Professional Documents
Culture Documents
CROATIAN ARCHITECTURE
AVANT-GARDE OF THE THIRTIES
FOREWORD
STJEPAN PLANI I
AVANGARDA HRVATSKE
ARHITEKTURE TRIDESETIH GODINA
#
PREDGOVOR
Vila Fuhrmann, tlocrt prizemlja / Villa Fuhrmann, ground floor, Zagreb, Gornje Prekrije 30, 1935.
$
FOREWORD
Zgrade radnikih ustanova na Ciglani, natjeajni rad, perspektiva /Buildings for workers' institutions, competition project, perspective view, Zagreb,
Klaieva-Krnjavoga-Kaieva, 1932. (Ernest Tomaevi)
%
PREDGOVOR
&
FOREWORD
Stambena zgrada Mokrovi / Mokrovi apartment building, Zagreb, Drakovieva 47, 1932.
'
PREDGOVOR
FOREWORD
Stambeno-poslovna zgrada "Napretkova zadruga" /The "Napretkova zadruga" housing and business building, Zagreb, Bogovieva 1, 1936.
PREDGOVOR
S. Plani i E. Tomaevi, Najamna vila Gutin - Prestin /Gutin - Prestin tenancy villa, Zagreb, Jabukovac 22, 1931. (objavljeno u katalogu izlobe
"Zemlje", 1932./ published in the exhibition catalogue of the "Zemlja" group, 1932.)
FOREWORD
S. Plani, "Tree pismo o stanovanju" / The Third Letter on the Housing, "Plin", Zagreb, br. 4, 1937.
!
PREDGOVOR
Vila Fuhrmann / Villa Fuhrmann, Zagreb, Gornje Prekrije 30, 1935
"
FOREWORD
(ime se postie iva reljefnost fasade) i postala tamna rafinirane hravo ljubiaste boje. Istodobno je na seriji
ljetnikovaca na obali, u Jadranovu, Novom Vinodolskom ili na
otoku Loinju, primijenio vlastitu tehniku izvedbe fasadnih
zidova od drobljenog kamena zalivena u beton. Sam je krajnje
jednostavno objanjavao taj postupak. U krevitu Primorju
dosta je kamena drobljenca, koji se odlomljen vadi za temelje,
podrum ili cisternu, pa i za nivelaciju terena, a Plani ga je
odluio iskoristiti na suvremen nain koji odgovara industrijskoj
eri. Dovozio je drobilicu na gradilite i na licu mjesta dao drobiti
kamen te ga takvog utopljenog u beton koristio za gradnju
vanjskih zidova. Nitko nije i nitko nee bolje od njega valorizirati
likovnu vrijednost tih povrina, s preljevima sivkaste boje i
ivom igrom svjetlosti i sjene ...to postaje neto drugo,
plemenito, kao kucano srebro. Kako bi brojne takve ideje
izvoa, najee po usmenim Planievim uputama i
obrazloenjima, savreno izveo iako esto protiv onoga
kako su nas uili i kako mora biti bila je potrebna vjera u
kreativnu snagu arhitekta i moralnu vrijednost njegove rijei.
Plani je imponirao graevnim obrtnicima i po tome to je
odlino poznavao njihov zanat i uvijek je mogao uzeti pahtl u
ruku, pokazati kako treba zamijeati boju, a dobro je poznavao
i terminologiju graditeljske prakse, koja je razliita od kolske.
Govorio je njihovim jezikom.
#