Professional Documents
Culture Documents
Zahvala
uMJESTO UvodA
randiranje je, naime, komunikacija. Struka brandiranje ili njezin sinonim - ureen sustav komunikacije se
tie tehnika projektiranih s namjerom
da potiu komunikaciju meu pojedincima i skupinama u raznim pravcima,
ali s istom svrhom, - povezivanja. Netko je rekao, gotovo tono, da je City
Brand konsenzus istiui, ne prirodu
struke (misli se najee na dizajn), ve
politiku koja prethodi city brandingu.
Pod uvjetom da se ne spotaknu o vlastite predrasude o tom to bi trebao biti
brand grada kojim upravljaju i/ili kako bi
trebao izgledati, naruiteljima city branda e u ruke pasti visoko uinkovita
sredstva buenja uspavanih potencijala koji se u natjecanju za razumijevanje,
podrku i glasae nisu ili nisu dovoljno
koristile. Govorimo, naravno o emocijama.
Jagoda Markovi
Izbor iz bibliografije
Analiza sjeveroistonog dijela povijesne jezgre ibenika, Radovi Instituta
za povijest umjetnosti, br. 11, Zagreb,
1987., str. 5-29.
ibenik bez due: Povodom najnovijih zahvata u obalnom dijelu povijesne jezgre, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 14, Zagreb, 1990.,
str.198-201.
(poari, epidemije) nakon kojih se problemi depopulacije rjeavaju naseljavanjem stanovnitva iz zalea, a ono
u novim ivotnim uvjetima ne djeluje
aktivno na preobrazbi zateenog ambijenta tako da se srednjovjekovna
urbana matrica sauvala do danas.
Specifine povijesne okolnosti donose
odreenu stagnaciju pa i opadanje komunalne razgradnje u odnosu na standarde propisane odredbama gradskog
statuta jo iz 14. stoljea.
Glavnina reprezentativne izgradnje u
povijesnoj jezgri datira izmeu 14. i 16.
stolja: od pojedinanih romanikih
sklopova, preko cjelovitog preoblikovanja lica grada u doba gotike 15. stoljea, sve do sadrajnog i semantikog
akcenta najvieg urbanog ranga u 16.
stoljeu s komunalnom palaom (Velikom loom, 1542.) i katedralom (posveenom 1555.).
ibenik je tijekom 17. stoljea ponovno pritisnut ratnim razaranjima i kugom
pogubio glavninu populacijske supstance koju nikad nije uspio obnoviti u
razmjerima prethodnih razdoblja (15. i
16. st.).
Kulturno-povijesni
okvir
SILVA KALI
10
Vizualni identitet i
brendiranje grada
11
ljuske iako ouvane, restaurirane poput simbola elegantnih koljki ispranjenih od svog izvornog ivog sadraja: prijanje autohtono stanovnitvo
uglavnom se iselilo u manje atraktivne
dijelove grada, preputajui turistima
i poslovnim ljudima skupi boravak u
osuvremenjenim i nadasve prestinim povijesnim zdanjima restauriranih
proelja. Ali ideolozi turistikog trita
i neogranienog prometa nekretnina
ini se namjerno previaju da bez ljudi koji stvarno ive, rade, pate i raduju
se u njima, ovi ivopisni ostaci prolosti ostaju samo goli simboli u mrtvom
krajoliku, gdje se nezamjetnom reijom
proizvodi prolost, a turisti neumitno
poinju traiti druge destinacije. Dakle,
kako bi rekao Wittgenstein, meaning
is use. Dok s jedne strane brandiranje
grada predstavlja gotovo marketinku
strategiju njegove trine promidbe
(jer grad mora promiljati o tome kako
privui kvalitetne ljude i sredstva za svoj
razvoj), s druge strane ne smije se niti
u jednom trenu zaboraviti da je najbolji
imid grada onaj koji govori da u njemu
ive i rade ljudi, a ne da to bude samo
turistika destinacija koja moe ui ili
izai iz mode (primjer Praga: gradovi u
trendu su lokacije iz filmova o Jamesu
Bondu).
Kod izgradnje objekata umjetnosti i
prometne infrastrukture treba voditi
rauna da upravo oni predstavljaju vizualne odrednice identiteta grada, i o
tome treba postojati konsenzus multidisciplinarnih timova s podruja sociologije, arhitekture, povijesti umjetnosti
i politike, uz neizbjeni upliv intuicije kao
poveznice umjetnosti i znanosti. Ponovimo, ponajprije treba doi do konsenzusa strunjaka i javnosti o tome to se
eli postii brendiranjem, dakako stalni
problem je da ono nastaje spontanim,
pa ak i stihijskim procesom; vizualni
identitet treba biti ponajprije testiran
kod graana. U sluaju Zagreba kljuno je to to se eli nastaviti u smislu
vizualne tradicije (tema nije kako prodati grad, ve kako od grada napraviti
robu, prema Adronovom Pismu Benja-
12
grada. Utemeljenje muzeja moe, izborom lokacije gradnje ili objekta adaptacije, pokrenuti obnovu ili razvoj dijela
grada, ili nacionalnu kulturnu politiku.
Oblikovanje arhitektonske forme uobliavanje je poruke i stoga ona moe biti
oruem marketinga ili strategija ideologije. Muzeji su katedrale urbanog moderniteta (Lorente, 1998.) u smislu
da je, kao i katedrala, muzej sutinski
urbani fenomen od prosvjetiteljskog
doba. Katedrala i muzej su markeri
(zapadne) metropole, indeksi urbanog
okolia i mjesta irenja mjerodavnih
svjetonazorskih tekstova ili naputaka,
ulazei u imaginarne transnacionalne
zajednice. Graanska uloga muzeja
je simboliziranje lokalnog, regionalnog
ili nacionalnog ponosa, to nuno navodi na zakljuak da mnogi muzeji investiraju u arhitekturu na raun zbirke,
odnosno umjetnosti u muzeju : Kod
Louvrea je rije o arhitekturi, ali vie
od toga, o ekspresiji jedne civilizacije.
Umjetnik Daniel Buren muzej definira
kao povlateno mjesto s estetskom
(muzej je okvir i potpora umjetnikom
djelu i gleditu na djelo), ekonomskom
(muzej daje trinu vrijednost onome
to izlae) i mistinom ulogom (odreujui kao umjetnost ono to izlae,
ve samim inom izlaganja odnosno
odabira onoga to biva izlagano). Ako
se suvremena umjetnika praksa ne
manifestira u proizvodnji stvari, nego u
odnosu prema stvarima, a arhitektura
se definira kao public art , zanimljiva je
opaska Kasa Osterhuisa, koji odsad
djelovanje arhitekta vidi kao emotivni
styling, to je termin preuzet iz podruja dizajna podrazumijevajui resemantizaciju elemenata arhitekture.
Muzej ureen u objektu komunalne
ili industrijske arhitekture moderne, ili
povijesnih palaa i utvrda, zaposjeda,
sagledanog kao objet trouv, postojei objekt u postojeem kontekstu
te, umjesto tlocrta koji nastaje iznutra
prema van, u takvom sluaju interijer
proizlazi iz postojeeg eksterijera; no
moe ga i u potpunosti negirati. Gradnja muzeja kao nain brendiranja grada
13
14
15
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
UVOD
16
Getalt-teorija osnovana je poetkom 20. st. u Njemakoj i izrasla je iz perceptivnih teorija Ernsta Macha i eksperimenata Christiana von Ehrenfelsa. Gestalt je njemaka rije koja oznaava oblik ili formu.
Osnivai getalt-psihologije jesu Max Wertheimer,
Kurt Koffka i Wolfgang Khler. Oni su u poetku bili
zainteresirani za percepciju. Poslije se njihov interes
proirio i na uenje, rjeavanje problema i kogniciju,
ali unutar getalt-psihologije ove su teme tretirane
kao cjelovit problem. Tijekom prvih desetljea 20. st.
getalt-psihologija bila je glavna alternativa i izazov
strukturalizmu, funkcionalizmu i biheviorizmu. Godina 1930-ih preselila se na Zapad i znaajno utjecala
na razvoj amerike psihologije. (Hothersall, 2002:
235-281)
Hri, 1988: 47
Grad ibenik razvio se iz castruma poetkom 9.
st. (na mjestu tvrave sv. Mihovila), sa svojim podgraem Podstinje. Procvat doivljava u 15. st., kada
se intenzivira graditeljska djelatnost gradnjom crkve
sv. Jakova. U 15. i 16. st. grad dobiva svoj oblik i
strukturu. Dovrava se i fortifikacijski sustav grada,
kojemu su u 17. st. pridodane na sjevernoj strani
dvije tvrave: sv. Ivan i ubievac. A 19. i 20. st.
karakteriziraju promjene u strukturi grada i irenje
grada. (Grubii, 1974.)
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
Putovi
ovjek doivljava grad kretanjem po
kompleksnoj i definiranoj mrei toaka u prostoru i tako ostvaruje vizualnu
dostupnost kompleksnom i bogatom
sustavu urbanih informacija. Putovi
su esto dominantni elementi u slici
grada. Doivljaj slike grada ovisi o brziprljan, 1997: 57
Povodom polemika o gradnji nebodera u ibeniku,
Dinko Vesanovi sastavio je raspravu Visoki objekti
i naa primorska mjesta, u kojoj se protivi gradnji
neodmjerenih vertikala u manjim povijesnim mjestima, a odobrava takvu izgradnju u veim urbanim
sredinama kao to je ibenik, gdje se grad zbog
manjka prostora ne moe iriti
longitudinalno. (Tuek, 2001: 64)
Hri, 1988: 138
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
18
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
Rubovi
Rubovi su linearni elementi koji se ne
smatraju putovima, ve su obino granice izmeu dviju vrsta urbanih povrina. Rubovi u slici grada djeluju kao
bone reperne linije. Najsnaniji su oni
rubovi koji nisu samo vizualno izraziti
ve su i kontinuirani po svojoj formi te
neprolazni za popreno kretanje. Poseban su sluaj fragmentalni rubovi
koji su kontinuirani u apstraktnom smislu, a vidljivi samo u nekim diskretnim
tokama. Rubovi, kao i putovi, imaju
orijentacijski karakter te pojaavaju
identitet nekoga podruja.
Sliku grada ibenika karakterizira iroka paleta raznih vrsta limesa, bilo da
19
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
Podruja
Podruja su dijelovi grada izrazito homogenih i kompaktnih karakteristika.
To su relativno veliki dijelovi grada koji
imaju odreeni karakter pa se prepoznaju po svojoj unutranjoj strukturi.
Podruja su vana kao toke izbora i
smjera. To su uoljiva mjesta, ali znatno veeg opsega nego orijentiri. Fizike karakteristike koje odreuju jedno
podruje to su tematski kontinuumi
koji mogu sadravati beskrajno mnogo
raznovrsnih komponenata: teksturu,
detalje, simbole, tipove zgrada, topografiju, stanje odravanja objekata, ali i
djelatnosti, namjene i stanovnitvo.
Za ibenik je karakteristina polarizacija podruja povijesnoga dijela grada
20
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
vorovi
vorovi su strategijske toke nekoga grada, gdje ovjek moe ui, ali i
one arine toke od kojih polazi ili
prema kojima se kree. To su prije
svega krianja, mjesta gdje poinju ili
zavravaju tijekovi kretanja, ali i toke
gdje jedna gradska struktura prelazi u
drugu. Premda su vorovi koncepcijski relativno male toke u slici jednoga
grada, oni mogu biti i prostrani trgovi,
21
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
Orijentiri
Osnovna fizika karakteristika orijentira jestnjegova jedinstvenost i upeatljivost u odnosu na urbani kontekst.
Znaenje je orijentira da se izdvajaju
meu mnotvom drugih objekata,
to implicira njihovu prostornu istaknutost i vanost. Vizualni oblici koji se
uzdiu iznad krajolika dobri su orijentiri
jer ovise o imbenicima koji se mogu
odmah razaznati u okolici.
Za odreivanje toaka izbora i smjero-
22
toke, tvrave imaju i socijalno znaenje, simboliziraju zajednitvo i borbu protiv neprijatelja te grupiraju grad.
Simboli su to koji su prisutni u svim prikazima grada tijekom stoljea.
Katedrala sv. Jakova glavno je obiljeje grada. U povijesnoj jezgri katedrala
se izdvaja gabaritom i smjetajem, te
ima ulogu generatora povijesne jezgre.
Kupola katedrale dominira nad povijesnom jezgrom i slui kao orijentir, a
gledana u panorami s mora predstavlja
jak akcent.
Znaenje katedrale prelazi okvire grada, svrstavajui grad u pripadnost
europskom i mediteranskom kulturnom krugu. O znaenju katedrale Faust Vrani u svome djelu Machinae
Novae iz 1616. kae: Ova crkva nije
moje otkrie, jer je sagraena ve prije
stotinu pedeset godina. Meutim, jer
je izvanredno lijepa i jer je neobina
oblika, htio sam je kao ukras svoje domovine uvrstit ovamo meu svoja nova
otkria.
Zgrada gimnazije zbog prominentnog kontrasta sa svojom neposrednom okolicom, tj. uoljivom razlikom u
volumenu i materijalu izdvaja se kao
znaajan orijentir. Popularno nazvani
crveni i plavi neboder izdvajaju se
zbog razlike u koloritu i tipologiji izgradnje u odnosu na okolicu, a oznaili su i
irenje grada prema istoku. Ako je neki
objekt vezan za odreenu djelatnost,
onda ga i to moe uiniti orijentirom;
primjerice zgrada suda, te bolnica i robna kua, kojoj je znaenje pojaano s
obzirom na to da se nalazi na raskriju
putova. Primjer uzastopnoga niza orijentira jest ansambl javnih zgrada: Kreimirov dom, kazalite, knjiica Juraj
igori, Osnovna kola Fausta Vrania, crkva Gospe van grada i hotel
Krka, koji ine prsten oko Poljane i Ulice Vladimira Nazora te markiraju jedan
od glavnih putova i vorova. Specifini
orijentir predstavlja vjetropark Trtar-Krolin u zaleu ibenika ija se znaenje
posebno istie tijekom none vonje
autocestom kada kao jedan suvremeni
svjetionik signalizira grad koji se nalazi
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
s gradskim vratima, nad ijim je krunitem lik zatitnika grada, sv. Mihovila.
Dominantan element u slici grada na
tom je peatu fortifikacijski sustav s
gradskim vratima. Grad se ponajprije
doivljava kroz aspekt obrane i zatite njegova stanovnitva, a simboliko
znaenje predstavlja sv. Mihovil, zatitnik grada.
Sl. 9. J. Vanita: Biljeka (ibenik), oko 1981.
23
*** 1998: 81
Grubii, 1999: 8
Od 20. svibnja do 15. lipnja 1999. u upanijskom
muzeju ibenika odrana je izloba ibenik na starim crteima i grafikama te je tom prilikom tiskan
katalog izlobe.
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
Fortis, 2004: 86, 88 i 95. Knjiga talijanskog prirodoslovca i putopisca Alberta Fortisa Put po Dalmaciji,
objavljena u Veneciji 1774. godine, veoma je va_an
znanstveni i literarni dokument o Dalmaciji u 18.
stoljeu.
24
Literatura
Analiza perceptivnih elemenata imida grada ibenika prema modelu Kevina Lyncha / Autor: Ana kevin Mikulandra
Izvori
Arhivski izvor
1. UIH Urbanistiki institut Hrvatske,
Frane Petria 4, Zagreb
Izvori ilustracija
Sl. 1. Friganovi, 1976: 24
Sl. 2., 7. Obiteljska zbirka Boltar
Sl. 3. *** 1998: 105
Sl. 4., 6. Foto: A. kevin Mikulandra,
2004.
Sl. 5. *** 1999: 3
Sl. 8. *** 1999: 23
Sl. 9. Tonkovi, 1993: 102
Sl. 10. UIH
25
Gustav ervar
26
Nastavna djelatnost vee se uz osnivanje Prometnog studija u okviru VELEUILITA U IBENIKU. Kroz pet
studijskih godina od 2006/07 predavao dva kolegija: GRAFIKE KOMUNIKACIJE i PROMETNO I PROSTORNO
PLANIRANJE
GRAD URBANIH
POSEBNOSTI
27
kovi i Z. Stuli)
Druga tvrdnja u navedenoj definiciji, zapravo izaziva raspravu o tome da li ovjekova percepcija ovisi o njegovom
kapacitetu doivljavanja vanjskog svijeta ili je ona posljedica iskljuivo onoga
to postoji a temelji se na osjetilima.
(M. Fioli, K. Pucekovi i Z. Stuli)
Odgovor na ovo razmjerno jednostavno pitanje dao je vie razliitih koncepata teorije percepcije.
Engleski krajobrazni arhitekt Simon Bell
u svojoj knjizi Landscape: Pattern, Perception and Process (1999. g.) razvio
je teoriju percepcije koja poiva na pre-
28
GRAD NA KAMENU
U dijelovima grada, na padinama ispod
utvrde sv. Mihovila srme litice srasle su
s kamenim kuama. Ti najstariji urbani dijelovi, tipologijski vie seoski nego
gradski, iako zbijeni u zidine, raspolau
i parcelom/vrtom. Ta izvorna gradska
jezgra (u ovim oblicima vie ruralnog
nego urbanog oblija) sigurno je mijenjala lica i ovo to danas vidimo ili je
sasvim novo ili je naslijee staro jedno ili dva stoljea. U vremenima nastanka, izvori navode drvenu grau
kao gradbeni materijal. ibenik mimo
monumentalizma, ima osobito mjeri-
29
gdje nova stoljea, novi duh vremena, nova upravna vlast - nisu znatnije
modernizirali gradske funkcije a samim
time i pripadajue prostore grada. ibenik je, nesretnim okolnostima svoje
povijesti, od najveeg urbanog sredita i cvatue humanistike zajednice
pretvoren u treerazredni degradirani
grad koji od toga vremena pa dugo u
novo vrijeme reprezentira seosku sliku
Dalmacije - nasuprot blistavoj urbanoj tradiciji. Srednjevjekovne su dugo
ostale i gradske fotifikacije. Gradske
vlasti su nebrojeno puta vapile za temeljitom rekonstrukcijom obrambenog
sustava ali vjena oskudica odgaale su te pothvate za bolja vremena.
Ipak, gora vremena Osmanski nasrtaji,
SKALINADE
Poseban je funkcionalni i vizualni atribut povijesnog protora, posljedicom
njegove topografskog determinizma,
gotovo nebrojena koliina javnih stubita - skala i skalinada - dijelovi javne
uline mree. Dananja tipologija stubita odudara od povijesnog predloka i svodi se manje vie na stube od
monolitnih komada ili pak od betona
sve to pripada 19. i 20 st. U povijesti
stubita su komponirana od manjih komada (to se i danas moe vidjeti na nekim rubnim mjestima) u geometriji koja
je doslovno prilagoena topografskim
uvjetima. Stubita su prepreka kolnom
prometu, potekoa starima i svima s
potekoama u kretanju, nekad domaim ivotinjama (konji, magarci, mazge)
ali s druge strane uvaju velike prostore u funkciji pjeakih zona. Ideologija pjeakih zona kako ih je zamislila
zapadna gradska kultura u ibeniku
je rezultat prirodnog stanja i organizacijske i graditeljske samorazumljivosti.
Svi ulini potezi sa veim ili manjim dionicama skalinada prostori su iznimne
i bogate slikovitosti. Prolaznikov doivljaj dinamina je i sukcesivna smjena
planova, slika i vizura. Dodamo li tome
i doivljaj srednjevjekovne krivudavosti
ulinog rastera tada je to neponovljiva
30
predodbu prepreku.
POLJANA meuprostor dva svijeta
U svojoj knjizi o ibeniku ibenanin
Milivoj Zeni je napisao: Prvi opis Poljane, koji ujedno posvjedouje njezin
svojevrsni javni sadraj, dao je Juraj
igori krajem 15. stoljea: Kod
gradskih je vrata Poljana dosta iroka i poneto duguljasta. To je mjesto
ugodno za one koji izlaze da se vie
nadiu svjeeg zraka, nadalje prikladno za konjske utrke, za gaanje u igri
kopljima, za loptanje i gaanje u cilj
srtijelama (Milivoj Zeni, Stari ibenik
kalama, skalama i butama).
Poljana je danas sredinji prostor ibenika koji stoji na mei, neko zidinama
opasanog grada, i dijelova prostora
gradskog podgraa (u starim mapama
Borgo di Terra, Suburbium di Terra ferma) to su ga u razliitim vremenima
osvajali gradske pridolice. Viestruko
je i znaenje njenog imena. Nikada taj
prostor nije nazivan trgom, piazzom.
Zanimljiva bi bila i temeljitija ralamba
drutvene pozadine to je manifestira povijesni ivot tog prostora, koji je,
za razliku od trga uz katedralu, mjesto
gdje se sreu i na svojevrstan nain
surauju grad i graani, njegovi pridoli seoski stanovnici i dnevni seoski
namjernici.
31
Taj je prostor, kao nedvojbeno tamponski, dakle onaj koji istodobno spaja
i razdvaja (dva razliita svijeta), ostao
sauvan i neizgraen. Iako se moda
ini pretjeranim, ba je taj povijesni
prostor najrjeitijim posrednim svjedokom i spomenikom drutvene strukture ovoga grada kroz 18., 19. i dio 20.
stoljea.
Poljana i formalno postaje sreditem
politikoga, drutvenoga i kulturnoga
ivota itava grada u drugoj polovici
19. stoljea kada se ruenjem bedema
na jugoistonome obodu grada i gradnjom Narodne kavane i novog kazalita
taj dotad zaputen prostor oblikuje u
novi urbani trg. (Milivoj Zeni)
Dvadeseto stoljee proiruje grad i
premjeta njegovo teite vie prema
istoku. To poglavito vrijedi za razdoblje
velike i dinamine urbanizacije u drugoj
polovini prolog stoljea. Povijest Poljane, dakle, njena funkcionalna upotreba i mijene njena znaenja u urbanoj
matrici, osobiti su svjedoci rasta grada
i transformacije svih njegovih funkcija.
iri je prostor Poljane u svim smjerovima, vremenom, doivio velike prostorne preinake. To vrijedi kako za prostor
uz povijesnu jezgru tako i za prostor
varoa na drugoj strani.
PODGRAA Varoi
Redovito se navodi da je ibenik samorodnog temelja: to e rei da su,
za razliku od svih drugih dalmatinskih
gradova koji svoju urbanu tradiciju duguju antici ibenik porodili doljaci u
skladu s povijesnom tradicijom rekli bi
smo barbari. Tako se na ovoj strmoj
litici nad morem, u kamenom okruju spominje utvrda - castrum koji o
Boiu 1066., ako je vjerovati izvorima pohodi dravni poglavar Kreimir i
sam imenom Stijena (Petar). Svezana
je tako najranija povijest ibenika oko
stijenja koje ostaje kroz sva vremena
njegov temeljni znamen. I ibenani
su stameni i prkosni, kau neki, odraz
svog kamenog krajolika, svoje stjenovite kolijevke. Otri kao otre litice na
bude ustrajni nositelj i promicatelj civiliziranog ivota. Osmanska sila 16. stoljea uinila je grad po prvi puta brinim
i nesretnim. S pravom se posumnjalo
u otpornost njegovih zidina i tvrdou
njegovih rasklimanih kula. Mleci, novi
gospodari grada, viekratno obeavaju popravke i zatitu. Najznaajniji
obrambeni pothvat prve polovice 16.
stoljea i veliko ispunjeno obeanje
utvrda je sv Nikole na vanjskom ulazu
u kanal sv Ante.
Cijeli gradski obrambeni sustav, osim
etiri utvrde, u vrijeme modernizacije
kraj 19. st. razoren je. Ta slika, koja bi
danas zraila svojevrsnom povijesnom
romantikom i slikovitim dahom prolosti nepovratno je izgubljena a na zaostalim fragmentima nije mogue graditi
nita osobito ni dovoljno slikovito.
Prijelomni dogaaj gradske povijesti
17. st Kandijski je rat: uurbana gradnja utvrda na stratekim poloajima
oko grada (utvrda sv Ivana i utvrda
Barone), dramatini ali u konanici
uspjeni dani obrane grada i crna smrt
razorna kuga 1649. g. koja je doslovno i nepovratno razorila demografsko
urbano tkivo. Paradoksalno ali bez ikakvog drugog izlaza, grad otvara vrata
iteljima svog ireg zalea nadajui
se obnovi gradskog ivota i izgubljene
slave. ivot je obnovljen, nikada vie u
starome sjaju a za slavom ve su ge-
32
PANORAME s vidilica
ibenska topografija i smjetaj grada
na strmim padinama daje mogunost
za panoramske doivljaje fascinantne
atraktivnosti. Ova posebnost u turistikoj ponudi sasvim je usput i nije na
naglaenom mjestu u redoslijedu vanosti. ini se, meutim, da je sjeanje
na viene gradske panorame doivljaj
koji nadmauje mnoge hermetine i
obine kulturno-povijesne injenice s
kojima se prosjeni turist i namjernik
33
34
Robert Jakovljevi
35
interpretacija
mjesto zakljuka, elim podsjetiti da su navedena istraivanja, dakle i izvedeni zakljuak dio ukupnog
napora da se istrae brand potrebe i
brand potencijali grada. U tom smislu,
projekt je negdje na pola puta izmeu
poetka i kraja. U tom svjetlu treba i
razmotriti iznesene ocjene. Radni koncept koji e biti podvrgnut jo dubljim
i temeljitijim povjesnim, sociolokim i
ekonomskim istraivanjima mora dati
nedvojben izvjetaj. Takav koji nee
oboriti pojedinana sumnja. Konano
radi se o emocijama i interesima izrazito neheterogene grupe.
Sumarum
Istraivanja pokrenuta iz raznih toaka
i s razliitim namjerama su dovela do
istog zakljuka ukazujui na sliku stare
gradske jezgre kao oiglednu skulptu-
36
Isti taj atribut kod umjetnikog djela, Stern je nazvao Oiglednou. Pri
emu je Oiglednost ili Slikovitost sposobnost umjetnikog djela da stvori
predstavu koja e svojom jasnoom
i skladom oblika zadovoljiti promatraevu potrebu za ivahnim, slikovitim
izgledom kao onim prvim i najboljim
korakom prema izrazu umjetnikog
znaaja*.
Oito Slikovitost ili Oiglednost grada
izranja kao ona karika u lancu koja povezuje materijalno i emocionalno , tjelesno i nagon ( za iskustvom ), predmet i
motiv ( posjedovanja - trgovina ), oblik
(ono to uobiajeno zovemo identitetom) s dubokim, odnosno, umjetnikim doivljajem (ono to s pravom moemo nazvati sadrajem) grada.
Istraivanje perceptivnih elemenata slike grada je iz portfolia moguih brand
vrijednosti grada, nedvojbeno izdvojilo
Slikovitost kao rijetku vrijednost jednog
grada, za koju sam autor metode tvrdi
- a nema razloga mu ne vjerovati - da
je osobita:
Jedna prekrasna gradska sredina je
toliko rijetka, da bi neki rekli da je to
prosto neostvarljivo. Nema ni jednog
Amerikog grada, veeg od osrednjeg
sela, koje ima dosljedno krasne kvalitete, mada izvjesni gradovi imaju neke
ljupke fragmente. Stoga nije udno,
to veina Amerikanaca malo to zna
Baby boomer generacija
(aktivni, liberalni, vjeno mladi). Skupina koja raspolae slobodnim vremenom i slobodnim prihodom. ive bogat
drutveni ivotali bez djece koja su
odrasla i napustila dom
To nas dovodi i do profila glavnih ciljanih interesnih segmenata
Kulturnjaci- Iznadprosjeno
obrazovani pojedinci, motivirani uenjem. Tipino parovi zrele dobi (5065) bez djece. S bogatim turistikim
iskustvom u potrazi za novim i zanimljivim mjestima.
Krug interesenata koje slika ovakvog
grada moe privui, pod nekim hipotetskim uvjetima o kojima e biti govora, ukljuuje i sve druge koje je kultura
Slikovitosti dotakla, ali nisu imali sreu
odrastati u ozraju arolije sjenovitih
ulica antikih gradova Mediterana* .
U istu ciljanu skupinu moemo ukljuiti i kulturne Mediterance: Talijane i
panjolce koji su u doba industrijalizacije, stanogradnje i apartmanizacije nepovratno otetili svoje gradove.
Ako ne same jezgre, onda areal u
koje su uronjene i neodvojive od njih.
Sutra vjerojatno i Spliane, Zadrane,
Makarane, Trogirane koji su, pomalo
paradoksalno, ibeniku po povijesnoj
batini najblii konkurenti. No meutim,
oni su svoje gradove takoer zaguili, ne valorizirajui zateene resurse i
koji danas, istina jo uvijek bojaljivo,
poinju hvaliti taj i takav zaboravljeni
ibenik, koji udnom igrom sudbinskih
silnica jo nije stigao obezvrijediti svoje
potencijale.
Istraivanja nude i osnovni koncept
promocije koji bi mogli saeti u dvije
rijei:
Sklad i Osobnost. Misli se
naravno na atmosferu i doivljaj stare
gradske jezgre,
Potom nove /stare ( turisti koji istrauju
UNESCO batinu ) turistike sadraje:
Svjedoenje i edukacija
To je istovremeno i preporuka unutranjoj javnosti na koji nain pristupati staroj gradskoj jezgri, ali i nain na koji gle-
37