i uline vreve! Kako bi se
udno vratili prirodi! Koliko bi se radovali boravku
na svjeem zraku i uivali u sunevoj svjetlosti!
Borova smola, miris cedra, jelovine i smrekovine
sadre u sebi takva svojstva koja pomau
iscjeljenju i donose ivot.
Kad se radi o dugotrajnoj bolesti, nita ne moe
toliko doprinijeti zdravlju i srei kao ivot u
ugodnoj seoskoj sredini. Tu i najbespomoniji
mogu sjediti ili leati na suncu ili u hladu ispod
drvea. Dovoljno je samo da podignu oi pa da
iznad sebe vide bujno lie. I dok oslukuju tiho
ukanje povjetarca, obuzima ih ugodan osjeaj
spokoja i osvjeenja. Budi se malaksali duh i vraa
se izgubljena snaga. Duh se gotovo neprimjetno
64

smiruje, a ubrzani puls postaje sve ravnomjerniji. I

dok se bolesnici tako postepeno oporavljaju,
pokuat e i hodati da bi, primjerice, ubrali koji
lijep cvjeti, te dragocjene vjesnike Boje ljubavi
prema Njegovoj jadnoj djeci na ovoj Zemlji.
Treba napraviti plan za izvoenje bolesnika iz
zatvorenih prostorija. Za one koji mogu hodati
treba pronai kakvo ugodno i lako zanimanje.
Pokaite im kako je rad u prirodi ugodan i koristan.
Potiite ih da udiu svjei zrak. Pouavajte ih da ga
duboko udiu te da se pri disanju i govoru slue i
trbunim miiima. Takva obuka bit e im od
neprocjenjive vrijednosti.
Kretanje na istom zraku treba shvatiti kao
ivotnu potrebu, a za takvo kretanje nita nije bolje
od obraivanja zemlje. Neka se bolesnici brinu o
lijehama cvijea ili neka rade u vonjaku i u vrtu.
Potaknete li ih da izau iz svoje sobe i provode
vrijeme na istom zraku uzgajajui cvijee ili
obavljajui neki drugi lagan i ugodan posao, prestat
e misliti na sebe i na svoje patnje.
to bolesnici vie vremena provedu u prirodi,
to manje e trebati medicinske njege. U vedrijoj
65

sredini i oni e imati vie nade. No ako su zatvoreni

u sobi, postat e zlovoljni i sumorni i pored toga to
imaju svu potrebnu njegu. Okruite bolesnika
prirodom i njezinim ljepotama, smjestite ga tamo
gdje e moi promatrati kako raste cvijee i sluati
pjev ptica pa e i njegovo srce zapjevati zajedno s
njima. Nastupit e olakanje za tijelo i duu.
Razum e se probuditi, pokrenut e se unutarnje
sposobnosti, a duh e biti u stanju cijeniti ljepotu
Boje Rijei.
U prirodi se uvijek moe nai neto to e
bolesnikovu pozornost odvratiti od njega samoga i
usmjeriti mu misli k Bogu. Okruen Njegovim
divnim djelima, bolesnik e se uzdignuti iznad
vidljivih stvari te razmiljati o onome nevid-ljivom.
Ljepota prirode izazvat e pomisao na nebeski dom
gdje nee biti niega to naruava ljepotu, niega
to uniava ili unitava, niega to bi izazvalo
bolest ili smrt.
Neka lijenici i bolniari crpe pouke iz prirode
koja
predstavlja
otvorenu
knjigu
Boje
premudrosti, neka upuuju bolesnike na Boga ija
je ruka stvorila visoko drvee, travu i cvijee,
potiui ih da u svakom pupoljku i cvijetu vide
66

izraz Njegove ljubavi prema svojoj djeci. Bog koji

se brine za ptice i cvijee, brinut e se isto tako i za
bia stvorena na svoju sliku.
U prirodi gdje su okrueni onime to je Bog
stvorio i gdje mogu udisati zrak koji daje zdravlje
bolesnicima se najbolje moe priati o novom
ivotu u Kristu. Tu im se moe itati Boja Rije.
Tu svjetlost Kristove pravde moe obasjati srca
pomraena grijehom.
Ljudi i ene kojima je potrebno i duhovno i
tjelesno ozdravljenje doi e na taj nain u dodir s
osobama ije e ih rijei i postupci privesti Kristu.
Trebaju osjetiti djelovanje Velikog Lijenika koji
moe iscijeliti i tijelo i duu, te uti za Spasiteljevu
ljubav i oprotaj koji se besplatno nudi svima koji
priu Isusu i priznaju svoje grijehe.
Budu li okrueni takvim utjecajima, mnogi e
patnici biti izvedeni na stazu ivota. Nebeski aneli
surauju s ljudskim posrednicima, unosei
hrabrost, nadu, radost i mir u srca onih koji pate. U
takvim okolnostima bolesnici primaju dvostruki
blagoslov i mnogima se od njih vraa zdravlje.
Nesiguran korak ponovno postaje gibak, a oima se
67

vraa sjaj. Oni koji su bili izgubili svaku nadu, opet

se poinju nadati. Na oajnom licu sada se vidi
istinska radost, a umjesto tuge u glasu se osjea
prizvuk radosti i zadovoljstva.
Kad im se vrati tjelesno zdravlje, ljudi i ene
postaju daleko sposobniji prihvatiti vjeru u Krista
koji daje zdravlje dui. Svijest o tome da su mu
oproteni grijesi donosi pokajniku neizreciv mir,
radost i spokoj. Kranska nada, neko obavijena
tamom, postaje svijetla, a jezik izraava vjeru:
"Bog nam je zaklon i utvrda, pomonik spreman u
nevolji." "Pa da mi je i dolinom smrti proi, zla se
ne bojim, jer si ti sa mnom. Tvoj tap i palica tvoja
utjeha su meni." "Umornome snagu vraa, jaa
nemonoga." (Psalam 46:1; 23:4; Izaija 40:29)

68

Njega zdravlja
"Ne znate li? Hram ste Boji i Duh Boji
prebiva u vama."
1. Korinanima 3:16
Spoznaja da ovjek treba biti Boji hram,
boravite u kojem e se otkrivati Njegova slava,
treba nas potaknuti da njegujemo i razvijamo svoje
tjelesne sile i sposobnosti. Gospod je udesno i
prekrasno sazdao ljudski organizam i On nam
nalae da prouimo svoje tijelo, da shvatimo
njegove potrebe i da uinimo sa svoje strane sve to
moemo kako bismo ga sauvali od onoga to je
tetno i to ga oskvrnjuje.

Krvotok
Da bismo bili zdravi, moramo imati dobru krv,
jer je krv rijeka ivota. Ona nadoknauje sve to je
istroeno te hrani tijelo. Opskrbljena odgovara69

juim hranjivim sastojcima, proiena i ojaana

istim zrakom, ona donosi ivot i snagu svim
dijelovima tijela. to je krvotok ujednaeniji, to e
i rad organizma biti uspjeniji.
Sa svakim otkucajem srca krv bi se trebala brzo
i lako razii svim dijelovima tijela. Strujanje krvi
ne smije se sprjeavati tijesnom odjeom ili
nedovoljno zatienim udovima. Sve to ometa
krvotok, potiskuje krv natrag te dovodi do nagomilavanja krvi. Posljedice su esta glavobolja,
kaalj, lupanja srca i loa probava.

Disanje
Da bismo imali dobru krv, moramo pravilno
disati. Pravilno, duboko udisanje istog zraka koji
puni plua kisikom, proiava krv. To joj ujedno
daje i svijetlu boju, aljui ju kao ivu rijeku u sve
dijelove tijela. Duboko udisanje zraka smiruje
ivce, otvara apetit, pomae probavi i donosi zdrav,
okrepljujui san.
Plua moraju biti to slobodnija. Njihova
sposobnost primanja kisika razvijat e se tim vie
70

to vie budu slobodna u radu, a sasvim sigurno e

se smanjiti ako su izloena pritisku ili ako ih
steemo. Pretjerano saginjanje pri radu u sjedeem
poloaju jako je tetno. U takvom poloaju
nemogue je duboko disati. Plitko, povrno disanje
brzo prijee u naviku te plua izgube sposobnost
irenja. Do slinih posljedica dovodi i jako stezanje
plua. Ako donji dio grudnog koa nema dovoljno
prostora, trbuni miii odreeni da pomau u
disanju nee biti u stanju izvriti svoju zadau,
to e ometati rad plua.
Pri povrnom disanju ne unosi se dovoljna
koliina kisika u organizam pa se krv sporo iri
ilama. Suvine i otrovne tvari, koje bi se preko
plua morale otkloniti pravilnim disanjem, ostaju u
organizmu i kvare krv. Pogoena su ne samo plua,
ve i eludac, jetra i mozak. Koa postaje blijeda,
probava je usporena, srce slabi, mozak je pomraen
i misli nesreene, a alost i zlovolja obuzimaju
duh. itav je organizam u zastoju, mlitav i
podloan bolesti.

71

isti zrak
Plua neprestano izbacuju neist zrak i stoga se
neprestano moraju opskrbljivati svjeim. Neist
zrak onemoguava uzimanje kisika u dovoljnoj
koliini pa krv ostaje neproiena i takva otjee
prema mozgu i drugim organima. Dobro prozraivanje prostorija jako je vano. Boravak u
zatvorenim i loe prozraenim prostorijama, gdje je
zrak zaguljiv i pokvaren, slabi cijeli organizam.
Tijelo zbog toga postaje odvie osjetljivo na
hladnou, pa i najmanja prehlada izaziva bolest. To
je razlog to su mnoge ene blijede i slabe.
Neprestano udiu isti zrak koji najzad postane
prezasien otrovnim tvarima izluenim iz plua ili
kroz pore, pa se tako neistoa ponovno unosi u
krv.

Prozraivanje i suneva svjetlost

Pri podizanju zgrada javnih ustanova ili
privatnih stanova mora se misliti o ventilaciji i o
dovoljnoj izloenosti suncu. No crkvama i kolama
upravo to nedostaje. Zbog nedovoljnog prozra72

ivanja esto se javlja pospanost i slabi koncentracija, to u crkvi ometa propovijed, a u koli
oteava uiteljima rad.
Zgrade namijenjene stanovanju treba to vie
uzdignuti od tla i dobro provesti kanalizaciju.
Stanovi e tada biti suhi i nee biti opasnosti od
tetnih isparavanja i vlage koji izazivaju bolesti. No
to se esto olako shvaa. Slabo zdravlje, razne
ozbiljne bolesti i mnogi smrtni sluajevi nisu nita
drugo do posljedice vlage i malarije koje su este u
niskim terenima sa slabom odvodnjom.
Pri podizanju zgrada posebno valja voditi
rauna o tome da svaka soba ima dovoljno svjetla i
zraka. Spavae sobe treba tako smjestiti da kroz
njih i danju i noi slobodno struji zrak. Ni jedna
prostorija nije ugodna za spavau sobu ako u nju
svakodnevno ne dopire dovoljna koliina svjeeg
zraka i suneve svjetlosti. U mnogim predjelima
spavae je sobe potrebno opskrbiti i peima da se
za hladna ili vlana vremena mogu dobro zagrijati i
osuiti.
Tko god spava u prostoriji do koje ne dopire
suneva svjetlost ili lei u neprozraenoj postelji,
73

dovodi u opasnost svoje zdravlje, a esto i ivot.

Mnogi se paljivo brinu o svojim biljkama i
cvijeu. Staklenik ili prozor s cvijeem uvijek su
okrenuti prema suncu i toplini, jer bez topline,
zraka i suneve svjetlosti biljke ne bi mogle ivjeti
i cvjetati. Kad su takvi uvjeti potrebni za ivot
biljaka, koliko li su tek nuniji za zdravlje nas i
naih obitelji!
elimo li da u naim obiteljima procvjeta
zdravlje i srea, moramo posvetiti veliku
pozornost otklanjanju vlage ako ivimo u nizini, te
irom otvoriti vrata i prozore nebeskim elementima
koji donose ivot. Uklonite teke zavjese, otvorite
sve prozore vanjske i unutarnje. Ne dopustite da
vam vinova loza zaklanja prozore, ma kako bila
divna. Neka se u blizini kue ne nae ni jedno
stablo koje bi sprijeilo pristup sunevim zrakama.
Moda e od sunca izblijedjeti zavjese, sagovi ili
okviri slika, ali e se zato djeji obrazi osuti
zdravim rumenilom.
Oni koji brinu o starijim osobama, trebaju
uvijek imati na umu da je njima potrebna posebno
topla i ugodna soba. S godinama opada i snaga pa
su stariji ljudi manje u stanju oduprijeti se nezdravim utjecajima. Za one koji su u godinama nuno
74

je stoga to vie suneve svjetlosti i istog, svjeeg

zraka.

istoa
istoa u najveoj moguoj mjeri nuna je i za
tjelesno i za duhovno zdravlje. Neistoa iz tijela
neprestano se izluuje preko koe. Ako se ne
odrava istom estim kupanjem, milijuni pora
ubrzo e se zaepiti, a prljavtina koja se treba
odstraniti preko koe opteretit e ostale organe za
izluivanje.
Mnogima bi bilo potrebno kupanje u hladnoj ili
mlakoj vodi, i to u jutro i na veer. Oni koji su
osjetljivi na prehladu, pravilnim nainom kupanja
postali bi otporniji. Nakon kupanja nastupa poboljanje u krvotoku: krv otjee prema povrini tijela i
cirkulacija postaje pravilnija i laka. To doprinosi
osvjeenju duha i tijela. Miii postaju gipkiji, a
razum bistriji. Kupanje smiruje ivce, pomae radu
crijeva, eluca i jetra, dajui im zdravlje i snagu te
olakavajui probavu.
Isto tako vano je i da rublje bude isto. Rublje
upija izluevine iz pora; ako se redovito ne pere i
ne mijenja, neistoa se vraa u organizam.
75

Neistoa u bilo kojem obliku dovodi do

bolesti. U tamnim, zaputenim kutovima, pokvarenim otpacima, u vlazi i plijesni. kriju se mnogobrojne smrtonosne klice. Ne treba dopustiti da se u
blizini kue nau otpaci voa, povra ili hrpe uvela
lia, jer to truje zrak. U kui ne smije biti niega
prljavog ili pokvarenog. U mnogim mjestima i
gradovima koji su smatrani zdravima dolo je do
pojave zaraznih bolesti zbog nepaljivosti neke
domaice koja nije uklonila iz kue pokvarene
otpatke hrane.
Potpuna istoa, dovoljna koliina suneve
svjetlosti, paljivo odravanje zdravlja sve je to
vrlo bitno da bi se ukuani sauvali od bolesti te
bili radosni i snani.

76

Kako pomoi rtvama

neumjerenosti
Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one
koji posrui idu na stratite.
Izreke 24:11
Svaka istinska reforma dio je evaneoske
vijesti, a cilj joj je da duu uzdigne do novog,
plemenitijeg ivota. Kad se radi o zdravstvenoj
reformi, pomo kranskih radnika posebno je
potrebna. Oni moraju ljudima skrenuti pozornost na
to djelo kao na pitanje od ivotne vanosti. Svuda
bi trebalo propovijedati naela istinske umjerenosti
i pozivati ljude da se zavjetuju kako e ivjeti po
njima. Za one koji su jo uvijek robovi loih
navika, treba uloiti ozbiljan napor.
Na sve strane prua nam se prilika da uinimo
neto za one koji su pali zbog neumjerenosti. U
crkvama, vjerskim ustanovama i obiteljima koje
nose kransko ime ima mnogo mladih ljudi koji
77

idu putem propasti. Svojom neumjerenou navuku

na sebe bolest, a u tenji da steknu to vie novca
kako bi udovoljavali svojim grjenim eljama ne
usteu se ni od neasnih postupaka, upropaujui
tako i svoje zdravlje i karakter. Te jadne due,
otuene od Boga i odbaene od drutva, misle da
za njih vie nema nade ni u ovom ni u buduem
ivotu. Srca njihovih roditelja kidaju se od bola.
Ljudi gledaju na te zabludjele due kao na
beznadne sluajeve, ali u Bojim je oima posve
drukije. On shvaa okolnosti koje su ih dovele u
takvo stanje i gleda na njih sa saaljenjem i suosjeanjem. Takvim je ljudima pomo posebno potrebna. Nemojte im nikada dati priliku da kau:
Nitko se ne brine za moju duu.
Meu rtvama neumjerenosti nalazimo ljude
svih drutvenih stalea i svih zanimanja. Ljudi na
visokim poloajima, istaknutih sposobnosti, koji su
mnogo postigli u ivotu, u isti su mah poputali
svojim eljama i udovoljavali svojim prohtjevima
sve dok nisu postali potpuno nemoni da se odupru
iskuenju. Mnogi od njih neko bogati ostali su
bez kue, bez prijatelja, doli su u nevolju, zapali u
bijedu i bolest te sasvim propali. Izgubili su mo
samosvladavanja. Ako im se ne prui ruka pomoi,
tonut e sve dublje i dublje. Kod njih je udovo78

ljavanje prohtjevima ne samo moralni grijeh, ve i

tjelesna slabost.
Kad budemo pomagali neumjerenima, esto
emo morati po ugledu na Krista najprije
posvetiti pozornost njihovu tjelesnom stanju.
Potrebni su im zdrava hrana i pie koji ne
razdrauju, uredna odjea i mogunost da svoje
tijelo odravaju istim. Treba ih okruiti ozrajem
kranskog utjecaja to krijepi i uzdie. U svakom
bi gradu trebalo postojati mjesto gdje bi takve
osobe, koje robuju loim navikama, nale utoite i
slomile lance koji ih sputavaju. Mnogo je ljudi koji
jaka pia smatraju utjehom u tekoama, no to im
nee biti potrebno budu li krani slijedili primjer
milostivog Samarijanca i pomogli im, umjesto da
se ugledaju na levita i sveenika iz Kristove prie.
U dodiru sa rtvama neumjerenosti moramo
uvijek imati na umu da su to ljudi koji se ve dugo
nalaze pod sotonskom vlau te da stoga nemaju
posve zdrav razum. Budite prema njima strpljivi i
paljivi. Ne mislite na njihovu runu i mranu
vanjtinu, ve na dragocjenost njihove due za koju
je Krist umro. Kad se pijanac osvijesti i shvati
koliko uniava sam sebe, uinite sve to je u vaoj
moi da pokaete kako ste mu prijatelj. Ne izgovo79

rite ni jednu rije prijekora. Neka se u vaim

postupcima i pogledu ne nasluti ni prijekor ni
gaenje. Vrlo je vjerojatno da takva jadna dua
proklinje samu sebe. Govorite stoga rijei koje
potiu vjeru i nastojte ohrabriti svaku dobru crtu
njihova karaktera. Pouite dotinu osobu kako da
se podigne, pokaite joj da moe ivjeti tako da
stekne potovanje svojih blinjih. Pomognite
takvom ovjeku da shvati vrijednost talanata koje
mu je Bog povjerio, ali koje je propustio umnoiti.
(Matej 25:14-30)
Premda takav ovjek ima izopaenu i oslabljenu volju, za njega ipak ima nade u Kristu. Krist
e u srcu pobuditi uzvienije tenje i svetije elje.
Potaknite takva ovjeka da se uhvati za nadu na
koju mu ukazuje evanelje. Otvorite Bibliju pred
duom koja se bori sa svojim iskuenjima i
neumorno joj itajte o Bojim obeanjima. Ta e
obeanja biti za takva ovjeka poput lia sa stabla
ivota. Nastavite strpljivo i ustrajno sa svojim
naporima sve dok se drhtave ruke radosno i sa
zahvalnou ne uhvate za nadu spasenja kroz
Krista.
Morate se usko povezati s onima kojima
pokuavate pomoi, jer inae nikada neete us80

pjeti. Njih e moda vie puta svladati elja za

alkoholom, oni mogu ak i pasti, ali nemojte
klonuti u svojim nastojanjima. Ti su ljudi odluili
potruditi se da ive za Krista, ali im je volja
oslabjela pa ih stoga oni koji e Bogu dati
odgovor za njih moraju brino uvati. Te osobe
izgubile su ljudsko dostojanstvo i moraju ga
ponovno zadobiti. Mnogi se moraju boriti s jakim
naslijeenim sklonostima k zlu. Neprirodni prohtjevi i niski nagoni u njima su od roenja; treba ih
stoga paljivo tititi od toga. Zlo i dobro bore se za
prevlast izvana i iznutra. Oni koji nikada nisu proli
kroz slina iskuenja ne znaju za gotovo nesavladivu mo prohtjeva niti mogu shvatiti kako je
estok sukob izmeu navike ugaanja tijelu i
odluke da ovjek postane umjeren. Ta se borba
mora voditi bez predaha.
Mnogi od onih koje privodimo Kristu nemaju
moralne hrabrosti da ustraju u borbi protiv apetita i
strasti, ali ne smijemo zbog toga postati maloduni.
Imajte na umu da ne radite sami. Aneli s neba
udruuju se u slubi sa svakim pravim Bojim
djetetom, a Krist je tu da preobrazi duu. Veliki
Lijenik stoji kraj svojih vjernih radnika i govori
pokajnikoj dui: Sinko, oprataju ti se grijesi!
(Marko 2:5)
81

Mnoge due koje su ljudi odbacili prihvatit e

nadu koju im donosi evanelje i ui u Boje
kraljevstvo, dok e drugi i pored velike svjetlosti
i divnih ali neiskoritenih prednosti biti baeni u
tamu najkrajnju.

Vlastiti napori
rtvama loih navika treba objasniti kako je
nuno da i sami uloe izvjestan napor. Drugi mogu
ulagati veliki trud da ih podignu, Boja milost
moe im se besplatno nuditi, Krist se moe moliti
za njih, Njegovi aneli mogu im sluiti, ali sve e
to biti uzalud ako se i oni sami ne budu borili za
sebe.
Davidove posljednje rijei upuene Salomonu
prije krunidbe bile su: Budi hrabar i pokai se
ovjekom! (1. Kraljevima 2:2)
Sve one koji ive samo zato da bi ugaali
svojim slastima valjda dovesti do toga da uvide i
shvate nunost velike moralne obnove ako ele
postati ljudi. Bog trai od njih da se podignu u
Kristovoj sili i da ponovno steknu dostojanstvo
82

koje im je Bog darovao, a koje su oni rtvovali

grjenim zadovoljstvima.
Osjeajui strahovitu mo iskuenja i veliku
privlanu silu zadovoljstava, mnogi ljudi oajno
uzvikuju: Ne mogu se oduprijeti zlu! Recite
svakome da se moe oduprijeti i da se mora
odupirati. Moe se dogoditi da ovjek ponovno
bude svladan, ali to ne mora uvijek biti tako.
ovjeku koji je poputajui loim navikama
vodio grjean ivot nedostaje moralna snaga pa
su njegova obeanja i odluke nalik pijesku koji se
osipa. Svjestan neispunjenih obeanja i prekrenih
zavjeta, gubi povjerenje u vlastitu iskrenost i stoga
misli da ga Bog nee primiti ili da mu nee
pomagati u njegovim naporima, no to nije tono;
grjenik ne smije stoga pasti u oaj.
Svi koji se uzdaju u Krista nee biti robovi
neislijeenih ili steenih zlih sklonosti. Umjesto da
robuju unienoj naravi, gospodarit e svojim
prohtjevima i strastima. Bog nas nije ostavio da se
protiv zla borimo samo vlastitom ljudskom
snagom. Ma kakve bile nae naslijeene ili steene
sklonosti k zlu, moemo ih svladati onom silom
koju nam je Bog spreman dati.
83

Mo volje
ovjek koji se nalazi u iskuenju mora upoznati
pravu snagu volje. To je vladajua sila ljudske
prirode snaga odluivanja i izbora. Sve ovisi o
pravilno usmjerenoj volji. eljeti da postanemo
dobri i isti jako je dobro, ali ako se zaustavimo
samo na eljama, od toga nee biti koristi. Mnogi
e ljudi otii u propast zajedno sa svojim lijepim
eljama da svladaju zle sklonosti. Oni nisu svoju
volju podredili Bojoj volji i nisu odluili da Mu
slue.
Bog nam je dao slobodu izbora, a o nama ovisi
kako emo se time koristiti. Sami nismo u stanju
promijeniti svoje srce niti moemo bez pomoi
Svetoga Duha vladati svojim mislima, pobudama i
sklonostima. Ne moemo takoer ni oistiti sami
sebe i postati sposobni za slubu Bogu, no zato
moemo izabrati da Mu sluimo i predati Mu
svoju volju. Bog e tada djelovati u nama da
moemo vriti Njegovu volju. Cijela naa priroda
bit e podreena Kristovoj volji i On e upravljati
njome.

84

Ispravnim vjebanjem volje moe se postii

korjenita promjena u ivotu. Kad svoju volju
predamo Kristu, dobivamo boansku snagu i
primamo silu odozgo koja nam daje vrstinu
odluke. Svatko moe ivjeti istim i plemenitim
ivotom, ivotom pobjede nad prohtjevima i svim
slastima, ako pristane svoju slabu i nepostojanu
ljudsku volju sjediniti s vjenom i nepromjenljivom
Bojom voljom.

Poznavanje zdravstvenih naela

One koji vode borbu protiv moi loih navika
treba pouiti naelima zdravog naina ivota. Treba
im ukazati da krenje zakona zdravlja, te bolesna
stanja i neprirodne elje koje su time izazvane,
postavljaju temelj pijanstvu. Jedino ako budu
ivjeli prema zdravstvenim naelima, mogu se
nadati da e se osloboditi elje za neprirodnim
nadraujuim sredstvima. I dok se s jedne strane
uzdaju u boansku snagu da im ona pomogne u
raskidanju okova apetita, moraju i suraivati s
Bogom na taj nain to e se pokoravati Njegovu
zakonu, moralnom i prirodnom.
85

Zaposlenost i uzdravanje vlastitim

radom
Onima koji se ele popraviti i reformirati treba
dati posao. Nitko tko je sposoban raditi ne bi smio
oekivati da besplatno dobiva hranu, odjeu ili
stan. Za njihovo vlastito dobro, a i zbog drugih,
treba pronai mogunost kako da na neki nain
nadoknade ono to primaju. Ohrabrite ih u
njihovim naporima da se sami uzdravaju. To e
ojaati njihovo samopouzdanje i dati im ugodan
osjeaj samopotovanja i neovisnosti o drugima.
Zaposliti duh i tijelo korisnim radom, znai podii
ogradu protiv iskuenja.

Razoaranja i opasnosti
Oni koji rade na obraanju grjenika razoarat
e se u mnogima koji su obeali da e se
reformirati. Kod mnogih e nastupiti samo vanjska
promjena u navikama i ivotu. Pod utjecajem
trenutnog ushienja neko e vrijeme izgledati da su
popravili svoj ivot, ali u njima nije dolo do
86

istinske promjene srca. I dalje njeguju isto

samoljublje i imaju istu elju za bezumnim
uivanjima i ugaanjem tjelesnim eljama. Nemaju
pojma o djelu izgradnje karaktera i nemogue je
osloniti se na njih kao na ljude koji iz naela
postupaju dobro. Njihove su umne i duhovne sile
uniene zbog ugaanja apetitu i strastima, i to ih
ini slabima. Kolebljivi su, nepostojani i skloni
tjelesnim uicima. Takve su osobe esto izvor
opasnosti za druge. Budui da se na njih gleda kao
na reformirane ljude i ene, povjeravaju im se i
odgovornosti, no njihov utjecaj na takvim mjestima
samo kvari one koji su ispravni.
ak ni oni koji se ozbiljno nastoje popraviti
nisu izvan opasnosti da ponovno podlegnu. S njima
takoer treba postupati s mnogo mudrosti i panje.
Laskati onima koji su spaeni iz najdubljeg ponora
i hvaliti ih, katkada znai doprinositi njihovoj
propasti. Obiaj da se ljudi i ene pozivaju da javno
iznose iskustva iz svog grjenog ivota, vrlo je
opasan i za one koji govore i za one koji to sluaju.
Zadravanje na prizorima zla kodi i dui i duhu.
Odvie isticati novoobraene takoer moe biti
tetno. Time ih se navodi na pomisao da im je
njihov grjeni ivot donio neku prednost; ohrabreni
u elji da budu popularni, takvi ljudi postaju
87

samopouzdani, to moe biti kobno za duu. Odrat

e se samo ako ne budu gajili duh samopouzdanja i
ako se oslone na Krista.

Spaeni trebaju pomagati drugima

Sve one koji pokazuju znakove istinskog
obraenja treba poticati da rade za druge. Neka
nitko ne odgurne duu koja je prestala sluiti sotoni
da bi odsada sluila Kristu. Kad netko svojim
ivotom dokae da u njemu djeluje Sveti Duh,
ohrabrite ga da ue u Gospodnju slubu.
Jednima koji se kolebaju dokazujte da imaju
krivo. (Juda 22) Oni koji imaju Boju mudrost
prepoznat e due kojima je potrebna pomo, koje
se iskreno kaju ali nemaju hrabrosti i jedva se
usuuju prihvatiti sidro nade. Gospod e djelovati
na srca svojih slugu i oni e pozdraviti dobrodolicom te uzdrhtale i pokajnike due koje ulaze
u crkvu. Ma kakvi bili njihovi omiljeni grijesi, ma
koliko duboko da su bili pali, Krist e ih primiti
kad Mu priu u potpunom kajanju. Dajte im tada
da neto rade za Njega. ele li pomagati svojim
blinjima izvlaei ih iz ponora grijeha iz kojeg su i
sami spaeni, pruite im priliku za to. Poveite ih s
88

iskusnim kranima kako bi stekli duhovnu snagu.

Ispunite njihova srca i ruke radom za Uitelja.

Krist nada svih koji se kaju

Svaka dua koja se bori da se od grjenog
ivota uzdigne do istoe, nalazi u Kristu izvor
velike snage. Spasenja nema ni po jednom
drugom, jer je pod nebom to jedino Ime dano
ljudima po kojem nam se treba spasiti. (Djela
4:12) Svakome tko je edan nade, spokoja i
osloboenja od grjenih sklonosti, Krist kae:
Neka doe k Meni i pije. Jedini lijek protiv
grijeha i zla je Kristovo milosre i sila.
Dobre odluke koje ovjek donosi vlastitom
snagom nita ne pomau. Svi mogui zavjeti
takoer ne mogu slomiti mo zlih navika. Ljudi
nikada nee biti u stanju postati umjereni u svemu
ako se njihova srca ne obnove Bojom milou.
Sami se ni jednog trenutka ne moemo sauvati od
grijeha i stoga se neprestano moramo oslanjati na
Boga.

89

Prava obnova poinje ienjem due. Na rad

za one koji su pali bit e uspjean samo ako
Kristova milost uoblii karakter i dovede duu u
usku vezu s Bogom.
Krist je ivio ivotom potpune poslunosti
Bojem zakonu i time dao primjer svakom
ljudskom biu. Njegovom silom, zahvaljujui
Njegovim poukama, i mi trebamo ivjeti ivotom
kojim je On ivio.
Dok radimo za one koji su pali, neka zahtjevi
Bojeg zakona i vjernost Njemu budu utisnuti u
naa srca i misli. Ne propustite nikada priliku da im
ukaete na sasvim jasnu razliku izmeu onoga tko
slui Bogu i onoga tko Mu ne slui, Bog je ljubav,
ali On potuje samo one koji Njega potuju.
ovjekovo ponaanje na ovom svijetu odreuje
njegovu vjenu sudbinu na onome svijetu. Svatko
e eti to je sijao. Sve to inimo ima svoje
posljedice.
Samo potpuna poslunost moe zadovoljiti
boansko mjerilo. Boji su zahtjevi posve odreeni.
Bog je zapovjedio samo ono to je nuno da
ovjeka dovede u potpuno sklad sa Stvoriteljem.
Grjenicima treba ukazati na Njegov ideal i dovesti
90

ih Isusu, jer se samo uz pomo Njegove milosti

moe postii savren karakter.
Spasitelj je uzeo na sebe ljudske nemoi i
ivio bezgrjenim ivotom da se ljudi ne bi uplaili
kako zbog slabosti svoje ljudske prirode nee biti u
stanju pobijediti. Krist je doao uiniti nas
dionicima boanske naravi, a Njegov nam ivot
potvruje da ljudsko ako je udrueno s
boanskim ne mora grijeiti.
Spasitelj je pobijedio da pokae ljudima kako i
oni mogu pobijediti. Sve sotonske kunje Krist je
doekivao Bojom rijeju. Pouzdavi se u Boja
obeanja, dobio je snagu da se pokori Bojim
zapovijedima te kua nije imao uspjeha kod
Njega. Na svaku je kunju odgovarao rijeima:
Pisano je. Bog je i nama dao svoju Rije da se uz
njezinu pomo odupiremo zlu. Time smo obdareni
dragocjenim, najveim obeanjima da po njima
postanete zajedniari boanske naravi umakavi
pokvarenosti koja je u svijetu zbog poude. (2.
Petrova 1:4)
Recite onima koji se nalaze u iskuenju da ne
trebaju gledati na okolnosti niti na vlastitu slabost
ili mo iskuenja, ve na silu Boje Rijei. Sva
njezina snaga pripada i nama.
91

Psalmist kae: U srce pohranih rije Tvoju da

protiv Tebe ne sagrijeim. (Psalam 119:11) Po
rijeima usta Tvojih uvah putove Zakona.
(Psalam 17:4)
Ulijevajte u srca ljudi hrabrost, uzdiite ih k
Bogu u molitvi! Mnogi koji su podlegli iskuenju
osjeaju se zbog toga toliko unienima da misle
kako e im napori da se ponovno priblie Bogu biti
uzaludni. No ta misao nije nita drugo do sotonin
apat. Ako su sagrijeili i osjeaju kako se ne mogu
moliti, recite im da je upravo sada trenutak za
molitvu. Moda su postieni i duboko potiteni, ali
ako priznaju grijehe, Onaj koji je vjeran i
pravedan oprostit e im njihove grijehe i oistiti
od svake nepravde.
Nita nije naizgled tako nemono a zapravo
tako nepobjedivo kao dua koja osjea svoju
nitavnost i potpuno se oslanja na Spasiteljeve
zasluge. I najslabije ljudsko bie moe ivjeti u
neprekidnoj vezi sa ivim Spasiteljem zahvaljujui
molitvi, pretraivanju Njegove Rijei i vjeri u
Njegovu stalnu prisutnost. Krist e tada vrsto
drati takvu duu svojom desnicom i nikada ju nee
ostaviti.
92

Dragocjena obeanja
Svaka dua koja prebiva u Kristu moe
izgovarati ove divne prorokove rijei:
A ja, prema Jahvi ja sam zagledan,
ekam na Boga koji spasava,
Bog moj mene e usliati.
Ne raduj se mome zlu, dumanko moja,
ako sam pao, ustat u;
ako boravim u tminama,
Jahve je svjetlost moja.
Jo jednom, imaj milosti za nas!
Satri nae opaine,
baci na dno mora
sve grijehe nae!
(Mihej 7:7,8,19)
Bog je obeao: Uinit u da e ovjek vie
vrijediti nego zlato isto, vie nego zlato ofirsko.
(Izaija 13:12)
93

Smirivi se u svojim krajevima, vi ste kao

golubica kojoj su krila posrebrena, a perje joj se
zlatni. (Psalam 68:13)
Oni kojima je Krist najvie oprostio, najvie e
Ga ljubiti. To su oni koji e na nebu stajati najblie
Njegovu prijestolju. I gledat e Njegovo lice. A
Njegovo e ime biti na njihovim elima.
(Otkrivenje 22:4)

94

Kazalo

Vanost prehrane i njezin utjecaj na zdravlje

Neumjerenost u jelu

26

Nadraujua sredstva i narkotici

35

Meso kao hrana

51

Dodir s prirodom

61

Njega zdravlja

69

Kako pomoi rtvama neumjerenosti

77

Dragocjena obeanja

93

95

www.rpasd.hr
info@rpasd.hr

96