1ADI MLADOG VERTERA - 1OHAN VOLFGANG GETE

BILJESKA O PISCU:

]ohan volfgang Cete je jedan od najvecih njemackih pisaca svih vremena. Za njega se cesto kaze da je
bio genije kojem je bilo predodredjeno da strada i propadne. Zavrsio je pravo u Strazburgu, gdje je
dozivio svoju veliku ljubav sa Frederikom Brion, mladi doktor Cete se vraca sredinom avgusta 1771.
godine u Frankfurt da bi se u rodnom gradu po ocevoj zelji posvetio advokaturi. Nedjutim raskorak
izmedju istinske zelje mladog covjeka i zahtjeva koje prakticni zivot postavlja pred njega ocitije od
prvog trenutka. Umjesto advokature Cete se vise bavi knjizevnoscu, izdaje jedan casopis i cita Homera,
Pindara i dr. klasike a za Frankfurt kaze u jednom pismu svom prijatelju da je to ubogo gnijezdo.
Ceteova djela su: "]adi mladog vertere", "Faust", drama "Pobunjeni".

SPECIFICNOST VRSTE KOME DJELO PRIPADA:

Roman je pisan u formi epistolarnog romana tj. romana u pismima koji je postao popularan u 18. st.
jer je bio pogodan za izrazavanje osjecanja licnosti: u pismima prijateljima, junak ili junakinja opisuju
svoje emotivne reakcije na ono sto se dogadja u zivotu. Ovaj roman pripada tzv. dobu
sentimentalizma. !zgubivsi racionalisticku i klasicisticku vjeru u moc razuma, pisci su poceli prikazivati
covjeka kao osjecajno bice, koje je cesto suoceno sa moralnim i socijalnim problemima koji prevazilaze
njegove snage, zbog cega je ishod tog suocavanja obicno tragican.

KARAKTERISTIKE LIKOVA:

vERTER: cijelo djelo govori o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjecajnog, ali preosjetljivog
junaka svog doba, on bjezi od svijeta no ne moze da izbjegne okove koje mu namece drustvo. On se
onda potpuno okrece od ljudi i tone u prirodu. Po prirodi je bio inteligentan i osjetljiv. Sudbonosno se
zaljubio u lijepu mladu gradjanku Lottu, koja je bila vjerena za drugog mladicam, drzavnog cinovnika
Alberta, koji je bio njegov prijatelj, za koga se poslije i udala, a bila je zavoljela njega. Shvativsi da za
negovu ljubav nema nade, prihvata cinovnicku sluzbu u jednome obliznjem gradu, gdje je cesto bio
izlozen ponizenju, jer je bio obican gradjanin a ne plemic. Nrzovolja i nrespolozenje su pustali sve
dublje korjenje u verterovu dusu, sve su se cesce ispreplitali i postepeno oduzimali njegovo cjelokupno
bice. Harmonija njegovog duga bila je skoro potpuno razorena neki unutrasnji zar i zestina koja je
uskovitlala sve snage njegove prirode, izazivale su najnemilije ucinke i ostavili mu na kraju samo
malaksalost, iz koje se pokusao uzdignuti sa jos vise straha nego sto se do tada borio sa svim
nedacama. Strepnja u srcu izjedala mu je preostalu snagu duga, njegovu zivahnost, njegovu
ostroumnost, postao je tuzan, sve nesretniji i utoliko nepravedniji sto je bio nesretniji. U stanju
potpunog beznadja on je na kraju izvrsio samoubistvo.
OSNOVNI PROBLEM KOJI JE PRISUTAN U DJELU:

Ceteu je prilikom oblikovanja ljubavnog konflikta uspjelo da u njega istovremeno unese svu
problematiku borbe za slobodom i svestran razvoj licnosti u skucenim okvirima svijeta u kojem u ime
"zadovoljenja potreba drustva" vladaju "ogranicenja za pojedince". U raskoraku sa svijetom oko sebe,
verter se povlaci u sve dublju osamu, neku vrstu pasivnog otpora prema svemu sto mu je nametnuto,
u sentimentalno stanje "bolesti na smrt" iz kojeg proizilazi samoubistvo kao posljednji cin njegovog
samoopredjeljenja. Stoga se njegovo samoubistvo moze shvatiti kao negativna reakcija na obicaje i
spletke jednog tiranskog, skucenog, beskorisnog i prevazidjenog drustva.



KRATAK SADRZAJ:

Mladi pravnik Verter dolazi u gradic u koji ga je poslala majka na rjesenje nasljedstva. Prigodom ladanjskog bala
upoznaje Lottu. Iako, zna da je zarucena s Albertom on se u nju zaljubljuje. Kad se Albert vratio s putovanja
Verter se s njim sprijateljio i svo troje provode sretne dane uzivajuci u bezazlenoj drustvenosti i prirodnim
ljepotama gradske okolice. Za Rodendan Verter dobiva jedno izdanje Homera kojeg obozava i vrpcu s Lottine
haljine koju je nosila kad su se upoznali. Verterova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jaca. Kako ne bi
narusio sklad medu zarucnicima Verter odlazi. Da bi zaboravio Lottu, on postaje tajnik kod jednog diplomanta.
Nasavsi se u jednom visokom drustvu (koje njega 'pucanina tjera iz svoje sredine) biva povrijeden. Jasno su mu
pokazivali da je nepozeljan i on podnosi ostavku. Stupa u sluzbu kod jednog kneza, ali ju romanticni mladic tesko
podnosi i uskoro napusta sluzbu. Neuspjehom u pokusaju da nade zadovoljstvo u poslu, povecava se ljubav
prema Lotti, koja se u meduvremenu udala za Alberta. Verter se vraca u gradic u kojem je upoznao Lottu. Stanje
uskoro postaje neizdrzivo. Albert naslucuje Werterovu ljubav prema Lotti, a ona pocinje uvidati da ni njeni
osjecaji nisu tako bezazleni. Izmedu Vertera i njegove okoline mnoze se nesporazumi i Lotta bi se iz te situacije
htjela izvuci, ali ne zna kako. Ona nareduje Verteru da nekoliko dana ne dolazi. On razmislja o samoubojstvu i
sada izvrsava svoje posljedne pripreme. Vraca se jos jednom Lotti i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon
trenutacnog zanosa ona se pribere i daje Verteru do znanja da ga vise ne zeli videti. Verter posuduje Albertov
pistolj i iste noci izvrsi samoubojstvo. Njegova smrt pobuduje opcu zalost. Pokopan je na mjestu kojeg je sam
odabrao, izmedu dvije lipe na kraju posvecenog groblja. Na posljedni ga je pocinak ispratila Lottina obitelj. Nosili
su ga obrtnici, a svecenika nije bilo.

TEMA: Jadi mladog Vertera

IDEJE: 1. Ne mozes odredjivati svoju ljubav to tvoje srce cini.
2. Svako ko voli vec je covjek.
3. Pokusati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokusati preplivati okean

NAJLJEPSI DIO:

"Ja imam tako mnogo, ali osjecaji za nju gutaju sve; ja imam tako mnogo, ali bez nje sve mi to postaje
nistavno"

Znaci, koliko god on imao bogatstvo sve ce to propasti i nista nece imati nikakvu vrijednosta bez nje.
Toliko cu njegova osjecanja jaka da ce dozvoliti sve da propane ako nje nema. Znaci dozvolio je da sve
propane samo da je ona sa njim.

ZAKLJUCAK:

Po mom misljenju Verter je detinjast jer ne zeli prihvatiti stvarnost. Njgovo izkazivanje ljubavnih osjecaja prema
Lotti lici vise pozivu za pomoc nego li nadi za sretnom buducnoscu. Lotta se vjencala s ozbiljnim partnerom i
tako si osigurala normalan zivot. Za razliku od Vertera koji je u svakoj sredini nalazio ne premostive mane koje
izviru iz njegovoe ne prilagodljivosti sredini ili situacijama. Smatra da mu je jedini sretan dogadaj u zivotu bio
upoznati Lottu. Ja mislim da mu je taj dogadaj znacio upravo suprotno, propast.

Tadasnja vjera nije mogla prihvatiti cin samoubojstva kao i neke danasnje vjere. Samoubojstvo bi se moglo
protumaciti kao predaja sudbini, a vjere ne slave predaje nego borbu. Tako da na njegovoj sahrani nije bilo
svecenika. Ulomak: 'Duhovnik ga nije ispratio.