Na osnovu lana 203. stav 3., a u vezi lana 252.

Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06 ), ministar komunikacija i prometa, u saradnji sa entitetskim ministarstvima unutranjih poslova u Bosni i Hercegovini i Policijom Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, donosi

Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima

POGLAVLJE I. OPE ODREDBE lan 1. Ovim Pravilnikom propisuju se dimenzije vozila, ukupne mase vozila, osovinska optereenja vozila i osnovni uvjeti koje moraju da ispunjavaju ureaji i oprema na vozilima u saobraaju na cestama i koji na vozilima moraju biti ugraeni i izvedeni tako da vozila mogu sigurno uestvovati u saobraaju na cestama, kao i drugi tehniki uvjeti kojima moraju odgovarati pojedini ureaji na vozilima koji su od znaaja za sigurnost saobraaja. lan 2. (1) Dimenzije vozila, u smislu ovog Pravilnika, su gabaritne dimenzije vozila i skupa vozila i dimenzije vozila koje su od posebnog znaaja za sigurnost saobraaja na cestama. (2) Masa vozila, u smislu ovog Pravilnika, je najvea dozvoljena i sopstvena masa vozila, nosivost vozila i masa kojom vozilo pritiska na podlogu (osovinska optereenja). (3) Ukoliko to nije ovim Pravilnikom drugaije odreeno dimenzije vozila iz stava (1) ovog lana odreuju se u skladu sa standardom BAS ISO 612 (Road vehicles Dimensions of motor vehicles and towed vehicles Terms and definitions; Cestovna vozila Dimenzije motornih i prikljunih vozila Pojmovi i definicije), u daljem tekstu standard BAS ISO 612. (4) U smislu ovog Pravilnika, pojedini pojmovi koji se koriste kod vozila sa pogonom na gas imaju sljedee znaenje: a) gas, kao pogonsko gorivo za vozila, je ukapljeni naftni gas, smjesa propana i butana, (UN oznake 1965; meunarodne oznake LPG = liquefied petroleum gas), u daljem tekstu LPG, ili komprimirani prirodni gas, iji radni pritisak ne prijelazi 22

MPa, tj. 220 bara, (UN oznake 1971, meunarodne oznake CNG = compressed natural gas), u daljem tekstu CNG; Vozilo pogonjeno gasom je motorno vozilo koje kao pogonsko gorivo koristi LPG ili CNG, samostalno ili kao alternativno gorivo benzinu ili kao gorivo u smjesi sa dizel gorivom;
b)

c) Servisna radionica za servisiranje i prepravku vozila pogonjenih gasom (u daljem tekstu: servisna radionica), je pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete i koja je od ovlatene institucije dobilo odobrenje da moe servisirati motorna vozila pogonjena gasom i na motorna vozila moe vriti ugradnju ureaja i opreme za pogon gasom; d) Serviser za prepravku i servisiranje vozila pogonjenih gasom (u daljem tekstu: serviser), je uposlenik servisne radionice koji je osposobljen da vri ugradnju i servisiranje ureaja za pogon motornih vozila gasom; e) Certifikat posude pod pritiskom koja slui kao rezervoar gasa za pogon motornog vozila (u daljem tekstu: certifikat), je dokument koji propisuje ovlatena institucija, a koji ovjerava inspekcija nadlena za posude pod pritiskom; f) Uvjerenje za ureaj ugraen u vozilo pogonjeno gasom (u daljem tekstu: uvjerenje), je dokument koji propisuje i izdaje ovlatena institucija; g) Karton ovjere tehnike ispravnosti ureaja ugraenog u vozilo pogonjeno je obrazac koji propisuje ovlatena institucije, a koji ovjerava stanica tehnikog pregleda kada utvrdi da je uraaj za gas tehniki ispravan. lan 3. Pod ureajima na motornim i prikljunim vozilima u saobraaju na cestama, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se: a) b) ureaji za upravljanje, ureaji za zaustavljanje,

c) ureaji za osvjetljavanje ceste, oznaavanje vozila i za davanje svjetlosnih znakova, d) e) f) g) h) i) j) ureaji koji omoguavaju normalnu vidljivost, ureaji za davanje zvunih znakova, ureaji za kretanje vozila unatrag, ureaji za kontrolu i davanje znakova, ureaji za odvoenje i isputanje izduvnih gasova ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila ureaji za pogon vozila na alternativna goriva (gas)

k) ostali ureaji od posebnog znaaja za sigurnost saobraaja (karoserija/kabina za vozaa i prostor za putnike, gume, blatobrani, branici, titnici od podlijetanja sa zadnje strane vozila, titnici od podlijetanja sa bonih strana vozila, prikljuci za sigurnosne pojaseve, prikljuci za vuu, ureaji za osiguranje vozila od neovlatene upotrebe, za odmrzavanje i odmagljivanje, djeja sjedala, nasloni za glavu)
2

lan 4. Pod opremom vozila u saobraaju na cestama, u smislu ovog Pravilnika, podrazumjevaju se: a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) l) m) rezervni toak; aparat za gaenje poara; znak za obiljeavanje vozila zaustavljenog na kolovozu ceste; oprema za pruanje prve pomoi (kutija prve pomoi); klinasti podmetai; eki za razbijanje stakla; rezervne sijalice i osigurai; prsluk za vozaa sa svjetlosno reflektirajuim osobinama; sigurnosni pojasevi; ue ili poluga za vuu; zimska oprema; znak za oznaavanje sporih vozila; znak za oznaavanje dugih vozila;

POGLAVLJE II. DIMENZIJE I MASE VOZILA lan 5. (1) Duina motornih i prikljunih vozila, ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, ne smije prekoraiti slijedee vrijednosti:
a) motorna i prikljuna vozila sa izuzetkom autobusa i poluprikolica b) dvoosovinski autobusi/trolejbusi ukljuujui i pripadajue dijelove koji se mogu skinuti c) autobusi/trolejbusi sa vie od dvije osovine ukljuujui i pripadajue dijelove koji se mogu skinuti d) autobusi/trolejbusi koji su konstruktivno izvedeni kao zglobni (motorna vozila ija je korisna povrina podijeljena putem zgloba, ali kod kojih upravljani dio ne predstavlja samostalno vozilo) 12,00 m 13,50 m 15,00 m 18,75 m

(2) Duina kombinacija vozila (skupova vozila), ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, vodei rauna o stavu (1) taka a) ovog lana, ne smije prekoraiti slijedee vrijednosti:
a) teglja sa poluprikolicom kao i kombinacija vozila (skupovi vozila) koji po 15,50 m

vrsti odgovaraju ovom opisu, izuzev skupa vozila pod takom b) ovog stava b) teglja sa poluprikolicom, pri emu djelimine duine ne smiju prekoraiti slijedee vrijednosti: 1. razmak izmeu vertikalne ose kraljevog epa i zadnjeg dijela vozila ne vea od 12,00 m 2. radijus prednjeg prepusta ne vei od 2,04 m (svi dijelovi poluprikolice ispred kraljevog epa treba da budu obuhvaeni zamiljenom krunicom opisanom sa datim radijusom sa centrom krunice u vertikalnoj osi kraljevog epa) c) skupovi vozila (motorna vozila sa jednom ili dvije prikolice) izuzev skupova vozila pod takom 4. ovog stava d) skupovi vozila koji se sastoje iz motornog vozila i jedne prikolice za prijevoz tereta, pri emu djelimine duine ne smiju prekoraiti slijedee vrijednosti. 1. razmak izmeu prednje najisturenije vanjske take tovarnog prostora iza kabine motornog vozila i stranje najisturenije vanjske take tovarnog prostora prikolice skupa vozila, uz oduzimanje razmaka izmeu stranje najisturenije vanjske take tovarnog prostora motornog vozila i prednje najisturenije vanjske take prikolice skupa vozila ne vei od 15,65 m 2. razmak izmeu prednje najisturenije vanjske take tovarnog prostora iza kabine motornog vozila i stranje najisturenije vanjske take tovarnog prostora prikolice skupa vozila ne vei od 16,40 m 18,00 m 16,50 m

18,75 m

(3) Kod vozila sa nadgradnjom, te teretnih vozila bez kabine vozaa, djelimine duine se odnose na nadgradnju. (4) Kod skupova vozila koji se sastoje od autobusa i prikolice najvea doputena duina iznosi, uz potivanje odredbi stava (1) taka a), b) i c) ovog lana, 18,75 m. (5) Duina ili djelimina duina pojedinanog vozila ili skupa vozila, sa izuzetkom vozila i skupa vozila navedenih u stavu (7) ovog lana, je duina u koju se ubrajaju svi elementi koji se izvlae, preklapaju, rasklapaju ili na neki drugi nain privruju za vozilo, naprijed ili nazad (do maksimalno mogueg poloaja), a koje slue za pridravanje tereta, te oprema i ureaji koji se za vrijeme vonje nalaze na vozilu. Pri tome se kod skupova vozila njihova duina mjeri kada sredinje uzdune ose motornog vozila i prikljunog vozila zajedno ine pravu liniju. Kod skupova vozila koji nemaju vune elemente koji omoguavaju samostalnu promjenu duine treba da zadovolje i odredbe stava (8) ovog lana a da pri tome nema vrenja korekcija upravljanja od strane vozaa ili drugih osoba. Ukoliko se koriste vuni elementi koji imaju mogunost samostalne promjene duine, konstrukcija mora biti izvedena tako da, nakon prolaza kroz krivinu, ovi ponovno zauzmu poetnu duinu prije ulaska u krivinu i to bez vremenskog kanjenja. (6) Duine i djelimine duine pojedinanih vozila i skupova vozila odreuju se prema standardu BAS ISO 612, definicija 6.1. a) Pri mjerenju duina ili djeliminih duina (odstupanja u odnosu na spomenuti standard) ne uzimaju se u obzir: 1. Brisai i elementi za pranje, 2. Prednje i zadnje registarske tablice,
4

3. Privrenja i zatitni elementi za carinske plombe, 4. Pristroji za osiguravanje cerade i njeni zatitni elementi, 5. Svjetlosno tehniki elementi,
6.

Ogledala i drugi sistemi za indirektno ostvarivanje vidljivosti,

7. Vodovi za usisavanje zraka, 8. Uzduni graninici za izmjenjive nadgradnje, 9. Stepenice i ruke, 10. 11. Hidrauline podizne rampe ili ureaji iste namjene u poloaju za vonju, Ureaji za spajanje prikljunog vozila kod motornih vozila,

12. Kod vozila, izuzev tegljaa, sporedni agregati koji se nalaze ispred tovarnog prostora, 13. Kod elektrinih vozila elementi u obliku poluga i slino koji slue za preusmjeravanje elektrine energije prema vozilu, 14. Vanjski zatitnici od sunca. b) Prethodno reeno vai samo kada predmetni element ne produava tovarni prostor, niti direktno niti indirektno. Ureaji ili elementi kod skupova vozila koji se postavljaju na zadnji dio prikljunog vozila ili na prednji dio motornog vozila se, za razliku od prethodnih sluajeva, uraunavaju u ukupnu duinu skupa vozila. (7) Za skupove vozila namijenjenih za prijevoz vozila s obzirom na njihovu duinu vae odredbe stava (2) take d) ovog lana, kod kombinacije vozila teglja poluprikolica namijenjenih za prijevoz vozila vae odredbe stava (4) taka b) ovog lana. Prekoraenja propisanih duina putem elemenata za dodatno osiguravanje i stabiliziranje doputenih prepusta tereta kod ovih skupova vozila i kod kombinacija teglja poluprikolica ne uzimaju se u obzir pri odreivanju duine, ukoliko prevoeni teret prijelazi preko predmetnih dodatnih elemenata. Pri odreivanju djeliminih duina mostovi u pravcu vonje, a koji slue za prijevoz vozila izmeu motornog vozila i prikolice ne uzimaju se u obzir. (8) Motorna vozila i skupovi vozila, ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, moraju biti tako konstruirana i izvedena da prilikom vonje u krugu od 360 prebrisana povrina kruga, vanjskog radijusa 12,50 m, ne bude ira od 7,20 m. Pri tome prednja najisturenija taka motornog vozila, a kod vozila koji imaju zadnju upravljivu osovinu zadnja najisturenija taka, mora biti voena po krugu radijusa 12,5 m. Pri ulasku u prethodno opisani krug u pravcu tangente na njega ne smije ni jedan dio motornog vozila ili skupa vozila prekoraiti ovaj pravac vie od 0,80 m. Izuzetak od ove odredbe ine samohodni kombajni koji pri ulasku u prethodno opisani krug po tangenti, pravac tangente smiju prekoraiti do 1,6 m izvan kruga. Kod autobusa/trolejbusa se pri mirovanju vozila na podlozi iscrtava linija koja ide du one vertikalne strane vozila koja je okrenuta izvan kruga, a koja tangira krug. Kod autobusa/trolejbusa koji su izvedeni kao zglobna vozila dva kruta dijela moraju biti postavljena paralelno prema ovoj povrini. Ako vozilo iz pravolinijske vonje ulazi u prethodno opisanu prebrisanu povrinu, to nijedan dio ne smije datu vertikalnu ravan prekoraiti za vie od 0,60 m. (9) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH (MUP, SIPA, DGS, OSA, i sl.) ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.
5

lan 6. (1) irina motornih i prikljunih vozila, ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, izuzimajui ureaje za ienje snijega i vozila namijenjenih za zimsko odravanje cesta, mogu imati slijedee maksimalne vrijednosti:
a) Openito b) kod vozila namijenjenih za poljoprivredu i umarstvo, kojima se obavlja odreeni specifian rad, kao i kod vunih vozila ili specijalnih vozila koja su predviena za prihvat orua za poljoprivredu ili umarstvo, kao i vozila koja su opremljena oruima i ureajima namijenjenih za odravanje ceste c) prikolice koje vuku motocikli, bicikli s motorom, i drugi dvotokai d) vozila sa stalnim ili izmjenjivim klimatiziranim nadgradnjama, koje su namijenjene i opremljene za prijevoz roba u temperiranom okruenju i iji su boni zidovi ukljuujui i toplotnu izolaciju minimalne debljine 45 mm e) putnika vozila 2,55 m 3,00 m 1,00 m 2,60 m 2,50 m

(2) Najvea doputena irina motornih i prikljunih vozila odreuje se prema standardu BAS ISO 612, definicija 6.2. Mjerenje se provodi sa zatvorenim vratima i prozorima i tokovima okrenutim u uzdunom pravcu vozila. Pri mjerenju irine (odstupanja u odnosu na spomenuti standard) ne uzimaju se u obzir: a) Privrenja i zatitni elementi za carinske plombe,
b) c)

Pristroji za osiguravanje cerade i njeni zatitni elementi,

Istureni fleksibilni elementi sistema za zatitu od prskanja (blatobrani) izvedenih u skladu direktive 91/226/EEC od 27.03.1991. god. d) Svjetlosno tehniki elementi,
e)

Ogledala i drugi sistemi za indirektno ostvarivanje vidljivosti,

f) Stube koje se mogu izvlaiti ili preklopiti namjetene u poloaj pri vonji, g) Hidrauline podizne rampe ili ureaji iste namjene u poloaju za vonju, ukoliko nisu vie od 10 mm bono istureni u odnosu na vozilo, te da su prednji odnosno zadnji okovi ovih ureaja zaobljeni sa minimalnim radijusom od 5 mm, a prednji i zadnji rubovi zaobljeni sa minimalnim radijusom od 2,5 mm, h) Pokazivai defekta pneumatika, i) Pokazivai pritiska u pneumaticima, j) Deformiranje pneumatika u zoni nalijeganja. (3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 7.

(1) Visina motornih i prikljunih vozila, ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, moe imati maksimalnu vrijednost 4 m. (2) Visina vozila odreuje se prema standardu BAS ISO 612, definicija 6.3. Pri mjerenju visine vozila (odstupanja u odnosu na spomenuti standard) ne uzimaju se u obzir: a) Savitljive antene, b) Kod elektrinih vozila elementi u obliku poluga i slino koji slue za preusmjeravanje elektrine energije prema vozilu, u podignutom poloaju. (3) Kod vozila koji imaju mogunost mijenjanja visine putem sistema koji se nalazi na osovinama vozila (npr. pneumatski sistem oslanjanja i sl.) njihov utjecaj na promjenu visine vozila treba uzeti u obzir. (4) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 8. Odredbe lanova 5., 6. i 7. ovog Pravilnika ne primjenjuju se na bicikle s motorom, bicikle s motorom s tri toka, lake etverocikle, motocikle, motocikle s tri toka, motocikle s bonom prikolicom i etverocikle, a ije dimenzije mogu imati slijedee maksimalne vrijednosti: a) irina 1. bicikli s motorom s tri toka, laki etverocikli, motocikli, motocikli s tri toka, motocikli s bonom prikolicom i etverocikli 2. bicikli s motorom b) Visina c) Duina lan 9. Za vrijednosti navedene u lanovima 5., 6., 7. i 8. ovog Pravilnika, nema tolerantnih vrijednosti. lan 10. (1) Prepust na motornim i prikljunim vozilima moe iznositi najvie 50 % razmaka izmeu osovina. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, na dvoosovisnkim motornim vozilima sa kabinom iznad motora i na autobusima, prepust moe iznositi najvie 60 % razmaka izmeu osovina, a na autobusima sa motorom izmeu prednje i zadnje osovine najvie 63 % razmaka izmeu osovina.
(3)

2,00 m 1,00 m 2,50 m 4,00 m

Odredbe stavova (1) i (2) ovog lana se ne primjenjuju na vozila sa ugraenim ureajima za obavljanje odreenih radnji.

(4) Za poluprikolice, umjesto razmaka izmeu osovina, uzima se rastojanje izmeu vertikalne ose obrtnog postolja i simetrale osovina, odnosno zadnje osovine poluprikolice.

(5) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 11. (1) Tehniki doputeno osovinsko optereenje je optereenje koje se ne smije prekoraiti, uz potivanje izdrljivosti materijala i navedenih odredbi u slijedeim lanovima ovog Pravilnika: a) gume na vozilima: prema lanu 120. ovog Pravilnika; b) ureaji za zaustavljanje vozila: prema lanovima 17. do 22. ovog Pravilnika (2) Tehniki doputena ukupna masa vozila je masa koja se ne smije prekoraiti, uz potivanje izdrljivosti materijala i navedenih odredbi u slijedeim lanovima ovog Pravilnika: a) odnos bruto snaga motora prema ukupnoj masi vozila: prema lanu 15. ovog Pravilnika b) ureaji za zaustavljanje vozila: prema lanovima 17. do 22. ovog Pravilnika (3) Dozvoljeno osovinsko optereenje je optereenje koje se, uz potivanje odredbi stavova (1) i (4) ovog lana ne smije prekoraiti. Doputena ukupna masa je masa koja se, uz potivanje odredbi stavova (2), (5) i (6) ovog lana ne smije prekoraiti. Doputena osovinska optereenja i doputena ukupna masa se pri upotrebi vozila kao i skupa vozila moraju ispotovati. (4) Kod motornih i prikljunih vozila sa gumama u skladu sa lanom 73. ovog Pravilnika, izuzev valjaka za popravku ceste, osovinsko optereenje moe imati slijedee maksimalne vrijednosti: a) Optereenje od jedne osovine: 1.pojedinane osovine 2. pojedinane osovine (pogonske) b) Optereenje od udvojenih osovina, uz potivanje odredbi za optereenje od jedne osovine: 1. za osovine sa meusobnim rastojanjem manjim od 1 m 2. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom od 1 m a manjem od 1,3 m 3. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom 1,3 m a manjem od 1,8 m 4. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom 1,3 m a manjem od 1,8 m, i ako je pogonska osovina opremljena sa udvojenim gumama i zranim ogibljenjem ili nekim sistemom ogibljenja koji se moe smatrati ekvivalent prethodnom, a u skladu sa odredbama lana 120. ovog Pravilnika, ili ako je svaka pogonska osovina opremljena sa udvojenim osovinama i pri tome maksimalno dozvoljeno osovinsko optereenje po osovini ne prijelazi 9,5 t c) Optereenje od udvojenih osovina za prikljuna vozila, uz potivanje 11,50 t 16,00 t 18,00 t 10,00 t 11,50 t

19,00 t

odredbi za optereenje jedne osovine; 1. za osovine sa meusobnim rastojanjem manjim od 1 m 2. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom od 1 m a manjem od 1,3 m 3. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom 1,3 m a manjem od 1,8 m 4. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom 1,8 m d) Optereenje od tri osovine, uz potivanje odredbi za optereenje od udvojenih osovina: 1. za osovine na meusobnom rastojanju ne veem od 1,3 m 2. za osovine na meusobnom rastojanju veem od 1.3 m a manjem od 1,4 m 21,00 t 24,00 t 11,00 t 16,00 t 18,00 t 20,00 t

Ukoliko se na osovinama nalaze drugaiji tokovi nego to je to opisano u stavu (1) ovog lana, najvee dozvoljeno osovinsko optereenje iznosi 4 t. (5) Najvea ukupna masa motornih i prikljunih vozila opremljenih sa tokovima u skladu sa odredbama lana 120. ovog Pravilnika, izuzev poluprikolica i prikolica sa rudom bez obrtnog postolja (ukljuujui i prikolice sa centralno postavljenom osovinom), te uz potivanje odredbi za dozvoljena osovinska optereenja, moe imati slijedee maksimalne vrijednosti: a) vozila sa ne vie od dvije osovine: Motorna vozila i prikolice po b) vozila sa vie od dvije osovine izuzev motorna vozila prema takama c) i d) ovog stava: 1. motorna vozila 2. motorna vozila sa osovinskim optereenjem udvojenih osovina prema stavu (4) taka b) alineja 4. ovog lana 3. prikolice 4. autobusi, koji su konstruktivno izvedeni kao zglobna vozila c) vozila sa vie od tri osovine izuzev motornih vozila prema taki d) ovog stava: 1. motorna vozila sa parom udvojenih osovina, kod kojih je rastojanje izmeu njihovih sredita najmanje 4 m 2. motorna vozila sa dvije upravljive osovine i sa optereenjem udvojenih osovina prema stavu (4), taka b) alineja 4. ovog lana i da njihovo najvee dozvoljeno optereenje ne prijelazi 5 t po svakom metru rastojanja izmeu sredita osovina koje su najblie prednjem kraju odnosno zadnjem kraju vozila. d) motorna vozila sa vie od etiri osovine uz potivanje odredbi take c) ovog stava 32,00 t 25,00 t 26,00 t 24,00 t 28,00 t 18,00 t

32,00 t

32,00 t

(6) Kod skupova vozila (ukljuujui kombinacije teglja sa poluprikolicom), uz potivanje odredbi za dozvoljena osovinska optereenja, osovinska optereenja kod prikolica i pojedinanih vozila, najvea dozvoljena ukupna masa moe imati slijedee maksimalne vrijednosti: a) Skup vozila sa manje od 4 osovine b) Skup vozila sa 4 osovine i to: 1) Motorno vozilo sa dvije osovine i prikolica sa dvije osovine 2) Teglja sa dvije osovine i poluprikolica sa dvije osovine i to: 2.1) pri rastojanju izmeu osovina kod poluprikolica veem ili jednakom 1,3 m 2.2) pri rastojanju izmeu osovina kod poluprikolice veem ili jednakom 1,8 m, ukoliko je pogonska osovina tegljaa osovina opremljena sa udvojenim gumama i zranim ogibljenjem ili nekim sistemom ogibljenja koji se moe smatrati ekvivalent prethodnom a u skladu sa odredbama lana 120. ovog Pravilnika 3. Drugi skupovi vozila sa etiri osovine i to: 3.1) sa motornim vozilom prema stavu (5), taka b) alineja 1. ovog lana 3.2) sa motornim vozilom prema stavu (5), taka b) alineja 2. ovog lana c) Skupovi vozila sa vie od etiri osovine d) Skup vozila koji sainjava troosovinski teglja sa dvo ili troosovinskom poluprikolicom koji, u skladu sa direktivom vijea 92/106/EU od 07.12.1992. god., prijevoze 40-stopni ISO kontejner u svrhu posebnih, kombiniranih prijevoza izmeu lanica EU 35,00 t 36,00 t 40,00 t 44,00 t 36,00 t 36,00 t 28,00 t

38,00 t

(7) Odredbe stava (5) ovog lana se ne primjenjuju na troosovinske zglobne autobuse, bicikle s motorom, bicikle s motorom s tri toka, lake etverocikle, motocikle, motocikle s tri toka, motocikle s bonom prikolicom i etverocikle, a ije najvee ukupne mase mogu imati slijedee maksimalne vrijednosti: a) Troosovinski zglobni autobusi b) bicikli s motorom sa tri toka c) Motocikli sa tri toka za prijevoz putnika d) Motocikli sa tri toka za prijevoz tereta e) Laki etverocikli f) etverocikli za prijevoz putnika g) etverocikli za prijevoz tereta h) Ostala motorna i prikljuna vozila ili skup vozila koja nisu posebno napomenuta u ovom lanu Pravilnika 28,00 t 0,57 t 1,30 t 2,50 t 0,35 t 0,40 t 0,55 t 4,00 t

10

lan 12. (1) Dozvoljena ukupna masa prema lanu 11. stav (6) ovog Pravilnika proraunava se na slijedei nain: a) Kod skupova vozila kao zbir dozvoljenih ukupnih masa vunog vozila i prikolice, b) Kod skupova vozila sa prikolicama sa rudom bez obrtnog postolja (ukljuujui i prikolice sa centralno postavljenom osovinom) kao zbir dozvoljenih ukupnih masa vunog vozila i prikolice sa rudom bez obrtnog postolja, umanjen za vrijednost koja je od slijedee navedenih vea: 1. dozvoljeno vertikalno optereenje na vunom ureaju vunog vozila, ili 2. dozvoljeno vertikalno optereenje rude prikolice sa rudom bez obrtnog postolja na mjestu spoja sa vunim vozilom, a za sluaj da su te vrijednosti jednake, za tu vrijednost. c) Kod skupa vozila koji ine teglja i poluprikolica kao zbir dozvoljenih ukupnih masa tegljaa i poluprikolice, umanjen za vrijednost koja je od slijedee navedenih vea: 1. dozvoljeno optereenje sedla tegljaa, ili 2. dozvoljeno optereenje poluprikolice na mjestu njenog oslanjanja na teglja, a za sluaj da su te vrijednosti jednake, za tu vrijednost. (2) Ukoliko se pri prethodno opisanom nainu proraunavanja dobivaju vrijednosti vee od: 28,00 t; lan 11, stav (6), taka a), 36,00 t; lan 11, stav (6), taka b) alineje 1), 2.2) i 3.2) 38,00 t; lan 11, stav (6), taka b) alineja 2.2) 35,00 t; lan 11, stav (6), taka b) alineja 3.1) 40,00 t; lan 11, stav (6), taka c), ili 44,00 t; lan 11, stav (6), taka d) ovog pravilnika, dozvoljene ukupne mase iznose 28,00 t, 36,00 t, 38,00 t, 35,00 t, 40,00 t, odnosno 44,00 t. lan 13. Na pogonske tokove teretnih motornih vozila i skupova vozila, ako je vozilo optereeno i u mirovanju na horizontalnoj ravni, mora otpadati najmanje jedna etvrtina najvee dozvoljene mase vozila odnosno skupa vozila. lan 14. Rastojanje izmeu sredita zadnje osovine motornog vozila i sredita prve osovine prikolice mora iznositi najmanje 3,0 m, a kod skupa vozila teglja poluprikolica i kod skupa vozila namijenjenih za poljoprivredu i umarstvo koji se sastoje iz vunog vozila i prikolice sa nadgradnjom za obavljanje odreenog rada, najmanje 2,5 m. Ovo ne vai za skup vozila kod kojih najvea dozvoljena masa vunog vozila ne iznosi vie od 7,5 t ili prikolice ne iznosi vie od 3,5 t.

11

lan 15. (1) Odnos bruto snage motora izraene u kilovatima i najvee doputene mase vozila izraene u tonama mora biti: a) za putnike automobile, kombinirane automobile i motocikle najmanje 15 kW/t; b) za lake etverocikle najmanje 6 kW/t; c) za etverocikle: 1. za prijevoz osoba najmanje 15 kW/t; 2. za prijevoz tereta najmanje 16 kW/t: d) za autobuse, osim autobusa zglobnoga konstruktivnog sastava najmanje 9 kW/t; e) za teretna vozila najmanje 7 kW/t; f) za autobuse zglobnoga konstruktivnog sastava najmanje 6 kW/t; g) za radna i specijalna vozila namijenjena obavljanju komunalnih usluga, teretne automobile namijenjene za obavljanje prijevoza u poljoprivredi, umarstvu, graevinarstvu i rudarstvu te za skupove motornih i prikljunih vozila najmanje 4 kW/t; h) za vozila na elektrini pogon; 1. s napajanjem iz mree primjenjuju se odredbe take 2. do 4. ovog stava, 2. s napajanjem iz vlastitog izvora elektrine energije: za vozila namijenjena prijevozu osoba najmanje 3 kW/t, osim za bicikle s elektrinim motorom, za vozila namijenjena prijevozu tereta najmanje 2 kW/t. (2) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

POGLAVLJE III. UREAJI NA MOTORNIM I PRIKLJUNIM VOZILIMA Odjeljak A. Ureaji za upravljanje vozilom lan 16. (1) Ureaj za upravljanje vozilom mora biti pouzdan i izveden tako da voza moe lako, brzo i na siguran nain mijenjati smjer kretanja vozila. Po ukazanoj potrebi neophodno je ureaj opremiti sa pomonim sistemom koji olakava upravljanje vozilom. Pomoni sistem mora konstruktivno biti izveden tako, da njegov eventualni kvar ne utjee na upravljivost vozilom. (2) Ureaj za upravljanje vozilom iz stava (1) ovog lana mora biti takav da se prednji tokovi vozila to se nalaze u poloaju zakretanja, pri kretanju vozila po vodoravnoj ravnoj

12

povrini, nakon oslobaanja toka upravljaa, sami vraaju u poloaj za pravolinijsko kretanje. (3) Slobodan hod toka upravljaa na vozilu ne smije biti vei od 30. Odjeljak B. Ureaji za zaustavljanje vozila lan 17. (1) Ureaji za zaustavljanje (u daljnjem tekstu: koni sistemi) na motornim i prikljunim vozilima moraju biti ugraeni i izvedeni tako da voza moe vozilo na siguran, brz i efikasan nain zaustaviti, bez obzira na stupanj optereenja vozila i nagib ceste po kom se vozilo kree, te osigurati vozilo u nepokretnom poloaju na cesti s nagibom. (2) Pod konim sistemom iz stava (1) ovog lana podrazumijevaju se: a) radna konica, b) pomona konica, c) parkirna konica. (3) Radna konica mora biti takva da omogui vozau da vozilo zaustavi na siguran, brz i efikasan nain, bez obzira na brzinu kretanja vozila, optereenje vozila i nagib ceste. Ta konica treba omoguiti reguliranje intenziteta koenja s vozakog mjesta, a da pri tom voza ne isputa upravlja iz ruku, i ona treba da dejstvuje podjednako na tokove koji se nalaze na istoj osovini. (4) Pomona konica mora biti takva da omogui vozau da vozilo koi, odnosno zaustavi na odgovarajuem odstojanju, ako otkae radna konica. Pomona konica mora biti postavljena tako da je voza moe lako i brzo upotrijebiti s vozakog mjesta, pri emu mu jedna ruka mora biti slobodna radi upravljanja vozilom. (5) Parkirna konica na motornim i prikljunim vozilima, osim na biciklima s motorom i motociklima, mora biti takva da se pomou nje parkirano vozilo moe osigurati u zakoenom poloaju odgovarajuim mehanikim ureajem. Parkirna konica mora biti postavljena u motornom vozilu tako da je voza moe aktivirati sa vozakog mjesta, a u prikljunom vozilu, tako da je moe aktivirati voza sa vozakog mjesta ili osoba koja je izvan vozila. Parkirna konica na prikljunim vozilima za prijevoz osoba mora biti postavljena tako da se moe aktivirati iz vozila. (6) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 18. (1) Radna, pomona i parkirna konica na motornom i prikljunom vozilu, moraju biti ugraene i izvedene tako da na pouzdan i siguran nain zaustave vozilo. (2) Radna, pomona i parkirna konica motornih vozila iz stava (1) ovog lana, osim na motociklu mogu biti kombinirane tako:

13

a) da postoje najmanje dvije komande neovisne jedna o drugoj i da komanda radne konice bude neovisna i odvojena od komande parkirne konice; b) da komanda pomone konice bude neovisna o komande parkirne konice, ako je parkirna konica takve konstrukcije da se ne moe staviti u dejstvo pri kretanju vozila. (3) Radna konica motornih vozila iz stava (1) ovog lana mora djelovati na sve tokove. (4) Radna i parkirna konica moraju djelovati na povrinu koja je sa tokovima stalno povezana dovoljno vrstim dijelovima. (5) Ako otkae konica na bilo kojoj osovini prikljunog vozila spojenog s motornim vozilom iz stava (1) ovog lana kao vunim vozilom, mora biti osigurano nesmetano koenje konicama postavljenim u tom vunom vozilu. Ova odredba primjenjuje se za vozila prvi puta registrirana u Bosni i Hercegovini od 1. januara 1971. godine. (6) Ureaji ili programi kod elektronski upravljanih konih sistema kojima se osigurava neprekidno podeavanje sile koenja srazmjerno promjeni optereenja na motornim i prikljunim vozilima, osim na autobusima za gradski saobraaj, kao i na prikljunim vozilima najvee dozvoljene mase do 1,5 t i na prikljunim vozilima s naletnom konicom, koja na bilo kojoj stranjoj osovini imaju promjenu optereenja puno-prazno veu od 40% od najveega osovinskog optereenja, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da osiguravaju neprekidno podeavanje sile koenja srazmjerno promjeni optereenja. Ova odredba primjenjuje se na teretna i prikljuna vozila iznad 10 t i na autobuse iznad 7 t najvee dozvoljene mase koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 01. januara 1973. godine, te na sva teretna motorna, prikljuna vozila i autobuse koji su prvi put registrirana nakon 1. januara 1980. godine. (7) Na motornim i prikljunim vozilima koja imaju elastino vjeanje osovina pomou opruga iji je progib opruga za stanje optereenja puno-prazno manji od 25 mm, ne moraju biti ugraeni ureaji kojima se osigurava neprekidno podeavanje sile koenja srazmjerno promjeni optereenja. (8) Usporiva za dugotrajno usporavanje na motornim vozilima najvee dozvoljene mase iznad 5 t, koja su predviena za vuu prikolica najvee doputene mase iznad 7 t, odnosno poluprikolica sa sedlom kod koje dio najvee dozvoljene mase koji otpada na osovine prijelazi 7 t, te na motornim vozilima najvee dozvoljene mase iznad 9 t, mora biti ugraen i izveden tako da osigurava dugotrajno usporavanje vozila. Odredba se odnosi na motorna vozila prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1. januara 1980. godine. (9) Struktura prijenosnog mehanizma radne konice na motornim vozilima najvee dozvoljene mase iznad 10 t mora biti takva da se konice na osovinama aktiviraju pomou najmanje dva meusobno neovisna izvora energije tako da, otkae li koenje na jednoj osovini, postoji mogunost nesmetanog koenja na drugoj osovini ili drugim osovinama. Ostatak efikasnosti konog ureaja za radno koenje moe biti najmanje 30% od normativa propisanog za radnu konicu iz ovog Pravilnika. Ova odredba primjenjuje se na teretna i prikljuna vozila iznad 10 t i na autobuse iznad 7 t najvee dozvoljene mase koji su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1. januara 1973. godine, te na sva teretna, prikljuna vozila i autobuse koji su prvi put registrirana nakon 1. januara 1978. godine. Sva motorna vozila prvi put registrirana nakon 1. januara 1988. godine moraju imati dvokruni koni sistem.

14

(10) Struktura konog sistema za radno koenje motornih vozila koja moraju ispunjavati uvjete iz stava (9) ovog lana, a predviena su za vuu prikljunih vozila, mora biti takav da osigura mogunost rada dvovodne kone instalacije na prikljunim vozilima. (11) Kod motornih i prikljunih vozila, te kod skupa vozila djelovanje konica za pojedine osovine mora biti sinhronizirano. (12) Sa konim antiblokirajuim sistemom (ABS), koji je u skladu s Pravilnikom ECE-R 13, moraju biti opremljena slijedea vozila: a) autobusi kojima najvea dozvoljena masa prijelazi 12 t, osim autobusa za gradski saobraaj (vai za vozila proizvedena nakon 1. januara 1994.). b) teretna vozila i tegljai kojima najvea dozvoljena masa prijelazi 16 t, a koji su predvieni za vuu prikolica kojima najvea dozvoljena masa prijelazi 10 t ili poluprikolica kojima osovinsko optereenje prijelazi 10 t (vai za vozila proizvedena nakon 1. januara 1998.). c) prikolice kojima najvea dozvoljena masa prijelazi 10 t i poluprikolice kojima osovinsko optereenje prijelazi 10 t (vai za vozila proizvedena nakon 1. januara 1998.). d) vozila namijenjena za prijevoz opasnih materija u skladu sa Meunarodnim sporazumom o prijevozu opasnih materija cestovnom saobraajnicom ( u daljem tekstu: ADR sporazum) i to: teretna vozila i tegljai kojima najvea dozvoljena masa prijelazi 16 t, te vuna vozila koja su predviena za vuu prikljunih vozila kod kojih zbir osovinskih optereenja prijelazi 10 t, kao i prikljuna vozila kod kojih zbir svih osovinskih optereenja prijelazi 10 t (vai za vozila proizvedena nakon 1. januara 1994.). (13) Odredbe stava (7) ovoga lana se ne primjenjuju na vozila opremljena pneumatskim sistemom elastinog oslanjanja. (14) Odredbe ovog lana se ne primjenjuju za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 19. Koni sistemi na biciklima s motorom, biciklima s motorom s tri toka, motociklima s bonom prikolicom ili bez nje, motociklima s tri toka, lakim etverociklima i etverociklima moraju biti izvedeni i ugraeni kao dva neovisna kona sistema s posebnim ureajima za njihovo aktiviranje na prednju i stranju osovinu, odnosno na prednju ili samo na stranju osovinu. lan 20. Koni sistem na motociklima s bonom prikolicom mora biti ugraen i izveden kao dva neovisna kona sistema s posebnim ureajima za njihovo aktiviranje na prednji i stranji, odnosno na prednji ili samo na stranji toak. Bona prikolica mora biti dodatno koena kao dio radne konice ako bez nje motocikl ne zadovoljava normativ efikasnosti konog sistema iz lana 159 stav (2) ovog Pravilnika.

15

lan 21. (1) Koni sistem na motornim vozilima s tri toka iji su tokovi simetrino rasporeeni prema uzdunoj sredinjoj ravnini vozila i ija najvea dozvoljena masa ne prijelazi 1,2 t mora biti ugraen i izveden kao dva neovisna kona sistema, od kojih jedan djeluje na prednji toak, odnosno na prednje tokove, a drugi na stranji toak odnosno na stranje tokove. (2) Na motornom vozilu iz stava (1) ovoga lana mora biti ugraena i izvedena i parkirna konica tako da se pomou nje osigura vozilo u zakoenom poloaju. (3) Na motorna vozila iz stava (1) ovog lana ija najvea dozvoljena masa prijelazi 1,2 t, primjenjuju se odredbe lana 18. stavovi od (1) do (4) ovog Pravilnika. lan 22. (1) Koni sistem na prikljunim vozilima ija najvea dozvoljena masa ne prijelazi 0,75 t ne mora biti ugraen i izveden tako da zadovoljava odredbe iz lana 17. stav (1) ovog Pravilnika. (2) Radna konica na prikljunim vozilima ija najvea dozvoljena masa prijelazi 0,75 t, a koja su prvi put registrirana nakon 1. januara 1972. god, mora biti ugraena i izvedena tako da djeluje na sve tokove prikolice, odnosno poluprikolice, a parkirna konica tako da djeluje na odgovarajui broj tokova da bi se ostvario propisani koeficijent koenja. (3) Radna konica prikljunog vozila mora biti izvedena tako da je voza moe tokom vonje upotrijebiti s vozakog mjesta pomou komande kojom stavlja u djelovanje radnu konicu vunog vozila. Na prikljunom vozilu ija najvea dozvoljena masa ne prijelazi 3,5 t radna konica moe biti izvedena s inercionom komandom. (4) Koni sistem radnog koenja na prikljunom vozilu ija je najvea dozvoljena masa iznad 0,75 t mora biti ugraen i izveden s automatskom komandom kojom se aktivira radno koenje prikljunog vozila, ako se prekine ureaj za spajanje sa vunim vozilom. (5) Radna konica na prikolici s jednostrukom osovinom i na jednoosovinskoj prikolici ija najvea dozvoljena masa ne prijelazi 1,5 t i koja je s vunim vozilom spojena rudom, a kruti se teret oslanja istovremeno na vuno vozilo i prikolicu (stabla, cijevi, ine itd.), mora biti ugraena i izvedena tako da osigura radno koenje prikolice. Ako je najvea dozvoljena masa prikolice od 0,75 t do 1,5 t i ako je dva puta manja od mase vunog vozila, ne mora imati ureaj kojim se osigurava radno koenje. (6) Na prikolicama bez konice ili s inercionom komandom mora biti ugraena i izvedena pomona unakrsna prikljuna veza koja e, ako se glavna veza prekine, sprijeiti da ruda, odnosno prikolica skrene u stranu ili e aktivirati radnu konicu. (7) Koni sistem na prikolicama ija najvea dozvoljena masa prijelazi 7 t, odnosno na poluprikolicama sa sedlom ija je najvea dozvoljena masa koja je umanjena za masu to optereuje sedlo vea od 7t moraju biti ugraen i izveden kao dvovodni pneumatski prijenosni mehanizam. Ova odredba se odnosi na prikljuna vozila prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini od 1. januara 1978. godine. Sva prikljuna vozila sa pneumatskom konom instalacijom prvi put registrirana nakon 1. januara 1988. godine moraju imati dvovodni koni sistem (8) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.
16

Odjeljak C. Ureaji za osvjetljavanje ceste, oznaavanje vozila i za davanje svjetlosnih znakova lan 23. (1) Pod ureajima za osvjetljavanje ceste, oznaavanje vozila i za davanje svjetlosnih znakova na motornim i prikljunim vozilima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se: a) ureaji za osvjetljavanje ceste; b) ureaji za oznaavanje vozila; c) ureaji za davanje svjetlosnih znakova. (2) Na vozilima ne smiju biti postavljeni nikakvi drugi ureaji za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova, osim onih iz stava (1) ovog lana. (3) Za sve ureaje za osvjetljavanje ceste, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova, koji su ugraeni na motorno vozilo ili skup vozila, mora se osigurati takvo napajanje elektrinom energijom koje e omoguiti neometan rad ovih ureaja pod svim uobiajenim eksploatacionim uvjetima. (4) U ureajima za osvjetljavanje ceste, oznaavanje vozila i davanje svjetlosnih znakova smiju se upotrebljavati samo oni izvori svjetlosti koji su samom konstrukcijom ovih ureaja i predvieni. lan 24. (1) Ureaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova postavljeni na prednjoj strani motornog i prikljunog vozila ne smiju davati svjetlost crvene boje vidljivu s prednje strane vozila ni svjetlost bijele boje od svjetala i reflektirajuih materija postavljenih na stranjoj strani vozila, odnosno vidljivih sa stranje strane vozila. (2) Ureaji iz lana 23. stav (1) ovog Pravilnika moraju biti tako ugraeni i izvedeni da se meusobno ne ometaju u svojoj funkciji i dejstvu vie nego to je to neizbjeno, iako su izvedeni u jednom dijelu/ureaju. (3) Odredbe stava (1) ovog lana ne odnose se na svjetla za osvjetljavanje ceste pri vonji unatrag, pokretno svjetlo za istraivanje (reflektor), svjetla za osvjetljavanje stranje registarske tablice i registarsku tablicu prevuenu bijelom reflektirajuom materijom, a ni na crveno trepue svjetlo na motornim vozila koja slue za podrku vozila pod pratnjom. lan 25. (1) Istovjetni ureaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova koji se na motorno vozilo sa tri ili vie tokova postavljaju u paru, moraju biti postavljeni u istoj horizontalnoj ravni i simetrini prema uzdunoj vertikalnoj ravni vozila, iste veliine i boje i istovremeno jednakog svjetlosnog intenziteta. (2) Ureaji za davanje svjetlosnih znakova za oznaivanje smjera kretanja vozila (pokaziva smjera) i parkirna svjetla ne moraju istovremeno djelovati.

17

(3) Ureaji iz stava (1) ovog lana, ako su kombinirano izvedeni, moraju ispunjavati uvjete propisane za svaki pojedini ureaj. 1. Ureaji za osvjetljavanje ceste lan 26. (1) Pod ureajima za osvjetljavanje ceste na motornim i prikljunim vozilima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se: a) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila; b) svjetla za maglu; c) svjetla za vonju unatrag; d) svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi; e) pokretno svjetlo (reflektor). (2) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu biti izvedena tako da imaju: a) dugo svjetlo; b) kratko svjetlo; c) dugo i kratko svjetlo. lan 27. (1) Ureaji za osvjetljavanje ceste na prednjoj strani vozila moraju biti povezani tako da se ne mogu ukljuiti dok se ne ukljue stranja poziciona svjetla i svjetla za osvjetljavanje stranje registarske tablice. Izuzeci su: a) c) e) parkirna svjetla; svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi; specijalno ugraena i izvedena svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila namijenjena za vonju po danu. b) svjetla za davanje svjetlosnih znakova; d) pokretno svjetlo (reflektor);

(2) Odredbe ovog lana se ne primjenjuju za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 28. (1) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila na motornim vozilima s etiri ili vie tokova i na motornim vozilima s tri toka koja su ira od 1,3 m moraju biti izvedena kao dva ili etiri svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila, od toga dva za kratko svjetlo. Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila na motornim vozilima sa dva toka i motornim vozilima s tri toka koja nisu ira od 1,3 m, te na invalidskim kolicima sa
18

motorom svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu biti ugraena kao jedno ili dva kratka svjetla i jedno ili dva duga svjetla. (2) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu konstruktivno biti ugraena i izvedena tako da se prekrivaju ili uvlae, ukoliko time njihova funkcija nije naruena. (3) Svjetlost glavnih svjetala mora biti bijele boje. Iznimno za vozila koja su po prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini do 01. januara 1996. godine, svjetlost glavnih svjetala moe biti i ute boje. (4) Svjetla za osvjetljavanje ceste na motornim vozilima koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h mogu biti ugraena i izvedena samo kao kratka svjetla. (5) Unutranji rubovi svjetleih povrina kratkog svjetla moraju biti jedna od druge udaljene najmanje 0,6 m, a vanjski rubovi najvie 0,4 m od bono najisturenije take vozila. (6) Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine kratkog svjetla ne smije biti vea od 1,2 m, a udaljenost donjeg ruba svjetlee povrine ne smije biti manja od 0,5 m od povrine ceste. (7) U Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu biti ugraena prednja poziciona svjetla. (8) Kad se ukljue duga svjetla za osvjetljavanje ceste, automatski se mora upaliti pripadajua kontrolna svjetiljka na kontrolnoj tabli u vozilu ili na kontrolnoj tabli bicikla s motorom. (9) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila moraju biti povezana tako da prijelaz sa svjetlosti dugog svjetla na svjetlost kratkog svjetla i obrnuto bude istodoban i preko iste komande. lan 29. (1) Svjetla za vonju unatrag su svjetla koja osvjetljavaju cestu iza, eventualno pored vozila, te time ostalim uesnicima u saobraaju daju do znanja da se predmetno vozilo kree ili poinje da kree unatrag. (2) Motorna vozila na svom stranjem dijelu moraju biti opremljena sa jednim ili dva svjetla za vonju unatrag bijele boje. Kod prikljunih vozila doputena su jedan ili dva svjetla za vonju unatrag. (3) Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine svjetla za vonju unatrag moe iznositi najvie 1,2 m, a udaljenost donjeg ruba svjetlee povrine za takva svjetla moe iznositi najmanje 0,25 m od povrine ceste. (4) Kod vozila sa vie od jednog traga tokova, sa najveom dozvoljenom masom iznad 3,5 t doputeno je postavljanje po jednog svjetla za vonju unatrag sa svake uzdune strane vozila. Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine svjetla za vonju unatrag moe iznositi najvie 1,2 m od povrine ceste. Svjetla za vonju unatrag ne smiju bono biti istureni vie od 50 mm od obrisa vozila. (5) Svjetla za vonju unatrag smiju biti upaljena samo u sluaju kada je ruica mjenjaa u poloaju za hod unatrag, i to samo onda kada se sistem za putanje u rad ili gaenje motora nalazi u takvom poloaju koji omoguava normalan rad motora. Ukoliko nije ispunjen jedan od prethodna dva uvjeta ovog stava tada svjetla za vonju unatrag ne smiju se moi upaliti odnosno ostati upaljena.

19

(6) Svjetla za vonju unatrag treba da imaju takav nagib, izuzev kada je to posebnim dozvolama predvieno, da ne osvjetljavaju cestu na duini veoj od 10 m, mjerei od izvora svjetla. (7) Svjetla za vonju unatrag ne trebaju imati: a) bicikli s motorom, motocikli, laki etverocikli, etverocikli; b) specijalna vozila namijenjena za obavljanje rada u poljoprivredi i umarstvu c) radne maine i viljukari; d) invalidska motorna kolica; (8) Ukoliko su svjetla za vonju unatrag ugraena na vozilo koje ih ne treba imati, shodno odredbama ovog lana, ona moraju odgovarati odredbama stavova (2), (3), (5) i (6) ovog lana. lan 30. (1) Svjetla za maglu na motornim vozilima s etiri ili vie tokova i na motornim vozilima sa tri toka koja su ira od 1,3 m, mogu biti ugraena i izvedena kao dva svjetla za maglu, a na motociklima i motociklima sa bonom prikolicom kao jedno svjetlo za maglu tako da daju svjetlost bijele ili svijetlo ute boje. (2) Svjetla za maglu ne smiju se postavljati na veoj visini od one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla. (3) Vanjska ivica svjetlee povrine svjetla za maglu se ne smije nalazi na udaljenosti veoj od 0,4 m od bono najisturenije take obrisa vozila. (4) Svjetla za maglu moraju imati posebnu sklopku. Data svjetla moraju biti povezana tako da se mogu ukljuiti samo kad su ukljuena barem poziciona svjetla ili kratka svjetla glavnog svjetla. (5) Svjetla za maglu moraju biti tako izvedena da se omoguava njihovo podeavanje. Ugradnja treba biti izvedena na prikladnom dijelu vozila, tako da nije mogue da se njihova podeenost promijeni ne namjerno. (6) Svjetla za maglu trebaju biti tako podeena da je izbjegnuto zasljepljivanje ostalih uesnika u saobraaju. Ovo e se smatrati zadovoljenim ukoliko na rastojanju od 25 m od izvora svjetlosti u ravni vertikalnoj na cesti, a u visine sredine svjetla za maglu, intenzitet svjetlosti svakog pojedinanog svjetla za maglu, sa nazivnim naponom napajanja na njegovim prikljucima, ne prijelazi 1 lx. lan 31. (1) Jedno ili vie svjetala za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi mogu biti ugraena i izvedena na vozilima koji obavljaju odreeni rad tako da daju svjetlost bijele boje. (2) Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi ne smiju se koristiti za vrijeme vonje. (3) Izuzetno od odredaba stava (2) ovog lana, svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi mogu biti upaljena na vozilima koja slue za odravanje i ienje ulica ili
20

objekata koji pripadaju cesti ili odvoz smea, ukoliko je kretanje vozila sastavni dio procedure obavljanja rada. (4) Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radove se smiju koristi samo ako ne zasljepljuju ostale uesnike u saobraaju. lan 32. (1) Pokretno svjetlo (reflektor) moe se postaviti samo na vozilu Ministarstva unutarnjih poslova, vozilu namijenjenom za hitnu medicinsku pomo, vozilu saobraajne inspekcije, vatrogasnom vozilu, vozilu namijenjenom za odravanje cesta i instalacija, te na vozilu namijenjenom za pruanje pomoi na cesti. Pokretno svjetlo (reflektor) mora biti ugraeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele ili ute boje te da se moe ukljuiti samo ako su ukljuena poziciona svjetla i svjetla za osvjetljavanje registarske tablice. 2. Ureaji za oznaivanje vozila lan 33. Pod ureajima za oznaivanje motornih i prikljunih vozila, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se: a) prednja poziciona svjetla; b) stranja poziciona svjetla; c) stranje svjetlo za maglu; d) parkirna svjetla; e) gabaritna svjetla; f) svjetla stranje registarske tablice; g) rotacijska i treptava svjetla; h) katadiopteri. lan 34. (1) Prednja poziciona svjetla na motornom vozilu s etiri ili vie tokova i motornom vozilu sa tri toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu irem od 1,6 m moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva prednja poziciona svjetla, a na motornom vozilu sa dva toka, osim bicikla s motorom i motornom vozilu sa tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedno ili dva prednja poziciona svjetla tako da daju svjetlost bijele boje. (2) Ako su ugraena dva prednja poziciona svjetla, udaljenost vanjskog ruba svjetlee povrine od bono najisturenije toke obrisa vozila ne smije biti vea od 0,4 m kod motornih vozila, odnosno 0,15 m kod prikljunih vozila. (3) Udaljenost svjetlee povrine prednjega pozicionog svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m, a za poluprikolice ne smije biti vea od 1,8 m.

(2)

21

(4) Prednja poziciona svjetla mogu biti ugraena u svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila. lan 35. (1) Stranja poziciona svjetla na motornom vozilu s etiri ili vie tokova, motornom vozilu sa tri toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva stranja poziciona svjetla, a na motornom vozilu sa dva toka i motornom vozilu sa tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedno ili dva stranja poziciona svjetla tako da daju svjetlost crvene boje. (2) Ako je ugraeno jedno stranje poziciono svjetlo, ono mora biti postavljeno u uzdunoj srednjoj ravnini vozila. (3) Ako su ugraena dva stranja poziciona svjetla, udaljenost vanjskog ruba svjetlee povrine ne smije biti vea od 0,4 m od bono najisturenije take obrisa vozila. (4) Udaljenost svjetlee povrine stranjeg pozicionog svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m. Na specijalnim vozilima i vozilima koja obavljaju odreeni rad najvea doputena udaljenost svjetlee povrine stranjeg pozicionog svjetla od povrine ceste moe iznositi 2,1 m. (5) Motorna vozila sa vie tragova tokova i njihove prikolice smiju imati jo dva dodatna stranja poziciona svjetla. Propisana stranja i dodatna poziciona svjetla ne smiju biti spojena na isti elektrini osigura. lan 36. (1) Stranje svjetlo za maglu predstavlja svjetlo crvene boje koje pri gustoj magli treba omoguiti bolje uoavanje vozila sa stranje strane. (2) Motorna vozila sa vie tragova tokova, ija konstruktivna izvedba dozvoljava brzine kretanja vee od 60 km/h, i njihove prikolice moraju imati sa stranje strane ugraena i izvedena jedno ili dva, dok ostala vozila mogu imati jedno stranje svjetlo za maglu. (3) Stav (2) ovog lana odnosi se na predmetna vozila prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini od 1. januara 1999. godine. (4) Udaljenost svjetlee povrine stranjeg svjetla za maglu od povrine ceste ne smije biti manja od 0,25 m ni vea od 1 m. U svim sluajevima rastojanje izmeu svjetlee povrine stranjeg svjetla za maglu i stop svjetla mora iznositi minimalno 0,1 m. Ako je postavljeno samo jedno stranje svjetlo za maglu ono se mora nalaziti, u odnosu na uzdunu vertikalnu ravninu simetrije vozila, na lijevoj strani vozila. (5) Stranja svjetla za maglu moraju biti tako povezana da svijetle samo u sluajevima kada su upaljena kratka ili duga svjetla ili svjetla za maglu ili neka kombinacija ovih svjetala. Ukoliko su na vozilo ugraena svjetla za maglu, stranja svjetla za maglu se neovisno od njih moraju moi ugasiti. Ako su upaljena stranja svjetla za maglu, aktiviranje prekidaa za duga ili kratka svjetla ne smije ih ugasiti. (6) Kontrola ukljuenosti stranjih svjetala (stranjeg svjetla) za maglu mora biti osigurana pripadajuom kontrolnom svjetiljkom ute boje smjetenom u vidnom polju vozaa.

22

(7) U skupu vozila neophodno je da gori samo stranje svjetlo za maglu zadnjeg prikljunog vozila. Iskljuivanje stranjih svjetala za maglu na vunom vozilu ili na prvom prikljunom vozilu je doputeno samo onda ako je iskljuivanje odnosno ponovno ukljuivanje izvedeno automatski putem ubacivanja odnosno izvlaenja utikaa za napajanje elektrinom energijom svjetala prikljunog vozila. lan 37. (1) Parkirna svjetla na motornim i prikljunim vozilima mogu biti postavljena i izvedena: a) na bonoj strani vozila u obliku posebnog svjetla koja prema prednjoj strani vozila daju svjetlost bijele boje, a prema stranjoj strani vozila svjetlost crvene boje; b) na prednjoj i stranjoj strani vozila u obliku svjetla koja daju: prednja svjetla svjetlost bijele boje usmjerenu unaprijed, a stranja svjetla svjetlost crvene boje usmjerenu unatrag, s tim da prednje svjetlo moe biti ugraeno zajedno s prednjim pozicionim svjetlom ili glavnim svjetlom, a stranje svjetlo zajedno sa stranjim pozicionim svjetlom i sa stop-svjetlom ili samo sa stranjim pozicionim svjetlom. (2) Udaljenost svjetlee povrine parkirnog svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,9 m. lan 38. (1) Motorna i prikljuna vozila koja su ira od 2,1 m moraju imati gabaritna svjetla. Gabaritna svjetla mogu biti postavljena i na vozilima irine od 1,8 do 2,1 m. (2) Na vozilima iz stava (1) ovog lana postavljaju se dva gabaritna svjetla s prednje strane vozila i dva gabaritna svjetla sa stranje strane vozila. (3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 39. (1) Svjetlo stranje registarske tablice, ovisno o propisanom tipu tablice na motornim i prikljunim vozilima, mora biti ugraeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele boje i da se po tablici rasprostire ujednaeno bez tamnih ili izrazito svijetlih mjesta, osim na lakim everociklima i etverociklima. (2) Svjetlost koja se odbija od registarske tablice ne smije bljetati, a izvor svjetlosti ne smije biti neposredno vidljiv sudionicima u saobraaju to se kreu iza vozila. (3) Svjetlost koja osvjetljuje stranju registarsku tablicu mora biti takva da je nou, pri dobroj vidljivosti, mogue itati oznake i brojeve na tablici s udaljenosti najmanje od 20 m. (4) Svjetlo stranje registarske tablice mora biti povezano na istu sklopku kojom se ukljuuju i poziciona svjetla. lan 40.

23

(1) Rotaciona i/ili treptava svjetla na vozilima mogu biti izvedena tako da daju svjetlost plave ili uto-naranaste boje. Rotacijska i/ili treptava svjetla moraju biti postavljena na najvie mjesto na vozilu i biti vidljiva sa svih strana ili moe biti postavljeno vie rotacijskih i/ili treptavih svjetala rasporeenih tako da se s bilo koje strane vozila vidi najmanje jedno svjetlo. (2) Plavo rotaciono i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na vozilima s pravom prednosti prolaska odreenim Zakonom o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u Bosni i Hercegovini. (3) uto-naranasto rotaciono i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na radnim vozilima i radnim strojevima. uto-naranasto rotaciono i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na osobnim, kombiniranim i teretnim automobilima koje upotrebljavaju slube pomoi i informacija na cesti, slube odravanja cesta, komunalne slube, komunalne policije, slube pratnje vozila za predimenzionisane terete, vozilima kojima se prijevoze predimenzionisani tereti, slube pratnje vozila koja prijevoze opasne materije, vozilima kojima se prijevoze opasne materije i vozilima na kojima se ili pomou kojih se obavlja ispitivanje na cesti. (4) Rotaciona i/ili treptava svjetla na vozilima koja se na osnovu . Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06), smatraju vozilima pod pratnjom (vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju a i vozila koja se prate) mogu biti crvene i plave boje postavljena tako da je crveno svjetlo postavljeno na desnoj strani vozila. lan 41. (1) Katadiopteri na motornim vozilima s etiri ili vie tokova i motornim vozilima sa tri toka koja su ira od 1,3 m, moraju biti ugraeni i izvedeni kao dva stranja katadioptera crvene boje, a na motornim vozilima sa dva toka i motornim vozilima sa tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedan stranji katadiopter crvene boje i ne smiju biti trokutastog oblika. (2) Dva prednja bijela katadioptera na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena tako da ne smiju biti trokutastog oblika, a dva stranja crvena katadioptera na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena u obliku istostraninog trokuta, s vrhom okrenutim gore i stranicom veliine najmanje 0,15 m. (3) Ako je na vozilu ugraeno vie od dva katadioptera, oni moraju biti u paru. (4) Katadiopter mora imati svjetleu povrinu najmanje 20 cm2. (5) Katadiopteri na vozilu moraju biti postavljeni priblino vertikalno na povrinu ceste. (6) Udaljenost svjetlee povrine katadioptera od povrine ceste ne smije biti vea od 0,9 m ni manja od 0,35 m, osim kod vozila sa dva ili tri toka kod kojih najmanja udaljenost od povrine ceste moe iznositi 0,25 m. (7) Ako je ugraen samo jedan prednji ili samo jedan stranji katadiopter, on mora biti postavljen u uzdunoj srednjoj ravnini vozila. (8) Ako su ugraena dva prednja ili dva stranja katadioptera istog tipa, udaljenost vanjskih rubova svjetleih povrina tih katadioptera ne smije biti vea od 0,4 m od bono najisturenije take obrisa vozila, a udaljenost izmeu unutranjih rubova mora iznositi najmanje 0,6 m.

24

(9) Stranji katadiopteri, trokutastog oblika ne smiju biti postavljeni na motornim vozilima. (10) Motorna vozila, izuzev osobnih vozila za prijevoz putnika, kao i prikolica duine vee od 6 m moraju na bonim stranama imati postavljene katadioptere ute boje koji nemaju trokutasti oblik. Barem jedan katadiopter mora biti postavljen na srednjoj treini vozila. Katadiopter postavljen najblie prednjem dijelu vozila ne smije biti na veoj udaljenosti od 3 m od tog dijela vozila. Katadiopter postavljen najblie stranjem dijelu vozila ne smije biti na veoj udaljenosti od 1 m od tog dijela vozila. Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine katadioptera ne smije biti vea od 0,9 m od povrine ceste. Ukoliko to konstrukcija vozila ne doputa, dozvoljava postavljanje katadioptera na veu visinu ali ne veu od 1,5 m. Invalidska kolica sa motorom sa svake bone strane moraju imati barem jedan katadiopter ute boje koji je postavljen na visini od ceste ne veoj od 0,6 m, a po mogunosti to nie. Ovi katadiopteri se smiju postaviti i u ice tokova. (11) Katadiopteri pod stavom (10) ovog lana mogu biti sa mogunou skidanja kod: a) vozila kod kojih zbog konstrukcije nije mogue njihovo trajno privrivanje; b) vozila namijenjenih za poljoprivredu i umarstvo a namijenjeni su za obradu zemlje i predstavljanju prikljuna vozila; c) ramova vozila koji se u svrhu dovravanja prijevoze do nekog odredita. (12) Ukoliko su postavljeni katadiopteri za bono obiljeavanje vozila, shodno odredbama ovog lana, oni moraju odgovarati odredbama stava (10) ovog lana. ak je dovoljno da takva vozila imaju jedan odgovarajui katadiopter u prednjoj treini i jedan u zadnjoj treini duine vozila. (13) Reflektirajue povrine bijele boje prstenastog oblika dozvoljeno je postavljati na tokovima bicikla s motorom, motocikala i invalidskih kolica sa motorom. (14) Vozila ija duina prijelazi 6 m, izuzev vozila bez nadgradnje, vozila za obavljanje radova u poljoprivredi i umarstvu i njihovih prikolica, radnih maina, te ona vozila koja se s obzirom na nadgradnju i konstrukciju ne mogu uvrstiti u kategoriju teretnih vozila i vunih vozila, moraju na svojim uzdunim/bonim stranama imati ugraena i izvedena svjetla ute boje. Za druga vozila sa vie tragova tokova dozvoljeno je postavljanje bonih svjetala. Ukoliko je bono svjetlo integrirano u jedno kuite ili kombinirano sa gabaritnim svjetlom, pozicionim svjetlom, svjetlom za maglu ili stop svjetlom ili ini dio zajednike svjetlee povrine sa zadnjim katadiopterom onda ono moe biti i crvene boje. (15) Odredbe iz stava (10) ovoga lana primjenjuju se na vozila koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini poslije 1. jula 1996. godine. (16) Odredbe iz stava (14) ovog lana primjenjuju se na vozila koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini poslije 1. januara 2001. godine. (17) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. 3. Ureaji za davanje svjetlosnih znakova lan 42.
25

Pod ureajima za davanje svjetlosnih znakova, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se: a) stop-svjetla; b) pokazivai smjera; c) ureaji za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera. lan 43. (1) Stop-svjetla na motornom vozilu s etiri ili vie tokova, osim na lakim everociklima i etverociklima, i motornom vozilu sa tri toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva stop-svjetla na stranjoj strani vozila, a na motornom vozilu sa dva toka, motornom vozilu sa tri toka koja nisu ira od 1,3 m i lakom etverociklu i etverociklu kao najmanje jedno stop-svjetlo na stranjoj strani vozila tako da daju svjetlost crvene boje. (2) Vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 25 km/h ne moraju imati stop-svjetlo. (3) Ako je na vozilu ugraeno samo jedno ili vie stop-svjetala ona moraju biti postavljena simetrino u odnosu na uzdunu sredinju vertikalnu ravninu vozila. Ova odredba odnosi se i na ugradnju dodatnih stop-svjetala. (4) Ako su na vozilu, osim bicikla s motorom i motocikla, ugraena dva stop - svjetla, udaljenost izmeu unutranjih rubova svjetleih povrina ne smije biti manja od 0,6 m. (5) Udaljenost svjetlee povrine stop svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m. Samo u iznimnom sluaju najvea doputena udaljenost svjetlee povrine stop-svjetla od povrine ceste moe iznositi 2,1 m. (6) Stop svjetla mogu biti ugraena u blizini ili zajedno s drugim stranjim svjetlima. Ako je to sluaj, intenzitet svjetla stop svjetla mora biti vei od drugih svjetala. (7) Stop svjetla moraju biti povezana tako da se ukljuuju i svijetle kontinuirano pri upotrebi radne konice vozila. Stop svjetla mogu zasvijetliti i u sluaju upotrebe retardera ili nekog slinog ureaja. lan 44. (1) Pokazivai smjera na motornom vozilu s tri, etiri ili vie tokova i na prikljunom vozilu moraju biti ugraeni i izvedeni: a) na motornom vozilu koje nije due od 6m; 1.dva prednja bona i dva stranja pokazivaa smjera, ili 2. dva prednja, dva stranja i dva bona pokazivaa smjera, ili 3. dva prednja i dva stranja pokazivaa smjera; b) na motornom vozilu koje je due od 6 m i na vunome motornom vozilu: 1. dva prednja bona i dva stranja pokazivaa smjera, ili 2. dva prednja, dva bona i dva stranja pokazivaa smjera; c) na prikljunom vozilu dva stranja pokazivaa smjera.

26

Za sva motorna vozila prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini do 1. januara 1978. godine, bez obzira na duinu vozila, primjenjuju se samo odredbe take a) ovog stava. (2) Pokazivai smjera na motornom vozilu s dva toka osim bicikla s motorom na dva toka moraju biti ugraeni i izvedeni kao: a) dva prednja i dva stranja pokazivaa smjera ili b) dva pokazivaa smjera na upravljau, vidljiva sprijeda i straga. (3) Svjetlost pokazivaa smjera mora biti ute boje. (4) Uestalost miganja pokazivaa smjera treba, u pravilu, iznositi 90 treptaja u minuti, pri emu su doputena odstupanja tako da uestalost miganja iznosi najmanje 60, odnosno najvie 120 treptaja u minuti (9030 treptaja u minuti). (5) Od trenutka ukljuivanja pokazivaa smjera svjetlost se mora upaliti najkasnije za jednu sekundu, a prvi se put ugasiti najkasnije za 1,5 sekundu. (6) Udaljenost vanjskog ruba svjetlee povrine pokazivaa smjera od bono najisturenije take obrisa vozila ne smije biti vea od 0,4 m. (7) Na vozilima iz stava (1) ovog lana udaljenost donjih rubova svjetleih povrina pokazivaa smjera od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m. Samo u iznimnom sluaju, ako ih se iz konstruktivnih razloga ne moe drukije postaviti, najvea doputena udaljenost donjeg ruba svjetlee povrine pokazivaa smjera od povrine ceste moe iznositi 2,1 m. (8) Ukljuivanje pokazivaa smjera mora biti neovisno o ukljuivanju bilo kojeg drugog svjetla na vozilu. (9) Svi pokazivai smjera postavljeni na istoj strani vozila moraju se ukljuivati i iskljuivati istom komandom. (10) Kontrola funkcioniranja pokazivaa smjera mora biti osigurana optikom i/ili zvunom kontrolnom napravom. (11) Ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera na motornim vozilima iz stava (1) ovog lana mora biti ugraen i izveden tako da se moe ukljuiti posebnom sklopkom, a kontrola funkcioniranja mora se osigurati kontrolnom svjetiljkom koja je u vidnom polju vozaa. (12) Pokazivai smjera kretanja vozila ne trebaju obavljati svoju funkciju ukoliko je aktiviran ureaj za istovjetno ukljuivanje svih pokazivaa smjera 4. Ureaji koji omoguavaju normalnu vidljivost lan 45. Pod ureajima na vozilima koji omoguavaju normalnu vidljivost u saobraaju na cesti, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se: a) vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i karoserije; b) ureaj za brisanje vjetrobrana (u daljnjem tekstu: brisa vjetrobrana.), c) ureaj za kvaenje vanjske strane vjetrobrana (u daljnjem tekstu: pera vjetrobrana.);

27

d) ogledalo koje vozau omoguava posmatranje ceste i saobraaja (u daljnjem tekstu: vozako ogledalo). lan 46. (1) Pod vjetrobranom, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva se staklo na elnoj strani motornog vozila. (2) Vjetrobran i sva stakla na motornom ili prikljunom vozilu, osim prednjeg vjetrobrana na motociklu i biciklu s motorom s dva toka ili tri toka i bez kabine vozaa, lakom etverociklu bez kabine vozaa i etverociklu koji nemaju kabinu vozaa, trebaju: a) omoguiti potpunu prozirnost i preglednost bez bilo kakvih uoljivih krivljenja objekata koji se vide kroz vjetrobransko staklo, koja nee unositi zabunu u bojama koja se koriste za rad semafora (svjetleih znakova) i ostalih znakova u saobraaju i koja e u sluaju eventualnog loma omoguiti vidljivost ceste i pruiti mogunost sigurnog zaustavljanja. b) smanjiti mogue povrede vozaa i putnika na to je mogue manju mjeru, te biti otporne na sve atmosferske i temperaturne uvjete, hemijska djelovanja, sagorijevanje i abraziju. (3) Stakla na vozilu ne smiju se na nikakav nain dodatno zatamnjivati (postavljanjem folija ili dodatnim bojanjem stakla), izuzev zadnjeg stakla i bonih stakala autobusa za postavljanje odobrene reklamne folije. lan 47. Brisai vjetrobrana na motornom vozilu, osim na biciklu s motorom, biciklu s motorom s tri toka bez kabine, lakom etverociklu bez kabine, motociklu, motociklu s tri toka bez kabine i etverociklu bez kabine koji imaju vjetrobran, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da budu pouzdani te da omogue brisanje to vee povrine vjetrobrana po svim vremenskim uvjetima i prijeko potrebnu vidljivost kroz vjetrobran. lan 48. Vozila koja imaju ugraene brisae vjetrobrana moraju imati i perae vjetrobrana. lan 49. (1) Vozako ogledalo na motornom vozilu mora biti ugraeno i izvedeno kao najmanje: a) jedno vozako ogledalo: ako je motocikl prvi put registriran u Bosni i Hercegovini prije 01. januara 1998. godine; b) dva vozaka ogledala ako je motocikl, bicikl s motorom, laki etverocikl i etverocikl prvi put registriran u Bosni i Hercegovini nakon 1. januara 1998. godine; c) dva vozaka ogledala na osobnom automobilu s etiri ili vie sjedala, od toga je jedno ogledalo smjeteno unutar karoserije, a drugo izvan karoserije na lijevoj strani vozila;

28

d) dva vozaka ogledala na autobusu, osobnom automobilu koji vue kamp prikolicu i trolejbusu s obje vanjske strane prednjeg dijela tih vozila i jedno vozako ogledalo unutar karoserije; e) dva vozaka ogledala na teretnim i kombinovanim vozilima s obje vanjske strane prednjeg dijela tih vozila. (2) Vozako ogledalo mora biti postavljeno tako da vozau omoguuje posmatranje ceste i saobraaja iza vozila i kad se u vozilu nalazi najvei doputeni broj osoba, odnosno kad je vozilo natovareno. Vozako ogledalo mora biti zglobno spojeno za leite svojeg nosaa tako da se moe postaviti u bilo koji poloaj radi posmatranja ceste i saobraaja iza vozila i da u zauzetom poloaju ostane i pri normalnim potresima za vrijeme kretanja vozila. Vozako ogledalo postavljeno unutar karoserije osobnog automobila mora se nalaziti na mjestu na kojem ga voza sa svojeg sjedala moe podeavati rukom. (3) Povrina vozakog ogledala mora imati takve optike osobine da ne uzrokuje znatnije iskrivljenje slike i boje predmeta te da nije podlona tetnom djelovanju atmosferskih prilika. (4) Povrina vozakog ogledala koja reflektira sliku moe biti ravna ili blago ispupena (konveksna) ili kombinirana. Poluprenik ispupenosti konveksne povrine vozakog ogledala ne smije biti manji od 80 cm. (5) Povrina vozakog ogledala mora iznositi: a) najmanje 60 cm2 za ogledalo smjeteno unutar karoserije i izvan karoserije osobnih automobila b) najmanje 150 cm2 ako im je povrina ispupena odnosno, najmanje 300 cm2 ako im je povrina ravna; za ogledala smjetena izvan karoserije ostalih motornih vozila; c) najmanje 50 cm2 za ogledala na biciklu s motorom, biciklu s motorom s tri toka, lakom etverociklu, motociklu s tri toka i etverociklu. (6) Ako vozako ogledalo koje je smjeteno izvan karoserije vozila premauje najveu doputenu irinu motornog vozila (2,55 m odnosno 2,60 m), ono mora biti postavljeno na nosa sa zglobom koji omoguuje da se pritiskom na nosa ogledala ono vrati u doputenu irinu vozila. 5. Ureaji za davanje zvunih znakova lan 50. (1) Ureaj za davanje zvunih znakova na motornom vozilu mora biti ugraen i izveden kao najmanje jedan ureaj tako da daje jednoline zvukove nepromjenljiva intenziteta. (2) Osim ureaja za davanje zvunih znakova iz stava (1) ovog lana, na odreena motorna vozila namijenjena slubi hitne pomoi, vatrogasnoj slubi, vozila Policijskih agencija, vozila oruanih snaga BiH, moe biti ugraen i izveden i poseban ureaj za davanje znakova od niza izmjenino proizvedenog zvuka dviju razliitih frekvencija. (3) Komanda ureaja za davanje zvunih znakova mora biti postavljena tako da je pristupana vozau s njegova sjedala.

29

(4) Ureaj za davanje zvunih znakova iz stava (2) ovog lana mora bit konstruiran tako da se njegovim ukljuivanjem istovjetno ukljuuje rotaciona ili treptava svjetla na vozilima iz lana 40. ovog Pravilnika. 6. Ureaji za kretanje vozila unatrag lan 51. (1) Ureaj koji omoguuju kretanje vozila unatrag mora imati ugraeno svako motorno vozilo, osim motocikla i motornog vozila sa tri toka, ija najvea dozvoljena masa prijelazi 0,6 t. Ureaj mora biti ugraen i izveden tako, da omoguuje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag. (2) etverocikli ija je masa praznog vozila bez baterije jednaka ili prijelazi 0,4 t mora imati ugraen ureaj koji omoguuje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag. 7. Kontrolni ureaji i ureaji za davanje znakova lan 52. (1) Pod kontrolnim ureajima i ureajima za davanje znakova na motornim vozilima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se: a) na osobnim automobilima: 1. brzinomjer s putomjerom i sijalicom za osvjetljavanje, 2. kontrolna plava sijalica za dugo svjetlo, 3. svjetlosni i/ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera, b) na autobusima: 1. brzinomjer s putomjerom i sijalicom za osvjetljavanje, ako isti nisu ugraeni u tahograf, 2. tahograf koji osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i prijeenu udaljenost. 3. kontrolna plava sijalica za dugo svjetlo, 4. svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera, 5. pokaziva raspoloivog pritiska pneumatskog sistema radne konice, ako je taj ureaj stalno pod pritiskom; c) na autobusima za gradski saobraaj: 1. svi ureaji predvieni za autobuse u taki b) ovog stava, osim tahografa, 2. svjetlosni znak za kontrolu zatvorenosti vrata koja nisu u vidnom polju vozaa, 3. ureaj za davanje i primanje znakova od putnika za vozila registrirana po prvi put u BiH nakon 1.1.2000. godine,

30

d) na trolejbusima za gradski saobraaj: 1. svi ureaji predvieni za autobuse u taki c) ovog stava, 2. ureaj za kontrolu izolovanosti od elektrinog napona, e) na teretnim vozilima: 1. brzinomjer s putomjerom i sijalicom za osvjetljavanje, ako isti nisu ugraeni u tahograf, 2. ija ukupna masa prijelazi 3,5 t, tahograf koji osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i prijeenu udaljenost. 3. kontrolna sijalica za dugo svjetlo, 4. svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera, 5. pokaziva raspoloivog pritiska pneumatskog sistema radne konice, ako je taj ureaj stalno pod pritiskom, f) na specijalnim vozilima i radnim mainama: 1. brzinomjer s putomjerom i sijalicom za osvjetljavanje, ako isti nisu ugraeni u tahograf, 2. tahograf koji osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i prijeenu udaljenost. Tahograf ne moraju imati specijalna vozila i radne maine koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veu od 30 km/h. 3. kontrolna sijalica za dugo svjetlo, 4. svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera, 5. pokaziva raspoloivog pritiska pneumatskog sistema radne konice, ako je taj ureaj stalno pod pritiskom, 6. ureaj za kontrolu rada radnih sistema ugraenih na vozilu. g) na motociklima, lakim everociklima i etverociklima: 1. brzinomjer s cestomjerom i sijalicom za osvjetljavanje, 2. kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, osim na motociklu i lakom eterociklu s motorom radne zapremine do 50 cm3; h) na svim vozilima koja imaju pneumatsku instalaciju za koenje, a koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1984. godine standardiziran prikljuak za kontrolu pritiska zraka u instalaciji za koenje, odnosno na rezervoaru energije, konim cilindrima kao i na svim ureajima na kojima se transformira energija za koenje. (2) Tahograf shodno stavu (1) ovog lana podlijee redovnom ispitivanju svake godine gdje se utvruje usklaenost s tipskim odobrenjem i ispravnost. (3) Odredbe stava (1) taka e) ovog lana ne odnose se na vozila civilne zatite, vatrogasna vozila, komunalna vozila (pranje i ienje ulica, odvoz smea, fekalija i dr.) i vozila za potrebe pelara.

31

(4) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policiskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. 8. Tahograf i ograniiva brzine lan 53. (1) Shodno lanu 52. ovog Pravilnika, propisuju se sljedei podaci koje tahograf mora vjerodostojno zapisivati i pokazivati: a) duinu prijeenog puta vozila, b) brzinu vozila, c) trajanje upravljanja vozilom, d) ostala trajanja rada i pripravnosti, e) prekide rada i trajanja dnevnih odmora, f) otvaranje kuita u kojem je zapisni list (list prikladan za trajno biljeenje podataka) g) za elektronske tahografe: svaki prekid napona napajanja tahografa dui od 100 ms (osim osvjetljenja) te svaki prekid signalnog voda od davaa duine prijeenog puta i brzine tahografa (2) Ako se upravljanju vozilom smjenjuju dva vozaa tahograf mora na dva razliita zapisna lista istovremeno i odvojeno zapisivati vremenske podatke navedene u stavu (1) ovog Pravilnika. lan 54. (1) Za tahograf su propisane slijedee naprave: a) naprava za pokazivanje: duine prijeenog puta (broja kilometara), brzine vozila (brzinomjer), vrijeme (sat) b) naprave za pisanje: duine prijeenog puta vozila, brzinu vozila, vremenske podatke iz lana 53, stav (1) take c), d) i e) c) naprave koje na zapisnim listovima odvojeno zapisuju: svako otvaranje kuita u koji je uloen zapisni list, kod elektronskih tahografa, svaki prekid napona napajanja tahografa dui od 100ms (osim osvjetljenja) najkasnije do trenutka ponovnog ukljuenja napona napajanja, kod elektronkih tahografa- te svaki prekid signalnog voda od davaa duine prijeenog puta i brzine tahografa. (2) Tahografu iz stava (1) ovog lana se mogu se dodavati i druge naprave ali tako da ne smiju utjecati na njegov ispravan rad. (3) Svi sastavni dijelovi tahografa moraju biti od materijala zadovoljavajue stabilnosti i mehanike vrstoe s dovoljnim elektrinim i magnetnim konstantama (4) Duinu prijeenog puta vozila moe se pokazivati i zapisivati kod vonje naprijed i unatrag ili samo kod vonje naprijed. Svako zapisivanje duine prijeenog puta vozila kod vonje unatrag ne smije utjecati na jasnou i tanost ostalih zapisa.
32

(5) Vlastita frekvenca i priguenje mjernog mehanizma moraju biti tako izabrani da pokazivanje i zapis brzine vozila moe unutar mjernog podruja slijediti ubrzanje od 2 m/s2. (6) Ako satni mehanizam pokree zapisni list tada mora besprijekorno vrijeme rada sata biti najmanje 10% due od maksimalnog trajanja zapisivanja na zapisnom listu. (7) Tahograf mora biti opremljen rasvjetom koja ne zasljepljuje. Pod normalnim radnim uvjetima moraju svi unutarnji dijelovi tahografa biti zatieni od vlage i praine. (8) Svi unutarnji dijelovi tahografa imaju propisana mjesta za utiskivanje iga servisa kao zatita od neovlatenih radnji (dodira, otvaranja, itd.). lan 55. (1) Vrijednost najmanje mjerne skale brojaa kilometara iznosi 0,1 km, a brojevi koji oznaavaju svakih 100 m prijeenog puta moraju se jasno razlikovati od onih koji predstavljaju cijele kilometre. Brojevi brojaa kilometara moraju biti visine najmanje 4 mm i jasno itljivi. Broja kilometara mora omoguiti prikaz od najmanje 99.999,9 kilometara. (2) Unutar pokaznog mjernog podruja brzinomjera skala mora imati linearnu podjelu od 1, 2, 5 ili 10 km/h. Vrijednost razmaka ucrtanih razdjelnih linija na skali brzine ne smije prijei vrijednost 10 % najvee vrijednosti brzine koju skala pokazuje. Podruje prikaza koji se nalazi izvan pokaznog mjernog podruja ne mora se oznaiti brojkama. Duina razmaka razdjelnih linija koje odgovaraju promjeni brzine od 10 km/h ne smije biti manji od 10 mm. Razmak izmeu kazaljke i skale brzinomjera s kazaljkom ne smije biti vee od 3 mm. Prikaz na satu mora biti vidljiv izvana, a oitavanje mora biti pouzdano, lako i nedvojbeno. lan 56. (1) Svaki tahograf bez obzira na oblik zapisnog lista mora imati oznaku koja oznaava nain pravilnog ulaganja zapisnog lista, i to tako da se vremenski prikaz na satu podudara sa oznakom vremena na zapisnom listu. Mehanizam za pomicanje zapisnog lista mora biti izveden tako da pomicanje zapisnog lista bude bez praznog hoda, te da se zapisni list moe u svako vrijeme uloiti i izvaditi. (2) Okretanje zapisnog lista mora biti neprekidno i jednolino brzinom ne manjom od 7 mm/h, mjereno na unutarnjem rubu plohe za zapisivanje brzine vozila. (3) Svaki kilometar duine prijeenog puta mora biti prikazan na odgovarajuoj koordinati zapisom duine od najmanje 1 mm. (4) Pisa brzine mora biti voen ravno i okomito na smjer pomicanja zapisnog lista neovisno od oblika zapisnog lista. (5) Svaka promjena brzine od 10 km/h mora biti prikazana zapisom duine od najmanje 1,5 mm na odgovarajuoj koordinati. Duina prijeenog puta vozila, brzina i svako otvaranje kuita u koji je uloen zapisni list automatski se zapisuje. (6) Tahograf zapisuje vrijeme trajanja upravljanja vozilom i omoguuje prepoznatljivo i jasno zapisivanje ostalih radnih aktivnosti vozaa kad se preklopnik automatski ili runo prebaci u poloaj: a) oznaen oznakom vremena upravljanja vozilom

33

b) c) 1. 2. 3. d)

oznaen oznakom oznaen oznakom

vremena ostalih vrsta rada vremena pripravnosti i to:

vrijeme ekanja vrijeme tokom vonje provedeno uz vozaa vrijeme tokom vonje provedeno u kabini za spavanje oznaen oznakom vremena prekida rada i dnevnog odmora (7) Prema nainu upisa, njihovom poretku mora biti omogueno besprijekorno prepoznavanje o kojoj se vremenskoj skupini radi. Pojedine vremenske skupine zapisuju se na zapisnom listu razliitim irinama zapisa ili u svakom drugom obliku koji osigurava barem istu mogunost oitavanja i koritenja. lan 57. Kuite u koje je uloen zapisni list i u kojem se nalazi mehanizam za namjetanje sata mora biti opremljeno sigurnosnom napravom protiv otvaranja. Svako otvaranje kuita u koje je uloen zapisni list i u kojem se nalazi mehanizam za namjetanje sata automatski se zapisuje na zapisnom listu. lan 58. (1) Tahograf na prednjoj strani mora imati slijedee oznake: a) mjernu jedinicu za duinu prijeenog puta s kraticom km neposredno do brojaa kilometara b) mjernu jedinicu za brzinu kretanja vozila km/h u blizini ljestvice brzine c) mjerno podruje brzinomjera u obliku Vmin......, Vmax..... ako se ovi podaci ne nalaze na tipskoj tablici tahografa (2) Tipska tablica, ugraena u tahografu, mora sadravati slijedee podatke koji moraju biti jasno vidljivi i itljivi i kad je tahograf ugraen u vozilo: a) ime i naslov proizvoaa tahografa b) tvorniki broj i godinu proizvodnje c) slubenu oznaku vrste tahografa-tip tahografa d) konstantu k tahografa u obliku k = ..... okr/km ili k = .... imp/km e) mogue je imati i mjerno podruje brzinomjera f) ako je tahograf osjetljiv na nagib tako da to utjee na prekoraenje doputenih greaka tahografa mora se navesti ugao u obliku kao na slici, pri emu je ugao koji zatvara prednja tabla tahografa s vodoravnom ravninom i u kojem poloaju je tahograf tipski ispitan, a uglovi i prikazuju najvei doputeni otklon prema gore odnosno prema dolje od ugla

34

lan 59. (1) Zapisni listovi moraju biti izraeni na nain da ne ometaju normalan rad tahografa, da zapisi budu neizbrisivi, itljivi i prepoznatljivi, a dimenzije zapisnih listova i svi zapisi ne smiju se promijeniti tokom rada u normalnim uvjetima vlage i temperature. (2) Svaki voza mora na zapisnom listu upisati, tako da ne oteti list i ne umanji njegovu itljivost, slijedee podatke: a) na poetku upotrebe lista svoje ime i prezime b) na poetku i kraju upotrebe lista datum i mjesto c) registarsku oznaku vozila koje mu je dodijeljeno i to prije prve vonje upisano na tom listu,i u sluaju promjene vozila tokom upotrebe lista d) stanje brojaa kilometara i to na poetku prve vonje upisane na listu, na kraju zadnje vonje upisane ne listu i u sluaju promjene vozila tokom radnog dana (brojanik kilometara prethodnog vozila i broja kilometar novog vozila) e) vrijeme svake promjene vozila (3) Zapisni listovi moraju u normalnim uvjetima skladitenja biti dobro itljivi najmanje jednu punu godinu dana. (4) Trajanje zapisa zapisnog lista, bez obzira na njegov oblik, mora biti 24 sata. (5) Zapisni listovi moraju imati: a) plohu predvienu iskljuivo za zapisivanje podataka brzine b) plohu predvienu iskljuivo za zapisivanje podataka za duinu prijeenog puta vozila c) jednu ili vie ploha za zapisivanje podataka koji se odnose na vrijeme upravljanja vozilom, druge vrste rada i pripravnosti te prekide rada i dnevnog odmora d) poleina zapisnog lista s ucrtanom podjelom od 0 do 24 sata za runo upisivanje podataka vremena upravljanja vozilom, vrste rada, pripravnosti, prekida rada i dnevni odmor (6) Na svakom zapisnom listu moraju biti slijedei podaci: a) ime i naziv proizvoaa b) slubena oznaka tipa zapisnog lista c) slubena oznaka tipa tahografa u kojima se zapisni list moe upotrebljavati d) gornja granica mjernog podruja brzine izraene u km/h lan 60. (1) Na autobusima i teretnim motornim vozilima koja se prvi put registriraju u BiH, na autobusima i teretnim motornim vozilima koja sudjeluju u meunarodnom cestovnom

35

saobraaju u skladu sa Evropskim smjernicama 92/6/EEZ i 2001/11/EC i na motornim vozilima za prijevoz opasnih materija treba biti ugraen ograniiva brzine. (2) Odredba iz stava (1) ovog lana odnosi se i na teretna motorna vozila i autobuse proizvedene poslije 1.1.1988. godine, a koja su po prvi put registrirana u BiH nakon 1.1.1999. godine. (3) Odredba iz stava (1) ovog lana odnosi se na teretna motorna vozila ija najvea doputena masa prijelazi 12 t, odnosno na autobuse ija najvea doputena masa prijelazi 10 t. (4) Brzina ograniena ograniivaem brzine ne smije biti vea od 90 km/h za teretna motorna vozila, odnosno 105 km/h za autobuse. (5) Ograniivaem brzine ne trebaju biti opremljeni teretna motorna vozila ija je maksimalna brzina jednaka ili manja od 90 km/h i autobusi ija je najvea brzina jednaka ili manja od 105 km/h. (6) Ograniiva brzine podlijee redovnoj provjeri ispravnosti svake godine gdje se utvruje usklaenost sa zahtjevima pravilnika ECE-R-89. (7) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. 9. Ureaji za odvoenje i isputanje izduvnih gasova lan 61. (1) Izlaz (izlazni otvor) ispune cijevi ureaja za odvod i isputanje ispunih plinova ne smije biti usmjeren u desnu stranu motornog vozila. (2) Na ispunoj se cijevi iz stava (1) ovog lana mora nalaziti ureaj za priguivanje zvuka ispunih plinova koji se ne moe iskljuiti osim za potrebe ienja. (3) Izlaz ispune cijevi na radnim mainama i specijalnim vozilima, namijenjenim za trajnu upotrebu u naseljenim mjestima, mora biti ugraen i izveden na najvioj taki vozila. 10. Ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila lan 62. (1) Ureaji za spajanje vunoga i prikljunog vozila, osim kod motocikla s bonom prikolicom, moraju biti postavljeni u uzdunoj simetrinoj vertikalnoj ravnini vozila i izvedeni zglobno, tako da omoguuju pokretljivost ureaja u svim smjerovima u prostoru. (2) Osovinica ureaja za spajanje vunoga i prikljunog vozila pomou koje se spaja vozilo mora imati osigura koji onemoguuje, pri normalnoj upotrebi, razdvajanje spojenih vozila. (3) Ureaji za spajanje vunoga i prikljunog vozila moraju biti privreni za pojaani dio vunog vozila. (4) Vertikalna simetrala kugle ureaja za spajanje putnikog automobila i prikljunog vozila najvee dozvoljene mase do 3,5 t mora biti udaljena od zadnjeg kraja vozila minimalno 70

36

mm. Nadalje, horizontalna simetrala kugle ureaja za spajanje putnikog vozila i prikljunog vozila najvee dozvoljene mase do 3,5 t ne smije biti udaljena od podloge vie od 350 mm u sluaju optereenja vozila do svoje najvee doputene mase. (5) Kuka na putnikom vozilu u sluaju kad ne vue prikljuno vozilo i kada se rastavi na privrsnom mjestu, ne smije da izlazi izvan gabarita vozila. (6) Odredba stava (5) primjenjuje se od 1.1.2009. godine i to: a) za novoproizvedena putnika vozila i b) za putnika vozila kod kojih se ureaj (kuka) naknadno ugrauje. 11. Ureaji za pogon vozila na alternativna goriva (gas) lan 63. (1) Alternativna goriva koja se ve koriste u BiH ili su u izgledu da se koriste u bliskoj budunosti za pogon motornih vozila su: a) teni naftni gas (propan butan) koji nosi skraeni naziv LPG b) komprimirani prirodni gas sa uobiajenim skraenim nazivom CNG (2) Ureajima i opremom za pogon motornih vozila gasom smatraju se: a) rezervoar gasa b) armatura rezervoara gasa c) proiava gasa d) ispariva gasa (za LPG) e) regulator pritiska f) gasni ventil g) prikljuak za pranjenje (samo za CNG) h) ventil tenog goriva (benzina ili dizelskoga goriva) i) vodovi za gas visokog pritiska j) vodovi za gas niskog pritiska k) vodovi za sredstva za grijanje l) elektrini ureaji i instalacije, m) prikljuak za punjenje rezervoara gasom. lan 64. Dijelovi ureaja i opreme iz lana 63. ovoga Pravilnika koji su u dodiru s gasom moraju biti izraeni od materijala koji: a) ne stvara zapaljive smjese b) je otporan na djelovanje gasa

37

c) ne mijenja hemijska svojstva gasa. lan 65. (1) Ureaji i oprema iz lana 63. stav (2) take a) i b), osim onih navedenih u lanu 69. stav (1) taka c), te take c), f), g), i), j), ovoga Pravilnika moraju biti konstruirani i izraeni za radne temperature od -20 0C do 80 0C, a oni iz taaka d) i e) za radne temperature od -20 0C do 120 0C. (2) Ureaji i oprema iz stava (1) ovog lana, osim onih iz lana 63. stav (2) taka j) ovoga Pravilnika, ispituju se za LPG na ispitnom pritisku od 3 MPa (30 bar), odnosno ureaji i oprema za CNG na ispitnom pritisku od 30 MPa (300 bar). Rezervoar gasa ispituje se ispitnim pritiskom hladnom vodom. (3) Ureaji i oprema iz stava (1) ovog lana, osim onih iz lana 63. stav (2) taka j) ovog Pravilnika, moraju biti tipski ispitani te imati vaee tipsko odobrenje. (4) Dokumentaciju o tipskom ispitivanju iz stava (3) ovog lana duna je pribaviti servisna radionica koja ugrauje ureaje i opremu za pogon motornih vozila gasom. lan 66. (1) Ureaji i oprema za pogon motornih vozila gasom iz lana 63. stav (2) taka b), osim cijevi za prozraivanje navedenih u lanu 69. stav (1) taka c), te ureaji i oprema iz lana 63. stav (2) take c), d), e), f) i g) moraju biti na vidljiv i trajan nain oznaeni brojem tipskog odobrenja i nazivom firme - proizvoaa. (2) Ureaji i oprema za pogon motornih vozila gasom iz lana 63. stav (2) take d) i e) ovog Pravilnika osim oznaka iz stava (1) ovog lana moraju imati i trajno utisnut tvorniki broj (serijski broj proizvoda) te moraju imati ispravu u koju je upisan serijski broj tog ureaja i kojom se potvruje da je taj ureaj ispitan (izjava o saobraznosti). (3) Rezervoar gasa iz lana 63. stav (2) taka a) ovoga Pravilnika mora imati trajno upisane slijedee podatke: a) b) c) d) e) f) g) h) i) naziv proizvoaa tvorniki broj godinu izrade naziv gasa kojim se puni (LPG ili CNG) zapreminu prazne posude u litrama (l) datum (mjesec i godina) posljednje obavljenoga pregleda i ispitivanja od strane inspekcije nadlene za posude pod pritiskom ig inspekcije nadlene za posude pod pritiskom kao dokaz o uspjeno obavljenom pregledu i ispitivanju za LPG: najveu doputenu masu punjenja (kg) za CNG: najvei doputeni pritisak punjenja (MPa odnosno bar).

(4) Ako je rezervoar gasa iz lana 63. stav (2) taka a) ovog Pravilnika homologirani rezervoar mora imati trajno upisane podatke u skladu sa odredbama odgovarajueg ECE pravilnika.

38

12. Osnovni zahtjevi za pojedine dijelove ureaja za gas lan 67. (1) (2) Rezervoar gasa, koji se ugrauje u motorno vozilo na pogon gasom, se u smislu zakonskih odredbi i odredbi posebnih propisa smatra posudom pod pritiskom. Rezervoar gasa izraen u Bosni i Hercegovini koji se prvi put ugrauje u motorno vozilo na pogon s gasom mora imati pozitivan nalaz nadlene inspekcije za posude pod pritiskom. lan 68. (1) Rezervoar gasa izraen u inozemstvu mora udovoljavati ovim uvjetima: a) da za rezervoar postoji dokumentacija o potvrivanju s pripadajuim izvjetajem o ispitivanju i tehnikim opisom (u daljem tekstu: potvrdna dokumentacija) ovjerena od nadlene slube zemlje proizvoaa, b) da su na rezervoaru utisnuti propisani podaci i ig nadlene slube zemlje proizvoaa, c) da je po potrebi uinjena provjera konstrukcije, proizvodnje i proraun vrstoe prema vaeim propisima; nadlena inspekcija za posude pod pritiskom potvrdit e valjanost potvrdne dokumentacije iz take 1. ovoga stava, d) da nadlena inspekcija za posude pod pritiskom potvrdi da je obavljeno uspjeno ispitivanje rezervoara ispitnim pritiskom hladnom vodom; o ispitivanju se izdaje nalaz, a na posudu se utiskuje ig te godina i mjesec ispitivanja. (2) Za nova ili rabljena motorna vozila pogonjena gasom koja se nabave u inozemstvu, potrebno je prije registriranja izvriti identificiranje, pregled potvrdne dokumentacije iz stava (1) taka a) ovoga lana te po potrebi rezervoar gasa izvaditi i ispitati ga na ispitni pritisak hladnom vodom prema stavu (1) taka d) ovoga lana. (3) Rezervoar gasa koji nije stariji od sedam godina te koji nema potvrdnu dokumentaciju iz stava (1) taka a) ovoga lana, ali ima propisane oznake, moe se upotrebljavati uz uvjete: a) izrade tehnike dokumentacije prema uputama nadlene inspekcije za posude pod pritiskom, b) obavljenog ispitivanja ispitnim pritiskom prema stavu (1) taka d) ovoga lana. (4) Rezervoar gasa stariji od sedam godina, koji do tada nije pregledala i ispitala nadlena inspekcija za posude pod pritiskom, ne moe se upotrebljavati. (5) Rezervoar gasa koji je izraen i odobren, to jest oznaen prema odgovarajuem ECE pravilniku moe se ugraditi u vozilo bez prethodnog ispunjavanja uvjeta iz stava (1) ovog lana ako od datuma proizvodnje do ugradnje u vozilo nije prolo vie od dvije godine. lan 69. (1) Armatura rezervoara gasa iz lana 63. stav (2) taka b) se sastoji od:

39

a) ventila rezervoara gasa b) sigurnosnih ureaja c) zatitnog kuita armature rezervoara gasa odnosno zatitnog kuita rezervoara gasa s pripadnom armaturom rezervoara gasa (gasonepropusno kuite s cijevima za prozraivanje, koje moe biti izvedeno i kao zatita od mehanikog oteenja) d) nepovratnog ventila izmeu prikljuka za punjenje i rezervoara gasa e) ventila izmeu prikljuka za punjenje i rezervoara gasa, te ventila izmeu prikljuka za pranjenje i rezervoara gasa f) pokazivaa koliine gasa za LPG, odnosno mjeraa pritiska za CNG. (2) Izmeu rezervoara gasa i ureaja iz stava (1) take a) i b) ovoga lana, ne smije biti ugraen nikakav ureaj koji moe onemoguiti funkciju navedenih ureaja. (3) Ureaj iz stava (1) taka f) mora djelovati za vrijeme punjenja rezervoara gasom. lan 70. Ventil rezervoara gasa je ureaj koji se postavlja izravno na rezervoar gasa a slui za zatvaranje rezervoara u sluaju kad treba sprijeiti neeljeno istjecanje gasa iz rezervoara. lan 71. (1) Sigurnosni ureaji na armaturi rezervoara gasa moraju sprijeiti stvaranje prekomjernog pritiska u rezervoaru kao i prekomjerno istjecanje gasa iz rezervoara pri otvorenom ventilu rezervoara. Ti ureaji su: a) za LPG: 1.ograniiva protoka, 2.ureaj za osiguranje protiv previsokog pritiska; b) za CNG: 1.ograniiva protoka, 2. ureaj za osiguranje protiv previsokog pritiska, 3. ureaj protiv prekoraenja temperature u sluaju poara. (2) Ograniiva protoka je sigurnosni ureaj koji, pri lomu cijevi za odvod gasa, mora smanjiti koliinu gasa koji e istjecati na najvie 10 % od najveega mogueg protoka gasa. (3) Ureaj za osiguranje protiv previsokog pritiska u rezervoaru je sigurnosni ureaj koji mora u rezervoaru gasa sprijeiti stvaranje pritiska veeg od 3 MPa (30 bar), odnosno 2,5 MPa (25 bar) ugraenim na vozilima prije stupanja na snagu ovog Pravilnika kod LPG-a i pritiska veeg od 30 MPa (300 bar) kod CNG-a. (4) Ureaj protiv prekoraenja temperature u sluaju poara je sigurnosni ureaj koji mora ispustiti gas iz rezervoara gasa u atmosferu ako temperatura sigurnosnih elemenata u ovom ureaju dostigne 100 C 5 C (kod potpuno elinih rezervoara 125 C 5 C). Ovaj ureaj treba izvesti tako da kad bude aktiviran ne dopusti da pritisak u rezervoaru gasa poprimi vrijednosti vee za 10 % od ispitnog pritiska rezervoara.

40

(5) Sigurnosni ureaji na armaturi rezervoara gasa i ventil rezervoara gasa mogu biti konstruirani i izvedeni tako da ine jednu cjelinu. lan 72. (1) Zatitno kuite armature rezervoara gasa odnosno zatitno kuite rezervoara gasa s pripadnom armaturom rezervoara gasa mora sprijeiti mogue proputanje gasa iz dijelova armature rezervoara u prostor za vozaa i putnike, ukljuujui i prtljanik. (2) Zatitno kuite gasa iz stava (1) ovoga lana je gasonepropusno kuite koje mora biti konstruirano, izvedeno te ispitano na nepropusnost pri pritisku od 10 kPa (0,1 bar). Zatitno kuite gasa iz stava (1) ovoga lana, i dijelovi armature koje ono titi, moraju biti dodatno zatieni ako postoji opasnost njihova mehanikog oteenja. lan 73. Nepovratni ventil izmeu prikljuka za punjenje i rezervoara gasa je ureaj koji mora sprijeiti povratno strujanje gasa iz rezervoara gasa prema prikljuku za punjenje. lan 74. (1) Ventil izmeu prikljuka za punjenje i rezervoara gasa, te ventil izmeu prikljuka za pranjenje (ako je ugraen) i rezervoara gasa moraju biti izvedeni tako da za vrijeme punjenja rezervoara gasom onemogue dotok gasa u ispariva, odnosno regulator pritiska te u prikljuak za pranjenje gasa. Kad se rezervoar ne puni gasom ti ventili moraju omoguiti normalni dotok gasa u ispariva, odnosno regulator pritiska. U sluaju potrebe, ti ventili moraju omoguiti pranjenje gasa iz gasnih vodova i ureaja preko prikljuka za pranjenje. (2) Ventili iz stava (1) ovoga lana mogu biti izvedeni u zajednikom kuitu kao viesmjerni ventil. lan 75. (1) Pokaziva koliine gasa za LPG u smislu ovog Pravilnika je ureaj koji pokazuje koliinu gasa u rezervoaru gasa. (2) Mjera pritiska za CNG pokazuje pritisak CNG u rezervoaru gasa. lan 76. Proiava gasa u smislu ovog Pravilnika je ureaj koji sprjeava prolaz neistoe iz rezervoara gasa prema drugim ureajima. lan 77. Ispariva gasa u smislu ovog Pravilnika je ureaj u kojem LPG isparava i prijelazi iz tenog u gasovito stanje pod utjecajem toplote.
41

(3)

lan 78. (1) Regulator pritiska u smislu ovog Pravilnika je ureaj u kojem se smanjuje pritisak gasa s pritiska u rezervoaru i podeava na radni pritisak koji odgovara stvaranju smjese pogodne za rad motora. (2) Kao regulator pritiska smije se upotrijebiti samo ureaj s membranama. (3) Ako je regulator pritiska izveden kao viestepeni, prvi stupanj se ispituje na pritisak prema odredbi iz lana 65. stav (2) ovoga Pravilnika, a ostali stupnji na dvaput vei pritisak od radnog pritiska. (4) Regulator pritiska mora biti izveden tako da gas ne istjee iz regulatora kad motor ne radi, odnosno kad se gas ne upotrebljava kao pogonsko gorivo za rad motora. lan 79. Ventil za gas u smislu ovog Pravilnika je ureaj koji prekida dovod gasa iz rezervoara gasa u ispariva gasa i regulator pritiska kad motor ne radi, odnosno kada se gas ne upotrebljava kao pogonsko gorivo za rad motora. lan 80. Prikljuak za pranjenje, ako je ugraen, je ureaj koji u sluaju potrebe slui za pranjenje gasa iz vodova i ureaja koji se nalaze iza ventila rezervoara gasa. lan 81. Ventil tenog goriva je u smislu ovog Pravilnika ureaj koji, za vrijeme dok se motor opskrbljuje gasom kao pogonskim gorivom, zatvara dotok drugih vrsta goriva (benzina, dizelskoga goriva) u ureaj za opskrbljivanje motora gorivom. lan 82. (1) Vodovi za gas visokoga pritiska u smislu ovog Pravilnika su svi cijevni vodovi od daljinskog prikljuka za punjenje rezervoara do rezervoara gasa te od rezervoara gasa do isparivaa gasa, odnosno do regulatora pritiska. Cijevi te dijelovi za njihovo spajanje smiju se upotrebljavati kao vodovi za gas visokoga pritiska samo ako su konstruirani i izvedeni najmanje za ispitni pritisak rezervoara gasa. (2) Materijal vodova za gas visokog pritiska je elik ili bakar, a materijal dijelova za spajanje je elik ili legure bakra. lan 83. Vodovi za gas niskog pritiska u smislu ovog Pravilnika su svi vodovi od regulatora pritiska do motora.

42

lan 84. Vodovi za sredstva za grijanje u smislu ovog Pravilnika su svi vodovi koji povezuju ispariva gasa i regulator pritiska s ureajem za hlaenje motora ili drugim odgovarajuim izvorom toplote. lan 85. Elektrini ureaji i instalacije u smislu ovog Pravilnika su ureaji i dijelovi za spajanje koji elektrine i elektronike dijelove ureaja i opreme za pogon motornih vozila gasom napajaju elektrinom energijom potrebnom za njihov ispravan rad. lan 86. Prikljuak za punjenje je ureaj koji omoguuje punjenje rezervoara gasa samo odreenom vrstom gasa i pod odreenim pritiskom prema izvedbi rezervoara gasa. 13. Osnovni zahtjevi pri ugradnji ureaja za gas lan 87. (1) Ugradnju ureaja i opreme za pogon motornih vozila gasom te popravak i odravanje istih smije obavljati samo servisna radionica. (2) Servisna radionica koja ugrauje ureaje i opremu za pogon motornog vozila gasom, neposredno po ugradnji izdaje izjavu o obavljenoj ugradnji, iji sadraj utvruje struna institucija. Izjava o obavljenoj ugradnji se izdaje u etiri primjerka, od ega servisna radionica zadrava jedan primjerak, ovlatenoj organizaciji za certificiranje dostavlja jedan primjerak a vlasniku vozila dostavlja dva primjerka. lan 88. (1) Ureaji i oprema za pogon motornih vozila gasom moraju se ugraditi u vozilo tako da se nalaze u granicama gabarita vozila u koje su ugraeni, osim po visini koja ne smije biti vea od najvee doputene visine vozila. (2) Direktno zagrijavanje izduvnim gasovima ureaja i opreme za pogon motornih vozila gasom nije doputeno. (3) Ureaji i oprema za pogon motornih vozila gasom moraju biti ugraeni tako da najmanja udaljenost od izduvnog ureaja iznosi 150 mm. Ako je taj razmak manji, ali ne manji od 75 mm, izmeu se mora postaviti odgovarajua vrsta i trajna toplotna zatita. (4) Ureaji i oprema za pogon motornih vozila gasom moraju biti ugraeni u vozilo tako da su oznake odnosno podaci iz lana 66., koji su utisnuti na njima, dostupni i lako itljivi pri tehnikom pregledu vozila. (5) Ako bi dolo do proputanja na dijelovima ureaja i opreme za pogon motornih vozila gasom, tada ne smije postojati mogunost da proputeni gas doe u prostor za vozaa i putnike, ukljuujui i prtljanik, npr. vodovima zraka za grijanje ili vodovima zraka klima ureaja.
43

(6) Progibi, uvijanja i vibracije vozila ne smiju imati nikakav nepovoljan utjecaj na dijelove ureaja i opreme za pogon motornih vozila gasom kao i na dijelove njihova privrenja. (7) Privrenja ne smiju biti izvedena s otrim bridovima i ne smiju biti takva da mogu otetiti dijelove ureaja i opreme za pogon motornih vozila gasom. U sluaju da pri neposrednom dodiru metalnih dijelova postoji mogunost korozije treba upotrijebiti meuslojeve za sprjeavanje korozije. (8) Rezervoar gasa i drugi ureaji i oprema za pogon motornih vozila gasom moraju biti ugraeni u vozilo tako da su zatieni od mehanikih oteenja, korozije i insolacije. Po potrebi treba postaviti zatitu od udara kamenja i zatitu da se ne gazi po njima, npr. u blizini vrata. Pristup rezervoaru gasa mora biti mogu samo vozau tog vozila, punitelju i strunim osobama koje obavljaju provjeru ili popravke na rezervoaru ili armaturi rezervoara. (9) Osim ugradnje, nikakvi drugi radovi na sigurnosnim ureajima armature rezervoara gasa nisu doputeni. lan 89. (1) Ugradnja rezervoara gasa ne smije poremetiti stabilnost vozila ni doputena osovinska optereenja. (2) Ako su ugraena dva ili vie rezervoara gasa za LPG, ventilima se mora osigurati pojedinano punjenje, odnosno pranjenje rezervoara. (3) Rezervoar gasa i drugi ureaji i oprema za pogon motornih vozila gasom kod kojih postoji mogunost proputanja ne smiju se ugraivati u prostor za vozaa i putnike, ukljuujui i prtljanik, ukoliko se ti ureaji ne smjeste u zatitno gasonepropusno kuite koje sprjeava mogui prodor gasa u prostor za vozaa, putnike i prtljanik, a koje je dostatno prozraivano i zatieno od mehanikog oteenja. (4) U zatitnom gasonepropusnom kuitu ne smiju se nalaziti elektrini ureaji osim ako su izvedeni s protueksplozijskom zatitom. lan 90. Rezervoar gasa mora se ugraditi u motorno vozilo tako da je osigurano: a) rezervoar, da izduvni gasovi ni direktno ni indirektno ne budu usmjereni na

b) da gas iz ureaja za osiguranje protiv previsokog pritiska ili iz spojeva, ni direktno ni indirektno ne bude usmjeren na izduvnu cijev, u prostor za vozaa i putnike, ukljuujui i prtljanik, u prostor za motor, odnosno u smjeru mogueg izvora elektrinog iskrenja, c) da je rezervoar gasa odgovarajuim titnikom zatien od direktnog djelovanja sunevih zraka, d) da gas iz rezervoara gasa za LPG moe izlaziti samo u tenom stanju, e) da kad se rezervoar gasa postavlja u predjelu poda vozila, rezervoar mora imati mehaniku zatitu s prednje i stranje strane u odnosu na sredinju uzdunu
44

ravninu vozila. Ta zatita se izrauje od elinog lima debljine najmanje 1 mm ili drugoga materijala odgovarajuih svojstava a postavlja se na razmaku od najmanje 10 mm od rezervoara; najnia taka zatite mora biti najmanje 10 mm nia od najnie take rezervoara i ne manje od 150 mm udaljena od kolovoza kad je vozilo pod punim optereenjem, f) da se rezervoar gasa ne smije ugraivati u predjelu motora niti ispred prednje osovine vozila, g) da rezervoar gasa bude udaljen od stranje stijenke vozila odnosno vanjskoga ruba stranjega branika vozila najmanje 200 mm, a ako je rije o toroidalnom rezervoaru najmanje 100 mm koji, uz to,mora biti ugraen vodoravno. Rezervoar gasa ne smije biti u dodiru s unutarnjom stranom stranje stijenke vozila. lan 91. (1) Rezervoar gasa mora biti privren s najmanje dva draa, koji se nazivaju elementima privrenja - pri emu se za vezu ne smije upotrijebiti ue, tako da izdre optereenje od punog rezervoara pri ubrzanju od 50 m/s2 u smjeru vonje te suprotno i okomito na smjer vonje u vodoravnoj ravnini, a u svim ostalim smjerovima 25 m/s2. (2) Elementi privrenja iz stava (1) ovog lana ne smiju rezervoar gasa oteivati mehaniki niti s njim u spoju korodirati; izmeu rezervoara i elemenata privrenja mora se postaviti elastian materijal koji ne upija vlagu. lan 92. (1) Kad je rezervoar gasa smjeten u prostor za vozaa i putnike, ukljuujui i prtljanik, rezervoar odnosno ureaji iz lana 69. stav (1) ovoga Pravilnika, koji se nalaze na rezervoaru, moraju se smjestiti u zatitno gasonepropusno kuite koje prua dostatnu zatitu od mehanikog oteenja, pouzdano sprjeava mogunost proputanja gasa u unutarnjost vozila i koje je pomou odgovarajuih otvora dostatno prozraivano radi sprjeavanja nakupljanja gasa i stvaranja eksplozivne smjese sa zrakom. (2) Zatitno gasonepropusno kuite rezervoara gasa i ureaja na njemu, iz prethodnoga stava, mora osigurati slobodan prostor izmeu rezervoara i kuita irine (visine) od najmanje 20 mm. (3) Pod titnikom od direktnog djelovanja sunevih zraka podrazumijeva se metalni ili njemu odgovarajui titnik, koji pokriva barem gornju polovicu opsega rezervoara (luk od 180 ) na udaljenosti od najmanje 20 mm od rezervoara. (4) Kao dovoljno prozraivanje gasonepropusno kuita podrazumijeva se ulaz i izlaz zraka kroz cijevi za prozraivanje, iznutra glatke, promjera najmanje 25 mm. Instalacije koje se provode kroz cijevi za prozraivanje ne smiju smanjiti slobodni presjek tih cijevi za vie od 20 %. (5) Izlazni i ulazni otvori cijevi za prozraivanje iz stava (4) ovoga lana moraju biti tako postavljeni da njihovo zatvaranje neistoom tokom vonje nije mogue. (6) Otvori za prozraivanje iz stava 5. ovoga lana moraju biti udaljeni od ispunog ureaja najmanje 150 mm, a najmanje 75 mm ako je postavljen usmjeriva koji onemoguuje

45

neposredno usmjerenje zraka za prozraivanje na ispuni ureaj, te se moraju nalaziti to dalje od svakog izvora iskrenja na vozilu. (7) Izlazni otvori za prozraivanje iz stava (1) ovoga lana za LPG moraju se po visini postaviti to nie, a otvori za CNG to vie. (8) Prostor u koji je smjeten rezervoar gasa mora biti na odgovarajui nain prozraivan tako da se sprijei eventualno nastajanje natpritiska u odnosu na okoli. lan 93. Sigurnosni ureaji na rezervoaru gasa moraju u potpunosti djelovati i kod zatvorenoga ventila rezervoara gasa. lan 94. (1) Prikljuak za punjenje mora svojom konstrukcijom i izvedbom omoguiti da se rezervoar gasa moe puniti samo odreenim gasom i doputenim pritiskom punjenja, koji odgovaraju konstrukciji rezervoara, te onemoguiti povratno strujanje gasa na nedoputen nain. (2) Prikljuak za punjenje dio je voda za gas visokog pritiska i treba biti opremljen zatitnom kapom. (3) Prikljuak za punjenje ne smije se nalaziti u prostoru za vozaa i putnike, ukljuujui i prtljanik. (4) Prikljuak za punjenje LPG-om ne smije se nalaziti ni u motornom prostoru. (5) Prostor u kojem se nalazi prikljuak za punjenje mora biti dovoljno prozraivan. lan 95. (1) Prikljuak za pranjenje ugrauje se iza ventila rezervoara gasa (CNG), u svrhu mogunosti pranjenja vodova i ureaja iza ventila rezervoara gasa. Isputanje gasa u atmosferu nije doputeno. (2) Ugradnja prikljuka za pranjenje gasa mora biti takva da ne moe doi do zamjene toga prikljuka s prikljukom za punjenje i na njemu mora biti zatitna kapa. lan 96. (1) Nepovratni ventili obavezno moraju biti ugraeni izmeu prikljuka za punjenje i rezervoara gasa. (2) Na mjesto navedeno u stavu (1) ovoga lana moraju se ugraditi dva meusobno neovisna nepovratna ventila ili jedan nepovratni ventil i jedan zaporni (runi) ventil. lan 97. (1) Viesmjerni ventil je ventil koji se postavlja izmeu prikljuka za punjenje, odnosno prikljuka za pranjenje i rezervoara gasa.

46

(2) Viesmjerni ventil izvodi se kao pojedinaan ventil ili kao vie ventila koji osiguravaju djelovanje iz lana 75.ovoga Pravilnika. lan 98. (1) Mjera pritiska za CNG mora se postaviti u blizini prikljuka za punjenje gasom i to tako da ga punitelj moe lako oitati. (2) Mjera pritiska za CNG, osim onoga iz prethodnoga stava, treba ugraditi i u kabinu u vidnom polju vozaa. Umjesto mjeraa pritiska u kabinu se moe ugraditi bilo koji instrument koji e vozaa obavjetavati o koliini gasa u rezervoaru, odnosno o odreenoj najmanjoj koliini gasa (rezervna koliina gasa) u rezervoaru. (3) Prijenos signala na mjera pritiska, odnosno instrument iz stava 2. ovoga lana mora biti takav da u sluaju njegova loma ne moe doi do istjecanja gasa. (4) Pokaziva koliine gasa za LPG treba pokazivati nivo LPG-a u rezervoaru gasa i mora sprijeiti dalje punjenje ukapljenim gasom kad se napuni 80 % zapremine rezervoara. (5) Ako se pokaziva koliine (nivoa) gasa za LPG nalazi na rezervoaru gasa, njegovo oitanje mora biti mogue bez skidanja zatitnog kuita lan 99. Proiava gasa postavlja se na vod izmeu rezervoara gasa i gasnog ventila i uvruje se na karoseriju ili na okvir vozila. lan 100. (1) Ispariva gasa za LPG privruje se na unutarnju stranu karoserije vozila izvan prostora za vozaa i putnike, ukljuujui i prtljanik. (2) Ispariva gasa ne smije se privrstiti ni na jedan dio vozila koji je na povienoj temperaturi kad je u radnom stanju. lan 101. (1) Regulator pritiska ugrauje se u prostor u kojem je smjeten motor, i to to blie ureaju koji uvodi gas kao gorivo u motor, a privruje se na karoseriju ili na okvir vozila. (2) Ako je regulator pritiska izveden zajedno s isparivaem gasa,on se postavlja isto kao i regulator pritiska bez isparivaa. (3) Regulator pritiska ne smije se privrstiti na motor vozila. lan 102. (1) Ventil za gas se ugrauje na vod gasa visokog pritiska izmeu proiavaa gasa i isparivaa gasa odnosno regulatora pritiska, a ugrauje se na karoseriju ili na okvir vozila. (2) Komanda za ukljuivanje i iskljuivanje gasa mora se nalaziti vozau na dohvat ruke.

47

(3) Gasni ventil moe biti ugraen u istom gasonepropusnom kuitu s proiavaem gasa. U tom sluaju ugrauje se isto kao i ventil gasa bez proiavaa. (4) Gasni ventil moe biti ugraen u istom gasonepropusnom kuitu s isparivaem gasa, odnosno regulatorom pritiska. U tom sluaju ugrauje se isto kao i ispariva gasa, odnosno regulator pritiska. lan 103. (1) Vodovi za gas visokog pritiska izraeni od bakrenih cijevi ne smiju se lemiti ni zavarivati ve se mogu spajati dijelovima za spajanje izraenim od legura bakra ili elika. (2) Vodove za gas visokog pritiska izraene od elinih cijevi treba spajati zavarivanjem ili rastavljivim cijevnim spojevima. Vijani spojevi se doputaju samo ako proizvoa dokae tlanim ispitivanjima i garancijom kvaliteta da odgovaraju ovoj namjeni. (3) Vodovi za gas visokog pritiska moraju biti tako poloeni (po mogunosti u karoseriji ili zatieni okvirom vozila) da ne dolazi do vlastitih vibracija (npr. rezonancije) te da nema uzajamnog trljanja dijelova, posebno na mjestima provlaenja cijevi kroz otvore. Razmak izmeu dva mjesta privrenja smije biti najvie 600 mm; poluprenici savijanja cijevnih vodova moraju biti prilagoeni materijalu i dimenzijama cijevi. (4) U prostoru za vozaa i putnike, ukljuujui i prtljanik, cijevni vodovi za gas ugrauju se samo ako su posebno zatieni (cijev u cijevi i sl.), s tim to ta zatita mora biti otporna na mehanika oteenja a njeni otvori moraju biti na vanjskoj strani vozila. (5) Prije spoja s ureajem (gasnim ventilom, isparivaem, proiavaem i sl.) vod za gas mora imati kompenzacijsku zavojnicu koja omoguuje rastezanje. (6) Na vodovima za gas visokog pritiska ne smije biti vidljivih oteenja, a korodirane, ispucane ili na drugi nain oteene vodove treba po uoavanju oteenja obavezno zamijeniti. lan 104. (1) Vodovi za gas niskog pritiska koji spajaju ispariva, odnosno regulator pritiska s ureajem u kojem se stvara smjesa goriva i zraka za pogon motora ne smiju biti u dodiru s izduvnim ureajem, odnosno motorom, osim s ureajem za napajanje motora gorivom. Izvode se savitljivi a izvana trebaju biti opleteni kovinom. (2) Vodovi za gas niskog pritiska spajaju se navojem ili obujmicama. Spojevi moraju biti nepropusni. Obujmice moraju biti samokone da ne doe do nekontroliranoga poputanja. (3) Na vodovima za gas niskog pritiska ne smije biti vidljivih oteenja, a korodirane, ispucane ili na drugi nain oteene vodove treba po uoavanju oteenja obavezno zamijeniti. lan 105. (1) Vodovi za dovod sredstva za grijanje do isparivaa gasa, odnosno regulatora pritiska izvode se kao savitljive cijevi koje moraju biti otporne na hemijske utjecaje radne tvari koja kroz njih protjee te moraju izdrati radni pritisak i temperaturu radne tvari.

48

(2) Ovi vodovi se postavljaju tako da najkraim putem bez otrih uglova spajaju izvor toplote s isparivaem, odnosno regulatorom pritiska. Spojevi tih vodova osiguravaju se obujmicama. (3) Na vodovima za dovod sredstva za grijanje ne smije biti vidljivih oteenja, a korodirane, ispucane ili na drugi nain oteene vodove treba po uoavanju oteenja obavezno zamijeniti. lan 106. (1) Ventil tenog goriva ugrauje se na vod goriva (benzina, dizelskoga goriva) ispred napojne pumpe. (2) Ventil tenog goriva iz prethodnog stava nee se ugraditi ako se odabirom gasa kao pogonskoga goriva istovremeno iskljui iz pogona dobava tenog goriva ureaju za opskrbljivanje motora gorivom. lan 107. (1) Vodovi elektrine instalacije moraju biti odgovarajue dimenzionirani i postavljeni tako da ne stvaraju trenje s podlogom na koju se polau. Spojevi elektrinih vodia moraju biti izvedeni tako da ne izazivaju iskrenje. (2) Elektrina instalacija mora biti osigurana taljivim osiguraem. lan 108. (1) U vozilu pogonjenom gasom mora se nalaziti tehnika uputa koja sadri ova upozorenja: a) da je punjenje rezervoara gasa doputeno samo: 1. odreenim gasom (LPG-om, odnosno CNG-om), 1. na mjestima posebno predvienima za opskrbu vozila gasom i osoblju koje je za to ovlateno, 2. kad je motor iskljuen, 3. uz uvjet da se u vozilu ne nalaze osobe, 4. ako nije istekla valjanost redovnoga tehnikog pregleda vozila, b) da rezervoar gasa ne smije biti napunjen vie od 80 % njegove zapremine za LPG, odnosno vie od 22 MPa (220 bar) za CNG, c) da nakon punjenja rezervoara gasom prikljuak za punjenje mora biti nepropusno zatvoren i zatien zatitnim poklopcem, d) da ispravnost sigurnosnog ventila smiju provjeravati samo ovlatene osobe, e) da vozilo na pogon gasom ne smije biti ostavljeno u prostoriji bez prozraivanja te da se u blizini tako ostavljenoga vozila ne smije upotrebljavati otvoreni plamen ili drugi izvori iskrenja. (2) Na vjetrobranu odnosno na stranjem staklu kabine vozila s pogonom na gas mora se nalaziti naljepnica s oznakom upotrebljavanog gasa kao pogonskoga goriva. Sadraj, oblik i dimenzije naljepnice prikazani su u Prilogu broj 1, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

49

lan 109. (1) Prije uvoenja vozila u zatvoreni radioniki prostor, kao i prije izvoenja radova na motornom vozilu s gasnim pogonom, serviser odnosno osposobljeni ispitiva treba provjeriti istjee li gas iz gasnog ureaja. (2) Ako se provjerom utvrdi istjecanje gasa iz ureaja i opreme za pogon motornih vozila gasom, zatvaranjem ili pranjenjem rezervoara gasa mora se otkloniti opasnost prije zapoinjanja daljih radova. (3) Prije zapoinjanja radova na vozilu pogonjenom gasom serviser mora ispitati koncentraciju gasa u radionici i po potrebi ukljuiti ventilaciju. (4) Koncentracija gasa u prostoru radionice i prostoru vozila ne smije prelaziti opasnu koncentraciju prema lanu 2. ovog Pravilnika. (5) Nikakvi radovi, npr. rezanja, zavarivanja i slino, na rezervoaru gasa nisu doputeni bez odobrenja inspekcije nadlene za posude pod pritiskom. lan 110. Ministarstvo e definirati blie odredbe koji se odnose na: a) Uvjete koje moraju zadovoljiti servisne radionice koje vre ugradnju ureaja za gas u vozila ili odravanje i servisiranje vozila pogonjenih gasom, b) Strunu spremu i naina dodatne obuke servisera koji vre ugradnju ureaja za gas u vozila, c) Nain izdavanja odobrenja servisnim radionicama da mogu ugraivati, odravati i servisirati vozila pogonjena gasom, d) e) f) g) Uvjete koje moraju zadovoljiti uvoznici opreme za gas, Nain izdavanja odobrenja uvoznicima opreme za gas, Nain prometa dijelovima ureaja za gas, Sluajevi u kojima se mogu izgubiti dobivena odobrenja.

14. Ostali ureaji od posebnog znaaja za sigurnost saobraaja lan 111. (1) Karoserija motornog i prikljunog vozila mora biti uraena i izvedena tako da po svojoj konstrukciji, kvaliteti i vrsti materijala, kao i opremljenosti, odgovara namjeni vozila i osigurava sigurnost vozaa, putnika i robe za vrijeme vonje. (2) Stranja strana karoserije autobusa kojima se vri prijevoz osoba u gradskom i prigradskom saobraaju, te trolejbusa i njihova pripadajua oprema, moraju biti izvedene na taj nain kako bi se sprijeilo penjanje i dranje tokom vonje. (3) Prednja i stranja strana autobusa u kom se vri prijevoz djece mora biti oznaena oznakama datim u Prilogu broj 2., koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

50

(4) Stepenice na vozilima kojima se vri prijevoz putnika moraju biti takve da osiguravaju siguran ulaz i izlaz putnika. (5) Rubovi izboenih dijelova i ukrasnih predmeta na prednjem dijelu vozila ne smiju biti otri. Ako postoji ukrasna figura na gornjoj povrini prednjeg dijela vozila, ona mora biti elastino privrena za vozilo. (6) Motocikl i etverocikl mora imati ugraene i izvedene oslonce za noge vozaa s obiju strana, a motocikl sa sjedalom za putnika mora imati ugraen dra i ugraene oslonce za noge putnika s obje strane motocikla. lan 112. (1) U autobusima, trolejbusima i prikljunim vozilima kojima se prijevoze putnici u stojeem stavu, slobodna povrina namijenjena za jedno mjesto za stajanje mora iznositi najmanje 0,15 m2, a za gradske autobuse 0,125 m2. (2) Unutarnji prostor kabine za vozaa i prostor za putnike moraju biti opremljeni tako da pod normalnim uvjetima u vonji ili za vrijeme mirovanja vozila voza, odnosno putnici u vozilu ne mogu biti ozlijeeni. Pribor, alat, ureaji i oprema moraju biti dobro privreni. (3) Prostor za vozaa i putnike u motornim i prikljunim vozilima mora imati unutarnju rasvjetu. (4) Otvor za punjenje rezervoara gorivom ne smije se nalaziti u prostoru za vozaa ili u prostoru za putnike. lan 113. (1) Vrata na autobusu, trolejbusu i prikljunim vozilima za prijevoz vie od 23 putnika moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dvoja vrata na desnoj strani tih vozila na taj nain da se onemogui njihovo nenamjerno otvaranje za vrijeme vonje i sprijei povreda putnika kao i mogunost eventualnog ispadanja iz vozila. (2) Pomona vrata za izlaz putnika u sluaju opasnosti na autobusu, trolejbusu i prikljunim vozilima moraju biti ureena i izvedena na lijevoj strani vozila, na mjestu koje je putnicima pristupano u sluaju opasnosti, s tim da njihova irina ne smije iznositi manje od 0,6 m, a visina manje od 1,2 m. Konstrukcija pomonih vrata mora biti takva da se ne mogu nenamjerno otvoriti. (3) Na autobusima, trolejbusima i prikljunim vozilima za prijevoz putnika ne moraju biti izvedena pomona vrata, ako s obiju bonih strana ovih vozila imaju najmanje po jedno okno dimenzija 0,8 m 0,6 m i ako su ta okna prikladna za izlaz u sluaju opasnosti. Navedena okna moraju imati natpis da slue u sluaju opasnosti. (4) Ako bona vrata na motornim vozilima prilikom otvaranja izlaze izvan gabarita vozila, moraju imati bravu postavljenu prema stranjem dijelu vozila, a arke vrata postavljene prema prednjem dijelu vozila. U sluaju dvostrukih vrata, vrata koja se prva otvaraju moraju imati bravu postavljenu prema stranjem dijelu vozila, a arku vrata postavljenu prema prednjem dijelu vozila.

51

lan 114. (1) Brave na vratima moraju biti dvostupne i ugraene i izvedene tako da drugi stupanj brave sprjeava otvaranje vrata, ako nisu potpuno zatvorena. Brave moraju imati napravu kojom se osiguravaju tako da se lako uvrsti sigurnosni poloaj. Brave na vratima koja se nalaze pored vozaa, kao i brave na vratima teretnih motornih vozila, ne moraju biti osigurane na ovakav nain. (2) Vrata poklopci i druge vrste zatvaraa na otvorima zatvorenih karoserija, iji su slobodni otvori vei od minimalnih dimenzija za ulaz jedne osobe, moraju biti izvedeni tako da se mogu otvoriti i s unutranje strane. (3) Poklopci na svim vanjskim stranama motornih i prikljunih vozila moraju biti izvedeni, odnosno osigurani tako da se ne mogu sami otvoriti za vrijeme vonje, pa ni pri jaim potresima. lan 115. (1) U autobusima i prikljunim vozilima za prijevoz putnika mora postojati ureaj za prozraivanje. (2) Prostor zatvorenih karoserija namijenjen vozau i putnicima mora biti izgraen tako da je osiguran od prodora i gomilanja gasova tetnih za zdravlje ljudi. lan 116. (1) Akumulator na vozilu mora biti dobro privren u svojem leitu i mora imati odgovarajui vanjski oduak izvan prostora za vozaa i putnike, osim akumulatora koji su izvedeni tako da ne isparavaju. (2) Autobusi i trolejbusi s vie od 25 mjesta kojima se prijevoze putnici moraju na glavnom kablu elektrine instalacije imati sklopku kojom se iskljuuju svi strujni krugovi u vozilu osim tahografa ili euro-tahografa koji se mora posebnim vodovima spajati na akumulatore. Ruica sklopke mora biti na dohvatu ruke vozaa. lan 117. Prednja sjedala i nasloni tih sjedala u putnikim automobilima koji su pokretni moraju imati osigurae za uvrenje. lan 118. Kabina za vozaa na motornim vozilima mora udovoljavati slijedeim uvjetima: a) da u pogledu dimenzija, vidljivosti, stupnja vibracije, izolacije od buke, grijanja, zraenja i zabrtvljenosti mora udovoljavati uvjetima koji osiguravaju normalan rad vozau i njegovim pomonicima; b) sjedalo vozaa mora biti iroko najmanje 0,45 m i po svojoj konstrukciji i materijalu od kojega je izraeno omoguavati vozau udobno sjedenje za upravljaem; c) zastakljene povrine kabine vozaa trebaju omoguiti potpunu prozirnost i preglednost bez bilo kakvih uoljivih krivljenja objekata koji se vide kroz vjetrobransko
52

staklo, koja nee unositi zabunu u bojama koja se koriste za rad semafora (svjetleih znakova) i ostalih znakova u saobraaju i koja e u sluaju eventualnog loma omoguiti vidljivost ceste i pruiti mogunost sigurnog zaustavljanja. d) zastakljene povrine trebaju smanjiti mogue povrede vozaa i putnika na to je mogue manju mjeru, te biti otporne na sve atmosferske i temperaturne uvjete, hemijska djelovanja, sagorijevanje i abraziju. lan 119. (1) Ureaji za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana i ureaji za grijanje i provjetravanje na motornom vozilu moraju biti ugraeni i izvedeni tako da se njihovom upotrebom osigura i omogui potrebna vidljivost kroz vjetrobran te unutarnje grijanje i provjetravanje prostora za vozaa i putnike. (2) Otvori za ulazak zraka u kabinu za vozaa koji su u sastavu ureaja za grijanje i provjetravanje moraju biti izvedeni tako da se onemogui zagaivanje zraka ispunim gasovima i prainom to ih uzrokuje samo vozilo. (3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 120. (1) Gume na vozilima moraju odgovarati dimenzijama to ih je prijavio proizvoa, ovisno o najveoj doputenoj brzini kretanja vozila i najveem doputenom optereenju osovina na kojima su gume postavljene. (2) Gume na istoj osovini vozila moraju biti jednake po dimenzijama, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske, ljetne), konstrukciji (radijalne, dijagonalne, itd.) i marki (proizvoau) i tipu. (3) Dubina utora na gaznoj povrini mora biti via od tvorniki doputene dubine oznaene posebnim oznakama postavljenim u utoru gume koje definiraju istroenost gume. U sluaju da pomenute oznake ne postoje najmanja doputena dubina je 1,6 mm za putnika vozila, odnosno 2 mm za autobuse i teretna vozila. (4) Na naplatku rezervnog toka ne mora se nalaziti guma iste vrste, konstrukcije, marke i tipa. (5) Protektirane (obnovljene) gume koje se koriste na registriranim vozilma u BiH nakon 1.1.2008. godine na bonoj strani gume moraju imati oznaku RETREAD i ifru kad je izvreno obnavljanje (na primjer 2506 to znai da se radi o 25 sedmici 2006. godine). Protektirane (obnovljene) gume moraju posjedovati homologacijsku dokumentaciju. (6) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 121.

53

(1) Blatobrani na motornim i prikljunim vozilima koja mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h, osim na terenskim i teretnim vozilima koja se automatski istovaruju (samoistovarna kola), moraju biti ugraeni i izvedeni iznad svih tokova. (2) Tokovi skupa vozila na prvoj osovini prikljunog vozila ne moraju s prednje strane biti pokriveni blatobranima. Gornja etvrtina prenika zadnjih tokova tegljaa s poluprikolicom ne mora biti pokrivena blatobranima. Blatobrani vieosovinskih vozila mogu biti zajedniki za skup tokova na istoj strani vozila. (3) Blatobrani moraju biti postavljeni tako da pokrivaju irinu toka vozila. Blatobrani ne smiju imati otre rubove. Poloaj i veliina blatobrana moraju biti takvi da sprjeavaju odbacivanje blata. Na optereenom vozilu, osim kod bicikla s motorom, motocikla, lakog etverocikla i etverocikla blatobran mora pokrivati najmanje gornju treinu prenika toka s prednje strane toka i najmanje polovinu prenika toka sa zadnje strane toka. (4) Na motornim vozilima koja ostavljaju jedan trag prednji blatobran mora pokrivati toak u luku najmanje od 15 ispred vertikale povuene kroz osovinu prednjeg toka. lan 122. (1) Branici na putnikim automobilima i kombiniranim vozilima moraju biti ugraeni i izvedeni na prednjoj i stranjoj strani vozila, a na drugim motornim vozilima s etiri ili vie tokova najmanje na prednjoj strani tih vozila. (2) Branici ne smiju imati otre rubove i moraju biti postavljeni tako da ine najizboenije dijelove vozila, osim ako vozilo ima ugraenu nerastavljivu kuku (euro kuka) za vuu prikljunih vozila. (3) Na teretnim vunim i prikljunim vozilima koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1985. godine, a ija najvea doputena masa prijelazi 3,5 t mora biti ugraen zatitnik od podlijetanja sa zadnje strane vozila koji treba da zadovoljava slijedei uvjete: a) odstojanje od kolovoza do donjeg ruba zatitnika po itavoj duini zatitnika od podlijetanja ne smije biti vee od 550 mm, b) zatitnik od podlijetanja mora biti postavljen to je mogue blie zadnjem kraju vozila, ali ne vie od 500 mm. c) irina zatitnika od podlijetanja ne smije biti vea od irine zadnje osovine niti ua od 100 mm s jednog i drugog kraja vozila, d) boni krajevi zatitnika od podlijetanja ne smiju biti povijeni prema nazad, niti smiju imati otre rubove, e) zatitnik od podlijetanja treba da bude tako konstruiran da ima nekoliko mjesta na kojim je privren na vozilo. Privrenja zatitnika od podlijetanja moraju biti tako izvedena da osiguraju nepromijenjen poloaj zatitnika od podlijetanja i u sluaju nenamjernog nastojanja promjene njegovog poloaja, (4) Na teretnim vunim i prikljunim vozilima koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1997. godine, a ija najvea doputena masa prijelazi 3,5 t moraju biti ugraeni zatitnici od podlijetanja sa bone strana vozila koji treba da zadovoljava slijedee uvjete:

54

a) mjesto postavljanja je prazan prostor ispod tovarnog prostora na duini izmeu tokova pojedinih osovina, izuzev poluprikolica kod kojih se duina odreuje kao rastojanje od stopa za oslanjanje do tokova prve osovine poluprikolice b) izrauje se od neprekidne ravne povrine iz jedne ili vie horizontalnih ploa ili kombinacije ploa i povrina koje treba da ine kontinualan zatitni subjekt. c) ne smije poveati ukupnu irinu vozila, a vanjski dio ne smije biti uvuen vie od 120 mm mjereno od najireg dijela vozila. Njegov prednji kraj moe biti povijen unutra, d) vanjski dio povrine mora biti gladak i to je mogue vie kontiunalno postavljen od prednjeg ka zadnjem dijelu vozila, e) svi dijelovi (vijci, zakovice i dr.) ne smiju striti vie od 10 mm izvan povrine zatitnika, pri emu se mora osigurati njihova glatkoa i zaobljenost, (5) Odredbe stava (4) ovog lana se ne primjenjuju na vuna vozila namijenjena za obavljanje prometa u umarstvu i poljoprivredi, tegljae i prikolice sa jednom osovinom namijenjene za prijevoz dugih tereta, kao i na vozila kod kojih postavljanje zatitnika od podlijetanja sa zadnje strane onemoguava njegovu radnu funkciju (kiperi, itd.). (6) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 123. (1) U putnikim vozilima prvi put registriranim u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1977. godine, moraju postojati sigurnosni pojasevi i njihovi prikljuci najmanje u prvom redu sjedala. Bona sjedala u prvom redu sjedala moraju imati sigurnosne pojaseve na tri take vezivanja, a srednje sjedalo u prvom redu sjedala moe imati sigurni pojas najmanje u dvije take vezivanja. (2) Putnika i kombinirana vozila, kao i laki etverocikli s kabinom koji se prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini od 1.1.1999. godine moraju imati ugraene sigurnosne pojaseve i njihove prikljuke na svim sjedalima u vozilu. Sigurnosni pojasevi moraju biti u tri take, dok srednje sjedalo moe biti opremljeno sa sigurnosnim pojasom u dvije take. Svi sigurnosni pojasevi i njihovi prikljuci moraju posjedovati homologacijski dokument. (3) Djeija sjedala koja se postavljaju u putniko i kombinirano vozilo moraju posjedovati homologacijski dokument i postavljaju se na zadnje sjedalo prema preporukama proizvoaa djejeg sjedala. (4) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga Bosne i Hercegovine, Policijske agencije u Bosni i Hercegovini, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 124. (1) Nasloni za glavu u putnikim vozilima koja se registriraju po prvi put u BiH od 1.1.2008. godine moraju biti ugraeni i izvedeni na svim sjedalima koja su opremljena sigurnosnim pojasom sa vezivanjem u tri take.

55

(2) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 125. Motorna vozila registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1991. godine moraju imati na sa svojoj prednjoj strani prikljuak za vuu. lan 126. (1) Putnika i kombinirana vozila prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini od 1.1.1980. godine, moraju imati ureaj za osiguranje vozila od neovlatene upotrebe ugraen i izveden tako da sprijei okretanje toka upravljaa ili pomicanje ruice mjenjaa, ili da djeluje na sistem prijenosa snage i sprijei okretanje pogonskih tokova (osim sistema koenja) ili da ima poseban sistem kojim se sprjeava putanje motora u rad. (2) Motocikli i etverocikl moraju imati ureaj za osiguranje vozila od neovlatene upotrebe. (3) Ureaj iz stava 1. ovog lana mora biti stalno ugraen u vozilo i izveden tako, da se ne moe ukljuiti kad je vozilo u pokretu. (4) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

POGLAVLJE IV. UREAJI NA TRAKTORIMA I NJIHOVIM PRIKOLICAMA lan 127. (1) Odredbe o ureajima na traktorima odnose se samo na one vrste traktora koji na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h i koji imaju dvije osovine i tokove s gumama (u nastavku teksta: traktor.). (2) Na traktore koji na ravnoj cesti razvijaju brzinu kretanja veu od 30 km/h odgovarajue se primjenjuju odredbe lana od 5. do 62., te od 111. do 126. ovog Pravilnika. lan 128. (1) Radna i parkirna konica na traktoru moraju biti ugraene i izvedene tako da ispunjavaju uvjete iz lana 17. stav (1) ovog Pravilnika. (2) Radni koni sistem na traktoru moe biti ugraen i izveden samo na jednoj osovini pod uvjetom da je sila koenja podjednako rasporeena na oba toka te osovine. lan 129.

56

(1) Ureaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova na traktorima, u smislu ovog Pravilnika su: a) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila s kratkim svjetlom; b) poziciona svjetla; c) stop-svjetla; d) katadiopteri; e) pokazivai smjera; f) svjetla za osvjetljavanje stranje registarske tablice, (2) Za kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, poziciona svjetla, stop-svjetla, katadioptere, pokazivae smjera i svjetla za osvjetljavanje stranje registarske tablice iz stava (1) ovog lana vrijede uvjeti propisani za takve ureaje na motornim vozilima ovog Pravilnika. (3) Ako su na traktoru ugraena dodatna svjetla (dugo svjetlo, prednje i stranje maglenke, svjetlo za vonju unatrag itd.), za njih vrijede uvjeti predvieni za takva svjetla u ovom Pravilniku. lan 130. Na traktorima prvi put registriranim u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1983. godine mora biti ugraena sigurnosna kabina ili takav okvir da titi vozaa od ozljede u sluaju prevrtanja traktora. lan 131. Ureaji za kontrolu rada pokazivaa smjera na traktorima moraju biti ugraeni i izvedeni kao svjetlosni ili kao zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera ako voza ne moe direktno vidjeti najmanje po jedan pokaziva smjera sa svake strane vozila. lan 132. Ureaj za davanje zvunih znakova na traktoru mora biti ugraen i izveden tako da udovoljava uvjetima propisanim za takve ureaje na motornim vozilima u ovom Pravilniku. lan 133. Ureaj za odvod i isputanje ispunih gasova na traktoru mora biti ugraen i izveden tako da udovoljava uvjetima propisanim za motorna vozila u ovom Pravilniku. lan 134. (1) Vozako ogledalo na traktoru koji ima zatvorenu kabinu, mora biti ugraeno i izvedeno kao najmanje jedno vozako ogledalo postavljeno na lijevoj strani kabine. (2) Ako na traktoru postoje vjetrobran, vanjska okna i brisai vjetrobrana, tada za njih vrijede uvjeti propisani za takve ureaje na motornim vozilima u ovom Pravilniku.

57

lan 135. Ureaj za kretanje traktora unatrag na traktoru ija masa premauje 0,35 t mora biti ugraen i izveden tako da s odgovarajuim stupnjem prijenosa omogui pouzdano i sigurno kretanje traktora unatrag. lan 136. (1) Radna i parkirna konica na traktorskim prikolicama mora djelovati na dovoljan broj tokova kako bi se osigurao minimalni koni koeficijent i zadralo pravolinijsko kretanje za vrijeme koenja. (2) Radna konica prikljunog vozila kojeg vue traktor mora se aktivirati istovremeno i s istim ureajem kad i radna konica vunog traktora. (3) Prikolica iz stava (1) ovog lana moe biti opremljena naletnom konicom ako joj najvea doputena masa ne prijelazi 8 t, a brzina 30 km/h te: a) kad najvea doputena brzina ne prijelazi 25 km/h mogu se vunom traktoru dodati najvie dvije prikolice b) kad najvea brzina ne prijelazi 40 km/h mogu se vunom traktoru dodati najvie dvije prikolice uz uvjet da su na prikolicama koeni svi tokovi. (4) Prikolica iz stava (1) ovog lana ne mora imati radnu konicu uz uvjet da joj najvea brzina ne prijelazi 30 km/h, da joj najvea doputena masa ne prijelazi 3,5 t i da je masa vunog traktora dva puta vea. lan 137. Na svjetla za oznaavanje prikolice, stop-svjetla, pokazivae smjera, katadioptere i svjetlo za osvjetljavanje registracijske tablice na prikolici koju vue traktor odgovarajue se primjenjuju odredbe propisane za takve ureaje na motornim vozilima u ovom Pravilniku.

POGLAVLJE V. UREAJI NA ZAPRENIM VOZILIMA lan 138. (1) Svjetla na zaprenom vozilu moraju biti izvedena kao najmanje jedno bijelo svijetlo postavljeno na prednjoj strani vozila tako da svjetlost koju daje vidljiva samo za uesnike u saobraaju koji se nalaze ispred zaprenog vozila i kao najmanje jedno crveno svjetlo postavljeno na zadnjoj strani vozila tako da je svjetlost koju daje vidljiva samo za uesnike u saobraaju koji se nalaze iza zaprenog vozila. (2) Svjetla na zaprenom vozilu moraju biti izvedena tako da se svjetlost koju ona daju, nou pri dobroj vidljivosti, moe vidjeti na udaljenosti od najmanje 150 m. lan 139.
58

(1) Katadiopteri na zaprenim vozilima moraju biti ugraeni i izvedeni kao dva katadioptera crvene boje, koja nisu trokutastog oblika, simetrino postavljena na zadnjoj strani vozila, tako da su nou pri dobroj vidljivosti, vidljiva sa udaljenosti od najmanje 100 m kad su osvijetljena dugim svjetlom motornog vozila. (2) Reflektirajua povrina katadioptera ne smije biti manje od 0,3 m niti vie od 1 m udaljena od povrine ceste. Meusobno rastojanje reflektirajuih povrina katadioptera ne smije biti manje od 0,5 m. Reflektirajua povrina pojedinih katadioptera mora iznositi najmanje 20 cm2.

POGLAVLJE VI. UREAJI NA BICKLIMA I BICIKLIMA S MOTOROM lan 140. Na biciklima i biciklima s motorom mora biti ugraena i izvedena za svaki toak najmanje po jedna konica tako da su meusobno neovisne, s tim to konica na prednjem toku mora biti runa. lan 141. (1) Jedno ili dva simetrino postavljena svjetla za osvjetljavanje ceste na biciklima i biciklima s motorom moraju biti izvedena i privrena na prednjoj strani bicikla, bicikla s motorom, bicikla s motorom s tri toka i lakog etverocikla, ija irina ne prijelazi 1,3 m. (2) Svjetlost koju daje svjetlo iz stava (1) ovog lana mora biti bijele boje, a udaljenost svjetlee povrine toga svjetla od povrine ceste ne smije biti vea od 1,2 m ni manja od 0,4 m kod bicikla i bicikla s motorom ili 0,5 m kod bicikla s motorom s tri toka i lakih etverocikla. (3) Jedno ili dva simetrino rasporeena prema uzdunoj okomitoj ravnini vozila postavljena zadnja poziciona svjetla crvene boje na biciklima i biciklima s motorom moraju biti izvedena i privrena na zadnjoj strani vozila, ija irina ne prijelazi 1,3 m. (4) Udaljenost svjetlee povrine svjetla iz stava (3) ovog lana od povrine ceste ne smije biti manja od 0,25 m ni vea od 0,9 m. (5) Svjetla iz stava (3) ovog lana mogu biti izvedena zajedno s katadiopterima. (6) Bicikli s motorom, bicikli s motorom s tri toka i laki etverocikli mogu imati i duga svjetla koja tada moraju udovoljavati zahtjevima iz lana 28. stav (4), (8) i (9) ovog Pravilnika. (7) Bicikli s motorom s tri toka kao i laki etverocikli koji imaju kabinu vozaa moraju imati i pokazivae smjera. (8) Bicikli s motorom prvi put registrirani u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1995. godine, bicikli s motorom s tri toka kao i laki etverocikli moraju imati stop svjetla u skladu sa lanom 43. ovog Pravilnika. lan 142. (1) Jedan ili dva simetrino rasporeena prema uzdunoj okomitoj ravnini vozila i netrokutasta katadioptera crvene boje moraju biti ugraena i izvedena na stranjoj strani bicikla, bicikla
59

s motorom, bicikla s motorom s tri toka i lakog etverocikla, a po jedan katadiopter ute ili naranaste boje na svakoj strani pedale (s prednje i zadnje strane) za bicikle i bicikle s motorom s pedalama. Bicikli s motorom s tri toka i laki etverocikli iri od 1 m moraju imati dva netrokutasta katadioptera crvene boje, simetrino rasporeena prema uzdunoj okomitoj ravnini vozila, maksimalno udaljena od bonog ruba vozila 0,4 m. (2) Udaljenost reflektirajue povrine stranjega crvenog katadioptera od povrine ceste ne smije biti manja od 0,25 m niti vea od 0,9 m. (3) Reflektirajua povrina stranjega crvenog katadioptera mora iznositi najmanje 8 cm2. (4) Na bonim stranicama prednjega i zadnjeg toka bicikla moraju biti izvedena reflektirajua tijela koja reflektiraju svjetlost bijele ili ute boje. lan 143. Na biciklu, biciklu s motorom i lakom etverociklu mora postojati ureaj za davanje zvunih znakova. lan 144. Ureaj za davanje zvunih znakova na biciklu, biciklu s motorom, biciklu s motorom s tri toka i etverociklu mora biti ugraen i izveden tako da udovoljava uvjetima propisanim u lanu 50. ovog Pravilnika.

POGLAVLJE VII. OPREMA VOZILA lan 145. (1) Motorna i prikljuna vozila, osim bicikla s motorom, motocikala, lakih etverocikla, etverocikla, traktora, traktorskih prikolica, prikolica s jednom osovinom, autobusa za gradski saobraaj i vozila namijenjenih za komunalne usluge (pranje i ienje ulica, odvoz smea i fekalija i dr.), moraju imati rezervni toak s pripadajuom opremom koji se po potrebi moe upotrijebiti. (2) Rezervni toak ne moraju imati motorna i prikljuna vozila ako su gume ili naplatci opremljeni nekim sigurnosnim sistemom za sigurnu vonju s ispuhanom gumom. (3) Rezervni toak ne moraju imati motorna i prikljuna vozila ukupne mase do 3,5 t ako vozilo posjeduje odgovarajue sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhane gume (npr. sprej ili pjena u boci pod pritiskom, itd.). lan 146. (1) Putnika motorna vozila opremljena za koritenje alternativnih goriva (LPG, CNG,), vozila za javni prijevoz, kao i teretna motorna i prikljuna vozila moraju imati aparat za gaenje poara postavljen na vidljivom mjestu, tako da se u sluaju opasnosti moe upotrijebiti.

60

(2) Skup vozila (kamion i prikolica, teglja i poluprikolica, itd) moraju biti opremljeni sa jednim protivpoarnim apratom namijenjenim za gaenje eventualnog poara na motoru i kabini i minimalno jednim protivpoarnim aparatom namijenjenim za gaenje eventualnog poara na robi koja se prijevozi. Broj protivpoarnih aparata namijenjenih za gaenje eventualnog poara na robi zavisi od vrste i koliine robe koja se prijevozi. lan 147. (1) Motorna vozila osim bicikla s motorom, bicikla s motorom s tri toka, motocikla, motocikla s bonom prikolicom, motocikla s tri toka, lakih etverocikla, etverocikla i prikljuna vozila, moraju imati, na vidljivom mjestu, poseban standardiziran znak za obiljeavanje vozila zaustavljenog na kolovozu ceste, tako da ga voza po potrebi moe koristiti. (2) Po dva znaka iz stava (1) ovog lana moraju imati: a) teretna motorna vozila i autobusi ako vuku prikljuno vozilo; b) motorno vozilo koje se nalazi na zaelju kolone ako se motorna vozila kreu u organiziranoj koloni. (3) Znak iz stava (1) ovog lana ima oblik istostraninog trokuta s rubom crvene boje ija duina iznosi 40 cm, a irina najmanje 5 cm. Rubovi znaka moraju biti prevueni reflektirajuom materijom ili crvenom katadiopterskom optikom irine najmanje 2 cm ili izraeni tako da se mogu po itavoj duini osvijetliti vlastitim izvorom svjetlosti. Znak mora biti izraen od vrstog materijala i na nain koji mu omoguuje da stabilno stoji u vertikalnom poloaju. lan 148. (1) Motorna vozila, osim bicikla s motorom, bicikla s motorom s tri toka, motocikla, motocikla s bonom prikolicom, motocikla s tri toka, lakih etverocikla i etverocikla moraju imati jednu kutiju prve pomoi, a autobusi sa vie od 25 sjedeih mjesta dvije kutije. (2) Motorna vozila, osim bicikla s motorom, bicikla s motorom s tri toka, motocikla, motocikla s bonom prikolicom, motocikla s tri toka, lakih etverocikla i etverocikla moraju imati reflektirajui prsluk. lan 149. (1) Motorna i prikljuna vozila ija najvea doputena masa prijelazi 5 t moraju imati dva klinasta podmetaa za tokove, na vidljivom mjestu, koje voza po potrebi moe upotrijebiti. (2) eki za razbijanje stakla u autobusima iz lana 113. stavak (3) ovog Pravilnika mora biti na vidljivom mjestu tako da se u sluaju opasnosti moe upotrijebiti. lan 150. (1) Motorna vozila, osim bicikla s motorom, bicikla s motorom s tri toka, motocikla, motocikla s bonom prikolicom, motocikla s tri toka, lakih etverocikla i etverocikla, traktora, autobusa u gradskom i prigradskom saobraaju moraju imati, na vidljivom mjestu, rezervne

61

sijalice i osigurae najmanje za polovicu sijalinih mjesta dvostrukih ureaja za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova i po jednu sijalicu za jednostruka sijalina mjesta kod kojih je mogue zamijeniti samo sijalicu. (2) Vozila koja su opremljena svjetlosnim tijelima bez arne niti (ksenon, neon, LED i sl.), ne moraju imati rezervne sijalice za ta rasvjetna tijela. lan 151. Motorna vozila, osim bicikla s motorom, bicikla s motorom s tri toka, motocikla s bonom prikolicom, motocikla s tri toka, lakih etverocikla i etverocikla moraju imati reflektirajui prsluk, kojeg je voza duan koristiti-obui kada na cesti obavlja neke radnje uz vozilo (mijenja toak, obavlja manje popravke na vozilu, nalijeva gorivo kada vozilo ostane bez goriva, trai pomo zaustavljajui druga vozila i sl.). lan 152. Broj asije (okvira ili rama) vozila mora biti utisnut na samom okviru ili bilo na kojem dijelu vozila koji se teko ili nikako ne moe skinuti. lan 153. Vozila namijenjena za prijevoz opasnih materija moraju imati opremu u skladu s ADR sporazumom. lan 154. Putnika motorna vozila moraju imati ue, sajlu ili teleskopsku krutu vezu za vuu, dok vozila namijenjena za prijevoz opasnih materija moraju imati polugu za vuu i pripadajui homologacijski dokument. lan 155. (1) Pod zimskom opremom motornih i prikljunih vozila, podrazumijevaju se: a) lanci za snijeg pripravni za postavljanje na pogonske tokove i b) gume minimalne dubine utora na gaznoj povrini 4 mm, s tim da gume na pogonskim tokovima moraju biti zimske ili gume s oznakama MS, M+S ili M&S. (2) Na vozila se ne smiju postavljati gume s ekserima. (3) Dodatno za teretna vozila i autobuse u zimsku opremu ubraja se i lopata i vrea pijeska. (4) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 156.

62

(1) Motorna vozila i prikljuna vozila koja se zbog konstrukcijskih razloga, na ravnoj cesti ne mogu kretati brzinom veom od 30 km/h, moraju biti obiljeena znakom za oznaavanje sporih vozila. (2) Na vozilu moe postojati najmanje jedan znak za obiljeavanje sporih vozila, postavljen na zadnji kraj vozila. Ako je na vozilu samo jedan znak za obiljeavanje sporih vozila onda on mora biti postavljen tako da se nalazi, u odnosu na uzdunu vertikalnu ravninu simetrije vozila, na lijevoj strani vozila. Znak za obiljeavanje sporih vozila. mora biti postavljen na visini ne manjoj od 250 mm (do donjeg ruba znaka) i ne vioj od 1500 mm (do gornjeg ruba znaka), mjerei od zemlje do ruba znaka. (3) Sva vozila iz stava 1. ovog lana registrirana u Bosni i Hercegovini moraju biti oznaena znakom za oznaavanje sporih vozila od 1.1.2008. godine. (4) Izgled, osnovne boje i dimenzije znaka kojim se obiljeavaju sporih vozila prikazan je u Prilogu broj 3., koji je sastavni dio ovog Pravilnika. lan 157. (1) Teretna motorna vozila najvee doputene mase vee od 12000 kg (osim tegljaa namijenjenih za vuu poluprikolica) moraju biti obiljeeni oznakama za teka motorna vozila. (2) Prikljuna vozila najvee doputene mase manje od ili jednake 10000 kg ija duina (ukljuujui duinu vune rude) prijelazi 8 m i prikljuna vozila najvee doputene mase vee od 10000 kg bez obzira na duinu moraju biti obiljeena oznakama za duga prikljuna vozila. (3) Oznake za teka motorna vozila irine 140 mm moraju biti izvedeni zebrasto s naizmjeninim kosim utim retroreflektirajuim i crvenim fluorescentnim pruga. Nagib crvenih fluorescentinih pruga je pod uglom 45 dok je irina pruge 100 mm. (4) Oznake za duga prikljuna vozila (prikolice i poluprikolice) irine 200 mm moraju biti izvedeni sa utom retroreflektirajuom pozadinom i crvenim fluorescentnim okvirom. irina crvenog fluorescentnog okvira treba da bude 40 mm. (5) Na vozilima moe postojati jedna, dvije ili etiri oznake za obiljeavanje dugih i tekih vozila. Broj oznaka zavisi o mogunosti montae istih na stranjem kraju vozila. (6) Ukupna minimalna duina seta oznaka za teka i duga vozila je 1300 mm, a maksimalna 2300 mm. (7) Oznake za teka i duga vozila moraju biti postavljene na visini ne manjoj od 250 mm (do donjeg ruba oznake) i ne vioj od 2100 mm (do gornjeg ruba znaka) mjerei od zemlje. (8) Odredbe iz stavova (1) i (2) ovog lana odnose se na vozila koja se prvi put registriraju u Bosni i Hercegovini od 1.1.2008. godine. (9) Vozila iz stava (1) i (2) ovog lana koja su ve registrirana u Bosni i Hercegovini moraju biti oznaena znakom za oznaavanje dugih i tekih vozila do 1.7.2008. godine. (10) Izgled, osnovne boje, dimenzije i mogui primjeri znakova prikazani su u Prilogu broj 4. i 5. koji su sastavni dijelovi ovog Pravilnika.

63

POGLAVLJE VIII. SASTAV I OBOJENOST IZDUVNIH GASOVA NA MOTORNIM VOZILIMA lan 158. (1) U skladu sa Evropskom direktivom 2003/26/EC definiraju se slijedee maksimalne vrijednosti pojedinih zagaujuih materija u izduvnim gasovima u motorima izvedenim kao: a) Benzinski motori bez katalizatora i sonde, odnosno benzinski motori s katalizatorom ali bez sonde, koncentracija ugljen monoksida (CO), pri broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije prijelaziti: 1. 4,5 % volumnih udjela za motorna vozila registrirana po prvi put prije 1.10.1986. pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C; 2. 3,5 % volumnih udjela za motorna vozila registrirana po prvi put poslije 1.10.1986. pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C. b) Benzinski motori s reguliranim trokomponentnim katalizatorom koncentracija ugljen monoksida (CO), nakon to je motor postigao radnu temperaturu, tj. minimalnu temperaturu ulja od najmanje 80 C pri broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije prijelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Radna temperatura i broj okretaja motora na praznom hodu trebaju biti propisane od strane proizvoaa vozila. Koncentriranje ugljinog monoksida (CO) i vrijednost faktora zraka pri poveanom broju okretaja motora ne smiju prijelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Povean broj okretaja motora mora biti propisana od strane proizvoaa vozila. Ako podaci proizvoaa nisu poznati, sadraj ugljen monoksida (CO) i vrijednost faktora zraka ne smiju prijelaziti: 1. hodu; CO 0,5% volumnih udjela pri broju okretaja motora na praznom

2. CO 0,3% volumnih udjela pri broju okretaja motora ne manjim od 2000 min-1 3. Vrijednost faktora zraka = 1,00 0,03 (2) Dizel motori nakon to je postigao radnu temperature propisanu od strane proizvoaa vozila, tj. minimalnu temperaturu ulja od najmanje 80 C, srednji koeficijent zacrnjenja ispunog gasa (k) nakon tri ili vie slobodnih ubrzanja neoptereenog motora od brzine vrtnje na praznom hodu do najvee brzine vrtnje ne smije prijelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Ako podaci proizvoaa o srednjem koeficijentu zacrnjenja i radnoj temperaturi motora nisu poznati onda srednji koeficijent zacrnjenja ispunog gasa k ne smije prijelaziti vrijednost: a) k 2,5 m-1 za usisne motore b) k 3,0 m-1 za prehranjivane motore c) k 1,5 m-1 za Euro 4 i Euro 5 motore (3) Koliine tetnih tvari navedene u prvom stavu ne odnose se na slijedea vozila: a) vozila opremljena s benzinskim dvotaktnim motorima; b) vozila opremljena benzinskim motorima ako su proizvedena prije 1970. godine;
64

c) vozila opremljena benzinskim motorima ako im konstrukcijska brzina nije vea od 50 km/h; d) vozila opremljena dizelskim motorima ako su proizvedena prije 1980. godine; e) vozila opremljena dizelskim motorima ako im konstrukcijska brzina nije vea od 30 km/h (4) Kod vozila pogonjenih alternativnim pogonskim gorivom (CNG, LPG) prilikom odreivanja koliine tetnih materija u izduvnim gasovima koristi se gorivo koje daje nepovoljniju emisiju.

POGLAVLJE IX. TEHNIKI UVJETI KOJIMA MORAJU ODGOVARATI POJEDINI UREAJI NA VOZILIMA lan 159. (1) Pod tehnikim uvjetima kojima moraju odgovarati pojedini ureaji na vozilima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se tehniki normativi to se propisuju za pojedine vrste tih ureaja. (2) Tehniki normativi za ocjenu efikasnosti sistema koenja motornih i prikljunih vozila iznose:
RADNO KOENJE KATEGORIJA VOZILA Sila aktiviranja Koeficijent koenja z [%] Bicikli s motorom (L1, L2, L6) Motocikli (L3, L4, L5, L7) Putnika vozila (M1) Autobusi (M2, M3) Teretna vozila (N1, N2, N3) Prikljuna vozila (O1, O2, O3, O4) Traktori Traktorske prikolice 40 45 50 50 45 45 25 25 Nono aktiviranje F [daN] 50 50 50 70 70 pM 6,5 bar 60 Runo Aktiviranje F [daN] 20 20 z [%] 20 20 20 20 20 20 15 15 Koeficijent koenja POMONO KOENJE Sila aktiviranja Nono aktiviranje F [daN] 50 50 50 70 70 30 Runo Aktiviranje F [daN] 20 20 40 60 60 -

65

(3) Tehniki normativi iz stava (2) ovog lana primjenjuju se na vozila pod slijedeim uvjetima: a) vozila se ispituju u statikim uvjetima ispitivanja na valjcima za ispitivanje sile koenja; b) povrina valjaka na kojima se ispituju konice mora biti dovoljnog koeficijenta trenja, minimalno 0,5; c) temperatura diska ili vanjske povrine bubnja konice ne smije iznositi vie od 100 C; d) kod ispitivanja vozila s dvostrukom ili viestrukom osovinom mora biti osigurano da nivo ispitivane osovine ne bude nia od ostalih osovina. (4) Normativi iz stava (2) ovog lana primjenjuju se tako da se suma sila koenja na obodu svih tokova koje nastaju neposredno prije blokiranja toka (ili suma sila koenja aktiviranih maksimalnim silama aktiviranja) podijeli s teinom vozila uveanom za teinu tereta koji se trenutno nalazi u njemu i pomnoi s konstantom 100. Ovako dobiveni rezultat mora biti vei ili jednak propisanoj vrijednosti koeficijenta koenja. (5) Razlika sila koenja za radnu konicu na tokovima iste osovine ne smije biti vea od 25%, a za pomonu konicu 30%. Za izraunavanje postotka razlike sile koenja na istoj osovini uzimaju se sile koenja koje nastaju neposredno prije blokiranja tokova ili sile koenja aktivirane maksimalnim silama aktiviranja. Za osnovicu izraunavanja postotka razlike sile koenja toka na istoj osovini uzima se vea sila koenja. (6) Nejednolikost sile koenja na toku ne smije biti vea od 20%. Postotak nejednolikosti sile koenja izraunava se na priblino polovici sile koenja koja izaziva blokadu. Za osnovicu izraunavanja postotka nejednolikosti sile koenja uzima se vea sila koenja. (7) Kod vozila koja imaju dva kruga koenja u sluaju otkaza jednog kruga preostali krug treba osigurati koni koeficijent od 15%. Sistem koenja radne konice treba biti takav da izdri maksimalnu silu na papuicu konice od 100 daN. (8) Na svim vozilima koja imaju ugraene ureaje ili programe za automatsku regulaciju sile koenja proporcionalno promjeni optereenja, moraju biti na vidljivom mjestu postavljeni svi tehniki podaci za podeavanje tog ureaja. (9) Vozila koja se ne mogu ispitati na statikom ispitivanju konica (valjcima) ispituju se koenjem u vonji na ravnoj i suhoj asfaltnoj povrini, koritenjem dekcelerometra ureaja za mjerenje usporenja vozila. Ovako dobiveno usporenje mora biti vee ili jednako od apsolutne vrijednosti koeficijenta koenja pomnoenog s 10. Minimalna poetna brzina tokom ovih ispitivanja iznosi 50 km/h za putnika vozila, 40 km/h za druga motorna vozila, a za motorna vozila koja ne mogu postii te brzine 80% od njihove maksimalne brzine. (10) Radna i specijalna vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veu od 55 km/h mogu imati smanjeni koeficijent koenja za 30% od propisanog za radno i pomono koenje. (11) Temperatura isparavanja tekuine u koionom sistemu ne smije biti nia od 155 C. lan 160. (1) Parkirna konica motornog odnosno prikljunog vozila kad je ono odvojeno od vunog vozila, mora osigurati nepokretnost vozila optereenog do najvee doputene mase na nagibu od 18 %, a da pritom vozilo nije koeno na drugi nain.
66

(2) Parkirna konica skupa vozila mora osigurati nepokretnost cijelog skupa vozila na nagibu od 12 %, a da pritom skup vozila ne bude koen na drugi nain. (3) Sila kojom se djeluje na komandu parkirne konice, u koliko parkirna konica nije izvedena kao pomona konica, ne smije biti vea od 40 daN za putnika automobile i traktore, odnosno 60 daN za ostala motorna vozila. lan 161. (1) Usporiva za dugotrajno usporavanje motornog vozila iz lana 18. stav 8. sa ili bez prikljunog vozila a pri najveoj doputenoj masi mora imati mogunost (usporavanja) zadravanja konstantne brzine od 30 km/h, u odgovarajuem stupnju prijenosa na spustu od 7 % i duljini puta od 6 km. (2) Motorno vozilo koje ne zadovoljava uvjet iz stava 1. ovog lana smije vui prikljuno vozilo samo ako: a) ima mogunost aktiviranja radne konice prikljunog vozila bez aktiviranja svoje radne, pomone i parkirne konice, b) prikljuno vozilo ima svoj usporiva i ako ga voza vunog vozila moe za vrijeme vonje aktivirati. (3) Nakon 1.7.1996. godine ne smiju se prvi put registrirati u Bosni i Hercegovini prikljuna vozila koja imaju vlastiti elektromagnetski usporiva, a koji djeluje na elemente radne konice. lan 162. (1) Svjetlosni snop kratkog svjetla mora osvijetliti najmanje 40 m, a najvie 80 m ceste, a svjetlosni snop dugog svjetla najmanje 100 m ceste ispred vozila nou, pri normalnoj vidljivosti i to pri podjednakoj optereenosti motornog vozila na vodoravnoj povrini. (2) Svjetla za maglu na motornom vozilu moraju biti izvedena i podeena tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije dui od 35 m. (3) Kratko svjetlo na biciklu ili biciklu s motorom mora biti izvedeno i podeeno tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije dulji od 50 m ni krai od 10 m. lan 163. (1) Ureaj za davanje zvunih znakova ugraen na vozilu mora proizvoditi zvukove jaine: a) na motornim vozilima, koja spadaju u kategoriju vozae dozvole A1, A, B1, B, najmanje 76 dB(A); b) na motornim vozilima, koja spadaju u kategoriju vozae dozvole C1, C, najmanje 80 dB(A); c) na motornim vozilima, koja spadaju u kategoriju vozae dozvole D1, D, najmanje 93 dB(A). (2) Jaina zvuka zvunih znakova ugraenih na vozilu utvruje se na otvorenome i ravnom prostoru promjera najmanje 20 m, pri emu se mikrofon fonometra mora nalaziti na visini od 0,5 m do 1,5 m i na udaljenosti od 7 m ispred vozila, a motor ne smije raditi.
67

(3) Ureaji za davanje zvunih znakova, kao to su zvonce, truba ili sirena na biciklima ili biciklima s motorom, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da im jaina zvuka ne smije biti manja od 70 dB(A). (4) Ureaj za davanje zvunih znakova na motornim vozilima ne smije proizvoditi zvuk jaine vee od 104 dB(A). lan 164. (1) Najvie granice doputene vanjske buke za pojedina vozila ne smiju prelaziti sljedee vrijednosti u skladu sa ECE R 41, 53 i 63: a) za motorna vozila na dva toka i to za: 1. bicikle s motorom koji razvijaju maksimalnu brzinu do 25 km/h 66 dB(A); 2. bicikle s motorom koji razvijaju maksimalnu brzinu preko 25 km/h 71 dB(A); 3. motocikle ija je radna zapremina do 80 cm3 75 dB(A); 4. motocikle ija je radna zapremina u dijapazonu 80-175 cm3 77 dB(A); 5. motocikle ija je radna zapremina 175 cm3 80 dB(A); b) za motorna vozila na tri toka 85 dB(A); c) za motorna vozila sa 4 i vie tokova i to za: 1. putnika i kombinovana vozila 74 dB(A); 2. autobuse ija je snaga motora do 150 kW 78 dB(A) 3. autobuse ija je snaga motora preko 15o kW 80 dB(A) 4. putnika i kombinirana vozila ukupne dozvoljene mase do 2 t 76 dB(A) 5. putnika i kombinirana vozila ukupne dozvoljene mase u dijapazonu 2-3,5 t 77 dB(A) 6. teretna vozila ija je snaga motora do 75 kW 77 dB(A) 7. teretna vozila ija je snaga motora u dijapazonu 75-150 kW 78 dB(A) 8. teretna vozila ija je snaga motora preko 150 kW 80 dB(A) (2) Za vozila koja su u eksploataciji dulje od jedne godine, najvia granica doputene vanjske buke iznosi za 3 dB(A) vie od najvie granice predviene u stavu 1. ovog lana za tu vrstu vozila. lan 165. (1) Ureaji i oprema koji se naknadno ugrauju na vozilo (zamjena postojeih ili ugradnja dodatnih dijelova) moraju biti odobrenog tipa, a u skladu sa Pravilnikom o homologaciji vozila i Pravilnikom o certificiranju vozila i uvjetima koje organizacije za certificiranje moraju ispuniti. (2) Vozila koja se prvi put registriraju u Bosni i Hercegovini moraju biti opremljena dijelovima odobrenog tipa, a u skladu sa Pravilnikom o homologaciji vozila.

68

(3) Vozila u vlasnitvu diplomatskih i konzularnih predstavnitva, misije stranih drava i predstavnitva meunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovo osoblje (vozila obiljeena diplomatskim tablicama) te vozila bosansko-hercegovakih graana povratnika iz inozemstva, ako su ta vozila koristili u dravi iz koje iseljavaju, ne moraju imati ureaje i opremu na vozilu odobrenog tipa homologiranu u skladu s vaeim ECE pravilnicima u Bosni i Hercegovini, na osnovu propisanog odobrenja. (4) Odobrenje iz stava 3. ovog lana e po zahtjevu vlasnika vozila izdavati Ministarstvo. (5) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva. lan 166. Ministarstvo moe na zahtjev vlasnika vozila koja se prvi put registriraju u Bosni i Hercegovini, ako su starija od 30 godina i ako njihovi vlasnici imaju potvrdu o pripadnosti oldtimer klubu, donijeti odluku o izuzeu primjene pojedinih odreenih odredbi iz ovog Pravilnika.

POGLAVLJE X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 167. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, prestaje primjena svih propisa koji su regulirali dimenzije, ukupne mase i osovinsko optereenje vozila, ureaje i opremu koju moraju imati vozila i osnovne uvjete koje moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima u Bosni i Hecegovini. lan 168. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH, a objavit e se i u slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Broj: ____________________ Datum:___________________

MINISTAR ___________________ dr Boo Ljubi

69

70

71

72

73

74