"Dr. Chopra uzbuujue komunicira na samoj granici dananje medicine duha/tijela sa sofisticiranou vrsnog poznavaoca medicine." C !"# !. $!

%&' f( Harvard Magazine "Deepak Chopra se smatra )ipokratom modernog doba zbog svog naprednog pristupa koji kombinira drevne tradicije lije*enja s modernim istra+ivanjima." " , -./C"0'1( Chicago 2un 1imes 34edan od arhitekata nove medicine jest dr. Chopra( cijenjen i potovan lije*nik koji je "platio svoje dugove" kao moderni lije*nik." $! 5 D622'5( autor Space, Time, and Medicine i Recovering the Soul "Dr. Chopra je fin( evokativan pisac." D . 46)0 7. 8!%! England Journal of Medicine

!( The New

3!mbiciozno i strpljivo( dr. Chopra povezuje na*ine lije*enja "stoka i 8apada u fascinantani( shvatljivi argument...." D . 21',' 2!&6%( Houston Chronicle "/isanje dr. Chopre sadr+i veliku "jepotu( veliku snagu( veliko oduevljenje i mnogo zajedni*kog." C6. 10'5 46)0260( autor Henr James and the Evolution of Counsciousness

"0e mo+emo pre+aliti to nije +ivio dovoljno blizu da se meusobno posjeujemo." 4.D"1) )66/' ( The New !or" Times #oo" Review Re"li su o $vantnom li%e&en%u' "0ajmudrija( najdivnija knjiga koju sam ikada pro*itao." 16702'0D )66/'2( bivi predsjednik !meri*ke izdava*ke asocijacije "-njiga koju 9mora pro*itati" svaki napredni ... *ovjek koji pru+a zdravstvenu skrb. 6na e proiriti nae horizonte( proiriti nae shvaanje i pomoi nam da stazom na kojoj se nalazimo odemo u novo stoljee. .zbudljivo( stimulirajue i vrlo preporu*ljivo." '$"2!&'1) -.&$' : 622( %.D.

SAVRENO ZDRAVLJE
Potpun vodi za duh/tijelo DR. DEEPA !"OPRA
#aha$i%hi #ahe%h &o'iju

ije je (ez'$anino znanje uinilo ovu )nji'u *o'u+o*

Naslov originala' (ER)ECT HE*+TH The Complete Mind,#od -uide Cop;right <==> Deepak Chopra (reveli' ade 2ibila i u+ica ?ili

Sad$,aj
8ahvalnica D"6 " %4'216 8,!06 2!, ?'06 8D !,$4' < /oziv na viu stvarnost @ 6tkrivanje vaega tjelesnog tipa 1est za tjelesni tip %aharishi a;ur:vede -arakteristike tjelesnih tipovaA ,ata /itta -apha azumijevanje dvodonog tipa azumijevanje trodonog tipa B 1ri doe : graditelji stvarnosti 2ubdoe C /lan prirode -ako dolazi do poremeaja doa D 6bnova ravnote+e .ravnote+en +ivot : ope to*ke D"6 "" -,!0106:%')!0"E-6 1"4'$6 E6,4'-! F -vantna medicina za kvantno tijelo

G 6tvaranje kanala lije*enja /anakarma 1ranscendentalna meditacija /rimordijalni zvuk /ulsna dijagnoza %arma terapija 1ehnika bla+enstva !roma terapija 1erapija #andharva glazbom H 2loboda od ovisnosti = 2tarenje je pogreka asa;ane : bilje za dugovje*nost -vizA koliko dobro starimI D"6 "ll J",4'1" . 2-$!D. 2 / " 6D6% <> "mpuls za evoluciju << Dnevna rutina : jahanje na valovima prirode <@ /rehrana : jedenje za savrenu ravnote+u /rehrana prema tjelesnom tipuA Dijeta za smirenje vate Dijeta za smirenje pitte Dijeta za smirenje kaphe ?est okusa !gni : probavna vatra &la+ena dijeta <B 1jelesno vje+banje : mit "bez muke nema nauke" ,je+be prema tjelesnom tipu ,je+be triju doa /ozdrav suncu 5oga polo+aji .ravnote+eno disanje .prana ama/ <C 2ezonska rutina : ravnote+a cijele godine

Epilog: cvijee u kvantnom polju Dodatak A: izvori za %aharishi a;ur:vedu Dodatak HA rje*nik Bibliografija

Zahvalni-a
Jelim iz sveg srca zahvaliti 2vojoj obitelji( za njihovu duboku ljubav i podrku( koja je osnova svega to *inim. &arne;u 2hermanu( koji je prvi organizirao i pro*istio opse+no tijelo neobraenih informacijaK bez njegovog strpljivog rada( ova knjiga ne bi bila izdana. Dvojici vrhunskih agenata : i vrlo cijenjenih prijatelja : $;nn Lranklin i %uriel )ellis( zato to su me uvjerile da e ovaj projekt uspjeti. )untle;u Dentu( bliskom prijatelju *iji mi je otroumni literarni sud pomogao da tekst uobli*im u kompletirani oblik. 2vome uredniku( /eteru #uzzardiju( koji je inzistirao na perfekciji i iznio ono najbolje to sam mogao ponuditi. " posveenoj obitelji lije*nika( medicinskih sestara( tehni*ara( instruktora i pomonog osoblja koji istinski mogu nazvati uspjeh %aharishi a;ur:vede svojim vlastitim. 2vatko od vas inspirirao me je svakodnevnim +ivljenjem ideala zdravlja. Mnaro*ito( vidim ovaj ideal utjelovljen u dr. ichardu !verbachu i dr. 2tuartu othenbergu( dvojici prvih lije*nika u 2!D koji su u*inili %aharishi a;ur:vedu svojim +ivotnim zvanjem. 0jihov profesionalni savjet na svakom od stupnjeva ove knjige bio je od neprocjenjive vrijednosti. )vala vam( najdra+e kolege( za slijeenje puta.

Dio .
#JES/O ZVANO SAVRENO ZDRAVLJE 0. Poziv na vi1u %tva$no%t
. svakom *ovjeku postoji mjesto koje je bez bolesti( koje nikada ne osjea bol( koje ne mo+e ostarjeti ili umrijeti. -ada doete do tog mjesta( granice koje svaki od nas prihvaa prestaju postojati. 6ne *ak ne postoje : ni kao mogunost. 1o mjesto naziva se savreno zdravlje. /osjeti tom mjestu mogu biti vrlo kratki ili mogu potrajati godinama. Eak i najkrai posjet poti*e duboku promjenu. 1ako dugo dok ste ondje( pretpostavke koje vrijede za uobi*ajenu egzistenciju promijenjene su( a po*inju cvasti ideali nove( vie i bolje egzistencije. 6va je knjiga za "jude koji bi +eljeli istra+iti tu novu egzistenciju( koji bi je doveli u svoj +ivot i u*inili stalnom. .zrok bolesti *esto je izuzetno kompleksan( no jedno se sa sigurnou mo+e reiA nitko nije dokazao da je potrebno biti bolestan. .stvari( obrnuto. 2vakog dana dolazimo u dodir s milijunima virusa( bakterija( alergena i gljivica i tek siuan dio uzrokuje bolest. 0ije rijetkost da lije*nici vide pacijente *iji respiratorni putovi sadr+e grozdove tetnih bakterija meningokoka koji tu sasvim bezopasno +ive. 2amo u rijetkim okolnostima oni izbijaju

i uzrokuju meningitis( ozbiljnu a katkada kobnu infekciju centralnog +iv*anog sustava. ?to izaziva takav napadI 0itko to*no ne zna( ali *ini se da to uklju*uje misteriozni faktor zvan 3kontrola od strane domainaN( to zna*i da im mi( nosioci klica( na neki na*in otvaramo ili zatvaramo vrata. ,ie od ==(== posto vremena vrata su zatvorena( to zna*i da je svatko od nas mnogo bli+e savrenom zdravlju nego to mislimo. ,odei uzrok smrti u 2jedinjenim Dr+avama jesu bolesti srca( koje u veini slu*ajeva uzrokuje talo+enje plo*ica koje za*epljuju koronarne arterije koje vode kisik do srca. -ada kolesterol ili drugi otpaci po*nu zatvarati te arterije( nedostatak kisika kodi radu srca. /a ipak( tok sr*anih bolesti vrlo je individualan. 4ednog *ovjeka sa sasvim malom koli*inom plo*ica mo+e onesposobiti angina( bolni gr* u prsima karakteristi*an za koronarne arterijske bolesti. Drugi *ovjek s nekoliko naslaga plo*ica dovoljno velikih da za*epe veinu protoka kisika ne osjea nita. 8namo za "jude koji su tr*ali maraton( a *ije su koronarne arterije bile do HD posto za*epljene( dok su drugi s potpuno prohodnim arterijama pali mrtvi od sr*anog udara. 0aa fizi*ka sposobnost za obranu od bolesti izvanredno je elasti*na. 6sim toga tjelesnog fizi*kog imuniteta( svi imamo jak emocionalni otpor prema bolesti. -ao to je jedna starija +ena( moja pacijentica( reklaA 3/ro*itala sam dosta iz psihologije da znam kako se za dobro prilagoenoga odraslog *ovjeka pretpostavlja da se pomirio s boleu( starenjem i kona*no i sa samom smrti. 0a nekoj razini to i razumijem : ali emocionalno i instiktivno( ne vjerujem u sve to. 2tarenje i tjelesno pogoranje izgledaju kao stravi*na pogrekaK stalno se nadam da e netko naii i ispraviti je.N

1a +ena sada ima gotovo G> godina( a njezina je fizi*ka i mentalna kondicija izvanredna. 8apitana to joj predstoji( rekla jeA 9%o+ete pomisliti da je to ludost( ali moj je stav da neu ostarjeti i da neu umrijeti." Da li je to tako nerazumnoI 8a "jude koji za sebe misle da su 9previe zaposleni da se razbole" zna se da su natprosje*nog zdravlja( dok oni koji se previe brinu oko bolesti mnogo *ee postaju njezin plijen. 0eki drugi *ovjek rekao nam je da ga ideja o savrenom zdravlju privla*i stoga jer je to kreativno rjeenje : mo+da jedino rjeenje : za prevladavajue probleme s kojima se suo*ava suvremena medicina. 1aj *ovjek( vrlo uspjean direktor u elektronskoj industriji( usporedio je savreno zdravlje s nekom vrsti 9novog miljenja" koje transformira poduzea. 0ovo miljenje jedinstveni je oblik rjeavanja problemaA uklju*uje stvaranje bolje situacije na taj na*in da prvo povisite vlastita o*ekivanja( znatno vie nego to itko vjeruje da je mogue( a potom pronalazite na*ine da vam se to ostvari. 3!ko ljudi i dalje misle i djeluju na iste poznate na*ine(N komentirao je taj *ovjek( 9marljivijim radom mogu postii pet do deset posto poboljanja. 0o da bi se ostvarilo poboljanje od dva do deset puta( ciljevi se moraju postaviti dovoljno visoko da ljudi ka+uA Dakle( ako +elite postii toli"o poboljanja( morat emo to u*initi na sasvim druk*iji na*in". 0ovi na*in miljenja bio je primijenjen u naprednim kompjuterskim kompanijama u 2ilicijskoj dolini. ecimo( ako je za razvoj nekoga suvremenog modela hardOarea ili softOarea bilo potrebno *etrdeset osam mjeseci( slijedea generacija bila je predviena za dvadeset *etiri mjeseca. !ko su pogreke u proizvodnji smanjene na pet posto( tada 9nula greaka" postaje pravilo

budunosti. 0a isti na*in djeluje savreno zdravlje : postavlja cilj od nula pogreaka i potom otkriva na*in kako da ostvari taj cilj. . svijetu kompjutera trokovi popravka neispravnog stroja mogu iznositi osam do deset puta vie nego da se u samom startu napravi bez pogreke. "z toga razloga nametanje 9kvalitete na izvoru9 Mtj. raditi ispravno od samog po*etkaP pokazuje bolji smisao za posao nego proizvodnja koja je tek 9dovoljno dobra." "sto vrijedi i u medicini( gdje je prevencija mnogo jeftinija nego tretman : i u humanom i u ekonomskom smislu. "stra+ivanje iz <=HH. godine pokazuje da se !merikanci plae vie nego i*ega drugog : kobne bolesti. azlog za to ne mora biti povezan s bolom i patnjom : nego uklju*uje nepodnoljive izdatke za dugi boravak u bolnici i za potrebne kirurke zahvate i lijekove. Eak ni smrt nije toliko zastraujua kao to je strah od ostavljanja nezbrinute obitelji. 4asno je da nam treba medicinski pristup koji vjeruje u 9kvalitetu na izvoru" i koji mo+e unaprijediti tu kvalitetu u pojedincima.

O2E3ANJE NOVE #ED.!.NE 4 4 #A"AR.S". A&5R4VEDA

/rva tajna o savrenom zdravlju koju +elimo otkriti jest da ga trebate odabrati. %o+ete biti zdravi samo onoliko koliko mislite da je mogue. 2avreno zdravlje nije samo D do <> posto poboljanja zdravlja. 6no uklju*uje potpuni pomak u perspektivi koja *ini bolest i nemonu starost neprihvatljivima. %o+emo li stvarno vjerovati u 3nula grekeN za neto tako kompleksno kao to je ljudsko tijeloI /rema

0acionalnom institutu za starenje( nikakve dijete( vje+be( vitamini( lijekovi ili na*in +ivota nisu se dokazali pouzdanima u produ+enju +ivota. 2pre*avanje degenerativnih smetnji koje napadaju starije osobe : bolesti srca( kap( rak( arterioskleroza( artritis( dijabetes( osteoporoza itd. : mnogo je lake nego ikada ranije( ali jo uvijek nevjerojatno. /remda u javnosti medicinski istra+iva*i govore optimisti*ki o zna*ajnim prodorima u lije*enju raka i drugih glavnih neukrotivih bolesti( meusobno su pesimisti*niji. 0ajbolje *emu se nadaju jest postupno napredovanje : siuan korak prema rjeenju. M0pr. smanjenje razine kolesterola statisti*ki e smanjiti sr*ane napade kod velikih skupina stanovnika( ali ne jam*i da e zdravlje ijednog pojedinca biti o*uvano.P Da biste poboljali zdravlje dva ili deset puta( trebate novu vrst znanja koje se temelji na dubljem konceptu +ivota. 6va knjiga predstavlja jedinstven izvor takva znanja( sistem preventivne medicine i zdravstvene skrbi pod imenom %aharishi a;ur:veda. /otje*e iz "ndije i stara je vie od D.>>> godina. ije* a6u$4veda dolazi od dvaju sanskrtskih korijenaA a;us ili 9+ivot" i veda Q 3znanje ili znanostN. 2toga se a;ur:veda obi*no prevodi kao 9znanost o +ivotu". Druga( ali i to*nija( mogunost bila bi 7znanje o ,ivotno* vije)u8. 2vrha a;ur:vede jest da nam ka+e kako mo+emo utjecati na na +ivot( kako ga mo+emo mijenjati( produ+iti i kona*no nadzirati bez uplitanja bolesti ili starenja. ,odei princip a;ur:vede jest da duh najdublje utje*e na tijelo( a +ivot bez bolesti ovisi o kontaktiranju nae vlastite svijesti( dovoenjem svijesti u ravnote+u( a potom proirenjem te ravnote+e na tijelo. 1o stanje

uravnote+ene svijesti( vie od bilo koje vrsti fizi*kog imuniteta( stvara vie stanje zdravlja. !;ur:veda utjelovljuje sabranu mudrost mudraca koji su zapo*eli s tom tradicijom mnogo stoljea prije izgradnje piramida i odr+avali je iz generacije u generaciju. O%uv$e*enjen %i%te* koji se temelji na njihovim uvidima : #aha$i%hi a6u$4veda 4 pojavio %e na Zapadu te) 09:;. 'odine. 0azvana je po %aharishiju %ahesh 5ogiju( osniva*u transcendentalne meditacije( koji je na po*etku osamdesetih usmjerio pa+nju na o+ivljavanje a;ur:vede. 2retan sam to sam bio jedan od prvih lije*nika koji je mogao ponuditi tu novu medicinu. . zadnjih pet godina tretirao sam njome vie od deset tisua pacijenata i uputio gotovo stotinu drugih lije*nika u ajurvedsku teoriju i praksu. /rihvaajui %aharishi a;ur:vedu( nisam odbacio svoje ranije konvencionalno kolovanje nego ga proirio. /ovezivanje %aharishi a;ur:vede i zapadne medicine zbli+ava drevnu mudrost i moderno znanje : i pokazale su se potpuno kompatibilne. -ao lije*nik( i dalje uzimam povijest bolesti( prou*avam fizi*ko stanje pacijenata( oslanjajui se na objektivne testove koji mi ka+u kada je osoba bolesna( no uz to upuujem pacijente da gledaju prema unutra( da nau tu sveva+eu uravnote+enu svijest u sebi.

VAN/NO4#E"AN.< O /.JELO <OVJE A

Da bismo razumjeli kako je to mogue( valja ui dublje u tijelo. . a;ur:vedi( flzi*ko tijelo predstavlja vrata do onoga to nazivam 9kvantnomehani*kim ljudskim

tijelom". Lizika nam govori da o%novna %t$u)tu$a p$i$ode le,i na )vantnoj $azini= % onu %t$anu ato*a i *ole)ula. vant= de>ini$an )ao o%novna jedini-a *ate$ije ili ene$'ije= *anji je od 0?.???.??? do 0??.???.??? puta od naj*anje' ato*a. Na toj $azini *ate$ija i ene$'ija po%taju iz*jenjive. Svi )vanti nainjeni %u od nevidljivih vi($a-ija 4 t$a'ova ene$'ije 4 %p$e*nih da uz*u >izi)i o(li). A6u$4veda )a,e da to i%to v$ijedi i za ljud%)o tijelo 4 p$vo uzi*a o(li) intenzivnih ali nevidljivih vi($a-ija= zvanih )vantne >lu)tua-ije= p$ije ne'o 1to %e ponu ujedinjavati u i*pul%e ene$'ije i e%ti-e *ate$ije. vantno4*ehani)o tijelo te*elj je %ve'a 1to je%*o@ *i%li= e*o-ija= p$oteina= %tani-a= o$'ana 4 %va)o' vidljivo' ili nevidljivo' dijela na% %a*ih. Na )vantnoj $azini tijelo va* 1alje %ve v$%te nevidljivih %i'nala= e)aju+i da ih p$ihvatite. .*ate )vantni pul% i%pod tjele%no' i )vantno %$-e )oje 'a potie. 5%tva$i= #aha$i%hi a6u$4veda d$,i da %vi o$'ani i p$o-e%i u va1e* tijelu i*aju )vantni e)vivalent. 6d kvantno:mehani*kog tijela bilo bi malo koristi ako ga ne bismo mogli otkriti. 2reom( .jud%)a %vije%t je )ad$a o%jetiti te %uptilne vi($a-ije zahvaljuju+i nevje$ojatnoj o%jetljivo%ti na1e'a ,ivano' %u%tava. -ada foton svjetla padne na mre+nicu oka( to je manji podra+aj nego kada jedna *estica praine padne na nogometni teren. /a ipak( specijalizirani +iv*ani zavreci u mre+nici( tapii i *unjii( mogu zapravo otkriti jedan jedincati foton( poslati poruku u mozak i omoguiti vam da vidite svjetlo. 2tapii i *unjii su poput ogromnih radio:teleskopa( velikih struktura koje mogu jo skupljati signale na samoj granici fizi*kog postojanja( zatim ih

poja*ati tako da se naa osjetila mogu njima izravno baviti. 1retiranjem samoga osnovnog kvantno:mehani*kog tijela( %aharishi a;ur:veda mo+e potaknuti promjene koje su izvan dosega konvencionalne medicine( ograni*ene na razinu grube fiziologije. 1o je uslijed toga to je %na'a p$i%tupana na )vantnoj $azini (e%)$ajno ve+a od one na '$u(lji* $azina*a. E)%plozija ato*%)e (o*(e= 1to je vele(an )vantni do'aAaj= %a*o je jedan p$i*je$. on%t$u)tivniji je p$i*je$ la%e$= )oji uzi*a i%to %vjetlo )oje z$ai (ate$ij%)a %vjetilj)a i= o$'anizi$aju+i to %vjetlo u )ohe$entne )vantne vi($a-ije= pojaava nje'ovu %na'u ta)o da *o,e $ezati i eli). 6no to ovdje djeluje jest kvantni princip koji otkriva da naj%uptilnije $azine p$i$ode %ad$,e najve+u poten-ijalnu ene$'iju. Crna praznina meugalakti*kog prostora( premda samo vakuum( sadr+i gotovo neza: mislivu koli*inu skrivene energije( dovoljne da svaki kubni centimetar prostora omogui pogonsku snagu zvijezdi. %eutim( samo kada se izvede kvantni skok( ta 9virtualna energija"( kako se ve zove( eksplodira u toplinu( svjetlo i druge oblike vidljivog zra*enja. 2vi znamo da izgaranje komada drveta oslobaa mnogo manje energije nego cijepanje atoma nuklearnom reakcijom. 0o zanemarili smo kreativnu stranu iste jednad+be - stvaran%e ne*ega novog na kvantnoj razini bit e isto tako sna+no kao i njegovo razaranje. 2amo priroda stvara stijene( drvee( zvijezde i galaksije( ali mi smo svakodnevno marljivo anga+irani u stvaranju ne*ega to je mnogo kompleksnije i dragocjenije nego to je zvijezda : ljudsko tijelo. &ez obzira na to da li shvaamo ili ne( %vi %*o od'ovo$ni

za %tva$anje tijela u )oje* ,ivi*o. 8imi <=HH. godine )a$diolo' Dean O$ni%h iz 2an Lranciska dao je povoda brojnim *lancima u novinama kada je dokazao da je *etrdeset sr*anih bolesnika u uznapredovalom stanju bolesti smanjilo naslage masnih plo*ica koje su progresivno za*epljivale njihove sr*ane arterije. -ako su se arterije tih pacijenata otvarale( svje+ kisik po*eo je dotjecati u njihova srca i tako ih oslobodio strahotnog bola u prsima te smanjio rizik od kobnoga sr*anog udara. 0e oslanjajui se na konvencionalnu terapiju lijekovima ili kirurgiju radi ot*epljenja arterija( skupina dr. 6rnisha slu+ila se jednostavnim vje+bama ;oge( meditacijom i strogom dijetom s niskim kolesterolom. 8ato se taj nalaz smatra tako zna*ajnimI 4er( glavni tijek medicine nije nikada ranije prihvatio da se jednom zapo*et tijek bolesti srca mo+e obrnuti. 2lu+beni stav medicine jest da bolesna arterija slijedi vlastiti smjer razvojaA bez obzira na to u to vjerujete( to mislite( jedete ili *inite( takve arterije nezadr+ivo slijede svoju okrutnu sudbinu( degenerirajui pomalo svaki dan( da bi kona*no za*epile i priklijetile sr*ani mii. /a ipak( na kvantnoj razini( ni%edan dio tijela ne +ivi odijeljen od ostatka. 0e postoje +ice koje dr+e zajedno molekule vaih arterija( kao to ne postoje vidljive veze koje povezuju zvijezde u galaksiji. 0o arterije i galaksije sigurno su povezane( bez niti( u savrenom redu. 0evidljive veze koje se ne mogu istra+iti pod mikroskopom po prirodi su kvantneA bez te 9skrivene fiziologije" vaa vidljiva fiziologija ne bi mogla postojati. 6na nikada ne bi bila vie od slu*ajne nakupine molekula.

%aharishi a;ur:veda rekla bi da 6rnishev prodor u sr*anim bolestima vrijedi za bilo koji nered( jednom kada znate kako iskoristiti kvantnomehani*ko tijelo. 0aslage plo*ica kolesterola izgledaju *vrste( poput hre na nekoj staroj cijevi( ali plo*ica je +iva i mijenja se( ba kao i ostatak tijela. 0ove molekule masnoe ulaze i izlaze iz nje( razvijaju se nove kapilare da bi je opskrbljivale kisikom i hranom. P$ava novo%t O$ni%heve %tudije je%t da %ve ono 1to *o,e*o iz'$aditi u tijeli*a *o,e*o i $az'$aditi. Eovjek koji umre od sr*anog napada u pedesetoj godini imao je bezbroj prilika da izgradi nove arterije. 2edamdesetogodinja +ena koja je razvila osteoporozu u ki*mi imala je bezbroj mogunosti da u*ini ki*mu zdravom. M. stvarnosti ne mo+emo brojiti mogunosti( jer je proces promjene stalanK no mo+ete izlije*iti oteenu arteriju ili manu u kostima za nekoliko tjedana ili mjeseci.P 2vi mi neprekidno gradimo nova tijela. 8ato ne izgraditi zdravu arteriju( zdravu ki*mu( potpunu i zdravu osobuI . indijskoj drevnoj tradiciji veda osnovna sila koja je podloga cjelokupne prirode jest inteligencija. 2vemir pak nije samo 9energetska juha"( nije puki kaos. 0evjerojatno to*no uklapanje stvari u naem svijetu : iznad svega za*uujue postojanje D0- : prilog je za postojanje beskona*ne koli*ine inteligencije u prirodi. ao 1to jedan a%t$o>izia$ )a,e( vje$ojatno%t da je ,ivot %luajno %tvo$en otp$ili)e je i%ta )ao i vje$ojatno%t da ,e%to)a oluja p$otutnji )$oz otpad i %tvo$i 2oein' B?B. 4edna od najpresudnijih promjena u suvremnoj znanosti jest iznenadna pojava modela koji uzimaju u obzir inteligenciju kao vitalnu silu u svemiru. C5 >izi-i np$. po%toji tzv. ant$opini p$in-ip= )oji p$edla,e da

je -jelo)upna )$ea-ija od 2i' 2an'a iz$iito o(li)ovana da vodi po%tojanju ovje)a.D 8ato nam je to va+noI #aha$i%hi a6u$4veda u 1i$e* )onte)%tu nije ni1ta d$u'o ne'o tehnolo'ija za )onta)ti$anje na1e unuta$nje )vantne $azine. Da biste doli ovamo( potrebne su vam posebne tehnike : o njima emo detaljno kasnije : koje vam doputaju da oljutite masku fizi*kog tijelaK k tome( trebate transcendirati( ili izai iz stalne aktivnosti koja je prisutna u duhu( poput umova na radiju koji se ne mogu isklju*iti. "zvan tih smetnji le+i tiho podru*je koje izgleda prazno poput kvantnog polja izmeu zvijezda. /a ipak( poput kvantnog polja( naa unutarnja tiina posjeduje bogato obeanje. 1iina u nama klju* je za kvantno:mehani*ko tijelo. 1o nije kaoti*na nego organizirana tiina. "ma oblik i smisao( svrhu i procese( ba kao i fizi*ko tijelo. .mjesto da gledate na tijelo kao na nakupinu stanica( tkiva i organa( mo+ete se koristiti kvantnom perspektivom da ga vidite kao tihi tok inteligencije( stalno dizanje mjehuria impulsa koji stvaraju( nadziru i postaju vae fizi*ko tijelo. /ajna ,ivota na toj $azini je%t da %e %ve u va1e* tijelu *o,e p$o*ijeniti % da1)o* na*je$e. 1o ete mo+da teko povjerovati( no dopustite da vam iznesem p$i*je$ /i**6ja( naizgled savreno obi*nog estogodinjaka )oji pati od jedno' od najudnijih p%ihijat$ij%)ih %ind$o*a 4 %*etnji *no'o%t$u)e lino%ti. 1imm; ima vie od dvanaest odijeljenih li*nosti( svaku s vlastitim emocionalnim uzorkom( govornim osobinama( sklonostima i predrasudama. 0o ljudi s mnogostrukim li*nostima nisu samo psiholoki slu*ajeviK kada napuste jednu li*nost i

prihvate drugu( zna*ajne se promjene javljaju i u njihovim tijelima. 4edna li*nost mo+e imati dijabetes( i ta e osoba patiti od pomanjkanja inzulina tako dugo dok ta li*nost vlada. 0o druga li*nost u istome tijelu mo+e +ivjeti bez dijabetesa( pa testovi pokazuju normalne razine inzulina. 2li*no( jedna li*nost mo+e imati visoki krvni tlak( a druge neK *ak i o+iljci( bradavice( rane i druge ko+ne smetnje pojavljuju se i nestaju s promjenom li*nosti. $iteratura o mnogostrukim li*nostima uklju*uje pacijente koji mogu smjesta mijenjati svoj uzorak valova mozga na ''#:u ili preoblikovati boju o*iju od plave na smeu. 4edna +ena imala je tri odvojene menstruacije svaki mjesec( a svaka je odgovarala njezinim trima odvojenim li*nostima. 1imm; je naro*ito zanimljiv jer je jedna od njegovih li*nosti( i samo jedna( alergi*na na sok od naran*e i dobiva osip ako ga pije. %edicinski pisac Daniel Eole*an pie u New !or" TimesuA 36sip e se pojaviti *ak ako 1imm; pije naran*in sok a pojavi se druga li*nost dok se sok jo probavlja. ?tovie( ako se 1imm; vrati za trajanja alergi*ne reakcije( svrab osipa smjesta e prestati( a vodeni e mjehuri nestajati.N 1o je savren primjer kako %i'nali iz )vantno4 *ehani)o' tijela *o'u uz$o)ovati t$enutane p$o*jene u >izi)o* tijelu. 6no to je ovdje zna*ajno jest da se za alergije zna da ne dolaze i ne odlaze s hirovima raspolo+enja. -ako bi i mogleI &ijela zrnca imunolokog sustava( s antitijelima koja uzrokuju alergi*ne reakcije( pasivno *ekaju na kontakt s antigenom. -ada se kontakt dogodi( automatski zapo*inje serija kemijskih reakcija. 0o u /i**6jevu %luaju ini %e da= )ada *ole)ule na$anino' %o)a p$i%tupe nje'ovi* (ijeli* )$vni*

z$n-i*a= dono%i %e odlu"a da li da %e $ea'i$a ili ne. /o upu+uje na za)ljua) da je %a*a %tani-a inteli'entna. tovi1e= njezina inteli'en-ija %ad$,ana je na du(ljoj $azini ne'o njezine *ole)ule= je$ %e antitijela i na$anin %o) na )on-u %a%toje od %a%vi* o(inih ato*a u'lji)a= vodi)a i )i%i)a. #ovoriti o tome da molekule mogu odlu*ivati izaziva suvremenu fiziku : kao da eer katkada osjea da je sladak( a katkad ne. 0o nije zna*ajan samo intenzitet 1imm;jeva slu*aja koji nas zapanjuje. Jedno* )ada p$ihvati*o injeni-u da je on taj )oji oda(i$e da (ude ale$'ian 4 je$ )a)o (i inae *o'ao u)ljuivati i i%)ljuivati o%ipF 4 %uoeni %*o % *o'u+no1+u da i *i %a*i iza(i$a*o %voje (ole%ti. #i ni%*o %vje%ni to'a iz(o$a= je$ %e on odvija na du(ljoj $azini od na1ih %va)odnevnih *i%li. No a)o i*a*o ta)vu %po%o(no%t= t$e(ali (i%*o je *o+i )ont$oli$ati.

/.JELO JE R.JE A
2vi smo skloni vidjeti svoja tijela kao 9zaleene kipove" : krute( u*vrene( materijalne objekte : dok su ona zapravo vie poput rijeka( stalno mijenjajui( tekui obrasci inteligencije. #r*ki filozof )eraklit ka+eA 30e mo+ete dvaput zakora*iti u istu rijeku jer nova voda stalno dotje*e.N "sto vrijedi i za tijelo. !ko utipnemo prstima salo na trbuhu( to nije isto salo od prije mjesec dana. ,ae se masno tkivo Mmasne staniceP stalno puni i prazni masnoom( tako da se potpuno promijeni svaka tri tjedna. 2luznica crijeva obnavlja vam se svakih pet dana Munutarnji sloj stanica +eluca mijenja se svakih nekoliko

minuta dok probavljate hranuP. -o+a vam se obnavlja svakih nekoliko tjedana. ,a kostur( naoko *vrst i krut( potpuno je nov svaka tri mjeseca. 2ve u svemu( tok kisika( ugljika( vodika i duika tako je brz da se mo+ete obnoviti ve za nekoliko tjedana. 2amo te+i atomi +eljeza( magnezija( bakra itd. usporavaju proces. .zvana iz'ledate i%ti= no vi %te poput z'$ade ije %e ope)e %talno za*jenjuju novi*a. 2vake vam se godine =H posto cjelokupnog broja atoma u tijelu zamijeni : to je potvreno radioizotopnim studijama u laboratorijama 6ak idge u -aliforniji. 1a stalna struja promjena kontrolira se na kvantnoj razini sistema duha:tijela( pa ipak medicina nije iskoristila prednosti te *injenice : jo uvijek *eka da poduzme kvantni skok. Da (i%te p$o*ijenili oti%a) tijela= *o$ate nauiti p$e$aditi %o>tGa$e duha. . narednim poglavljima +elio bih vas povesti na put samoistra+ivanja. /okazat u vam kako %aharishi a;ur:veda mo+e omoguiti bolju kontrolu vaega zdravlja s kvantne razine( koja predstavlja novu granicu medicine. /ristup je podijeljen na tri dijela( to odgovara trima dijelovima knjige. .. dio@ #je%to zvano %av$1eno zd$avlje

/rvo emo razmatrati mogunost savrenog zdravlja( a potom prakti*ne stvari. %aharishi a;ur:veda u*i nas da je svakom *ovjeku priroda dala jedinstven obrazacK to se zove pra"riti ili tjele%ni tip. 4ednostavnim testom u drugom poglavlju otkrit ete koji se od deset tjelesnih tipova odnosi na vas. 1o je najva+niji korak za dosezanje vieg stanja zdravlja( jer vam prakriti 'ovo$i )a)o (i%te p$i$odno t$e(ali ,ivjeti. P$e*a a6u$4vedi= tijelo zna

1to je za nje'a do($o= a 1to lo1eH ve+ od $oAenja p$i$oda je u'$adila u va% i%p$avne in%tin)te. 4ednom kada po*nete primjeivati i sluati te prirodene te+nje( vidjet ete da je vaa fiziologija sama po sebi kadra postii ravnote+u( uz minimalan trud s vae strane. -ao to emo podrobno objasniti( neobi*no male neravnote+e u vaem organizmu siju sjeme buduih bolesti( dok o*uvanje ravnote+e osigurava idealno zdravlje. 6pisane su jake i slabe to*ke svakoga tjele: snog tipa( to vam omoguuje da izaberete vlastiti specifi*an pristup u prevenciji bolesti. 2ole%t )oju t$e(ate iz(je'avati je%t i%ta ona )ojoj %te p$e*a %vojoj p$a)$iti najvi1e podlo,ni. ... dio@ Ljud%)o )vantno4 *ehani)o tijelo

., ovom poglavlju ulazimo dublje u kvantnu razinu u nama( istra+ujemo kako duh usmjerava tijelo prema bolesti i zdravlju. 1isue godina prije nego to je moderna medicina otkrila vezu duha:tijela( mudraci a;ur:vede njome su ve ovladali : razvili su 3unutarnju tehnologijuN koja djeluje s najdubljih razina svijesti. 1ajna savrenog zdravlja le+i u vje+banju tih tehnika. azmatramo ulogu meditacije u uklanjanju zapreka zdravljuK istra+ujemo kako se ljudsko kvantno: mehani*ko tijelo mo+e iskoristiti da promijeni fizi*ko tijelo mnogo ja*e od bilo kojeg lijeka( hrane ili vje+be. . ovom poglavlju prolazimo kroz mnoge predmete( od ovisnosti o raku do uklanjanja fizi*kih ili mentalnih toksina : sva podru*ja medicine koja se primjenjuju u klinici za %aharishi a;ur:vedu. ,idjevi se o*ima ajurvedskog lije*nika i *itajui izvjetaje o "judima koji su

proli kroz nae programe( bolje ete razumjeti zato je 9kvantno lije*enje" glavni napredak u naem pristupu duhu i tijelu. .... dio@ Iivot u %)ladu % p$i$odo* 0akon predstavljanja veli*anstvenog sistema %aharishi a;ur:vede( zavrit u prakti*nim savjetima koje sam skupio u proteklih pet godina. "deal savrena zdravlja ovisi o savrenoj ravnote+i. Sve 1to jedete= 'ovo$ite= *i%lite= inite= vidite i o%je+ate utjee na va1e %veo)upno %tanje $avnote,e. Eini se nemoguim istodobno kontrolirati sve te razli*ite utjecaje. /a ipak( ako slijedite specifi*nu dijetu tjelesnog tipa( tjelesne vje+be te dnevne i sezonske rutine( mo+ete ispraviti veliku veinu neravnote+a koje su sada prisutne u vaoj fiziologiji i sprije*iti one koje vam mogu smetati u budunosti.

PONOVNO O<ARAVANJE PR.RODO#

Lascinantno je promatrati kako savreno zdravlje prodire u iri intelektualan pokret koji ljulja temelje znanosti. .l6a P$i'o'ine= do(itni) No(elove na'$ade za )e*iju 09BB. 'odine i pioni$ u to* po)$etu= naziva to Jponovno oa$avanje p$i$odo*K 4 %poznaju da p$i$oda nije %t$oj ne'o izvan$edna %$edina ije %e %)$ivene *o'u+no%ti dana% te) na%lu+uju. (riroda %e poput 0iro"og spe"tra radio1valova s 2ez2ro% stanica3 stvarnost "o%u sada do4ivl%avate samo %e %edna stanica na s"ali radio1aparata, potpuno

uv%erl%iva ta"o dugo do" ste na n%u 5u0timani6, ali "o%a pre"riva druge iz2ore "o%i le4e s o2i%u strana7 0a prijelazu stoljea p%iholo' Lillia* Ja*e% nagovijestio je mehanizam koji doputa da se okrene broj*anikA JJedno od najve+ih ot)$i+a *oje 'ene$a-ije=K pi%ao je= Jje%t da .jud%)a (i+a *o'u p$o*ijeniti %voj ,ivot *ijenjaju+i %tavove duha.K 1o je vrlo dalekose+na primjedba( usmjerena vie na budunost nego na 4amesovo vrijeme. . njegovo doba nije bilo sporno da se priroda mehani*ki razvija kao rezultat nefleksibilnih zakona koji djeluju ne obazirui se na ljudska bia. 2ada se *ini da "judska bia mogu ra*unati na mnogo toga : mo+da nam priroda daje samo onu stvarnost koju o*ekujemo i u koju vjerujemo. 2igurno je da smo proveli stoljea vjerujui u bolest i umiranje. 1o nam govori mnogo vie o naem odnosu prema +ivotu nego o samom +ivotu. Jivot je beskrajno fleksibilan( a sile koje omoguuju da izdr+i u najmanju su ruku isto toliko sna+ne kao one koje dovode do propadanja. !ko posadite bor u poslovnom centru zagaenog grada( mo+da e +ivjeti pedeset godinaK ukoliko je zasaen na selu( njegova se +ivotna dob mo+e poveati na dvije do tri stotine godina( a posaen na vjetrovitim padinama 2tjenjaka( mo+e do+ivjeti vie od dvije tisue godina. -oje je trajanje +ivota prirodnoI /otpuno ovisi o situaciji. 0eke sile stalno rade na o*uvanju +ivota bora( druge mu se suprotstavljaju. . toj dinami*koj ravnote+i le+i sudbina drveta. 6boje : relativno kratak +ivot i vrlo duga*ak +ivot : prirodni su( ovisno o okolini. 1ipi*no je za laboratorijskog mia( odgojenog u kavezu na normalnoj dijeti( da +ivi manje od dvije godine. !ko snizite njegovu tjelesnu temperaturu i

hranite ga minimalnom koli*inom kalorija Mali odr+avate potrebnu koli*inu vitamina( minerala( proteina itd.P( trajanje +ivota mia mo+e se produ+iti dva ili *ak tri puta. 2 druge strane( ako izlo+ite istog mia abnormalnom stresu( kao npr. da ga svakodnevno bacate pred ma*ku ali izvan njezinog dohvata( mi e vjerojatno umrijeti za nekoliko tjedana. . svakom slu*aju( unutarnji organi mia ostarjet e do istog stupnja : iscrpljeno srce( jetra i bubrezi bit e jednako 9stari"( *ak i ako je najstariji mi +ivio mo+da pedeset puta du+e nego najmlai. -ako se mijenja ravnote+a sila( mijenja se i +ivot. . slu*aju ljudskih bia( okolina se mo+e izabrati i kontrolirati( to daje izvanrednu fleksibilnost trajanju +ivota. -ada govorimo o savrenom zdravlju( predla+emo da se dinami*na ravnote+a +ivota pomakne u nau korist. 0itko ne +ivi vje*no( ali prosje*an( moderaci +ivotni vijek od G> godina mo+e se produ+iti za D> godina i ostvariti najdu+e zabilje+eno trajanje +ivota Mstarost od <@< godinu koja se pripisuje nekom kontinentalnom 4apancuP. . imskom Carstvu o*ekivano trajanje +ivota bilo je @H godinaK do @>>>. godine mo+e porasti na => godina za zdravog !merikanca( mukarca ili +enu. 1o predstavlja prili*nu fleksibilnost. !ko promatrate najmanju jedinicu +ivota : stanicu : neslaganje izmeu dugog i kratkog +ivota jo je izra+enija. 8agrabite vr* vode s ruba jezera. -ada kap postavite pod mikroskop( vidjet ete kako vrvi od jednostani*nih biljaka i +ivotinja : paramecije( amebe( alge itd. 2vaka ameba mo+e +ivjeti dva ili tri tjedna. !li kako se amebe razmno+avaju diobom( genetski materijal u svakoj amebi star je kao i stanica majka od koje potje*e( to je *ini starom *etiri tjedna umjesto

samo dva. 2tanica majka potje*e od vlastite majke( tako biste trebali rei da je dio amebe koju promatrate tri puta stariji nego to ste mislili( drugi dio *etiri puta stariji( sve dok ne doete do zaklju*ka da je( djelomi*no( ta jedna ameba iz vaega jezera stara kao sve amebe koje su ikada +ivjele( mo+da milijardu godina. 2tvarni atomi i molekule u amebi nisu prisutni tako dugo. 6ni bez prestanka dolaze i odlaze u vrtlozima kisika( vodika( ugljika i duika. 0o ameba zadr+ava svoj oblik i identitet iz generacije u generaciju. 0eka +ivotna sila dr+i je zajedno( i tako dugo dok nije razorena D0amebe( ta e stanica zauvijek spremiti svoj dio +ivota. ,ae tijelo( sastavljeno od D> do <>> trilijuna stanica( mnogo je kompleksnije od amebe( ali vi nosite +ivot koji je istodobno isto toliko star koliko i mlad. Da biste to*no govorili o trajanju "judskog +ivota( morate promatrati mnoga +ivotna trajanja zastupljena u jednom tijelu. 1ipi*na stanica u sluznici +eluca +ivi tek nekoliko dana( a tipi*na stanica ko+e samo dva tjednaK crvena krvna zrnca +ive du+e : dva ili tri mjeseca. Dugovje*ne stanice mogu se nai u jetrima i potrebno je nekoliko godina da se zamijeneK stanice srca i mozga( jasno( traju cijelog +ivota bez reprodukcije. Lascinantno je da potpuno ista D0- kontrolira sve te +ivotne raspone( od najkraeg do najdu+eg. 2tanice ko+e i stanice mozga geneti*ki su identi*neK postoje od trenutka za*ea( kada se pola D0- vaeg oca spojilo s pola D0- vae majke da bi oblikovao jedinstvenu nit D0- koja ste vi. /omou procesa koji jo ne razumijemo( vaa D0- bila je u stanju stvoriti sve vrste specijaliziranih stanica : stanice mozga( ko+u( srce( jetra itd. : svaku s dodijeljenim trajanjem +ivota. 0e mo+ete rei koji e +ivot biti dug ili kratak tek pukim

promatranjem staniceA neuroni u mozgu( koji traju cijelog +ivota( svi su potpuno identi*ni s mirisnim stanicama u nosu( koje vam omoguuju osjet mirisa( ali se mirisne stanice zamjenjuju svaka *etiri tjedna. /oput amebe( svaka ljudska stanica sastoji se od atoma koji doslovce prolijeu kroz nju : potrebno je tek nekoliko tisuinki sekunde da se izmijeni kisik i uglji*ni dioksid u pluimaK ioni natrija i kalija pune stanice mozga i prazne se iz njih do tri stotine puta u sekundi. 2r*ani mii uzima kisik iz hemoglobina u krvi tako brzo da u nekoliko sekundi krv svijetlocrvene boje( koja ulazi i hrani srce preko sr*anih arterija( izlazi gotovo crna. No ti (e%)$ajni v$tlozi a)tivno%ti ne $a%tau va1 o(li) ili identitet= )ao 1to %e to ne do'aAa ni )od a*e(a. Va1a DN ne%u*njivo je .jud%)a naj*anje M *ilijuna 'odinaH p$votna DN od )oje potjee %ta$a je )ao i %a* ,ivot= 'otovo M *ilija$de 'odina. Vi %te izvan$edno po%tojani na 'enet%)oj $azini= p$e*da *ate$ijal va1e' tijela dolazi i odlazi.

I.VO/ 2EZ NESAVRENS/VA

!ko je +ivot tako fleksibilan i dinami*an( *udno je da ne trajemo du+e. %i bismo to i mogli kada bismo znali kako da uravnote+imo sile koje su prisutne u nama i oko nas. Drevni mudraci a;ur:vede bili su dovoljno hrabri da postave krajnje pitanjeA moramo li se uope razboljeti i ostarjetiI 0jihov odgovor bio je ne. !ko se sile u nama odr+avaju u harmoniji i u ravnote+i s vanjskom okolinom( mo+emo biti imuni na bolesti. 2avrena ravnote+a *ini savreno zdravlje moguim.

. %aharishi a;ur:vedi jako se oslanjamo na na*elo da se svaki nered mo+e sprije*iti ako se odr+ava ravnote+a : ne samo u tijelu nego i u duhu i dui. !jurvedski mudraci u*e nas da u svima nama postoji impuls za rast i napredak. 1aj impuls automatski upravlja naom sveukupnom ravnote+omK to se mo+e primijetiti u radu svake stanice( osobito u mozgu( koji simultano balansira tjelesnu temperaturu( metabolizam( rast( glad i +e( spavanje( kemizam krvi( disanje i brojne druge funkcije. 0jihova koordinacija mora biti nevjerojatno precizna da bi se odr+alo zdravlje Mhipotalamus( siuno podru*je u prednjem mozgu ne vee od vrka prsta( koordinira tucetom tjelesnih automatskih funkcija i zaslu+uje nadimak 9mali mozak"P. 0o stvarni izvor ravnote+e ide jo dublje( do kvantne razine. 1u se mo+e iskoristiti( pomou specijalnih tehnika koje emo kasnije istra+ivati( na osnovni impuls za rast i napredak. 1o je vitalno podru*je( ali je uglavnom nepoznato veini "judi( to je razlog zato se *esto osjeaju bespomoni u suo*avanju s bolestima i starenjem. -ada sile koje djeluju protiv +ivota steknu premo( tijelo nema izbora( pa se mora s vremenom pokvariti. 2 druge strane( ako nau*imo +ivjeti u ravnote+i iz najdublje razine( na nutarnji rast nema predvidivih granica. 1ucet knjiga govori o vrijednosti nutarnjeg rasta( ali one proputaju klju*ni sastojak koji a;ur:veda naglaavaA $a%t je auto*at%)i= %ad$,an u planu p$i$ode= u'$aAen u %va)u na1u %tani-u. Pitanje je %a*o da %e ta tiha $ije)a inteli'en-ije %lijedi do izvo$a. " to je krajnja istina savrenog zdravlja. !ko mo+emo dopustiti duhu da se proiri i da istra+i viu

stvarnost( tijelo e to slijediti. 8ar to ne bi bilo dovoljno da ga o*uvamo od bolesti i starostiI %o+emo samo pretpostavljati koliko e nas daleko odvesti evolucija( no postoje dramati*ni primjeri da duh odbija vjerovati u bolest i tijelo to iznenada slijedi. /role godine pregledao sam vicarskog pacijenta !ndreasa 2chmitta koji je doao s dijagnozom raka. /rije godinu i pol primijetio je bolnu to*ku na leima koja mu je smetala kad god bi se naslonio. /rstima je otkrio nate*eno podru*je veli*ine dinara. Jena mu je rekla da izgleda kao povean tamni made+. /omou +eninog ru*nog ogledala !ndreas je primijetio ljubi*asto:smeu oteklinu izmedu lopatica. 0akon toga sve je krenulo brzo i +alosno. 6nkolog u Jenevi na*inio je biopsiju( koja je otkrila prisutnost melanoma( najkodljivijeg oblika ko+nog raka koji se ujedno i najbr+e iri. . roku od jednog dana !ndreas je bio operiran. -irurg je otklonio oteklinu i ispitao limfne *vorove pod desnim pazuhom. .klonjeno je *etrnaest sumnjivih *vorova( a kod *etiriju se pokazalo da sadr+e stanice melanoma. /oto je uklonjen po*etni melanom( naredni je korak bio zra*enje lea i ramena da bi se unitila eventualno zaostala stanica raka. !ndreas( vrlo obrazovan *ovjek na po*etku pedesetih( odbio je zra*enje. 9%oja je logika bila(9 rekao mi je kasnije( 9da jednostavno *ekam i vidim to e se dogoditi. 1umor je nestaoK patio sam od prili*ne traume uslijed kirurkog zahvata( a u sebi nisam bio siguran da se osjeam dovoljno sna+nim da se podvrgnem novim tretmanima. 8ar ne bilo bolje da si uzmem vremena i da se oporavim kod kue i steknem samopouzdanjeI9

1a je odluka uznemirila njegova onkologa. ekao je ako !ndreas prekine tretman( njegov e se melanom gotovo sigurno vratiti u roku od est mjeseci. 9! sa zra*enjem neeI" : pitao je !ndreas. 9?anse e biti manje(" : odgovorio mu je lije*nik. 9! koliko u dugo nakon toga +ivjetiI9 : pitao je !ndreas. $ije*nik je morao pogaati. /acijent s metastati*nim melanomom bez tretmana mo+e +ivjeti samo nekoliko mjeseciK uz najvei tretman pacijent mo+e produ+iti trajanje +ivota( katkada nekoliko godina( a katkada i ne. 0akon pet godina broj pre+ivjelih pacijenata manji je od <> posto. 0akon deset godina doslovno nema vie +ivog pacijenta. 9Dakle( ako neu dugo +ivjeti(" rekao je !ndreas( 9zato da prolazim tu agoniju samo da udovoljim nekom lije*nikuI" 0jegov je +ivot tekao dalje iduih est mjeseci( sve dok se nije pojavio nate*eni limfni *vor( ovaj put ispod lijevog pazuha. 1estovi su pokazali( kao to se predvialo( povratak melanoma. . tom trenutku nije preostala nikakva medicinska nada. -ada je !ndreas doao u !meriku po pomo( prvo sam mu rastuma*io koncept kvantno:mehani*kog tijela. KP$ije ne'o 1to $a) *o,e >izi)i po%tojati= *o$a %e pota)nuti na du(ljoj $azini. A6u$4veda ne 'ovo$i o %la*anju %a*oo(navljaju+e' *ehaniz*a DN ili a)-iji )a$-ino'ena ne'o )a,e da je (ole%t $ezultat %*etnji u uzo$-i*a )vantnih vi($a-ija )oje od$,avaju tijelo neta)nuti*.K J#o,ete nauiti )a)o dove%ti %voju %vije%t do vla%tite %uptilne $azine 4 u%tva$i= ono 1to *i naziva*o *i%li*a i e*o-ija*a te) %u iz$azi tih

)vantnih >lu)tua-ija. Svije%t i*a )apa-itet da lijei= ona je in%t$u*ent u o%tva$enju iznenadnih izljeenja a) i u uznap$edovali* %luajevi*a neizljeivih (ole%ti.K -od svih tzv. neizlje*ivih bolesti javljaju se slu*ajevi neobjanjivih izlje*enja. 4edna od neobi*nosti melanoma jest da je *ee predmet samoizlje*enja od drugih manje smrtnih oblika raka. 1e "spontane remisije" relativno su rijetke( dogaaju se mnogo manje od < posto slu*ajeva( ali mogu o*ito rezultirati potpunim i trajnim oporavkom. 3!ko se jedan *ovjek izlije*io od melanoma(N naglasio sam( 9znamo da je to mogue. ?to ga je potakloI 0eko novo otkrie koje ste proveli u sebi. .pravo imate dobru priliku da to otkrie u*inite dostupnim svakome." .sprkos nepovoljnim izgledima( !ndreas je ozbiljno prihvatio savjet. 0au*io je specifi*ne mentalne tehnike %aharishi a;ur:vede koje se daju teko bolesnim pacijentima( a osim toga proao je tretmane pro*iavanja radi uklanjanja ne*istoa iz tijela Mtaj je pristup objanjen u poglavljima F i GP. ,ratio se u ?vicarsku i *etiri mjeseca kasnije radosno nam javio da su njegovi ote*eni limfni *vorovi nestali. endgenski i krvni testovi nisu otkrili ni traga melanomu u njegovom tijelu. /remda vicarski onkolog nije o*ekivao da e pacijent +ivjeti vie od tri mjeseca nakon ponovne pojave raka( !ndreas i sada nakon dvije godine +ivi normalno. 0ajzna*ajniji aspekt toga slu*aja jest da je pacijentov duh pozvao tijelo da prihvati novu stvarnost( i to je ono i u*inilo( zaboravljajui *injenicu da je to 9nemogue". -ako mo+emo objasniti takve izvanredne dogaajeI Studij eti$i %totine %luajeva $a)a u )ojih %e pojavila

%pontana $e*i%ija ot)$iva izljeenja )oja i*aju *alo zajedni)o'. 0eki ljudi pili su sok od gro+da ili gutali velike doze vitamina CA drugi su molili( uzimali biljne pripravke ili se jednostavno veselili. /i po%ve $azliiti pa-ijenti ipa) %u i*ali ne1to zajedni)o. 5 od$eAeno* t$enut)u (ole%ti iznenada %u %poznali= potpuno %i'u$no= da +e i* (iti (olje= da je (ole%t %a*o va$)a. .znenada %u p$e)o$aili u p$o%to$ 'dje ne po%toje %t$ah= oaj i (ole%t. Oni %u u1li u *je%to zvano %av$1eno zd$avlje.

M. Ot)$ivanje va1e'a tjele%no' tipa

4asan je dan u listopadu u centru &ostona Mili 0eO 5orka ili ChicagaP( "judi se vraaju na posao nakon ru*ka. 0eki nose eire( alove i rukavice predosjeajui zimuK drugi nose koulje kratkih rukava( valjda misle da je jo "jeto. D+oger otkrivenih prsa u kratkim sportskim hla*ama ska*e na zeleno svjetlo put obli+njeg parka. "sti*e se kao +ivi kontrast prema starijoj +eni koja *eka autobus zamotana u duga*ki kaput s krznenim ovratnikom. 0a prvi pogled mogli biste pomisliti da ti ljudi +ive u razli*itim klimama. .stvari( oni izra+avaju razlike koje je priroda stvorila u njima. .sprkos *injenici da su mnogi ljudi objedovali tipi*an ru*ak : sendvi*( pomfrit i kavu : hrana u ne*ijem trbuhu po*iva lagano( u drugom se nervozno kree( a veina je niti ne osjea. . ne*ijem tijelu srce kuca br+e jer *ovjek osjea da je na plo*niku prevelika gu+vaK drugima se lu*i poveana +elu*ana kiselina ili poveava krvni tlak.

2vijet *ini mnogo tipova ljudi : no da li ih medicina stvarno primjeujeI 5 )onven-ionalnoj *edi-ini vi1e pa,nje po%ve+uje*o $azli)a*a *eAu (ole%ti*a ne'o *eAu .judi*a. !ko se pacijent +ali na gr*eve artritisa u rukama( lije*nik zna da se ta *esta smetnja mo+e povezati s mnogim bolestima( a sve one vode do bolnih( uko*enih( upaljenih zglobova. /oznato je da neki "judi nasljeuju sklonost artritisu( ali tome pridonosi i zbunjujui broj stvari : hormonalne promjene( fizi*ki i mentalni stres( prehrana( pomanjkanje tjelesnih vje+bi itd. #aha$i%hi a6u$4veda )a,e da %e (ole%ti $azli)uju u'lavno* zato je$ %e i ljudi toli)o $azli)uju. /remda biologija priznaje da smo svi roeni s 9biokemijskom invidualnou9( to ima malo prakti*nih posljedica u lije*nikovoj ordinaciji. 2io)e*ij%)a individualno%t zna*i da nitko nije prosje*an. . bilo kojem trenutku( vae stanice i tkiva ne sadr+e prosje*nu razinu kisika( uglji*nog dioksida( +eljeza( inzulina ili vitamina C. .mjesto toga( sadr+e preciznu koli*inu( jedinstvenu za taj trenutak( ovisno o fizi*kom stanju vaeg tijela( stanju vaih misli i emocija. ,ae je tijelo trodimenzionalni sklop milijuna siunih razlika( i ako to nau*ite( mo+ete ostvariti dramati*na poboljanja u svom zdravlju. 0a jednoj razini( savreno je zdravlje vrlo specifi*an bioloki fenomen.

PRV. ORA /JELESNO# /.P5

4 ZNANJE O VAE#5

-amo god pogledali( vae tijelo *ini neto jedinstveno sa svakom molekulom zraka( vode i hrane koju uzimate( voeno svojim uroenim sklonostima. %o+ete odabrati da slijedite te sklonosti ili da ih modificirate( ali da im se bezumno suprostavljate : neprirodno je. Po #aha$i%hi a6u$4vedi= ,ivjeti u %)ladu % p$i$odo* 4 la)o= udo(no i (ez napo$a 4 znai po1tovati vla%titu jedin%tveno%t. /rvo pitanje koje postavlja ajurvedski lije*nik nijeA 96d koje bolesti pati moj pacijentI" veA 91ko je moj pacijentI" /od tim 9tko" ne misli na vae ime nego na to kakve ste konstitucije. 6n tra+i znakove koji otkrivaju va tjelesni tip ili pra"riti. 1aj sanskrtski termin zna*i 3prirodaN : on +eli otkriti vau osnovnu prirodu prije no to se posveti vaim tegobama i simptomima. !jurvedski tjelesni tip je poput nacrta koji upuuje na uroene sklonosti ugraene u va organizam. Eaa punomasnog mlijeka sadr+i <@> kilokalorija( bez obzira na to tko je pije( ali jedna osoba koristi te kalorije uglavnom za talo+enje sala( dok druga veinu pretvara u energijuK tijelo djeteta ekstrahira mnogo kalcija da bi izgradilo nova kotana tkiva( dok starija osoba izlu*uje isti kalcij kroz bubrege Ma mo+e ga pretvoriti u bolne bubre+ne kamence ako tijelo vie efikasno ne obrauje kalcijP. 8najui va tjelesni tip( ajurvedski lije*nik mo+e rei koja vam hrana( fizi*ke aktivnosti i medicinske terapije mogu pomoi a koje ne( ili su *ak tetne. /izza s malo vie sira mo+e biti potencijalno smrtonosna nekom s uznapredavalom bolesti arterija : konzumirana masnoa mo+e biti posljednja slamka koja e do kraja izgraditi blok depozita masnih plo*ica i zatvoriti dotok krvi srcu. " najmani pomak tih plo*ica rezultira tekim sr*anim udarima. 0o ista pizza bit e

relativno bezopasna za ostale ljudeK mnogo masnoe *ak je po+eljno za one koji ne mogu poveati tjelesnu te+inu normalnom dijetom. Znanje o to*e t)o %te 4 va1a p$a)$iti nep$o-jenjiv je )lju za ono 1to t$e(ate je%ti. /ostoje tri va+na razloga zato je poznavanje vaega tjelesnog tipa prvi korak prema savrenu zdravljuA 87 S%eme 2olesti rano %e posi%ano7 1eko je nai *etrdesetogodinjeg pacijenta oboljelog na srcu koji nije pokazivao neke sumnjive znakove u svojim dvadesetim godinama. /atolog koji istra+uje arterije preminulog dvadesetogodinjaka mo+e vidjeti prerane naslage masti koje mogu u budunosti prouzro*iti sr*ani udar. Eak i desetogodinjaci ve pokazuju sklonosti prema alergijama ili kroni*noj debljini( visokom kolesterolu ili *iru na +elucu. 0o u tom dobu kada se po*etne bolesti mogu lako tretirati i sprije*iti( *esto je teko pro*itati simptome. azumijevanjem tjelesnih tipova i njihovih specifi*nih snaga i slabosti mo+ete po*eti poduzimati preventivne korake kada su najkorisniji( mnogo prije nego to se pojavi o*ita bolest. 97 T%elesni tipovi omogu:u%u specifi&nu prevenci%u. 0itko nije sklon svim bolestima( no mnogi od nas pokuavaju ih sprije*iti to vie : rak( sr*ane udare( osteoporozu itd. : i kreu se nesigurno od jednoga medicinskog straha do drugog. !ko pokuavate sprije*iti svaku bolest( a ne znate svoju odreenu predispoziciju( tapkate u mraku. 8ato F> milijuna odraslih !merikanaca +ivi s visokim krvnim tlakom bez li: je*ni*kog tretmanaI Dio odgovora le+i u *injenici da ne postoji dovoljna osobna povezanost izmeu prevencije i pojedinca koji je treba. 2r*ani udari( rak i dijabetes

dogaaju se odreenim "judima jedan po jedan. 1ako bi se i prevencija morala provoditi na istoj osnovi. ;7 $ada se 2olest po%avi, poznavan%e t%elesnog tipa omogu:u%e to&ni%i tretman7 6pi tretman koji propisuje valij svima koji su anksiozni ili antacide svima koji imaju *ir u probavnom traktu : stvar je pogaanjaK uzima se u obzir da je odreena bolest ista u svih ljudi. !li( kao to smo vidjeli( to nije istina. /rema %aharishi a;ur:vedi( tri *ovjeka mogu se osjeati anksiozno na tri razli*ite razine stresa. 0jihovi *irevi mogu nastati uslijed tri razli*ita tipa prehrane( napetosti na poslu ili potekoa kod kue. .stvari( oni pate od tri razli*ite bolesti( a sve se tri kreu pod istim imenom. 1o je istina za "jude koji pue cigaretu za cigaretom( nekontrolirano jedu ili pate od alergija ili astme. -ao to ete vidjeti( u svim tim slu*ajevima ajurvedski tjelesni tip izvanredno je to*an jer mo+e utvrditi ono to se dogaa u svakom pojedincu. -ona*no( znanje o vla%tito*e tjele%no* tipu (itno je da (i%te $azu*jeli %e(e. ada ot)$ijete 1to %e %tva$no do'aAa u va*a= vi1e ne+ete (iti vezani za %o-ijalne p$edod,(e o to*e 1to (i%te t$e(ali $aditi= 'ovo$iti= *i%liti i o%je+ati. Jedan od u,ita)a uenja o #aha$i%hi a6u$4vedi je%t uvid u *ale %tva$i )oje vje$ojatno od(a-ujete )ao nain *i1ljenja %voj%tven ne)oj o%o(i. 0a 1, se svima natura da ujutro popiju *au naran*ina soka( ali neki "judi dobiju od njega +garavicu ili +elu*ani poremeaj. 1o nije abnormalno( to je znak da oni spadaju u odreeni tjelesni tip za koji kisela kvaliteta naran*ina soka nije idealna. 6soba *iji se +ivci uznemire od alice blage kave po prirodi je druk*ija od neke koja naduak ispije tri alice

espresso kave ne osjeajui pritom nita. -ada reagirate na alicu kave( propuh( kritiku svoga efa( "jubavnu poruku ili kino vrijeme( va tjelesni tip alje vam signal. 1o je vrlo osobni signal kojem se samo vi mo+ete prilagoditi. !ko po*nete sluati sve te signale koji vam se alju iz dana u dan( iz minute u minutu( primijetit ete da oni utje*u na vae raspolo+enje( ponaanje( percepciju( okuse( talente( privla*nost za druge ljude i tota drugo. .z$az Jtjele%ni tipK %a*o je na'ovje1taj ono'a 1to oznauje p$a)$iti 4 to je zap$avo va1 %vijet= o%o(na %tva$no%t )oju %tva$ate iz va1e unuta$nje )$eativne %$,i. /onije= va1u p$a)$iti *o,e*o nazvati va1i* Jp%iho4>iziolo1)i* )on%titu-ij%)i* tipo*=K iz$az )oji u)ljuuje duh Cp%ihuD i tijelo C>iziolo'ijuD. "zbjegavam tu frazu zbog du+ine( ali je dobro zapamtiti da va tjelesni tip sadr+i i mentalni aspekt.

/JELESNA !EN/RALA
6dakle dolaze tjelesni tipoviI 2vatko ima u biti istu vrst stanica i organa( iako geni mogu narediti da se rodite s plavim umjesto smeim o*ima. " usprkos velikim varijacijama od jedne do druge li*nosti( dijelimo i isti opseg emocija. Da bismo nali dublji izvor tjelesnih tipova( %aharishi a;ur:veda promatra dodirnu to*ku izmeu duha i tijela. 4asno da se to dvoje dodiruje. 2vaki put kada se neto dogaa u duhu( javlja se odgovarajui dogaaj u tijelu. !ko se dijete boji mraka( njegov strah poprima fizi*ki oblik u obliku adrenalina koji kola njegovim krvotokom. !;ur:veda ka+e da se ta meusobna povezanost ostvaruje na mjestu gdje se duh

i tijelo dodiruju( gdje se misli pretvaraju u materiju. 1o mjesto zauzimaju tri operativna principa zvana do0e7 Doe su jedinstvene i iznimno va+ne jer o*o'u+uju dijalo' duha % tijelo*. 2ve vae nade( strahovi( snovi i +elje( zajedno s najmanjim dakom emocija i +elja( ostavljaju tragove u vaoj fiziologiji : ti mentalni dogaaji stalno oblikuju vae tijelo dok 9govore" s njim. 8a veinu nas poruke nisu toliko +ivotno podr+avajue kao to bi trebale biti. . nekoj to*ki naega zrelog +ivota tragovi stresa i starosti po*inju prevladavati nad porukama rasta i napretka. !ko je va duh sposoban da voli i stvara( dok se vae tijelo iz godine u godinu sve vie iscrpljuje( potrebno je posvetiti pa+nju doama. P$e*a #aha$i%hi a6u$4vedi= $azlo' 1to %ilazno )$etanje ent$opije p$evladava uzlazni za*ah evolu-ije le,i u %lijede+e*@ ne$avnote,a u do1a*a p$vi je zna) da duh i tijelo ni%u %av$1eno )oo$dini$ani. 1o je razlog zato tako briljantan pjesnik kao to je bio -eats umire u @F. godini od turbekuloze( a muzi*ki genij poput %ozarta umire od bolesti bubrega sa samo BD godina. Duh genija nije bio povezan s tijelom. 2 druge strane( uravnote+avanje doa otvara mogunost da sistem duh:tijelo bude uvijek uravnote+en( uvijek zdrav i da uvijek napreduje. 1ri se doe zovuA vata( pitta i kapha. /remda reguliraju tisue odvojenih funkcija u sistemu duha:tijela( imaju tri osnovne funkcijeA <ata do0a kontrolira kretanje. (itta do0a kontrolira metabolizam. $apha do0a kontrolira strukturu.

2vaka stanica u tijelu treba sadr+avati sva ta tri principa. Da bi +ivjelo( vae tijelo treba imati vatu ili kretanje( koje mu omoguuje disanje( cirkuliranje krvi( pokretanje hrane kroz probavni trakt i slanje +iv*anih impulsa u mozak i iz mozga. %ora imati i pittu ili metabolizam( koji prerauje hranu( zrak i vodu u *itavom organizmu. %ora imati kaphu ili strukturu( da dr+i stanice zajedno i oblikuje miie( salo( kosti i +ile. /riroda treba sve tri doe da bi izgradila ljudsko tijelo. . narednim poglavljima dublje emo razmotriti tri doe. 0o prvo trebamo odrediti va tjelesni tip( a to e pobuditi vae osobno zanimanje za doe. -ao to postoje tri doe( u ajurvedskom sistemu postoje i tri osnovna tipa ljudske konstitucije( ovisno o tome koja doa prevladava. !ko vas lije*nik pregleda i ka+eA 3,i ste vata tipN( on misli da su kod vas najistaknutije vata karakteristikeK rei e vam da imate vata prakriti. ,a+nost da znate da li ste vata tip : ili pitta ili kapha : le+i u tome to to vrlo jasno odreuje vau prehranu( tjelesne vje+be( dnevnu rutinu i druge mjere za prevenciju bolesti. ,ata osoba +ivi potpuno u vata obojenom svijetu. .zimanjem hrane za koju zna da e uravnote+iti vatu mo+e sna+no utjecati na opu ravnote+u. 1o e vam odmah postati jasno *im zavrite test na narednim stranicama. 0o zapamtite da su sve tri doe prisutne u svima i sve tri treba odr+avati u ravnote+i. -ada steknete znanje o tjelesnom tipu( to e biti va klju* za potpunu ravnote+uK on pru+a najva+niji sastojak za promjenu : da se vidite onako kako vas je priroda stvorila.

/ES/ ZA /JELESN. /.P #A"AR.S". A&5R4VEDE

0aredni test podijeljen je u tri odjeljka. 8a prvih @> pitanja koja se odnose na vata dou pro*itajte svaku tvrdnju i ozna*ite od > do F ono to se odnosi na vas. > R ne odnosi se na mene B R mo+e se odnositi na mene Mili djelomi*noP F R najvie se odnosi na mene Mili gotovo uvijekP 0a kraju odjeljka zapiite zbroj vata bodova. ecimo( ako prvo pitanje ozna*ite sa F( drugo sa B a tree sa @( va zbroj do te to*ke bio bi F S B S @ R <<. 0a isti na*in zbrojite bodove cijelog odjeljka i dobit ete zbroj vata bodova. 8atim nastavite s @> pitanja za pittu i @> pitanja za kaphu. -ada ste zavrili( imat ete tri razli*ita zbroja. -ad ih usporedite( dobit ete vlastiti tjelesni tip. 8a jasne i objektivne fizi*ke osobine izbor e obi*no biti o*it. 8a duhovne osobine i osobine ponaanja( koje su subjektivnije( trebate odgovoriti prema onome kako se osjeate i djelujete veim dijelom svog +ivota ili barem zadnjih nekoliko godina.

O/ R.VANJE VAEEA /JELESNOE /.PA

ODJELJA djelomi*no odgovara odgovara <. ,rlo brzo obavljam aktivnosti. T C TD T F 0 4 VA/A ne najvie odgovara <T @ T B

@. 2labo pamtim i kasnije brzo za: < B T CTD T F boravljam stvari. B. /o prirodi sam pun/a poleta i < B T CTD T F +ivahnosti. C. ,itak/vitka sam u tijelu : teko < B T CTD T F dobivam na te+ini. D. 0ove stvari uvijek u*im vrlo brzo. < B T CTD T F F. -arakteristi*an hod mi je lak ibrz. <T T C TD T F G. 1eko donosim odluke. <T T C TD T F H. 2klon/a sam vjetrovima izatvoru < B T CTD T F =. 6bi*no su mi hladne ruke i noge. < B T CTD T F <>. Eesto sam zabrinut/a i tjeskoban/ < B T CTD T F tjeskobna. <<. )ladno vrijeme( za razliku od < B T CTD T F veine ljudi( ne podnosimdobro. <@. #ovorim brzo( a prijatelji misle da B T CTD T F sam brbljav/a. <B. $ako mijenjam raspolo+enja i po B T CTD T F prirodi sam osjeajan/osjeajna. < <

T T T T @ @ T T T T

@ @ @ @ T T @ @ @ @

T T T T B B T T T T

T T

@ @

T T

<C.Eesto teko zaspim ili mi je san < B T CTD T F lagan i isprekidan. <D. 2klon/a sam vrlo suhoj ko+i( < B T C T D TF osobito zimi. <F. .m mi je vrlo aktivan( katkada < B T C T D TF nemiran( no vrlo matovit. <G. -retnje su mi brze i +ivahne( TC T D TF energija mi dolazi i < T

T T T

@ @ @

T T T

odlazi u naletima. <H. $ako se uzbuujem. < B T C T D TF <=. /reputen/a sebi( postajem < B T C T D TF neredovit/a u jelu i spavanju. @>. &rzo u*im( ali brzo i zaboravljam. < B T C T DTF UUUUUUUUUUUUU

T T

@ @

T T

,!1! &6D6,"

ODJELJA

M 4 P.//A ne

djeloml*no

najvie

odgovara odgovara <. 2matram da sam vrlo djelotvo: B T C T D T F ran/djelotvorna. @. . aktivnostima sklon/a sam biti B T C T D T F vrlo to*an/to*na i uredan/uredna. B. 'nergi*an/energi*na sam i po: B T C T D T F naam se prili*no +estoko. C. 6sjeam se neudobno ili se lako B T C T D T F umaram po vruini : vie od veine ljudi. D. 2klon/a sam znojenju. B T C T D T F < T T < T < T < T

odgovara @ T

<

@ @

T T

F. lako to mo+da uvijek ne pokazujem( < B T C T D T F lako se rasrdim ili naljutim. G. 0e osjeam se ugodno ako pre: < B T C T D T F sko*im obrok ili ako se obrok odgaa. H. 4edna ili vie narednih karakteri: T B T C T D T F stika opisuju moju kosuA rano sam posijedio ili oelavioK rijetka( meka i ravna kosaK kosa mi je plava( ria

<

ili boje pijeska =. !petit mi je dobarK ako +elim( T B T C T D T F mogu pojesti prili*no velike koli*ine. <>. %nogi ljudi smatraju me tvrdo: T B T C T D T F glavim/tvrdoglavom. <<. ,rlo sam redovit u pra+njenju crijeva T B T C T D T F Q za mene je normalnije da imam meku stolicu nego da patim od zatvora. <@. ,rlo lako postajem nestrpljiv/a. < T T B T C T D T F <B. 1e+im savrenstvu u pojedinostima. < T T B T C T D T F <C. &rzo planem( ali to kratko traje. < T T B T C T D T F <D. ,olim hladnu hranu( kao sladoled < T T B T C T D T F i ledene napitke. <F. ,jerojatnije u osjeati da je soba < T B T C T D T F pretopla a ne prehladna. <G. 0e podnosim jako ljutu i za*injenu T B T C T D T F hranu. <H. 0isam toliko tolerantan/tolerantna T B T C T D T F kada je rije* o razmimoila+enju u miljenju kao to bih to trebao/trebala biti. < T @ < @ @ @ @ T @ < T @

<

<

<=. .+ivam u izazovima( i kada neto T B T C T D T F +elim( vrlo sam uporan/uporna u naporima da to i dobijem. @>. /rili*no sam sklon/a kritiziranju T B T C T D T F drugih( ali i sebe.

<

<

/"11! &6D6," UUUUUUUUUUUUUUUU ODJELJA N 4 AP"A ne djelomi*no <. B @. B B. B C. T D. B odgovara 2klon/a sam polako i oputeno T C TDT F obavljati stvari. $ake dobivam i sporije gubim T C TDT F na te+ini nego veina "judi. 0arav mi je blaga i mirna : ne T C TDT F uznemirim se lako. $ako mogu presko*iti obrok bez C T DT F zna*ajnije nelagode. 2klon/a sam naglaenom lu*e: T C TDT F nju sluzi( sline( kroni*noj najvie odgovara odgovara < T @ T < T < T < T@ <T @ @ T @ T T B T

kongestiji( astmi ili proble: mima sa sinusima. F. Da bih se osjeao/osjeala < T @ T B T C TDT F udobno( moram spavati najmanje osam sati. G. 2pavam vrlo duboko. < T @ T B T C TDT F H. /o prirodi sam smiren/a i ne ra: < T @ T B T C TDT F ( zljutim se lako. =. 0e u*im brzo kao neki "judi( ali < T @ T B T C TDT F odli*no i dugo pamtim. <> 2klon/a sam debljanju : lako gomilam < T @ T B T C TDT F salo. <<. )ladno i vla+no vrijeme mi smeta. < T @ T B T C T D TF <@. -osa mi je gusta( tamna i valovita. B T C T D TF <B. -o+a mi je glatka( meka i svijetle sam B T C T D TF puti. <C. -rupan/krupna sam( *vrste grae. B T C T D TF <D. 0aredne rije*i dobro me opisujuA B T C T D TF vedar/vedra( "jubezan/"jubezna( srda*an/srda*na i blag/blaga. < T @ < T@ T T

< T @ < T @

T T

<F. /robava mi je spora( zato se nakon jela < T @ B T C T D TF osjeam teko. <G.,rlo sam izdr+ljiv/a i fizi*ki otporan/ B T C T D TF <H. 6penito hodam sporo i odmjereno. B T C T D TF < T @

otporna( imam stalnu( visoku razinu energije. < T @ T T

<=. 2klon/a sam du+em spavanju( mamuran < T @ B T C T D TF /mamurna sam nakon buenjaK ujutro mi treba vie vremena da se pokrenem. @>. 4edem polako i moje su aktivnosti spore < T @ B T C T D TF i metodi*ne. -!/)! &6D6," UUUUUUUUUUUU onani (odovi@ Vata OOOOOOPittaOOOOOO aphaOOOOO
09:9 #aha$i%hi A6u$veda A%%o-iation o> A*e$i-a. Sva p$ava p$id$,ana.

ODREP.VANJE VAEEA /JELESNOE /.PA

/remda postoje samo tri doe( a;ur:veda ih kombinira na deset na*ina i tako ostvaruje deset tjelesnih tipova. Jednodo0ni tipovi' ,ata /itta -apha !ko je jedna doa znatno via od drugih( vi ste jednodoni tip. 1o je najo*itije kad je primarna doa dvaput via od sekundarne Mnpr. vata : =>( pitta : CD i kapha BDP( no mogue su i manje razlike. "stinit jednodoni tip iskazuje vrlo o*ito osobine vate( pitte i kaphe. 2lijedea najvia doa pokazivat e ipak neki utjecaj na vae prirodne tendencije( ali u mnogo manjem stupnju. =vodo0ni tipovi' ,ata:pitta ili pitta:vata /itta:kapha ili kapha:pitta -apha:vata ili vata:kapha !ko nijedna doa zna*ajnije ne prevladava( onda ste dvodoni tip. 1o zna*i da iskazujete kvalitete vaih dviju vodeih doa : bilo istodobno ili naizmjence. lako je via doa prva u vaemu tjelesnom tipu( treba ra*unati na obje. $judi su veinom dvodoni tipovi. -od nekih je prva doa vrlo sna+na : kao npr. vata : G>( pitta : => i kapha : CF( to bi moglo biti *ista pitta( izuzev to je druga doa( vata( istaknuta. . drugim slu*ajevima( gdje je razlika

manja( prva doa i dalje prevladava( ali druga je gotovo jednaka. ,ai bodovi mogu biti vata : HD( pitta : H> i kapha : C>( a to je vata:pitta tip( premda su te dvije doe vrlo blizu. -ona*no( neki ljudi mogu imati bodove u kojima jedna doa izrazito prevladava( ali su druge dvije iste Mnpr. v : F=( p : HF i k : F=P. 1o jo uvijek mogu biti dvodoni tipovi( ali ovaj test nije uhvatio drugu dou ta osoba je ili pitta:vata ili pitta:kapha. !ko je va broj bodova sli*an ovome( tada obratite pa+nju na prvu prevladavajuu dou( a s vremenom e i druga postati o*itija. Trodo0ni tip' vata4pitta4)apha !ko su vai bodovi gotovo isti Mnpr. vata : HH( pitta : GD i kapha H@P( vi ste trodoni tip. %eutim( ovaj se tip smatra rijetkim. /onovno pa+ljivo provjerite svoje odgovore ili zamolite prijatelja da vam pomogne u testiranju te provjeri vae odgovore. 1ada na narednim stranicama pro*itajte opise vate( pitte i kaphe da vidite jesu li u vas istaknute jedna ili dvije doe. !ko nisu( pro*itajte podroban opis trodonog tipa. <ata stvara z2r"u7 !ko vidite da ne mo+ete jasno odgovoriti na mnoga pitanja( mo+da je va tjelesni tip zasjenjen neravnote+om vate. ,ata je 3voditelj doaN i mo+e oponaati pittu i kaphu. %o+da ste vitke grae ali i pretjerane te+ineK skloni brigama( ali i razdra+ljiviK ili mo+da ve du+e patite od nesanice( a potom pretjerano spavate. ,ata neravnote+a vjerojatno e prouzro*iti takve promjene. 8apravo( tjelesni tipovi openito nisu dvosmisleni. -ada po*nete bolje razumijevati ajurvedski sistem( moi ete vidjeti koje ste odgovore dali uslijed vata

neravnote+e( a koji su vaa prava priroda. !ko ste i dalje zbunjeni( preporu*uje se konzultacija s lije*nikom usavrenim u %aharishi a;ur:vedi.

ARA /ER.S/. E /JELESN." /.POVA

4ednom kada ste odredili svoj tjelesni tip( mo+ete ga u*iti interpretirati. . ajurvedskom sustavu va+no je znati da je on genetski. 1jelesni se tipovi nasljeuju. %nogo prije teorije o D0-( ajurvedski mudraci spoznali su da genetske osobine dolaze u skupinamaA orijentalna ko+a i kosa idu sa smeim o*ima( a ne plavimaK *vrsta muskulatura ide( radi podr+avanja( s tekim kostima( a ne s tankim i laganim. Duh( tijelo i ponaanje na suptilan su ali dosljedan na*in povezani( a to se mo+e spoznati samo poznavanjem doa. ,a je tjelesni tip kalup u koji ste uba*eni( ali ne sadr+i vau sudbinu. 1o to ste visoki ili niski( neodlu*ni ili odlu*ni( zabrinuti ili smireni odreuje tjelesni tip( no ima jo dovoljno prostora za sve stvari koje tjelesni tip ne nadzire : misli( emocije( sjeanja( talente( +elje itd. >nan%e o vlastitom t%elesnom tipu omogu:u%e vam da napredu%ete do idealnog stan%a zdravl%a7 8a razliku od zapadne medicine( koja +eli ostvariti samo fizi*ko ili mentalno zdravlje( a;ur:veda +eli uzdii svaki aspekt +ivota na viu razinu. 6sobni odnosi( zadovoljstvo poslom( duhovni rast i drutvena harmonija : blisko su povezani s duhom i tijelomK zbog toga se na njih mo+e utjecati jednim lijekom( ako znanje zahvaa dovoljno duboko. 1o je zaklju*ak to ga %aharishi a;ur:veda iznosi : a ja mislim da je i dubok i uvjerljiv.

ARA /ER.S/. E VA/A /.PA

V $aka( mrava graa V &rzo prihvaa nove informacije( ali brzo i zaboravlja V &rzo izvodi aktivnosti V 0eredovita glad i probava V $ak( isprekidan san(nesanica V 'ntuzijazam( +ivahnost( matovitost V azdra+ljivost( promjene raspolo+enja V 2klonost brigama V 2klonost zatvoru V $ako se umara( sklon je da se prenapregne V %entalna i fizi*ka energija dolazi u valovima. 6snovna karakteristika vata tipa jest 9promjenljiv". ,ata ljudi su nepredvidivi i mnogo manje stereotipni nego to su pitte ili kaphe( no njihova promjenljivost : u veli*ini( obliku( raspolo+enju i akciji : jest i njihova zna*ajka. %entalna i fizi*ka energija dolazi vata osobi u valovima( bez stalnosti. 6sobite karakteristike vate jesuA V da je gladna u svako doba dana i noi( V da voli uzbuenja i stalnu promjenu( V da svake ve*eri ide spavati u razli*ito vrijeme( preska*e obroke i openito nema redovite navike( V da jedan dan dobro probavlja hranu( drugi dan teko( V da iskazuje izljeve emocija koje kratko traju i brzo se zaboravljaju( V da brzo hoda. Lizi*ki( vate su najmraviji od triju tipova( karakteristi*nih uskih ramena ili bokova. 0ekim vatama vrlo je teko ili *ak nemogue dobiti na te+ini( i tako

ostaju kroni*no pothranjene. Druge su ugodno vitke i gipke. /remda imaju promjenljiv apetit( vate su jedini tipovi koji mogu jesti to god +ele a da se ne udebljaju. M0o neki vata tipovi tijekom +ivota prili*no variraju u te+iniK u mladosti mogu biti trkljasti i dugonogi( a u zrelim godinama debeli.P Lizi*ka nepravilnost nastaje uslijed suvika vate : ruke i stopala : mogu biti preveliki ili premali prema tijeluK zubi mogu biti vrlo mali ili veliki i istaknutiK vata zna*ajka je da imaju istaknutiju donju vilicu. /remda je veina vata ljudi dobro oblikovana( ima ih krivonogih( savijene ki*me MskoliozaP( s devijacijom septuma( kiljavih ili razrokih i sli*no. -osti su ili vrlo lagane ili vrlo duge i teke. 8globovi( tetive i vene istaknuti su na mnogim vata tijelima( jer je sloj sala ispod ko+e tanak. /ucketanje zblogova smatra se jako tipi*nim. ,ata doa odgovorna je za sva kretanja u tijelu. ,ai se miii kreu uslijed vate( koja kontrolira i disanje( kretanje hrane u probavnom traktu i +iv*ane impulse iz mozga. 0ajva+nija funkcija vate jest kontrola sredinjega +iv*anog sustava. Drhtanje( napadaji i gr*evi primjeri su neravnote+e vate. -ada je ta doa izvan ravnote+e( javljaju se +iv*ane smetnje : od anksioznosti i depresije Mvrst depresije u kojoj se osjeamo prazni( iscrpljeni( a ne teka depresija kapheP do klini*kih mentalnih smetnji. 2ve vrste psihosomatskih simptoma mogu se povezati s porastom vate. 2toga davoenjem vate u ravnote+u *esto se lije*e simptomi koji prkose svima drugim tretmanima. ,ata je odgovorna za otpo*injanje a ne za zavravanje stvari( to je i zna*ajka koja jo ja*e pokazuje kada je vata tip uneravnote+en. 1akvi "judi npr. kupuju nekontrolirano a da nita ne kupe( govore a da ne dou

do zaklju*ka i postaju kroni*no nezadovoljni. -a+e se da vata tip katkada previe troi( da rasipa novac( energiju i rije*i( ali to nije istina ako je uravnote+en( jer je vata doa odgovorna za ravnote+u u cijelom tijelu. ,eina vata ljudi sklona je brigama i katkada pati od nesanice( a to je rezultat nemirna miljenja. 0ormalan vata san krai je nego u bilo kojega drugog tipa : karakteristi*no je da spava est sati( a s godinama manje. 1ipi*na negativna emocija potaknuta stresom jest anksioznost. 1ipi*na probavna smetnja je kroni*an zatvor i/ili vjetrovi( premda vata ljudi mogu imati i nervozan +eludac i openito nepouzdanu probavu. /robavni gr*evi( kao i predmenstrualni bolovi( openito se pripisuju ovoj doi. .ravnote+ena vata osoba zarazno je sretna( oduevljena i energi*na. Duh joj je jasan i budanK puna je vedrine. ,ate su izuzetno osjetljive na promjenu u svojoj okolini. eagiraju brzo i otro na zvuk i dodir i ne vole buku. $i*nosti koje su +ivahne( uzbuene( uznemirene( nepredvidive i brbljave izra+avaju vatu. -ada je u neravnote+i( sklonost vate impulsivnosti djeluje na to da se takvi "judi prenapre+u : njihovo uzbuenje pretvara se u iscrpljenost( a zatim u kroni*an umor ili depresiju. 6d svih kvaliteta mo+da je najva+nija ta da vata vodi druge doe. 1o zna*i nekoliko stvariA vata prva izlazi iz ravnote+e uzrokujui prve faze bolestiK mo+e oponaati druge doe tako da se *ini kao da pitta ili kapha stvaraju probleme Mustvari vie od pola svih smetnji potje*e od vatePK ona je 3kraljicaN meu doama( jer kada je uravnote+ena( openito su to i pitta i kapha. 8ato je za svakoga od vitalnog zna*enja da uravnote+i vata dou.

6snovno upozorenje za vata tipove jest da se dovoljno odmaraju( da se previe ne napre+u i da poklone veliku pozornost redovitim +ivotnim navikama. 8a mnoge vate te mjere mo+da ne izgledaju prirodno( ali one *esto vode brzom poboljanju kod fizi*kih i mentalnih problema. 0a osnovni instinkt za ravnote+u dobivamo od vate( i zato je apsolutno va+no da je odr+avamo.

ARA /ER.S/. E P.//A /.PA

V 2rednja graa V 6dbojnost prema suncu i toplom vremenu V 2rednja snaga i istrajnost V 6tra glad i +e( jaka probava. V /oduzetan karakter( voli izazove V /od utjecajem stresa sklonost prema "jutnji i razdra+ljivosti V 6tar intelekt V 4asan( razgovijetan govor V 0e mo+e presko*iti obrok V 2vijetla ili gruba ko+a( *esto pjegava V 2vijetla( svijetlosmea ili ria kosa Mili sa crvenkastim tonovimaP. 6snovna karakteristika pitta tipa jest da je 3intenzivanN. 2vatko sa svijetlom crvenom kosom i rumenim obrazima dobrim je dijelom pitta( a to vrijedi i za svakoga koji je ambiciozan( otrouman( otvoren( smion( sklon prepiranju ili ljubomoran. /itta je prirodno borben( ali to se ne mora iskazati. -ad su u ravnote+i( pitte su tople i vatrene u svojim emocijama( ljubazne i

zadovoljne. $ice koje sjaji od sree tipi*no je pitta. 6sobite karakteristike pitte jesuA V osjea se pro+drljivo gladan ako ve*era pola sata kasni V +ivi prema svom satu Mopenito vrlo skupomP i +ali za izgubljenim vremenom V budi se nou od vruine i +ei V preuzima upravljanje situacijom ili osjea da bi to trebao V u*i iz iskustva da ga drugi povremeno smatraju prezahtjevnim( presarkasti*nim ili prekriti*nim V odlu*na je koraka kad hoda. Lizi*ki( pitte su srednje grae i skladno proporcionalne. 6dr+avaju te+inu bez drasti*nih fluktuacijaK nije im teko po volji dobiti ili izgubiti nekoliko kilograma. Crte lica su skladne( o*i srednje veli*ine( *esto prodorna pogleda. uke i stopala srednje su veli*ineK zglobovi su normalni. -osa i ko+a pitte lako se raspoznaju. -osa im je obi*no ravna i nje+na( ria( plava ili boje pijeska. /itte su sklone preranim sjedinama. Welavost( opadanje kose takoer je znak jake pitte ili suvika pitte. -o+a je topla( meka i svijetlaK ne tamni lako i *esto pocrveni a da uope ne pocrni Mosobito ako je kosa svijetla i nje+naP : to je jo jedan razlog da pitta izbjegava sunce( to je i njezina prirodna sklonost. ,rlo je tipi*no za pitta ko+u da je puna pjega i made+a. M. rasnim grupama gdje su tamna kosa i ko+a norma( treba potra+iti druge pitta karakteristike.P /itte openito imaju otar( prodoran intelekt i dobru mo koncentracije. /o prirodi su uredne i uspjeno koriste svoju energiju( novac. Djelotvorne su u

aktivnostima. 1roenje novca na luksuzne stvari istak: nuta je iznimka : pitte se vole okru+iti finim stvarima. 2vijet do+ivljavaju prete+no putem vizuelnih podra+aja. ,ruina je kod pitta svugdje prisutnaA u njihovu tipi*nom upaljivom temperamentu Musijana glavaP( toplim rukama i nogama( +arkim osjetima u o*ima( ko+i( trbuhu ili crijevima : oni su mogui ako nastupi neravnote+a pitte. -ako im je samima vrue( pitta tipovi ne vole se dugo izlagati suncu. -ad je vrue( lako se umaraju i ne vole te+ak fizi*ki rad. 6*i im ne vole jako svjetlo. /itta tipovi skloni su ljutnji( to je njihova karakteristi*na negativna emocija( a koju stres lako izaziva. %ogu biti razdra+ljivi i nestrpljivi( zahtjevni i perfekcionisti( osobito ako je pitta neuravnote+ena. /remda su ambiciozni i imaju dobre kvalitete voe( u ponaanju mogu biti grubi i otri( a to okolinu odbija. /itte govore jasno i razgovijetnoK *esto su dobri govornici. Dr+e se svog miljenja i vole raspravljati. 2arkasti*an( kriti*an govor upuuje na neravnote+u pitte( ali poput ljudi ostalih doa( pitta tipovi imaju dvije straneA kad su uravnote+eni blagi su( vedri( povjerljivi i hrabri. ,ole izazove i +estoko im se suprotstavljaju( ali samo umjerenom fizi*kom energijom. "zdr+ljivost pitta tipova je umjerena( *ak i njihova izvanredno jaka probava : osnova njihove energije : mo+e biti nepravilna. 6ni su vrsta ljudi koji u srednjim godinama ka+uA 9 anije sam mogao sve jesti( ali sada vie ne." /itta doa kontrolira metabolizam kod svih tjelesnih tipova. -od pitta "judi je 9probavna vatra"( kako je naziva a;ur:veda( osobito sna+na. 1o pitti daje jak apetit za hranu i *esto pretjeranu +e. 6d svih tjelesnih tipova( pitte najrjee proputaju obrok i ne zakanjavaju na jelo( jer ih to *ini pro+drljivim ili razdra+ljivim.

,iak pitte povezan je sa +garavicom( sklonosti prema *irevima na +elucu( osjeajem peckanja u crijevima i hemoroidima. !ko se ne brinu o tome( suviak pitte ozbiljno e oslabiti njihovu probavu. 1kivo ko+e pitte lako se iritira i uzrokuje osipe( upale i pritie. &jeloo*nica pitte osjetljiva je i lako pocrveni Mi slabovidnost se povezuje s pitta neravnote+omP. /itte spavaju duboko( ali se mogu buditi nou s osjeajem vruine. 2pavaju umjereno dugo i najbli+i su 9normalnoj9 du+ini od osam sati nonog spavanja. .neravnote+eni pitta tipovi pate od nesanice( osobito ako su utonuli u posao koji ih *esto potpuno obuzme. 6snovno upozorenje za pitta tip jest da vodi umjeren( *ist +ivot. 2vaka stanica u tijelu ovisi o pitta doi jer ona regulira uzimanje *iste hrane( vode i zraka. 1oksini svih tipova pokazuju se vrlo brzo *im pitta ispadne iz ravnote+e. -ako su pitta tipovi na to iznimno osjetljivi( reagiraju loe na ne*istu hranu( one*ien zrak i vodu( alkohol i cigarete( a posebno na otrovne emocije : neprijateljstvo( mr+nju( netoleranciju( ljubomoru. /itta doa daje nam instinkt za umjerenost i *istou( kvalitete koje su va+ne za zdravlje.

ARA /ER.S/. E AP"A /.PA

V Evrsta( sna+na graaK velika fizi*ka snaga i izdr+ljivost V /ostojana energijaK spor i graciozan u aktivnosti V 2mirena( oputena li*nostK ne razljuti se lako V )ladna( glatka( debela( blijeda( *esto masna ko+a V 2poro prihvaa nove informacije( ali dobro pamti

V Dubok( dug san V 2klonost debljanju V 2pora probava( umjeren apetit V 2rda*an( tolerantan( blag V 2klonost posesivnosti( zadovoljan sam sobom. 6snovna karakteristika kapha tipa je 9oputenost". -apha doa( strukturalni princip u tijelu( daje stabilnost i stalnostK omoguuje rezervu fizi*ke snage i otpornosti ugraenih u jedrom( tekom tijelu tipi*nih kapha ljudi. -aphe se u a;ur:vedi smatraju sretnima( jer u pravilu one u+ivaju u zdravljuK tovie( njihove li*nosti izra+avaju smiren( sretan i oputen pogled na svijet. 6sobite karakteristike kaphe jesuA V dugo se predomiljaju prije nego to donesu odluku V polako se bude( dugo le+e u krevetu( a kada ustanu( potrebna im je kava V sretne su sa stanjem status Xuo i odr+avaju ga smirujui okolinu V potuju emocije "judi prema kojima osjeaju iskrenu simpatiju V emocionalnu ugodu tra+e u jelu V imaju graciozne kretnje( vodenkaste o*i( hodaju kao da klize( *ak ako su i debeli. Lizi*ki( kapha doa daje snagu i prirodan otpor prema bolestima. 6sim to su dobro graeni( kapha tipovi mogu biti zdepasti( sa irokim bokovima i/ili ramenima. 4ako su skloni debljanju : za kaphu je dovoljno da pogleda hranu i dobije nekoliko kilograma. -ako viak te+ine ne gube lako( uneravnote+ene kaphe *esto postaju debele kad nisu u ravnote+i. 0o i ljudi umjerene

grae mogu isto biti kaphe( a u dvodonom tipu( kao vata:kapha( tijelo mo+e biti i vitko. "zdajni*ka kapha osobina jest hladna( glatka( debela i blijeda ko+a koja je *esto i masna. ,elike nje+ne o*i kao u srne M3kao da su pune mlijekaN( ka+u drevni tekstoviP takoer su vrlo tipi*ne. 2ve na licu ili tijelu to sugerira smirenost i stabilnost upuuje na temeljno prevladavanje kaphe. . +ena : nabijeno( zaobljeno tijelo ili renesansna "jepota bujnih oblika tipi*no je za kaphe. -apha doa je spora. 6ni koji sporo jedu( koji imaju sporu probavu( openito su kapha tipovi. 1o su i spori govornici( osobito ako razmiljaju kad govore. -ako su povu*eni i utljivi( kapha tipove teko je razljutiti. 6ni +ele biti okru+eni mirom. /rirodno reagiraju na svijet okusom i mirisom : kaphe pridaju osobitu va+nost hraniK openito( oslanjaju se na tjelesne osjete( jer su u biti svjetovni ljudi. -aphe imaju postojanu energiju. 0jihova izdr+ljivost vea je nego u drugih tipova( kao i spremnost da fizi*ki rade. ijetko su iscrpljeni fizi*kim umorom. 8a kaphu je tipi*no da *uva i tedi gotovo sve : novac( nekretnine( energiju( rije*i( hranu i salo. 2alo je obi*no smjeteno ni+e( u bokovima i bedrima. &udui da ta doa nadzire vla+no tkivo tijela( kapha neravnote+a vjerojatno e se iskazati u sluznim membranama. -aphe se +ale na kongestiju sinusa( prehlade( alergije( astmu i bolne zglobove Mpremda je artritis tipi*an vata poremeajP. 1i su simptomi najgori potkraj zime ili u proljee. /o prirodi( kaphe su ljubazne( tolerantne i blageK biti maj*inski zna*i izra+avati kaphu. -aphe se lako ne uznemiruju u krizi i smiruju sve oko sebe. 0o sklone su biti samozadovoljne( pa e *ak i najuravnote+enija

kapha oklijevati ako se osjea stresirano. 1ipi*na negativna emocija kaphe jest pohlepa ili prevelika vezanost. 2vatko tko ne mo+e podnijeti da odbaci stare stvari izra+ava suviak kaphe. -ada je neuravnote+ena( kapha postaje tvrdoglava( tupa( letargi*na i lijena. 8ajedno s vatom( kapha je hladna doa( ali se razlikuje od vate jer nije suha. -ako je u njih cirkulacija openito dobra( kapha tipovi ne tu+e se na hladne ruke i noge. 0e vole hladno( vla+no vrijeme i na njega mentalno reagiraju tako da postaju sporiji ili sasvim depresivni. -apha san jest dug i dubok. 1ipi*ni kapha tipovi *esto spavaju nou vie od osam satiK njihov zajedni*ki poremeaj pri spavanju nije nesanica nego previe spavanja. &udui da ujutro potroe puno vremena na raz buivanje( osjeaju se puni energije do kasna. 6d triju doa kaphe najsporije u*e( ali : za kompenzaciju Q dobro pamte i s vremenom dobro ovladaju predmetom. 0ovu informaciju upijaju sporo i pristupaju joj metodi*no. . neravnote+i( postaju tupe i tvrdoglave. 8a kapha tipove osnovno je da trebaju napredovati. &ilo kakva stagnantna situacija pretvara stabilnost kaphe u inerciju : kapha tipovi trebaju paziti da se ne dr+e prolosti( da ne prianjaju uz "jude i nekretnine ili da se ne odupiru promjeni. 1rebaju imati dovoljno stimulacije jer ona poti*e njihovu vitalnost( iako za mnoge kaphe to nije prirodno. 1eka hladna hrana( premalo vje+bi( prejedanje i rutinski posao smanjuje vitalnost. -apha doa daje nam osjeaj unutarnje sigurnosti i postojanosti( a to je bitan aspekt zdrave osobe.

Razu*ijevanje dvodo1no' tipa

/rilikom roenja svatko dobiva neto od svake doe. 6no to omoguuje da je netko 9*ista" vata( pitta ili kapha jest to to ima mnogo od jedne doe : oni su ekstremi. %eutim( to nije tako za veinu "judi. ,eina "judi su dvodoni tipovi( s istaknutom jednom doom( ali ne ekstremno. %anjina koju *ine jednodoni tipovi na neki je na*in sretna jer treba paziti samo na jedan prevladavajui faktor u +ivotu. 0o ta je prednost neznatna. Svat"o tre2a uravnote4iti sve tri do0e7 lako ete pa+nju( prirodno( najvie usmjeriti na va vlastiti tjelesni tip( poznavanje svih doa ima puno smisla. 0ajbolji na*in da se razmilja o nekome tjelesnom tipu jest da sve tri doe izra+avaju sebe( no jedna ili dvije zahtijevaju lavovski dio pa+nje. 0eke od zna*ajnih znakova triju *istih tjelesnih tipova jesuA <ata' ,itko tijelo( brz promjenljiv duh( +ivahne manire. 1e ljude okolina do+ivljava kao nepredvidive. /od pritiskom postaju uzbueni i ankciozni. (itta' 2rednje tijelo( sreen i odlu*an duh( +estoke manire. 1e ljude okolina do+ivljava kao intenzivne. /od pritiskom postaju ljuti i nagli. $aphaA 8depasto tijelo( smiren i stabilan duh( oputene manire. 1e ljude okolina do+ivljava kao oputene. /od pritiskom se odupiru i zaute. 1aj skup karakteristika mo+ete povezati i doi ete do prili*no dobrog tuma*enja karakteristika dvodone osobe. ,ata:kapha npr. mo+e biti oboje : i uznemirena i

smirena( naoko nemogua kombinacija koja je prili*no o*ita kod tih ljudi. Dominantna doa daje osobi primarnu reakciju na svijet( fizi*ku i mentalnu. Druga doa iri svoj utjecaj na razli*ite na*ine : ali u pravilu one se ne mijeaju poput boja. !ko kombinirate vatu( koja stvara vitku grau( s kaphom( koja stvara teku grau( u pravilu neete dobiti srednju grau Msrednja grada je izrazito pittaP. 6no to se stvarno dogaa jest da vata:kapha tip izra+ava jednu ili drugu osobinu. Eak i tada postoje trenuci kada osoba jasno prelazi iz jedne doe u drugu Mpod stresom pitta:vata mo+e biti sklona i strahu i ljutnji( bilo istodobno ili posebnoP. . vezi s dvodonim tipovima u ajurvedskoj praksi promatrali smo one stvari koje vam mogu pomoi za bolje razumijevanje kombinacija triju doa.

<*T*1(?TT*
6penito( ti su ljudi mrave grae poput *istog vata tipa. /oput svoje vata kopije( brzih su kretnji( prijazni i brbljavi( ali su poduzetniji i otrijeg intelekta Mto su osobine pitteP. %anje je vjerojatno da e otii u vata ekstreme : nisu toliko osjetljivi ili fizi*ki nje+ni i/ili neredoviti. 0jihova konstitucija dobiva na opoj stabilnosti pod utjecajem pitte. 6penito( imaju ja*u probavu nego vata tipovi i bolje podnose hladnou jer pitta poboljava cirkulaciju. Eisti vata tipovi( koji su izvanredno osjetljivi na okolinu( *esto postaju +rtvom svoje netolerancije na buku( hladan propuh i fizi*ku neudobnost( ali to ne vrijedi sasvim za vata:pitte.

(?TT*1<*T*
$judi toga tjelesnog tipa skloni su srednjoj graiA ja*i su i miiaviji od vata:pitta tipova( koji imaju vie +ilavo: ko*ato tijelo *istih vata. /itta:vata tipovi brzi su u kretnjama( izdr+ljivi i *esto su uporni. . njih je o*it pitta intenzitet. /risutna je i lakoa vate( ali u manjoj mjeri. "maju ja*u probavu i redovitiju stolicu nego vata:pitte ili vate. /rihvaaju izazove i oduevljeno( a katkada i agresivno( hvataju se ukotac s problemima. ,ata:pitta i pitta:vata tipovi mogu naginjati strahu i "jutnji( negativnim emocijama tih dviju doa. !ko su uneravnote+ene i pod stresom( ta ih kombinacija *ini napetima( premorenima i nesigurnima. !ko postoji ajur: vedski tip koji izra+ava ponaanje tipa !( za koje kardiolog ka+e da je opasno( to bi bio uneravnote+en pitta:vata( a dlaku iza njega vata:pitta tip.

(?TT*1$*(H*
-apha je tako sna+an strukturalni element da namee svoj krupan( te+i tjelesni izgled dvodonim tipovima *ak i kada nije prvi. /itta:kapha tipovi openito su prepoznatljivi jer imaju intenzitet pitte u ponaanju i *vrsto kapha tijelo. %iiaviji su od pitta:vata tipova i mogu biti prili*no krupni. 0jihova osobnost mo+e izra+avati kapha stabilnost( ali snaga pitte( zajedno sa sklonosti prema "jutnji i kriticizmu( obi*no je o*itija nego mirnoa kaphe. 1o je osobito povoljan tjelesni tip za atleti*are jer daje energiju pitte i izdr+ljivost kaphe. 6vaj tip teko mo+e propustiti obrok. -ombinacija sna+ne

pitta probave i kapha otpornosti izvanredno tjelesno zdravlje.

openito

daje

$*(H*1(?TT*
2trukturalna *vrstina kaphe dolazi jo vie do izra+aja u ovom tipu. -apha:pitte imaju obi*no dobru muskulaturu( no s vie sala nego pitta:kaphe ili pitte. 8bog toga su u licu i tijelu okrugliji. 2porije se kreu i oputeniji su od pitta:kapha tipovaK dodatna kapha daje im jo veu izdr+ljivost i stalnost energije. !ko vje+baju redovito( osjeaju se dobro jer to ponitava sklonost kaphe prema inerciji i tuposti( ali su zato manje motivirani za aktivnost od pitta:kapha tipova.

<*T*1$*(H*
6vaj tip *esto ima tekoa da se pronae u pisanom testu( jer su vata i kapha sklone suprotnostima Mda ne spominjemo vata sklonost neodlu*nostiP. 6bi*no se prepoznaje po neobi*noj kombinaciji vitkog vata tijela s oputenim popustljivim manirama kaphe( to *ista vata nikada ne pokazuje. #ledano s druge strane( to su kapha li*nosti koje nikada nisu fizi*ki krupne. .stvari( budui da vata neredovitost dominira tijelom( oni mogu biti i prili*no sitni. 8a razliku od vata tipova( koji su uvijek u pokretu( vata:kapha tipovi izra+avaju osjeaj unutarnje stabilnostiK skloni su uravnote+enom temperamentu( ali pod stresom mogu iskazivati vata reakciju zastraenosti. 6vaj tip je brz i djelotvoran u akciji kada je to potrebno(

ali je svjestan i svoje kapha sklonosti odugovla*enju. %o+e biti prisutna i +elja za stvaranjem i tednjom. -ako su obje doe hladne( taj tip osjea veliku odbojnost prema hladnom vremenu. 1e hladne doe mogu uzrokovati neredovitu ili sporu probavu.

$*(H*1<*T*
6vaj tip je blizu vata:kaphi( ali *esto je *vre graen i sporije se kree. /od utjecajem kaphe( uravnote+ena su temperamenta i vjerojatno oputeniji od vata:kapha tipa( bez jake vata osobine : entuzijazma. "zra+enije su atletske grae i izdr+ljiviji. -ao i vata:kapha tip( mogu se tu+iti na probavne smetnje i osjeati odbojnost prema hladnoi.

Razu*ijevanje t$odo1no' tipa

8a trodoni tip katkada se ka+e da ima najvie anse da odr+i ravnote+u( jer je odnos vate( pitte i kaphe gotovo isti. M0e postoji sna+an konj koji vu*e *itavu zapregu. /ravi sama do0a pra"riti Muravnote+en doni tjelesni tipP imat e cijeli +ivot dobro zdravlje( idealan imunitet i bit e dugovje*an. 2 druge strane( smatra se da kada jednom nastupi neravnote+a( trodoni tip e imati vie potekoa jer mora usmjeriti pa+nju na sve tri da bi ih uravnote+io Mnema vodeeg konja koji bi mogao zaustaviti zapregu kada se razbje+iP. Doe su sklone promjeni. "ma na tisue na*ina njihova meusobnog odnosa( tako da je mogunost da

budu u jednakom odnosu kao u trenutku roenja vrlo nevjerojatna : to je kao da bacite tri kovanice na tlo i naete ih poredane u savreno ravnoj crti. 1ako na kraju mo+ete biti i dvodoni tip. ,a+no je da se ne pokuavamo utrpati u neku kategoriju nego da nau*imo neto o sebi( a to je mogue *ak ako vam se na po*etku tjelesni tip *ini pomalo nejasnim( kao to to biva u trodonom tipu.

N. /$i do1e 4 '$aditelji %tva$no%ti

-ada vas pogleda ajurvedski lije*nik( svuda vidi znakove triju doa( ali ne mo+e doslovno vidjeti same doe. Doe su nevidljive. 6ne upravljaju tjelesnim procesima u vaem tijelu a da same nisu potpuno tjelesne. %i smo ih nazvali 3metaboli*kim principimaN( terminom koji je prili*no apstraktan. 0o doe su dovoljno stvarne da se kreu( poveavaju i smanjujuK mogu se 9zalijepiti" za tkiva i doi u dijelove tijela kamo ne spadaju : tako su na granici tjelesnosti. -ako le+e u praznini izmeu duha i tijela( nisu nalik ni*emu to postoji u naemu zapadnja*kom znanstvenom sistemu. ,ata( pitta i kapha postaju vam bliske tek kada se bolje upoznate s ajurvedskim gleditem.

A O NA5<./. JV.DJE/.K DOE

8amislite da gledate sliku na televizoru u boji. 'kran izgleda ispunjen ljudima( drveem( +ivotinjama( nebom i oblacima( ali bli+im promatranjem vidimo samo tri vrste to*aka : crvene( zelene i plave : koje se stalno premijetaju i oblikuju nove slike. %o+ete vidjeti slike ili to*ke( ovisno o tome s koje daljine gledate. 6ba su gledita valjana( ali tri su to*ke osnovnije. -ada se slika pokvari( one su te koje treba ugoditi. ,ata( pitta i kapha su te tri vrste 9to*aka" koje ajurvedski lije*nik gleda u vama. ,aa jetra( bubrezi( otkucaji srca( razina inzulina itd. obrasci su koji se oblikuju uslijed promjenljive meuigre triju doa. ! ugaanje tijela( poput 1, slike( svodi se na ponovno povezivanje doa u njihovu promjenljivom meusobnom odnosu. 0a*in na koji pristupate nekom problemu ovisi u prvom redu o tome kako ga vidite. .pravo sada mo+da ne vidite svoje pretjerane brige u smislu uneravnote+ene vate ili nekontrolirano ponaanje u smislu vika pitte. 0o s malim pomakom naglaska vi biste to mogli( i tada bi se s prilagoavanjem vate ili pitte ti problemi mogli lake rijeiti. Eak i tako fizi*ka stvar kao to je debljanje ovisi o nevidljivom( pro+imajuem utjecaju doa. -ada pojedete veliku zdjelu *okoladnog sladoleda( mo+ete pomisliti da masnoa u njemu uzrokuje poveanje te+ine. 1o je donekle to*no( ali dublji uzrok le+i u vaim doama. /rvo( one odreuju vau glad. 6ne odreuju da vam je sladoled privla*niji od mrkve ili celera. ! u velikoj mjeri one *ak odreuju da li se kalorije pretvaraju u salo. ,ata tip "judi pretvara vie kalorija u energiju i stoga e se manje debljati nego kapha tipovi( koji vei dio svojih kalorija pretvaraju u salo. !ko doe to ne odrede( sladoled *ak nee ni doi do vaih usana( a jo manje do vaih stanica. 1ako kalorije

u *okoladnom sladoledu imaju tek djelomi*nu ulogu u onome to se dogaa s hranom. (ravi upravl%a& va0e di%ete %e va0a vlastita inteligenci%a, "o%a d%elu%e nevidl%ivo na du2l%im razinama od "alori%a7 ?sto vri%edi za sva"i drugi aspe"t va0ega 4ivota7 0isu cigarete te koje uzrokuju rak plua nego "judi koji ih pue( motivirani navikama Mili ovisnostimaP koje su s vremenom usmjerile vae doe. . pravom smislu rije*i( niste vi taj koji +udi za nikotinom nego vaa vata( u ulozi nadglednika +iv*anog sustava. 0o kada se donese odluka o prestanku puenja( vi ste taj koji je to u*inio( koristei se slobodom izbora koja je izvan doa. 0etko tko je nau*io 9vidjeti" doe izvanredno jasno jest d$. 2$iha%pati Dev /$i'una. 8ovemo ga 1rigunadi : dodati nastavak 3diN ne*ijem imenu u "ndiji je znak naklonosti i potovanja. 1rigunadi je mo+da najvei +ivi vaid6a ili aju$ved%)i lijeni). 0jegovo majstorstvo le+i u sposobnosti da pogleda pacijenta( nekoliko sekundi opipava pacijentov puls na zapeu i odmah po*inje govoriti o stanju njegovih doa. /rili*no je neobi*no kada netko po*ne govoriti o vama poto vas samo dodirne prstima. 4ednom je skupina reportera intervjuirala dr. 1rigunu u &ostonu i sluala s poluskrivenim skepticizmom na opis njegovih dijagnosti*kih sposobnosti. 3!ko je tako to*anN( rekao je jedan od prisutnih( 9mo+e li mi rei zato sam bio u bolnici prolog mjesecaI" eporter je ispru+io ruku. 1rigunaija ga je pogledao. . 1rigunadija : krupnog( fizi*ki impozantnog *ovjeka s uvu*enim( tamnim o*ima pravi je lije*ni*ki pogled. 1ri sekunde je opipavao *ovjekov puls i rekaoA 9Eini se da je pitta doa jako uneravnote+ena. 2umnjam na smetnje

u organima za izlu*ivanje( osobito u crijevima i bubrezima." eporter je ostao zabezeknut : upravo je otputen iz bolnice poto se oslobodio vrlo bolnog bubre+nog kamena. 1rigunadi je dalje nastavio rekavi mu da je jednodoni tip : pitta : *ije je tijelo postalo izuzetno 9kiselo9. -ao to se pokazalo( taj je *ovjek bio poluvegetarijanac i jeo je velike koli*ine jogurta jer je mislio da je to dobro za njega. /okajni*ki je priznao da nikada nije volio jogurt jer mu se od jogurta poveavala kiselina u +elucu( ali nije pomiljao na to da treba posluati taj jednostavan signal patnje svoga tijela. 4ogurt nije dobra hrana za pitta tipove jer poveava tu dou( kao to to *ini sva kisela ili fermentirana hrana. 1akve pogreke u prehrani( u kombinaciji s alkoholom i drugim utjecajima koji izazivaju pittu( uzrokavale su kod tog *ovjeka krajnju neravnote+u. /o zapadnim standardima( on je bio savreno zdrav sve dok se nije pojavio bubre+ni kamenacK po ajurvedskim standardima( on je dugo dvorio bolest. 2pecifi*an problem s tim reporterom izgleda da je bio povezan s jednom od pet subdoa pitte( zvane $anda)a pitta= od'ovo$ne za od$,avanje p$avilne )e*ij%)e $avnote,e u )$vi. Dr. 1riguna mu je savjelovao da pije obrano mlijeko pomijeano sa soda:vodom( uputio ga na hranu koja ima malo pitte i upozorio ga da ne jede kiselu hranu kao to su to jugurt( sir( ocat i raj*ica. -asnije u govoriti vie o hrani kao lijeku i o metodi pulsne dijagnoze dr. 1rigune ili nadi vi'6anu( kako se to ka+e na sanskrtu. 6vdje je va+no naglasiti da prepoznavanje vlastitih doa mo+e omoguiti brzu i to*nu procjenu vlastitog zdravlja.

6sim to su smjetene u svakoj stanici( tri su doe smjetene u glavnim mjestima u tijelu. 2vaka doa ima primarno mjesto( poznato kao sjedite( koje slu+i kao +arite za tretman. !ko doa po*inje ispadati iz ravnote+e( prvi simptom e se naj*ee pojaviti u njezinu sjeditu. ,jetrovi u crijevima( bol ili zatvor tipi*ni su simptomi poveane vateK neudobno vru ili bolan osjeaj u gornjem dijelu trbuha *esto upuuje na poveanu pittuK kongestija u prsima( kaalj ili prehlada upuuju na poveanu kaphu. 1o ne zna*i da se prvi znaci neravnote+e uvijek javljaju u tim sjeditima. 0eravnote+a vate mo+e se o*itovati bolovima u donjem dijelu lea ili menstrualnim gr*evima Mno i ti simptomi usmjeravaju pa+nju na donji dio tijela( na podru*je debelog crijevaP. Sli)a0 %t$;Q. 2vaka doa ima glavno mjesto ili sjedite. -ako je svaka doa prisutna u svim dijelovima tijela( vata neravnote+a mo+e putovati i o*itovati se kao glavobolja( gr* miia( astma ili bilo koji od tuceta drugih simptoma. /romatranje bolesti kao problem neravnote+e doa *ini prevenciju odreenijom( jer znate potanko snagu i slabosti vaega tjelesnog tipa. 6ne su trajne ili dugotrajne. ijetka je vata osoba koja nije osjetila nesanicu( a kapha tip ve rano nau*i da se kalorije koje pojede vrlo lako pretvaraju u salo. 0o ono to je stvarno

va+no jest znanje da se sve bolesti mogu sprije*iti( ne pa+ljivim pojedina*nim ugaanjem vate( pitte i kaphe nego uravnote+avajui cjelokupan sistem slu+ei se doama kao vodi*ima. RAVNO/EIA JE D.NA#.<NA 4 M; E5NA &udui da su blisko povezane( tri se doe kreu zajedno. Eak i kada mislite da radite samo na jednoj( i druge e reagirati. !ko pojedete zdjelicu ljute paprike( poveava se pitta : vrua doa : dok se hladne doe : vata i kapha : smanjuju. Eaa hladne vode smanjuje pittu( ali poveava vatu i kaphu. 6ne se mogu smanjiti ako pojedemo malo sjemena anisa( no to odmah poveava pittu itd. Doe su beskona*no povezane( u plimi i oseci tipi*noj za +iva bia. ,ata se isti*e velikim slovima Mvidi doljeP jer se prva mijenja i vu*e za sobom druge dvije. 1o zna*i da uspostavljanje ravnote+e nije poput uspostavljanja ravnote+e na vagi pravde dok se stvari ne izjedna*e. 1o je poput reguliranja protoka slika na 1, aparatu( kao to smo ve spomenuli. VA/A

P.//A AP"A

Drugim rije*ima( doe su uravnote+ene kada su u dinami*koj ravnote+i. 1reba dopustiti meuigru promjena i stalnosti. Da bi se postiglo to stanje( a;ur:veda opisuje odreene trajne kvalitete o*ite svuda u prirodi. "ma dvadeset pet tih guna ili osnovnih kvalitetaA VA/A P.//A AP"A 2uha 1opla 1eka /okretna 6tra )ladna )ladna $aka %asna $aka ,la+na 2latka /romjenjiva 0eznatno masna 2talna 2uptilna 1ekua 2pora #ruba -iselog mirisa %eka &rza $jepljiva M,odi druge doeP 1upa #latka 1e gune sadr+ane su u prirodi( bez obzira na to da li govorimo o cijelom svijetu ili o ljudskom tijelu. 2rce je brzo i kree se : sadr+i vatu. /robava i metabolizam stvaraju toplinu : izra+avaju pittu. 2luzne su membrane ljepljive i meke : izra+avaju kaphu. UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU DOE . NJ."OVE VAL./E/E

"z dvadeset pet kvaliteta ili guna izviru sve odlike koje povezujemo sa svakim tjelesnim tipom. 2lijede neke vodee kvalitete vate( pitte i kaphe zajedno s nekoliko njihovih tipi*nih karakteristika koje stvaraju. VA/A ,ata doa je upadljivoA Hladna - uzrokuje hladne ruke i noge te odbojnost prema hladnim klimatskim podru*jima. (o"retna - daje dobru ili lou cirkulaciju( ovisno o tome koliko je uravnote+ena :hipertenzija se povezuje sa suvikom vate( kao i nepravilni sr*ani ritmovi( miini gr*evi i bolovi u leima. "Ylervozan( strelovit pogled znak je neuravnote+ene vate. #rza : vodi do mnogih poveznih karakteristikaA sposobnosti da se brzo prihvati informacija koja se brzo i zaboravljaK slabo dugotrajno pamenjeK dobra fantazija( ali snovi puni strahaK neumorna aktivnostK impulzivno djelovanjeK promjene raspolo+enjaK brze rastresene misliK brz govor. Suha : uzrokuje suhu ko+u( suhu kosu ili kosu bez sjaja( tupe o*i i nedovoljno ili umjereno znojenje. -o+a mo+e biti ispucana i sklona psorijazi ili osipu. -ru2a : uzrokuje grubu ko+u i grubu kosu. P.//A /itta doa je upadljivoA Topla : stvara toplu crvenu ko+u( razne vrste upala ili preaktivan metabolizam( +arenje u trbuhu( jetrima( crijevima itd. /itta tipovi vole hladna jela i napitke koji smanjuju njihovu vlastitu toplinu.

@0tra : to vodi do otra uma( ali i otra govoraK ista kvaliteta lako se pretvara u viak kiseline u tijelu i preveliko lu*enje +elu*ane kiseline. <la4na : to se mo+e iskazati kao pretjerano znojenje : vrui znojni dlanovi tipi*ni su za pittu. -ako je vrua i vla+na( pitta osjea odbojnost prema vla+nom "jetnom vremenu. $ise?og mirisa : to dovodi do zadaha iz usta( kiselog mirisa tijela( neugodnog vonja mokrae i stolice pri viku pitte. AP"A -apha doa je upadljivoA Te0"a : bilo koja teka smetnja upuuje na neravnote+u kapheK to mo+e biti debljina( teka probava ili teka vrst depresije. Slat"a : ako se tijelu daje previe slatkog( dolazi do poveanja te+ine ili dijabetesa. Stalna : to kaphu *ini zatvorenom. 1jelesni procesi ne kreu se u krajnostimaK postojana priroda kaphe ne treba toliko vanjske stimulacije kao pitta i vata. 0jihova tijela ostaju nepromijenjena pri promjenama koje bi druga tijela izbacile iz ravnote+e. Me"a : to omoguuje mnotvo razli*itih zna*ajki( kao meka ko+a i kosa( blago ponaanje( nje+an pogled i nezahtjevni pristup u raznim situacijama. Spora : to se izra+ava u tipi*nom sporom( klizeem kretanju kapha "judi( zajedno s njihovim sporim govorom i opreznim miljenjem.

6no to dobro ozna*uje doe jest suho( toplo i teko. -ada neto postane suho( poveava se vata( to mo+e biti suha klima( suh jesenji vjetar ili suha hrana Mkokice( krekeri( suhe ljiveP. !ko vam ko+a ili sinusi postanu presuhi( vata raste i vjerojatno e doi do neravnote+e. 2ve to je toplo poveava pittu. 1opao srpanjski dan( vrua kupelj( 9vrue" emocije poput "jutnje ili seksualne strasti dijele tu kvalitetu. !ko osjeate +arenje negdje u tijelu M+elucu( crijevima( rektumuP ili vam je ko+a upaljena( zna*i da se pitta poveava. /itta nije toliko suptilna i pro+imajua kao vataK agresivna je i otra. 2ve to je teko poveava kaphu. /orast te+ine( osjeaj unutarnje te+ine( *ak i te+ak obla*an dan prouzro*it e ja*e izra+avanje kaphe. !ko vam san postane neobi*no te+ak ili ako se poslije spavanja osjeate mamurni( a ne osvje+eni( vjerojatno je za to kriv suviak kaphe. 6d svih doa kapha je najstabilnija( najbli+a materijalnom obliku. 2 ajurvedskog gledita( tjelesni sistemi postoje da bi uravnote+ili tih dvadeset pet guna. 2vi se mi trebamo snai u svijetu koji uravnote+uje vrue i hladne( teke i lake( grube i ugodne uvjete. 1ople zra*ne mase slijede nakon hladnih arkti*kih fronta( sua dolazi nakon poplava( plima smjenjuje oseku. "gra prirode je igra tih stvari. !;ur:veda ka+e da smo mi sami uravnote+ena ekologija( savreno usklaena onoj izvan nas : i mi se kreemo kroz suprotnosti koje nas *ine da se osjeamo lako ili teko( toplo ili hladno( stabilno ili nestabilno( blago ili grubo. -ada po*nete razmatrati gune povezane s odreenom doom( njihova dinami*ka ravnote+a postaje kompleksnija. Jivot postaje sve zanimljiviji( ali istodobno

ostati u ravnote+i vei je izazov. 1o je na*in kako priroda otri nau individualnost i fino ugaa naa osjetila. 0pr. pitta je istodobno vla+na i vrua( tako sparni "jetni uvjeti zna*e vei izazov za pitta "jude nego suha vruina. 1ipi*no( pitta tip bolje podnosi pustinju nego trope. !li tu postoji i dublje zna*enje. /rije vie od dvadeset tisua godina prethistorijski je *ovjek preao zemljanu prevlaku koja je povezivala !ljasku i sjevernu !ziju i proao sva podru*ja od !rktika do 6gnjene zemlje( koja gotovo dodiruje !ntarktiku. "sti geni stvorili su 'skime Mkoji +ive gotovo isklju*ivo od kitova sala( tuljana i ribeP( meksi*ke "ndijance Mkoji +ive od kukuruza i grahaP i amazonske "ndijance Mkoji +ive od +ivotinja i biljaka kine tropske umeP. D0- svih tih "judi je identi*anK iste stanice( organi( enzimi i hormoni djeluju u tijelu. 0o svaka grupa ljudi prilagodila se razli*itoj okolini : njihova unutarnja ekologija nau*ila se prilagoditi vanjskoj. Lascinantna *injenica u vezi s 'skimima( "ndijancima sjevernog %eksika i "ndijancima !mazone jest da nijedna od tih skupina ne pati od bolesti srca vrijednih spomena. 1o je poput *uda prirodnog prilagoavanja( jer nitko od tih "judi nije prilagodio svoju prehranu tako da je o tome razmiljao : oni su jeli ono to im je bilo dostupno i pouzdavali se u svoja tijela za uspostavljanje ravnote+e. 2ve donedavno( razmiljanje o prehrani koja se temelji na kitovu salu nutricionista bi u+asnulo( zbog izvanredno velike koli*ine kolesterola. 2ada isti*emo *injenicu da kitovo salo sadr+i novootkrivene masne kiseline omega: B( za koje se ka+e da razrjeuju krv i spre*avaju stvaranje opasnih *epova u sr*anim arterijama. 1o prividno objanjava zato 'skimi imaju stopu sr*anih napada B posto od one u kontinentalnom

podru*ju 2!D:a. 0o da li to potpuno objanjavaI Drugi autohtoni "judi povezani s 'skimima ne jedu omega:B masti( ali su isto tako zatieni. /remda +ive u razli*itim svjetovima( svaki je narod pronaao zdravu ravnote+u s prirodom : nutarnjom i vanjskom. %o+emo li isto rei i za sebeI 0e postoji nita u suvremenom +ivotu to bi upuivalo na to da moramo podlei epidemiji sr*anih bolesti koje napadaju 2!D i gotovo svaku industrijaliziranu zemlju. !;ur:veda bi rekla da jednostavno trebamo oblikovati na unutamji svijet tako da bude usklaen s vanjskim koji smo sami izgradili. -rajnje zna*enje dvadeset pet guna jest da one proiruju ljudsku prirodu izvan granica tijela. -ao skupina stanica( "judsko bie zaustavlja se na granici ko+eK kao skupina guna( ono se stapa sa cijelom prirodom. 0pr. kapha doa je hladna i vla+na( tako da je vjerojatnije da e neravnote+a kaphe nastupiti jednoga hladnog( vla+nog prosina*kog dana. . takve dane "judi *ee zapadaju u depresiju. /ostoji *ak i specifi*an sindrom( popularan pod skraenicom 2!/ Morig. 2!D : seasonal affective disorders : sizoafektivne promjeneP( koji zimi utje*e na odreene ljude time to uzrokuje krajnju depresiju. .zrok 2!/:a( sa zapadnja*kog gledita( pomanjkanje je sun*eva svjetla u hipofizi( to uzrokuje porast razine hormona melatonina. %eutim( )a)o hipo>iza zna da je do1la zi*a 4o%taje *i%te$ij= je$ je ta ,lijezda %*je1tena du(o)o u lu(anji i ne*a p$i%tupa %vjetlu. !;ur:veda bi upotrijebila jednostavnije principe da objasni 2!/A kada se vani poveava kapha( poveava se i unutra. 6dreeni "judi : oni osjetljivi na neravnote+u kaphe : oboljet e od toga porasta kaphe( to vodi

depresiji. 0a sve nas utjecat e taj porast( iako ne u tolikoj mjeri( jer svi mi imamo kaphu u sebi. . a;ur:vedi nema misterijaA promjene nastupaju u svakom *ovjeku : zdravom ili bolesnom. /itanje nije kako da se borimo protiv zimske depresije nego kako da strujimo s promjenama godinjih doba. /riroda nam je postavila taj izazov( ali dala nam je i sposobnost da se s njim suo*imo. /riroda svakodnevno pitaA 94e li vaa ekologija uravnote+enaI" i svaki dan trebate odgovoriti. "( na kraju( bez obzira na to da li ste zdravi ili bolesni( to je sud prirode u odnosu na vau sposobnost da ostanete u ravnote+i sa svijetom( sa stalnom igrom guna. Ravnote,a je >le)%i(ilno%t u %ueljavanju % p$o*jeno*H %av$1ena $avnote,a je %av$1ena >le)%i(ilno%t u %ueljavanju %a %talno* p$o*jeno*.

PE/ ELE#ENA/A
-ako a;ur:veda zna da je vata suha( pitta topla( kapha tekaI 6dgovor je fascinantan jer otkriva potpun i dubok pogled na prirodu. ,ata( pitta i kapha osnovni su tjelesni principi. /o sebi su apstraktni( premda uzimaju materijalan oblik u krvi( kostima( sluznici crijeva( otkucajima srca i disanju. "deja da je sve to vidimo u prirodi : zvijezde( drvee( lavove( ru+e u biti apstraktno( *ini se na prvi pogled *udnom. /a ipak( od trenutka kada je 'instein izveo poznatu formulu relativiteta i na taj na*in utvrdio da materija mo+e poprimiti oblik energije( apstraktnost prirode postupno se prihvaa. 6bratno( otkriveno je da najapstraktniji koncepti fizike imaju materijalan oblik. 2ila gravitacije( koja je na 8apadu ekvivalent gune zvane

3tekaN( trenutno se razmatra u smislu fizi*kih *estica MgravitoniP koje se mogu premjetati i uskladititi poput opeka( barem u teoriji. 0a 8apadu se osjeamo dobro kada ka+emo da priroda po*iva na dvjema razinama apstrakcije : materiji i energiji. 'nergija je u naoj shemi apstraktnija od materije( ali jo uvijek mo+e tei od mjesta do mjesta( poveavati se i smanjivati te uskladititi Mpoput elektriciteta u akumulatoruP. . ajurvedskoj shemi takoer postoje dvije razine apstrakcije i one se takoer sla+u s osjetilima( premda na poneto druk*iji na*in. 4edna razina sadr+i tri doeK druga sadr+i set principa zvan pet elemenata. /et elemenata imaju u sebi neto od materije i energije. . slijedu od najsuptilnijeg do najgrubljeg to suA Sli)a M %t$ QN. 1i elementi odgovaraju 3stvarnojN zemlji( zraku( vatri( vodi i prostoru( ali su i apstraktni. .pitan to predstavljaju tih pet elemenata( ajurvedski mudrac ne bi pokazao na vjetar( zapaljenu cjepanicu ili potok. Pet ele*enata %u )odovi za o(li)e inteli'en-ije )oji ine .jud%)i u* i %vijet koji on percipira pomou toga uma. -ombinacijom razli*itih parova pet elemenata dolazi se do triju doa. <ata je sastavljena od zraka i prostora. (itta je sastavljena od vatre i vode. $apha je sastavljena od zemlje i vode. ,eza izmeu vata neravnote+e i hladnog vjetrovitog vremena sada je jasnija( jer vata je 9zra*na" doa( a

previe zraka u obliku vjetra stvara viak vate. 1ipi*no je za vata osobu da se tu+i na vjetrove u crijevima( pokazujui da su vata i zrak povezani na drugi na*in. 8rak je suptilan( pro+imajui i lak( kao i vata. /itta osobi je openito vrue( iskazuje svoju vatru i mo+e biti sklona znojenju( pokazujui vlagu koja je takoer sadr+ana u pitti. ,atra je agresima( energi*na i pokretna( kao i pitta. -apha osoba tipi*no je 9na zemlji" i sklona kongestiji prsa( za*epljenim sinusima i drugim problemima sa sluzi koji se izravno odnose na viak vode. 8ajedno( voda i zemlja su trome( osjetljive i polu*vrste( polutekue( kao i kapha doa. 'lement prostora( koji izgleda *udno u zajednici sa *etiri elementa koje mo+ete vidjeti i osjetiti( igra jedinstvenu ulogu u ajurvedskom sistemu jer omoguuje postojanje zvuka koji treba prostor da bi se irio. P$e*a a6u$4vedi= zvu) je o%nova %vih po%toje+ih %tva$i 4 ne %a*o ujnih )ao 1to je '$o* ne'o i %uptilnih vi($a-ija )oje t$epe$e u na1oj tihoj %vije%ti. A6u$4 veda )o$i%ti ta)ve zvu)ove da (i ozd$avila tijelo po)$etanje* nje'ovih 7vi($a-ija8 na $azliite= kasnije opisane( naine. /oto neko vrijeme upotrebljavate taj novi kod( vidjet ete da je on potpuno prirodan. 2vih dvadeset pet guna mogu se kontaktirati vidom( dodirom( okusom i drugim osjetilima. "sto se ne mo+e rei za enzime( hormone( neurotransmitere i druge graevne blokove zapadne medicine. ecimo( koliko ljudi poznajete koji znaju osnovne zna*ajke inzulinaI 0o za jedan sat mo+ete lako nau*iti kvalitete kaphe : doe koja je najva+nija za ravnote+u inzulina.

5LAZA S52DOE

5 DE/ALJE R

adi potpunosti( moramo spomenuti da se svaka doa dalje dijeli na pet subdoa koje *ine dijagnozu i tretman mnogo preciznijima. 2ve subdoe imaju vlastito mjesto u tijelu i dovode do stvaranja odreene smetnje kad ondje doe do neravnote+e. 1ako se najva+nija subdoa vate naziva prana vata i smjetena je u gornjem dijelu prsa i u glavi. 6na upravlja disanjem i +iv*anim impulsima te stoga duboko utje*e na sve funkcije u tijelu. 2ve tri doe imaju subdou smjetenu u srcu( koje je va+no raskre za sve fizi*ke i emocionalne aktivnosti u tijelu. !jurvedski lije*nik treba imati to detaljno znanje( dok se pacijentu ostavlja mogunost izbora. M/otpuniji opis petnaest subdoa nalazi se na kraju ovoga poglavlja.P Da bismo pokazali kako se integriraju sve te informacije o doama( promotrimo konkretan slu*aj. !nna )olmes je jo kao djevojka po*ela osjeati menstrualne boloveK kada je odrasla( ti su bolovi postupno postajali vrlo jaki. 2vakoga mjeseca tjedan dana bila je onesposobljena zbog gr*eva( povraanja i proljeva. 0ekoliko dana prije menstruacije bila je nervozna i uznemirena u o*ekivanju onoga to dolaziK tjedan iza toga osjeala se iscrpljeno. 2ve u svemu( mjese*no je mogla raditi najvie dva tjedna. 0jezini pokuaji da rijei taj problem bili su dugotrajni i opse+ni. 4edan lije*nik joj je preporu*io megadoze vitamina. 9%enstruacija mi je jednostavrio prestala(" prisjea se ona. 96sjetila sam olakanje to vie nemam

bolove( ali to nisam osjeala kao izlje*enje. -ada sam ponovno otila lije*niku( smanjio mi je vitamine( ali se i problem vratio u gotovo istoj mjeri." . dvije godine !nna je posjetila nekoliko specijalista. 4edan ginekolog joj je dao velike doze motrina( nenarkoti*kog lijeka protiv bolova koji je donekle ubla+io simptome. Drugi su se lije*nici slo+ili da treba ostati na lijekovima ili se odlu*iti za kirurki zahvat. 3&ol se irila kroz donji dio trbuha i lea. 0isam vie mogla podizati te+e predmete ili du+e hodati( ali sam istodobno znala da ne +elim rjeenje koje zahtijeva histerektomiju.N -ako su posljednji dogaaji zahtijevali hospitalizaciju( !nna je odlu*ila prihvatiti svoje stanje i biti zahvalna to nije potpuno onesposobljena. "pak je do <=HD. godine bila dovoljno obeshrabrena da je po*ela smatrati kako je kirurki zahvat neizbje+an. &a se u to vrijeme posavjetovala s lije*nikom kolovanim u %aharishi a;ur:vedi. 0jegov je stav bio iznenadujui. 30ije izgledao zbunjeno kada sam mu dala povijest bolesti. 6pisao je moju bol u smislu onoga to je nazvao mojim doama. 0au*ila sam da u mojemu tjelesnom tipu prevladava vata doa. !ko je jako poremeena( vata obi*no uzrokuje menstrualne tegobe. &ol je openito povezana s neravnote+om vate. /ostoji i specifi*na subdoa vate u donjem dijelu lea i trbuha( zvana apana vata( koja tu uzrokuje slabost miia i bol. 2ve u svemu( moji su simptomi za njega predstavljali jasnu sliku.N !nna je odmah osjetila olakanje kad je *ula uzroke svoje bolesti. Dok nije bila sigurna( to je znatno pridonijelo njezinu osjeaju zbunjenosti i krivnje. !jurvedski lije*nik predlo+io joj je da se odvikne od

lijekova tako to e uravnote+iti vatu. 1o je zahtijevalo promjenu prehrane( dnevnu masa+u uljem : pogotovo trbuha( tople kupke( nave*er vrue mlijeko i veliku pa+nju u odr+avanju redovite rutine. M-ao to emo u kasnijim poglavljima detaljno vidjeti( vata doa brzo reagira na sve te mjere.P !nna je dobila i ljekovitu biljku korisnu za smirenje vate( te je zamoljena da povremeno dolazi u kliniku radi pe$iodino'a >izi)o' i1+enja : rutine zvane pan+a)a$*a. 2vrha panakarme jest da se iz tijela isperu otrovni ostaci ranijih neravnote+a tijela( to je bitan korak za svakoga koji je doao do stupnja o*ite bolesti. 6sim potonje terapije( sve ostalo to je !nna zamoljena da radi mogla je napraviti kod kue uz neznatne trokove. ezultati tretmana bili su odli*ni( a s vremenom jo bolji. 96noga dana kad sam otpo*ela s %aharishi a;ur: vedom( uzimala sam dvadeset kapsula motrina od C>> mg dnevno. 8a nekoliko mjeseci smanjila sam na pet kapsula. " dalje sam slijedila svoj propisan program i ila dvaput godinje na panakarmu. 2ada( tri godine kasnije( menstruacija mi traje *etiri dana umjesto cijelog tjedna. &ol i nelagoda su se smanjivali( tako da zadnjih deset mjeseci nisam uope uzimala lijekove. 91o je apsolutna preobrazba( ponovno osjeam samopouzdanje. 6pet se osjeam kao normalna( zdrava osoba( a ne kao mu*enica koja svaki mjesec do*ekuje kao pitanje pre+ivljavanja." UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU

S52DOE 4 /O<N.J. VOD.<

UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU Da bi se po mogunosti to to*nije odredio izvor bolesti( ajurvredski ga lije*nik tra+i iza tri doe : u njihovim subdoama. "ma ih petnaest i pro+imaju svaki dio tijela. 2lijedee informacije su reference koje vam daju preciznije ideje kako stvarno doe djeluju u svakodnevnom +ivotu.

VA/A
,ata je povezana sa +iv*anim sustavom i zato dospijeva u sve dijelove tijela( ali svaka od pet vata subdoa ima dodijeljeno mjesto i funkciju. 1radicionalno( a;ur:veda ih naziva 9vjetrovima" tijela ili : kao to bismo mi rekli : impulsima koji putuju du+ +ivaca( miia( krvnih +ila i svuda gdje postoji kretanje u tijelu. (rana vata' smjetena je u mozgu( glavi i prsima /rana vata je odgovorna za percepciju i kretanje svih vrsta. -ao i mozak u kojem je smjetena( prana vata vam omoguuje da vidite( *ujete( dodirnete( miriete i okuate Mali primarno da *ujete i dodirnetePK ona o+ivljava sposobnost miljenja( razmiljanja i osjeanja i daje ton svim emocijama : pozitivnim i negativnim. .ravnote+ena *ini vas budnim( otroumnim( vedrim i +ivahnim. .pravlja i ritmom disanja i gutanja te se smatra da se kree prema goreK odatle i povezanost s viim funkcijama.

/rana vata je 3vodaN ostalih *etiriju subdoa i najva+niji aspekt vata doe. -ako vata vodi cjelokupno tijelo( p$ana vata %e %*at$a i najva,nijo* od %vih %u(do1a. 0jezino pravilno odr+avanje va+no je za sve tjelesne funkcije. Neravnote4a prana vate povezana je sa zabrinutou( anksioznou( preaktivnim duhom( nesanicom( neurolokim smetnjama( tucanjem( astmom i drugim dinim smetnjama( glavoboljama nastalim uslijed napetosti. Adana vata' smjetena je u grlu i pluima Lizi*ki( ta subdoa kontrolira proces govora. /reko govornog centra u mozgu odgovorna je i za pamenje i kretanje misli. Neravnote4a udana vate povezana je s govornim manama( suhim kaljem( upalama grla( upalama krajnika( bolovima u uhu( opim umorom. Samana vata' smjetena je u trbuhu i crijevima 1a subdoa kontrolira kretanje hrane u probavnom traktuK odgovorna je i za ritam peristaltike. Neravnote4a samana vate povezana je s presporom ili prebrzom probavom( vjetrovima( proljevom( nervozom +eluca( neodgovarajuom asimilacijom hranjivih tvari( oslabljenim oblikovanjem tkiva. *pana vataA smjetena je u debelom crijevu i donjem dijelu trbuha 1a subdoa kree se nadolje i odgovorna je za odstranjivanje otpadaka. 6sim za funkcije probavnog trakta( odgovorna je za seksualnu funkciju i menstruaciju. 4edno od njezinih mjesta : debelo crijevo :

Q smatra se glavnim sjeditem vate i mjesto je gdje su najvjerojatniji prvi znaci neravnote+e vate. Neravnote4a apana vate povezana je s konstipacijom( proljevom( gr*evima u trbuhu( kolitisom( genitalno:urinarnim smetnjama( nate*enom prostatom( razli*itim seksualnim poremeajima( bolovima u donjem dijelu lea( uklju*ujui miine gr*eve. V6ana vataA razmjetena je po cijelom tijelu putem +iv*anog sustava( ko+e i krvotoka 1a subdoa upravlja krvotokom i njegovim razli*itim aspektima( ali osobito ritmom srca( irenjem i su+avanjem krvnih +ila i perifernim krvotokom. ,;ana vata upravlja krvnim tlakomK odgovorna je i za znojenje( zijevanje i osjet opipa. Neravnote4a a ana vate povezana je s visokim krvnim tlakom( slabom cirkulacijom( nepravilnim sr*anim ritmom i +iv*anim smetnjama vezanim uz stres.

P.//A
/itta je odgovorna za metabolizam i izjedna*ava se s tjelesnom toplinom( kao i s probavom u cjelini. 6trina vida i jasnog miljenja takoer su funkcije pitte. /ostoje pet pitta subdoa( smjetenih u raznim dijelovima tijela. (a:a"a pitta' smjetena je u trbuhu i tankom crijevu 2jedite pitte je u tankom crijevu( to tu subdou *ini jako va+nom. /aaka pitta je vitalna u svojoj funkciji probavljanja hrane i odvajanja hranjivih sastojaka od

otpadnih produkata. 6na takoer regulira 3toplinuN probave( *ini je brzom ili sporom( djelotvornom ili slabom. /ojava neugodnog mirisa u toku obavljanja nu+de ili nesposobnost da se pravilno izdvoje hranjive tvari iz hrane mo+e nastati uslijed njezine neravnote+e. Neravnote4a pa:a"a pitte povezana je sa +garavicom( +elu*anom kiselinom( *irevima( neredovitom probavom Mpreslabom ili hiperaktivnomP. RanBa"a pitta' smjetena je u crvenim krvnim zrncima( jetri( slezeni 6va subdoa upravlja kompleksnim procesima stvaranja zdravih crvenih krvnih zrnaca( uravnote+avanja kemizma krvi i raspodjele hranjive materije putem krvi. /risutnost toksina u krvi( uslijed ne*iste hrane( zraka( vode( alkohola ili cigareta( smatra se primarnim uzrokom neravnote+e pitte( koja djeluje kroz ranaka pittu. Neravnote4a ranBta"a pitte povezena je sa +uticom( anemijom( razli*itim krvnim poremeajima( upalama ko+e( ljutnjom i neprijateljstvom. Sadha"a pittaA smjetena je u srcu 6sim to upravlja fizi*kom funkcijom srca( sadhaka pitta stvara i zadovoljstvo koje dolazi iz srca( kao to ka+emoK povezana je s dobrim pamenjem. !ko vam manjka hrabrosti da se suo*ite s izazovom i da donesete va+nu odluku( vjerojatno je ova subdoa slaba. Neravnote4a sadha"a pitte povezana je sa sr*anim smetnjama( gubitkom pamenja( emocionalnim smetnjama Mtuga( ljutnja( +alostP i kolebljivostima.

*lo:a"a pitta smjetena je u o*ima ,id je primarno osjetilo povezano s pitta doom. !loaka pitta je subdoa povezana s dobrim ili loim vidom( ovisno o stanju ravnote+e. 6*i povezuje i s emocijamaA kada 3vidite crvenoN( postajete 3slijepiN od bijesa( ili ako imate "jutit pogled( dolo je do nagomilavanja aloaka pitte. -ada je uravnote+ena( daje jasne( bistre i zdrave o*i. 1opao( zadovoljan pogled upuuje na vrlo zdravu pittu. Neravnote4a alo:a"a pitte povezana je s krvavim o*ima( problemima s vidom i raznim o*nim bolestima. #hraBa"a pittaA smjetena je u ko+i 6sim o vata doi( naa osjetljivost na svijet preko ko+e ovisi i o pitti( koja djeluje kroz tu subdou. /reosjetljiva( crvena ili upaljena ko+a tipi*na je za pittu. /itta tipovi lako pocrvene i pokazuju svoje emocije putem ko+e( a pod utjecajem stresa u njih se pojavljuju osip( *irevi i pritii. .ravnote+ena bhraaka pitta daje sjajan ten koji zra*i sreom i vitalnou. Neravnote4a 2hraBa"a pitte povezana je s osipom( pritevima( *irevima( rakom ko+e i svim vrstama ko+nih bolesti.

AP"A
/et subdoa kaphe zaokru+uje petnaest subdoa tijela. -apha izra+ava strukturu i vla+nost. 1e subdoe odgovorne su za odr+avanje i podmazivanje tkiva i zglobovaK mokrim osjetilima( okusom i njuhom takoer upravlja kapha.

$leda"a "apha: smjetena je u trbuhu 6va subdoa odr+ava sluznicu crijeva vla+nom i bitna je za probavu. 1rbuh je izvanredno va+no sjedite cjelokupne kaphe( jer se tu vrlo *esto javljaju prvi znaci vika kaphe. . tradicionalnoj a;ur:vedi( viak kaphe uklanja se povraanjemK no to se u pravilu ne primjenjuje u %aharishi a;ur:vedi jer predstavlja prevelik napor za tijelo. .ravnote+ena( kledaka kapha omoguuje sna+nu( gipku i dobro podmazanu sluznicu crijeva. Neravnote4a "leda"a "aphe povezana je s probavnim smetnjama Mobi*no je probava prespora ili pretekaP. *valam2a"a "apha' smjetena je u prsima( pluima i donjem dijelu lea 2jedite kaphe je u prsima( tako je ovo va+na subdoa. !valambaka kapha *ini prsa( plua i lea sna+nima. 1ipi*na kapha izdr+ljivost dolazi iz tih podru*ja( tako da kapha tijelo ima obi*no sna+na prsa i ramena. .ravnote+ena( avalambaka kapha daje sna+ne miie i titi srce. /roblemi nastaju kada nastupi neravnote+a( uslijed *ega dolazi do kongestije u prsima( kihanja( astme i kongestivnih smetnji srca( ovisno o intenzitetu neravnote+e. /od tim uvjetima kapha tipovi gube svoju uobi*ajenu energiju i zdravlje. /uenje je jedan od najte+ih napada na tu va+nu subdou. Neravnote4a avalam2a"a "aphe povezana je s dinim problemima svih vrsta( letargijom i bolovima u donjem dijelu lea.

#hoda"a "apha smjetena je u jeziku 1a subdoa nam omoguuje percepciju okusa. 2uprotno zapadnoj medicini( a;ur:veda pridaje veliku va+nost okusu kao vodi*u za prehranu i djelovanju lijekova. -apha tipovi primarno reagiraju na svijet preko okusa( zajedno s pridru+enim osjetilom njuha. -od kapha tipava koji su zloupotrijebili to osjetilo okusa nekontrolirano jedenje postaje problem. 6kusni pupoljci na jeziku gube svoju osjetljivost ako jedete previe ili pre*esto. 6ni i desenzibiliziraju ako se koncentriraju na samo nekoliko osjeta okusa. -ada se izgubi okus( tijelo postaje sklonije drugim kapha problemima kao to su debljina( alergija na hranu( kongestija sluznih membrana i dijabetes. Neravnote4a 2hoda"a "aphe povezana je s pogoranjem funkcioniranja okusnih pupoljaka i +lijezda slinovnica. Tarpa"a "apha' smjetena je u sinusnim upljinama( glavi i spinalnom likvoru ,laga u nosu( ustima i o*ima titi te organe osjetaK odr+avanje spinalnog likvora bitno je za sredinji +iv*ani sustav. 2ve to kontrolira tarpaka kapha( koja treba biti tekua i pokretna. -ada doe do njezine neravnote+e( ta subdoa se za*epljuje ili postaje pretjerano pokretna( a to su dvije strane tipi*nog kapha problema sa sinusima. Neravnote4a tarpa"a "aphe povezana je s kongestijom sinusa( alergijom na sijeno( sinusnim glavoboljama( slabljenjem osjeta mirisa( openitom tupou osjetila. Cle0a"a "aphaA smjetena je u zglobovima -roz tu subdou( jedinu koja nema neko odreeno mjesto( kapha podmazuje sve zglobove u tijelu. ,eina

neravnote+a kaphe javlja se u prsima i iri prema glavi. #lavna iznimka su bolni zglobovi koji se mogu pojaviti bilo gdje. /revie vate u zglobovima ih isuuje( tako da nastaju artriti*ki simptomiK previe pitte zagrijava i uzrokuje upalu zglobova s reumatskim simptomimaK previe kaphe stvara labave i vodene zglobove. Neravnote4a 0le0a"a "aphe povezana je s labavim( vodenim ili bolnim zglobovima te raznim bolestima zglobova.

S. Plan p$i$ode
!ko morate *ekati na aerodromu zbog odgode leta( promatrajte kako reagiraju ljudi oko vas. 0eki uzrujano tr*e naokolo pokuavajui nai drugi let i na taj na*in iskazuju vata sklonost prema tjeskobi i nestrpljivosti. Drugi e se "jutiti( optu+ivati aviokompaniju zbog nesposobnosti i bijesno zahtijevati da im isplati cijenu karte. 0a taj e na*in iskazivati pitta sklonost prema "jutnji i kritici. 1rei e mirno sjediti i nee se pomaknuti s mjesta( izra+avajui kapha sklonost prema rezignaciji i nepokretnosti. 6sjeaj tjeskobe( ljutnje ili rezignacije vie je od raspolo+enja. 2vaki tjelesni tip misli da je njegova reakcija prirodnaK do1e o(oje %itua-iju i p$etvo$e je u uvje$ljivu ve$ziju %tva$no%ti. /okuajte usmjeriti tjeskobnog tipa da reagira strpljivo( i brzo ete se uvjeriti kako je vatin pogled na svijet uvjerljiv. 0aravno( ti stereotipi imaju svoje granice. 2vatko ima neto pitteK pod pritiskom e se uznemiriti i pretvoriti u "jutnju. 2li*no( strah nije ograni*en na neuravnote+ene

vata tipove( niti je nepokretnost isklju*iva osobina kapha tipa. 0o( u %va)o* %luaju= va1e unuta$nje %)lono%ti %talno +e iz$anjati= je$ je to nain )a)o va% je p$i$oda o(li)ovala. Doe nam daju toliko infomacija da prozvati va ajurvedski tip tjelesnim tipom zapravo ograni*ujeK to je tip duha:tijela. %entalni je nemir isto toliko karakteristi*na osobina vate kao i tjelesni nemirK smetnje od osipa ko+e ili prenagljeno ponaanje tipi*no je za pitteK sporo donositi odluku ili sporo se buditi ujutro jest kapha. 2ve zajedno( vae doe izra+avaju vau cjelokupnu prirodu. 2toga se a;ur:veda slu+i sanskrtskom rije*ju za prirodu( prakriti( da bi opisala konstituciju danu roenjem osobe. .mjesto da ka+eteA 9,ata je moj tjelesni tip(9 mo+ete reiA 9%oja prakriti je vata" : to dvoje se meusobno mo+e zamijeniti. -ako sam prije nekoliko poglavlja uveo taj termin( sada +elim pokazati kako je po0tovan%e vlastite pra"riti na%2ol%i na&in da se s"ro%i plan za potpunu ravnote4u7

PO/5J/E SVOJ /JELESN. /.P

-ada odrastemo( veina nas zna za svoje osnovne sklonosti( ali to ne zna*i da mo+emo neto s njima i u*initi. Daleko od toga. "ste bolesti prisutne su u "judi cijelog +ivota. 4ednom posijano sjeme depresije( debljine( nesanice ili kroni*nih problema naoko raste bez obzira na nae +elje da ne budemo depresivni( predebeli ili bez sna. 1i problemi nastaju uslijed nae prakriti( i ukoliko se ne iskorijene na toj temeljnoj razini( i dalje e

iriti svoj utjecaj( poput dosadnog korova koji gui cvijee u vrtu. 0o nemojmo razmiljati u smislu simptoma. Svat)o t$e(a po1tovati %voju p$a)$iti da (i (olje ,ivio= da (i %e uzdi'nuo na vi1e %tanje zd$avlja. /o je jedna od p$vih le)-ija o to*e )a)o po%tati u$avnote,ena o%o(a. A)o je ni)ada ne nauite= vi1e %tva$no%ti p$i%tupane %u %a*o na)$at)o. &obb; 1homas je dijagnosticiran kao *isti vata tip( to je potpuno odgovaralo njegovoj prirodno mravoj grai i +ivahnoj otvorenoj osobnosti. &obb; je osoba koja se nasmije svakome koga sretne. -ako je bio brz i pristupa*an( odlu*io je da je za njega povoljno da radi kao konobar da bi zavrio koled+( ali neprekidni zahtjevi posla u prepunom restoranu uzrokavali su jaku neravnote+u vate( tako da se osjeao nemirno i nesretno. &obb; je promatrao druge konobare koji su izgledali sretni u toj okolini( ili barem nisu smatrali da je ta radna situacija stresovitija od neke druge. /itao seA 9?to nije u redu sa mnomI" 6dlu*io je raditi jo vie. !li ta je taktika potpuno zakazala. 2pavanje mu se pogoralo. lzgubio je apetit i po*eo gubiti na te+ini. 8a nekoliko mjeseci tu+io se na bolove i smetnje koji prividno nisu imali neki fizi*ki uzrok. &obb; me posjetio s idejom da mu je potrebno sredstvo za smirenje. &ez sumnje( on bi ga dobio prili*no lako od nekoga drugog lije*nika( jer je izgledao potpuno tjeskobno i nesposoban da se smiri. "pak( nakon detaljnog pregleda( rekao samA 9"z svega to ste nam rekli izlazi da zapravo niste bolesni." &obb; je izgledao iznenaeno( *ak uvrijeeno. 8ar njegovi simptomi nisu isto tako stvarni kao u drugihI 6bjasnio

sam mu da je ono to do+ivljava klasi*an primjer nagomilane vate. . zapadnoj medicini svaka od njegovih pritu+bi lijepo bi se klasificirala pod naslovom 9nesanica9( 9anksioznost"( 9bol u donjem dijelu lea" itd. 0o ako slijedite te signale poremeaja do njihova izvora( samo je jedno krivo : osnovna neravnote+a koja se izra+ava na razli*ite na*ine. 2reom( tretirati vatu mnogo je jednostavnije nego pokuati tretirati pet ili est simptoma. . &obb;jevu slu*aju nisam trebao posegnuti za lijekovima jer je sama dijagnoza bila dovoljna. .mjesto da propiem lijekove( koji *esto prikrivaju osnovni problem( savjetovao sam mu da jednostavno slua svoje tijelo. 3,aem tjelesnom tipu ne odgovara posao koji obavljate(N naglasio sam. 38ato ne radite neto to e u*initi vau vatu sretnom umjesto da je tjerate u ludiloI" ?to god &obb; u*inio( nee se moi naviknuti na buku( preveliku gu+vu i stalnu aktivnost( jer njegova vata to ne mo+e podnijeti. ?to vata ustvari voliI /rvo( malo vie mira i tiine. &obb; bi mogao biti sretniji kao kuhar na pripremi u relativnoj tiini restoranske kuhinje. Drugo( matoviti vata tipovi uspijevaju u kreativnosti. /osao koji zadovoljava taj dublji dio njihove prirode donijet e vie zadovoljstva. " opet( kuhanje bi moglo biti dobro za &obb;ja( no ovamo ulazi i gluma( dizajniranje ili neki drugi posao u kojem se cijeni samoizra+avanje. &obb; je prihvatio moj savjet. Eim je ostavio restoran i malo se odmorio( njegovi su glavni simptomi nestali. 8a nekoliko mjeseci naao je posao u grafi*kom dizajnu i nije mi se vie vratio s problemom. $ada u&inite svo%u do0u sretnom i vi :ete postati sretni. 1o je ta tajna za uravnote+avanje sistema duha:

tijela. Da biste potovali svoj tjelesni tip( trebate imati povjerenja u to da su njegove potrebe dobre za vas. 2avjet da &obb; potra+i nov posao bio je u skladu s onim to mu je tijelo ve govorilo. Nit"o ne mo4e 2iti sretan ili zdrav u neuravnote4enom stan%u, %er to %ednostavno ni%e prirodno7

A O VAS JE PR.RODA S/VOR.LA

/oput doa( vaa prakriti je dvostrana. %o+ete se promatrati kao da ste njezin zarobljenik ili mo+ete u*iti od nje i izvla*iti korist od onoga to vam va oganizam +eli rei. /itta priroda mo+e vas potaknuti na nepri: jateljsko ponaanje( a vata priroda u*initi osjetljivim u crijevima( no nita vas ne sili da prihvatite stresovit na*in +ivota koji raspiruje plamen pitte do iscrpljenja i poti*e te probleme. Jivjeti sa svojim doama savren je primjer kako nai slobodu unutar granica svoje prirode. &udui da ste s njim roeni( va se tjelesni tip ne mijenja. 2 druge strane( doe se stalno mijenjaju. 2vaki put kada pogledate planinu( pojedete *ips od krumpira( sluate %ozarta( mislite neto ili radite( vae se doe mijenjaju. 6soba *ije srce sna+no lupa ima jaku vata reakciju( bez obzira na njezinu osnovnu prirodu. Cto god 2ila va0a pra"riti, po"u0a%te 4iv%eti puno:u svih tri%u do0a7 Da bi bio potpuno zdrav( svatko treba do+ivljavati i izra+avati ono najbolje to se mo+e izvui od svake doe : a upravo to zna*i postati potpuna li*nost.

/ozitivne psiholoke osobine svake doe uklju*ujuA <ata : matovit( senzitivan( spontan( pokretljiv( vedar (itta : intelektualan( povjerljiv( poduzetan( veseo $apha : miran( suosjeajan( hrabar( blag( "jubezan -ad god sretnete nekoga tko +ivi sve te kvalitete( prirodno je da ste impresionirani. 1akva osoba prihvaa najvei dar prirode : savrenu ravnote+u. lako rijetka( savrena ravnote+a nije abnormalnaK svatko je mo+e ostvariti. 2vaki tjelesni tip sadr+i velik opseg mogunosti. 0a+alost( svi smo skloni usporeivati sebe s normom( to stvara osjeaj neadekvatnosti kad ne mo+emo +ivjeti prema standardu za koji mislimo da ga svatko treba zadovoljiti. 1akva usklaenost nije u planu prirode. .zmimo ovakav primjerA 1jelesna te+ina vrlo je osjetljiva. 2vatko +eli odr+ati idealnu te+inu( ali milijuni ljudi bore se uzalud. -riti*ari upozoravaju na to da je nae drutvo opsjednuto vitkou poto:poto. 6sobito se +ene osjeaju tjeskobno i manje vrijednima ako ne izgledaju kao da su upravo iskora*ile sa stranica ,oguea. M1renuta*ni trend za bod; building dodao je neto vie miia po+eljnoj +enskoj grai( ali je isto tako gotovo potpuno uklonio svu tjelesnu masnou.P !;ur:veda bi rekla da problem ne le+i u naoj fiksaciji na savrenu figuru nego u nepoznavanju osnovne prirodne sheme. /o prirodi( vata +ena bit e vitka( a kapha *vrsta( pa *ak i punija. 6no to tim tipovima daje neporecivu privla*nost le+i dublje. ,ate su armantne(

+ivahne i leprave : one izra+avaju prirodan osjeaj veselja. -aphe mo+da nisu obdarene lakim( pokretnim tijelima( ali one imaju vlastitu ljepotu : smirene su( velikih( nje+nih o*iju( gracilnih manira i pune( blago zao: kru+ene figure. . o*ima vaid;e( to je idealan tip( koliko zdrav toliko i lijep. " pitte( koje su najbli+e zapadnom idealu fizi*kog tipa( srednje grae i skladne( imaju i kvalitetu samosvladavanja koja ih *ini privla*nima za druge. 1ako svaka doa omoguuje ideal koji je jednako vrijedan u o*ima prirode( pa bi trebao biti jednak i u naim o*ima. $judi katkada misle da 9uravnote+avanje doa9 zna*i pokuaj da se ostvari jednaka koli*ina vate( pitte i kaphe. 1o je pogrenoK ne mo+ete promijeniti omjer doa s kojim ste se rodili. 6no to mo+ete u*initi jest da pronaete ravnote+u koja je pravilna za svaku dou u vama. Doe funkcioniraju na kliznoj skali( s previe ili premalo ne*ega na bilo kojoj strani i to*kom ravnote+e u srediniA SlN%t$BB. !;ur:veda vam ka+e da se to vie dr+ite to*ke ravnote+e. 1o nije neto na to se treba usredoto*iti. ,ae tijelo odr+ava ravnote+u kako slijedi svoje normalne procese. 0o kako doe jako reagiraju na vae misli( zaista trebate nau*iti da ih prestanete izbacivati iz ravnote+e. .obi*ajeno je da ljudi misle samo na poveanje doe( a ne na smanjenje( jer ve to to ste vata( pitta i kapha tip upuuje na to da imate veu koli*inu jedne doe. ,a cilj nije dodati vie Mpoveati douP( to bi dovelo do neravnote+e. . vata osobe koja ima slabu probavu

mo+e se nai smanjena pitta( ali zbog prakti*nosti osoba se tretira kao da ima poveanu vatu( to je najvjerojatnije uzrok problema. !ko doa izae iz ravnote+e( primijetit ete slijedee tipi*ne fizi*ke simptomeA <ata %e neuravnote4ena "ada %e prisutna 2ol, spazam, gr&evi, os%e:a% hladno:e ili drhtavica7 (itta %e neuravnote4ena "ada %e prisutna upala, groznica, pret%erana glad ili 4eB, 4garavica ili navale vru:ine7 $apha %e neuravnote4ena "ada %e prisutna "ongesti%a, iz2acivan%e sluzi, os%e:a% te4ine, zadr4avan%e te"u:ine, letargi%a ili pret%erano spa1 van%e. 1e jednostavne smjernice mogu vam pomoi kada se pojave neobjanjivi simptomi bolesti Mna kraju ovog poglavlja dan je podroban opis o tome kako prepoznati neravnote+uP. ,alja naglasiti da smjernice nisu zamjena za medicinsko kolovanje. !jurvedski lije*nik( poput njegova zapadnog kolege( *itav +ivot u*i dijagnosticirati smetnje. &ilo koja doa mo+e uzrokovati bilo koji simptom. 8atvor( kolski primjer vata neravnote+e( mo+e u nekim slu*ajevima biti uslijed pitte i kaphe( a sli*no vrijedi za svaki drugi tipi*ni simptom. !ko ste ozbiljno bolesni( trebate profesionalno miljenje o vaem stanju. -ada se simptomi pretvore u kroni*no stanje( dijagnoza utemeljena na tjelesnim tipovima i dalje je korisna. ,ata( pitta i kapha "judi skloni su raznim smetnjama : fizi*kim i mentalnim. <ata tipovi s"loni su nesanici, "roni&nom zatvoru, nervoznom 4elucu, an"sioznosti i depresi%i,

mi0i&nim spazmima ili gr&evima, (MS1u .predmenstrualnom sindromu/, os%etl%ivim cri%evima, "roni&nom 2olu, viso"om "rvnom tla"u i artritisu. (itta tipovi s"loni su osipu, pri0ti:ima, 4garavici, &iru u pro2avnom tra"tu, prerano% :elavosti i si%edo% "osi, sla2ovidnosti, nepri%atel%stvu, samo"riti&nosti i sr&anim napadima usli%ed stresa .pona0an%e tipa */7 $apha tipovi s"loni su de2l%an%u, za&epl%en%u sinusa, prehladama, 2olnim zglo2ovima, astmi i,ili alergi%ama, depresi%i, di%a2etesu, viso"om "olesterolu i "roni&no% %utarn%o% tromosti7 1o prili*no pojednostavnjeno zaokru+uje stvari. 0ema jednostavna odnosa jedan prema jedan izmeu bolesti i tjelesnog tipa. !ko ste vata( to ne zna*i da ste po prirodi predodreeni da obolite od artritisa( niti vas( ako ste pitta ili kapha( to automatski titi od artritisa. &olest je individualna i ovisi o cjelokupnom obrascu vaega +ivota( dok tjelesni tip zna*i sna+an utjecaj( ali ne i uzrok. Dakle( glavne bolesti( kao to su sr*ane bolesti i rak( nisu rezultat poremeaja samo jedne doe. -ada se jedna doa poremeti( druge e je slijediti ukoliko se ne uspostavi ravnote+a. /remda razli*ite po ozbiljnosti( prehlada i astma su u a;ur:vedi povezane jer *esto prvo uklju*uju poremeaj vate iza kojega slijedi porast kaphe. ada znate )oja do1a vodi po$e*e+aj Co(ino je vataD= to va* po*a,e da v$lo ($zo i%p$avite ne$av4 note,u. -ada opazite nekoga koji je istodobno tjeskoban i "jutit( tipi*na kombinacija u jako stresnim situacijama( lako mo+ete prepoznati kako je vata izala iz ravnote+e i kako je pitta slijedi.

/rimijetit ete da su neki simptomi neravnote+e doa mentalnog karaktera. 1o je va+na *injenica. <a0 duh prvi ot"riva neravnote4e u ti%elu7 -ako uravnote+eno tijelo *ini duh budnim( jasnim( senzitivnim i sretnim( odsutnost ravnote+e uzrokuje opadanje tih kvaliteta. -ad se to dogodi( neto nije u redu s nekom doom. (rema standardima prihva:enim u na0em dru0tvu, mo4ete 2iti normalni a da niste sretni7 * urveda pa" tvrdi da to ni%e prirodan standard zdravl%a7 0esrea pokazuje da treba neto poduzeti kako bi se uklonila budua bolest.

S5P/.LN. .ZVOR 2OLES/.

0edavno sam pregledao +enu koja je bila podvrgnuta mastektomiji zbog raka dojkeK operacija je bila uspjena i smatralo se da je izvan opasnosti. 0o dolo je do komplikacije. ,ie puta vraala se kirurgu +alei se na bol. 90e mogu nita nai(" rekao je. 9!li ja stvarno *itavo vrijeme osjeam bol(" ustrajala je. 3?to se ti*e medicine(9 odgovorio je( 9vaa bol ne postoji." &udui da je bila krajnje frustrirana( prijatelj joj je savjetovao da poe na %aharishi a;ur:veda konzultaciju. /rilikom pregleda otkrio sam da je kapha tip( to obi*no osigurava vrlo dobro zdravlje. !li traume kojima je bilo izlo+eno njezino tijelo u bolesti uzrokovale su veliku neravnote+u vata doe. 0jezina povijest bolesti pokazala je da se nakon operacije stalno +alila lije*nicima ne samo zbog bolova nego i zbog nesanice.

0jezin profil vata simptoma bio je vrlo jasan( osobito kada uzmete u obzir to da bilo koja rana( kao npr. ona od te velike operacije( poveava vata dou. 3?to je bolI9 : upitao sam je. 9$ije*nici su skloni tra+iti grubi fizi*ki uzrok svakoj boli( no ima bezbroj pacijenata poput vas koji reagiraju bolom na poremeaj vate. /remda povezana s tijelom( vata je odijeljen( suptilniji dio cjelokupnog sistema duha:tijela.N Dao sam joj program da bi uravnote+ila vatu : neto to bi trebalo dati svim pacijentima nakon operacije : uklju*ujui specijalnu dijetu( po*inak i meditaciju. .brzo se bol smanjila na podnoljivu razinu( nesanica je prestala( a njezina stalna anksioznost i*ezla. 2keptik bi mogao prigovoriti da je tu bila prisutna 9fantomska bol9( tajanstven fenomen koji je *est kod amputiranih. 0o su2%e"tivno is"ustvo 2oli %edino %e va4no, a ne naziv7 -oritenje doa radi istra+ivanja novih razina stvarnosti pokazuje se izuzetno korisnim zbog objanjenja ina*e neobjanjivih bolesti. 0ema boljeg primjera od *ireva u probavnom traktu. 8a konvencionalnu medicinu uzrok *ireva( od kojih pati jedan od pet odraslih !merikanaca( nije jasan. lz nekog razloga u nekih ljudi sluznicu +eluca nagriza prirodna +elu*ana kiselina. $oa prehrana( stres( genetska sklonost i neizbje+na Tli*nost *iraa" koriste se da bi se objasnilo zato se dogada. 8a *ireve se nekada smatralo da su smetnje koje napadaju mened+ere : po svoj prilici +eludac mened+era plaao je cijenu uspje 2ada se zna da i obi*ni radnici : oni koji ne izdaju nego primaj naredenja : mnogo *ee razvijaju *ireve nego njihovi efovi. /remda je danas veza izmedu stresa i probavnih *ireva dobro dokumentirana( tretman je jo uvijek

frustrirajui i mala je mogunost potpunog izlje*enja. !ko ste jednom u +ivotu imali *ir na +elucu( anse su prili*no velike da e se povratiti. 1ipi*no je da se pacijent sa *irom stavlja na laganu dijetu s mlijekom da bi se smirila sluznica +eluca. Daju mu se sna+ni antacidi protiv +are*e boli u +elucu. -a+e mu se da prestane uzimati alkohol( cigarete( aspirine i kavu te sve to uznemiruje +elu*anu sluznicu. .z to treba smanjiti opseg posla. 8a mnoge ljude sklone *irevima taj se pristup pokazao nedovoljnim( jer ovisi o kontroli. ! *irai ve pate od prevelikog susprezanja. /rate sebe poput jastrebova i hiperkriti*no reagiraju na svoje pogreke. 1a navika da se obuzdavaju *ak i izaziva njihove *ireve. 8ato( ako im savjetujete da jo bri+ljivije i kriti*nije paze na svoje ponaanje( samo dolijevate ulje na vatru. -ona*an rezultat jest da se te pacijente sa *irom koji su du+e vremena na lijekovima mora katkada hospitalizirati tek da se uklone iz okoline koja ih unitava. 0ijedan lijek ne mo+e sprije*iti neizbje+no razbuktavanje *ira kada jak stres ili emocionalni nemir ue u njihove +ivote. !;ur:veda pomou doa omoguuje rjeenje za tu situciju. -ao to ste do sada ve vjerojatno spoznali( tipi*na +rtva *ira je kolski primjer poremeaja pitte. -ada pogledate simptome porasta pitte( nai ete istu konstelaciju simptoma od kojih pati pacijent sa *irom. S.#P/O#. P.//A NERAVNO/EIE .pala probavnog trakta ,iak +elu*ane kiseline

$jutnja( neprijateljstvo( napetost 6sjeaj +arenja u probavnom traktu ,iak kiseline u tijelu. 6va se lista *ita kao vodi* za dobivanje *ira( ali je zapravo vodi* za ono to se dogaa pri%e no to se *ir pojavi. -ako doe mogu biti malo ili jako poremeene( pitta neravnote+a ne jam*i da e se pojaviti probavni *ir. 0o u "judi izrazite pitta prirode *irevi imaju zajedni*ke crte. $ijek je da se prvo sprije*i pitta neravnote+a pomou ajurvedske dijete( vje+be( meditacije itd. : to emo detaljnije opisati u "". i """. dijelu. !ko se *ir ve razvio( slijedi se isti re+im za smanjenje pitte i s vremenom se mo+e odu*iti od antacida( smanjiti stres i nezdrave navike. Da se ovdje zadr+imo na potencijalno osjetljivoj to*ki. 2udjelovati u bolesti ne zna*i prouzrokovati je. !ko izaete na hladnou bez eira i kaputa( mo+ete se prehladiti. !ko se to dogodi( vaa nerazumna akcija odigrala je svoju ulogu( premda bi mikrobiolog imao pravo kada bi rekao da vi niste uzrokouali prehladu : to su u*inili virusi. . %aharishi a;ur:vedi vea se odgovornost postavlja na vas( na vau sposobnost da nau*ite o vlastitim doama. 4a ne ka+emA 9. biti vi ste uzrokovali svoj rak( sr*ani udar( !"D2." !li osjeam da niste odijeljeni od tih bolestiK ustvari to 0to smo a"tivni sudionici spa0ava nas od toga da postanemo 2espomo:ne 4rtve7 . %aharishi a;ur:vedi nismo skloni mnogo govoriti o klicama( to je zapadna medicina ve dobro prou*ila. 6no o *emu se malo zna jest 5"ontrola od strane doma:ina67 " tu se isplati znanje o doama. !ko se

izravno izlo+ite virusima prehlade( vaa ansa da obolite jest < prema H. 8atoI 4er je vae unutarnje stanje ravnote+e presudan faktor. 4edinu razliku *ini odr+avanje doa zdravim. 0a narednim stranicama nai ete irok opis neravnote+a pojedinih doa. /otom emo u D. poglavlju istra+iti ajurvedske tehnike za obnavljanje ravnote+e na najprirodniji( najudobniji na*in.

A O DOLAZ. DO PORE#E3AJA DOA

Doa koja e najvjerojatnije ispasti iz ravnote+e jest ona koja dominira u vaem tjelesnom tipu( to zna*i da vate trebaju paziti na porast svoje vate( pitte na svoju pittu itd. !ko ste dvodoni tip( obje su doe mogui kandidati za nastanak problema. 0o kod svakoga( najaktivnija doa je uvijek vata. 6na dovodi do glavnine kratkoro*nih problema( osobito ako su povezani sa stresom. M,idi poglavlje D : 96bnavljanje ravnote+e" : o ulozi vate kao 9kraljice9 svih doa.P 6vdje su dani tipi*ni znaci poremeaja vate zajedno s naj*eim okolnostima koje ga uzrokuju.

VA/A PORE#E3AJ

/o prirodi( vata osoba je vesela( oduevljena i pokretljiva u suo*avanju sa svakodnevnim izazovima. !ko ste vata tip i ako ste zadr+ali te kvalitete( vjerojatno ste u ravnote+i. "pak( ne mo+e se zanijekati da vate openito ne u+ivaju u najboljem zdraviju. . djetinjstvu ili mladosti po*inju se javljati razni problemiA neobjanjivi bolovi( povremene nesanice ili izra+ena sklonost prema brigama i nervozi. 2 vremenom( ako se ne brine o tim znacima( vate postaju *esti posjetioci lije*ni*kih ordinacija( s velikim brojem recepata za tablete za spavanje( smirenje i bolove. &ilo bi opravdano rei da je u !merici naj*ea smetnja porast vate. 0o za to nije kriv samo ameri*ki na*in +ivota. !;ur:veda ka+e da vata doa uzrokuje dvaput vie tekoa nego pitta( a pitta dvaput vie od kaphe. 1ipi*ni se vata +ali na glavobolju( bolove u leima( nesanicu( menstrualne gr*eve( a umjerenu razinu anksioznosti ili depresije mnogi lije*nici smatraju umiljenim simptomima. 0o oni su potpuno stvarni( tvrdoglavi problemi koje treba tretirati tako da se uspostavi ravnote+a vate. " drugi prizori iz +ivota predstavljaju sliku klasi*nog vata poremeaja. 4edan je slika starosti( a to je vrijeme kada se u svih ljudi poveava vata. 2tarenje mo+e iznijeti najgore znakove poveanja vateA osoba postaje vrea ko+e i kostijuK ne u+iva vie u jelu i ima problema s probavomK um joj luta i postaje zaboravanK provodi duge( samotne noi a da ne mo+e zaspati. 0ijednu od tih stvari ne uzrokuje vata. .zrokuje ih neravnote+a vate i zato se mogu sprije*iti. Druga slika je pri*a o tuzi. $judi koji su duboko o+aloeni postaju ravnoduni i apati*ni( odbijaju hranu i nita im u +ivotu ne pru+a zadovoljstvo. -ao da ih je ok

smrti usmrtio. -ako vata kontrolira +iv*ani sistem( to se ustvari i dogaa. Jalost( iznenadni ok( ratni zamor ili veliki strah iscrpljuju vata dou i ona gubi sposobnost da percipira. /rvi stupanj toga procesa obi*no je ozna*en pla*em( uznemirenim ponaanjem( drhtavicom( nemirnim mislima i gubitkom sna. !ko je stres dovoljno dubok ili dulje traje( neizbje+an je rezultat da vata propadne( to vodi do potpune apatije i gubitka reakcije.

Za1to %e to do'aAaF
!ko se po*injete osjeati bolesno( a uzrok je neravnote+a vate( obi*no postoji o*it uzrok na koji se mo+e upozoriti i koji se mo+e ukloniti. &iti roen kao vata tip ili imati veliku koli*inu vate u svojoj konstituciji svakako predstavlja velik faktor predispozicije. 2 druge strane( postoji obrazac ponaanja koji zapravo izbacuje tu dou iz ravnote+e. 0ajtipi*niji obrasci na koje treba paziti jesuA V 0edavno ste bili pod utjecajem stresa i reagirali ste na njega anksiozno. V Lizi*ki ste iscrpljeni ili ste proli period mentalnog napora i pretjeranog rada. V 0alazite se u poodmaklom stanju ovisnosti o alkoholu ili drogi( te puite cigaretu za cigaretom. V Dolo je do iznenadne promjene u vaem +ivotu ili se mijenjaju godinja doba. V ,aa prehrana uklju*uje veliku koli*inu hladne( sirove ili suhe hrane( uklju*ujui ledena piaK mo+da jedete vee koli*ine hrane koja je gorka( "juta ili trpka. M#orki i trpki okusi naj*ee se pojavljuju u

salatama( grahu( krumpiru i zelenom lisnatom povru.P V &ili ste na strogoj dijeti ili redovito preska*ete obroke. ,atu poveava aktivnost na prazan +eludac ili ignoriranje tjelesnih signala gladi. V ,ie dana proveli ste bez sna ili ste spavali loe. V 0edavno ste bili na putu. V 'mocionalno ste patili od tuge( straha ili neo*ekivanog oka. V ,rijeme je hladno( suho i vjetrovito Mjesen/zimaP. . klini*koj praksi ajurvedski e lije*nik dijagnosticirati neravnote+u ako otkrije prisutnost slijedeegA #EN/ALNE ZNA<AJ E &rige( tjeskoba /reaktivan duh 0estrpljivost ZNA<AJ E PONAANJAA 0esanica "scrpljenost 0esposobnost oputanja T.Z.< E ZNA<AJ E 8atvor 2laba izdr+ljivost( gubitak nadutost energije ,isoki krvni tlak #ubitak umne otrine -ratkotrajna pa+nja Depresija( psihoza. 0emir 2lab apetit "mpulzivnost. 2uha ili gruba ko+a ,jetrovi u crijevima( &ol u donjem dijelu lea

%enstrualni gr*evi crijeva aspucana ko+a( usne i vjetar &olni ili artriti*ni zglobovi oslabljeno tkivo !kutna bol Mosobito bol +ivacaP napadaji.

2indrom uznemirenih 6sjetljivost na hladnou #ubitak te+ine( %iini spazmi(

,a+no je zapamtiti da svaka doa mo+e prouzro*iti bilo koji simpton : ovo su samo naj*ei signali vata poremeaja. ,ata mo+e oponaati druge dvije doe( tako je *esto sumnjiva *ak i kad njezini tipi*ni simptom nisu prisutni.

P.//A PORE#E3AJ
/itta ljudi su uravnote+eni kada njihova uroena +estina i poduzetnost nisu pretjerani. .nutarnje kvalitete pitta jesu blagost i veselost. !ko ste pitta tip i te su kvalitete jo uvijek prisutne( tada ste vjerojatno u ravnote+i. Lizi*ko zdravlje pitta je obi*no dobro. 1emelj mu je jaka probava( za koju a;ur:veda smatra da je klju* za izgradnju zdravog tkiva i o*uvanje sna+nog imuniteta. 2rednje godine +ivota od mladosti do kraja srednje dobi : vrijeme je kad se pitta u svakoga udveava. %ladi ili djevojka koji pate od pritia ili od osjeaja none vruine pokazuju pitta neravnote+u. Druga vrlo *esta slika poveane pitte jest mukarac tridesetih ili *etrdesetih godina koji se probudi jednoga dana i shvati da je iznenada oelavio ili prerano posijedio( koji iznenada treba nao*ale ili koji je razvio *ir ili bolest srca.

0eke od tih su predisponirane bolesti( ali pitte su sklone gubitku ravnote+e kada se poti*u na krajnosti. 0a pretpostavci da mogu jesti sve( zloupotrebljavaju svoju sna+nu probavu prejedanjem ili ne vode brigu o prehrani. .mjesto da prirodno ostvaruju velike stvari( mogu postati nasilni( nestrpljivi( zahtjevni i napeti. /itta doa kontrolira intelekt i daje pitta tipovima osjeaj reda. -ada doe do poremeaja( fiksiraju se na red i postaju dosadni perfekcionisti. /itte ne pokazuju te osobine ukoliko nisu ozbiljno izvan ravnote+e( i tada nije *udo da postaju +rtve +garavice( *ireva( bolesti srca i drugih problema vezanih uz stres. /itta doa te+e gubi ravnote+u nego vata i ka+e se da uzrokuje upola manje problema od vate. 0o kada je izgubi( tada pittu *esto vu*e ranija neravnote+a vate. 1a je kombinacija odgovorna za anksioznost koju ljuti( kriti*ni "judi o*ajni*ki pokuavaju sakriti. /oveanje vate poti*e i visoki krvni tlak( koji lije*nici *esto zapa+aju kod sr*anih pacijenata tipa !.

Za1to %e to do'aAaF
!ko se po*nete osjeati bolesnim( a uzrok je pitta poremeaj( nije krivnja u tome to ste roeni kao pitta tip ili s jakom pittom u konstituciji. /o prirodi( pitte su sklone umjerenosti( i tek uz jak stres( pretjeran rad ili jednostavnom lakomislenou mo+ete zatomiti taj instinkt. !ko mislite da je poveana pitta na djelu( pogledajte slijedee uzroke i pokuajte ih ispravitiA V Do+ivjeli ste stres i na njega ste reagirali potisnutim bijesom( frustracijom i ogor*enjem.

V 2ebi i ostalima postavljate prevelike zahtjeve( +ivite pod stalnim pritiskom da zavrite stvari na vrijeme i ne podnosite gubitak vremena. V . zadnje vrijeme jedete previe ljute( za*injene( masne ili pr+ene hraneK koristite velike koli*ine soli. ,aa prehrana sadr+i velike koli*ine kisele ili fermentirane hraneA sir( ocat( kiselo vrhnje ili alkoholna pia. V "zloeni ste ne*istoj hrani i vodi. V ,rijeme je vrue i vla+no Mtipi*no "jetno vrijemeP. V .morni ste od vruine ili ste se jako ispekli na suncu. . svojoj medicinskoj praksi ajurvedski lije*nik identificira pitta neravnote+u prema slijedeem obrascu simptomaA #EN/ALNE ZNA<AJ E@ &ijes( neprijateljstvo nestrpljivost 2amokriti*nost ZNA<AJ E PONAANJA@ "zljevi bijesa drugima 2vadljiv stav odgaanju. 1iransko ponaanje T.Z.< E ZNA<AJ E .pale ko+e( pritevi( osipi 8adah iz usta azdra+ljivost( 6gor*enost. -riti*nost prema 0etrpeljivost prema

&ubuljice /retjerana glad ili +e

0etrpeljivost prema vruini 0eujedna*ena( crvenkasta put 8akrvavljene o*i 0avale vruine Jgaravica( kiselina u +elucu Eirevi -iseli mirisi tijela Jarenje u rektumu( hemoroidi 6pekline( sun*anica 0aglaeno +utilo stolice i mokrae. ,a+no je zapamtiti da svaka doa mo+e prouzro*iti bilo koji simptom : ovo su samo naj*ei signali pitta poremeaja.

AP"A PORE#E3AJ
-apha je najsporija i najstabilnija doa( i zato ju je teko izbaciti iz ravnote+e. 6d djetinstva( kapha tipovi su ozbiljni( smireni( srda*ni i blagi. !ko ste kapha tip i te su kvalitete jo uvijek prisutne( najvjerojatnije ste uravnote+eni. /oremeajima povezanim za kaphu treba dugo da se razviju. 8bog toga bez mnogo napora kapha "judi mogu o*ekivati da budu dugo : sve do duboke starosti : sna+ni( zdravi i zadovoljni. Djetinstvo je kapha period u +ivotu( vrijeme kada u svima raste kapha doa. -apha se poistovjeuje s rastom i stvaranjem sna+nog( zdravog tijela. Da biste si predo*ili kako izgleda poremeena kapha( zamislite estogodinjaka s kroni*no upaljenim grlom i nosom koji curi te kro*i iz prehlade u prehladu. "na*e zdrave kaphe mogu zadr+ati tu slabost cijelog +ivota( *esto sa za*epljenim sinusima ili izra+enom sklonou prema prehladama i gripi kada vrijeme postane hladno i vla+no.

%ogu biti prisutne i alergije( zajedno s jakom +eljom za du+im spavanjem. -apha tipovi openito vole ostati du+e u krevetu i ujutro su sporiji( no kada izgube ravnote+u( postaju tromi( tako da sumnjaju na ozbiljnu bolest( dok je u veini slu*ajeva njihov stvarni problem viak kaphe. . kasnijim godinama slika kapha poremeaja postaje veseli debeli *ovjek( nesigurna osoba koja ne mo+e kontrolirati svoju pretjeranu te+inu ili nelagodu u vezi s tim. /osesivnost i vezanost uz neto takoer su znakovi poremeene kaphe( kada se prirodna sklonost materinskog staranja i brige za druge tjera do krajnosti. !ko se ova doa ozbiljno poremeti( osoba mo+e postati vrlo tiha( povu*ena i beznadna. -apha sklonost da cijeni status Xuo tada se usmjerava prema krutoj nesposob: nosti da se prihvati promjena. Lizi*ki( veseo debeli *ovjek mo+e zavriti pateti*no uslijed velike hipertenzije( tekog disanja( nadutosti zbog vika tjelesnih tekuina i kongestivne sr*ane mane. -aphe ne idu *esto lije*niku jer mogu podnositi visoku razinu boli i navikle su da budu ekstremno zdrave. -ada tra+e medicinsku pomo( to je ili zbog debljine( koja se mo+e pojaviti ve u djetinjstvu i biti prisutna cijelog +ivota( ili zbog razli*itih plunih i sinusnih problema : sinusnih glavobolja( kroni*nog sinusitisa( alergije na sijeno( astme( kongestije u prsima. $ije*nici su otkrili da samo malen postotak "judi koji misle da su alergi*ni na hranu pokazuje pozitivan test. 6no to je naj*ee krivo jest probavna neravnote+a( a kapha je prva sumnjiva. ,iak sluzi nastaje uslijed peni*nog kruha ili tjestenine( mlijeka( maslaca( sira ili eera( sva ta hrana poveava ovu dou. Dijabetes( mo+da najopasniji poremeaj kaphe( najte+e je izlije*iti.

0o dijabeti*ari mogu +ivjeti mnogo udobnije i slabilnije ako slijede program za odgovarajui tjelesni tip.

Za1to %e to do'aAaF
!ko se po*nete osjeati bolesnim( a uzrok je kapha poremeaj( obi*no ete imati ili prolaznu prehladu( ili gripu( ili je tu obrazac bolesti koji ste otkrili rano u +ivotu : alergija( astma( debljina itd. . svakom slu*aju( slijedei utjecaji vjerojatno e biti prisutni( uzrokujui ili po: goravajui vae stanjeA V . vaoj obitelji prisutni su ozbiljni kapha problemi( kao dijabetes( alergije iil debljina. V 4ako ste se udebljali i zbog toga se osjeate depresivno. V ,aa prehrana sadr+i veliku koli*inu eera( soli( masne ili pr+ene hrane( teke hrane( mlije*nih proizvoda Mosobito sira( mlijeka i sladoledaP. VDo+ivjeli ste stres i na njega reagirate povla*enjem( osjeajem nesigurnosti i odba*enosti. V /ola+ete veliku va+nost na posjedovanje( *uvanje i tednju. V . odnosima djelujete ovisno ili previe zatitni*ki. V Dugo ste spavali ujutro vie dana zaredom. V ,rijeme je hladno i vla+no ili snije+i Mtipi*no zimsko ili proljetno vrijemeP. . medicinskoj praksi ajurvedski lije*nik dijagnosticira kapha poremeaj prema slijedeim simptomimaA #EN/ALNE ZNA<AJ E@

1upost( mentalna inercija depresija 1romost ZNA<AJ E PONAANJA 6dugovla*enje 0esposobnost prihvaanja promjena /ohlepa /revie spavanja( drijeme+ T.Z.< E ZNA<AJ E 0epodnoenje hladnoe i vlage -ongestija sinusa( nos koji curi 8adr+avanje tekuine u tkivu( napuhanost -ongestija u prsima &ljedilo ko+e $abavi ili bolni zglobovi 8reo kaalj( upaljeno grlo izrasline. Dijabetes

$etargija( ,elika ovisnost. /laljivost 2pore kretnje /osesivnost.

,isoki kolesterol 1e+ina u udovima Eeste prehlade /orast te+ine !lergije( astma Ciste i druge

,a+no je zapamtiti da svaka doa mo+e prouzro*iti bilo koji simptom : to su samo naj*ei signali kapha poremeaja.

;. O(nova $avnote,e

Michelangelov geni% "ipara le4i u n%egovo% sposo2nosti da vidi savr0en "ip u neo2raBenom 2lo"u mramora7 N%egova v%e0tina ni%e 2ila u tome da napravi "ip nego da oslo2odi "ip "o%i %e ve: prisutan, zaro2l%en u "amenu7 A 2iti to %e ono 0to i vi &inite "ada o2navl%ate svo%u ravnote4u7 Ne stvarate novog se2e nego oslo2aBate s"rivenog se2e7 (roces se sasto%i u samoot"rivan%u7 2kriveni dio vas je taj koji +eli izai u savrenoj ravnote+i. 6tkrivajui da to nije mehani*ka stvar( svaka osoba ostvaruje tu ravnote+u na osobni na*in. ,eina ljudi nema pojma tko su : ili u najboljem slu*aju imaju vrlo ograni*enu ideju : jer nemaju mogunosti vidjeti svoju istinsku prirodu. 2krivena je od njih njihovim vlastitim neravnote+ama( poput dna jezera koje skriva mutna voda. /oput gladi i +ei( instinkt za ravnote+u ugraen je u ljudsko tijelo. A pra"si Maharishi a ur1 vede po"u0avamo l%udima povratiti ravnote4u, a da istodo2no omogu:imo n%ihovo% pravo% prirodi da zasvi%etli7 $ao 0to :e to naredni slu&a%evi po"azati, ta su dva procesa zapravo %edno7 /o vlastitoj ocjeni( )orman( pisac u ranim ezdesetim( ve se trideset godina nije dobro naspavao. )ormanova je nesanica klasi*ne naraviA *im legne u krevet( po glavi mu se stane vrzmati puno stvari koje ga brinu i na stotine dojmova iz proteklog dana. 6d njih ne mo+e pobjei( kao ni od kucanja sata( kapanja vode iz slavine i buke koja dolazi s ulice. 0emirno se vrti po krevetu s osjeajem da bez prekida nije spavao vie od pola sata. -ada je doao k meni( bio je potpuno obeshrabren jer je pokuao sve( od viskija prije spavanja do barbiturata. 0ita nije du+e djelovalo. 2 vremenom se

pomirio sa sudbinom( ali samo povrno. 8apravo( 0orman se boji spavanja i svake ga noi odgaa koliko god mo+e. /okraj kreveta dr+i gomilu magazina da ih *ita kad se probudi. !ko je prenemiran da *ita( hoda po sobi( odlazi u kupaonicu( jede u pola noi ili zove svoje prijatelje:supatnike i s njima vodi duge none razgovore. 91o je sve zbog toga to sam vata( zar neI" : po+alio se nau*ivi neto o sistemu prakriti iz knjiga o %aharishi a;ur:vedi i nakon izvrenog prakriti testa. 9,ata poremeaj sigurno je prisutan(" rekao sam mu( 9ali to vas ne *ini vata tipom." "znenaeno je pogledao. Detaljno ispitivanje otkrilo je da je on uglavnom pitta s jakom vata komponentom. "pak( nije njegova vata kriva za nesanicu ve dugotrajno izbacivanje vate iz ravnote+e( uglavnom zbog neprestanog umnog naprezanja. 0orman je pisao dan i no i nikada nije ozbiljno razmatrao mogunost da postane potpuno redovit u svojim navikama. Da je to u*inio( vata poremeaj vjerojatno se ne bi s godinama toliko pogorao. Da bi ga potaknuo da u sebi prepozna zdraviju osobu( po*eo sam mu objanjavati kako djeluje ravnote+a i kako privremeni poremeaji postaju stalni.

S/O/.N5 /ER#OS/A/A
Sva"a fun"ci%a u ti%elu ima polazi0te u "o%e se 4eli vratiti, "ao 0to termostat ima svo%u fi"siranu odreBenu to&"u7 1jelesna temperatura djeluje vrlo sli*no termostatu. %o+ete je poveati tr*ei kilometar ili sjedei u sauni( no kada stanete( tjelesna e vam se temperatura vratiti na BG Z C. 1o je polazna to*ka

tjelesnog termostata( utvrena prirodnim zakonima u toku evolucije. 1i su zakoni fleksibilni( tako da privremeno mo+ete odstupiti od normalnog stanja od BG Z( ali ako previe ili predugo pretjerate( posljedice su neugodne. 4edan od glavnih razloga zato je "judska fiziologija tako kompleksna jest to je u nama instalirano na stotine termostata( a svaki slua svoj specijalni set prirodnih zakona : mi nemamo samo jednu to*ku ravnote+e nego mnogo. 0jihova koordinacija prili*no je *udesna. ecimo( mogli biste pomisliti da je krvotok poput juhe biokemikalija( velikog broja hormona( hranjivih materija i razli*itih molekula:glasnika koji njome plove. 8apravo( krvotok je tako to*no uravnote+en da te malekule idu onamo gdje su potrebne s potpuno preciznim koli*inskim i vremenskim mjerama. 2li*no( mozak je u stanju da bez konfuzije odr+ava kontrolu nad svim naim brojnim termostatima koji se preklapaju. Jedan %itan dio %ive *ate$ije u p$ednje* dijelu *oz'a= )oji %e naziva hipotala*u% a te,i otp$ili)e pet '$a*a= od'ovo$an je za u$avnote,avanje 'ole*o' ($oja $azliitih >un)-ija= u)ljuuju+i *eta(oliza* *a%ti i u'lji)ohid$ata= %pa4 vanja i (udno%ti= apetita= ,eA= p$o(avno' luenja= $azine te)u+ine= $a%ta= tjele%ne te*pe$atu$e 4 u)$at)o %ve'a 1to %e auto*at%)i odvija u tijelu. 6 onome o *emu ne trebate razmiljati brine se va hipotalamus Mkatkada se naziva i 9mali mozak"P. 1o pokazuje da je ravnote+a funkcija inteligencije. %i zapravo nismo zbirka termostata( jer se termostat ne mo+e sam ugoditiA mi mo+emo. /rvotna ba+darenost s kojom ste roeni jest vaa prakriti ili priroda. 6na slu+i kao vodi*( ali njome mo+ete upravljati. ecimo da je

netko roen s pitta:vata prirodom( kao to je )orman. 1u prakriti mo+emo prikazati jednostavnim dijagramomA

PRA R./. /rilikom roenja tako podeena to*ka predstavlja idealnu ravnote+u za tri doe u tijeku *itavog +ivota te osobe. 2vih stotinjak termostata u tijelu slua taj vrhunski stabilizator( ba kao to sluaju va hipotalamus. !li s doama mo+ete mnogo lake komunicirati nego sa svojim hipotalamusom. 8a vatu znamo da raste kada doe do porasta utjecaja npr( hladnog vremena( suhog zraka( vjetra( straha( okusa za*injenih jela i duga bdjenja. 1i su utjecaji rije*i koje tijelu ka+uA 3,ie vateN. M/itta i kapha imaju svoje vlastite katalizatore.P &eba koja je dola na svijet kao pitta:vata mo+e odrasti tako da izgleda potpuno druk*ijeA

V. R./. 2ada izgleda da je ona vata:pitta( jer doe su se pomakle u nov polo+aj uslijed svakodnevnog utjecaja +ivota( uklju*ujui hranu( vje+bu( spavanje i emocije. 2ve to mislite( ka+ete( *inite( vidite( osjeate( miriete ili kuate pokree vae doe( manje ili vie. /oto su otile na novu poziciju( vratit e se uslijed svog instinkta za ravnote+u. . tom slu*aju( kao u 0ormana( neto je polo krivo. 0a zasjenjenim poljima sada su prazna polja( i to predstavlja neravnote+e koje su se s vremenom natalo+ile. 6ne se u a;ur:vedi zovu vi"riti( to zna*i 9odstupanje od prirode".1a dva termina( prakriti i vikriti( toliko su suprotni : jedan se odnosi na ono to je za osobu prirodno( drugi na ono to nije. Svo%e do0e ne mo4ete postaviti u 2ol%u "onfiguraci%u od one s "o%om ste roBeni7 .koliko to pokuavate( stvorit ete samo razmak izmeu sebe i prirode. /resko*ite obrok i ve ste dodali neto svojoj vikritiK provedete no bez

spavanja( dodajete jo malo vie. 0epravilna hrana( loe navike spavanja( negativne emocije( fizi*ki ili mentalni napori : sve to malo:pomalo *ini +ivot neprirodnijim( sve dok se kona*no ne naete u najneprirodnijem od svih uvjeta : potpuno razvijenoj bolesti. "stodobno( vaa e se slika o vama samima promijeniti. .mjesto pozitivnih reakcija( po*et ete iskazivati negativnije. ,ikriti vas *ini osjetljivijim na sve vrste stresa. 8asjenjuje finije emocije. oli)o na% jo1 uvije) o%je+a (ezazlenu %po%o(no%t voljenja i povje$enja % )oji*a %e (e(a $aAaF #i puni*o %voje %tani-e ti* na)upljeni* i%)u%tvi*a od(ijanja= $azo4 $aa$anja i %u*nje )oje za%jenjuju %vaiju p$o1lo%t. O %e(i *o,ete *i%liti )ao o $oAeno* *ueni)u= pe%i*i%tu i 'unAalu= ovje)u )oji -ijelo' ,ivota pati od ne%ani-e= a da p$ito* za(o$avljate da %u (ile pot$e(ne 'odine da (i%te to po%tali. . 0ormanovoj vikriti( vata doa je ta koja je ozbiljnije poremeena. 1o ne iznenauje( jer se vata doa najlake uznemiri. ,ata ne voli galamu( gu+vu i fizi*ku neudobnost( tako da kad uete u prepun tramvaj ili autobus( vae e tijelo do+ivjeti to iskustvo kao stres. ?to vie tako putujete( vata se vie remeti. 2 vremenom sama pomisao na put izaziva neugodne reakcijeK vi ete im se prilagoditi( ali nikada neete biti sretni. 0a taj na*in doe nas vode od nepravilnih prema pravilnim navikama. 9/ravilno9 jednostavno zna*i bli+e prirodi. /ravilno je vati svakog dana dati period potpunog mira i tiineK to joj omoguuje da nae svoju ravnote+u. 0epravilno je napadati vatu glasnom bukom i gu+vom( jer je to jo vie izbacuje iz ravnote+e. Dok sutra( a potom i prekosutra( budete ili u istom pretrpanom autobusu na posao(

mo+ete pomislitiA 92vatko treba zaraivati za +ivot.9 0o nita ne mo+e prisiliti vatu da u+iva u tom iskustvu. 1o je jedna od najsretnijih stvari na svijetuK vaa jedina nada da se vratite u savrenu ravnote+u jest taj instinkt svake doe da se bori protiv nepravilnog tretmana i da se vrati u svoju polaznu to*ku. 0orman je vrlo lako naao sebe u svemu tome. 9Dovesti se u neprirodno stanje vata:pitte vrlo je lako u naem drutvu(" upozorio sam ga 9s obzirom na to koliko nas nepravilnosti okru+uje.9 90o vi)$iti je *a%)a= iluzija na%tala iz %t$e%a. .%pod to'a je to p$votno idealno %tanje= jedin%tvena )o*(ina-ija vate= pitte i )aphe= 1to %te %tva$no vi %a*i. A)o %e ono *o,e pov$atiti= va1i vata %i*pto*i +e ne%tati. Ljepota a6u$4vede le,i u to*e da .jude ini zd$avi*a ta)o 1to ih v$a+a u njihovo naj(olje ja.J 0aredni korak bio je da 0orman po*ne s novom rutinom( onom koja e umiriti poremeene doe. Dao sam mu popis stvari koje poma+u uravnote+enju poremeene vate : proces nazvan 3smirivanje doe.N M0a kraju ovog poglavlja nai ete ope preporuke za smirenje triju doa( a detalji e se kasnije temeljitije obraditi kako budemo ulazili dublje u praksu %aharishi a;ur:vede.P /rva na popisu bila je iskrena redovitost u dnevnim navikama. 0orman je brzo oblikovao ve*ernji ritual. 34edan sat prije spavanja okupam se u kadi toplom vodom : "jeti u malo hladnijoj. /otom pet minuta blago masiram *elo( sljepoo*ice i stopala sezamovim uljem i popijem *au toplog mlijeka s pomijeanom rasa;anom.N MRa%a6ane %u (iljne *je1avine )ojih u a6u$4vedi i*a vi1e %totina. 0orman je otkrio da je

najrairenija rasa;ana : amrit kala : vrlo djelotvorna( ali postoje i specifi*ne ajurvedske ljekovite biljke koje se takoer mogu koristiti.P 9"za toga sjednem mirno i *itam dvadeset minuta. 0ajvie me oputa poezija ili inspirirajua literatura. -ona*no( ugasim svijetlo i sluam smirujuu muziku( sve dok ne osjetim pospanost i tada smjesta legnem. 1u rutinu vjerno sam slijedio *etiri mjeseca. &ez tekoa sam zaspao i spavao bez prijekida najmanje est sati( to mi je dovoljno da naredni dan budem svje+9. 2ve u svemu( vrlo dobar svretak problema od kojeg pate milijuni "judi( usprkos *injenici da u prosjeku jedan od pet !merikanaca redovito uzima tablete za spavanje. 1o nije samo izlje*enje od nesanice( jer 0orman u+iva i druge koristi od uspostavljanja ravnote+e. ,ie se ne tu+i na *este prehlade ili manje bolove. $iio se briga i nezadovoljstva koji su postali dio njegove li*nosti. 6penito( izgleda svje+ije a i u njegovim o*ima +ivot izgleda svje+iji.

ES/ TAZA 2OLES/.

.spostavljanje kontakta pacijenta s njegovom vlastitom prirodom bio je ve tisuama godina cilj medicine : to nije samo svojstvo %aharishi a;ur:vede. %eutim( na 8apadu bili smo za*arani znanstvenom medicinom( s njezinim strogo materijalnim opisom bolesti. 2ada zapadna medicina priznaje da bolest mo+e nastati u tijelu ili u duhu. 2 raanjem 9medicine duha: tijela" to dvoje se *ak vie ne mo+e razdvajati. "znenadni duevni ok( kao to je smrt bra*nog druga( mo+e

stvoriti pusto u tijelu( onesposobljavanje imunolokog sistema i otvaranje puta bolesti. 1o objanjava mnogo veu stopu smrtnosti u novih udovica u usporedbi s ostalim stanovnitvom. 1o sugerira i logi*no objanjenje zato je u usamljenih +ena( koje nemaju mogunost da drugome pru+e emocionalnu podrku( vea stopa raka dojke. /omak prema objanjenju duha:tijela ima svoje dobre i loe strane. 6bi*no ka+emo da upala plua po*inje kada bakterije pneumokoka napadnu plua i po*nu se nekontrolirano razmna+ati. . medicini duha:: tijela svako objanjenje ima svoje korijene u ranijem stupnju( u trenutku kada je imunolokii sistem oslabio uslijed negativnih utjecaja. 1o je obuhvatnije od samoga fizi*kog objanjenja( no na nesreu i prili*no nejasno. #eAu%o(no djelovanje duha i i*unolo1)o' %u%tava ta)o je >luidno da lijeni-i ne *o'u tono od$editi )$itian t$enuta) )ada ne'ativne *i%li poinju u'$o,avati (ijela )$vna z$n-a. . %aharishi a;ur:vedi mo+emo biti mnogo to*niji. /rema drevnim tekstovima( proces bolesti ima est jasnih faza ili koraka. /rve su tri nevidljive i mogu se povezati ili s tijelom ili s duhom( a posljednje tri ve imaju jasne simptome koje mo+e otkriti i pacijent i njegov lije*nik. 2vaka faza predstavlja gubitak ravnote+e( ali se njihovi izrazi mijenjaju kako proces napredujeA <. !kumulacija MnagomilavanjeP : proces po*inje rastom jedne ili vie doa. @. !gravacija MpogoranjeP : poveana doa toliko se nagomila da se po*inje iriti izvan svojih normalnih granica.

B. Diseminacija MirenjeP : doa se kree po *itavom tijelu. UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU UUUUUUUUUUUUUUUU C. $okalizacija MsmjetanjeP : lutajua doa smjeta se onamo kamo pripada. D. %anifestacija Mo*itovanjeP : dolazi do izra+avanja fizi*kih simptoma na mjestu gdje se doa smjestila. F. Disrupcija MizbijanjeP : potpuno razvijena bolest izbija. Da bismo ilustrirali te korake( recimo da se nakupio viak pitte( mo+da zbog toga jer ste pitta tip koji se nalazi pod tekim stresom ili patite od neudobnosti vrlo vrueg ljeta. 4ednom kada se nakupi previe pitte( ona se po*inje kretati po tijelu( naputajui svoja prirodna mjesta. .kratko( nalazi mjesto gdje je prisutna ama .otrovni ostaci/ i tu se 9zalijepi" za amu. 1im dogaajem zavravaju prve tri faze balesti. . toj to*ki zapadni lije*nik jo ne bi mogao postaviti dijagnozu( jer nije prisutan nijedan kolski primjer poremeaja( no s ajurvedske to*ke gledita tijelo vie nije savreno zdravo. !ko ste jako svjesni svog tijela( mo+ete osjetiti po*etak poremeaja doe. 2vatko prepoznaje suptilne promjene koje upozoravaju na dolazak prehlade ili gripe. 8a mnoge druge bolesti osjeaj da 3neto nije ureduN ne mo+e se lokalizirati ili identificirati kao nejasna neudobnost. 1o obi*no zbunjuje lije*nika( koji pokuava nai jasne simptome( a su*eljava se s nejasnom konstelacijom bolova( miine slabosti( blage groznice ili jednostavno dugotrajnog umora. 1a vrst nejasnog predosjeaja u tijelu vrijedi *ak i

za iznenadni sr*ani udar ili kap( koji zapravo uope nije iznenadan. Jrtvu su obi*no ranije opominjale njezine doe( ali na to nije obraala pa+nju. 4ednom kad se doa negdje zalijepi( obi*no potakne *etvrtu fazu kada se po*inju javljati prvi jasni znaci bolesti. !ko se pitta smjestila u ko+i( mo+da ete osjetiti blag svrab ili upalu. !ko je u +elucu( mo+ete osjeati +garavicu ili nervozu +eluca. M%i ne okrivljujemo samo pittu za simptome bolesti. &ilo koja doa mo+e se svuda nagomilati. !ko se viak vate smjesti u zglobu( a to je vrlo vjerojatno jer zglobovi vrlo lako skupljaju amu( mo+ete osjetiti smetnje od artritisa.P 6sim tih nejasnih znakova( jo ne postoji indikacija da je na vidiku ozbiljna bolest. &udui da %aharishi a;ur:veda djeluje na tim suptilnim razinama naeg tijela( mogu se ukloniti simptomi koji su prema zapadnim standardima prili*no misteriozni( kao npr. neobjanjiva bol( tjeskoba( depre: sija( umor itd. 8apadna medicina sklona je rei da su to psihosomatski problemi( tj( da oni nastaju u pacijentovoj glavi. 8apravo potje*u iz ranih faza neravnote+e doa. 2 njima je lako dok se jo nalaze u fazi <( @ ili B( jer se tada mo+e djelotvorno primijeniti dijeta( ljekovito bilje( vje+be( dnevne rutine i specijalna tehnika pro*iavanja tijela zvana pan+a)a$*a Mkoju emo uskoro opisatiP. -ada se moramo baviti s potpuno razvijenom boleu( oteenje tjelesnih tkiva obi*no je tako uznapredovalo da samo ti tretmani ne mogu popraviti stanje. 1ada moramo primijeniti naprednije ajurvedske terapije ili *ak pozvati i zapadnu medicinu( koja sistematski djeluje na smirenje svih vrstl akutnih situacija.

-ako prepoznajemo trenutak kada po*inje faza C : prvi znaci bolestiI 8a veinu odraslih starijih od C> godina nema potrebe da se puno tra+i( jer *esto do+ivljavamo nejasne neugodne bolove i smetnje. 1ijela godinama izlo+ena neravnote+ama u prehrani( emocijama i ponaanju uvijek e nagomilavati amu( a ama se po svojoj prirodi hvata za lutajuu dou. "pak( nema razloga za zabrinutost. . fazi C tijelo vam govori da niste u tekoj opasnosti nego da trebate pro*istiti tkivo od vika doe. -ada to u*inite( vata( pitta i kapha ostvarit e prirodnu ravnote+u. 6snovni pristup 3komunikacijeN s doama pomou jednostavnih promje: na u prehrani i dnevnoj rutini mo+e ostvariti fantasti*ne rezultate( *ak i u slu*aju ozbiljne bolesti.

A O 5RAVNO/EI./. SVOJE DOE

0a narednim stranicama dat u vam openite smjernice za povrat ravnote+e vate( pitte i kaphe. /ostoje *etiri iroka podru*ja svakodnevnog +ivota koja se mogu iskoristiti za poticanje ravnote+eA P$eh$ana Vje,(anje Sezon%)a $utina Dnevna $utina

-asnije u """. dijelu posvetit u posebne ulomke svakome od njih( no sada emo ih samo openito razmotriti da biste razumjeli kako mo+ete utjecati na svoje doe : ovo je po*etnica za +ivljenje s razine kvantnomehani*kog tijela.

,a+no upozorenjeA sav%eti "o%i sli%ede slu4e samo prevenci%i. 0isu prikladni za tretman bolesti ili kao nadomjestak za lije*ni*ku skrb. !ko imate bilo kakve simptome bolesti( od vitalnog je zna*enja ponovno uravnote+iti dou( ali to nije cijela pri*a. /otrebno je da vas pregleda lije*nik kolovan u %aharishi a;ur:vedi( koji e vas uvesti u potpun medicinski re+im prikladan za vau specifi*nu situaciju. 0o za sve nas dobra zdravlja slijedee su informacije neprocjenjive. 2avjeti su skupljeni u petogodinjem prou*avanju drevnih ajurvedskih tekstova( kontaktiranjem sa +ivim mudracima Q autoritetima a;ur: vede u "ndiji : i primjenom naih vlastitih iskustava s tisuama pacijenata u 2jedinjenim Dr+avama. %olim vas da budete fleksibilni sa savjetima koje vam dajemo. 1o nisu kruta pravila s kojima se treba mu*iti. %o+ete potroiti cijeli +ivot tr*ei za ravnote+om a da je nikada ne uspostavite( jer doe se mijenjaju iz sata u sat( iz dana u dan( iz minute u minutu. /a ipak( ravnote+a je najjednostavnija od svega. /riroda vam je ve dala tijelo s odgovarajuim instinktima za toK nai principi samo poma+u da otkrijemo i izotrimo te instinkte. 8a veinu "judi najgori je izazov prehrana. 2vatko od nas vjerojatno je pomalo fanati*an u vezi s hranom za koju misli da je dobra ili loa. -ako a;ur:veda ima puno toga rei o hrani( lako se mo+e iskoristiti podr+avanje opsjednutosti njome. 0o ako je vidite u pravilnom svjetlu( sve te nove informacije tek su na*in da se probudi vae tijelo. %aharishi a;ur:veda ne diktira da je neka hrana 9dobra" a druga 9loa". .mjesto toga vi otkrivate dobro i loe sluajui svoje doe.

0emojte se gubiti u pojedinostima : da li vam je hrana pretopla ili prehladna( preteka ili prelaka( premasna ili presuha. 2vaki put kad se doa pokrene( mo+e se koristiti neka specifi*na hrana da tijelo ne bi izgubilo ravnote+u. !li ako pristupimo ravnote+i na taj na*in( proces vrlo brzo degenerira u fanatizam. 1o nije put prema samospoznaji. 2vaki dan vi i vae tijelo razgovarate. 0aredni savjeti upuuju na vrst govora koju vae tijelo openito voli sluati. OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

5RAVNO/EIEN I.VO/ 4 OP3E /O< E

OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

5RAVNO/EIAVANJE VA/E
V edovite navike V %ir V /iti dovoljno tekuine hranom V 2manjena osjetljivost na uljem Mabh;angaP. stres V Dovoljno po*inka V 1oplina V 4ednakomjerna opskrba V %asa+a sezamovim

-ako je vata 9kraljica" doa( uspostavljanje njezine ravnote+e primarni je zahtjev za svakoga. -ada je vata sreena( za sobom e povesti pittu i kaphu.

-lju* za ravnote+u vate jest redovitost. ,ata je toliko osjetljiva i brza u promjeni da je lak plijen za preveliku stimulaciju. ,ata ljudi vesele se promjeni( ali ako se stvari previe mijenjaju( njihovo uzbuenje pretvara se u iscrpljenost. 1o je razlog to se mnoge vate osjeaju iznemoglo i nervozno. "zvor njihova nemira le+i u tome to vata doa vie ne uspostavlja pravilan ritam u tijelu. .mjesto da redovito jedu( spavaju i vje+baju( poremeene vate ugrabe hranu kad mogu( preska*u obroke( vje+baju na mahove i kako stignu( a u krevet idu u neobi*no vrijeme. 1akav je +ivot lo za sve doe( ali najgori za vatu. 0a+alost( mnoge vate naginju takvom na*inu +ivota. 6ne su se dovele do toga da osjeaju kako je neredovit +ivot isto kao i +ivot pun poticaja. $ijek je njegovanje uravnote+enih navika( tako da vie pa+nje pola+u na svakodnevnu redovitost. *"o po"azu%ete zna"ove poreme:a%a vate, naredni savjeti pomoi e vam da preoblikujete svoju dnevnu rutinu da postane primjerena vata doiA V /uno odmora : najva+nije je za svaki vata problem. -ad osjetite da ste pretjerali u svojim aktivnostima Muklju*ujui umne aktivnostiP( stanite i odmorite se pet minuta. Dovoljno nonog sna takoer je vrlo va+no. 0e smijete se pomiriti s nesanicom( iako je mo+da imate godinama. 0ajbolji po*inak( osim spavanja( jest duboka relaksacija koju daje meditacija. %i molimo svakog pacijenta da nau*i 1% kako bi do+ivio duboku relaksaciju. 1o je najkorisnije za vata dou( koja postaje potpuno smirena i osvje+ena ve nakon nekoliko minuta transcendiranja( kako se naziva sam *in meditacije. 0o istodobno se stje*e mnogo dublja korist. %editacija poma+e integraciji veze duha:tijela. 1o

zauzvrat omoguuje svakom prirodnom ciklusu u tijelu da se zaokru+i( da glatko napreduje od po*etka do sredine i kraja. -ada vate otkriju da je ispunjenje stalno stanje u njima samima( a ne rijetki cvijet koji treba tra+iti( naprave golem korak u spoznaji svoje prave prirode. V 6dr+avajte toplinu : kako je vata hladna doa( toplina je za nju korisna. ,ata je i suha( pa pripazite da zrak u vaoj sobi bude dovoljno vla+an. /reporu*uje se i izbjegavanje propuha( jer vata je izvanredno osjetljiva na strujanje zraka. V 4edite hranu koja smiruje vatu. ,a+no je da jedete redovito( jer prazan trbuh poveava vatu. ,ata tipovi brzo se iscrpljuju kada se osjeaju bolesni ili kada prestanu redovito jesti. 1rebaju jesti tijekom cijelog dana( iako im je apetit obi*no promjenljiv. /ripazite da pojedete sjedei tri obroka dnevno( uklju*ujui i topli hranjivi doru*ak( kao npr. vrue +itarice. %alo svje+eg umbira prije jela otvara apetit i poma+e probavi. V /ijte puno tople tekuine u tijeku dana kako biste sprije*ili dehidraciju. ,ata biljni *aj Mmo+e se naru*iti i potomP najbolji je izbor. %o+ete popiti do *etiri alice toga *aja dnevno. lzbjegavajte vrlo hladna jela i pia. V .jutro masirajte tijelo sezamovim uljem. 1a ajurvedska rutina se zove a2h anga. V .jutro( prije meditacije( du+e se kupajte ili tuirajte u toploj vodi. ,la+na toplina dobra je za vata bolove i smetnje.

V "zbjegavajte umno naprezanje i preveliku stimulaciju. #lasna muzika( filmovi puni nasilja i dugi sati pred 1,( osobito nave*er( sna+ni su potencijalni uzro*nici vata poremeaja. V 0eka vam okolina bude +ivih boja i svijetla. ,ata dobro reagira na sun*ano svijetlo i vedre boje. !ko ste bolesni( dobra je ideja sjesti uz zatvoren prozor : na sunce. 0o oduprite se porivu da izaete( *ak i nakratko( tako dugo dok ne ozdravite. &udite s ljudima koji vas razveseljavaju( *itajte vedre knjige( gledajte lake( humoristi*ne stvari. 2ve to poti*e prirodno oduevljenje vate i smanjuje brige od velike je koristi. V 0e pijte alkohol dok pokuavate uravnote+iti vatu( jer na nju nepovoljno djeluju svi stimulansi( uklju*ujui kavu( indijski ili ruski *aj i nikotin. 2vi koji su osjetljivi na poremeaj vate moraju biti oprezni s tim stvarima. "dealno je sve to odbaciti. V ,ate *esto imaju zimi suhu nosnu upljinu( to pridonosi u*estalim prehladama. Da biste to sprije*ili( nje+no protrljate unutarnju stranu nosnica prstom na koji ste stavili kap sezamova ulja. 8atim za*epite nos i po*nite udisati( potom naglo oslobodite pa ponovno zat: vorite nos( tako da biste uvukli sezamovo ulje u nosnu upljinu : no nemojte se pritom naprezati i ne pokuavajte silom ot*epiti sinuse. 6vaj je postupak osobito koristan kada je vrijeme suho i hladno : mnogi vata tipovi primjeuju da su njime zna*ajno poveali otpornost hladama i gripi. 0o to istodobno poboljava stanje sinusa i svakome( ne samo vatama( mo+e biti od koristi. 1retman se mo+e ponoviti

do dvanaest puta dnevno. M%eutim( ako su vam sinusi za*epljeni( ne biste trebali pretjerati s tim postupkom. .lje poja*ava kapha dou( koja je *esto uzrok kroni*nom sinusitisu.P

5RAVNO/EIAVANJE P.//E
V .mjerenost "jepotama prirode V )ladnoa po*inka i aktivnosti V 2lobodno vrijeme za odmor podra+aja. V "zlaganje V avnote+a V 2manjenje

-lju* za uravnote+avanje pitte jest umjerenost pa pazite da ne pretjerate s aktivnostima. 6d svih tjelesnih tipova( pitta je obdarena najveim uroenim porivom( agresijom i energijom. /itte su ljudi koji napadaju +ivot spontano i u+ivaju u izazovima : to vie to bolje. 0o taj uroeni poriv *esto je izvor njihove propasti. /itta vam daje vatrenu energijuK ako je zloupotrijebite( sagorjet ete. Lanatici rada openito su neuravote+ene pitte( osobito ako je u njih emotivna pozadina bijes i prinuda. /itta tipovi trebaju se svjesno povui kad vide odreene znakove opasnosti( a najo*itiji je gubitak blagosti u emocijama i gubitak umjerenosti u apetitu. 8a pitta prirodu va+na je i ugraena "jubav prema "jepoti. . svim to*kama koje slijede isti*e se da je za pittu 3dobar +ivot onaj koji slijedi zlatnu sredinu.N *"o po"azu%ete zna"ove pitta neravnote4e( slijedee smjernice pomoi e vam da uravnote+ite svoju dnevnu rutinu i u*inite je primjerenom pitta doiA

V .zmite si vremena da se opustite od aktivnosti : izmjena odmora i aktivnosti jest osnovni ritam +ivota. -ako pitte imaju velik kapacitet za aktivnost( sklone su ignorirati drugu stranu ciklusa. 0a kraju radnog dana trebate nai otok mira. /ojedite ve*eru na miru( isklju*ite nave*er telefon i odlu*no izbjegavajte iskuenje da donesete posao kui. .stvari( za sve nas otok mira je u nama. .neravnote+ena pitta to *esto smetne s uma. %editacija je vrlo korisna za stjecanje unutarnjeg mira i ravnote+e. 6moguuje nam i da se podsjetimo kako je odmor izvor dinami*ne aktivnosti. 1ajna velikih trka*a u biti nije u njihovim koracima( nego u unutarnjoj snazi koju su skupili na startu( prije no to su na*inili prvi korak. $ad pitte ot"ri%u da se veli"a oso2na snaga posti4e 2ez agresi%e, u&inili su golem "ora" prema samospozna%i7 V )ladnoa u bilo kojem obliku poma+e smirenju preaktivne pitte. -ada spavate( neka temperatura u vaoj spavaoj sobi bude ispod @< ZC i nemojte se dugo zadr+avati u kadi s toplom vodom. /revie vla+ne topline mo+e prouzro*iti vrtoglavicu ili mu*ninu kada je pitta poremeena. !ko vam je bilo kada prevrue( na *elo i zatiljak stavite hladan oblog umjesto da pijete previe hladne vode. M!;ur:veda smatra da ledena voda( koja smanjuje probavnu vatru( nije povoljna.P )ladni( slatki( ali ne i prekiseli napici takoer su dobri Mjabu*ni sok( sok od grejpa( soda:vodaP. 2vakako pijte puno tekuine kada je vrue ili ako se osjeate bolesno. /itte se obi*no vie znoje i u tim okolnostima gube mnogo vode. /reporu*uje se i specijalni *aj za smi:

rivanje pitte iz programa %aharishi a;ur:vede. Dnevno mo+ete popiti do *etiri alice toga *aja. V 4edite hranu koja smiruje pittu. ,a+no je da se ne prejedate( *emu su pitte sklone ako pretjerano iskoritavaju svoju izvrsnu probavu. "stodobno( nemojte se dovesti u situaciju da se osjeate neudobno gladni : pitte pate ako moraju presko*iti obroke. .mjesto da idete u krajnosti( jedite redovite i umjerene obroke triput dnevno. !ko vam je probava kolebljiva( za ponovno uravnote+enje pitte poma+e toplo mlijeko sa eerom i kardamomom. !ko ste uvijek pretjerano gladni i jako +edni( trebate smiriti probavu( a tome poma+e smirujua prehrana za pittu. V !ko ste pretjerana apetita( ne silite se da jedete manje. .mjesto toga postupno uzimajte manje obroke( po*evi sa B/C one koli*ine koju normalno pojedete. 4edite tu koli*inu dan:dva( a potom smanjite obrok na polovicu one koli*ine koju ste normalno jeli. 1o bi trebala biti dostatna veli*ina obroka. 0astavite s tom koli*inom. .koliko se osjeate neugodno gladni( vratite se na prvo smanjenje. .koliko jedete otprilike dvije ake hrane prilikom svakog obroka( ostvarili ste ajurvedski ideal. M6vaj re+im potje*e od Warake( najveeg drevnog autoriteta za a;ur:vedu.P 6kus gorke hrane najvie smanjuje apetit( pa pokuajte popiti tonik prije jela ili pojedite gorku zelenu salatu npr. od cikorije( endivije( radi*a i lo*ike. V "zbjegavajte umjetne podra+aje jer poveavaju pittu. !lkohol je u bilo kojem obliku poput nalijevanja kerozina na pitta vatru M*ak fermentiran kvasac u kruhu ne smatra

se povoljnim za uravnote+avanje pitteP. 0e trebate poticati svoju probavnu pe praznim alkoholnim ka: lorijama. -ofein iz kave i crnog *aja izotruje vau energiju( dok biste vi trebali tu otrinu omekati. V 1radicionalno( a;ur:veda smatra da je najbolji na*in za smanjenje vika pitte tretman s laksativima Mvire:anaP. 1o je stoga to se pra+njenjem crijeva na kratko vrijeme ohladi 9probavna vatra9. %o+ete pokuati s uzimanjem +li*ice ricinusova ulja prije spavanja( jedanput u *etiri do est tjedana Mali ne *eeP. $aksativ e vas potjerati dva ili tri puta u toku noi na zahod. 0akon svakog pra+njenja treba popiti *au tople vode da biste sprije*ili dehidraciju. 2utradan( kad se tijelo osjea lijeno i oputeno( jedite vrlo malo( mo+da nekoliko *aa vonog soka. !ko jedete *vrstu hranu( izbjegavajte sve to je teko( masno( hladno ili pouljeno. Dobro se odmorite. 0o nemo%te uzimati ni"a"m la"sative a"o imate 2olove u tr2uhu, "rvaren%e ili povi%est 2otesti s pro2avnim smetn%ama7 V &udite pa+ljivi i uzimajte samo *istu hranu( vodu i zrak( jer su pitte osobito osjetljive na ne*istoe bilo koje vrste. Dodaci hrani( iako mo+da openito nekodljivi( mogu prouzro*iti metaboli*ke neravnote+e. /remda u malim koli*inama( mogu se umijeati u va cilj( a to je ostvarenje savrene ravnote+e. V "zbjegavajte naporna fizi*ka iscrpljivanja ili preveliko zagrijavanje u prirodi. /itte se lako umaraju od topline. 0jihova blijeda ko+a( koja ne podnosi previe sunca( obi*no e im rei kada je vrijeme da se vrate kui. !;ur: veda preporu*uje da ljeti budete pa+ljivi. /o*nite s

dese[t minuta izlaganja suncu i to vrijeme poveavajte do pola sata( a svakako se zatitite kremom za sun*anje. 8a vas je povoljnije da budete vani ujutro i u kasno popodne nego u podne. V 2vakako izlazite van to vie : tradicionalno( a;ur: veda preporuuje pitta tipovima da promatraju zalazak sunca( da gledaju pun mjesec i da se eu pokraj jezera i vode tekuice. 1o je jako povoljno za pitta dou. 6penito( za pitta ljude lijepa je okolica vrlo povoljna za smirenje( to zaokuplja njihovu pa+nju( za razliku od sjedenja na verandi. "zbjegavajte *itanje knjiga ili gledanje stvari koje su nasilne( okantne ili kontroverzne : sva tri utjecaja jako pogoravaju pittu. 2vakog dana malo vremena posvetite stvarima koje ispunjavaju duh poletom( vedrinom i zabavom : ti utjecaji omekavaju pitta otrinu. 6dvraaju i vau sklonost da se previe zaokupite to*no definiranim ciljevima. /itte ve znaju kako da budu ozbiljniK one trebaju podra+aj smijeha vie od drugih tipova. Eesto je to najbolji lijek koji je priroda izmislila za poremeenu pittu.

5RAVNO/EIAVANJE AP"E
V 2timulacija V edovito vje+banje V -ontrola te+ine V /romjena iskustava V 1oplina( suhoa V 2manjiti slatko.

-lju* za uravnote+avanje kaphe je stimulacija. /o prirodi kapha doa je stabilna i sporaA rezultat toga jest pouzdanost i snaga. %eutim( neuravnote+ene kaphe

previe su sklone *vrsto zadr+ati tus Xuo te stoga trebaju poticaj novih vidika i zvukova( novih "judi i dogaaja. "sto vrijedi i za tijelo. &ez aktivnosti kaphe mogu postati letargi*ne i tupe. 1o se izravno vezuje uz njihovu slabu probavu. -ao to smo vidjeli( kad se hrana potpuno ne probavi Mili je od samog po*etka preteka( previe zauljena ili neprobavljivaP( toksi*ni ostaci zvani ama mogu za*epiti kanale u organizmu( to kona*na dovodi do bolesti. -apha tipovi iznimno su podlo+ni tim problemima i svakako trebaju odr+avati svoju unutarnju vatru redovitom vje+bom i raznovrsnom prehranom. -apha ljudi polako gube i polako vraaju ravnote+u( pa je dobro biti postojan u odr+avanju te doe u ravnote+i. !ko danas poremetite vatu( najvjerojatnije ete ve sutra osjetiti posljedice. 0o mo+ete jesti cijele zime hranu koja poveava kaphu a da ne zapazite svoju pogreku sve do proljea kada se poveana doa 9otopi" uzrokujui tipi*ne proljetne prehlade ili kongestije sinusa. !ko pogledate listu dvadeset pet guna primijetit ete da je vati i kaphi zajedni*ka samo hladnoa. /oljedica toga jest da su potrebe kapha ljudi potpuno suprotne onome to trebaju vate. 1o je i razlog zato je strategija podra+aja kaphe suprotna od pravila za odmor vate. ,ate su poput ze*eva( kaphe poput slonova. *"o po"azu%ete zna"ove "apha neravnote4e( slijedee smjernice e vam pomoi da vaa dnevna rutina postane primjerenija vaoj dominantnoj doi. V 1ra+ite raznolikost u +ivotu. -apha treba u*initi svjestan napor u tra+enju novih iskustava. 6ni cijene domae ognjite koje otklanja opasnost da se izgube. !li radi se o o*itoj sklonosti stagnaciji( a to vodi u depresiju : sudbinu mnogih poremeenih kapha. -ao i s drugim

doama( meditacija M1%P i ovdje je od velike koristiK ona omoguuje kaphama da otkriju osnovnu budnost u svojoj prirodi. @no 0to &ini 4ivot istins"i potica%nim ni%e van%s"a raznoli"ost ve: is"ra 2udnosti u nama samima7 /riroda nas je oblikovala da naemo +iv interes u svje+im idejama( novim licima i produktivnim inovacijama. M-a+e se da je *ovjek jedino bie koji e prijei ocean da vidi kako drugi "judi ondje izgledaju.P 2 malo meditacije( kaphe koje su ina*e zadovoljne kad promatraju kako prolazi parada( odlu*uju da joj se pridru+e( jer je to ono to zapravo +ele. -aphe su u iskuenju da budu posesivne u +ivotu( da skupljaju i tede sve to im se nae( bez ozbira na to je li to novac( energija( status ili "jubav. -ada otkriju da mogu pustiti stvari i upotrijebiti svoju *vrstu snagu kao gorivo za promjenu( na*inili su krupan korak naprijed u svojoj osobnoj evoluciji. 1ada prili*an kapacitet jedne kaphe da voli i bude voljena postaje dvostruko ja*i. V 4edite hranu koja smiruje kaphu : va+no je da se ne prejedate ako ste kapha tip( jer postoji izra+ena sklonost prema debljanju. 1opli *aj od umbira za vrijeme obroka poma+e da se izotre otupljeni okusni pupoljci. 1akav *aj( ili +vakanje +li*ice anisova sjemena nakon obroka( djeluje povoljno na lijenu probavu. !ko je kongestija *esta( a;ur:veda preporu*uje suhu hranu trpka okusa. 2uhi tost( jabuke( krekere( kurkumu MturmerikP i mnoge vrste sirovog povra dobri su za smanjenje vika kaphe i bolje funkcioniranje probavnog trakta. V 2manjite slatko. -apha je jedina doa koja se jako poistovjeuje s okusom : i to slatkim. &ez obzira na

kalorije( kapha e dobivati na te+ini i izgubiti ravnote+u ako jede previe slatke hrane. -ad je kapha poremeena( dramati*ne promjene nastat e prilikom curenja nosa( za*epljenih sinusa( alergija i letargije ako kapha izbjegava sladoled( mlijeko( eerne deserte( bijeli kruh i maslac Mprema a;ur:vedi sve je to slatkoP. .+ivanje previe slatkoga du+e vrijeme mo+e potaknuti dijabetes( ozbiljnu kapha bolest. 2reom( postoji prirodno sladilo : med : koji je stvarno dobar za kaphu. Jli*ica ili dvije Mali ne vieP svakog dana poma+e uklanjanju vika kaphe iz organizma. V &udite u toplom. -ako je kapha hladna doa( toplina je za nju povoljna. 2uha toplina je najbolja ako imate kongestiju( to je *esta pritu+ba kapha. /ri viku kaphe poma+e zagrijavanje prsa ili lea kvarcnom lampom ili elektri*nim pokriva*em. V "zbjegavajte vlagu. -apha je vrlo osjetljiva na hladne( vla+ne uvjete. !ko se osjeate bolesnim( pazite da ne izla+ete nos( grlo i plua hladnom zraku. V Da biste poboljali cirkulaciju( primijenite %uhu *a%a,u tijela. 6vaj se postupak zove gar0ana i izvodi se specijalnim rukavicama od sirove svile. 0e koristite ulje kada je kapha poveana( jer je kapha uljana doa. Justra masa+a cijelog tijela( pet do deset minuta( sasvim je dovoljnaK ali ne valja pretjerivati da se ne umorite. !ko nemate rukavice( mo+ete koristiti i suhu grublju prirodnu tkaninu ili spu+vu. V /ijte tople napitke tijekom cijelog dana( ali umjereno( jer je kapha sama po sebi vla+na. Da bi se

omekala kongestija i ubla+ilo upaljeno grlo( pijte *aj koji ete pripremiti tako da na alicu vrue vode zakuhate *etvrt +li*ice turmerika i praka umbira. /ovoljan je i specijalan *aj iz programa %aharishi a;ur:vede za smirivanje kaphe. Dnevno se pije do *etiri alice. V edovito vje+bajte( najbolje svakog dana. 1o je najbolji na*in da se izbjegne stagnacija i nakupljanje toksina u tijelu. -ako su kaphe po prirodi sna+ni i miiavi tipovi( u mladosti su obi*no sportaiK kasnije kada dou obaveze zrelog doba( veina kapha postaje nepokretna i vrijeme provodi sjedei. 1o je teta( jer od svih doa kaphe imaju najvie koristi od vje+banja i trebaju biti aktivni *itavog +ivota. V /riznajte sebi samima kada ste bolesni i uva+ite potrebu za oporavkom. -aphe posjeduju izvanrednu izdr+ljivost i u+ivaju u fizi*koj aktivnostiK imaju i visok prag boli i ne idu u krevet ako nisu jako bolesne. !ko ste takva osoba( s lakoom prihvatite *injenicu da morate biti u krevetu ako ste ozbiljno bolesni. ,jerojatno ste dvaput bolesniji nego veina "judi. -aphe mogu postati prili*no potitene ukoliko osjeaju da se okolina ne brine dovoljno za njih( pa dopustite da vam prijatelji i obitelj poklone iznimnu pa+nju kada ste u 9niskom" raspolo+enju. V -ongestija glave *est je kapha problem koji se mo+e sprije*iti jednostavnom tehnikomA otopite *etvrtinu +li*ice soli u pola alice tople vode. 0agnite se iznad slivnika i u dlan ulijte neto slane vode. 8atvorite lijevu nosnicu( nagnite se i naglo udahnite vodu nekoliko puta kroz desnu nosnicu tako da ue u sinuse. 1o ponovite i s

lijevom nosnicom. 0emojte udisati duboko Mda ne uvu*ete vodu u pluaP i ne silite udisanje ako su vam sinusi za*epljeni. Dobro je ako po*nete kihati ili vam po*ne curiti nos. /rema potrebi ponovite ovaj postupak dva:tri puta. 1aj je tretman djelotvorniji nakon tuiranja toplom vodom( jer je sluznica sinusa meka. !ko osjeate neku bol ili imate dijagnozu infekcije sinusa( taj tretman treba odmah prekinuti. 0amijenjen je da odr+ava nosne prolaze *istim( a ne lije*enju razvijene bolesti.

OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

A O SE .ZVOD. EARANA
1u suhu masa+u treba izvesti ujutro( tri ili *etiri minute prije nego to se okupate i odjenete. -ad navu*ete specijalne svilene rukavice( objema rukama brzo i prili*no sna+no trljajte ko+u. /reko duga*kih kosti ruku i nogu primijenite duga*ke poteze naprijed:natrag. /reko zglobova ramena( lakata( zapea itd. primijenite male( kru+ne kretnje. 8a po*etak dovoljno je <> do @> uzdu+nih poteza( a s vremenom se broj duga*kih uzdu+nih pokreta mo+e poveati na C>. <. /o*nite masirati glavu odlu*nim kru+nim kretnjama( a vrat duga*kim potezima. adite kru+ne kretnje preko ramenih zglobova( duga*ke poteze preko nadlaktica( kru+ne preko lakta( duge preko podlaktice( kru+ne preko

ru*nog zgloba( duge pokrete preko aka i kru+ne preko zglobova prstiju. @. /otom krenite na prsni ko. . predjelu prsnog koa izbjegavajte masirati srce i dojke. B. 0a trbuhu masirajte vodoravno naprijed:natrag dva puta( a potom dva puta dijagonalno. 2 tim izmjeni*nim ritmom nastavite u donjem dijelu trbuha( donjem dijelu lea( bokovima i bedrima. %alo vie vremena poklonite podru*jima gdje imate naslage sala na tijelu. M1o poti*e cirkulaciju na tim podru*jima i otputa toksine povezane s vikom kaphe i sala.P C. .stanite i masirajte kukove kru+nim kretnjama. /otom prijeite na noge i postupajte kao s rukamaA primijenite duge poteze po bedrima( kru+ne preko koljena( duga*ke po listovima( kru+ne preko gle+njeva i zavrite duga*kim pokretima preko stopala. #arana u kombinaciji s vje+bama ;oge iznimno je korisna za uklanjanje celulita. OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

D.O M

VAN/NO 4 #E"AN.< O /.JELO <OVJE A

Q. vantna *edi-ina za )vantno tijelo

0a vje*nom putu samospoznaje tri su doe va+an meda. 6ne nas odvode u unutarnji svijet( jedino mjesto gdje se inteligencija u svim svojim oblicima : mislima( emocijama( nagonima( instinktima( +eljama i vjerovanjima : mo+e promijeniti. !li doe su tek kua na pola puta. "za njih le+e jo dublja otkrivenja. . "". dijelu +elim ui u te vee dubine istra+ujui 3kvantno: mehani*ko tijelo *ovjekaN : izraz %aharishi a;ur:vede za nevidljiv softOare koji oblikuje( kontrolira i stvara fizi*ko jastvo. . prvom poglavlju postavio sam neka osnovna na*ela koja le+e u temelju kvantno:mehani*kog tijelaA ono je mre+a inteligencije( sabrano 3knoO:hoON ne samo mozga nego i svih ostalih D> trilijuna tjelesnih stanicaK ono odmah reagira na nau najneznatniju misao i emociju( uzrokujui stalni tok i promjenu koja je temeljna naoj prirodiK nije lokalizirana u prostoru: vremenu nego je mnogo openitija( irei se u svim pravcima poput polja. ,lastito kvantno tijelo ne mo+ete vidjeti jer je potpuno izgraeno od nje+nih vibracija( fluktuacija u polju( ali ga mo+ete biti svjesni : zaista( vaa su osjetila precizno usklaena s kvantnim poljem( aktivnost kojega je temeljnija i od materije i energije. Einjenica da mo+ete biti svjesni razine u prirodi koja je <> do <>> milijuna puta finija nego atom sasvim zapanjuje( pa bih to +elio pobli+e objasniti.

.S/RAI.VANJE 5N5/ARNJEE SV.JE/A

,e znate da su doe poput glavne centrale gdje se misli pretvaraju u materiju. "sprva se to *ini nemoguim. %aterija je *vrsta i stabilnaK mo+e se vidjeti i opipati( mjeriti i izvagati. 2 druge strane( misli su neuhvatljive i nevidljiveK ne mogu se vidjeti niti opipati( a mjeriti ih Melektroencefalogramom ili ''#:omP krajnje je grubo. -ao to je jedan duhovit fiziolog rekao( razumjeti mozak pomou ''#:a jest poput pokuaja da se razumiju pravila nogometa tako da se elektrode postave s vanjske strane tribina i slua urlanje gomile. /rili*no su ograni*eni i rezultati dobiveni prou*avanjem unutranjosti lubanje. 8ahvaljujui ultramodernoj tehnologiji zvanoj /'1 Mtomografija pozitron:emisijeP( mo+e se prikazati neka sna+na emocija ili percepcija u trenutku kada je osoba do+ivljava. M1o uklju*uje praenje obrazaca pomou radioizotopa kada kroz mozak prolazi neka misao.P 0o ti obrasci( iako mnogo otkrivaju( ne ka+u nam koja vrst misli nastaje. 0e mo+e se razlikovati ljubav od mr+njeK ne mo+ete prikazati razliku izmeu zdravog i bolesnog uma( a jo manje razotkriti nevjerojatnu suptilnost i *udesnu raznolikost veze duh:tijelo. 4edini na*in da se stvarno prodre u to podru*je jest subjektivan( iz unutranjosti kvantno:mehani*nog tijela. 1u se odvija trik pretvaranja duha u materiju. !ko se prestraite kad naiete na zmiju u umi( srce vam po*inje lupati( grlo vam se sui( a koljena klecaju. Do trena kad posko*ite u strahu( u vama se u djeliu sekunde zbila transformacija. 0a mentalni impuls : potpuno apstraktan i nematerijalan : manifestirao se

fizi*ki u molekule adrenalina( koje su konkretne i potpuno materijalne. 6dluka koja to omoguuje jest subjektivnaK izaberete da poaljete nje+nu namjeru vaem kvantno:mehani*kom tijelu( i ono bez odgaanja izvrava naredbu. 2kok unatrag uslijed straha nije vaa jedina mogunost. !ko se niste uplaili zmije( nee biti adrenalinaK umjesto toga vi ete stvoriti kemikalije koje uzrokuju sreu i polet( ushit otkrivanja ili neke druge le+ernije reakcije. 1o otvara put za %aharishi a;ur:vedu koja ka+e da vam va duh omogu:u%e "ontrolu, sposo2nost da imate 2ilo "o%u rea"ci%u "o%u 4elite7 ,elika je nesrea to smo svi unaprijed programirani u krajnje krutim granicamaK imamo samo nekoliko reakcija( umjesto beskona*no mnogo. 2toga plaamo ceh. ,eza duha: tijela prestaje biti nenaporna i prirodnaK po*inje se nakupljati stres pa negativni signali iz duha po*inju oteivati stanice. 2tara indijska izreka ka+eA 9!ko +elite vidjeti svoje ju*eranje misli( pogledajte danas svoje tijelo. !ko +elite vidjeti kakvo e vae tijelo biti sutra( pogledajte svoje misli danas." %nogi od nas bili bi prili*no uznemireni kada bi na sebi primijenili taj test. 2tvarni lijek koji nedostaje naem tijelu jest lijek za nau svijest.

VAN/NA #ED.!.NA
4ednom kada znate da postoji kvantno tijelo paralelno s vaim fizi*kim tijelom( mnoge stvari koje su prije bile tajna dobivaju smisao. 'vo dviju mu*nih *injenica o sr*anim napadima. Einjenica <A vie sr*anih napada pojavljuje se ponedjeljkom u devet sati ujutro nego u

neko drugo doba tjedna. Einjenica @A ljudi koji su najmanje izlo+eni riziku kobnoga sr*anog napada jesu oni koji izvjetavaju o visokom stupnju zadovoljstva poslom. -ada spojite te dvije *injenice( po*injete sumnjati da ovdje neku ulogu ima element izbora. /remda se pretpostavlja da sr*ani udar nastupa nasumce( *ini se da barem neke od sr*anih udara kontrolira sama +rtva. 0eki ljudi koji mrze svoj posao( izbjegavaju ga na taj na*in da u ponedeljak ujutro odabiru sr*ani udar( dok oni koji ga vole to ne *ine. M8anemarimo pitanje zato oni koji mrze svoj posao ne izabiru manje drasti*an izlaz za svoju frustraciju.P . konvencionalnoj medicini ne postoji mehanizam za izazivanje sr*anog udara pomou duha. 0o iz ajurvedske perspektive srce je otisak istih impulsa koji *ine duh( uklju*ujui duevna razo*aranja( strahove i frustracije. 0a kvantno:mehani*koj razini duh i tijelo su sjedinjeniK tako ne iznenauje to se duboko( tinjajue nezadovoljstvo smjeteno u duhu izra+ava u fizi*kom ekvivalentu : sr*anom udaru. 8aista( svako nezadovoljstvo mora se izraziti fizi*ki( jer se sve nae misli pretvaraju u kemikalije. -ada ste sretni( kemikalije iz vaeg mozga putuju po cijelom tijelu i svakoj stanici pri*aju o vaoj srei. -ada *uju tu poruku( i stanice 9postaju sretne"( tj. po*inju djelovati mnogo efikasnije mijenjajui vlastite kemijske procese. 2 druge strane( ako ste depresivni( dogaa se suprotno. ,aa tuga prenosi se kemijski u svaku stanicu( uzrokujui npr. bol sr*anih stanica( a va imunoloki sustav slabi. 2ve to mislimo i *inimo nastaje unutar kvantno:mehani*kog tijela( a potom izvire na povrinu +ivota.

,jerojatno ste *uli o eksperimentima u kojima hipnotiziranom subjektu ruke postaju tople( nastaju crvene mrlje na ko+i( ili *ak mjehuri( a sve uslijed snage sugestije. 1aj mehanizam nije jedinstven samo za hipnozu. %i *inimo istu stvar cijelo vrijeme( samo to nad tim obi*no nemamo voljnu kontrolu. 1ipi*na +rtva sr*anog udara bila bi okirana spoznajom da ga je sama prouzro*ila. 0o ako pogledate iz tih mra*nih sadr+aja( otkrit ete stvarno uzbuujuu novost : da imamo goleme neiskoritene moi. .mjesto da nesvjesno stvaramo bolest( mo+emo svjesno stvarati zdravlje. -ako je i sam lije*nik( #erald ice zna koliko je teko bolestan. /oto je u &ostonu prakticirao internu medicinu dvadeset pet godina( otkriveno je da u dobi od D> godina boluje od kroni*ne leukemije ili raka bijelih krvnih zrnaca. 0akon dijagnoze #erald je narednih nekoliko mjeseci +ivio u sve veoj panici. 6psjednut svojim stanjem( provodio je noi revno *itajui medicinske *asopise. 6no to je pro*itao bilo je vrlo obeshrabrujue. /acijenti s njegovom boleu( zvanom kroni*na mijelogena leukemija( mogu o*ekivati da e u prosjeku +ivjeti oko tri godine nakon po*etne dijagnoze( mo+da *etiri ako su sretnici. &io je to jo uvijek rani stadij bolesti( pa #erald nije primijetio gotovo nikakve simptome( osim to se osjeao neobi*no umoran u toku dana. 0o broj bijelih krvnih zrnaca sko*io je iznad C>.>>>( *etiri puta vie od normalne razine( koja je izmeu C.>>> i <<.>>>. ,odei institut za rak u 0eO 5orku poticao ga je da pokua s novim( jo eksperimentalnim oblicima kemoterapije( ali uz nepoznati rizik i bez jamstva da e mu to pamoi da du+e +ivi. 6dlu*io je *ekati( usprkos *injenici ta ga je situacija bez tretmana jako plaila. &rojni onkolozi

govorili su mu istoA kada se jednom broj bijelih krvnih zrnaca povea iznad D>.>>>( tada mora neto poduzeti. #erald je le+ao nou fiksiran na taj broj. 1o je granica koju se u+asavao prijei. 0edavno( kada je pro*itao o slu*ajevima raka koji su krenuli na dobro pod tretmanom %aharishi a;ur:vede( obratio se nama. #eraldov stav bio je vrlo oprezan. 0jegova prva pitanja izra+avala su zna*ajnu tjeskobu( jer nije bio siguran u to se uputa. 9-akav je va postupak za tretiranje kroni*ne mijelogene leukemijeI" : smjesta je upitao. 96vo nije klinika za rak(" uzvratio sam. 92vi ozbiljno bolesni pacijenti po*inju s istim osnovnim tretmanom." 1o ga je uzdrmalo( jer prema njegovim standardima lije*enja( svaki specifi*ni oblik raka zahtijeva svoj intenzivan( usko ograni*en pristup. . %aharishi a;ur: vedi slijedimo druk*iju logiku. 0a je cilj da se ostvari stanje savrene ravnote+e koja le+i u svakom pacijentu( bez obzira na to koliko on bio bolestan. "skustvo te razine donosi izlje*enje( samo po sebi( primjenom metoda uroenih vlastitom tijelu. 96vog *asa vaim stanjem dominira osjeaj u+asa i panike(9 rekao sam. 92vom imunolokom sustavu aljete sna+ne signale opasnosti( a vi kao lije*nik znate da je imunoloki sustav vrlo osjetljiv na takve poruke.9 %orao je priznati da je to istina. 9Jelimo usmjeriti vau pa+nju natrag prema zdravijoj razini( na mjesto gdje bolest toliko ne prijeti. "( kona*no( +elimo da pronaete mjesto gdje ona *ak i ne postoji." 6vdje je ustuknuo. 9!li ona postojiK ona jest stvarna. Da li tra+ite od mene da budem slijep prema toj *injeniciI"

90e9( rekao sam. 9!ko pani*arim( uzrok tome je leukemija(" protestirao je. &io je uzbuen. &orio se prvog *asa kad je saznao za teku dijagnozu da zadr+i samokontrolu. "zgled da promijeni svoj krut stav pun straha gotovo ga je vie zastraivao nego sama bolest. &rzo sam usko*io da mu pomognem. Druge vrste medicinskih tretmana : bilo ajurvedske ili zapadne bit e mu uvijek na raspolaganju. 6stat u u kontaktu s njegovim lije*nikom i s vrhunskim specijalistima na bostonskom podru*ju. 0o bez tretmana njegova unutarnjeg jastva ne smatram da e bilo kakav vanjski medicinski postupak zasnovan na lijekovima ili zra*enju biti dovoljan. $od oz2il%nih ili za 4ivot opasnih 2olesti mo4e posto%ati mnogo slo%eva neravnote4e "o%e s"riva%u du2ine gd%e le4i isc%el%en%e7 Sva"i slo% %e poput mas"e "o%a s"riva se2stvo od se2e sama 1 &ov%e" mo4e provesti &itav 4ivot a da ni"ada i ne nasluti posto%an%e "vantno1mehani&"og ti%ela7 Savr0eno zdravl%e %e stvarnost na to% na%du2l%o% razini i &e"a da se iznese na povr0inu 4ivota7 (o&eta" savr0enstva, "a4emo na0im paci%entima, %est u tome da dopustimo odlaza" nesavr0enstva7 8a tu svrhu( za lije*ni*ku primjenu( ajurvedska tradicija prenijela nam je mnogo tehnika : fizi*kih i mentalnih. 9!ko mo+ete probiti masku bolesti i kontaktirati s vaim unutarnjim jastvom( *ak i nekoliko minuta dnevno( napravit ete krupan korak prema iscjeljenju(9 obeao sam. 90itko ne mo+e jam*iti vae ozdravljenje( no ovo je medicinsko stanovite valjano i djeluje." #erlad je pozdravio te tvrdnje mjeavinom nade i nevjerice. <rlo sam sv%estan ran%ivosti "o%u paci%enti os%e:a%u u ta"vo% situaci%i7 (odlo4ni su sva"om

napadu t%es"o2e i "rivn%e7 Ta%no se pita%u da li zaslu4u%u svo%u 2olest i %esu li %e nesv%esno prouzro"ovali7 @ptu4u%u se 0to nisu dovol%no %eli ili 0to nisu dovol%no &esto i0li li%e&ni"u ili, op:enito, 0to nisu dovol%no zdravo 4iv%eli3 pro"lin%u sud2inu, a istodo2no %e mole za oprost7 Sva %e ta t%es"o2a nepotre2na, i zato se ne tre2a napadati frontalno7 Jednostavna %e istina da po%ava 2olesti donosi sa so2om 2olesnu stvarnost, i 0to %e 2olest oz2il%ni%a to %e ve:a v%ero%atnost da vi0e is"rivimo pogled na stvarnost7 A sva"om "oga %e zahvatila te0"a 2olest strah posta%e dominantan7 ?pa", to ga ne &ini neiz2%e4nim7 Strah %e predio "o%i vidite "ad ste u 2olesno% stvarnosti7 *"o promi%enite tu stvarnost "o%a %e nastala iz vas, i predio :e se promi%eniti7 "2utra mo+ete otpo*eti tretmanima(" rekao sam #eraldu nakon razgovora i prvog tjelesnog pregleda. ". njih ne trebate vjerovati : sve to trebate u*initi jest do+ivjeti ih." 1iho je sjedio. "2ve u pokuati(" kona*no je proaputao. 6dmah je otiao u kliniku za %aharishi a;ur:vedu u $ancasteru( %assachusetts( osamdesetak kilometara zapadno od &ostona. .zimajui u obzir sve to je proao( nije bilo *udno da je prvi #eraldov test krvi uzet istoga popodneva bio zloguk. &roj bijelih krvnih zrnaca poveao se na D@.>>>( znatno vie od onoga na to su ga naveli da misli kako je to*ka bez povratka. 8atim se dogodila nekoliko stvari. Eim je stigao u kliniku $ancaster( bio je uveden u rutine za uravnote+avanje doa( koje smo obradili u D. poglavlju. Dijagnosticitano je da je pitta tip i stavljen je na dijetu koja smiruje pittu. #eraldova dijeta obilovala je

salatama( voem( ri+om( kruhom i hladnim jelima( s malo masnoe i soli( a s naglaskom na slatkom okusu. 2ve to poma+e smirenju pitte. /rvog jutra je u klinici nau*io 1% i po*eo meditirati dvaput dnevno( prije doru*ka i ve*ere. -ao lije*nik( #erald je bio iznenaen okolinom. -linika u $ancasteru zauzima dostojanstvenih ezdeset pet soba velikog zdanja u georgijanskom gospodskom stilu koja je okru+ena s nekoliko stotina jutara uma 0ove 'ngleske. "zgledalo je kao da nema nikakve veze s medicinom. "zgradila ju je na prijelazu stoljea istaknuta bostonska bankarska obitelj kao ljetnikovac( i na prvi pogled kua jo uvijek ostavlja dojam kao da je ne*iji dom. !tmosfera nije sumorna( nema antisepti*kih mirisa( nema ureaja za intenzivnu njegu sa stalnim piskavim monitorima. >a oporava", a ur1veda sav%etu%e prirodan am2i%ent, po mogu:nosti 0to l%ep0i. (et os%etila stalno prenosi signale u va0e "vantno1mehani&"o ti%elo i sva"i signal meta2olizirate, stvara%u:i s"ladi0te sli"a, zvu"ova, mirisa itd7 *"o vas ono 0to os%etila vide, &u%u, dodirnu i omiri0e pods%e:a na 2olest, apsor2ira se ne0to nezdravo7 $a"o mo4ete o2noviti svo%u stvarnost a"o vas se stalno na suptilan na&in pods%e:a na staruD #erald je u+ivao u jutarnjim etnjama pod pradjedovskim bukvama koje obilje+avaju posjed( ali bio je i zbunjen. 36vdje se ne dogaa nita medicinski(N prosvjedovao je s vremena na vrijeme. 8amolio sam ga da samo nastavi svoj tretman. 0ajaktivniji tretman koji je #erald proao zove se pan+a)a$*a Msanskrtska rije* za 3pet akcijaN ili 9pet tretmana"P( obuhvatna rutina za pro*iavanje tijela od toksina koji su se nagomilali kroz bolest i nepravilnu

prehranu. . zapadnoj medicini znamo da se bezbojni vlaknasti otpaci stalno stvaraju u svakoj stanici tijela. 8a te se otpatke smatra da igraju aktivnu ulogu time to navode D0- da grijei Muzrok veine karcinomaP. #otovo je potpuno sigurno da ti otpaci dovode do nepravilnog funkcioniranja stanica( do br+eg starenja i na kraju ubijaju nae stanice. 6no to se ne zna to*no jest kako ti otpaci ulaze u stanice. !;ur:veda ka+e da je taj otpad koje neuravnote+ene doe ostavljaju iza sebe vidljiv dokaz da je neki nevidljiv proces poao krivim putem. !jurvedski mudraci sve su te toksi*ne ostatke imenovali zajedni*kim imenom ama( za koju ka+u da je smrdljiva( "jepljiva( tetna tvar koju treba to temeljitije ukloniti iz tijela. 0eke mjere za pro*iavanje mogu se primijeniti kod kue Mo tome emo govoriti kasnijeP( ali potpuna panakarma je medicinski tretman koji uklju*uje to*nu dijagnozu kao i provoenje intenzivnih metoda kojima su ajurvedski lije*nici podu*ili ajurvedske tehni*are. (an:a"arma ne iz2acu%e otpad iz stanica7 $a4e se da iz2acu%e vi0a" do0a za%edno s amom "o%a se li%epi za n%ih "roz prirodne t%elesne "anale za iz2acivan%e .4li%ezde zno%nice, urinarni tra"t, cri%eva itd7/7 2 pacijentova gledita( dnevna masa+a i uljne kupke izuzetno su ugodne i oputajue. 2 kvantnog gledita( kanali kroz koje se prenose iscjeljujui signali u nae stanice *iste se i obnavljaju. /onavljam( panakarma nije tretman za rak. Daje se svim pacijentima da bi povratili ravnote+u. 0akon dan:dva #erald je osjetio kako natalo+eni umor izlazi iz organizma( kao da otje*u godine iscrpljenosti. /remda marljiva i visoko motivirana osoba(

odjednom je osjetio o*ajni*ku potrebu za odmorom i spavanjem. -ada je to spomenuo( rekao sam mu da nestanak iscrpljenosti zna*i nestanak stresa. .mor je sjena starih stresova koji su ugraeni u na +iv*ani sustav. -ao lije*niku( #eraldu stres nije bio stran( no njegovo lije*ni*ko kolovanje osporavalo je da stres mo+e biti uzrok leukemije. 91o nije ono to govorim. . vaim stanicama utiskuje se sjeanje na stres(" rekao sam( 9i s vremenom one izgube sposobnost da pravilno funkcioniraju. -rug inteligencije se prekida( kao prijekid u strujnom krugu. Cjelokupna stani*na inteligencija slabi i kona*an rezultat jest bolest. . vaem slu*aju( bolest je leukemija( a mogla bi biti bilo koja od tisuu drugih smetnji. 2tvar je u tome to se isti postupak primjenjuje na sve : obnova vlastite tjelesne inteligencije." 1jedan dana nakon dolaska #erald je bio spreman da se vrati kui( jo uvijek uvjeren 9da mu se nita medicinski nije dogodilo." . zadnjem razgovoru predo*ili smo mu rezultate krvnog testa obavljenog toga jutra. 9/rema laboratorijskom izvjetaju( broj vaih bijelih krvnih zrnaca smanjio se za vie od C> posto( s D@.>>> na @H.>>>(" rekao sam mu. 1o ga je zaprepastilo. 1o je bilo fantasti*no poboljanje. Da se #erald obratio konvencionalnoj kemoterapiji( smanjenje od <>.>>> u njegovu slu*aju smatralo bi se uspjehom. 1aj 9uspjeh" bio bi popraen jadnim tjednima mu*nine( gubitkom kose( fizi*kim slabostima( depresijom i svim drugim popratnim efektima tog tretmana. 6vdje se nisu pojavili nikakvi popratni efekti. /acijent se osjeao zdravijim nego to je bio godinama( ne samo od trenutka postavljanja dijagnoze leukemije. " drugi ozbiljni simptom njegove bolesti : abnormalno obilje

nezrelih bijelih krvnih stanica koje producira lena mo+dina u ljudi koji boluju od leukemije : potpuno je nestao. -rvni razmaz uzet prvog dana pokazivao je mnogobrojne abnormalne staniceK sada nije bilo ni jedne. 96vo mo+e biti sretan slu*aj( zar neI" : pitao je. 91est krvi mo+e biti nepravilan." 0o on je znao da je velika vjerojatnost da su takvi rutinski testovi to*ni : i on se pouzdaje u njih u svojoj svakodnevnoj praksi.

SNAEA SV.JES/.
6sjeao sam da je tajna #eraldova oporavka promjena u njegovoj svijesti. 0au*io je da postoji vie samokontrole kada se opusti nego kada silom pokuava kontrolirati svoje tijelo. 0aredno razdoblje upe*atljivo je potvrdilo taj zaklju*ak. /oto je napustio kliniku( #erald se ponovno bacio na posao( podvrgavajui se tekom stresu. /rilikom narednog posjeta $ancasteru( tri mjeseca kasnije( broj bijelih krvnih zrnaca strmo se popeo na vie od CD.>>>. .pao je u depresiju( ali ajurvedski tretmani brzo su smanjili njihov broj. &eskrajno rastereen i zahvalan otiao je kui i ponovno se jo intenzivnije ubacio u stari na*in +ivota. 0e izne: nauje to se broj bijelih krvnih zrnaca ponovno i trei put poveao. -ad se vratio na jo tjedan dana tretmana( rekao sam neto to nije o*ekivaoA 9-ad god idete kui( osjeate se bolno( zar neI" 9?to mislite time reiI" : pitao je oprezno. ((4e li istina da sam bolestanI" 9%islim na ono to se ne ti*e same bolesti."

0ije nita odgovorio. "zgledalo je zna*ajno to je dijagnoza njegove leukemije postavljena *etiri mjeseca poto mu je +ena umrla od sr*anog udara u CD. godini. #erald je bio jako pogoen gubitkom. - tome( kad se nou vraao kui( dolazilo je do trvenja s rastavljenom keri( koja je doselila da bi se brinula o njemu. 6no to je trebao spoznati jest da njegovo tjelesno stanje ovisi o stanju njegove svijesti. 0jegov je duh duboko utjecao na njegovo tijelo. 98amislite da je vaa svijest poput violinske +ice. Jica mo+e svirati bilo koji ton( visoki ili niski( ovisno o tome gdje postavite prst. .pravo sada proizvodite razne vrste neharmoni*nih tonova. 0e samo velik broj bijelih krvnih zrnaca nego i vae promjene raspolo+enja( nervozna o*ekivanja( bol i tuga : sve su to tonovi koji proizlaze iz istoga polo+aja prsta. 9. konvencionalnoj medicini( va+ni su samo tonovi. %nogo se vremena troi na ubijanje abnormalnih bijelih krvnih zrnaca. !li vi jednostavno mo+ete promijeniti polo+aj prsta na +ici. 1ako neete nita razaratiK stvorit ete novu stvarnost s potpuno novim tonovima. 0ije li to ono to smo *itavo vrijeme radiliI azmislite o tome." #erald je priznao da se u klinici svakog dana osjea sve bolje( a kod kue je bilo svakim danom sve gore. 9!li vi ne mislite rei da taj dobar osjeaj uzrokuje regresiju leukemije( zar neI" : htio je znati. 9!ko iscjeljenje zna*i izmeu ostalog i osjeati se dobro( onda to jest ono to ka+em. .stvari to nije pitanje vaeg raspolo+enja. /rirodno( vae se raspolo+enje mijenja u toku ozbiljne bolesti : mo+ete se osjeati sretno ili maloduno( puni nade ili beznadno bez upozorenja."

9. temelju svih tih nepredvidivih promjena raspolo+enja jest vaa kvantna razina svijesti( koja postaje uznemirena. /romjene na toj razini svijesti jesu te koje donose promjene raspolo+enjaK ako se vaa duboka svijest promijeni( vaa e je raspolo+enja slijediti kao krilo vjetrenja*e. 1akoer biste trebali o*ekivati sli*ne pokazatelje u svom tijelu( a promjena broja vaih bijelih krvnih zrnaca dobar je primjer. /romjena svijesti je od presudne va+nosti. -ao lije*nik( ne mo+ete ii samo jednim smjerom i rei da negativne emocije uznemiruju va imunoloki sustav. %ora vrijediti i to da pozitivna stanja svijesti poma+u vaem oporavku.N #erald je to prihvatio kao razumnu misao. -ao protute+u svome konvencionalnom medicinskom kolovanju( koje ga je dovelo do toga da bude krajnje skepti*an o bilo kojoj vrsti 3duha nad materijomN u procesu iscjeljenja( morao je postaviti svoje +ivo( neporecivo iskustvo. 1aj smo razgovor vodili prije nekoliko mjeseci. 6n i dalje koristi ovdje zacrtan pristup( ali potrebno je jo neko vrijeme da #erald potpuno promijeni svoje stare obrasce. 0o mislimo da je na dobru putu. -od njega je mnogo manje prisutna borba. 4edno od njegovih uvjerenja koje je najvie tovao : da se mora boriti za +ivot svakim atomom svoga bia : poputa. 2ada po*inje prihvaati mogunost vrlo du2o"e a%urveds"e istine' a"o mo4ete dopustiti nesavr0enstvu da ode, savr0enstvo :e se samo po%aviti7

B. Otva$anje )anala lijeenja

.spostavljanje kontakta s kvantno:mehani*kim tijelom najva+niji je cilj u %aharishi a;ur:vedi. 1aj proces nazivamo 9kvantno lije*enje9. P$e*a %uv$e*enoj *edi-ini= tjele%na %po%o(no%t izljeenja 'otovo je (e%)onana= ali )vantno izljeenje je%t (e%)onano. 1ijek inteligencije koja izvire iz kvantno:mehani*kog tijela mo+e se kanalizirati na bezbroj na*ina za ostvarenje nekog rezultata u fizi*kom tijelu( uklju*ujui i izlje*enje ozbiljnih( za +ivot opasnih( bolesti i obrtanje samog procesa starenja. 2ve te stvari podrobno u izlo+iti na narednim stranicama( prilikom razmatranja glavnih tehnika lije*enja %aharishi a;ur:vede. 1o su sve medicinske tehnike koje se primjenjuju u naim klinikama( ali veina ima i kunu verziju koju mo+ete nau*iti iz ove knjige ili nakon nekoliko sati poduke lije*nika obu*enog u %aharishi a;ur:vedi. "zraz 3tehnike lije*enjaN treba razumjeti u najirem smislu i primjenjive su ne samo na bolesne nego na svakoga tko se +eli pribli+iti savrenom zdravlju. 'vo o%a* tehni)a koje emo razmotritiA Pan+a)a$*a /$an%-endentalna *edita-ija P$i*o$dijalni zvu) Pul%na dija'noza #a$*a te$apija /ehni)a (la,en%tva A$o*a te$apija /e$apija Eandha$va 'laz(o*

OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO PAN3A AR#A 4 PRO<.3AVANJE /.JELA OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO Lizi*ke ne*istoe imaju va+nu ulogu u skrivanju nae savrene prirode od nas samih( poput praine na ogledalu. !li takve ne*istoe le+e mnogo dublje od praine i imaju mnogo vie fizi*kih posljedicaA *itava naa fiziologija mo+e se promijeniti uslijed bola i patnje. V$ijedno%t pan+a)a$*e le,i u to*e 1to nudi %i%te*at%)i t$et*an za po)$etanje i i%pi$anje to)%ina iz %va)e %tani-e po*o+u i%tih o$'ana eli*ina-ije )oje tijelo no$*alno )o$i%ti 4 znojnih ,lijezda= )$vnih ,ila= u$ina$no' t$a)ta i -$ijeva. Drevni tekstavi hvale panakarmu kao sezonski tretman za osiguranje ravnote+e za cijelu godinu. .sprkos visokom standardu zdravstvene skrbi koji veinu nas odr+ava zdravim du+e vrijeme( !merikanci openito ne dosegnu starost bez bolesti. .stvari( manje od treine starijih ljudi ne pokazuju znakove raka( sr*anih bolesti( artritisa( dijabetesa( osteoporoze i drugih degenerativnih bolesti karakteristi*nih za starosnu dob. 2vim tim bolestima manjka specifi*an uzrokK u o*ima zapadnog lije*nika( to su kompleksne smetnje koje se nagomilavaju tijekom +ivota( kao to iz malih pahuljica kotrljanjem nastaje velika snje+na gruda. 0ijedna pahuljica snijega nije uzrok grude( pa ipak svakom pahuljicom gruda postaje sve vea i vea. /rimijenimo li

tu analogiju na tijelo( pahuljice su siune naslage a*e= pa ne mo+emo niti pomisliti na to da postanemo savreno uravnote+eni tako dugo dok se one ne uklone isto onako brzo kao to i nastaju.

o$a-i pan+a)a$*e
/remda se doslovno prevodi kao 3pet akcijaN( panakarma zapravo uklju*uje kompleksnu seriju koraka prilagoenih tjelesnom tipu i zahtijeva bri+no nadgledanje otprilike tjedan dana. &ilo je potrebno oko pet godina da se prou*e ti postupci i da ih se prilagodi za upotrebu na 8apadu. -ao i s drugim aspektima tradicionalne a;ur:vede( panakarma nije bila mogua zbog zbrke i razli*itih na*ina njezine primjene u "ndiji. . %aharishi a;ur:vedi panakarma slijedi ove korakeA @leaci%a .snihana/7 /acijent uzima ghi Mpro*ien maslac : masloP ili neko drugo medicinsko ulje nekoliko jutara zaredom da bi omekao doe i smanjio probavnu akciju. M4ezikom a;ur:vede( privremeno se gasi agni, pro2avna vatra.P +a"sativ .vire:ana/7 $aksativ se uzima za ispiranje crijevnog trakta( smanjenje pitte i daljnje smanjenje agnija. Al%na masa4a .a2h anga/7 1ehni*ari izvode abh;angu cijelog tijela( poput one koja se radi kod kue u dnevnoj rutini ali otprilike dvaput du+e i mnogo temeljitije. .lje se prema tjelesnom tipu mijea s "jekovitim biljkama. 1ijelo se ja*e masira da bi se oslobodilo vika doa i zato da

se usmjere prema organima eliminacije. /ostoji i sli*an tretman zvan 0irodhara( u kojem se toplo sezamovo ulje( pomijeano s ljekovitim biljem( curkom lijeva na *elo da se duboko opusti +iv*ani sustav i uravnote+i prana vata( subdoa vate koja ima glavnu kontrolu nad mozgom. Tretman zno%en%em .svedana/7 ,odena para od "jekovitog bilja otvara pore i kroz +lijezde znojnice po*inje oslobaati tijelo od ne*istoa. $listir .2asti/7 $jekoviti klistiri : a a;ur:veda ih poznaje vie od stotinu : koriste se za specifi*ne potrebeK openito( taj se tretman primjenjuje za ispiranje omekanih doa kroz crijevni trakt. SlS%t$0MN. i$odha$a du(o)o %*i$uje ,ivani %u%tav. Nazalni tretman .nas a/7 "nhalira se medicinsko ulje ili mjeavina "jekovitih biljaka i tako se *iste sinusi( izbacuje viak sluzi i smanjuju viak kaphe( koja je sklona nagomilavanju u glavi. 6tprilike H> posto djelotvornosti panakarma tretman zahvaljuje bastiju ili "jekovitom klistiru. 1o je zato to je primarno sjedite vate debelo crijevo( a otklanjanje vika vate izvanredno je va+no da se ostale doe dovedu u ravnote+u. 1radicionalno( a;ur:veda smatra da su vata( pitta i kapha neravnote+e u odnosu CA@A<( i zato je bitno uravnote+iti vatu ako +elite zaustaviti glavninu bolesti u n%ihovu po&etnom stupn%u. M0o treba spomenuti da

su( prema a;ur:vedi( klistiri s toplom vodom koje ljudi koriste kod kue od male koristi jer ne sadr+e ljekovito bilje ili im ne prethode postupci koji omekavaju tjelesne ne*istoe i ne usmjeravaju ih prema organima eliminicije. 0e preporu*ujemo tretman debelog crijeva klistirom( osim u kontekstu panakarme. #rubo obavljen ili pre*est tretman klistirom kod kue mo+e biti tetan za tijelo.P 0avoenje ovih koraka tek sugerira kako panakarma mo+e biti djelotvorna. 2lijedea dva slu*aja mogu vam pru+iti vie. Daniel Lrazier( poduzetnik u kasnim *etrdesetim( po*eo je prije deset godina patiti od stalnih bolova u donjem dijelu lea. -ao to *esto biva( njegovi lije*nici nisu mogli ustanoviti uzrok boliK premda su za njega bili bolno stvarni( rendgen lea nije otkrio nita problemati*no. /oto se savjetavao s brojnim specijalistima( pomirio se s tim da +ivi s nepoznatim bolom. -ada bi nastupio napad( ostajao je kod kue u krevetu i uzimao tablete sve dok napad ne bi proao. $ije*nik usavren u %aharishi a;ur:vedi pregledao je Daniela i rekao mu da je njegova bol uslijed neravnote+e apana vate( subdoe vate koja nadzire donji dio lea i crijevni trakt. /ropisana mu je rutina za smirivanje vate( zajedno s dva tjedna klini*ke panakarme. M/remda je jednotjedni tretman uobi*ajen( lije*nik se mo+e odlu*iti i za du+e razdoblje.P /ri kraju tretmana bol je potpuno nestala( prvi puta u deset godina. 6tada Daniela uope vie nije mu*ila bolK povremeno se vraa radi dodatne panakarme da bi sprije*io mogui povrat smetnji. Cher;l De $uca ula je u tipi*an adolescentni obrazac u <G. godini kad su se u nje po*ele razvijati bubuljiceK no kada su u dobi od B< godine i dalje bile

prisutne( to zaista vie nije bilo tipi*no. 2reom( njezine smetnje bile su relativno blage i nisu ostavljale trajne o+iljke. 0o +ivot s kroni*nim aknama bio je za nju te+ak i osjeala se vrlo zbunjenom." kao to *esto biva( ljekoviti preparati s polica bili su od slabe koristi( a ograni*enje *okolade( raj*ice( pe*ene hrane i drugih sumnjivih jela nije mnogo pomoglo. -ad je Cher;l imala dvadeset pet godina( dermatolog joj je propisao tetrac;clin( antibiotik koji se *esto primjenjuje protiv akni u odraslih osoba. Do+ivjela je povremene blage popratne efekte( uglavnom nervozu +eluca i osjetljivost na sun*evo svjetlo. 1o je mala cijena( razmiljao je lije*nik( za kontrolu njezine bolesti. 2 druge strane( Cher;l je brinula misao o beskrajnom svakodnevnom uzimanju antibiotika. -ada je dola u %aharishi a;ur:veda kliniku( dijagnoza njezina stanja bila je neravnote+a pitte. M4edna od pet subdoa pitte( bhradaka pitta( daje sjaj ko+i kada je uravnote+ena( ali uneravnote+ena *esto uzrokuje probleme s ko+om.P 1retman je vrlo jednostavan. /ropisana joj je dijeta za smirivanje pitte i dobila je poduku o ajurvedskoj dnevnoj rutini. /odvrgla se panakarmi u trajanju od tjedan dana u fairfieldskoj klinici u loOi. 0jezine bubuljice po*ele su se stiavati( a nakon est mjeseci potpuno su nestale. 2ada je ve godinu dana bez ikakvih smetnji i lijekova.

Edje i )ada uiniti pan+a)a$*u

Danas je u "ndiji sezonski tretman panakarme za bogate i one rijetke koji se vjerno dr+e ajurvedske tradicije. 0o klasi*ni tekstovi jasno tvrde da svatko treba panakarmu. 0ajbolje je tri puta godinje( idealno na

prijelazu proljea( jeseni i zime. /anakarma se preporu*uje u klinici( jer se tijelo dublje odmara ako ne trebate svakodnevno putovati u kliniku i natrag. 0o i tretman kod kue izvanredno je djelotvoran. 2vake godine( ako ste dobra zdravlja( trebate osigurati barem tjedan dana panakarme. &olesni trebaju poduzeti panakarmu kod kue samo u dogovoru s lije*nikom %aharishi a;ur:vede. 1akoer( ukoliko lije*nik ne preporu*i( panakarma se u principu rutinski ne provodi na djeci mlaoj od <@ godina. OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO /RANS!ENDEN/ALNA #ED./A!.JA 4 /E"N. A ZA 7PRE ORA<ENJE8 OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO Lizi*ke ne*istoe u stanicama imaju svoj ekvivalent u duhuA strah( ( lakomost( agresivnost( sumnju i druge negativne emocije. -ada djeluju na kvantnoj razini( mogu biti tetne kao i bilo koji kemijski toksin. -ao to smo vidjeli( veza duha:tijela pretvara negativne stavove u kemijske toksine( tzv. 3stresne hormoneN( koji se povezuju s raznim bolestima. Sve ne'ativne tenden-ije #aha$i%hi a6u$4veda zao)$u,uje i*eno* 7*entalna a*a8= )oju t$e(a u)loniti iz duha. !li kakoI Duh nije mogue o*istiti tako da mislimo o tome. &ijesan duh ne mo+e svladati svoj vlastiti bijesK strah se ne mo+e pobijediti strahom. .mjesto toga potrebna je

specijalna tehnika koja prekora*uje podru*je gdje vladaju strah( bijes i ostali oblici mentalne ame. 1a je tehnika meditacija. !ko se pravilno nau*i i koristi( meditacija omoguuje *ovjeku da se potpuno lii ame iz svojih misli i emocija. 0a naoj klinici propisujemo transcendentalnu meditaciju ili 1% kao jednostavan( prirodan na*in za ostvarenje tog cilja. 6sniva* 1%:a( 0jegova 2vetost %aharishi %ahesh 5ogi( duboko je utjecao na ameri*ku medicinu( premda sam nije lije*nik. -ada je <=DG. godine siao s )imalaje( poto je <C godina +ivio kao monah pustinjak( %aharishi je otpo*eo izvanrednu odiseju. 0apustio je "ndiju s namjerom da popularizira meditaciju u svim dijelovima svijeta. . deset godina obiao je vie od stotinu zemalja( gotovo sve one u kojima se rije* meditacija jedva izgovarala a kamoli razumjela. Do sredine sedamdesetih godina u svijetu je B milijuna ljudi nau*ilo 1%( od *ega polovica u 2jevernoj !merici. -ao mlad lije*nik( sedamdesetih godina privukla me meditacija iz dva razloga : jedan je osobni( a drugi profesionalan. 6sobni razlog bio je obeanje unutarnjeg rasta( ostvarenje proirenog stanja umnog i duhovnog razvoja. /rofesionalan razlog bio je golem broj istra+ivanja o 1%:u na )avardu( 5aleu( %"1 u M%assachusetts "nstitute of 1echnolog;( op.prev.P( 2tanfordu i mnogim drugim institucijama koje su utvrdile da je meditacija 9stvarna"( tj. da stvara opipljive koristi. ,ie od est tisua lije*nika u 2jedinjenim Dr+avama takoer je nau*ilo 1%( a mnogi je propisuju svojim pacijentima. 4ednom kada je pouzdano potvrena veza duh:tijelo : prodor u kojem je 1% odigrala glavnu ulogu : na pozornicu su stupile i druge alternativne tehnike. 0eke

su od njih bezopasni trikovi koje su izmislili poduzetnici na podru*ju duha:tijela. Druge su varijacije dobrih( vremenski iskuanih tehnika. 0o smatram da nijedna nema toliki potencijal kao original. 8bog toga sam posvetio dobar dio svoga profesionalnog vremena da nau*im vie o tradiciji indijske mudrosti iz koje su proizale 1% i druge pridru+ene tehnike a;ur:vede. 8ato se ona naziva transcendentalna meditacijaI 1o je klju*ni termin koji jo nije dobro shvaen. J/$an%-endi$atiK do%lovno znai Jp$e)o$aitiK. 5 t$an%-endentalnoj *edita-iji duh naui )a)o da p$e)o$ai J(u)uK *i%li i da uAe u pod$uje )oje je *i$no= tiho i -jelovito. /$an%-endi$a (ole%t da (i na1ao zd$avlje. /remda je meditacija bila godinama okru+ena aurom misticizma( u njezinoj biti le+i vrlo prakti*an i nemisti*an proces transcendiranja. 1o je najsigurniji na*in da se u duhu otvori kanal lije*enja. Sli)a;%t$0MQ. Sjedenje u opu1teno* polo,aju u *edita-iju.

Duh %a* %e(e lijei

%attov se +ivot stubokom promijenio u zavrnom razredu srednje kole kada su njegovi roditelji proli kroz burnu rastavu braka. .vijek je bio odli*an ak. &ez ikakva napora dobivao je najbolje ocjene i na osnovi svoga kolskog uspjeha dobio je stipendiju na %"1:u. oditelji su ga obo+avali. 6dluka da se rastanu bila je

teka za cijelu obitelj. %att se sjeao svaa koje su dopirale kroz zid dok je le+ao u krevetu. -ako su se svae nastavljale( po*eo je patiti od glavobolje. .mjesto da se osjea dobro i usmjereno( %att je primjeivao da zapada u depresije. 6tiao je na fakultet( ali odvajanjem od kue simptomi su se pogorali. #lavobolje su postale zasljepljujue jake uz akutnu bol( vrtoglavicu i povraanje. Depresija se produbila i morao je napustiti fakultet prije zavretka semestra. 4edva se mogao koncentrirati da bi pro*itao novine ili sluao glazbu. %att se preselio k ocu( poznatom pravniku( koji je bio gorko razo*aran onim to se dogodilo njegovu sinu. 8aposlio je %atta da radi kao slu+benik u njegovoj firmi i slao ga psihijatrima koji su pokuavali kau*:terapijom kao i antidepresivima. 0ita nije dobro ili du+e djelovalo. 0i medicinski tretman za glavobolje nije bio uspjean. -ada je napunio @< godinu( %att je jo uvijek bio depresivan( pa se morao boriti s mislima o samoubojstvu. 1ada je od prijatelja *uo o transcendentalnoj meditaciji. 0jegov se lije*nik slo+io da bi meditacija mogla pomoi i savjetovao mu da pokua. %att je nau*io 1% kao *isto mehani*ku tehniku za vje+banje dva puta dnevno : ujutro i nave*er po dvadeset minuta. Eovjek sjedi mirno na stolici zatvorenih o*iju i upotrebljava( kao to je i nau*io( posebnu rije* zvanu *ant$a( iza($anu ne z(o' znaenja ne'o iz$iito z(o' zvu)a. Sa* taj zvu) p$ivlai duh i vodi 'a= nenapo$no i p$i$odno= do >inijih $azina p$o-e%a *i1ljenja. a)o *ant$a dolazi i odlazi u %vije%ti ovje)a= duh ide za jo1 %uptilniji* $azina*a *i%li= %ve do) %ve ne

o%tavi za %o(o*. 5 toj to)i )a,e*o da je duh t$an%-endi$ao. On vi1e nije zauzet ni)a)vi* *i%li*a= izlo,en je vla%titoj najdu(ljoj p$i$odi= i%toj %vije%ti. /i1ina i%te %vije%ti izvan$edno o%vje,ava duh= )oji %e ta)o la)1e o%lo(aAa %ta$ih o($aza-a *i1ljenjaH )$ute navi)e *i1ljenja i o%je+anja poinju ne%tajati %a*e po %e(i. ada %e to do'odi= duh zap$avo ui da %e %a* izlijei. 0akon nekoliko po*etnih meditacija %att je po*eo primjeivati o*ite promjene svojega duevnog stanja. /o*eli su se javljati oto*ii jasnoe u kojima se osjeao potpuno budan( bez tuposti ili depresije( pun sree. 2 vremenom su ti otoci rasli sve vieK %att je +ivio za te trenutke. 0o otoci jasnoe bili su ograni*eni na meditacije. . aktivnosti depresija se vraala istom silinom. 0akon nekoliko mjeseci posavjetovao se sa mnom. JOno 1to do,ivljavate=K $e)ao %a* *u= J$azliite %u $azine %vije%ti. Va1a je dep$e%ija na jednoj $azini= 'lavo(olje na d$u'oj= oto-i ja%no+e na t$e+oj. #edita-ija va% vodi %ve du(lje i du(lje u va% %a*o'= %ve do) %e ne dodi$ne pod$uje (ez (ole%ti. /o je v$lo %tva$an dio va%. S v$e*eno*= )a)o *editi$ate= ti t$enu-i ja%no+e p$odu,it +e %e i po%tati no$*alni. Za %ada %te u%$edotoeni na od$eAene o($a%-e u vla%titoj %vije%ti= i va1e tijelo to zna. Va1a dep$e%ija za$o(ila je va1u pa,nju= i to je $azlo' za1to je ta)o te1)o ili a) ne*o'u+e da %e u%*je$ite na d$u'e %tva$i. !li( kao to ste vidjeli( mo+ete se prepustiti. #edita-ija je%t ne)a v$%t p$epu1tanja. Jedno%tavno dopu1tate %e(i da (udete. . )ada dopu%tite da %e to do'odi= pa,nja +e va* %e uvije) v$atiti do te tihe=

*i$ne= nep$o*jenljive $azine )oju jedno%tavno naziva*o ja%tvo. Ja%tvo je te*eljni do* duha. V$a+aju+i *u %e= p$o,i*ate %voj duh ti* *i$o* i ti1ino*." 0acrtao sam jednostavan crte+. A)tivno%t /i1ina Sli)aQ J5pot$e(o* tehni)e t$an%-endi$anja ovje) vodi duh iz a)tivno%ti u ti1inu. Po%lije ne)oli)o %e)undi ili *inuta duh +e p$i$odno iza+i= poput $onio-a )oji iz$anja na pov$1inu vode. to 'a dovodi nat$a'F .%ti i*pul% )oji na% vodi %va)o' dana 4 na1e ,elje. Nje,na ,elja potie vali+ a)tivno%ti u ti1ini= taj vali+ %e 1i$i i na )$aju i*a*o potpuno $azvijenu *i%ao. No te *i%li ni%u i%te )ao p$ije. .*at +e au$u %$e+e i %vje,ine= je$ %te ih iznijeli iz du(lje $azine %a*o' %e(e.K %att je spomenuo da se nedavno po*eo zbivati novi fenomen. -ada je osjetio trenutak bistrine( iznenada bi zamislio stihove. 6ni su oblikovali potpunu pjesmu( koja mu nije dolazila rije* po rije* ili uobi*ajenim procesom miljenja. 4ednostavno bi se pojavila. 91o je dobar znak(9 rekao sam. J a)o dolazite (li,e %voje*u %tva$ala)o* -ent$u= va1 %e %veu)upni nain *i1ljenja *ijenja. 5*je%to )o*adi+a i dijelova= %tva$i %e poinju pojavljivati u -ijelo%ti. 5*je%to p$o(le*atinih %u)o(a= ta*o ne*a %u)o(a. Ja%tvo je $azliit )$ajoli)= novi )$ajo($az za duh. /a)o du'o do) %te u to* )$ajoli)u= do,ivljavat +ete %a*i %e(e potpuno d$u)ije.K

" nje+nim sam tonom dodaoA J.ntenzivna patnja )oju do,ivljavate u duhu je i%)$ivljenje %tva$no%ti. Stva$no%t je ova)va@ )ad 'od ,elite= *o,ete oti+i na te *i$ne oto)e. A)o (i%te ,ivjeli na nji*a nep$e)idno= dep$e%ija va% ni)a)o ne (i *o'la dodi$nuti. Ono 1to va% *edita-ija ui je%t da ta %tva$no%t= u %*i%lu -jeline= i*a veli)u p$ivlanu %na'u. Po)u1ava va% pozvati )u+i. " vi ve po*injete stjecati povjerenje u ovaj proces( zar neI" %att je to priznao i dodao da su se njegove glavobolje znatno smanjile i da je kona*no po*eo sagledavati mogunost ostvarenja svoga +ivotnog sna da postane pisac. 91a je vjera drugi dobar znak(" odgovorio sam. JPoinjete %e p$i%je+ati %e(e. Nala,enje %vo'a p$avo' ja v$lo je du(o) p$o-e% )oji ne*a )$aja. Va1e tijelo %ada %lu1a zd$avije %i'nale= i ta)o du'o do) nep$e)idno (udete vodili %voj duh p$e*a nje'ovu izvo$u= %i'nali +e (iti jo1 zd$aviji. Vi %te uinili p$odo$H opo$ava) je %ada %a*o pitanje v$e*ena.K

#edita-ija )ao lije)

1o je ohrabrujua pri*a jednog pacijenta( ali primjena meditacije na iroki spektar smetnji takoer puno obeava. 4edan od najboljih primjera je visoki krvni tlak ili hipertenzija( ozloglaen 9tihi ubojica" koji gotovo da nema simptoma( ali je uklju*en u veliku veinu sr*anih napada i udara. Eak treina odraslih !merikanaca ulazi u grani*no podru*je hipertenzijeK ocjenjuje se da su lije*nici upozorili ve B> milijuna "judi( ali da oni ne poduzimaju

nikakav tretman. #rani*ni slu*ajevi hipertenzije *esto reagiraju vrlo dobro na meditaciju. 1o je prvi put utvreno <=GC. godine u istra+ivanju provedenom na )arvard %edical 2chool. . dvadeset dva pacijenta s hipertenzijom izmjeren je tlak tisuu dvjesto puta i prije i nakon to su nau*ili meditaciju. . razdoblju od mjeseca do pet godina( srednja vrijednost njihova stanja pala je sa <D>/=C na <C</HH. 1o je bilo dovoljno da dijastoli*ki tlak Mni+i brojP dovedu do normale( dok se sistoli*ki tlak Mvii brojP zna*ajno poboljao. 1i rezultati( kasnije ponovljeni u mnogim drugim istra+ivanjima( nisu ovisili o *injenici da li subjekt uzima lijekove protiv hipertenzije. %o+da mislite da blago smanjenje hipertenzije nije veliko ostvarenje( no *ak i malo povienje krvnog tlaka u du+em periodu smatra se izvanredno opasnim. Polovi-a ($oja %vih %*$ti povezanih % hipe$tenzijo* %pada u to '$anino pod$uje. 6siguravajue kompanije koriste krvni tlak kao najzna*ajniji pokazatelj o*ekivanog trajanja +ivota. 2redovje*ni *ovjek s normalnim krvnim tlakom M<@>/H>P +ivjet e <F godina du+e nego netko s umjerenom hipertenzijom M<D>/<>>P. Sa*i* p$a)ti-i$anje* *edita-ije= ve+ina ljudi i%pod S? 'odina *o,e oe)ivati da +e %e on %pu%titi i%pod $azine po%tavljene za '$aninu hipe$tenziju= )oja izno%i 0N?/9?. #edita-ija *o,e %*anjiti i a(no$*alno vi%o)u $azinu )ole%te$ola. -olesterol je primarni faktor rizika za sr*ane napade( jer je viak kolesterola u krvi izravno povezan s depozitom masnih plo*ica koje za*epljuju arterije prema srcu. /ovrno( izgleda *udno da duh mo+e nadzirati serum kolesterola. ,a serum kolesterola odreuje kompleksna igra razli*itih faktora( a svi su fizi*kiA prehrana( starost( nasljedne sklonosti( probavna

djelotvornost i funkcija jetara imaju va+nu ulogu. 0o <=G=. godine izraelski istra+iva*i %.4.Cooper i %.%. !;gen odabrali su dvadeset tri pacijenta s povienom razinom kolesterolaK dvanaest ih je nau*ilo 1% i vje+bali su jedanaest mjeseci( dok ostalih jedanaest to nije radilo. 0a kraju toga razdoblja skupina koja je meditirala pokazala je zna*ajno smanjenje razine kolesterola( od prosje*nih @DD na @@D Mprosjek od @@> karakteristi*an je za odraslo ameri*ko stanovnitvoP. 0emeditanti nisu pokazivali zna*ajnije smanjenje. 2ubjekti su bili tako izabrani da su se mogli zanemariti faktori kao to su starost( prehrana( te+ina i vje+banje. 2li*no smanjenje ostvareno je u drugom istra+ivanju koji je proveo isti tim. 1aj put dokazano je da se razina kolesterola mo+e smanjiti i kod ljudi koji imaju normalnu razinu kolesterola. 1a otkria sugeriraju da se na cjelokupni sistem duha: tijela mo+e utjecati mentalnom tehnikom( a ohrabrujui rezultati u vezi s hipertenzijom i kolesterolom nedavno su proireni na mnoge druge bolesti. #odine <=HG. dr. David 6rme:4ohnson( istra+iva* psiholog na %aharishi meunarodnom univerzitetu M%".P( prou*avao je zdravlje dviju tisue meditanata koji vje+baju 1% tehniku. 2vi ispitanici bili su *lanovi zdravstvenog osiguranja za meditante. Da bi mogao postati *lan( svaki je morao potpisati izjavu da redovito vje+ba 1%. 1akoer se morao slo+iti da e periodi*no provjeravati da li meditira ispravno. 1u policu osiguranja potpisao je glavni nosilac osiguranja u 2!D koje obuhvaa stotine drugih skupina. 0ije bilo preduvjeta u vezi s prehranom ili na*inom +ivota.

6rme:4ohnson je +elio vidjeti koliko *esto tipi*ni 1%: meditant odlazi lije*niku u usporedbi s prosje*nom osobom. azlike su prili*no iznenaivale. %editanti su odlazili na ambulantni tretmanA CF(H posto rjee ako su bili djeca M> :<= godinaP DC(G posto rjee ako su bili mlai odrasli M<= : B= godinaP GB(G posto rjee ako su bili stariji odrasli MC> i iznad C> godinaP. 1o predstavlja zna*ajno poboljanje zdravlja. S$edovjeni *editant po%jetit +e %vo' lijeni)a jedno*= do) +e p$o%jena o%o(a to uiniti eti$i puta. 4ako je zna*ajna i *injenica da starije osobe imaju najvie koristi. /rilikom promatranja specifi*nih bolesti istra+ivanjem se otkrilo da su %$ani uda$i i $a) 4 dva vode+a uz$oni)a %*$tno%ti u A*e$i-i 4 %*anjeni znatno i%pod no$*e. %editanti suA HG(B posto manje koristili bolni*ke usluge za sr*ane bolesti DD(C posto manje koristili bolni*ke usluge za benigne i maligne tumore svih vrsta. /ri upotrebi konvencionalnih tehnika jo nikada nije zapa+eno takvo smanjenje. -ad bi lijek za smanjenje kolesterola mogao smanjiti sr*ane napade za D> posto( to bi zabilje+ile novine irom svijeta Mo*ito( to se nije dogodiloP. 1o jo vie vrijedi za rak. &ilo kakvo smanjenje na tom podru*ju bilo bi epohalno otkrie. 0akon pedeset godina istra+ivanja na koja su potroena enormna sredstva( prosje*na stopa raka u 2jedinjenim

Dr+avama nepromijenjena je( a du+ina +ivota pacijenta nakon dijagnoze raka nije zna*ajno produ+ena. M1o vrijedi za sve pacijente u cjeliniK naravno da pojedinci mogu imati bolje rezultate od statisti*kih. -od odreenih tipova raka( kao dje*je leukemije i lokaliziranog raka dojke( medicina je znatno napredovala.P adi pravilne usporedbe( 6rme:4ohnoson je iskoristio F>>.>>> *lanova istoga osiguranja. "stra+ivao je sve zahtjeve u petogodinjem razdoblju od <=H>. do <=HD. godine da bi osigurao to*nost rezultata. /rosje*ni 1%: meditanti : bez obzira na to jesu li djeca( mlae ili starije odrasle osobe : trebali su lije*nika upola manje nego prosje*an !merikanac.

a)o nauiti *editi$ati

&udui da je to suptilna i specijalizirana tehnika( 1% se mora nau*iti od kvalificiranog instruktora. 0e mo+e se nau*iti iz knjige. 1ehnika se mo+e nau*iti u mnogim centrima u svim veim gradovima svijeta. 6tkrio sam da ima i knjiga u kojima se podu*ava 1% tehnika. %eutim( ljudi koji pravilno nau*e tehniku imaju vee anse da pravilno vje+baju od onih koji je nau*e iz knjiga. ! i koristi su odgovarajue. -valificirane instrukcije osiguravaju da e se tehnika pravilno nau*iti jer je prilagoena individualnim potrebama. 1rebate li supstituirati druge tehnikeI . naemu demokratskom drutvu privla*no je misliti da je jedna tehnika duha:tijela isto tako dobra kao neka druga. Einjenice pokazuju da nije tako. /otvreni medicinski nalazi za meditaciju temelje se gotovo samo na 1%:u Mdosad je objavljeno vie od CB> znanstvenih

istra+ivanja o 1%:uP. .sporedbe radi( *injenice o efikasnosti drugih meditacija tek su anegdotske. !ko nakon ovog pitanja i dalje osjeateA 9,e znam kako meditirati" ili 94edna meditacija je isto tako dobra kao i druga(N preporu*ujem vam da pro*itate knjigu Ro(e$t Rotha /$an%-endentalna *edita-ija@ Novi uvod M4ugoslavenski savez za 1%( <==<.P( briljantno napisanu i dobro argumentiranu knjigu koja odgovara na sva specifi*na pitanja koja ovdje ne mo+emo obraditi.

PR.#.ORD.JALN. ZV5 R NAJT.N.JA V.2RA!.JA PR.RODE OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

Jedno* )ada ovje) naui t$an%-endi$ati= nje'ov je duh otvo$en %a*o* %e(i na nov nain. -ao to smo vidjeli( to je vrlo korisno( ali to nije sve. %o+ete nau*iti upravljati i suptilnim slojevima duha. 8a tu svrhu postoje specijalne tehnike. /rva je tzv. p$i*o$dijalni zvu). .*e je do(ila po nje,ni* vi($a-ija*a )oje %e *o'u ot)$iti )ad je duh 'otovo potpuno *i$an. /rema a;ur:vedi( ti tii od najtiih zvukova nisu slu*ajniA *itava priroda izgraena je od njih. 5 potpunoj ti1ini )vantno4*ehani)o' %ve*i$a $aAaju %e p$i*o$dijalni zvu-i= ine o($a%-e i % v$e*eno* %e $azvijaju u *ate$iju= ene$'iju i *no1tvo %tva$i nainjenih od

*ate$ije i ene$'ije 4 zvijezde= d$ve+e= %tijene i ljud%)a (i+a. /eo$ija na )ojoj %e te*elji t$et*an p$i*o$dijaini* zvu)o* )a,e da %e duh *o,e v$atiti na )vantnu $azinu= u*etnuti od$eAene zvu)ove )oji %u %e *o,da u to)u oitovanja i%)$ivili i ta)o pota)nuti du(o) i%-jeljuju+i utje-aj na tijelo.

vantna %tva$no%t
8a ljude koji su ukorijenjeni u materijalnoj stvarnosti : a to smo svi mi : to je vrlo stran koncept( i zato emo ga pobli+e razmotriti. 8apadni fizi*ari ve znaju da u najdubljoj razini svijeta prirode nalazimo kvantno polje. -vant je definiran kao najmanja jedinica svjetla( elektriciteta ili neke druge postojee energije. M ije* Euantum dolazi iz latinskog a zna*i 9kolikoI"P -vant prkosi stvarnosti i naim uobi*ajenim predod+bama. ecimo( u njemu nema *vrste materije. 8a atom se smatralo da je najmanje *estica materije u kreaciji. ije* atom potje*e iz gr*kog a zna*i 9nedjeljiv". 0o( promatran izbliza( atom je sastavljen od finijih *estica materije koje kru+e brzinom svjetlosti oko velikoga praznog prostora : toliko praznog da podsjea na meugalakti*kiK razmak izmeu dva elektrona proporcionalno je vei nego onaj koji razdvaja 8emlju i 2unce. A)o %e jo1 vi1e p$i(li,ite ti* e%ti-a*a %u(ato*%)e *ate$ije= one uop+e ni%u *ate$ijalne ne'o p$ije vi($a-ije ene$'ije )oje %u pop$i*ile iz'led v$%to+e. 1o otkrie : da je materija fluktuacija energije odjevena u razli*ito ruho : hranila je kvantnu revoluciju predvoenu 'insteinom i njegovim kolegama na po*etku

stoljea. 5*je%to da %e o%lanjaju na v$%te e%ti-e )oje %e )$e+u poput (ilja$%)ih )u'li na %tolu= >izia$i %u %e %uoili %a %a(la%ni* vi($a-ija*a )oje %u u jedno* t$enut)u iz'ledale v$%to a u d$u'o* ap%t$a)tno. -vantna revolucija dovela je do neizbje+ne promjene naega svjetonazora. vantna >izi)a do)azala je da je (e%)onana $azliito%t o(je)ata )oji na% o)$u,uju 4 zvijezda= 'ala)%ija= planina= d$ve+a= lepti$a i a*e(a 4 povezana % (e%)onani*= vjeni*= neo'$anieni* )vantni* polji*a= v$%to* nevidljive *$e,e u )oju je uhva+ena -jelo)upna )$ea-ija. O(je)ti )oji iz'ledaju odijeljeno i $azliito u%tva$i %u u1iveni u tu 'ole*u *$e,u. <v$%ti $u(ovi %va)o' o(je)ta= )ao 1to %u %tol ili %tola-= iluzija %u na*etnuta u%lijed na1e'a o'$anienja vida. ada (i%*o i*ali oi u%)laAene na )vantni %vijet= vidjeli (i%*o da %e te '$ani-e ($i1u i )onano %tapaju u neo'$anieni* )vantni* polji*a. Ot)$i+e te )vantne $azine p$i$ode o*o'u+ilo je i p$a)tine p$i*jeneH dalo na* je $end'en%)e z$a)e= t$anzi%to$e= %upe$vodie i la%e$e= %tva$i )oje %u (ile neza*i%live do) znano%t nije u1la du(lje u '$aAu )$ea-ije. Sada %e vje$uje da po%toji %upe$polje zvano jedin%tveno poljeH ono je )$ajnja %tva$no%t )oja le,i u o%novi -jelo)upne p$i$ode. Poput d$veta ije '$ani-e vode do '$ana= '$ane do %ta(la= ta)o %e i -jelo)upna *no'o%t$u)o%t )$ea-ije p$i$ode %paja u to* %veo(uhvatno* polju. a)o %*o i *i dio p$i$ode= *o$a*o (iti dio jedin%tveno' polja. Ono je -ijelo v$ije*e u na*a i o)o na%.

5z po*o+ *edita-ije *o,e %e do,ivjeti to %veo(uhvatno polje u vla%tito* duhu. 4edan 1% meditant opisuje to iskustvoA @s%e:am da se granice duha sve vi0e 0ire, poput opsega sve 0ireg "ruga, sve do" "rug ne nestane i ostane samo 2es"ona&nost7 To %e os%e:a% veli"e slo2ode, ali i prirodnosti, mnogo stvarni%i i prirodni%i od ograni&en%a u malom prostoru7 1o je zacijelo d$a*atian po*a) %vije%ti )oji o*o'u+uje u*u da %hvati novu= du(o)u i%tinu 4 da je ljud%)o (i+e vi1e od pa)eta *e%a i )$vi .o)alizi$an u v$e*enu i p$o%to$u. Zap$avo= i*a*o dva do*a 4 jedan o'$anien= d$u'i (e%)onaan. A)o %e o)$enete >izi-i= na+i +ete da %e u %vijetu na1ih o%jetila ele)t$oni= )va$)ovi i d$u'e ele*enta$ne e%ti-e ta)oAe$ pojavljuju o'$aniene u v$e*enu i p$o%to$u. No jedno* )ada )$enete p$e)o )vantno' p$a'a= %va)a je e%ti-a v$h vala )oji %e 1i$i u (e%)$aj u %vi* %*je$ovi*a p$o%to$a4v$e*ena. /o znai da %e(e ne *o,ete potpuno vidjeti %ve do) ne po%tanete %vje%ni %vojih dvaju identiteta. "sti meditant nastavljaA $at"ada %e os%e:a% 2es"ona&nosti ta"o sna4an da gu2im os%e:a% ti%ela ili materi%e u 2es"ona&no%, neograni&eno% svi%esti, v%e&nom, neprom%enl%ivom "ontinuumu svi%esti7

%ala je vjerojatnost da je ovaj opis samo subjektivna iluzija. &ezbroj je sli*nih( i na "stoku i na 8apadu( zabilje+ila duhovna tradicija *ovje*anstva.

Zvu) )ao lije)

/ostavlja se pitanjeA )a)o %*o povezani % jedin%tveni* polje*F Nevidljivi* Jniti*aK %a%tavljeni* od nje,nih vi($a-ija= ono 1to #aha$i%hi a6u$4veda zove p$i*o$dijalni* zvu)o*. /o je $azu*ljivo %a %tanovi1ta *ode$no' >izia$a. ada %e dva ele)t$ona d$,e zajedno u ato*u helija unato 'ole*oj p$aznini )oja ih $azdvaja= oito je da *o$a (iti p$i%utna nevidljiva ali izvan$edno %na,na veza. /a veza *o$a i*ati u %e(i i ele*ent %*i%leno%ti= je$ je %va)i ato* u %ve*i$u %av$1en i o%taje %av$1en zauvije). #ud$a-i a6u$4vede tv$de da %u ot)$ili te veze )oje djeluju )ao ljepilo %ve*i$a uz po*o+ zvu)ova )oji %u u1li u njihovu vla%titu %vije%t. Po1to %u ih uli= *ud$a-i %u *o'li te zvu)ove $ep$odu-i$ati i p$enijeti ih na d$u'e. P$i*o$dijalni zvu) *o,e %e iz'ova$ati ili 'la%no pjevatiH no *o+niji je a)o %e upot$e(ljava iznut$a= )ao *i%aoni zvu). Do)az da je p$i*o$dijalni zvu) %tva$an le,i u nje'ovoj p$i*jeni. A)o %e tijelo u %vojoj o%novi d$,i zajedno po*o+u zvu)ova= )ao 1to *ud$a-i tv$de= tada p$i%utno%t (ole%ti znai da %u ne)i zvu-i i%pali iz %)lada. 2ve dok nije zala u devedesete( !gnes einer nije imala nikakvih problema sa srcem. /o*ela je patiti od u*estalih napada tupog bola u prsima koji su bili

dijagnosticirani kao angina pektoris. !gnes se nije trebala naprezati da doe do napada : dolazili su kada je mirno sjedila ili se budila usred noi od neizdr+ive boli. 0jezin dnevnik bilje+i ezdeset napadaja izmeu sije*nja( kad je bolest po*ela( i svibnja : ili jedan napad u tri dana. 0eki su bili blagi i proli nakon dvije:tri minute( drugi su bili mnogo ja*i( s bolovima koji su se irili iz sredine prsa i trajali desetak minuta. 0akon toga osjeala se bez daha i iscrpljeno. 9Do+ivjela sam tu dob jer se nisam brinula o vlastitim problemima(" rekla je prijateljima. 0o to ju je iskustvo zaplailo. -ada je otila kardiologu( testavi nisu otkrili nikakvo ozbiljno za*epljenje sr*anih arterija. /oput mnogih starijih "judi( njezine su arterije neto otvrdnule( ali nije bilo velikih naslaga masnih plo*ica koje bi sr*anom mii*u zaustavile dotok kisika. 0o postoji i druga vrst angine koja nastaje uslijed spazma sr*anih +ila( a tako je bilo i u !gnese. 0jezine arterije bile su upravo dovoljne uske da ih je blag( gotovo neprimjetan stres mogao tako stegnuti i izazvati napadaj angine. 90e znamo sve o tom stanju(9 rekao je njezin lije*nik. 90e smijete se vie naprezati." 9-ad imate osamdeset osam godina(9 dobacila mu je !gnes( 9uope se vie ne napre+ete." Dobila je standardne lijekove : tablete nitroglicerina : koje su joj olakale bol( ali bez ikakve nade u ozdravljenje. 0oviji lijekovi( kao beta blokatori( *esto su vrlo djelotvorni u stabilizaciji spazama angine( ali njih !gnes nije smjela uzimati zbog ranijih smetnji s astmom. 0o i takvi lijekovi nisu kurativni. 2 po*etka lipnja( na nagovor svoga sina( !gnes je postala naa pacijentica. /oto su sastavili povijest bolesti( instruirana je u primordijalnom zvuku. !gnes je

ve prakticirala 1%( tako da je bila upoznata s upotrebom unutarnjih zvukova. 9/rimordijalni zvuk djeluje na isti na*in(" rekao sam( 9ali njegova je svrha malo druk*ija. !ko promatrate bilo koji proces koji se odvija u tijelu( mo+e se reducirati na serije koraka koji tvore to*an slijed :<:@:B:C:D itd. Drugim rije*ima( sve ima svoj po*etak( sredinu i kraj( precizno aran+irano tako da nijedan dio ne ispada sa svog mjesta. 8a trenutak zanemarit emo to ti koraci stvarno zna*e : broj mo+e zna*iti obrazac neurona koji se otputaju u mozgu( oslobaanje neuropeptida( lu*enje enzima itd. Va1a DN %a*a po %e(i nije ni1ta d$u'o doli o(ina na)upina ato*a 4 u p$vo* $edu u'lji)a= vodi)a i )i%i)a 4 %lijepljenih ne)i* $edo%lijedo* vi($a-ija )oje %u p$e%uptilne da (i ih iz*je$io o(ian in%t$u*ent. No up$avo ta njihova %uptilno%t ini ih %na,ni*H %va)a devija-ija= a) i *ilijunti dio *ili*et$a= dovoljna je da dezinte'$i$a tu izvan$ednu inteli'en-iju )oja ini DN *ole)ulu ta)o ude%no*. 5 v$lo %tva$no* %*i%lu %itne nevidljive vi($a-ije )oje d$,e DN zajedno= eon za eono*= najjae %u veze u p$i$odi. .ntele)tualno= ne*ate *o'u+no%ti da analizi$ate %ve te vi($a-ije= ali zna*o da po%toje i da ih p$i$oda %)lapa u %av$1enu ha$*oniju. No )at)ada %e do'aAa da %e %lijed po*a)ne. 5 to* %luaju #aha$i%hi a6u$4 veda na* )a,e da p$i*ijeni*o %pe-i>ino oda($ane p$i*o$dijalne zvu)ove= )oji %e poput )alupa ili *at$i-e navlae na uzne*i$ene %tani-e v$a+aju+i ih u liniju ne u >izi)o* ne'o u %*i%lu ponovno' u%po%tavljanja %lijeda zvu)ova u %$-u %va)e %tani-e.

5 %luaju %*etnje= poput an'ine= zna*o da *oza) 1alje od$eAene %i'nale )oji %uzuju a$te$ije. #ole)ule 'la%ni-i %ti*uli$aju ,ivane i *i1i+ne %tani-e u %$ednji* %lojevi*a )$vnih ,ila. Ne)a v$%t nep$avilnih po$u)a uz$o)uje va1e %paz*e. Od$eAeni lije)ovi 4 np$. (eta (lo)ade R i%)o$i1tavaju tu injeni-u inhi(i$aju+i )e*ij%)e 'la%ni)e *oz'a ta)o da nje'ove po$u)e ni)ada ne i%po$uuje. No %tva$ni izvo$ tih *ole)ula je%t duhH )ada (i ovje) i1ao iz$avno do p$o-e%a *i1ljenja i i%p$avio *o,dane i*pul%e= t$et*an (i (io *no'o djelotvo*iji i %i'u$no nje,niji. /o je %v$ha p$i*o$dijalno' zvu)a." !gnes je bila oduevljena tim novim konceptima. /oto sam je podu*io tehnici( rekao sam joj neka je svakodnevno koristi odreeno vrijeme i kad god se pojavi napad angine. 2avjetovao sam joj da nastavi uzimati tablete nitroglicerina koje za nekoliko minuta otklanjaju svaku bol. Dva mjeseca kasnije !gnes mi je napisala vrlo lijepo pismo koje je po*ela re*enicomA 90emam vie bolova\9 0apadaji angine prestali su onog dana kada je primila tehniku primordijalnog zvuka i vie se nikada nisu pojavili. . pismu je izra+avala radost i olakanje. 2ada se osjea ugodno u svojim aktivnostima : veina "judi koji pate od angine jako paze da se ni najmanje ne napre+u. /restala je nositi sa sobom pilule nitroglicerina u torbi. 6voga ljeta poduzela je odlu*an korak kada se upisala na fakultet kao redovit student. 2 ponosom mi je rekla da je najstariji bruco u povijesti svoga fakulteta.

2tupanj ozdravljenja ostvaren primordijalnim zvukom varira od osobe do osobe. 0akon tri godine rada bio sam svjedok stotinama slu*ajeva u kojima su pacijenti sa sr*anim bolestima( rakom( multiplom sklerozom pa *ak i sidom izvjetavali o osloboenju od boli( anksioznosti i raznih drugih neugodnih simptoma. 1o su sve anegdotski izvjetaji( to zna*i da nisu statisti*ki praeni ni znanstveno obraeni. 8ato se ne mogu ponuditi kao dokaz da je ta mentalna tehnika djelotvornaK prema standardima znanstvene medicine( proi e jo dosta vremena prije nego to se dobije nepobitan dokaz. 2 druge strane( pristup %aharishi a;ur:vede ukorijenjen je u iskustvima starim tisue godina. 0jezina upotreba mo+e pridonijeti i standardnim medicinskim tretmanima.

a)o nauiti p$i*o$dijalni zvu)

1ehnika primordijalnog zvuka je medicinski tretman koji podu*ava kvalificirani lije*nik %aharishi a;ur:vede nakon potpune dijagnoze pacijentova stanja. !lternativno( *ovjek se mo+e upisati i u specijalan pro: gram za primordijalni zvuk : poludnevni seminar na naim klinikama koji podu*ava teoriju to le+i u osnovi toga pristupa. 1ako program primordijalnog zvuka mogu nau*iti i zdravi i bolesni ljudi pa nije potrebna medicinska dijagnoza. 6tkrie da je u osnovi "judsko tijelo mre+a zvukova dolazi kao otkrivenje( a u praksi ta teorija posti+e izvanredne rezultate. . nekoliko sati vlastiti se image potpuno mijenjaK "judi *esto izvjetavaju o dramati*nim

promjenama u svojoj sposobnosti percepcije. /rimordijalni zvuk je savrena ilustracija ajurvedskog izraza da je "svijet onakav kakvi ste vi." -ada se vaa percepcija otvori 9unutra"( isto se dogaa i 9vani".

P5LSNA D.JAENOZA 4 POR5 E VAN/NO 4 #E"AN.< OE /.JELA OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO . vaim stanicama( tkivima i organima vlada obilje aktivnosti kojih ste jedva : ako uope : svjesni. 6ne oblikuju kompleksne obrasce isto tako suptilne i isto tako va+ne za vae postojanje kao i primordijalni zvuk( ali percipiran osjetilom opipa. !ko biste morali istra+iti tu aktivnost jednu po jednu( to bi bilo beskrajno kompleksno Misto toliko kompleksno kao i otkrivanje svakog od B milijarde genetskih kodova u jednoj niti vae D0-.P 2reom( %aharishi a;ur:veda ka+e da se %vi ti %i'nali nalaze po'odno %)upljeni na jedno* *je%tu@ u va1e* pul%u. P$e*a aju$ved%)oj teo$iji= %va)a %tani-a 1alje %voj jedin%tveni %i'nal )$voto)o* u %$-e. /i odijeljeni %i'nali poto* %e )o*p$i*i$aju u %jedinjeno' Jno%io-a >$e)ven-ijeK 4 pul% 4 )oji %e *o,e de)odi$ati da %e vidi 1to %e z(iva u jet$i*a ili t$(uhu= de%noj vent$i)uli %$-a ili lijevoj %t$ani ti$oidne ,lijezde. Jedan $adio4val dovoljan je da %e e*iti$a -ijela %i*>onijaH %lino= p$i$oda je na1la naina da e*iti$a -jelo)upnu a)tivno%t tijela po*o+u pul%a.

#aj%to$ dija'no%tia$
1ako va puls predstavlja vrata za vae kvantno: mehani*ko tijelo. ! kako se vae kvantno tijelo iri u svim smjerovima do kvantnog polja( na puls utje*u dogaaji u cijelom svemiru. !jurvedski lije*nik mo+e dodirnuti vae zapee i smjesta otkriti neravnote+u u vati( pitti i kaphi. /oznati stru*njak u toj tehnici Mpoznatoj kao nadi vig an) jest d$. 2.D. /$i'una. 0jega smo predstavili u B. poglavlju. 0a jednom od njegovih mnogobrojnih posjeta 2jedinjenim !meri*kim Drzavama( poduzetnik )al !shle;( koji je nekoliko godina patio od kroni*nog bola u donjem dijelu lea( savjetovao se s 1rigunaijem. -ad god mu se javio gr* u leima( )al je bio potpuno onesposobljen nekoliko dana zaredom. -ao to se *esto dogaa( lije*nik mu nije mogao nai organsku povredu u leima. 6slonio se na velike doze miinog relaksanta da bi smirio spazme i tablete za umirenje. Dr. 1riguna je opipao )alov puls na nekoliko sekundi i rekao mu da je prije nekoliko godina povrijedio lea a da mu prije toga nitko nije nita rekao o njegovim problemima. )al je priznao da su bolovi u leima po*eli nakon pada s ljestava na gradilitu. 1a povreda( rekao je 1rigunaa( nije jako povrijedila miie( ali je izbacila iz ravnote+e apana vatu( subdou vate( smjetenu u trbuhu. 1o je jedan od naj*eih uzroka nedija: gnosticiranog bola u leima. Po*a)nuta apana vata zauzv$at je p$ivu)la a*u u donji dio leAa i ta)o pota)la vatu da iz'u(i $avnote,u i o*ela u%po%tavljanje ponovne $avnote,e tijela. 1o

je objanjavalo zato su )alove boli postajale sve *ee i bolnije. 1riguna je otkrio da je )al pitta tip( ali da sada ima vata:pitta vikriti Mneuravnote+en tjelesni tipP kao rezultat dugotrajne neravnote+e vate. 6dgovor na sve to bio je da prvo poduzme panakarma tretman da se uklone toksini iz lenih miia. 8atim treba dosljedno slijediti rutinu za smirivanje vate( duge periode po*inka( redovito spavanje( dnevnu masa+u sezamovim uljem itd. )al je dobio i odreene ljekovite biljke koje a;ur:veda propisuje za njegovo stanje. 2lijedio je 1rigunine savjete. 0a njegovu radost( kroni*na bol je nestala odmah po svretku tretmana panakarme u klinici. #r*evi su bili mnogo rjei narednih mjeseci. " dalje je slijedio rutinu za smirivanje vate i jo dva puta otiao na panakarmu. 1o je bilo prije godinu dana( i otada )al vie nema gr*eva u leima. /ulsna dijagnoza je iznenaujue opse+na. ,idio sam kako je dr. 1riguna( osim tjelesnog tipa i stanja neravnote+e doe : to su za njega rutinske stvari : otkrivao i mnoge druge stvari koje su prisutni lije*nici potvrdili. %o+e pro*itati mnoge druge kvalitete doa Mbrzo( polako( toplo( hladno( grubo( uljnato itd.P. Euo sam kako govori pacijentima o njihovim kroni*nim bolovima( abnormalnostima u eeru u krvi i probavi( umovima na srcu( smetnjama u jetrima i bubrezima( *irevima( a da ih prije toga nikada nije vidio. %o+e osjetiti i tumore koji jo nisu dijagnosticirani i rei gdje su i koliki suK mo+e odrediti jesu li dobroudni ili zloudni. " jo vie od toga. Po*o+u pul%a *o,e od$editi povije%t (ole%ti= ot)$iti od )ojih je (ole%ti pa-ijent patio u p$o1lo%ti i )oje +e %e (ole%ti vje$ojatno $azviti u (udu+no%ti. Nje'ove p$o'noze u)ljuuju

)oli)o +e oz(iljna (iti ne)a (ole%t i ho+e li lijeenje (iti la)o= te1)o ili ne*o'u+e. M1eke( nepovoljne dijagnoze i za +ivot opasne bolesti ne govore se pacijentu jer se smatra da to ometa pacijentovu sposobnost ozdravljenja.P

Od$eAivanje aju$ved%)o' pul%a

-ako ne mo+ete dodirnuti ili vidjeti "judsko kvantno: mehani*ko tijelo( jedini siguran na*in da potvrdite njegovo postojanje jest tehnologija koja se na njemu temelji. /ulsna dijagnoza jest dio te tehnologije. -ad netko tko *ita puls dodirne zapee( ispituje vae ope stanje zdravlja. /rvo( puls je blisko povezan s tjelesnim tipom. /ipian )apha tip i*a pola'an= )li,u+i pul% i p$ed%tavlja 'a %i*(ol la(uda. Pitta pul% je ($,i i o%je+a %e )a)o %na,nije lupa i povezuje %e %a ,a(o*. Vata pul% je od %vih naj($,i i ne$edovit= a) )ole(ljivH zato %e naziva z*ijo*. /rvo to po*etnik mora nau*iti o pulsnoj dijagnozi jest da razlikuje zmiju( +abu i labuda. 1o daje va+an klju* za pacijentov tjelesni tip. 2va su tri pulsa prisutna u svakoga( ali najistaknutiji ozna*uje odreeni tjelesni tip. /ulsna dijagnoza mo+e razlikovati pitta:vata osobu od vata:pitte tako to primjeuje da je +aba sna+nija u prve a zmija u druge. !ko pogledate ilustraciju( vidjet ete da se )o$i%te t$i p$%ta za od$eAivanje aju$ved%)o' pul%a. Sva)i %e nje,no p$iti%ne na $azliito *je%to $adijalne a$te$ije.

Za *u1)a$a-e upot$e(ljava %e de%na $u)a= a za ,ene lijeva. Polo,aj po)azan na %li-i odno%i %e na ovje)a )oji %a* %e(i oitava pul%= i to je $azlo' za1to lijeva $u)a ide odozdola.

Od$eAivanje aju$ved%)o' pul%a. Da biste pronali radijalnu arteriju( prvo nadite radijalni stilus( kvr+icu smjetenu na vanjskom dijelu zapea tik ispod palca. !ko pokrenete ka+iprst malo ni+e( nai ete radijalnu arteriju. 2ada postavite u liniju prva tri prsta i pritisnite dok jasno ne osjetite puls. -a+iprst e vam biti iznad vata pulsa( srednji prst iznad pitta pulsa( a prstenjak iznad kapha pulsa. M-ako radijalna arterija sve vie ulazi u meso to se vie udaljuje od zapea( neki ljudi teko otkrivaju kapha pulsK to mo+e biti znak da vaa prakriti nema mnogo kaphe ili da vae tijelo u tom trenutku ne izra+ava mnogo kaphe. %eutim( kapha puls obi*no mo+ete otkriti tako da malo ja*e pritisnete treim prstom.P Eitava vjetina pulsnog *itanja ovisi o tome koliko ste osjetljivi na primanje impulsa koji se prenose kroz vrke prstiju( a to ovisi o nekoliko *injenicaA o vje+banju(

budnosti i praksi. /ulsni dijagnosti*ar provodi najprije mnoga *itanja na samom sebi i tako se upoznaje s vlastitim pulsom i njegovim promjenama u toku dana( a tek potom nastupa naredni stupanj : stotinjak o*itavanja dnevno na drugim "judima. 0o kad *ovjek svlada vjetinu( nema granica spoznaji promjena u tijelu. 2vatko izra+ava dubok puls( koji se otkriva *vrstim pritiskom prstiju i koji govori o obrascu pacijentovih uroenih doa. /ostoji i povrinski puls( koji kao da pluta iznad dubokog. 6n se otkriva vrlo lakim dodirom i govori o trenuta*nom stanju doa. -ao to znamo( doe se stalno mijenjaju. 8ato *ita* pulsa mora biti osjetljiv na mnoge vrste varijacija : starost( godinju dob i dob dana : jer sve to stvara razlike u pulsu( zajedno s moguim varijacijama u vaem zdravlju. 6soba s upalom plua nema samo slab pulsK na razini doa izra+ena je i *itava pri*a o njegovoj bolesti. Nauiti ot)$iti (ole%t po*o+u pul%a je%t vje1tina )oja p$ipada lijeni)u= no %vat)o %e *o,e upoznati % vla%titi* pul%o* i %te+i >a%-inantan uvid u to )a)o %e nje'ove do1e *ijenjaju % v$e*eno*. /a)o je pul% *i$an i jednoli) ujut$o= a tije)o* dana poinje po)azivati v$hun-e vate= pitte i )aphe. Pitta pul% je najvi1i p$ili)o* jela i nepo%$edno na)on nje'a= a )ada %e p$o(avlja= p$evladava )apha. Vata %e jae i%)azuje )ad je t$(uh ponovno p$azan Cp$azni* p$o%to$o* u tijelu do*ini$a vataD. D$u'e %e va$ija-ije i%)azuju )a)o *ijenjate a)tivno%t= %p$e*ate %e na %pavanje= du(o)o $az*i1ljate ili o%je+ate itd. !ko su ti normalni obrasci prekinuti( to je znak da su vae doe mo+da izvan ravnote+e. /uls koji iskazuje previe zmije( +abe ili labuda ili pomanjkanje neke od

njih : mo+da vam govori da trebate neto poduzeti kako biste uravnote+ili tijelo. 0edostatak mira u pulsu ujutro nakon buenja mo+e upuivati na nakupljene stresove koje spavanje nije moglo neutralizirati. /acijente koji su podu*eni u pulsnom *itanju ohrabrujemo da vode dnevnik u koji bilje+e od tri do tucet dnevnih *itanja na sebiK uz pomo tih podataka kroz osobni kontakt mogu ostvariti bliskost s vlastitim doama. 6sim toga( tu je uklju*ena i terapeutska vrijednost. ada p$iti%nete p$%t na %voj pul%= zatva$ate )$u' )oji *entalnu %vije%t dovodi u )onta)t % >izi)o* %vije1+u. .%to )ao 1to va1 u* o%je+a %vijet )$oz v$1)e p$%tiju C%va)i od njih i*a ti%u+u t$i%to ,ivanih zav$1eta)a )oje *o'u p$ouz$oiti t$enutane p$o*jene u )e*iz*u va1e' *oz'aD= va1 pul% 1alje %totine %i'nala )oji e)aju da (udu p$ihva+eni. Jedan od 'lavnih $azlo'a za1to ti %i'nali *o'u (iti i%)$ivljeni je%t taj 1to ni%te %vje%ni njihova po%tojanja= ta)o da %a* in itanja pul%a dono%i nove in>o$*a-ije va1oj %vije%ti i ta)o poinje %uptilno djelovanje u$avnote,avanja nuta$nje' to)a inteli'en-ije.

a)o nauiti pul%nu dija'nozu

2vaki pacijent koji dolazi na konzultaciju k lije*niku %aharishi a;ur:vede rutinski prolazi pulsnu dijagnozu( i to je dobra prilika da se pita o pulsu. -ada vam puls o*itava dr. 1riguna i drugi vrlo iskusni indijski specijalisti( jedinstvena je prilika( no i kod nas se koluju stru*njaci u pulsnoj dijagnozi. D$. John Douilla$d s lankasterske klinike jedan je od najstru*nijih *ita*a pulsa. 2astavio je

teaj od %eda* p$edavanja. 0jegov te*aj daje prakti*no i teoretsko razumijevanje nadi vig;ana( nakon *ega se vjetina stje*e praksom.

#AR#A /ERAP.JA 4 S/.#5L.RANJE /O<A A EDJE SE S5SRE35 D5" . /.JELO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO -ako je inteligencija u svakoj stanici( duh i tijelo se susreu svuda( a ne samo u mozgu. .stvari( jednom kad skinete fizi*ku masku( stanica je ta dodirna to*ka izmeu materije i svijesti( mjesto gdje dolazi do presijecanja kvantno:mehani*kog tijela i vanjskog svijeta. %eutim( odreene dodirne to*ke va+nije su nego neke druge. %aharishi a;ur:veda slu+i se odreenim izvanredno osjetljivim to*kama smjetenima u ko+i. /ostoji <>G takvih to*aka koje se nazivaju *a$*e. /remda oku nevidljive( marme su pristupa*ne uz pomo dodira i smatraju se kriti*nim za odr+avanje ravnote+e u cijelom tijelu. 2timulira ih tehnika masa+e zvana marma terapija. .*i se na naim klinikama( i kad je jednom nau*ite( mo+ete je primjenjivati kod kue. D$evni aju$ved%)i )i$u$1)i te)%tovi opo*inju lijeni)a da ni)ada ne $e,e p$e)o *a$*a= )oje %u detaljno lo)alizi$ane i opi%ane. 1o je sli*no( ali ne sasvim isto( kao i meridijani zacrtani u kineskoj akupunkturi. #a$*a te$apija je %ta$ija od )ine%)o'

p$i%tupa= )oji je vje$ojatno njezin na%ljedni). .z(je'avanje o1te+enja *a$*i *ud$a je *je$a op$eza. P$e*da %e o(ino ne poduda$aju % 'lavni* )$vni* ,ila*a ili ,iv-i*a= *a$*e %u i%to ta)o va,ne je$ oznauju 'dje %e )$e+e to) unuta$nje inteli'en-ije i upu+uju na *je%ta *a)%i*alne o%jetljivo%ti i %vije%ti.

Sti*uli$anje *a$*i
2timuliranjem marmi o+ivljava se veza izmeu svijesti i fiziologije. /ostoje na*ini za aktiviranje marmi. 4edan je uz pomo nje+nog ;oga kretanja opisanog u """. dijelu pod poglavljem vje+bi. -ako pokreete tijelo u neki ;oga polo+aj( nje+no raste+ete specifi*ne marma to*ke. $ijevanje ulja u mlazu na *elo u toku panakarme Mzvano irodharaP duboko smiruje( jer toplo ulje pada izravno na glavnu marma to*ku u sredini *ela. 2li*no i dnevna masa+a uljem Mabh;angaP kao dio dnevne rutine dose+e sve marme na ko+i. 1aj se kontakt odmah registrira u cjelokupnom +iv*anom sustavu. %arma to*ke vam omoguuju da izravno 3govoriteN vata doi i odr+avate je u ravnote+i. -ako marme nisu povrne nego prodiru duboko u organizam( mogu se i mentalno stimulirati. 1% o+ivljava sve marme( a osobito tri 3velike marmeN C*aha*a$*aD smjetene u podru*ju glave( srca i donjeg dijela trbuha.

/$i va,ne *a$*a to)e za *a%a,u 6ne nisu smjetene na povrini ko+e i moraju se stimulirati izravno iz kvantno:mehani*kog tijela. 0jihovoj stimulaciji treba posvetiti posebnu pa+nju jer sna+no utje*u na ostale manje marme. " kona*no( tehnika bla+enstva sna+no je sredstvo za o+ivljavanje svih marmi. -ada se izvodi ta tehnika( "judi *esto govore o ugodnoj( bockavoj toplini ili osjeaju strujanja na ko+i.

$+?N?F$* M*RM* TER*(?J*

2ve regionalne klinike za %aharishi a;ur:vedu pru+aju specijalnu marma terapiju koja uklju*uje upute

za kunu terapiju. %oj kolega dr. 4ohn Douillard osobno je odgovoran( u suradnji s vodeim vaid;ama "ndije( za o+ivljavanje dugo izgubljenog znanja o marmama. 0jegov pristup je jedinstven u tome to marma to*ke povezuje sa svih petnaest subdoa i tada im odreuje ljekovito ulje koje ih uravnote+uje. /acijentu se najprije odredi dijagnoza prema specifi*nim neravnote+ama. ecimo da je kroni*na glavobolja povezana s neravnote+om prana vate( subdoom vate smjetene u glavi. ?kolovan tehni*ar nje+no e masirati u odreenom redoslijedu marma to*ke koje odgovaraju prana vati( uz primjenu odreenoga biljnog ulja. -ao to je slu*aj i s drugima nedavno obnovljenim ajurvedskim tehnikama( rezultati marma terapije jo su uvijek anegdotski( ali znamo da se pacijenti osjeaju vrlo oputeno( da neki govore o prestanku bolova i drugih kroni*nih simptoma M*esto dugotrajnihP( te da je openito proces uravnote+avanja laki i br+i.

M*RME $@= $AGE

-ako marme treba lokalizirati kolovano oko( jer se poneta razlikuju od *ovjeka do *ovjeka( klini*ka terapija ne mo+e se nau*iti iz knjige. 0o marme mo+ete upoznati na openitiji na*in. 2kupina najva+nijih to*aka smjetena je na tabanima. Da biste ih o+ivjeli( preporu*uje se nje+na masa+a tabana sezamovim uljem : tri do pet minuta dnevno. 1o je dobro u*initi prije spavanja zbog umirujueg djelovanja na +iv*ani sistem( a osobito na vata dou. 8ato je ta masa+a korisna priprema za san.

! kada izvodite svoju svakodnevnu abh;angu( specijalnu pa+nju poklonite trima va+nim mamlama prikazanim na crte+u. 4edna je smjetena izmeu obrva i iri se prema sredini *ela. 0je+no masiranje tog podru*ja( dok su vam o*i sklopljene( povoljno je ako imate briga( patite od glavobolje( mentalne napetosti i sli*nih problema gornje vate. %asa+a marma to*ke koja je povezana sa srcem Msmjetena je odmah ispod prsne kosti gdje zavrava prsni koP povoljna je za smirivanje uznemirenih emocija. %asiranje to*ke smjetene u donjem dijelu trbuha( desetak centimetara ispod pupka( povoljno je protiv zatvora( vjetrova i drugih problema s ni+om vatom. "zvodite nje+ne kru+ne kretnje po nekoliko minuta na svakom mjestu. Eelna marma mo+e se i sama masirati za lake uspavljivanje( no nikada ne smijete ja*e pritiskati ili +uriti : umjesto da je smiri( to bi uznemirilo vau vatu.

a)o nauiti *a$*a te$apiju

0a klinikama se marma terapija provodi pod lije*ni*kim nadzorom za sve pacijente. 6nima koji je prou i nau*e prirodu svoje neravnote+e poka+e se koju marmu trebaju stimulirati kod kue. 2vladavi osnovnu tehniku( postaju sami sebi dovoljni i dobivaju odgovarajue ljekovito ulje.

/E"N. A 2LAIENS/VA 4 A O OSJE/./. 7<.S/5 RADOS/8 OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO !ko razmiljate o iskustvu radosti : roenju djeteta( promatranju divnog zalaska sunca ili alpskog jezera u svitanje : i potom prenesete svoje osjeaje preko toga fiksnog trenutka( stii ete u novo stanje zvano 3*ista radost.N !;ur:veda nam ka+e da je i%ta $ado%t o%novna )valiteta ,ivota. Na %an%)$tu ta %e )valiteta zove ananda= 1to %e o(ino p$evodi )ao 7(la,en%tvo8. 2 popularnou isto*nja*kih tehnika na 8apadu( "judi su po*eti upotrebljavati rije* 2la4enstvo da bi izrazili mnoge pozitivne emocije. 0o bla+enstvo je previe apstraktno da bi se do+ivjelo samo po sebi. /o analogiji( kako do+ivljavate to da ste inteligentniI /oput inteligencije( bla+enstvo je krajni produkt. . svom *istom obliku po*iva u kvantno:mehani*kom tijelu( a izvire na povrinu samo pod pravim uvjetima. 0e mo+ete vidjeti ili dodirnuti tisue procesa u mozgu i tijelu koji se moraju koordinirati da bi se stvorilo bla+enstvo( ali postoji odreeni osjeaj : *ista radost : koja se mo+e osjetiti i koja dokazuje da bla+enstvo postoji. P$e*a aju$ved%)i* *ud$a-i*a= %ve na1e $ado%ti potjeu iz i%te $ado%ti. Ona je ja%no %vjetlo )oje ne vidi*o iz$avno ve+ %a*o )ao od$az u *anji* $ado%ti*a. /a *anja %vjetla ne *o'u po%tojati (ez ve+e'a. <a) i u d$u1tvi*a Zapada= 'dje %e nova-= >izi)a ljepota i u%pjeh izjednauju %a %$e+o*= %vat)o i*a neoe)ivane t$enut)e )ada ,ivot iz'leda ap%olutno %av$1eno i pun $ado%ti. ad (i%te *o'li

,ivjeti u %tanju i%te $ado%ti itavo v$ije*e= i*ali (i%te p$a)tinu (it %av$1ena zd$avlja.

/ehni)a (la,en%tva
Da bi ostvarili pristup *istoj radosti( pacijente u*imo tehnici bla+enstva koja se formalno naziva psihofiziolokom tehnikom integracije %aharishi a;ur: vede. 1aj prili*no nezgrapan izraz( psihofizioloka integracija( zna*i 3spajanje duha i tijela.N /ehni)a (la,en%tva )o$i%ti nje,an *entalni i*pul%= %pe-ijalan zvu) )oje* je %v$ha da %e duh v$ati u )onta)t % vi($a-ija*a (la,en%tva )oje %uptilno p$o,i*aju %va)u %tani-u tijela. Razli)uje %e od *edita-ije u to*e 1to je ovdje -ilj da >izi)i o%je+aj (la,en%tva izvi$e iz tijela. Sa* po %e(i taj je o%je+aj izvan$edno u'odan= ali oznauje i da %e odvija J)vantno lijeenjeK= da %e o(navljaju i%)$ivljeni i zaepljeni )anali unuta$nje inteli'en-ije. ada %u ti )anali zatvo$eni= (la,en%tvo ne *o,e te+i. ada %e otvo$e= o(novlja %e )onta)t % )vantno4*ehani)i* tijelo*. $aura 2imons je mlada +ena s uznapredovalim rakom dojke i sada joj je( nakon to je po*ela primjenjivati tehniku bla+enstva u kombinaciji s konvencionalnom terapijom( mnogo bolje. ,e nekoliko godina( otkako je otkrila da je sumnjiva oteklina u lijevoj dojci maligna( $aura odbija kirurki zahvat. 2reom( tumor se nije irio a i rastao je vrlo sporo. -ona*no se tekom mukom odlu*ila da se podvrgne kirurkom zahvatu : ograni*enoj lumpektomiji umjesto mastektomije : i po*ela je primje: njivati tehniku bla+enstva u periodu kemoterapije.

,eina pacijenata reagira na kirurki zahvat i kemoterapiju strahom( depresijom i fizi*kom slabou koja mo+e biti blaga ali i razorna. Eak i u najboljem slu*aju tretman je veliko iskuenje. %eutim( $aura je bila kadra pronai radost u tom iskustvu. Eim je nau*ila tehniku( izvijestila je o osjeaju mira i optimizma. -atkada je do+ivljavala pulsirajui osjeaj( toplinu ili bolK no bol bi u toj dojci nestala kada je primjenjivala spomenutu tehniku. 0ajdramati*niji subjektivni rezultat bila je : nova svijest bla+enstva usred bolesti. 9"skustva prilikom tehnike bla+enstva nisu tako duboka kao kada sam otpo*ela prije godinu i pol(" pie $aura( 9ali tada je prevladavao duboko ukorijenjen strah i tuga( osjeaj bespomonosti i intenzivne anksioznosti( tako da je kontrast bio prili*no velik kada sam po*ela do+ivljavati radost i bla+enstvo. 1ada su bili prisutni i do+ivljaji velikih crnih rupa u mojoj svijesti. 2ada vie ne vidim crne rupe( a osjeaj stalne sree mnogo je stabilniji. /a ipak( jo uvijek ima dana kada su radost i bla+enstvo tako sna+ni da ih jedva mogu obuzdati. 2trah mi se rijetko javlja( mo+da neka nejasna tjeskoba koju obi*no mogu lako svjesno kontrolirati." &ez obzira na to to je jo uklju*eno( sna+an kontrast izmeu tog izvjetaja i 9crnih rupa" u koje mnogi pacijenti zapadaju dovoljan je dokaz dragocjenosti ove tehnike bla+enstva. "ste rezultate imali smo kod mnogih pacijenata koji su patili od drugih vrsta bolesti a ne samo od raka.

P$i$odno%t (la,en%tva

2vaka doa izra+ava razli*ite kvalitete *iste radosti. . stanju savrene ravnote+e *ovjek e biti u stanju da ih sve do+ivljavaA Vata 4 %ti*uli$aju+a= ved$a= (udna= ve%ela= opti*i%tina= >le)%i(ilna Pitta 4 zadovoljna= $ado%na= h$a($a= u'odna= ja%na duha apha 4 %talna= %na,na= (la'a= h$a($a= ple*enita= lju(ezna= %*i$ena. -ao u veini slu*ajeva( vata i ovdje vodi druge doe. /renosi radost kroz +iv*ani sustav( uzrokujui promjene u stanicama tijela. 0o (ez $avnote,e %vih t$iju do1a va1a >iziolo'ija ne *o,e pod$,ati du,e v$ije*e i%tu $ado%t. Elavni -ilj #aha$i%hi a6u$4vede je%t da to p$o*ijeni i1+enje* p$ozo$a unuta$nje pe$-ep-ije. Na1e no$*alno (udno %tanje pe$-ep-ije na% %a*ih o(ino je nedovoljno op$e*ljeno da %pozna )oli)o $ado%ti i*a u na*a. &udui da se konvencionalna psihologija previe koncentrira na abnormalna stanja : neuroze i psihoze : malo to ima rei o djelovanju radosti. "nterna medicina o tome nije rekla nita. 1renutke ekstaze veli*ali su pjesnici( religiozni i obi*ni "judi : ali povezanost s viim stanjima zdravlja nije uspostavljena sve dok to nije u*inio psiholog A($aha* #a%loG. 6n je pedesetih i ezdesetih godina ovog stoljea po*eo prou*avati grupu uspjenih "judi koje je nazvao 9samoostvarenim9. 1akvi pojedinci : %asloO je brzo otkrio : vode izvanredno razli*ite i jako individualne +ivote. 0a povrini nema o*ite sli*nosti izmeu uspjenog zabavlja*a( slavnog pisca i velikog dirigenta. /a ipak( iza svih njihovih

razli*itih na*ina +ivota %asloO je uo*io da mnogi imaju ono to je nazvao 9vrhunskim iskustvom(" trenucima intenzivne ugode i radosti. P$ili)o* v$hun%)ih t$enuta)a ti %u .judi o%jetili potpunu t$an%>o$*a-iju %voje o%o(ne %tva$no%ti. Zap$e)e )oje %u iz'ledale nep$e*o%tive u o(ino* ,ivotu po%tale %u %*ije1ne. P$eplavio ih je %ilan o%je+aj *o+i. O%je+ali %u du(o) *i$ i %)lad %a ,ivoto*. 0ajtalentiraniji atleti*ari i raznovrsni izvoa*i potvrdit e da postoje trenuci kada su bez napora nadmaili svoje poznate vjetine. ?ampionka u koarci( /ats; 0eal( opisuje to ovakoA 9/ostoje trenuci veli*ine koji nadilaze ljudska o*ekivanja( nadilaze fizi*ke i emocionalne sposobnosti pojedinca. 0eto neobjanjivo preuzima vodstvo i udahnjuje +ivot u onaj poznati. !tleti*arka nadmauje samu sebe. 1ranscendira ono to je prirodno : gotovo le2di kroz izvoenje atletskih disciplina( koristi sile kojih prije nije bila svjesna." V$hun%)o i%)u%tvo= ot)$io je #a%loG= izvan$edno je te$apeut%)o. 0jegovi pacijenti pripisali su glavne +ivotne promjene spoznaji da su iznenada doli do njih u vrhunskim trenucimaA pojavilo se novopronaeno povjerenje i kreativnost( neo*ekivana rjeenja u zbunjujuim dilemama i sigurnost da ih strah ne mo+e dodirnuti. . nekim slu*ajevima dugotrajna depresija i anksiozne neuroze i*ezle su preko noi i nikada se vie nisu vratile. #a%loG je (io %ilno i*p$e%ioni$an i nje'ov pioni$%)i $ad znatno je p$o1i$io op%e' pozitivnih i%)u%tava )oja %u %e poela %*at$ati no$*alni*a za ljud%)u p%ihu. #eAuti*= nije p$ona1ao nain da

ne)o*e o*o'u+i v$hun%)o i%)u%tvo ni nje'ov izvo$. 2ez tehni)e za t$an%-endi$anje *o'ao je %a*o e)ati na te pov$e*ene t$enut)e )ada %e za%to$ otva$a i vidi p$e)o uo(iajeno'a (udno' %tanja.

Supe$>luidno%t
Nedavno %u )lini)i p%iholozi ot)$ili nenapo$no %tanje u )oje )$eativni ljudi e%to upadaju= popula$no zvano Jto)K. Za v$ije*e Jto)aK ini %e da %u $adovi na p$oje)tu %a*i po %e(i nap$edovali= a) ni najdu(lja )on-ent$a-ija nije zahtijevala napo$. 1ako dugo dok su u 9toku"( kreativni ljudi svih vrsta osjeaju ugodan osjeaj uzdignua iznad uobi*ajenih sposobnosti. 2laba strana 9toka" jest u tome to se ne mo+e podu*iti druge niti ga *ovjek sam mo+e dalje razviti. %anje od <> posto obi*nih ljudi ka+e da su ga do+ivjeli( a i oni koji ga do+ivljavaju ka+u da je to samo povremeno. /a ipak( to zna*i napredak u usporedbi s malom skupinom samoostvarenih ljudi koja je : prema procjeni %asloOa : manja od < posto cjelokupnog stanovnitva. 1aj fenomen potpuno je objanjen tek kad je znanost po*ela ozbiljno istra+ivati *edita-iju. /okazalo se da vrhunsko iskustvo ili osjeaj bivanja u 9toku" upuuje na dublje( trajnije stanje koje istra+iva*i 1%:a nazivaju 9superfluidnost." 2uperfluidnost podsjea na 9tok" u tome to je u aktivnosti potreban manji napor( ali je napor sveden na apsolutni minimum. 5 %upe$>luidno* %tanju= a)-ija po%taje potpuno auto*at%)a 4 izvoAa %e %tapa %a %voji* zadat)o*= *i%lila- %a %voji* *i%li*a= u*jetni) %a %voji* djelo*.

6vdje je opis meditanta iz prve ruke( sredina sedamdesetih. 5#lag ali sna4an os%e:a% 2la4ene mirno:e prisutan %e ve:inu vremena u duhu i ti%elu7 )izi&"i, do4ivl%ava se "ao izvanredno ugodna 4ivost u ci%elom ti%elu7 Ta %e mirno:a ta"o du2o"a i sta2ilna da se odr4ava i u susretu s veli"om a"tivnosti 1 0titi &ov%e"a od svih smetn%i, a a"tivnost &ini la"om i radosnom76 "zraz superfluidnost dolazi od neobi*nih tvari zvanih superfluidi koje je fizika otkrila prije vie od pedeset godina. -ada se npr. tekui helij ohladi tako nisko da se pribli+i skoro apsolutnoj nuli : @GB stupnjeva C : poprima sposobnost da te*e nagore uz stijenke posude u kojoj se dr+i( da prolazi kroz beskrajno male rupice i da( ako se pokrene( te*e zauvijek. azlog za tu tajanstvenu promjenu u ponaanju jest sam efekt hlaenja. 0a dovoljno niskoj temperaturi atomi helija prestaju se nesreeno kretati uokolo( i umjesto toga( postaju gotovo potpuno sreeni( kao vojska koja po*inje stupati paradnim korakom nakon to se vukla po polju. !tomi superfluidnog helija tako su sreeni da ostvaruju supertekue stanje bez trenja. 2li*no svojstvo superohlaenih materijala jest supervodljivost( svojstvo provoenja elektri*ne struje bez otpora. 2upervodljivost takoer izgleda kao da ponitava normalne prirodne zakone( ali zapravo je to specijalno svojstvo koje prirodno nastaje pod odreenim specijalnim uvjetima. Na i%ti nain %upe$>luidno%t na%taje u %vije%ti )ada *edita-ija JohladiK p$o-e% *i1ljenja. 5* ot)$iva ve+u %$eAeno%t na ti1i* $azina*a p$o-e%a

*i1ljenja %ve do) %e ne p$i(li,i potpuno* $edu i%te ti1ine a da ne uAe potpuno u nju. 5 toj to)i= )vantnoj '$ani-i u*a= *o'u+e je jo1 *i%liti i djelovati= ali p$e*a d$u'i* p$avili*a. <ovje) do,ivljava nenapo$no p$o1i$enje i v$%t )$eativno%ti J(ez t$enjaK )oja %e ne *o,e ot)$iti u (udno* %tanju.

a)o nauiti tehni)u (la,en%tva

1ehnici bla+enstva podu*avaju se i zdravi i bolesni "judi. 0au*iti se mo+e od kvalificiranog u*itelja koji je ujedno i lije*nik %aharishi a;ur:vede. 1raje oko jedan satK u*enju prethodi potpuna medicinska dijagnoza. 6soba nau*i kako primijeniti tehniku u razli*itim situacijama( ovisno o tome postoji li fizi*ka bol( simptomi anksioznosti i depresije ili pravi simptomi bolesti. . svakom slu*aju( pro+imanje bla+enstvom ozna*uje krupan korak napretka prema samospoznaji( otkrivajui na najuvjerljiviji na*in da je *ista radost stvarnost po sebi.

ARO#A /ERAP.JA 4 RAVNO/EIA PO#O35 OSJE/A NJ5"A

2vako od vaih pet osjetila oblikuje razli*ita vibracija u kvantno:mehani*kom tijelu. -ada vibracije svjetla

padnu na mre+nicu oka( uzrokuju specifi*nu reakciju koja se potpuno razlikuje od vibracija opipa koje dolaze na prste. 1o je na*in kako se 9energetska juha" svemira razvrstava u razli*ite slike( zvukove( mirise itd. " tri su doe precizno usklaene s prirodom. 2vaka odgovara jednom osjetilu ili vie od njih pet. Vata 4 %luh i opip Pitta R vid apha 4 o)u% i njuh 1e sklonosti mogu se vidjeti vrlo lako u "judi *ijim tjelesnim tipovima dominira jedna doa. Eiste su vate krajnje osjetljive na glasnu buku i imaju ko+u koja osjea najslabiji dodir. /itta tipovi( pogotovo ako su svijetle kose i svijetla tena( ne mogu podnijeti ni nakratko jako sunce i sna+no reagiraju na vizualnu "jepotu. -aphe( najzemaljskiji od svih tipova( vole atmosferu srda*nosti i domaK njih okusi i mirisi kuhinje posebno zadovoljavaju. -ako svi posjedujemo vatu( pittu i kaphu( te su sklonosti relativne. 2vaki tjelesni tip mo+e npr. reagirati na marma terapiju( koja djeluje kroz osjet opipa i nije ograni*ena samo na vate. Drevni ajurvedski tekstovi daju nam duge popise osjetilnih poticaja koji poma+u uravnote+enju doa : od gledanja u pun mjesec i etnje uz vodu Mvrlo dobro za pitteP( do sluanja vjetra u granama drvea Mvrlo dobro za vateP. "z tog znanja razvio se specijalni tretman nazvan aroma terapija. 0ai su pacijenti njome naprosto oduevljeni.

Rjeni) a$o*a

2vaka doa mo+e se uravnote+iti uz pomo aroma koje joj odgovaraju. 2laganje se uspostavlja pomou rasa ili o)u%a u h$ani. 6 rasama u vie govoriti u B. dijelu u poglavlju o prehrani. 8asad mo+emo rei da u a;ur:vedi postoji est okusa : uobi*ajena *etiriA slatki( kiseli( slani i gorki( zatim trpki Mokus koji dovodi do skupljanja usta a povezan je s mahunarkama( ipkom i turmerikomP i "juti MpaprenP. 2latka hrana odr+ava ravnote+u vate i pitte( kao i slatki miris ru+e. -iseli okusi poveavaju pittu( a to *ine i kiseli mirisi zajedno sa svim neugodnim vonjevima. ,la+ni mirisi i mirisi zemlje poveavaju kaphu. #orki i trpki mirisi osobito poveavaju vatu. 4ezik okusa ograni*en je na slatko( kiselo( slano( gorko( trpko i "juto. 0o s druge strane( nos razumije golem opseg rje*nika mirisa. ecimo( ako imate dobro kolovan nos( mo+ete razlikovati oko deset tisua mirisa. %irisi koje nos mo+e razlikovati moraju se prvo otopiti u vla+nim nosnim tkivima i potom se prenose dalje specijaliziranim njunim stanicama ravno do hipotalamusa u mozgu. M1e njune stanice zapravo su jedini +ivci u cijelom tijelu koji su izlo+eni zraku( premda su zatieni tankom sluznicom. 6ni su i jedini +ivci koji se mogu regenerirati( a obnavljaju se jednom u tri tjedna.P Einjenica da *i$i% ide $avno do hipotala*u%a vrlo je zna*ajna( jer je taj siuni organ odgovoran za regulaciju tuceta tjelesnih funkcija( uklju*ujui temperaturu( +e( glad( razinu eera u krvi( rast( spavanje( budnost( seksualni nagon i emocije kao to su bijes i srea. 6mirisati bilo to zna*i poslati trenuta*nu poruku 3malom mozguN( a on je alje cijelom tijelu.

.%todo(no= po$u)a *i$i%a ide u li*(i)i %i%te* *oz'a )oji p$e$aAuje e*o-ije i u pod$uje nazvano hippo-a*pu%= dio *oz'a od'ovo$an za pa*+enje= i to je $azlo' za1to *i$i% potie ta)o ,iva %je+anja iz p$o1lo%ti. -uhinjski mirisi( cvijee i parfemi : svi poti*u osjeaj de%a vu. ,rtovi kroz koje ste se nekada etali vratili su vam se u sjeanju zahvaljujui zaostalom dojmu njegovih mirisa u vaem mozgu.

P$i*jena a$o*a te$apije

. %aharishi a;ur:vedi arome se primjenjuju za slanje odreenih signala koji uravnote+uju tri doe. 6penito govoreiA Vatu u$avnote,uje *je1avina toplih= %lat)ih i )i%elih a$o*a poput (o%ilj)a= na$ane= pela'onije= )lini+a i d$u'ih zaina. Pittu u$avnote,uje *je1avina %lat)ih i hladnih a$o*a poput %andalovine= $u,e= *ente= -i*eta i ja%*ina. apha= %lino vati= u$avnote,uje *je1avina toplih a$o*a= ali % na'la%)o* na pi)antniji* tonovi*a poput (o$ovni-e= eu)aliptu%a= )a*>o$a= )lini+a i *a,u$ana. Sli)a B A$o*a te$apija u v$ije*e %pavanja

0akapajte oko deset kapi aromatskog ulja u vruu vodu i na pola sata ispunite sobu lakim mirisom. %eutim( to vrijeme mo+ete produ+iti koliko god +elite. M%ogu se nabaviti specijalne aroma posude sa svijeom( ali alica za *aj i minijaturni grija* za kavu isto su tako djelotvorni.P ,rijeme spavanja povoljno je za inhalaciju arome( jer razli*iti prizori i zvukovi koje smo do+ivjeli u toku dana *esto prekrivaju mirise i blokiraju njihovo djelovanje. !roma poma+e mnogim "judima da zaspe. %o+e se ostaviti u sobi cijelu no. /ostoji i medicinska strana aroma terapije. /acijenti kod kojih je postavljena dijagnoza sa specifi*nim neravnote+ama dobivaju ulja za poremeenu subdou. .stvari( mogue je izlije*iti bol aromom ako znate koju je subdou potrebno uravnote+iti i koja joj aroma odgovara. 0egdje u velja*i( &ets; !llen uhvatila je jaka prehlada koja ju je dr+ala bez prestanka u krevetu tjedan dana i nije poputala. /remda se digla iz kreveta i po*ela hodati( i dalje ju je mu*io suh kaalj. 1rajao je mjesec dana( pa zatim dva( i kada nije prestao ni trei mjesec( potra+ila je ajurvedsku pomo. 0jezin tjelesni tip je vata:pitta s poremeenom vatom u sluznici plua. 1o se mo+e tretirati na nekoliko na*ina. 0jezin lije*nik izabrao je aroma terapiju( propisao joj specifi*no vata ulje koje je trebala nou inhalirati. &ets; je otila kui ne znajui to da o*ekuje. 90isam *ekala do noi(" prisjea se( 9jer je moja radoznalost prevladala. 8akuhala sam alicu vode( stavila nekoliko kapi toga ulja slatka mirisa i nagnula se da ga udiem. eakcija mog tijela bila je prili*no dramati*na i potpuno neo*ekivana. &ilo je to kao da je

svaka stanica( od vrha glave do no+nih prstiju( iznenada o+ivjela. 4ednostavno sam stajala i duboko udisala( dah za dahom : nisam se mogla nadisati toga mirisa\ 1e sam noi aroma terapiju koristila na pravi na*in( le+ei u krevetu. /ojavila se ista poletna energija. .m mi je govorio da je mo+da neobi*no da jedan miris posti+e takav rezultat( ali je bilo uvjereno i moje tijelo." .brzo je &ets; prestala kaljati i mnogo se lake uspavljivala( to se nije dogaalo ve mjesecima. &ez to*ne dijagnoze( aroma terapija je vrlo openitaA mo+da mo+e umiriti simptome ili ugodno opustiti. Eesto smo bili iznenaeni kada su npr. migrene( bolovi u leima( osip ko+e i nesanica( smetnje koje se nisu mogle rijeiti drugim *esto dugotrajnim tretmanima( nestali aromama. 1o potvruje istinu ajurvedskog principa da se sve mo+e upotrijebiti kao lijek ako pacijenta dovoljno poznajemo.

a)o nauiti a$o*a te$apiju

6va tehnika ne zahtijeva podu*avanje( osim znanja koje aromati*no ulje valja upotrijebiti. 8a one koji ne mogu doi na lije*ni*ku konzultaciju jedino je mogue da slijede svoju dominantnu dou : openito onu koju +elite smiriti. %ogu se naru*iti vata( pitta ili kapha ulja( aroma alice i raspriva*i.

/ERAP.JA EAND"ARVA ELAZ2O# 4 #ELOD.JE OJE 5RAVNO/EI5J5 PR.ROD5

. prolih nekoliko godina %aharishi a;ur:veda dala nam je prvu sofisticiranu terapiju koja se koristi glazbom. /acijenti u naoj klinici provode svakog dana neto vremena u sluanju melodija Eandha$va4vede Cdio 'ole*e ved%)e lite$atu$e )oji %e u %lo(odno* p$ijevodu odno%i na Jznanje o *uzi)i* tonovi*aKD. #andharva glazba nastala je prije mnogo stoljea u drevnoj "ndijiK danas( njezina su pravila jo uvijek temelj za duge( divne( improvizirane $a'e koje sviraju indijski glazbenici. #andharva:veda utjelovljuje vrlo profinjene tehnike za promjenu fiziologije. 1a je muzika vie od one koja "smiruje" ili "poti*e". 8ato je uope sluamoI 0aravno( zbog zadovoljstva( ali zadovoljstvo na neki na*in mijenja tijelo. 6bi*no ne mjerimo krvni tlak da bismo vidjeli kako &ach ili %ozart utje*u na njega. !li ako +elite smanjiti svoj krvni tlak( sluanje blage( polagane klasi*ne glazbe smatra se dobrim lijekom.

#uzi)a )ao lije)

Einjenica da muzika mo+e biti terapija postala mi je jasna kod kue u 0eO Delhiju na konferenciji lije*nika o klini*koj upotrebi #andharva glazbe. . jednom trenutku +ena vaid;a ustala je i najavila da e( umjesto da govori( demonstrirati to je #andharva.

8amolila je da sluamo nekoliko minuta dok je ona pjevala neke melodije koje osobito uravnote+uju vatu. 2klopili smo o*i dok je njezin glas zazvu*ao s pulsirajuim( egzoti*nim refrenom koji je bio *aroban. aspjevana lije*nica zamolila nas je da opipamo puls osobe koja sjedi pokraj nas. -ada smo to u*inili( primijetili smo zna*ajno smanjenje ritma pulsa od norme( koja iznosi sedamdeset do osamdeset udaraca u minuti. /otom je zapjevala br+u melodiju koja se temeljila na druk*ijoj ragi ili slijedu tonova. /onovno smo sluali nekoliko minuta i izmjerili puls osobe pokraj nas. 2vima je puls sko*io iznad normale. 8apravo( naa su tijela manipulirana pomou zvuka u smjeru u kojem je lije*nica +eljela. 1a osnovna tehnika( s tucet varijacija prema razli*itim dijelovima tijela( *ini medicinsko znanje #andharva: vede. 6no to le+i iza koncepta jest uravnote+avajui zvuk( vibracije koje smiruju doe. -ao i s okusima( bojama i mirisima( doe se uravnote+uju uz pomo odreenih tonova( a uznemiruju uz pomo drugih. &r+e ili sporije sviranje( ugaanje glazbala visoko ili nisko( izvoenje zaku*astih ritmi*kih obrazaca : sve su to tehnike koje mijenjaju reakcije slualaca. Eandha$va te)%tovi navode )oje %u $a'e po'odne za jut$o= podne= vee$ i d$u'a do(a dana. -ada je npr. vata poveana do maksimuma uslijed posla u *etiri sata popodne( muzika mo+e otpo*eti promjenu prema oputenijem funkcioniranju rane ve*eri. ada %e p$avilno %vi$aju= za Eandha$va *elodije )a,e %e da i*aju %veop+e djelovanje. Na1a tijela $ea'i$aju % p$o*jena*a )oje z$-ale p$o*jenljive $it*ove p$i$ode. Navee$ %e ne %*i$uje %a*o va1 pul%H %va)a (ilj)a i ,ivotinja $ea'i$aju p$e*a

vla%titi* vee$nji* -i)lu%i*a. Eandha$va 'laz(a utjelovljuje o%novne vi($a-ije )oje u %va)o* t$enu pul%i$aju u p$i$odi.

P$i*jena Eandha$va 'laz(e

#andharva terapija *ini standardni dio programa za pacijente u naim klinikama. 8a kunu upotrebu( mo+e se naru*iti set #andharva kaseta ili kompakt disk i reproducirati u trosatnim segmentima *itav dan. 2vaki segment predstavlja raspodjelu vremena zvanu sandh a, i one odreuju kada se koja raga treba svirati. 2andh;e su povezane kao to*ke kompasaA Sli)a : Eetiri glavne sandh;e( predstavljene izlaskom sunca( podnevom( zalaskom sunca i ponoi( glavne su prijelazne to*ke u dnevnom ciklusu. 6dnose se na pomake u ritmovima prirode koji se pojavljuju u to vrijeme. /ostoje i *etiri druge izmjene u sredini jutra( kasnog popodneva( kasne ve*eri i rano jutro. 1rosatni segmenti Mnazvani s obzirom na to kada po*injuP idu ovim slijedomA 2vitanjeA >G :<> /rijepodneA <> :<B /odneA <B :<F -asno popodneA <F :<= 8alazak suncaA <= Q @@ -asna ve*erA @@ : 6< /onoA 6<: >C /rije svitanjaA >C Q >G 1i su sati samo pribli+ni i moraju se prilagodili godinjem dobu : op+enito je p$avilo da %at %vitanja= (ez o(zi$a na to )ada pada= oznauje p$vu %andh6u.

-ao to promjena godinjeg doba *ini vae doe specijalno osjetljivima na neravnote+u Muzrokujui proljetne prehlade i kasne "jetne alergijeP( vae je tijelo isto tako osjetljivo na to*ke izmjene dana. 1jelesne funkcije imaju vrhunac u odreenim satima a pad u drugima. #andharva muzika ih uravnote+uje u neprekidnom toku uzlazne i silazne aktivnosti( uklanjajui krajnje pomake i grube izmjene. !ko pokuavate spavati a ne mo+ete jer vam je um jo uvijek uznemiren zbog nedovrenih poslova toga dana( svjedoci ste odsutnosti blage izmjene. .pravo to #andharva mo+e ispraviti. De%et *inuta %lu1anja Eandha$va 'laz(e dono%i@ U 2la'o juta$nje (uAenje U S*i$enu p$o(avu na)on jela U /i) p$ed %pavanje po*a,e da za%pite U Po*a,e opo$ava) )ad %te (ole%ni. 2lua se mirno sjedei sklopljenih o*iju. 0eka vam pa+nja bude blago na melodiji. !ko um luta( vratite ga nje+no na glazbu. -ada ste spremni da ustanete( zaustavite kasetu i sjedite minutu ili dvije u tiini. !ko pokuavate smanjiti te+inu( sluanje pet minuta #andharve prije jela smirit e vau svijest i bit e vam lake osjetiti stvaran intenzitet gladi. 1akoer je dobro sluati #andharva glazbu kad god se osjeate tjeskobno ili ste zabrinuti uslijed poremeene vate. !ko omoguite pa+nji da bude sasvim lako i udobno na muzici( to poma+e smirenju te doe. 1radicionalno( ka+e se da postoji korist od neprekinutog sviranja #andharva muzike *ak i kada niste u prostoriji. /remda ne toliko sna+no kao kada ste

prisutni i sluate je( uravnote+ujui utjecaj raga postoji i bez sluateljstva. 1aj efekt nema zapadnja*kog objanjenja( premda svatko nekako zna kada ue u nepoznatu kuu da li tu +ive sretni ili tu+ni "judi. Eandha$va puni at*o%>e$u %$etni* vi($a-ija*a na i%ti %uptilan nain. /okuajte svirati #andharva kasete kod kue nekoliko dana zaredom kada ste na poslu i vidjet ete je li atmosfera u kui mirnija i skladnija. a)o %e $a'e ne te*elje na zapadnoj *uzi)oj .je%tvi-i= 'la%ovi i in%t$u*enti na ti* )a%eta*a zvue neo(ino na1i* u1i*a. Ne)i ljudi od*ah nalaze da %u *elodije p$e)$a%ne za %lu1anje= d$u'i %e te) po%tupno za'$ijavaju za njih. Ali e>e)t t$e(a p$o-ijeniti po djelovanju na tijelo. A)o %te u'odno o%vje,eni= a)o o%je+ate la)o+u i (udno%t= *uzi)a djeluje.

a)o nauiti Eandha$va te$apiju

/rimjena #andharva muzike kao terapije kod kue zahtijeva samo da svirate kasetu na kasetofonu ili CD pla;eru. -asete i kompakt diskovi mogu se naru*iti i kupiti. %o+ete postati i #andharva:veda muzi*ar. 6snovane su kole %aharishi a;ur:vede u 2!D:u( 'uropi i "ndiji na kojima podu*avaju priznati majstori klasi*ne indijske glazbe. /rimaju se studenti svih stupnjeva vjetine sviranja( *ak i po*etnici. 6sim to se mo+e nau*iti sitar i tabla( instrumenti sli*ni gitari i bubnjevima koje veina od nas prepoznaje( postoji i indijska frula i t$o,ini in%t$u*ent zvan vina. .z ljudski glas( ta dva vrlo drevna instrumenta naj*istija su sredstva za sviranje #andharva melodija.

:. Slo(oda od ovi%no%ti
#ledajui cjelovito( nae drutvo svake godine postaje sve vie ovisno. %edicina visoke tehnologije( javne kampanje poput one 92amo reci ne" i multimilijarderska dolarska industrija rehabilitacije nisu rijeile taj te+ak drutveni problem. 8a svaki ohrabrujui trend *ini se da postoji obeshrabrujui nazadak. 2veukupna stopa puenja cigareta smanjila se otprllike za <D posto od svog vrhunca <=F>. godine( ali jo uvijek oko D> miiijuna !merikanaca i dalje pui( a odabrane grupe( osobito tinejd+erke i zaposleni mukarci( rekorderi su u puenju. M-ao rezultat( u osamdesetim godinama broj se oboljelih +ena od raka plua udvostru*io.P 6cjenjuje se da e G> posto pua*a cigareta( koji su po*eli kao tinejd+eri( puiti daljnjih *etrdeset godina. /otronja alkohola promijenila se utoliko to se smanjila potronja +estokih pia( a poveala potronja piva i vina tijekom osamdesetih( ali alkoholizam je prodro do vrlo mladog naratajaK mnoge osnovne kole u viim razredima morale su poduzeti antialkoholi*arsku kampanju. /rogrami za tretman alkoholizma i ovisnosti o drogama pokuavaju svim silama osloboditi korisnike od tih ovisnosti( ali rijetko uspijevaju. /otronja tekih droga alarmantno se poveala( a povezanost droga i kriminala

sve vie raste. .klju*uju se sve mlai ljudi : kolska djeca prodaju 9crack" Msinteti*ki kokain za puenjeP( to je nava( vrlo zabrinjavajua tendencija.

5/E#ELJEN 5 PA#3ENJ5
#it "vantnog li%e&en%a %est da se pam:en%e savr0enstva ne mo4e izgu2iti nego samo pre"riti7 -ada promatramo nekoga tko ovisi o alkoholu( cigaretama ili drogama o*ito je da je prisutan ozbiljan gubitak ravnote+e i da su jasne( zdrave poruke kvantno: mehani*kog tijela ili krajnje iskrivljene ili ih nema. ?to mo+e u*initi %aharishi a;ur:veda da pobolja tu situacijuI /rvo( mi objanjavamo ovisnost na nov na*in( kao iskrivljenje inteligencije koja u ovisnika postoji na vrlo dubokoj razini. .mjesto da se svaamo je li ovisnost fizi*ka ili mentalna( ste*ena ili naslijeena( upozoravamo da svi ti utjecaji izviruju na kvantnoj razini. 6no to a;ur:veda naziva %*$iti ili pa*+enje nadzire sve odabire koje *inimo kao bioloki organizmi. Da (i %e %tani-a p$o*ijenila= *o$a )onzulti$ati oti%a) u %a*oj %e(i 'dje %u u%)ladi1tena %va njezina pa*+enja= >un)-ije i %)lono%ti. A)o je taj oti%a) i%)$ivljen= $ezultat je i%)$ivljena %tani-a. 7alter( mladi Crnac( doao je pod moj nadzor sredinom sedamdesetih. 7alter je odrastao u sirotinjskim *etvrtima ju+nog &ostona( uglavnom na ulici. 0apustio je kolu kada je imao <F godina i pristupio vojsci kada je napunio <H. /remjeten je u ,ijetnam( gdje je sudjelovao u aktivnoj borbi i izaao bez

ranjavanja. !li kad se vratio kui( dvije godine kasnije( bio je ovisnik o heroinu koji su mnogi vojnici upotrebljavali da bi im rat bio to manje traumati*an. %eutim( za razliku od veine vojnika( 7alter nije imao dobar razlog da odbaci tu naviku kad se vratio kui. 0a kraju ga je uhvatila policija i pod nadzorom suda postao je pacijent u mjesnoj bolnici za veterane. . po*etku je glavna briga lije*nika bila da se 7alter detoksificira. 0ormalno( nakon toga mu se ne bi posveivala ni najmanja pa+nja. !li dok se oporavljao( po*eo sam ga posjeivati. &ilo mi je jasno da je 7alter neobi*an slu*aj. .sprkos o*ajnoj situaciji( 7alter je zadr+ao nadu i bio je spreman boriti se protiv svoje navike. /od tretmanom je brzo napredovao i godinu dana nakon detoksifikacije imao je stalan posao i rado je govorio o svojim buduim snovima i planovima. 1a se budunost nije nikada materijalizirala. 4ednog dana 7alterova su se kola pokvarila i bio je prisiljen ii na posao podzemnom +eljeznicom( to ve mjesecima nije *inio. .ao je u Dorchesteru u stari oronuli kripavi vagon. 2metala ga je buka i tome se nije mogao oduprijeti. &io je sparan lipanjski dan( a ventilator je bio pokvaren. ,e nakon nekoliko trenutaka u zatvorenom i zaguljivom vagonu osjeao se nepodnoljivo. 8a nekoliko minuta jako se uznemirio( a kad je izaao iz vlaka( bio je potpuno iracionalan. 0ita to je 7alter *inio nije moglo smiriti njegovu uznemirenost. 0arednog dana( kad je doveden natrag u bolnicu( bio je ponovno na heroinu( mnogo intenzivnije nego ranije. 6vaj put nije imao volje da se oslobodi. . mojim biljekama stojiA 9?to se dogodilo tom *ovjekuI -emijsko objanjenje za dogaaj u vlaku nije dovoljno. 2talno sam razmiljao o njemu kako nosi

karirano poslovno odjelo( s povjerenjem spreman za svoj novi +ivot( no onda je morao ui u vlak u kojem se vozio kada je bio ovisnik i pun problema. 2 nekim izdajni*kim obratom u sjeanju( prolost se vratila( a s njom i njegova +udnja. #dje se ta +udnja skrivala godinu dana prije nego to se vratilaI Stani-e u tijelu %va)o' ovje)a dolaze i odlaze= ali njihov ne%tana) nije dovoljan da %e p$e)ine a$olija )oja d$,i ovi%ni)e u 1ahu. Na ne)i nain= )oji *edi-ina te) poinje ot)$ivati= %tanino pa*+enje u %tanju je nad,ivjeti %a*u %tani-u.J !ko je to istina( treba se promijeniti otisak u pamenju da bi se oslobodili ovisnosti. 0ije dovoljno ukloniti samo fizi*ke toksine iz stanica( savjetovati ovisnika ili ga pokuati nau*iti drugim obrascima ponaanja. 1i su koraci vrijedni pa+nje( ali ovisnost je ukorijenjena u pamenju i mora se odande iskorijeniti.

POSREDNO L.JE<ENJE
. sadanjoj situaciji tipi*ni programi za ovisnika slu+e se sna+nim taktikama konfrontacije( s naglaskom na potrebi za stalnom budnou radi mogueg povratka te sna+ne navike. 9%ajmun vam je za vratom(" ka+e se ovisniku( 9i on e tu ostati do kraja vaeg +ivota." acionalno objanjenje za takav stav jest da ovisnik pod prisilom nee nikada biti izlije*en ako se ne pretvori u prisilnog apstinenta. 5 #aha$i%hi a6u$4vedi na1 je na'la%a) up$avo %up$otan. a*en te*elja- na1e' p$o'$a*a odvi)avanja je%t da +e ovi%ni) auto*at%)i p$e%tati %a %vojo* navi)o* )ad *u %e ponudi ve+i izvo$

zadovolj%tva. Dr+imo da je izvor ovisnosti traganje za zadovoljstvom. !lkohol( cigarete stvaraju neizrecivu tetu( ali njihovi korisnici nalaze u njima neko zadovoljstvo : iii barem olakanje od silnog stresa koji bi ina*e osjeali. 6visnici odr+avaju svoje navike u +elji da nau izlaz. 0apadaji krivnje( srama( predbacivanja i samooptu+ivanja ne poma+u. 0o izlaganjem vlastitog duha veem izvoru zadovoljstva( prevladat e prirodna sklonost suprotna ovisnosti( jer je vee zadovoljstvo mnogo privla*nije. /odrka za taj novi stav postoji gotovo dvadeset godina. ,e po*etkom sedamdesetih godina studije u 2!D:u i 'uropi vie su puta pokazale da kada se ovisnici nau*e meditirati( razina tjeskobe im se smanjuje( a s njom i potronja alkohola( cigareta i drugih droga. !ko se ovisnost presretne u ranoj fazi( veina ovisnika potpuno se odvikne. 1o je vrlo va+no jer se ba u toj ranijoj fazi veina bolesti mo+e izlije*iti. ada %e u)lone %*etnje %t$e%a= *edita-ija u ,ivano* %i%te*u o(navlja %je+anje na $avnote,u. Ponavljanje *edita-ije= dan za dano*= %talno pod%je+a pa*+enje %ve do) %e %tani-e ne v$ate u no$*alno %tanje i za*ijene %voje a(no$*alne $e-epto$e no$*alniji* o($a%-i*a. Jedno* )ad %e %taza inteli'en-ije o(novi= %tani-e +e auto*at%)i iza($ati zd$ave %i'nale tijela= )ao 1to %u $anije auto*at%)i p$ihva+ale i%)$ivljene. $u' p$e)inut u%lijed ovi%no%ti o(navlja %e. "stra+ivanja o 1%:u i ovisnosti dovela su do narednih rezultataA

V #odine <=G@. fiziolog obert -eith 7allace i suradnici proveli su istra+ivanje na <.HF> 1%: meditanata( uglavnom studenata( u vezi s upotrebom raznih vrsta droga. /oto su po*eli meditirati( broj ovisnika o drogama svih kategorija Mmarihuana( narkotici( barbiturati( halucinogeni i amfetaminiP zna*ajno se smanjio. ?to su studenti du+e prakticirafi 1% to je manja bila njihova ovisnost o drogama( a nakon @< mjesec uglavnom su svi prestali biti ovisnici. %arihuanu je jo vrlo rijetko koristilo <@ posto studenata iz te grupeK kod svih drugih kategorija brojke ovisnosti kretale su se od < do C posto. V 2tudija o upotrebi marihuane iz <=GC( godine usporeivala je meditante s nemeditantima i otkrila da je nakon jednog do tri mjeseca primjene 1% oko polovica broja meditanata smanjila ili prestala upotrebljavati tu drogu. 8a usporedbu( manje od estine nemeditanata prestalo je koristiti ili smanjilo upotrebu marihuane. 1i su se rezultati vidno poboljavali s duljinom meditacije. . ljudi koji su dvije godine vje+bali 1%( =@ posto smanjilo je koritenje marihuane( a GG posto potpuno je prestalo. 2li*na studija dola je do istih rezultata glede upotrebe alkohola. V 2tudija provedena na visokim kolama i fakultetima M-atz(<=GC.P ispitivala je <D> meditanata i <<> nemeditanata o upotrebi droga. 0aeno je zna*ajno smanjenje u upotrebi marihuane( vina( piva i +estokih pia kod meditanata( dok se kod kontrolne grupe nemeditanata nije primijetilo nikakvo smanjenje. 2vi ti nalazi temelje se na "judima koji nisu bili uklju*eni ni u jedan program rehabilitacije. 0itko ih nije tra+io da prestanu niti slijedio njihov napredak ili ih

nagradio za prestanak. 0ajva+nije( nitko nije bio odabran zato to ima neku motivaciju da prestaneK zapravo( na koled+u ili fakultetu pritisak dolazi iz suprotnog smjera( od onih koji zloupotrebljavaju alkohol( cigarete i droge. S*anjenje zloupot$e(a javlja %e u%lijed %*anjenja %t$e%a i tje%)o(e i pove+anja $azine unuta$nje' zadovolj%tva= i to je oito nain )a)o *otivi$ati ovi%ni)e da p$e%tanu %a %voji* navi)a*a. 2tro+i test ovih na*ela javlja se u institucijama. &rojne studije usmjerile su se da prate primjenu 1% kod zatvorenika koji imaju malo ili uope nemaju motivacije da prestanu s ovisnostima. /regledom pet takvih studija iz <=GH. godine otkriveno je da su rezultati dovoljno zna*ajni da se 1% upotrijebi u zatvorima kao glavni tretman protiv zloupotrebe droga. 2tudija provedena <=G@. godine u 2 0jema*koj prou*avala je GF ovisnika o drogi koji su se uklju*ili u rehabilitacijski program za odvikavanje od droga. 0akon <@ mjeseci meditacije ustanovljeno je smanjenje u svim kategorijama droga( uklju*ujui heroin( barbiturate i amfetamine( od kojih se ovisnici najte+e odvikavaju. /o svojoj prirodi( statisti*ke su studije bezli*ne. ,olim se vraati na osobne pripovijesti( kao na onu koju mi je ispri*ao iskusan savjetnik iz 0eO 5orka. Dolazila mu je tinejd+erka koja je po*ela piti prije svoje <@ godine( a s <D godina bila je ve ozbiljna alkoholi*arka. 0ije imala uspjeha ni s jednom konvencionalnom rehabilitacijom( i na kraju( nakon mjeseci frustracije( savjetnik je morao priznati poraz. -ad ju je otputao sa svog programa( primijetio je onako usputA 98ato ne pokua s meditacijomI" /okazala je stanovito zanimanje( ali nije bio u prilici da i dalje prati njezin slu*aj.

0ekoliko godina kasnije primijetio je vrlo privla*nu mladu majku u mjesnom trgova*kom centru. 8aprepaten( shvatio je da je to ta ista djevojka( ali sada sretna i blistava u etnji s dvogodinjom kerkom. /riao je da joj *estita. 3?to se dogodilo s vamaIN : pitao je. /okazalo se da je po*ela je s 1%:om odmah poto je prestala s rehabilitacijom. /restala je piti sama od sebe ve nakon nekoliko mjeseci. .spjeh je pripisala meditaciji( koju jo uvijek vje+ba a koja ju je spasila od duboke ovisnosti. ,jerojatno joj je spasila i +ivot. 6tada je savjetnik uvrstio 1% u svoj rad i uputio mnoge ovisnike na isti put.

OV.SNOS/ . DOE
2ve to upuuje na to da postoji samokorigirajui mehanizam u svakom ovisniku koji se mo+e potaknuti jednostavno tako da se omogui umu da s njim doe u doticaj. 1aj mehanizam mo+ete vidjeti na djelu i u odnosu na doe. $judi koji mnogo pue ili piju ili oni koji koriste droge kondicionirali su se u smjeru suprotnom od prirodne +elje tijela za ravnote+om. . po*etku obi*no nije umanjena sposobnost da kontroliraju svoje impulseK na tom stupnju ovisnici misle da jo uvijek mogu nadzirati svoju naviku. /otom slijedi period koji traje mjesecima ili godinama( kada sve tri doe postanu kroni*no poremeene. 2vaka ovisnost ima vlastiti profil simptoma( ali kod kroni*nih ovisnika uvijek nalazimo da je pitta jako poremeena i da je to uzrok( izmeu ostalog( za iracionalna raspolo+enja nasilja( crvenilo ko+e( abnormalno znojenje i +e te razne probavne smetnje.

,ata doa je iznimno va+na jer je njezina neravnote+a odgovorna za impulzivno ponaanje. -ada je vata ozbiljno poremeena( bilo koji impuls za piem( puenjem ili za fiksanjem mora se posluati. -ada kontrola impulsa po*inje slabiti( stvara se osjeaj jake krivnje jer se ovisna osoba poistovjeuje sa svojim nedostatkom kontrole. 0e znajui da slijedi naredbu vate Mto svi *inimo( ali na zdraviji na*inP( ovisna osoba vidi samo da njezina odluka da prestane s navikom jadno propada. . biti( vata doa je sama po sebi ovisna. 2tupnjevi te ovisnosti nalik su onima kod bilo kojeg slabljenja sredinjega +iv*anog sustava. 1o je razlog zato tremor ruku( koji nastaje uslijed pomanjkanja sna( /arkinsove bolesti( duevne bolesti ili alkoholizma( u osnovi nekolovanom oku izgleda isto. Vata +e op+enito p$o+i )$oz %lijede+e %tupnjeve opadanjaA #laga neravnote4aA nemirne( zbrkane misli( porast zabrinutosti( lako se prepadnete( gubitak pamenja i koncentracijeK odsutnost unutarnje svje+ine. Am%erena neravnote4aA nesanica( gubitak tjelesne koordinacije( tremor ruku( anksioznost( nervoza( gubitak apetita( nepovezano miljenje( povremen osjeaj fizi*ke slabosti i praznine. @z2il%na neravnote4a: kroni*na nesanica( oslabljena percepcija Mstvari izgledaju udaljeno i nestvarnoP( nekontrolirano trzanje glave i ruku( nema apetita( apatija( opi gubitak svih +elja( zablude i halucinacije. ao )$ajnja po%ljedi-a ovi%no%ti o al)oholu ili d$o'a*a= vata je e%to ta)o izvan )ont$ole da %e %i*pto*i p$a)ti)i ne $azli)uju od onih u du1evne

(ole%ti. Al)oholia$ u zadnje* %tadiju '$evi*a D/ i %hizo>$eni) dva %u p$i*je$a )$ajnjih '$ani-a vate. Rani i %$ednji %tupnjevi ovi%no%ti naj(olje $ea'i$aju na t$et*an je$ %e tijelo *o,e voditi da %a*o u%po%tavi $avnote,u. va)a MM )od %vih ovi%no%ti je%t u to*e da %e i%ti %i*pto*i patnje javljaju p$i %tje-anju navi)e i p$ili)o* njezina p$e%tan)a. /o i*a %*i%la )ada po'ledate vata do1u= )oja je navi)avana da p$ihvati p$i%utno%t d$o'e. No i* %e oduz*e ni)otin ili al)ohol= vata %e po)u1ava $ije1iti lo1e navi)e i v$atiti na no$*alu. ad %e v$ati u $avnote,u= a to znai )ad od(a-i vi1a) na%tale vate= tijelo i*a vate vi1e ne'o i)ada. Z(o' to'a dolazi do d$htanja= ne%ani-e i an)%iozno%ti 4 do %i*pto*a )oji p$ate p$e%tajanje navi)e. ada ,ivani %u%tav po%tane )e*ij%)i une$avnote,en= vata ne*a %id$a= ne*a no$*alno' dnevno' $it*a poin)a i a)tivno%ti da %ta(ilizi$a %totinja) d$u'ih tjele%nih $it*ova )oji *o$aju (iti )oo$dini$ani u zd$avoj o%o(i. Redovita *edita-ija o*o'u+uje %ta(ilno%t iz*jene du(o)o' od*o$a i a)tivno%ti. /o je $azlo' za1to ljudi u $ani* %tupnjevi*a pu1enja i upot$e(e d$o'a jo1 uvije) *o'u (ez i)a)va napo$a p$e%tati %a %vojo* navi)o*.

ODV. AVANJE OD P5ENJA

. slu*aju puenja cigareta( nagovaranje tijela da napusti tu ovisnost ima mnogo vie smisla nego prisiljavanje. 0eki ljudi uspijevaju naglo prestati( ali iznenadan prekid uzimanja nikotina uzrokuje mnoge

stresove. /ri*a se da je 2igmund Lreud godinama puio dvadeset cigareta dnevno sve dok nije po*eo patiti od lupanja srca. /o savjetu svog lije*nika pokuao je prestati s puenjem( ali *im je prestao( lupanje srca se udvostru*ilo( tako da se ponovno vratio svojoj navici. Lreud je rekao svom biografu da je pokuaj prestanka puenja bila 3tortura iznad ljudskih mogunosti.N . %aharishi a;ur:vedi pua*ima ka+emo da stalno alju signale kvantno:mehani*kom tijelu da +ele prestati. 1i signali mogu biti razli*iti. /restati puiti na jedan dan jedan je na*in : mnogi( ako ne i veina "judi koji su uspjeno prestali puiti( prestajali su vie puta. 2na+nija poruka kvantno:mehani*kom tijelu alje se 1%:om. Eak ako ste teki pua*( mo+da je to sve to trebate u*initi. Ret$o%pe)tivna %tudija p$ovedena na pet ti%u+a *editanata po)azala je da %u %a*o 0 po%to *u1)a$a-a i S po%to ,ena pu1ai= ia)o je p$ije ne'o 1to %u poeli % /#4o* a) NS po%to (a$e* pov$e*eno pu1ilo. /ostoje i dodatni na*ini za pomo pri odvikavanju od puenja. -ad pacijenti dou u kliniku za %aharishi a;ur: vedu i pitaju kako da bezbolno prestanu puiti( ka+emo im ovoA unaprijed se postavljaju tri osnovna pravilaA <. 0e pokuavajte prestati puiti : tvrdoglava odlu*nost osigurava neuspjeh. 0ikotin stvara ovisnost kao i navika da se posegne za cigaretom. Da biste prekinuli s tim navikama trebate djelovati to nesvjesnije( kao to ste i po*eli. @. 0osite cigarete sa sobom : bacanje cigareta naoko ima smisla( ali to dovodi samo do *eih pani*nih posrtaja i proenja prijatelja( pa *ak i nepoznatih ljudi. B. &udite svjesni automatskih uzroka koji vas poti*u na to da posegnete za cigaretom i ogradite se od njih.

1rea je to*ka klju*na i zahtijeva objanjenje. 2vi pua*i pale cigaretu automatski na poticaj. 8a neke je poticaj kada telefoniraju( za druge uklju*ivanje 1,( po*etak razgovora ili kraj obroka. ,jerojatno znate svoje poticajeK ako ne znate( posvetite tome dan:dva da biste ih spoznali. /i %u poti-aji %i'nali vati da djelujete na i*pul%. Vi niti ne p$i*je+ujete da palite -i'a$etu je$ va* je duh to'a t$enut)a p$azan. Vata je p$euzela up$avljanje. /$e(ate i%)ljuiti auto*at%)o' pilota. 0a*in je za*uujue jednostavanA puite svjesno i obratite pa+nju na *in puenja. 0ajbolji na*in koji je pomogao mnogima naim pacijentima da prestanu puiti u vrlo kratkom vremenu glasiA V -ada se uhvatite da palite cigaretu( zaustavite se za trenutak i zapitajte da li stvamo +elite tu cigaretu. V !ko +elite( izaite i sjednite mirno za trenutak. /uite bez ometanja. V Dok puite( usmjerite pa+nju na tijelo. 6sjeajte dim u pluimaK obratite pa+nju na svaki osjet koji imate u ustima( nosu( grlu( trbuhu ili bilo gdje drugdje. V .zmite komad papira ili mali dnevnik i odmah zapiite ono to ste osjetili i vrijeme kada ste puili. 8abilje+ite izvjetaj za svaku cigaretu( bez obzira na to jeste li je popuili svjesno ili automatski( i kako ste je osjeali. 0e brinite o tome koliko komada puiteK samo zabilje+ite svaku cigaretu( *ak ako i ne znate kako su se na kraju telefonskog razgovora pojavila tri opuka u pepeljari. !ko vjerno slijedite ovaj postupak( postat ete svjestan pua*( umjesto stroja za puenje. 6tkrili smo da su mnogi nai pacijenti smanjili dnevnu potronju od dvije kutije na *etiri ili pet cigareta : a to odra+ava

koli*inu koju vi zapravo +elite popuiti. 2manjiti puenje gotovo je isto tako va+no kao i prekinuti. 6no priprema put za prestanak i smanjuje neposredan rizik od te navike za vae zdravlje.

L.JE<ENJE OV.SNOS/. OD 53E

. prolosti mnogi su ovisnici radije +ivjeli sami sa svojim problemom( bez obzira na mu*enje( nego da ga otkriju okolini. 1aj je osjeaj potpuno razumljiv i uvijek osjeam da ga treba potovati tako dugo dokle god poduzimate produktivne korake za odvikavanje. /otpuni te*aj za tretman kod kue uklju*io biA V .*enje meditacije M1%P V Detoksificiranje organizma( kod kue ili pod lije*ni*kim nadzorom V /rehranu prema tjelesnom tipu Mpo*inje se hranom koja smiruje vatu sve dok ne nestanu znaci vata poremeajaP V edovitu ajurvedsku vje+bu V Dnevnu rutinu s uljnom masa+om Mabh;angaP za smirenje poremeene vate. 0a po*etku sam vam preporu*io da nau*ite 1% u vaem mjesnom centru( potom da posjetite lije*nika %aharishi a;ur:vede za potpun tjelesni pregled i dijagnozu neravnote+a. ecite mu o svojoj +elji da prekinete( otvoreno i poteno. 6n e vas uputiti kako da uklonite toksine iz tijela i uravnote+ite svoje doe prehranom i dnevnim rutinama. 0a po*etku se preporu*uje da ga posjeujete jednom tjedno( jer je

po*etno razdoblje najstresovitije za tijelo. !li to je u biti samolije*enje. 0itko vas ne sili da slijedite ovaj programK nema konfrontacije niti pritiska bilo koje vrste. .jutro osigurajte dovoljno vremena za potpunu tjelesnu abh;anguK druga kraa masa+a nave*er( s polaganim i nje+nim pokretima po glavi( ramenima i stopalima( takoer se preporu*uje. " zapamtiteA pravilo kada prestajete s bilo kojom navikom jest redovitost. ?to ste redovitiji u svemu to *ini va dan( to ete bolje i br+e vratiti vatu u normalu. 0e biste trebali siliti vatu u ravnote+u( jer to je nemogueK trebate je blago i nje+no potaknuti da se povrati. Najnje,niji pe$iod u va1e* ,ivotu t$e(a (iti )ada v$a+ate $avnote,u tijelu. 6sim toga( mogu se dodati i slijedei tretmaniA V #andharva muzika V !roma terapija V &iljni dodaci hrani M%aharishi amrit kalaP. 2luanje #andharva muzike izvanredno smiruje +iv*ani sustav dok pro*iujete svoje tijelo. /reporu*uje se petnaest minuta sluanja ujutro i isto toliko nave*er prije spavanja. 6putanju prije spavanja poma+e i ako ispunite sobu odgovarajuim aromama za smirenje doa. .potreba a*$it )ala1a kao biljnog dodatka hrani po*inje obnavljati vezu duha:tijela na razini stanica i ja*a tkiva oteena drogom. 6sjeamo da nijedan tretman odvikavanja od ovisnosti ne mo+e potpuno uspjeti bez podrke i razumijevanja. !ko se odlu*ite potra+iti savjet( potra+ite te kvalitete u psihologa( sveenika( lije*nika ili pak dobrog prijatelja. 1e+ak nedostatak konvencionalne

rehabilitacije jest taj to stalni oprez zna*i stalan stres. %ajmun vam nikada ne silazi s lea. .mjesto toga( mi osjeamo da ovisnici trebaju nau*iti imati povjerenja u sebe i biti zadovoljni svojim na*inom +ivota. &ilo kakav porast straha ili anksioznosti potpuno je neproduktivan( *ak i kada se smatra da stres poma+e okon*anju navike. O(ja1njenje )oje %toji iza na1e' p$i%tupa po%$edno' lijeenja je%t da %e p$i$odi *o,e vje$ovati. Ovi%ni)ovo tijelo pov$atit +e $avnote,u a)o %e p$avilno t$eti$a. !ko ste ozbiljan ovisnik o alkoholu ili drogama( mo+da osjeate da ste upropastili *itav svoj +ivotK veina ovisnika uzrokovala je patnju sebi i svojoj obitelji. Va,no je da %poznate )a)o ta ne'ativno%t ni%te vi. Ona je $ezultat >izi)e i *entalne a*e )oja %e na)upila % v$e*eno*. .%ti %tav t$e(ate zauzeti p$e*a njoj )ao i p$e*a p$ljav1tini na %vojoj )o,i 4 ope$ite je i za(o$avite. A)o va% d$u'i ,ele pod%jetiti na to )a)o %te u p$o1lo%ti (ili de%t$u)tivni= p$ihvatite njihov )$iti-iza* 1to *i$nije *o,ete. P$o1lo%t je p$o1lo%t. Ne *o,ete je ponovno o,ivjeti i ne t$e(ate %e na nju pod%je+ati. "znimno je va+no da se po mogunosti to vie dru+ite sa zdravim( normalnim "judima. %orat ete se odlu*iti da li da se uklju*ite u skupnu rehabilitaciju : mnogi ovisnici osjeaju da je to va+an dio povratka u normalan +ivot : ali u*inite sve da naete suosjeajnog( pozitivnog savjetnika. 2vakoga tko pristupa ovisnosti konfrontacijom ili fanatizmom treba svakako izbjegavati. -ona*no( no$*alno je da %e u to)u opo$av)a pojavljuju pov$e*eni padovi u %ta$o %tanje. Na$avno= (it +ete $azoa$ani= ali po)u1ajte %hvatiti da to nije o%o(ni neu%pjeh. Pot$e(no je v$ije*e da

%e tijelo no$*alizi$a. A)o *o$ate popiti jo1 jedno pi+e= popu1ti -i'a$etu ili uzeti pilulu= uz$o) to*e je p$ivi)nuta do1a )oja va% na to p$i%iljava. Doe su sna+ne( ali vi ste mnogo sna+niji nego to one ikada mogu biti. Va1e (itno ja%tvo nije dota)la ovi%no%t. Ono je %$etno= %lo(odno= iznad %vih p$o(le*a i %*i$eno. Jedno* )ada ponete dodi$ivati to va1e p$avo ja= %ve +e %e %$editi. 2udite %t$pljivi i dopu%tite da %e u va*a $odi %lo(oda. Va1 %e u%pjeh ne *je$i ti*e )oli)o je dana p$o1lo a da ni%te popu%tili. 2olje je da pot$a,ite zna)ove %a*op$ihva+anja= %$e+e= t$enuta)a $ado%ti i zadovolj%tva= pov$at)a do($o' apetita i ,elje za h$ano*= (olje' %na= *i$nijih %nova= ne%tan)a lo1e' zadaha iz u%ta i )o,e= *anje znojenja= pove+anja tjele%ne %na'e i izd$,ljivo%ti= $edovito' tjele%no' >un)-ioni$anja Cp$o(ave= di%anja= *oto$i)e )oo$dina-ije itd.D. Sve +e to do+i % v$e*eno*. Veli)a $ado%t le,i i u to*e 1to tijelo voli (iti p$oi1+eno. <a) ne >avo$izi$a* iz$az $eha(ilita-ija. Pe$ite %e 4 iznut$a i izvana. /o je p$i$odan p$o-e% )oji daje (olje $ezultate 1to du,e t$aje. Pov$e*eni padovi vi1e %u )ao *anje p$ep$e)e= no %a*o ta)o du'o do) i dalje ,elite $aditi na %e(i. Oe)uje va% zd$av= p$e)$a%an %vijet. Sva)i* va1i* )o$a)o* %ve va* je (li,i.