Ovaj projekat financira

Europska unija

Ovaj projekat
sufinancira Caritas
Internacionalis

PELARSKI PRIRUNIK
SA RADOVIMA NA PELINJAKU PO MJESECIMA
dr Goran Mirjani | 2014

Ovaj projekat financira

Europska unija

Ovaj projekat sufinancira Caritas Internacionalis

Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj ove

publikacije je iskljuiva odgovornost Caritasa Biskupske konferencije Bosne i
Hercegovine i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije

PELARSKI PRIRUNIK

SADRAJ
KRATAK OPIS PELINJIH PROIZVODA

MED
1
PROPOLIS 1
POLEN (CVJETNI PRAH)
1
MATINA MLIJE
2
POTENCIJAL U PELARSTVU
2
ILUSTROVANI PRIKAZ LR KONICE (KONICA NASTAVLJAA)
3

TEHNOLOGIJA PELARENJA SA KONICAMA NASTAVLJAAMA

1. Proljeno utopljavanje konica
2. Prihranjivanje pelinjih drutava
3. Ventilacija u konici
4. Okretanje nastavaka za 180
5. Proirenje legla i deblokada matice
6. Detaljan pregled pelinjih drutava
7. Poetak biolokih metoda borbe protiv varoe
8. Proirivanje legla, zamjena saa i demariranje nastavaka
9. Zamjena matica
10. Pojaavanje proizvodnih drutava
11. Uzimljavanje pelinjih drutava

BOLESTI I TETOINE PELA I PREVENTIVA

1. Amerika gnjiloa legla kuga
2. Nozemoza pela
3. Varoza pela

RADOVI NA PELINJAKU PO MJESECIMA

RADOVI U AVGUSTU
RADOVI U SEPTEMBRU
RADOVI U OKTOBRU
RADOVI U NOVEMBRU
RADOVI U DECEMBRU
RADOVI U JANUARU
RADOVI U FEBRUARU
RADOVI U MARTU
RADOVI U APRILU
RADOVI U MAJU
RADOVI U JUNU
RADOVI U JULU

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

4
4
4
5
6
7
7
8
9
9
9
10

11
11
12
13

14
14
15
16
16
17
17
18
18
19
20
21
22

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

KRATAK OPIS PELINJIH

PROIZVODA
MED
Med je slatka tvar, proizvod pela, koje nastaje preradom sokova nektara ili medne rose, koji se
nau u ivim dijelovima biljki. Pri tome ove sokove pela obogauje tvarima svoga tijela, prerade
ga i spremaju u elije saa unutar konica. Nektar, kao osnovna sirovina za proizvodnju meda, pele
sakupljaju od svog 20. dana ivota i pri tome lete od 1,5-4 km od konica, zavisno od kvaliteta i
obimnosti pelinje pae. Da bi se proizveo 1 kg meda, potrebna su 3 kg nektara ili 100.000-150.000
letova pela. Postoji mnogo vrsta meda, zavisno od njegovog botanikog porijekla (voni, bagremov, lipin, kestenov, livadski i dr.), ali se smatra da je glavna podjela vrsti meda prema broju biljaka,
koje su uestvovale u njegovom nastanku, pa kaemo da postoje monoflorni (sortni) i poliflorni
(mijeani) medovi. to je broj biljaka koje uestvuju u nastanku meda manji, kvaliteta meda je bolji
i isti je vie cijenjen na tritu. Med sa sastoji od eera (75-80%), vode (18-20%) i ostalih sastojaka
(5-6%), gdje spadaju minerali, proteini, vitamini, eterina ulja, kiseline i sl. Osobine meda su antioksidativno dejstvo, aktivator imunog sistema u ljudskom organizmu, daje organizmu lako pristupanu
energiju, antibakterijsko, antimutageno i antikancerogeno djelovanje.

PROPOLIS
Propolis je smolasta materija, koju pele skuplju sa odreenih biljaka i drvea, te uz pomo svojih
enzima isti prerauju u gotov proizvod - propolis. Propolis je za pele mala apoteka i graevinski
materijal. Naime, pomou ovog proizvoda, pela se bori protiv svih bolesti i tetoina, koje je okruuju, s obzirom da isti raspolae sa antibakterijskim, bakteriostatskim, antivirusnim i antiseptikim
djelovanjem. U humanoj medicini danas se koristi za zacjeljivanje rana, posjekotina, opekotina, protiv
upalnih procesa, stimulira regeneraciju tkiva, regulira rad digestivnog trakta i pozitivno utie na crijevnu motoriku. Propolis se sastoji od biljnih smola (preko 50%), eterinih ulja (10%), polena (5%), dok
ostatak ine balzami, enzimi, vosak i drugi sastojci.

POLEN (CVJETNI PRAH)

Cvjetni prah (polen) je prah sa pranika biljaka, koga pele sakupljaju i donose u konicu. Znaaj
cvjetnog praha za dobro prezimljavanje i rani razvoj pelinjeg drutva toliko je veliki da od njega
zavise i rekordni prinosi meda. Takoer je dokazano da cvjetni prah oivljava elije u organizmu ljudi,
ubrzava oporavak poslije preleanog gripa, suzbija nervozu i stvara fiziku otpornost organizma.
dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Pele sakupljaju cvjetni prah zato to sadri bjelanevine, masti, eere, vitamine i druge korisne
supstance za njegovanje legla. Cvjetni prah sa medom se koristi u ljudskoj ishrani kao sredstvo za
usporavanje starenja, za revitalizaciju, za jaanje obrambene sposobnosti organizama, u lijeenju
prostate, anemije kod djece i drugo. Posljednjih godina cvjetni prah koristi se i u kozmetici za spravljanje pomada koje osvjeavaju kou i daju ljepi izgled licu. Polenova zrna raznih vrsta biljki imaju
odreene i stalne veliine, boju i oblik. U raznim smjesama polena naeni su sljedei vitamini: tiamin
(B1), riboflamin (B2), piridoksin (B6), nikotinska kiselina, pantotenska kiselina, folna kiselina, askorobinska kiselina (C), provitamin (A), vitamin R (rutin) i vitamin E i D. U njegov sastav ulaze razne bjelanevine i slobodne amino-kiseline, za organizam vani fermenti katalaza, invertaza i neke organske kiseline, jabuna, vinske i mlijena. Djelovanjem fermenta koje pele izluuju prilikom nabijanja polena
u sae u polenu dolazi nakon nekoliko nedjelja do znatne izmjene tvari. Hemijski sastav i hranljiva
svojstva razlikuju se izmeu svjeeg polena i polena u sau. Koliina bjelanevine i masti smanjuje se
mlijena kiselina poveava. Poveava se i veliina eera, to zavisi o medu koje pele dodaju polen
prilikom konzerviranja.

MATINA MLIJE
Matina mlijeje luevinamedonosnih pelakoja se koristi kao hranapelinjih larvi. Lui se izhipofaringealnih lijezdiu glavama mladih radilica, te se koristi za hranjenje larvi u konicama. Sve larve u
konicama se hrane s matinom mlijei, ali ju odraslepelene konzumiraju. Matina mlije se sakuplja
i prodaje kaododatak prehranizbog razliitih zdravstvenih blagodati njezinih sastojaka, poputvitaminaB-kompleksa (pantotenska kiselina ilivitamin B5i piridoksin ilivitamin B6). Matina mlije sadri
67%vode, 12.5% sirovihbjelanevina(ukljuujui i malu koliinu razliitihaminokiselina), 11% jednostavniheera (monosaharidi), relativno visoku koliinu (5%)masnih kiselina, mnogemineraleu
tragovima, nekeenzime, antibakterijske i antibiotske sastojke tevitamin Cili askorbinsku kiselinu
u tragovima. Matina mlije se smatra moguimimuno modulacijskimsredstvom kodGravesove
bolesti. Takoer se smatra da stimulira rastglija elija,teneuronskihmatinih elijaumozgu. Do
danas, postoje preliminarni dokazi kako bi mogla uestvovati u smanjenju holesterola, imati protuupalne efekte, lijeiti rane, te imati antibiotske efekte, iako su posljednja tri od ovih efekata teko ostvariva ako se unosi kroz usta (zbog unitenja tvari tokom probave, ili neutralizacijom promjenompH).
Takoer postoje preliminarni eksperimenti prema kojima bi matina mlije mogla imati uticaja i na
neke druge bolesti, iako nema vrstih dokaza za te tvrdnje, pa e biti potrebni daljnji eksperimenti i
procjene za dokazivanje bilo kakve koristi. Matina mlije se takoer moe pronai u nekim proizvodima za ljepotu.

POTENCIJAL U PELARSTVU
Specifinost pelarstva je u tome to povrat uloenih financijskih sredstava, za poetak proizvodnje
(nabavka konica, rojeva, osnovne pelarske opreme i pribora) je mogue ostvariti za 1-2 godine,
pod povoljnim klimatskim okolnostima. Takoer, ovu granu poljoprivrede krasi i specifinost veine
pelinjih proizvoda da su dugotrajni po pitanju roka upotrebe (med, vosak, propolis), to nije sluaj
sa ostalim granama poljoprivrede. I irok asortiman spomenutih proizvoda, omoguava pelaru da
si obezbjedi sigurna godinja primanja, ime pelarstvo svrstavamo u jedno od najperspektivnijih
oblasti poljoprivredne proizvodnje. Tome u prilog ide i trenutna injenica, da je izvoz proizvoda

PELARSKI PRIRUNIK

animalnog porijekla iz BiH u EU omoguen samo za ribu i pelinje proizvode. Potencijal pelarstva
BiH je ogroman, samo je potrebna hrabra odluka pelara da se upusti u obimniju proizvodnju i
uspjeh je gotovo zagarantovan.

ILUSTROVANI PRIKAZ LR KONICE (KONICA NASTAVLJAA)

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

TEHNOLOGIJA PELARENJA SA
KONICAMA NASTAVLJAAMA
1.

Proljeno utopljavanje konica

Sa utopljavanjem konica ne treba raniti, ali ni kasniti, jer se na taj nain stvaraju loi uslovi za razvoj
pelinjih drutava, ime ista ne dostiu svoj maksimalni razvoj u vrijeme glavne pae. Pelinja drutva
treba utopljavati u rano proljee, sa prvim unosom polena u konicu, to je siguran znak za pelara
da je u konici matica poela da nese jaja i time nastaje novo leglo. Za utopljavajui materijal moe
da poslui stiropor (stavlja se ispod krova), kao i novinski papir (preko satonoa ili poklopne daske).
Na ovaj nain se postie sljedee:

2.

uva se toplota u gnijezdu;

manja potronja hrane u konici;
nema temperaturnih oscilacija (uticaj jutarnjih mrazeva).

Prihranjivanje pelinjih drutava

Sa procesom utopljavanja pelinjih drutava, poinje i prihrana istih, sa osnovnim ciljem dopune
rezerve hrane u konici, a kasnije i kao stimulacija matici, da povea broj snesenih jaja. Prva prihrana, druga polovina januara-poetak februara, bi se trebala obaviti sa vrstom pelinjom hranom
pogaa O, koja u svom sastavu ima eer, vezivne materije i vodu. Ova pogaa e posluiti pelama kao medna kapa u loim klimatskim uslovima, kakvi vladaju u ovom periodu godine. Nakon
toga, kada pelinje drutvo u potpunosti pojede dodanu pogau, najlon od iste pogae pomjeriti
unazad (do pelara) i na njeno mjesto postaviti pogau S, kao stimulaciju matici da krene sa maksimalnim noenjem jaja, a to je period kraj februara-poetak marta.

PELARSKI PRIRUNIK

Slika br. 1. Prihrana pela vrstom pelinjom hranom-pogaom

Kada se i ova pogaa potroi, u vrijeme cvjetanja prvog kotiavog voa (kajsija i ljiva), prelazi se
na prihranu pela sa tenom hranom eernim sirupom. Za ovu priliku se sprema eerni sirup u
odnosu eer:voda = 1:1 i dodaje pelama svako drugo vee u koliini od 0.25 0.3 L. Prihranu pelinjih drutva treba zavriti nekoliko dana pred glavnu pau.

Slika br. 2. Prihrana pela eernim sirupom

3.

Ventilacija u konici

Ventilaciju u konici sprovode pele radilice-lepezaice, u onim situacijama kada je to neophodno

(visoke temperature, visoka relativna vlanost i sl.). Meutim, zadatak pelara jeste da pelama u
takvim situacijama maksimalno pomogne, kako bi iste utroile to manje truda i vremena da uspostave idealne uslove mikroklime u konici. Iz tog razloga je neophodno da pelar u vrijeme glavne
pae otvori maksimalnu ventilaciju u konici i to na sljedei nain:

ukoloniti regulator leta sa leta konice;

aktivirati gornja leta na konici (pomona leta na svakom nastavku);
na poklopnoj dasci ili hranilici uspostaviti maksimalnu ventilaciju;
izvui metalni ili drveni uloak ispod mreaste podnjae.

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Na ovaj nain e se uspostaviti optimalni uslovi u konici za nesmetan rad i razvoj pelinjeg drutva,
to e za posljedicu imati radno raspoloenje pela i u mnogome e smanjiti pojavu prirodnog rojenja pela, kao ne poeljnu pojavu na naim pelinjacima.

Slika br. 3. Pele lepezaice u radnoj aktivnosti

4.

Okretanje nastavaka za 180

U periodu cvjetanja kotiavog voa (trenja) neophodno je izvriti okretanje gornjih nastavaka konica za 180, ime dodatno podstiemo pele na ienje saa, prebacivanje hrane u druge dijelove
konice, a sve sa ciljem da se povea slobodna povrina saa za potrebe zaleganja jaja od strane
matice. Ova aktivnost se veoma lako i brzo obavlja, kako na malim, tako i na velikim pelinjacima,
te je esta pojava kod tehnologije naih pelara. Na ovaj nain, pelinje leglo koje je do tada bilo u
prednjem dijelu nastavka, prebacuje se u zadnji dio, to je ne prirodan poloaj, pa pela poduzima
sve aktivnosti da vrati sve na prvobitno stanje. Ovom aktivnou u konici spreavamo, kao i kvalitetnom ventilacijom, prirodno rojenje pela.

Slika br. 4. Prirodni roj na grani

PELARSKI PRIRUNIK

5.

Proirenje legla i deblokada matice

U proljenom periodu veoma je intezivan unos cvjetnog praha (polena) i neto manje nektara. To
je glavni razlog tzv. blokade matica u konici, jer pele polen odlau u neposrednoj blizini legla, to
bitno smanjuje povrinu slobodnog saa matici za polaganje jaja. Ako pelar na to ne obrati panju,
pelinje drutvo se ne dovoljno brzo razvija, javlja se sve vei broj ne zaposlenih pela u konici i
neminovno dolazi do pojave nagona za prirodno rojenje (pojava matinjaka).
Da do toga ne bi dolo, potrebno je okvire sa polenom pomjeriti u lijevu i desnu stranu od legla, a na
njihovo mjesto postaviti okvire sa satnom osnovom ili izgraenim saem. Na taj nain smo proirili
leglo i spreili prirodno rojenje kod pela. Ovu operaciju je potrebno ponoviti jo nekoliko puta, u
razmaku od par dana, zavisno od panih i klimatskih prilika. Inae, izgradnja saa od satne osnove je
najkvalitetnije u vrijeme cvjetanja vonih vrsta, pa bi pelari trebalo to da iskoriste.

Slika br. 5. Mlado izgraeno sae

6.

Detaljan pregled pelinjih drutava

U vrijeme cvjetanja glavne vone vrste jabuke, potrebno je izvriti detaljan pregled pelinjih drutava, u pogledu zdravstvenog stanja pela, prisustva i kvaliteta matice i koliine meda u konici. Na osnovu ovih pokazatelja vri se podjela pelinjih drutava na osnovna proizvodna drutva
i pomona pelinja drutva, koja e posluiti za pojaavanje osnovnih
drutava. Smatra se da sva drutva koja u ovo vrijeme imaju 8 i vie okvira
legla su proizvodna drutva, a sva ostala pomona drutva. Ukoliko se
odstupa od ovog vida pelarenja, za preporuiti je pojaavanje slabijih
drutava sa pelom i leglom iz jaih drutava na pelinjaku. Na ovaj nain
se eli postii ujednaenost drutava na pelinjaku, to je osnovni moto
svakog pelara.
Slika br. 6. Pregled pelinjih
drutava

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

7.

Poetak biolokih metoda borbe protiv varoe

U ovom periodu, cvjetanje jabuke, zapoinje jedna od najbitnijih karika u lancu uspjene borbe
protiv varoe, a to su bioloke metode borbe. Od svih moguih metoda posebno se istiu isjecanje
graevnjaka (trutovsko leglo) i vjetako razrojavanje pelinjih drutava. Sam graevnjak se priprema
tako da se u okvir ugradi samo manja traka satne osnove (irina 1-2 cm) i ubacuje se u sredinu plodita. U periodu 10-14 dana od prvog graevnjaka, postavljamo drugi graevnjak pored prvog na
identian nain. Nakon 10-14 dana izvadimo prvi graevnjak, koji bi trebao biti veim dijelom sa
trutovskim leglom i u velikom procentu leglo poklopljeno. Nakon toga, istu operaciju je potrebno
uraditi i sa drugim graevnjakom za 10-14 dana. Ove aktivnosti sprovoditi do momenta dok matica
nese trutovska jaja, a radilice grade sae. U naim uslovima to je period polovine jula - poetak avgusta. Prednosti upotrebe okvira graevnjaka se ogledaju u sljedeem:

borba protiv varoe;

proizvodnja organskog voska;
nema ili u manjoj mjeri izgradnja trutovskih elija na satnoj osnovi;
radno raspoloenje pela i nema prirodnog rojenja pela.

Slika br. 7. Ram graevnjak

Vjetako razrojavanje je poeljno ne samo u borbi protiv varoe, nego i zbog potrebe kontrolisanog
proirivanja pelinjaka. Vjetakim razrojavanjem pela se prekida lanac razvoja tetoini pela, kakva
je varoa. Sam postupak razrojavanja izgled ovako:

izbor pelinjeg drutva koje emo razrojiti (jako drutvo, sa dosta mlade pele);
pronalazak stare matice, njena blokada;
oduzimanje 3 okvira poklopljenog legla sa pelom i 2 okvira sa medom i polenom i pelama;
u novu konicu postaviti leglo u sredinu, a hranu sa strane;
konicu sa novim rojem zatvoriti i odnijeti na novu lokaciju (min. 3 km), te nakon 4-5 sati dodati
mladu maticu u kavezu;
nakon 15-20 dana provjeriti prisustvo mlade matice u roju;
po potrebi prihraniti roj.

PELARSKI PRIRUNIK

8.

Proirivanje legla, zamjena saa i demariranje nastavaka

U aprilu mjesecu treba nastaviti sa proirivanjem legla, ubacivanjem okvira sa satnom osnovom,
ime se vri jo jedna veoma vana apitehnika mjera na pelinjaku zamjena starog saa iz konica.
Staro sae u konici moe biti izvor odreenih bolesti pela, a i sa ekonomskog stanovita je ne racionalno drati staro, tamno i iskrivljeno sae u konici. Zamjenom starog saa i unoenjem mladog
saa, pele radilice se normalno anatomski razvijaju i u prilici su da u potpunosti iskoriste pane
prilike.
Takoer, u ovom periodu je potrebno dodatno uposliti pele, a to se postie tzv. demariranjem
nastavaka, tj. zamjenom njenog mjesta. Naime, gornji (drugi) nastavak treba spustiti na podnjau
konice, a donji (prvi) nastavak treba podii u gornju poziciju. Na taj nain se stvara slobodni prostor
u gornjem nastavku, u koji se naseljava matica, a za njom i ostatak pelinjeg drutva. Ovu operaciju
je potrebno ponoviti za desetak dana.

9.

Zamjena matica

Da bi smo ostvarili visoke proizvodne rezultate, osim gore navedenog, potrebno je svake ili svake
druge godine mijenjati matice u proizvodnim drutvima. Samo mlada selektivna matica moe
odgovoriti izazovu jake glavne pae i punih konica medom. Mlada matica due nosi jaja u jesen, a
ranije kree sa nesenjem u proljee. Uz to, ako je i obiljeena, njen pronalazak i uvid u njeno prisustvo
je olakano. Sama zamjena matica se vri od poetka maja mjeseca pa do kraja pelarske sezone juliavgust mjesec. Zamjena se vri tako da se prvo nae stara matica i ista se ukloni, a zatim se saeka
para sati (4-5) i starom drutvu doda mlada matica u kavezu.
Na ovaj nain, ako vodi kvalitetnu evidenciju na pelinjaku, pelar dri pod kontrolom porijeklo svojih pela i kvalitetno ih nadzire. Svako odstupanje od navedenog (prirodno rojenje, prirodno uzgojene matice i sl.) se smatra primitivnim pelarenjem, svojstvenom za proteklo vrijeme.

10. Pojaavanje proizvodnih drutava

Postoji vie naina pojaavanja proizvodnih drutava, ali su ova dva najjednostavnija i dosta efikasna za pane prilike naih krajeva. Prvi nain pojaavanja se ogleda u oduzimanju okvira sa mladim
leglom i pelom iz pomonih drutava, te stresanje samo pela u osnovna proizvodna drutva. Ovu
operaciju ponoviti za 10-tak dana u vrijeme glavne pae.
Drugi nain pojaavanja se izvodi tako da se iz pomonih drutava izvade okviri sa zatvorenim
leglom i pelom (1-2 okvira), te se dodaju u kompletu u osnovna proizvodna drutva.
Prvi nain pojaavanja drutava se radi u vrijeme glavne pae, kada je intezivan unos nektara, dok
drugi nain se praktikuje u vrijeme tihe, livadske pae, kada su skromniji unosi nektara.

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

11. Uzimljavanje pelinjih drutava

Da bi pelinja drutva to kvalitetnije prezimili i spremno doekala proljee, neophodno je krajem
ljeta-poetkom jeseni sprovesti sve aktivnosti oko uzimljavanja pela. Sam in uzimljavanja pelinjih
drutava se sprovodi na sljedei nain:

provjera stanja i kvaliteta hrane u konici, te po potrebi izvriti prihranjivanje pelinjih drutava
guim eernim sirupom;
izvriti potrebna tretiranja pelinjih drutava u borbi protiv varoe, preventivno protiv nozemoze;
uspostaviti kvalitetnu ventilaciju;
svesti konicu na dva nastavka i forsirati da se zimsko klube formira u gornjem nastavku;
ako u konici ima umskog meda (medljikovac), obavezno isti izvrcati i dopuniti hranu sa
sirupom;
na leta konica postaviti regulatore leta sa eljevima.

Uz obezbjeenje stalnog mira na pelinjaku, na ovaj nain bi se stvorili idealni uslovi za kvalitetno
prezimljavanje pelinjih drutava u, za njih, nepovoljnom periodu godine.

10

BOLESTI I TETOINE
PELA I PREVENTIVA
1.

Amerika gnjiloa legla kuga

Ovo je bakterijska zarazna ne izljeiva bolest pelinjeg legla, pa je i zbog toga dobila naziv kuga.
Javlja se u pelinjacima krajem ljeta-poetkom jeseni, u uslovima ne higijene, loe pelarske prakse i
ne humanog odnosa prema pelama, iako ovo nisu primarni uzroci nastanka ove bolesti. Ova bolest
je esto rasprostranjena na naim pelinjacima, jer kada pelar primijeti prve znake ove bolesti, pelinja drutva su uveliko zaraena sporama ove bakterije. Vidljivi znaci ove bolesti su proarano i upljikavo leglo, iji poklopci su poprimili mozaian izgled i blago su ugnuti. Larva ispod poklopca je
uginula i pretvorila se u ljepljivi rastezljivu masu, koja se ne moe izvaditi iz elije saa i ista se oistiti.

Slika br. 8. Vidljivi znaci amerike kuge legla

Ukoliko pelar primjeti ove ili sline simptome, potrebno je prvo da obavijesti lokalnu veterinarsku
inspekciju i da zajedniki uzmu uzorak za laboratorijsku analizu. Ako je nalaz pozitivan, dotina drutva treba odmah uguiti sumporom, a okvire sa saem i pelama ne kodljivo ukloniti (zapaliti). Ostali
dio konice potrebno je dezinfikovati sa let lampom (brener), s obzirom da je spora ove bakterije
veoma otporna i strada tek na temperaturi 120C.
Ova bolest se ne moe lijeiti, ali se moe iskorijeniti dobrom pelarskom praksom i dobrim meusobnim odnosom meu pelarima (razmjena informacija i iskustava).

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

11

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

2.

Nozemoza pela

Zarazni proljev pela ili nozemoza je bolest izazvana parazitskom protozoom Nosema apis. Postoje
dva oblika ove bolesti kronini i akutni. Prvi oblik se javlja u aktivnom dijelu sezone i nije vidljiv
golim okom (nema vidljivih simptoma i pela umire u slobodnoj prirodi), dok akutni oblik se javlja
tokom zimskog mirovanja pela i umiranje pela se odvija u konici. Tada pelar moe da primijeti
isprljane okvire sa izmetom pela (nesvarena hrana), kao posljedica oteenja epitela srednjeg crijeva
pela. Ona nije u mogunosti sadraj crijeva zadrati do prvog proisnog leta, ve isti izbacuje u
konicu i time se pojavljuju prvi znaci ove bolesti. Pele su uzbuene, izlaze izvan zimskog klubeta,
a abdomeni su im jako naduveni i izlazi rijedak sadraj ute boje.

Slika br. 9. Vidljivi znaci Nozemoze

Bez intervencije pelara, u teim sluajevima, pelinje drutvo je predodreeno na propast. Da do

tog ne bi dolo, neophodno je sprovoditi preventivne mjere, kao to su:

higijensko pojilo za pele (u vodu dodati 0,5 % kuhinjske soli);

redovna zamjena saa i matica;
prilikom prihrane pela dodati Nozecid jodni rastvor 1 ml/1 L sirupa.

Slika br. 10. Kvalitetno higijensko pojilo za pele

12

PELARSKI PRIRUNIK

3.

Varoza pela

Varroa destruktor je tetoina pela, koji napada i pelinje leglo i odrasle pele i pri tome im sie hemolimfu
(krv pela). Na taj nain, raaju se deformisane mlade
pele, bez krila, dosta iscrpljene, sa ne zavrenim procesom rasta i razvoja. To bitno utie na duinu i kvalitetu
ivota pela radilica u kasnijoj dobi, to za posljedicu
ima postepeno propadanje pelinjeg drutva, uz znatno
nie proizvodne rezultate na pelinjaku. Pelar primjeuje invaziju varoe po opadanju broja pela u konici,
deformisanim pelama i trutovima (u doba kada ih ima
u konici), velikoj i estoj uznemirenosti pela, te prisustvom varoa na odraslim pelama. Prisustvo varoe u
konici, potpomae i irenju drugih bolesti (kuga i nozemoza), kao i prisustvo raznih vrsta virusa (hronina paraliza i sl.). Da bi se utvrdio prosjean broj varoe u konici,
potrebno je izvriti prebrojavanje prirodno otpalih varoa
na podnjai (ne vie od 1-2 puta u sedam dana).

Slika br. 11 Varroa destruktor na pelinjem leglu i

odraslim pelama

Na taj nain, pelar moe da utvrdi nivo zaraenosti pela varoom i taj procenat ne smije prei 1%
zimi, a u aktivnom periodu godine 10%.
Od metoda koje se koriste u borbi protiv varoe, istiu se sljedei:

Bioloke metode:
upotreba ramova graevnjaka,
vjetako razrojavanje,
uklanjanje prvog i zadnjeg legla,
upotreba organskih kiselina (mravlja, mlijena i oksalna),
upotreba timola.
Hemijske metode:
sredstva na bazi amitraza (mitak), fluvalinata i brompropilata (letvice),
sistemici (perizin i apitol).

Upotreba hemijskih sredstava u borbi protiv varoe mora biti pravovremeno, sa provjerenim i registrovanim sredstvima, uz uslov da se ista ne koriste za vrijeme medonosne pae, kako aktivne materije iz ovih sredstava ne bi zavrile u pelinjim proizvodima.
Kombinacijom gore spomenutih metoda razvoj glavnog tetoine naih pela bi se drao pod kontrolom i time bi se znatno smanjio gubitak pela na naim pelinjacima. Ovo je jedini put do zdravih
i radno raspoloenih pela, sa krajnjim ciljem zdravi i ispravni pelinji proizvodi.

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

13

RADOVI NA PELINJAKU
PO MJESECIMA
Pelari moraju znati koje radove treba i kako da obavljaju u pojedinim mjesecima. Ovdje e biti izloen praktian program rada i opisan po mjesecima. Da bi pelari bili u toku sa savremenim znanjima
iz tehnologije i tehnike pelarske proizvodnje, potrebno je da se upoznaju i sa redosljedom pojedinih poslova, kako bi mogli planirati vrijeme, obezbjediti potrebnu opremu i pribor, vriti pripreme za
selidbu pela, za vrcanje meda itd. esto se propusti obavljanje nekog manje ili vie znaajnog posla
na pelinjaku jednostavno zato, to pelar zaboravi ili to pelar poetnik najee i ne zna kada i
kako ta treba uraditi. Meutim, neizvravanje ili neblagovremeno izvravanje nekih poslova oko
pela moe veoma nepovoljno da se odrazi na visinu prinosa i na produktivnost rada u pelarstvu.
Na dinamiku i vrstu radova na pelinjaku moe u velikoj mjeri da utiu klimatske prilike, kako da
poboljaju uslove medenja medonosnog bilja, tako i da umanje ukupne godinje prinose. Radove
po mjesecima poinjemo sa avgustom, zato to pelarska godina poinje u ovom mjesecu i tada se
pelinja drutva poinju spremati za narednu godinu.

RADOVI U AVGUSTU
U ovom mjesecu na pelinjaku se obavljaju, uglavnom sljedei radovi:
1.

2.

14

Detaljan pregled svih pelinjih drutava, radi utvrivanja njihovog stanja, na osnovu kojeg bi se
izvile pripreme za prezimljavanje i za narednu sezonu:
Utvrditi jainu i zdravstveno stanje pelinjih drutava, postojanje i kvalitet matice, koliina
rezervne hrane, kvalitet saa i potreba za njegovom zamjenom, ispravnost konice i sl.,
Preurediti pelinje gnijezdo prema jaini pelinjeg drutva,
Suvino sae ukloniti iz konice, a staro i crno sae odmah pretopiti,
Starije okvire sa medom i polenom pomjeriti prema centralnom djelu konice, gdje e se
formirati pelinje klube.
Zatita pelinjih drutava od visokih temperatura:
Pelinjak postaviti tako da konice, u najtoplijem dijelu dana (11-15 asova), budu djelimino
zatiene od sunca (areni hlad),
Proirivanje prostora u konici, blagovremenim dodavanjem nastavaka,
Maksimalno otvoriti ventilaciju na konici,
Na pelinjaku uvijek da bude aktivna pojilica.

PELARSKI PRIRUNIK

3. Preduzimati odreene apitehnike mjere, kako bi se do zazimljavanja pela proizvelo to vei

broj mladih pela radilica.
4. Njegovati rojeve:
Nadraajno prihranjivati, uz obezbjeenje dovoljnih koliina rezervne hrane.
5. Cijeenje meda medljikovca iz konice,
Na taj nain emo sprijeiti pojavu proliva pela na proljee.
6. Borba protiv osa i strljenova:
Postaviti na pelinjak flae klopke.
7. Zamjena starog saa:
eom zamjenom saa = vie otopljenog voska.
8. Zatita pelinjih drutava od varooe i dr. tetoina:
Aplikacija odreenih sredstava za zatitu zdravlja pela.

RADOVI U SEPTEMBRU
U toku ovog mjeseca, pelinja paa je znatno smanjena, pa su pelari prisiljeni da poduzmu odgovarajue apitehnike mjere kako bi se umanjio negativan uticaj nedostatka pae. U pelinjim drutvima
se smanjuje broj pela, smanjuje se prostor koji pele u konici pokrivaju i poinje se formirati tzv.
medna kapa, potrebna za prezimljavanje pela. Radovi koji trebaju biti obavljeni u ovom mjesecu su:
1.

Nastaviti sa radovima iz prethodnog mjeseca, koji pospjeuju da se izvede to vei broj mladih
pela radilica koje e prezimiti:
Nadraajno prihranjivanje.
2. Obezjediti pelinjim drutvima dovoljne koliine kvalitetne hrane za prezimljavanje i rani
proljetni razvoj:
Intezivnija prihrana pelinjih drutava (do polovine septembra).
3. Njega rojeva i slabijih drutava:
Nadraajno prihranjivanje,
Prebaciti suvian polena iz nekih konica u ovogodinje rojeve.
4. Mlado sae sloiti u krajeve konice, a okvire sa vie meda i polena pomjeriti blie leglu:
Ne razdvajati okvire sa leglom (hrana uvijek sa strane),
Prostor u konici svesti na jainu pelinjeg drutva.
5. Sa plodita skinuti sve nastavke i polunastavke i sloiti ih u skladite:
Po potrebi ukloniti i iz plodita suvino i staro sae.
6. Preduzeti mjere protiv varoe, voskovog moljca i pelinjih vaiju:
Aplikacija odreenih sredstava za zatitu zdravlja pela.
7. Preduzeti mjere u sprijeavanju pojave grabei, kao i u borbi protiv osa i streljenova:
Obavezno suziti leta (broj ulica u konici = cm otvor na konici leto),
Upotrebiti flae klopke za hvatanje ovih tetoina.
8. Odravati pojilicu u ispravnom stanju:
Odravati higijenu na pojilitu, uz svakodnevnu zamjenu svjeom vodom.

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

15

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

RADOVI U OKTOBRU
U oktobru vrijeme postaje sve hladnije, pa je i opseg radova na pelinjaku sveden na minimum.
Matica polako prestaje da polae jaja, a izlazi i posljednje leglo. Pele zatvaraju propolisom
nepotrebne otvore na konici. Osnovni radovi koje treba izvriti u oktobru su sljedei:
1. Svi radovi iz prethodnih mjeseci, koji iz raznih razloga nisu ranije sprovedeni moraju se u ovom
mjesecu obaviti:
Ureenje pelinjeg gnijezda.
2. Ureenje zemljita i postolja na pelinjaku:
Postolja moraju biti stabilna i malo nagnuta naprijed (1-2%),
Ukloniti korov i suvinu travu.
3. Uzimljavanje i drutava sa rezervnim maticama.
4. Obezbjediti mir na pelinjaku:
Radi normalnog rada pelinjeg drutva unutar konice neophodan je mir na pelinjaku,
Ograditi pelinjak i postaviti tablu sa podacima o pelaru (ako je pelinjak udaljen od
pelareve kue).
5. Zatita pelinjaka od vjetrova.
6. Pregled i ureenje ventilacije na konicama:
Neophodno viak vodene pare odstraniti iz konice.

Slika br 12. Matica u okruenju svojih hraniteljica

RADOVI U NOVEMBRU
U ovom periodu pelinje drutvo ine pele radilice i matica. Pelinje klube je ve formirano i u
njemu miruju lanovi pelinjeg drutva. Svi radovi na pelinjaku se podeavaju tako, da se pelinjim
drutvima pomogne u njihovom nastojanju da to vie ouvaju svoju energiju i da troe to manje
hrane. Radovi u ovom mjesecu su:
1.
2.

16

Dovriti uzimljavanje pelinjih drutava:

Postaviti utopljavajui materijal.
Obezbjediti apsolutan mir na pelinjaku:
Sprijeiti i najmanje potrese konica.

PELARSKI PRIRUNIK

3.
4.

Zatita pelinjih drutava od jakih vjetrova:

Zatitni pojas od granja, trske, ploa i sl.
istiti leta od eventualnog snijega, leda i mrtvih pela:
Omoguiti normalan izlet pela za vrijeme toplih dana.

RADOVI U DECEMBRU
U toku decembra mjeseca ulazimo u zimski period, kada pele imaju vie posla i napora da stvore,
odravaju i uspjeno koriste postojee uslove za svoj ivot. Svi radovi u ovom mjesecu bi trebali biti
svedeni na stalnu kontrolu istoe leta konice, povremeni obilazak pelinjaka, kao i obezbjeivanje
stalnog mira na pelinjaku. Takoer, u ovom periodu mogua su manja pomjeranja konica, bez
bojazni da e se to negativno odraziti na proljetni razvoj pelinjih drutava. U ovom periodu, konice se ne smiju otvarati, tako da se stanje pelinjeg drutva moe odrediti, i na osnovu izleta i uleta
pela na ljeto u toplijim danima ovog mjeseca. Ovaj period treba iskoristiti i za popravak i nabavku
dodatne pelarske opreme, da bi se spremno doekala naredna pelarska sezona.

Slika br. 13. Okvir sa leglom kakav bi poelio svaki pelar

RADOVI U JANUARU
U januaru mjesecu dogaa se esto, da ima toplih dana, koje treba iskoristiti za poduzimanje odgovarajuih apitehnikih mjera, sa ciljem zatite pojedinih pelinjih drutava, pogotovo onih koje su
konzumirale vee koliine hrane u toku zime. U tom smislu, dobro dou ovi januarski topli dani da se
i pele oslobode nagomilanog produkta u probavnom traktu, nastalog probavom hrane. Takoer, i
matica polako poinje da polae jaja, ime se odreen broj pela radilica aktivira na ishrani legla, a
to iziskuje i vee koliine polena i meda. Utrokom veih koliina hrane u ovom periodu, stvara se
i vea koliina vodene pare i CO2, to iziskuje i pravilno funkcionisanje ventilacije u konici. To su sve
razlozi, da se u ovom mjesecu moraju preduzeti sljedei poslovi:
1.
2.

Periodina kontrola stanja na pelinjaku.

Prihranjivanje pelinjih drutava po potrebi:
Prihraniti pelinja drutva sa pogaama, koje su obogaene sa polenom.

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

17

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

3.
4.
5.

Spreavanje razvoja legla u irem obimu:

Postepeno skinuti neto utopljavajueg materijala (paziti da se leglo ne prehladi).
Po mogunosti aktivirati pojilice (uticaj niskih temperatura).
Odravati higijenu na pelinjaku:
Oistiti leta od snijega i leda, kao i podnjae od mrtvih pela i neistoa.

RADOVI U FEBRUARU
Djelovanjem klimatskih faktora u ovom periodu, kao i instinktivnim osjeanjem da se pribliava proljee, ivotni procesi u pelinjem gnijezdu se naglo poinju mijenjati u odnosu na prethodni period,
to pelari obavezno treba da prepoznaju kako bi preduzeli sljedee radove u pelinjaku:
1.

2.

3.

4.

Odravanje higijene u i oko konice:

Zamjena podnjaa sa novim ili istim podnjaama iz skladita,
Ukloniti neistoe i mrtve pele sa pelinjaka,
Vosak sa podnjae pretopiti.
Kontrolisanje zdravstvenog stanja i jaine pelinjih drutava:
Pregled na pojavu proljeva i nozemoze pela,
Jaina i stanje u konici se odreuje i prema zujanju pela u konici (dobro stanje kratko
i buno zujanje).
Kontrolisanje stanja rezervi hrane, posebno polena (cvjetnog praha):
Prihrana sa pogaama, samo u izuzetnim uslovima i sa eernim sirupom (topliji dani i
noi).
Pregledati utopljavajui materijal:
Ako je vlaan, obavezno ga zamijeniti.

RADOVI U MARTU
U martu mjesecu postaje sve toplije. To bitno utie na razvoj pelinje pae, pa time i na razvoj pelinjih drutava. U ovome mjesecu cvjeta izvjestan broj medonosnih biljaka, naroito onih koje su
izrazite polenaice, kao npr. rano kotiavo voe. Smatra se da je mart mjesec veoma bitan za razvoj
pelinih drutava, tako da se mora posebno obratiti panja na vrstu i dinamiku poslova na pelinjaku
u ovom periodu, jer sve to se tada propusti nee se moi kasnije nadoknaditi.
Ti radovi su sljedei:
1.
2.

18

Po potrebi pelinja drutva odzimljavati ili utopljavati.

Izvriti prvi proljeni pregled pelinjih drutava:
Pregled vriti u najtopliji dio sunanog dana (16-18C),
Obratiti panju na eventualnu zaprljanost okvira (nozemoza),
Pregled rezervi hrane,
Odrediti jainu pelinjeg drutva i postojanje matice u drutvu,
Ako nismo ranije oistiti podnjae konica.

PELARSKI PRIRUNIK

3.

Preduzeti mjere saniranja pelinjih drutava,

Slaba drutva spajati uvijek sa jaim pelinjim drutvima,
Pelinjim drutvima bez matice dodati rezervnu ili ih spojiti sa jaim.
4. Izvriti zamjenu starog i dotrajalog saa:
Sa ovim poslom poeti kada to omoguavaju pane i klimatske prilike,
Za izgradnju saa bitna jaina pelinjih drutava i koliina unosa nektara,
Dodati 1-2 okvira sa satnom osnovom na mjesto starog i praznog saa,
Nove okvire uvijek dodavati sa strane do legla, nikad u sredinu legla,
Ako je unos nektara mali prihranjivati pelinja drutva (izgradnja saa),
Unosom novih okvira proiruje se i pelinje gnijezdo, ime se spreava prirodno rojenje.
5. Pripremati okvire sa satnom osnovom:
Uiavanje okvira i umetanje satne osnove.
6. U potpunosti aktivirati pojilicu.
7. Vriti intezivnije nadraajno prihranjivanje:
Dodavanje svake veeri po 200 ml eernog sirupa ili svako tree vee po 500 ml,
Isti efekt se postie i sa otvaranjem poklopljenog meda na okvirima u konici veliine pola
dlana.
8. Odravati ventilaciju u konici u ispravnom stanju.
9. Poetak primjene biolokih metoda borbe protiv Varooe:
Upotreba okvira graevnjaka.

Slika br. 14. Stacionarni pelinjak (LR konice)

RADOVI U APRILU
April mjesec je karakteristian po vonoj pai, koje predstavlja uvod u glavnu pelinju pau bagrem.
U ovom mjesecu je unos nektara znatno vei, kao i polena, to treba iskoristiti i sakupiti rezerve
istog. Takoer, krajem aprila u veini krajeva BiH nastupa jedna period bez ili sa znatno smanjenom
pelinjom paom, to moe negativno uticati na razvoj pelinjih drutava. Zavravaju se i pripreme
pelinjih drutava za iskoritavanje glavne pelinje pae. Zbog ovih klimatskih specifinosti, u aprilu
treba preduzeti sljedee aktivnosti na pelinjaku:

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

19

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1.

2.
3.

4.

5.
6.

7.

Nastaviti proirivati pelinje gnijezdo i sprjeavaju pojavu nagona za rojenjem:

Ovaj posao obaviti na vrijeme (ako se zakasni sigurno rojenje),
Oduzeti poneki okvir iz pelinjeg drutva sa medom i leglom (zavisno od jaine pelinjeg
drutva) i dodati prazan okvir ili okvir sa satnom osnovom,
Zamijeniti staru maticu mladom,
Isijecati matinjake i time samo prolongirati prirodno rojenje (ne i sprijeiti),
Zamjena mjesta konicama (ako su pojedina drutva ula u nagon za rojenje).
Nadraajno prihranjivati pelinja drutva.
Spajati pelinja drutva sa lanim i maticama trutuama:
Ako matice nema u konici, nastaju lane matice od pela radilica, to ima za posljedicu
polaganje samo trutovskih jaja,
Ako matica postoji u konici, ali polae samo trutovska jaja (matica trutua),
U oba sluaja zamijeniti maticu mladom maticom, a ako ih nema spojiti pelinja drutva.
Spajati pelinja drutva, sa ciljem stvaranja jakih pelinjih drutava:
Da bi se ovo sprovelo sva pelinja drutva na pelinjaku moraju biti zdrava (irila bi se
zaraza, ako su bolesna),
Izvaditi iz jakih drutava jedan okvir sa dosta zrelog legla, stresti svu pelu u matinu
konicu i samo okvir sa leglom prebaciti u slabije pelinje drutvo,
Na prazno mjesto u jakom pelinjem drutvu dodati prazan okvir ili okvir sa satnom
osnovom,
Prebacivati postepeno 1-2 okvira.
Izjednaavanje pelinjih drutava.
Pojaavanje pelinjih drutava na raun slabih:
Prebaciti koji okvir iz slabijih pelinjih drutava u jae, sa ciljem dobivanja veoma jakih
pelinjih drutava, poto od slabih drutava i onako nema prinosa,
Paziti da novonastala veoma jaka pelinja drutva ne dobiju nagon za rojenje.
Sakupljanje cvjetnog praha (polena):
Postaviti hvatae polena na leta konica, s tim da ih periodino 1-2 dana mijenjamo po
konicama, tako da bi pele unijele polen i za svoje potrebe,
Odmah po prikupljanju polena osuiti ga i uskladititi.

RADOVI U MAJU
Maj je najzanimljiviji mjesec za pelare, ali i njihove pele. Tek tada mogu da sagledaju rezultate svog
dugotrajnog i mukotrpnog rada. To posebno dolazi do izraaja, ako se zna da u ovom mjesecu cvijeta glavna medonosna biljka bagrem.
Radovi koji bi se trebali sprovesti u maju mjesecu su:
1.
2.

20

Dovriti sve radove usmjerene na stvaranje jakih pelinjih drutava:

Spajanje pelinjih drutava koja se nisu stigla razviti do glavne pae.
Sprijeiti nagon za rojenje i samo rojenje:
Stalno kontrolisati i blagovremeno proirivati prostor u konici.

PELARSKI PRIRUNIK

3.

Stvarati radno raspoloenje u pelinjem drutvu za sakupljanje nektara i polena:

Provjeriti funkcionisanje ventilacije u konici,
Zamjena stare matice mladom,
Izvaditi 1-2 okvira sa leglom iz plodita i zamjeniti ih sa praznim okvirom ili sa satnom
osnovom,
Zatita konica od direktnog uticaja sunca,
Maksimalno proiriti ljeto.
4. Proiriti ljeto na konicama, koliko je to mogue.
5. Po potrebi pribliiti pelinja drutva pelinjoj pai:
Ako je paa blie manje praznog leta pela i vie provode vremena u sakupljanju i
unoenju nektara,
Mogunost i selidbe pela na druga medonosna podruja.
6. Ograniiti prostor matici:
Upotrijebiti matinu reetku, kojom ograniimo kretanje matice samo u okviru plodita.

Slika br. 15. Bagrem

RADOVI U JUNU
Pelinja paa se nastavlja i u junu, posebno livadska paa, lipa i kesten. Iz tog razlog potrebno je
nastaviti veinu radova iz prethodnog mjeseca, a to su:
1.

Izdvojiti okvire sa medom i izvriti cijeenje (vrcanje) meda:

Med mora biti poklopljen, da bi se pristupilo njegovom cijeenju, jer u protivnom, moe
doi do kvarenja istog u skladitu, zbog poveanog sadraja vlage,
Kada se med ocijedi, pokupiti sa njegove povrine sitne ostatke voska i ostale primjese,
Skladite za med mora biti suha, provjetrena i ista prostorija, bez stranih mirisa (luk, kupus,
nafta, itd.).
2. Umnoavanje pelinjih drutava:
Primijeniti jedan od naina vjetakog razmnoavanja pelinjih drutava, a sa ciljem
planskog uveanja pelinjaka.
3. Formiranje nukleusa.

dr Goran Mirjani | POLJOPRIVREDNI FAKULTET BANJA LUKA

21

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

4.

5.

Proizvodnja matica:
Matica je najplodnija u prvoj godini svog ivota, pa bi je trebalo mijenjati gotovo svake
godine u pelinjim drutvima, ime bi se umanjio uticaj jednog od faktora koji dovode do
prirodnog rojenja,
Za proizvodnju matica koristiti zdrava, jaka i higijenski vrijedna pelinja drutva, poto se
veliki broj osobina pelinjeg drutva prenosi preko matice.
Njega rojeva.

RADOVI U JULU
Ovaj mjesec spada u najtoplije mjesece u godini, a i pelinja paa jenjava, tako da se u ovom periodu
poduzimaju sljedee aktivnosti:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Njegovati novoformirane rojeve.

Cijeenje meda, ako su povoljne klimatske i druge prilike.
Proizvodnja i zamjena matica.
Zatita pela od suvine toplote.
Borba protiv osa i strljenova.
Odravati higijenski ispravnu pojilicu na pelinjaku.

Ovi radovi se obavljaju u prethodnim mjesecima, tako da se veina ponavlja i u ovom mjesecu, s
obzirom na biologiju medonosne pele i tehnologiju pelarenja na naim prostorima.

22

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE

BOSNE I HERCEGOVINE
Mehmed bega Kapetanovia Ljubuaka 6
71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 206 441
Fax: +387 33 206 668
carbkbih@bih.net.ba
http://www.carbkbih.org