28.2.

2012

Korporativno upravljanje
Sustavi i mehanizmi

Cilj kolegija
Menaderi

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Radnici

Objasniti relevantne aspekte korporativnog upravljanja Prikazati i analizirati konceptualni okvir za razmatranje korporativnog upravljanja Razmotriti osnovne probleme u znanstvenom i strunom pristupu korporativnom upravljanju Prikazati vana pitanja prakse korporativnog upravljanja u Hrvatskoj

28.2.2012

Ispitna literatura
Menaderi

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Radnici

Osnovna

Tipurid, Darko (ur.) (2008), Korporativno upravljanje, Sinergija Zagreb

Dodatna

Tipurid, Darko (2006), Nadzorni odbor i korporativno upravljanje, Sinergija Zagreb Tipurid, Darko (ur.) (2004), ESOP i hrvatsko poduzede, Sinergija Zagreb USAID (2005), Korporacijsko upravljanje u javnim dionikim drutvima u Republici Hrvatskoj, Zagreb engid, Drago (2001), Vlasnici, menaderi i kontrola poduzeda, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Korporativno upravljanje
Korporativno upravljanje (engl. Corporate Governance) podruje koje se bavi odnosima upravljakih struktura u korporacijama Krucijalna pitanja korporativnog upravljanja su: tko nadzire korporaciju i zato. Svojevrsni je proces kojima korporacije odgovaraju pravima i eljama svojih interesnoutjecajnih skupina stakeholdera.
Bez efikasnog sustava upravljanja, stvara se kaos u ljudskim odnosima. Upravljanje (governance) donosi red u kaos.
Colley, Doyle, Logan i Stettinius (2003)

28.2.2012

Korporativno upravljanje
Temeljni zahtjev prema modernoj korporaciji je stvaranje bogatstva za kljune interesno utjecajne skupine, ali na odgovoran nain Budi etian, budi odgovoran i budi profitabilan, imperativ je za korporaciju naeg doba Kao socijalni sustav s pluralistikim ciljevima i interesima, korporacija mora usklaivati raznovrsne interese kako bi lake ispunila svoju osnovnu ekonomsku svrhu

Korporativno upravljanje
moe se definirati, izmeu ostaloga, kao sustav nadzornih mehanizama kojima svi dobavljai krucijalnih inputa trebaju osigurati povrate na svoja ulaganja u korporaciji, ne ugrozivi njezin dugoroni opstanak i prosperitet. Glavna podruja korporativnog upravljanja vezuju se za relacije modi, utjecaja, ovlasti i odgovornosti unutar sloenih poslovnih sustava

Omnis definitio pericolsa

28.2.2012

kakve su veze menadera s vlasnicima

koga menaderi predstavljaju i zato

komu menaderi odgovaraju

kako se iskazuje drutvena odgovornost poduzea

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

kako se menaderi nadziru i kako se trebaju nadzirati

kako se u korporacijske poslove ukljuuju drugi stakeholderi (radnici i dr.)

kakvi su odnosi veinskih i manjinskih dioniara

kako se korporacija odnosi prema javnosti i potencijalnim ulagaima

na koji nain se tite prava manjinskih dioniara

Kontekst korporativnog upravljanja

Domade i meunarodno okruje

Vanjske interesno-utjecajne skupine

Financijske institucije Investitori Dobavljai Kupci Strateki partneri Sindikati

Dioniari

Javnost Drava i lokalna zajednica

Regulatorni okvir

Nadzorni odbor/uprava Upravni odbor

Menaderi

Radnici

28.2.2012

Korporativno upravljanje

Glavna skuptina

Nadzorni odbor Uprava

Upravni odbor

Vii sloj menadmenta

Srednji sloj menadmenta

Menaderi prve razine

Zaposlenici bez menaderskih ovlasti

Korporativno upravljanje

Glavna skuptina

Korporativno upravljanje nasuprot menadmenta

Korporativno upravljanje ukljuuje skup odnosa izmeu menadmenta, odbora, dioniara i interesno-utjecajnih skupina poduzeda definira okvir za postavljanje ciljeva poduzeda i odreivanje sredstava za postizanje tih ciljeva te pradenje izvedbe i djelotvornosti Korporativno upravljanje je svojevrsni menadment menadmenta ili metamenadment

Nadzorni odbor

Uprava Vii sloj menadmenta Srednji sloj menadmenta Menadment

Menaderi prve razine

Zaposlenici bez menaderskih ovlasti

Menadment je proces u kojemu menaderi - radedi samostalno i u skupinama - putem efektivne i efikasne uporabe ogranienih resursa ostvaruju ciljeve organizacije Temeljni zadatak menadmenta je uiniti ljude u organizaciji sposobnim za zajedniko djelovanje putem jedinstvenih ciljeva, jedinstvenih vrijednosti, prave organizacijske strukture te adekvatne obuke i razvoja njihovih potencijala.

28.2.2012

Korporativno upravljanje
Menaderi

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Radnici

Uspjene korporacije trebaju vrhunsko korporativno upravljanje. Ako se korporacijama dobro upravlja, one de i napredovati. Kvalitetan sustav korporativnog upravljanja rezultira smanjivanjem trokova kapitala i efikasnoj uporabi resursa od strane poduzeda.
Postojanje djelotvornog sustava korporativnog upravljanja, i u poduzedu i u gospodarstvu u cjelini, pomae u osiguravanju razine pouzdanosti koja je nuna u cjelovitom funkcioniranju trine ekonomije Iz OECD-ovih Naela korporativnog upravljanja (2004.)

Korporativno upravljanje
Menaderi

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Radnici

Otvoreni (trini, angloameriki) sustav korporativnog upravljanja Zatvoreni (kontinentalni) sustav korporativnog upravljanja Konvergencija?
Razlika izmeu sustava pozicija korporativne kontrole

28.2.2012

Korporativno upravljanje makro aspekt

Poboljava klimu za poslovanje i domaa i inozemna ulaganja, jer investitori povezuju smanjenje rizika ulaganja s dobrim korporativnim upravljanjem

Privlai i ohrabruje privatni sektor za ulaganja te se tako privatni sektor ukljuuje u procese ekonomskih reformi te nadgledanje ostvarivanja ekonomskih reformi

Korporativno upravljanje

Glavna skuptina

Nadzorni odbor

Uprava Vii sloj menadmenta Srednji sloj menadmenta Menadment

Dobra praksa korporativnog upravljanja

Menaderi

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Radnici

Menaderi prve razine

Zaposlenici bez menaderskih ovlasti

Sustavi korporativnog upravljanja

- otvoreni (angloameriki) i zatvoreni (kontinentalno -japanski) koje interesno-utjecajne skupine utjeu na odluke koje se donose u korporacijama? koje instrumente pojedina interesno-utjecajna skupina ima na dispoziciji, kako ih koristi i na koji nain djeluju? na koji nain uloge pojedinih stakeholdera, kao i mehanizmi koje te skupine imaju na raspolaganju, utjeu na korporativno upravljanje?

Sustavi korporativnog upravljanja se razlikuju s obzirom na mehanizme kojima se usklauje razina kontrole pojedinih interesnoutjecajnih grupa

28.2.2012

Sustavi korporativnog upravljanja

Otvoreni sustav korporativnog upravljanja (Outsider Control System) u kojem ni jedna strana nema mogudnost aktivno nadzirati menadment (glavni mehanizmi kontrole dolaze izvana). Investitori imaju vlasnitvo nad zaradama, ali bez kontrole nad korporacijom. Zatvoreni sustav korporativnog upravljanja (Insider Control System) u kojem postoje aktivna kontrola nad menadmentom, a kljuni su interni mehanizmi korporativnog upravljanja. Bit je na kontroli bez disperzija vlasnitva nad zaradama.

Sustavi korporativnog upravljanja

Otvoreni (angloameriki) sustav Zatvoreni (kontinentalnojapanski) sustav

Vlasnitvo Kontrola i vlasnitvo Instrumenti korporativnog upravljanja Uloga vlasnika u korporativnom upravljanju

Disperzirano Razdvojeni Preteito eksterni Za vedinu mala zbog freerider problema

Koncentrirano Povezani Preteito interni Poeljno velika zbog netransparentnosti

28.2.2012

Sustavi korporativnog upravljanja

Otvoreni (angloameriki) sustav Zatvoreni (kontinentalnojapanski) sustav

Mod

Menadment

vlasnici kontrolnih paketa dionica i stakeholderi (banke, povezana poduzeda i zaposlenici) Zastupljeni u vedoj mjeri Vedinski nasuprot manjinskih dioniara Ostvarivanje ciljeva vedinskih vlasnika i drugih grupa nautrb interesa manjinskih dioniara

Interesi drugih interesnoutjecajnih skupina Temeljni agencijski odnos

Nisu zastupljeni u vedoj mjeri Dioniari nasuprot menadmenta Ostvarivanje ciljeva menadmenta (preinvestiranje) nautrb efikasnosti i profitabilnosti

Kljuni problem

Sustavi korporativnog upravljanja

Otvoreni (angloameriki) sustav Zatvoreni (kontinentalnojapanski) sustav

Koncentracija glasake modi dioniara Identitet dioniara

Slabija Institucijski investitori prevalentni, tek onda pojedinani dioniari Jako razvijena s primarnom ulogom Postoji sa znatnim udjelom neprijateljskih preuzimanja

Veda Prvo poduzeda, pa financijske institucije te pojedinani dioniari Osrednje razvijena sa sekundarnom ulogom Nema relevantnu ulogu, neprijateljska preuzimanja rijetka

Trita kapitala Trite za korporativnu kontrolu

28.2.2012

Konvergencija sustava korporativnog upravljanja

Sustavi korporativnog upravljanja imaju puno vie zajednikoga, nego to to na prvi pogled izgleda, posebice u kombinaciji velikih investitora i pravnom sustavu koji titi prava ulagaa* Razvoj meunarodnog trita vodi konvergenciji sustava korporativnog upravljanja. Razlike u modelima korporativnog upravljanja u razliitim zemljama ne javljaju se zbog diferentnih naina na koji se financijski sistemi koriste u davanju financiranju korporacija, nego u nainima organizacije vlasnitva i kontrole u korporacijama

*Shleifer, A. i Vishny, R.W. (1997): A Survey of Corporate Governance, Journal of Finance, 52,. str. 770.

Konvergencija sustava korporativnog upravljanja

Nedovoljna kvaliteta alternativnih sustava, konkurentski pritisci zbog globalizacije i jaanje investitorskih skupina vode konvergenciji* Jaanje uloge dioniara, ali vanost kljunih zaposlenika Trend sve slinije strukture financiranja: sve je vedi udjel financiranja dugovnim u odnosu na vlasniki kapital Zakonsko jaanje uloge neizvrnih direktora u monistikom modelu korporativnog upravljanja Stvaranje univerzalnog pravnog okvira supranacionalna regulativa

* Hansmann, H. I Kraakman, R. (2003): The End Of History For Corporate Law, Georgetown Law Journal, 89, 2001., str. 439.-468

10

28.2.2012

Funkcionalna konvergencija
Funkcionalna konvergencija se javlja kada individualni investitor ili korporacija unapreuje svoju razinu korporativnog upravljanja, unato nedostatku prikladnog pravnog okvira. Na primjer, investitori mogu ponuditi da investiraju novac u poduzeda koja posluju u kontekstu koji je vie orijentiran prema investitorima. Tako, npr., jedan broj izraelskih poduzeda inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) proveo na amerikom tritu vrijednosnica NASDAQ, kako bi se obvezali na bolju praksu korporativnog upravljanja nego to je to sluaj u domadem tritu kapitala.
Coffee, J.C. (1999): The Future as History: The Prospects for Global Convergence in Corporate Governance and its Implications, Northwestern University Law Review, 93, str. 641.-708., LaPorta, R., Lopez-de-Silanes, F., Shleifer, A. i Vishny, R.W. (2000): Investor Protection and Corporate Governance, Journal of Financial Economics, 58, str. 3.-27.

Vlasnika struktura britanskih korporacija (19632004)

Sektor Ostatak svijeta Osiguravajue kompanije Mirovinski fondovi Investitori pojedinci Investicijski fondovi otvorenog tipa Investicijski fondovi zatvorenog tipa Ostale financijske institucije Dobrotv. organizacije, crkve i dr. Privatne nefinancijske kompanije Javni sektor Banke 2.1 5.1 1.5 1.3 2.3 3 3.6 0.7 1963 7 10 6.4 54 1.3 11.31 1975 5.6 15.9 16.8 37.5 4.1 10.51 1989 12.8 18.6 30.6 20.6 5.9 1.6 1.1 2.3 3.8 2 0.7 1997 24 23.5 22.1 16.5 6.7 1.9 2 1.9 1.2 0.1 0.1 2004 32.6 17.2 15.7 14.1 1.9 3.3 10.7 1.1 0.6 0.1 2.7

Vlasnika struktura njemakih korporacija

1991. 1999. Promjena 1991.-1999. 0,8 3,5 -10,1 -1,6 3,3 8,8 -4,9

Banke Osiguravajua drutva Korporacije Drava Inozemni investitori Institucionalni investitori Pojedinci

12,7 5,5 39,4 2,6 12,7 4,8 22,4

13,5 9,0 29,3 1,0 16,0 13,6 17,5

Vlasnika struktura amerikih korporacija

2000. Promjena 1990.-2000. -12,4% 0,6% 3,1% -3,6% 3,2% -1,3% -5,5% 3,7% 12,2% 0,0%

Individualni investitori Drava i lokalna uprava Bankovne zaklade Osiguravajua drutva koja se bave osiguranjem ivota Ostala osiguravajua drutva Privatni mirovinski fondovi Dravni i lokalni mirovinski fondovi Zajedniki fondovi Inozemni vlasnici Ostalo

38,3% 0,3% 10,0% 1,8% 5,5% 1,0% 11,6% 11,3% 18,8% 1,0%

Vlasnika struktura japanskih korporacija

Dioniari Financijske institucije Komercijalne banke Fondovi Osiguravajua drutva Ostale financijske institucije Industrijska poduzea Individualni japanski investitori Strani investitori Vlada 1991. 43.0 15.7 9.8 12.0 5.5 30.1 20.4 4.7 0.3 1996. 41.1 15.1 10.3 11.1 4.6 27.2 19.4 10.5 0.3 2003. 39.1 7.7 21.4 6.7 3.3 21.7 20.6 17.7 0.2

11

28.2.2012

Mehanizmi korporativnog upravljanja

Interni mehanizmi
odbor(i) naknade menadmentu koncentracija vlasnitva odnosi sa interesno-utjecajnim skupinama financijska transparentnost i objavljivanje relevantnih informacija (korporativno izvjetavanje)
Dioniari
Nadzorni odbor i Uprava

Menaderi

Radnici

Eksterni mehanizmi
trite za korporativnu kontrolu pravna infrastruktura zatita manjinskih dioniara trite i konkurentski uvjeti

Odbor
Menaderi

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Radnici

Organizacijski instrument putem kojeg dioniari utjeu na ponaanje menadera kako bi osigurali da sa poduzedem upravljaju u njihovu interesu Stvara vezu izmeu dioniara i menadera pa ima kljunu ulogu u korporativnom upravljanju Monistiki (jednorazinski) ili dualni (dvorazinski) model korporativnog upravljanja

12

28.2.2012

Monistiki model (jedinstveni odbor)

Skuptina dioniara

Upravni odbor (odbor direktora) (izvrni i neizvrni dIrektori)

Integrira nadzornu i upravljaku funkciju

Prednost modela s jedinstvenim odborom je bolja informiranost (pa i znanje o poduzedu i djelatnosti) lanova odbora te stoga lake i pravodobnije donoenje krucijalnih upravljakih odluka u odnosu na situaciju koja vlada u nadzornim odborima u dvorazinskom modelu.

Menaderi

Dvorazinski model korporativnog upravljanja

Skuptina dioniara

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor (engl. Supervisory Board; nj. Aufsichtsrat) preuzima funkciju kontrole, nadgledavanja i pradenja poslovanja

Uprava

Uprava (upravni odbor; engl. Management Board; nj. Vorstand) preuzima funkciju poslovanja, voenja i upravljanja

Menaderi

13

28.2.2012

Glavno zaduenje nadzornog odbora je tekude i preventivno nadziranje voenja poslova drutva (ZTD).

Glavna skuptina

Povezujua uloga

Nadzorni odbor

Uprava
Vii sloj menadmenta

NADZORNI ODBOR Kontrolna uloga Strateka uloga

Srednji sloj menadmenta

Menaderi prve razine

Zaposlenici bez menaderskih ovlasti

Odbor u korporativnom upravljanju

Skuptina dioniara

lanovi odbora trebaju djelovati u najboljem interesu poduzeda i njegovih dioniara odbor treba korektno tretirati sve dioniare, posebno kad njegove odluke mogu utjecati razliito na pojedine grupe dioniara potrebna je opda neovisnost i objektivnost odbora, a ne samo nezavisnost od menadmenta odbor treba biti sposoban provoditi neovisne i objektivne prosudbe o pitanjima i stvarima od korporacijskog interesa
Skuptina dioniara

Nadzorni odbor

Uprava

Odbor direktora (izvrni i neizvrni dIrektori)

Menaderi

Menaderi

14

28.2.2012

Naknade menadmentu
osnova plada kratkoroni poticaji dugoroni poticaji paketi otpremnina programi mirovinskog i ivotnog osiguranja specijalni programi posebnih beneficija
Dioniari
Nadzorni odbor i Uprava

Menaderi

Radnici

Naknade menadmentu
fiksne naknade varijabilne naknade
Fiksna plada, kao iskljuivi mehanizam, moe biti izbor onda kad je menadere relativno jednostavno nadgledati i kad vlasnici imaju dobar pristup informacijama o poslovanju. Ako je posao menadera jednostavan i rutinski, a ishod neizvjestan ili teko mjerljiv, tada je fiksna plada dobar izbor.

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Menaderi

Radnici

15

28.2.2012

Udjel varijabilnog dijela naknade u ukupnim menaderskim kompenzacijama

Europska unija (15 starih lanica - prosjek)

33%

Slovenija
Hrvatska

15%
11%

Varijabilni dio kompenzacijskog paketa moe povezati interese vlasnika i menadmenta. Varijabilni dio naknade vezan uz ostvarivanje poslovnih ciljeva moe se isplatiti u novcu, dionicama ili dionikim opcijama, te udjelom u dobiti.

Naknade menadmentu
Fiksna plada Bonusi i dodjela dionica Profit sharing Dionike opcije
Bonus na pladu, kao isplata u novcu, i dodjela dionica obino se vezuju na ostvarenje ciljeva postavljenih u procesu budetiranja i akcijskog planiranja

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Menaderi

Radnici

Ako su kompenzacije vezane uz poboljanje ciljnih pokazatelja koji su vani vlasnicima (npr. ukupan povrat dioniarima, cijena dionica, profitabilnost i dr.), onda je vjerojatno oekivati ponaanje menadera u skladu sa zahtjevima koji postavljaju ili oekuju vlasnici.

16

28.2.2012

Naknade menadmentu
Fiksna plada Bonusi i dodjela dionica Profit sharing Dionike opcije
Oblik sudjelovanja menadera i radnika u poslovnom rezultatu poduzeda, a moe se definirati kao sustav u kojem poslodavac plada zaposlenicima, kao dodatak na normalnu pladu, posebne svote u obliku novca ili dionica, ovisno o dobiti koje poduzede ostvaruje

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Menaderi

Radnici

Naknade menadmentu
Fiksna plada Bonusi i dodjela dionica Profit sharing Dionike opcije
Poseban oblik nagrade menaderima, kojom oni stjeu pravo kupnje dionica poduzeda po unaprijed definiranoj cijeni u odreenom razdoblju (npr. 2, 3. ili 5 godina).

Dioniari

Nadzorni odbor i Uprava

Menaderi

Radnici

Ako cijena dionica poduzeda bude rasla u razdoblju validacije opcije (kao rezultat dobrog poslovanja i trine percepcije kvalitetne strategije), menaderi de imati priliku akumulirati znatna sredstva.

17

28.2.2012

Vlasnika koncentracija
Fragmentirano ili koncentrirano vlasnitvo Odnos vedinskih i manjinskih dioniara Skuptinske borbe (Proxy fights) dioniara Problemi tuneliranja i piramidiranja Uzajamno suvlasnitvo (Cross-shareholding) Problem free-ridinga
Dioniari
Nadzorni odbor i Uprava

Menaderi

Radnici

Udjel u vlasnitvu dva najvea dioniara (%)

Najvei dioniar
Austrija Belgija eka Estonija Finska Francuska Hrvatska Italija Latvija Litva Maarska Nizozemska Njemaka Poljska SAD (NYSE) Slovenija panjolska vedska Velika Britanija 54,1 55,9 77,6 61,1 27,4 29,4 51,52 52,3 49,5 44,7 45,0 42,8 49,6 42,4 5,4 32,8 40,1 37,6 14,4

Drugi dioniar po veliini

7,8 10,3 11,2 21,6 13,4 6,4 12,37 7,7 9,7 16,0 13,7 11,4 2,9 14,8 3,7 9,8 10,5 11,2 7,3

Dva najvea dioniara skupno

61,9 66,2 88,8 82,7 40,8 35,8 63,90 60,0 59,2 60,7 58,7 54,2 52,5 57,2 9,1 42,6 50,6 48,8 21,7

18

28.2.2012

Vlasnika koncentracija u europskim zemljama

postotak poduzeda koje kotiraju na burzama sa dioniarima koji imaju 50% dionica i vie -

% Njemaka Francuska Italija Nizozemska Belgija 63,5 53,0 65,8 50-60 42,6

Koncentrirano vlasnitvo moe imati i negativne i pozitivne posljedice na korporativno upravljanje i uspjenost poduzea.

Zatita manjinskih dioniara

Vedinski dioniari
(blockholderi)

Pravna infrastruktura i mehanizmi zatite investitora

Manjinski dioniari Odnos izmeu vlasnika imaju li sve vlasnike skupine ista prava, ciljeve i interese? -

Manjinski vlasnici

Vlasnici vedih dionikih paketa

Zatita manjinskih dioniara, kao instrument korporativnog upravljanja, iznimno je vana kad postoji mogudnost iskoritavanja poloaja vedinskih dioniara na troak manjinskih dioniara, osobito putem tuneliranja i drugih tehnika

19

28.2.2012

Prava dioniara u Hrvatskoj

Registracija svih izdanih dionica u SDA Redovita glavna skuptina jednom godinje Izvanredna skuptina na zahtjev 5% dioniara Poziv i dnevni red 30 dana unaprijed Skuptina donosi i mijenja statut, povedava ili smanjuje kapital, imenuje lanove nadzornog odbora i revizora, odobrava financijske izvjetaje Javna ponuda za preuzimanje (preko 25%) insidersko trgovanje zakonom zabranjeno

Zatita manjinskih dioniara

Problem odvojenosti prava na novane tokove i razine kontrole nad poduzedem prije svega ovisi o razini zatite koju pravni okvir neke zemlje osigurava malim dioniarima. U tredem dijelu OECD-ovih Naela korporativnog upravljanja pozornost je posvedena jednakom tretmanu dioniara. Naglaeno je kako okvir korporativnog upravljanja treba osigurati jednak tretman svih dioniara, ukljuujudi i manjinske ili strane dioniare.

20

28.2.2012

d.o.o. u 100% obiteljskom vlasnitvu 76% dionica Dioniko drutvo B 51% udjela 49% udjela
Drutvo s ogranienom odgovornou D

51% dionica Dioniko drutvo A 26% dionica Dioniko drutvo C

10% dionica

15% dionica

15% dionica

24% dionica

Dioniko drutvo E

Primjer korporativnog piramidiranja

Tenja nekih vlasnika za iskazivanje vede kontrole, uz manje kapitalne trokove, kao i na transfere resursa izvan poduzeda u korist dioniara koji nadziru korporaciju (a na tetu manjinskih dioniara), naziva se tuneliranje (engl. tunelling).

Uzajamno suvlasnitvo i piramidiranje sredstva su tuneliranja.

(Cross-shareholding ili Mutual shareholding)

situacija je kad dva ili vie poduzea zamjene vlasnike udjele/dionice.
PREDNOSTI -dugorona stabilnost cijene dionica -stabilnost transakcijskih odnosa poduzea -sprjeavanje neprijateljskog preuzimanja -preuzimanje rizika izdavanja novih dionica od strane poduzea partnera -mogunost ostvarivanja dodatnog profita uslijed poveanja cijene dionica -nii trokovi kapitala uslijed manjih dividendi NEDOSTACI -mogunost dodatnih trokova uslijed pada cijene dionica -smanjenje likvidnosti novanih sredstava -smanjenje efikasnosti kapitala -destabilizacija cijene dionica poduzea uslijed manje koliine dionica dostupne na tri tu kapitala -prepreka fleksibilnom odabiru kupaca i dobavljaa

Uzajamno suvlasnitvo

-slaba disciplina menadmenta uslijed nedovoljnog pritiska od strane dioniara -rastui utjecaj poduzea partnera na menadment

21

28.2.2012

Veze u keiretsu grupi

Druge financijske insitucije Poduzeda za ivotno osiguranje

Banke

Keiretsu izmeu trita Trgovinska poduzeda Proizvodna poduzeda Vertikalni keiretsu

Satelitska poduzea Financiranje zajmovima Vlasnitvo

Satelitska poduzea

Trgovinske veze (roba, gotovi proizvodi, depoziti, police osiguranja i dr.)

Mitsui keiretsu

Izvor: Kippenberger, T.: Keiretsu a very japanese form of alliance, The Antidote, Vol. 2, No. 4, 1997., str.30-35

22

28.2.2012

Transparentnost i objavljivanje informacija

Spremnost korporacije da redovito, otvoreno i transparentno komunicira s dioniarima, drugim stakeholderima i investitorima smanjuje poslovne rizike, posebice rizik ulaganja bududi da smanjuje mogudnost prikrivanja loeg upravljanja Zakonska obveza za objavljivanje financijskih izvjetaja (posebice za drutva na burzovnim listanjima) Financijski izvjetaji moraju, osim temeljnih podataka, sadravati informacije o raznim poslovnim dogaajima, razvoju poslovanja, aktivnostima na istraivanju i razvoju te posjedovanju i raspolaganju trezorskih dionica

Transparentnost i objavljivanje informacija

Javna dionika drutva - dionika drutva s temeljnim kapitalom vedim od 30 milijuna kuna i s vie od 100 dioniara (Zakon o tritu vrijednosnih papira, 2002) uvrtena su posebnu kotaciju na tritima kapitala Javna dionika drutva (manje ih je od 250) moraju dostavljati tromjesena financijska i poslovna izvjeda u roku od 30 dana, a u roku od 45 dana konsolidirana izvjeda. Izvjetaji trebaju sadravati podatke o drutvu, upravi i nadzornom odboru, dionicama i izdanjima (kao i zaradi), podatke o deset najvedih dioniara, bilancu, raun dobiti i gubitka, novani tok, promjene glavnice te pojanjenja uprave JDD kotacijom stvoreni su preduvjeti za razvoj trita kapitala i poboljavanje prakse korporativnog upravljanja

23

28.2.2012

Trite za korporativnu kontrolu

Trite za korporativnu kontrolu (engl. Market for corporate control) eksterna je sila koja pritide menadere da se ne ponaaju, koristedi resurse poduzeda, na nain koji nije u interesu dioniara Osnovna premisa: Menaderi imaju pravo upravljati korporacijom tako dugo sve dok njezinu trinu vrijednost ne moe signifikantno poboljati alternativna grupa menadera s alternativnom strategijom. Osnovni pokreta promjena, po takvoj tezi, slaba je djelotvornost menadmenta poduzeda u aspektu stvaranja vrijednosti za dioniare.
Model trita za korporativnom kontrolom prvi su, neovisno jedan od drugog, uobliili ekonomist Robin Marris i pravnik Henry Manne

Trite za korporativnu kontrolu

Trite za korporativnu kontrolu (engl. Market for corporate control) eksterna je sila koja pritide menadere da se ne ponaaju, koristedi resurse poduzeda, na nain koji nije u interesu dioniara

Loe djelovanje menadera rezultirati de smanjivanjem vrijednosti dionica poduzeda na tritu kapitala Smanjivanje trine vrijednosti dionica potaknut de druge imbenike na poduzimanje aktivnosti preuzimanja dionica kako bi se ostvarila kontrola nad poduzedem, a u cilju podizanja vrijednosti i luenja vlastite zarade nakon preuzimanja. Neefikasni menaderi bit de zamijenjeni efikasnijim kako bi se ostvarilo planirano podizanje vrijednosti. Takve aktivnosti rezultirat de povedanjem cijene dionica na tritu kapitala i stabiliziranjem nove menaderske skupine na elu poduzeda.

24