Slaganje Rubikove kocke 3x3x3

Postoje razni pristupi. U nekima se kree od slaganja vrhova, a nakon toga i bridova, dok se u drugima prvo slae gornji vijenac, zatim srednji i na kraju donji. Mi emo slagati u skladu sa zadnjim navedenim. Ako nikad niste slagali Rubikovu kocku, preporuujem da prvo dobro svladate slaganje jedne strane, a zatim i slaganje jednog vijenca. Tek kad to nauite napamet i s razumijevanjem, krenite na slaganje preostalih dvaju vijenaca. Kao to ete vidjeti, poetni koraci su dosta jasni i nije ih teko zapamtiti, no kako se sa slaganjem pribliavamo kraju, sve je tee razumjeti zato nekim algoritmima postiemo ba to to smo eljeli. Ipak, nakon to puno puta sloite kocku i nakon to u koracima postanete vjetiji i oputeniji, neke e vam se stvari i same razjasniti, te ete moda otkriti preice ili druge naine slaganja.

Nazivi i oznake
Rubikova kocka kao i svaka druga kocka ima est strana, tj. est kvadrata koji je omeuju. Za njih emo koristiti sljedee oznake: P prednja Z zadnja L lijeva D desna G gornja I ispod Uoimo da donju stranu nazivamo ispod a ne donja. Razlog je taj to oznaku D koristimo za desnu stranu, pa je ne moemo koristiti i za donju. Stoga emo donju stranu zvati ispod i koristiti oznaku I.

Na svim slikama podrazumijevat emo da su tri vidljive strane upravo gornja, lijeva i prednja (vidi sliku). To kod primjene algoritama obavezno treba

imati na umu!

Polje Rubikove kocke je svaki od devet kvadratia koji ine (bilo koju) stranu Rubikove kocke. Rubikova kocka ima 54 (69) polja.

Vijenac Rubikove kocke je neto iri pojam od strane kocke. Naime, vijenac se sastoji od strane kocke zajedno s poljima koji granie s tom stranom. Imamo gornji, srednji i donji vijenac. Gornji/donji vijenac sastoji se od 9 gornjih/donjih kockica, a srednji od 8 njih (sredinju kockicu ne brojimo poto se ona ne vidi).

U algoritmima se uz kraticu naziva stranice moe nai i crtica ili broj 2. Pojasnimo kroz primjer to oni znae: G zarotirati gornju stranu (za 90) u smjeru kazaljke na satu. Preciznije: zamislite da je na toj strani nacrtan sat, te zarotirajte cijelu stranu u istom smjeru u kojem bi se kretale kazaljke na tom satu. G zarotirati gornju stranu (za 90) u smjeru suprotnom od kazaljki na satu G2 zarotirati gornju stranu za 180 (naravno, svejedno u kojem smjeru). Mala slova p, z, l, d, g, i koristit emo ako elimo zajedno s navedenom stranom/vijencem zarotirati i susjedni vijenac (susjednih 8 kockica). Npr.: g zarotirati gornji i srednji vijenac zajedno, u smjeru kazaljke na satu (za 90) g zarotirati gornji i srednji vijenac zajedno, u smjeru suprotnom od kazaljke na satu (za 90). Uz svaki algoritam uvijek dolazi i sliica. Na njoj je nacrtan poetni poloaj kocke (za taj algoritam). Primite kocku u skladu sa slikom, uoite koja je strana gornja, koja prednja itd., te primijenite algoritam korak po korak. Vano je da pri svakoj rotaciji iz algoritma, svi ostali dijelovi kocke (koje ne rotirate) u odnosu na Vas moraju ostati u istom poloaju!!! Primjer: algoritam L D i P2 izvest ete tako da: lijevu stranu zarotirate u smjeru kazaljke na satu desnu stranu zarotirate u smjeru suprotnom od kazaljke na satu donja dva vijenca zajedno zarotirate u smjeru kazaljke na satu prednju stranu zarotirate za 180 Uoimo jo: koje god rotacije strana kocke inili, vrne kockice uvijek ostaju vrne, sredinje ostaju sredinje, a bridne bridne.

Slaganje Rubikove kocke

Kao to smo ve spomenuli, Rubikovu kocku sloit emo u 3 koraka (slika 1.): 1. slaganje gornjeg vijenca 2. slaganje srednjeg vijenca 3. slaganje donjeg vijenca

1. Slaganje gornjeg vijenca

Uzmimo da na gornjoj strani kocke elimo sloiti crvenu boju. Imajte na umu da u ovom koraku nije dovoljno namjestiti samo da sva polja na gornjoj strani budu crvena, ve trebate uskladiti i bone boje gornjeg vijenca (prva sliica na slici 1.). Meutim, ako nikad dosad niste slagali Rubikovu kocku, prvo nauite slagati gornju stranu bez obraanja panje na bona polja, a tek nakon toga krenite na vijenac. Postavimo kocku tako da ona strana u ijem je sreditu crveno polje bude gornja. To emo podrazumijevati u svim sljedeim koracima, sve dok ne naglasimo drugaije. Rotacijom ostalih strana dovedite to je mogue vie crvenih polja na gornju stranu (pazite i na podudaranje u njihovim bonim bojama!). Evo kako crveno polje dovesti na gornju stranu, a da pritom ono to smo ve namjestili na gornjoj strani, ne pokvarimo: 1.a) Ako se traeno crveno polje nalazi na boku donjeg ili srednjeg vijenca, tada rotacijom cijele kocke i/ili donjih dvaju vijenaca, to polje dovedite na prednju stranu. Ono e tada zauzeti jedan od poloaja prikazanih brojkom 1 na donjim sliicama (sliicama uz algoritme 1.a) Nakon toga rotacijom gornjeg vijenca na poloaj oznaen s 2 dovedite ono polje na ije mjesto elite dovesti crveno polje 1. Zatim primijenite odgovarajui algoritam iz 1.a.
Algoritmi 1.a Ovi algoritmi crveno polje oznaeno s 1 premjetaju na poloaj 2.Nakon primjene algorit(a)ma sva ostala polja s gornje strane (osim polja 2) ostaju na istim poloajima.

1.b) Ako se traeno crveno polje nalazi na bonoj strani, ali u gornjem vijencu (slike uz algoritme 1.b), to emo polje prvo koritenjem algoritama 1.b preseliti na bok donjeg vijenca, a nakon toga primijenite jedan od algoritama 1.a da biste to crveno polje prebacili na gornju stranu.

Algoritmi 1.b Ovi algoritmi crveno polje oznaeno s 1 premjetaju na bok donjeg vijenca. Nakon toga trebate primijeniti jedan od algoritama 1.a da biste to crveno polje prebacili na gornju stranu.

1.c) Ako se traeno crveno polje nalazi na donjoj strani, i tada ga prvo trebamo prebaciti na bok donjeg vijenca, a zatim primjenom jednog od algoritama 1.a to polje prebaciti na gornju stranu. Evo kako crveno polje s donje strane prebaciti na bok donjeg vijenca: zarotirajte donji vijenac tako da se eljeno crveno polje nae na spoju donjeg i prednjeg vijenca iznad te kockice, na gornjoj strani namjestite kockicu koja nije vana za slaganje gornjeg vijenca (zarotirajte gornji vijenac da biste to postigli) primijenite odgovarajui od tri dolje ponuena algoritma. U svima njima broj 1 oznaava polje ispod kojeg je crveno polje kojeg selimo iz donje strane na bok donjeg vijenca.
Algoritmi 1.c Ispod polja oznaenog s 1 nalazi se crveno polje kojeg ovi algortimi premjetaju iz donje strane na bok donjeg vijenca. Nakon ovih algoritama trebate primijeniti jedan od algoritama 1.a da biste to crveno polje prebacili na gornju stranu.

1.d) Ako se traeno crveno polje ve nalazi na gornjoj strani, ali na krivom mjestu (zbog neusklaenosti bonih boja), i tada ga prvo trebamo prebaciti na bok donjeg vijenca, a zatim primjenom jednog od algoritama 1.a dovesti na pravo mjesto na gornjoj strani. Da biste crveno polje izbacili s gornje strane, moete koristiti algoritme 1.a, ali zdesna nalijevo i pritom rotacije morate vriti u suprotnim smjerovima od napisanog (npr. umjesto D treba napraviti D). Time e se polje oznaeno s 2 premjestiti na poloaj 1 (dakle,

obratno

od onoga to inae rade algoritmi 1.a).

2. Slaganje srednjeg vijenca

Sad imamo sloen gornji vijenac. Drugi korak je slaganje srednjeg vijenca. Zarotirajte srednji vijenac tako da i sredinje kockice na bonim stranama budu istih boja kao polja iznad njih (slika 2.). (Na vaim kockama moda su boje drugaije rasporeene, no princip slaganja je isti). Opisat emo kako na pravo mjesto u srednjem vijencu smjestiti plavo-utukockicu (sluaj sa slike 2). Na isti nain se namjetaju sve ostale kockice u srednjem vijencu. Algoritmi za namjetanje plavo-ute kockice su razliiti, ovisno o tome gdje se ta plavo-uta kockica nalazi. Imamo 3 sluaja: 2.a) Ako je plavo-uta kockica u donjem vijencu, onda s boka vidimo njezinu ili plavu ili utu boju. Zarotirajte donji vijenac tako da se ta bona boja podudari s bojom polja iznad nje (slike uz algoritme 2.a), te primijenite odgovarajui algoritam.
Algoritmi 2.a Ovi algoritmi polje oznaeno s 1 premjetaju na poloaj 2. Time plavo-uta kockica zauzima svoj poloaj u srednjem vijencu. Nakon primjene ovih algoritama sve ostale kockice u gornja dva vijenca (osim kockice 2) ostaju na istim poloajima.

2.b) Ako je plavo-uta kockica u srednjem vijencu, ali na krivom mjestu, tada bilo koju kockicu iz donjeg vijenca primjenom (bilo kojeg) algoritma iz 2.a dovedite na njeno mjesto. Time e se plavo-uta kockica preseliti u donji vijenac, pa nakon toga na nju (ponovo) primijenite odgovarajui algoritam iz 2.a da biste je doveli na eljeni poloaj u srednjem vijencu. Dakle, u ovom sluaju dva puta trebate primijeniti algoritam 2.a. Preporuujem da u srednji vijenac prvo smjestite sve kockice koje ve jesu u donjem vijencu a koje treba smjestiti u srednji. Tek nakon toga rjeavajte sluajeve opisane pod 2.b i 2.c (ako ih nakon toga bude).

2.c) Ako je plavo-uta kockica na dobrom mjestu u srednjem vijencu, ali krivo okrenuta (slika 2.c), postupite isto kao u 2.b. Opisani naini smjetanja plavo-ute kockice u srednji vijenac koristite da biste i ostale odgovarajue kockice smjestili na prava mjesta u srednji vijenac.

3. Slaganje donjeg vijenca

Sad imamo sloena gornja dva vijenca. Okrenimo kocku naopako, tj. tako da nam onaj nesloeni vijenac postane gornji. Taj emo poloaj kocke podrazumijevati u svim daljnjim algoritmima. Ujedno emo podrazumijevati da na toj gornjoj strani u sreditu imamo zeleno polje, tj. da na gornjoj strani trebamo sloiti zelenu boju.

Slaganje zadnjeg vijenca izvrit emo u 4 podkoraka:

3.1. Prvo na gornjoj strani od zelene boje elimo sloiti plus (slika 3.1.).

Pritom nije bojama bonih stranica vano je samo dobiti plus gledano odozgo!

bitnopostii i to da se bona polja kockica koje ine plus slau s

Ako kojim sluajem ve imate plus na gornjoj strani, prijeite na korak 3.2. Ako ga nemate, onda umjesto zelenog plusa imate ili zeleni minus ili zeleno slovo L ili zelenu samo sredinju kockicu (na vrne kockice ovdje nemojte obraati panju!). Namjestite kockicu kao to je prikazano u odgovarajuem sluaju sa donjih sliica, te primijenite navedeni algoritam:

Algoritmi 3.1. Ovim algoritmima na gornjoj strani dobivamo zeleni plus. U njima ne obraajte panju na vrne kockice gornje strane!

3.2. Sad elimo vrne kockice gornje strane postaviti na njihova mjesta. Pritom se boje na tim kockicama ne moraju ispravno smjestiti/zarotirati vano je samo da svaka od vrnih kockica doe na svoje mjesto. Prouite koje se tri boje sastaju u kojem vrhu gornjeg vijenca, te koja vrna kockica treba doi na koje mjesto. Zarotirajte gornju stranu tako da se to vie vrnih kockica smjesti na odgovarajue mjesto. Uoite koje vrne kockice pritom nisu na svom mjestu i na koje bi mjesto trebale doi. Donji algoritam zamjenjuje vrne kockice koje se nalaze na presjeku desne i gornje strane, tj. kockice oznaene zvjezdicama. Taj algoritam primijenite potreban broj puta na odgovarajue vrne kockice, da biste ih sve postavili na njihova mjesta.
Algoritam 3.2. Ovaj algoritam zamjenjuje kockice oznaene krugovima. (Pritom je nevana orjentacija boja na kockicama.)

3.3. U prolom smo koraku vrne kockice smjestili na odgovarajua mjesta. Sad emo i njihove boje pravilno orjentirati. Donji algoritam rotira tri vrne kockice (svaku na svom mjestu) u smjeru kazaljki na satu. Radi se o vrnim kockicama na desnoj i zadnjoj strani. Pritom etvrta vrna kockica ostaje netaknuta.

Algoritam 3.3. Ovaj algoritam kockice oznaene zvjezdicama rotira (svaku na svom mjestu) u smjeru kazaljki na sati. Ako iste kockice elite zarotirati u smjeru suprotnom od kazaljki na satu, onda navedeni algoritam primijenite 2 puta.

Da biste postigli da se sve vrne kockice ispravno orjentiraju, gornji algoritam moda trebate primijeniti na odgovarajue naine vie puta. Ako sami nemate ideju kako to postii, evo i male pomoi: a) Ako vam je tono jedna vrna kockica pravilno okrenuta, onda na ostale tri jednostavno primijenite gornji algoritam (jednom ili dva puta, ovisno o tome u kojem smjeru te tri kockice treba zarotirati). b) Ako vam nijedna vrna kockica nije pravilno orjentirana ili su tono dvije pravilno orjentirane, tada prvo razmislite kako postii da samo jedna bude pravilno orjentirana. Dakle, paljivo prouite koje kockice rotacijom u pozitivnom smjeru dolaze u pravilan poloaj, te zarotirajte one tri (koristei algoritam 3.3.), nakon ije ete rotacije imatitono jednu vrnu kockicu (od sve etiri) pravilno okrenutu. Tada ete imati ispunjene uvjete sluaja a), pa nastavite u skladu s njim. c) Sluaj da tono tri vrne kockice budu pravilno okrenute, nije mogu. 3.4. Sad su nam sve vrne kockice na pravim mjestima i pravilno okrenute. Ujedno je i gornja strana jednobojna (zelena). Meutim, bona polja kockica koje ine gornji plusmoda nisu u dobrim bojama. Premjestimo kockice iz plusa da bismo i to namjestili! Na donjim slikama prikazani su algoritmi koji vre odgovarajua premjetanja kockica iz gornjeg plusa.
Algoritmi 3.4. Ovi algoritmi premjetaju kockice iz gornjeg plusa. (pogled odozgo)

Ako ste uspjeno primijenili sve upute, kocka bi trebala biti sloena!

Nakon to je vie puta sloite i uhodate se u primjeni algoritama, moda ete poeti razumijevati zato nekima od njih postiemo ba to to postiemo, a pokuajte otkriti i preice (npr. kako bi glasio zrcalni algoritam od 3.3. koji tri kockice rotira u smjeru suprotnom od kazaljki na satu). Ako elite detaljnije prouiti kako rade navedeni algoritmi, moete ih primijenjivati na ve sloenu kocku, pa uoavati koja se kockica kamo pomaknula