You are on page 1of 5

INFOTEH-JAHORINA Vol. 10, Ref. E-III-11, p. 636-640, March 2011.

REENJE INTEGRISANOG TELEKOMUNIKACIONOG SISTEMA ZA PRENOS GOVORA PODATAKA I SLIKE U BEOGRADSKOM ELEZNIKOM VORU SOLUTION OF INTEGRATED TELECOMMUNICATION SYSTEMS FOR VOICE DATA AND VIDEO IN BELGRADE RAILWAY JUNCTION
Damir Zaborski, JP eleznice Srbije Dragan Rankovi, JP eleznice Srbije Ivana Vujovi, JP eleznice Srbije Dragana Liki, JP eleznice Srbije Sadraj-Postojeu telekomunikacionu infrastrukturu eleznica Srbije(S) ine bakarni kablovi i analogni telekomunikacioni sistemi koji se uglavnom koriste za prenos govora. Mrea za prenos podataka - Intranet S, pokriva celokupnu teritoriju preduzea i koristi DSL modeme po eleznikim bakarnim kablovima, iznajmljene kapacitete Telekoma (ADSL, digitalni vodovi, ISDN BRI i PRI) i kapacitete provajdera kablovskog Interneta. Kapaciteti i pouzdanost ove mree ne mogu da zadovolje savremene zahteve za komunikacijama velikog poslovnog sistema kakav je eleznica. U prethodnom periodu je delimino izgraena optika infrastruktura u B(Beogradski elezniki vor), tako da je u radu dat predlog reenja integrisanog telekomunikacionog sistema (ITS), sa zadatkom da omogui integraciju i prenos govora, podataka i slike, kao i povezivanje sa ostatkom analogne telekomunikacione mree preko zajednike telekomunikacione infrastrukture. Ovo takoe treba da bude mogui scenario za implementaciju novih informaciono komunikacionih tehnologija na kompletnoj mrei JP eleznica Srbije. Abstract-Existing telecommunication infrastructure of the Serbian Railways (SR) are copper cables and analog telecommunications systems that are mainly used for voice transmission . Data network - Intranet Railways, covering the entire territory of the company and use the DSL modems at railway copper cables, leased capacity of Telecom (ADSL, digital lines, ISDN BRI and PRI) and the capacity of cable Internet providers. Capacity and reliability of this network can not meet the requirements for communications modern large business systems such as railways. In the past the partially built optical infrastructure BRJ (Belgrade railway junction), so that the work is proposed solutions integrated telecommunication system (ITS), the task of integration and transmission of voice, data and video, as well as connecting with the rest of the analog telecommunications network over common network infrastructure. This should also be a possible scenario for the implementation of new information and communication technologies on the full network of PE Serbian Railways. UVOD Uspeno poslovanje eleznice kao velikog tehnolokog sistema u direktnoj je zavisnosti od pouzdanog i blagovremenog prenosa informacija. Poto modernizacija eleznice predstavlja dugotrajan proces, neophodno je voditi rauna o tehniko-tehnolokom razvoju i usvajanju informaciono komunikacionih tehnologija. Trenutno raspoloiva informaciona tehnologija visokih preformansi omoguava da i najsloeniji procesi upravljanja i voenja eleznice budu obuhvaeni i optimizovani, a standardni programi prevedeni u odgovarajue komande za voenje i regulisanje procesa. Ovo omoguava bolju produktivnost i optimizira sadanje i budue operativne procese, s ciljem da se poveava infrastrukturni kapacitet, kao i fleksibilnost operacija. Uvoenje novih telekomunikacionih tehnologija za koje su karakteristine sve mogue kombinacije poluprovodnikih medija i softvera sigurno e u velikoj meri uticati da telekomunikacije obezbede neophodne usluge i servise karakteristine za savremene eleznike uprave. Kako bi se poveala efikasnost poslovanja S u savremenim uslovima, neophodno je korienje savremenih informacionih komunikacionih tehnologija i sistema, koji obezbeuju pristup i razmenu poslovnih informacija sa bilo kog mesta u bilo kom trenutku. Osnovu za funkcionisanje savremenog poslovanja S prua ITS, koji treba da omogui sve neophodne servise i aplikacije. POSTOJEE STANJE MREA NA S TELEKOMUNIKACIONIH

Generalno gledano, telekomunikacione mree kako u okviru nacionalnih eleznikih uprava Evrope tako i na mrei S se mogu svrstati u dve grupe: -telekomunikacione mree opte namene -tekomunikacione mree posebne namene.

636

Sistem prenosa u telekomunikacionim mreama Telekomunikacione mree opte namene Zadatak telekomunikacione mree opte namene je da omogue telekomunikacione usluge za potrebe racionalnog funkcionisanja i koordinacije eleznikih slubi i administrativnih jedinica na svim nivoima. Telekomunikacionu mreu opte namene ine: - AT-c mrea, - AT-g mrea - stanini telekomunikacioni ureaji - intranet S eleznika automatska telefonska (AT) mrea predstavlja funkcionalnu celinu i hijerarhijskog je tipa, koristi otvoren sistem numeracije i modifikovanu D1 signalizaciju. U AT mrei se koriste veim delom elektromehaniki, poluelektronski a u mnogo manjem obimu digitalni tipovi centrala. eleznika automatska telegrafska mrea (AT-g) je takoe hijerarhijskog tipa sa otvorenim sistemom numeracije korisnikog ureaja. Brzina prenosa u AT-g mrei iznosi 50 Bd, a koristi se meunarodni alfabet No 2. U AT-g mrei se koriste elektromehaniki tipovi centrala. Stanini telekomunikacioni ureaji obuhvataju nekoliko sistema karakteristinih za informisanje putnika u eleznikim stanicama kao to su: sistem za ozvuenje, vizuelnoinfomacioni sistem i satni sistem. Pristup aplikacijama i servisima koje se koriste u S je omoguen izgradnjom intraneta S. Preko njega su na data centar koji se nalazi u Beogradu povezane sve autentifikovane radne stanice na teritorije S. Intranet S ine LAN i MAN svih znaajnih eleznikih vorova. Izgraen je 2005. godine savremenom modularnom komunikacionom opremom ( L2 i L3 upravljivi svievi, ruteri, ruter modemi i dr.) sa veoma pouzdanom DSL opremom koja je omoguila kapacitete linkova od 2,3 Mbps izmeu gradova po bakarnim kablovima S. Za redudansu su korieni digitalni vodovi, PRI i BRI prikljuci od provajdera telekomunikacionih usluga kao i kablovski i ADSL internet linkovi od ISP, za VPN 'site to site pristup. Telekomunikacione mree posebne namene Mree posebne namene omoguavaju operativno voenje eleznikog saobraaja, prenos signala za signalno-sigurnosna postrojenja, za potrebe stabilnih postrojenja elektrine vue (SPEV), kao i ostalih informacija koje slue za neposredno obezbeenje postrojenja i instalacija. Mree posebne namene obuhvataju: - elezniki pruni telefonski sistem, - radio dispeerski sistem i - sistem lokalnih radio mrea. Na magistralnim prugama S koristi se 300-kanalni VF sistemi prenosa, na sporednim pravcima u ekspoataciji su 12-to kanalnim VF sistemi. Ovi sistemi izvedeni su u analognoj tehnici i kao medijum prenosa koriste bakarne kablove. U beogradskom eleznikom voru (poslovna zgrada u Nemanjinoj 6 - Beograd Putnika - Beograd Centar) i na deonicama Beograd Centar - Panevo Glavna, gde je poloen optiki kabl, u ekspoataciji je SDH sistem prenosa na STM-1 nivou. Ocena stanja TK mree Sagledavajui sve injenice napred iznesene moemo konstatovati da je u ovom momentu eleznika telekomunikaciona mrea tehniki i tehnoloki zastarela, poev od analognih sistema prenosa, bakarnih kablova ograniene propusne moi pa do mrea opte i posebne namene izgraenih u relejnoj tehnici koje su u ekspoataciji vie od 30 godina. Takoe, ne treba zaboraviti i da je zbog nemogunosti nabavke rezervnih delova odravanje ovih ureaja veoma problematino. Imajui u vidu ove konstatacije evidentno je da kvalitet i pouzdanost eleznike telekomunikacione mree nije u skladu sa novim sloenim zahtevima koji su karakteristini za savremene eleznike uprave. PREDLOG REENJA INTEGRISANOG TELEKOMUNIKACIONOG SISTEMA NA S Kako bi se poveala efikasnost poslovanja S u savremenim uslovima, neophodno je korienje savremenih informaciono komunikacionih tehnologija , koji obezbeuju pristup i razmenu poslovnih informacija sa bilo kog mesta u bilo kom trenutku. Osnovu za funkcionisanje ovog sistema prua integrisani telekomunikacioni sistem koji bi povezao sve lokacije poslovnog sistema eleznice i pruio im sve neophodne servise i aplikacije. ITS eleznica Srbije treba da bude sistem koji nudi: -govorne servise -servise prenosa podataka -servise za prenos multimedije i -servise upravljanja eleznikim saobraajem. Zadatak ovog sistema je da stavi na raspolaganje sve pomenute servise, da po potrebi omogui prelaze izmeu servisa i da to u veoj meri prui korienje zajednikih resursa. Na osnovu iskazanih potreba definisana je organizacija eleznike telekomunikacione mree. ITS bi trebalo da se izgradi na principima prenosa novih generacija koji omoguavaju integraciju svih postojeih tehnologija u prenosu podataka.

637

Mrea nove generacije mora imati kompletnu podrku za prenos podatka, glasa i multimedije (3-Play) uz mogunost proirenja svih servisa i na mobilne korisnike (4-Play). Takoe mrea mora biti otvorena za prenos razliitih protokola, ukljuujui i nadgledanje i upravljanje mreom. Mree sledee generacije, NGN (Next Generation Networks), zapravo predstavljaju konvergentne mree koje omoguavaju, ne samo prenos podataka nego i prenos govora, a u konanoj fazi i prenos multimedije. Danas je Backbone mrea NGN-a uglavnom bazirana na mrei za prenos podataka sa IP protokolom. Predloeno reenje za izgradnju Backbone mree S je mrea bazirana na MPLS (Multi Protocol Label Switching) protokolu. Kao to je poznato MPLS je protokol za prenos podataka koji objedinjuje dobre osobine protokola sa virtuelnim kolom (obezbejenje kvaliteta servisa) i protokola sa datagram komutacijom (dinamiko rutiranje). Kao takav, MPLS predstavlja nadogradnju na ve postojee tehnologije kao to su ATM i IP. MPLS obezbeuje njihovu jednostavnu integraciju u okviru mree. Sveobuhvatno gledano mrea realizovana na modelu MPLS-a daje iroki spektar mogunosti i usluga kao to su: VPN L3 servis koji predstavlja virtuelnu privatnu mreu koja omoguava spajanje udaljenih lokacija putem MPLS mree korienjem protokola na L3 nivou. Kod ove usluge omoguava se spajanje korisnika tipa ''svaki sa svakim''. Korisnik ove usluge dobija sigurnost, kvalitet servisa i izolovanost kao kod privatne mree. VPN L2 servis predstavlja virtuelnu privatnu mreu koja omoguava spajanje udaljenih lokacija korienjem MPLS mree korienjem protokola na L2 nivou. Ova usluga omoguava spajanje tipa ''taka-taka'' kao i ''taka-vie taaka''. Kao i kod VPN L3 servisa takoe se korisniku nudi kvalitet servisa, izolovanost i sigurnost. Internet pristup iz VPN-a, ova usluga korisnicima omoguava pristup internetu iz VPN-a. Da bi korisnik mogao da trai ovaj tip usluge pre toga mora da ima jedan od predhodno navedena dva VPN servisa. Korisniku se moraju obezbediti sigurnosni mehanizmi za zatitu njegove privatne mree od neeljenog saobraaja sa Interneta. Multicast u VPN-u, korisnik ovom uslugom dobija mogunost da svim svojim klijentima unutar VPN-a moe da alje multicast saobraaj. Inter AS, ova usluga omoguava korisniku spajanje sa drugim autonomnim sistemima preko MPLS mree na bazi standardnog BGP ruting protokola. Bandwidth on demand, ovim servisom korisnik moe da online zahteva proirenje potrebnog propusnog opsega za servis koji koristi. Na slici 1. dat je prikaz organizacije MPLS mree S u kojoj je definisano pet centralnih vorova u jezgru: Beograd Nemanjina 6, Beograd Prokop, Novi Sad, Poega i Ni. Predvieno je da ovi vorovi budu povezani FastEthernet (FE) i GigabitEthernet (GE) linkovima. Slika 1. Arhitektura MPLS jezgra mree S Granini ruteri u MPLS mrei su definisani u gradovima Subotica, Ruma, Zrenjanin, Lapovo, Mala Krsna i Kraljevo. Na njh je neophodno povezati pristupne rutere iz okruenja. Granini ruteri treba da imaju direktne linkove ka dva centralna rutera (u jezgru MPLS mree). Predlog reenja ITS u Beogradskom eleznikom voru Predlog reenja ITS u beogradskom eleznikom voru, slika 2., zasnovan je na postojeoj optikoj infrastrukturi (Beograd Nemanjina Beograd stanica - Beograd Centar Panevo) koja omoguava poetak realizacije eleznike mree nove generacije, zasnovane na MPLS tehnologiji koja prua servise: IP telefonije, video nadzora, sigurnog internet i udaljenog koorporativnog pristupa i extranet konektivnosti. Pored toga u ovo reenje e se ukljuiti deo intraneta S po bakarnoj infrastrukturi i komutacione mree u B (trougao Batajnica, Panevo glavna i Resnik).

Slika 2. Beogradski elezniki vor Jezgro predloene mree sastojae se od dva core rutera (Beograd Nemanjina i Beograd Centar) koji e biti povezani direktno preko optikih vlakana linkovima od 10 GE. irenjem optike infrastrukture na teritoriji S bie dodati ostali core ruteri u komunikacionim vorovima: Novi Sad, Poega i Ni.

638

Pristupni deo mree B obuhvata deset lokacija na kojima e biti instalirani pristupni ruteri, i to: Nemanjina, Beograd Centar (Prokop), Beograd glavna elenicka stanica, Panevo, Resnik, Topider, Beograd Ranirna, Zdravka elara, Batajnica i Zemun. U predloenom reenju core ruteri imaju ulogu i graninih rutera. Na slici 3 je prikazan predlog reenja ITS u B.

mreu tj. na njene granine rutere sa ve postojeim GE i FE portovima. Gde god je to izvodljivo prikljuenje pristupnih rutera potrebno je izvesti optikim modulima. Za samu migraciju moramo odrediti servise koje elimo da integriemo u MPLS mreu, a koji treba da se prate potrebe korisnika JP eleznica Srbije. Svaka organizaciona jedinica (Sektor), delovi Sektora koji trae dodatnu izolovanost (putnike blagajne, robne blagajne, operatika.... ), novi servisi koji se uvode: video nadzor, IP telefonija, obavetavanje putnika, informacione table i satni sistem kao i neke druge celine u Preduzeu, potrebno je da imaju zatvoren sistem unutranje komunikacije. Sve lokacije koje ine sastavni deo jedne celine i funkcionalnosti su povezane u jedan VPN, pa mogu meusobno komunicirati i razmenjivati podatke bez ogranienja. Komunikacija izmeu ovako definisanih VPN-ova, to jest razliitih korisnika intraneta JP eleznice Srbije, e biti mogua samo na osnovu definisanih zahteva. Zbog redudanse pristup Internetu e se obavljati preko dve lokacije u Beogradu: Nemanjina 6 i Prokop, Telefonski servis

Slika 3. Predlog reenja ITS-a u B Ovako dizajnirana mrea je u potpunosti pripremljena za prihvatanje telefonskog servisa, servisa za prenosa podataka, video signala, Interneta, razliitih informacionih servisa, udaljenog nadzora i dr. (Slika 4)

Telefonski servis e biti jedan od znaajnih servisa u mrei. Mrea treba da obezbedi pouzdanu i kvalitetnu komunikaciju izmedu korisnika, kako onih u okviru same mree eleznica Srbije, tako i sa korisnicima van nje. U mrei ve postoje brojne elektromehanike telefonske centrale koje se trenutno koriste za komunikaciju, a nova mrea treba da omogui postepeni prelazak na IP telefoniju. Plan je da postojee telefonske centrale u B (Nemanjina, Beograd Centar (Prokop), Panevo, Resnik, Topider, Beograd Ranirna, Batajnica i Zemun) zameni centralna jedinica za procesiranje poziva (CPS Call Prossesing System) koja e biti instalirana u Nemanjinoj. Zbog svog znaaja i potrebe za pouzdanou centralni CPS e biti udvojen i njegov backup e se nalaziti u Beograd Centru. U pristupnom delu mree je pored rutera potrebno postaviti voice gateway koji e omoguiti lokalno procesiranje poziva u sluaju otkaza linka ka sistemu za centralno procesiranje poziva.

Slika 4. Servisi u ITS S Servisi za prenos podataka MPLS mrea ne ukida postojeu raunarsku mreu ve mogu da egzistiraju istovremeno, tako da je mogue izvriti migraciju postojeeg intraneta S bez prestanka rada svih servisa i aplikacija. Postojei intranet S je imao ogranienje u vidu spojnih puteva tako da u sebi sadri module koji podravaju DSL komunikaciju. Deo takve mree bi i dalje ostao u ekspoataciji a sa druge strane bi postojee pristupne rutere povezali na MPLS

Takoe, veoma vaan zahtev je da se omogui jednostavna integracija dodatnih aplikativnih reenja koja e omoguiti implementaciju naprednih telefonskih servisa. Aplikativno reenje sistema za procesiranje poziva mora da omogui laku proirivost sistema, do 5.000 korisnika, bez promene ili dodavanja hardverskih komponenti, uz minimalna ulaganja i smanjenje trokova odravanja. Primena sistema za procesiranje poziva omoguava formiranje distribuiranog telefonskog sistema u kome e bitne funkcionalnosti sistema biti raspodeljene na vie hardverskih komponenti, to e poveati otpornost sistema na otkaze.

639

Zahtevana pouzdanost sistema treba da bude realizovana na vie hardverskih nivoa: - Geografska redundansa CPS mora biti simetrino smeten na dve lokacije: Nemanjina i Beograd Centar; - Lokalna redundansa na izdvojenim lokacijama mora postojati na lokacijama Beograd Ranirna, Topider, Resnik, Batajnica, Panevo, Zemun, Beograd Glavna stanica i Zdravka elara i omoguiti nesmetani rad lokalnih IP telefonskih aparata u situacijama kada nije mogue ostvariti vezu ka CPS na dve glavne lokacije. Relaciona baza podataka korisnika mora biti zbog brzine pristupa distribuirana na sve servere koji sainjavaju CPS, i istovremeno mora biti zbog osetljivosti podataka backup-ovana na najmanje jednoj hardverskoj platformi nezavisnoj od procesiranja poziva. Kako je postojea eleznika telefonska mrea (AT) zasnovana uglavnom na analognim ureajima, to se kod uvoenja IP telefonije postavlja pitanje koegzistencije na due vreme ova dva sistema. U procesu migracije sa analogne na IP telefoniju neophodno je izvriti povezivanje stare i nove telefonske mree. Najvanije je da svaki korisnik bilo da se nalazi u staroj ili novoj telefonskoj mrei bude uvek dostupan svakom drugom korisniku. Granica izmeu ove dve mree mora biti neprimetna odnosno korisnici ne smeju primetiti prelazak iz jedne u drugu mreu. Veza izmeu novog, IP komutacionog reenja i postojee analoge KrossBar centrale u B (slika 5) treba biti ostvaren u glavnom telekomunikacionom voritu na lokaciji Beograd Nemanjina i predstavljae vezu izmeu starog i novog komutacionog sistema do potpune digitalizacije ITS S. Za nesmetani saobraaj starog i novog telekomunikacionog sistema potrebno je obezbediti E&M prenosnike tipa V5 D1, sa specifinom AT signalizacijom (neophodni su pretvarai signalizacije i numeracije). Razlog zato je izabrana lokacija Nemanjina lei u injenici da je Nemanjina glavna i tranzitna AT centrala u hijerarhijskoj organizaciji i to e se tu postaviti novi centralni sistem procesiranje poziva.

Veza izmeu novog telekomunikacionog sistema i javne telefonske mree e biti ostvarena u glavnom telekomunikacionom voritu na lokaciji Beograd Nemanjina. Veza e biti realizovana u vidu dve E1-PRI take (60 govornih kanala) prema fiksnoj telefoniji Telekoma Srbije i jednom E1-PRI takom (30 govornih kanala) prema mobilnoj telefoniji Biz link MTS. Numeracija lokalnih prikljuaka novog telekomunikacionog sistema mora biti usaglaena sa sledeim eleznikim standardima : UIC E753x1 TT i E753x2 TT, zbog povezivanja telekomunikacione mree AT-a sa eleznicama zemalja u okruenju. Servisi za prenos multimedije Multimedijlni servisi e koristiti istu platformu koja je namenjena za servise prenosa podataka. Kao i svi drugi servisi koji ine jednu funkcionalnu celinu i servisi multimedije e biti povezani u jedan ili vie L3 VPN-ova. U zavisnosti od funkcionalnih zahteva nadzor nad ovim servisima je mogu iz bilo kog dela ITS-a. Pored gore navedenih servisa u MPLS mreu je planirana integracija i specifinih eleznikih servisa kao to su: vizuelno obavetavanje putnika, audio obavetavanje, satni sistem, kontrola pristupa i dr. Telekomunikacione mree posebne namene i servisi upravljanja eleznikim saobraajem u ovom momentu nee biti integrisane u ITS. Zakljuak Izgradnjom optike infrastrukture u Beogradskom eleznikom voru stekli su se uslovi da S otponu digitalizaciju svoje telekomunikacione mree. Neminovno je da ovaj proces tee postepeno pa e u poetnoj fazi egzistirati obe telekomunikacione mree (analogna i digitalna). NGN mrea e biti graena na MPLS platformi i obezbeivae kompletnu podrku za prenos govora, podataka i multimedije. U predloenom reenju ITS omoguava integraciju svih pomenutih servisa neophodnih za funkcionisanje S i u prelaznom periodu vezu izmeu postojee i nove mree. Smatramo da predloeno reenje ITS u B predstavlja mogui scenario po kome e se integrisani telekomunikacioni sistem implementirati na celoj mrei eleznica Srbije. Literatura [1] SI CIP; Generalni projekat integrisanog telekomunikacionog sistema S, Beograd 2007. [2] D. Zaborski; Magistarski rad, Savremeno reenje raunarsko-telekomunikacione mree eleznica Srbije sa proraunom kapaciteta mree za prenos govora i podataka, Beograd 2005. [3] P.S. Telefonija a.d.; Idejno reenje za core deo mree eleznice Srbije, Beograd 2009.

Slika 5. Veza izmeu analognih centrala i IP telefonije

640

You might also like