You are on page 1of 25
ABSTRACT: Na osnovu dubrovatke athivske grade, autor prati, de: cenijkim siedom,trgovatku delatnost porodiea | pojedinace Eola se ogleda u izvozu produkata (naragito metala i koZe) i uvozu (osobito soli i tkanina), pri emu je obrini kapital obezbedivan zadudivanjem u Dubrovniku. . Kasaba Goraide, koja je vide nedelja imala centralno mesto u zbivanjima tokom gradanskog rata 1992-95, godine, nije imala iole vainiji strategijski mata] 8 starijoj proflosti, mada je vazila za raskrsnicu. Na gornjoj Drini, kao i juinije od Hoéa (Foéa, Stbinje), Gorazde se nije moglo meriti sa Hogom, narocito od vremena turskog osvajanja Podrinja. O istoriji Gorazda sastavijena je jedna kajitica, koja je, na osnovu elementarnih podataka literature, dala kompilativni pregled, koji je ukljucio postojeca znanja o Gorazdu od neolitskih, ilirskih i rim- ih vremena, gde se romansko stanovnistvo dugo odrialo pored Slovena.! Goraade se prvi put pominje u istorijskim izvorima 1376. godine, kad je zabe- ledeno da se kode iz Gotuad tame 2a debrovat 80% Tada & Cone Gio eg: hha porodice Kosaéa. Dobija se utisak da je Goraide bilo mesto gde su Elanavi Kosata sakupljali i prodavali rentne viSkove proizvoda, Sedamdesetih godina XIV veka, heroe- govacki Vlasi su prenosili u Gorafde so sa primorjaGodine 1383, Zito se, uz Kole, po- kvilo kao artikal koji je izvoden u Dubrovnik i Kotor, i to u zagajnijim koliginama.’ Posle koZa i Zita, prodavani su i konji (1393) i ostala stoka® Poslovai uzlet prvih godina XV veka svedodi odlazak jednog Goraidanina (Pavia Brankoviéa) u Lombardiju (1409). Unosne poslovanje na gorazdanskom IR-S. Zivojevit, Goratde u prosiostii danas, Sarajevo 1964 (prikaz B. Hrabaka) ,Istorijski gla- snik” br: 4, 1963, 143-6, V. Corovie, Pasion Hereperine, Solace Tagoslovenakoe protecontog Grufwve”, Beograd 1937, 7 separsta) ~Pored Goraida na Dri, postojalo je i Goraze u Boki Kotor- skoj i kod. 2D. Kavatevié, Trrovina u srednjovjekomoj Bosni, Sarajevo 1961, 32,36, — Ranije je iK. Jirete {storia Srba, Beograd 1952, knj I 63) smatrao 1404, godiau godinom prvog pomena Geraéda.- Siie oblast Gotta ‘ubrajao u prvobitnu Bosnu (F, Si8ié, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zax *M. Dinié, Dubrovacka srednjovekomna karavanska igovina, ,lugoslovenskt istorijskl Sasopis”, Mil, Beograd 1937, 176. i 1955, “M, Gecié, Dubrovacka trgovina solju u XIV veku, ,Zbornik Fllozofskog fakul 142, iar iM. Dini, Odtuke veéa Dubrovacke Republike, kaj. 1, ograd 1951, rica iz Bosne i Hercegovine u primorje od kraja 13. do potetka 17, veka, .Godi BIH, XIV, Sarajevo 1963, 128-9, ” *D. Kovadevié, Tigovina, 175, "sto, 134, nap. 141. 18 Bogumil Hrabak TIC, 2/1997. trgu pokazuje ne samo pojava nego i smrt Dubrowanina Jelavea Bogosaliéa u Gorazdu (1415), koji je imao potrazivanja od domaéih judi! U Gorazde su, po- red soli, slate i tkanine, pa éak i kalaj? Od veéih dovoznixa soli u Goraide, treba pomenuti Stijepa Sargareloviéa, koji je (1423-25) uvozio i po 1400 tovara.® Tka- vine su Gorazdani uvozili na kredit, { to pre svega od samih dubrovaékih tkaéa ipodstrigivaéa, od kojih je bio najvatniji Petar Pantela." Kako je uvoz premasao izvoz, razlika je podmirivana zaduiivanjima. Zaduiivanja trgovaca iz Gorazda kretala su se na sledeéi nagin: godine dukata perpera © godine. ——=sdukata —perpera 1420 16 1441 1560 646 1421 qi 1442 484 160 1426 30 40 1443. 84 1427 24 112 1444 10 1428 504 317 1445 34 1429 193 m7 1446 42 1430 121 9 1447 288 1431 215 at 1449 106 1432 "a 1450 52 1433 122 1453 30 1434 74 1454 37 1435 40 1458 15 1436, 14 1459 oo 1440 99 1463 15 Gorazdanski trgovei koji su se zaduiivali 2a preko 180 dukata su: Vukosav Obradovié (1426-49): 1052 dukata i 75 perpera, Radié Vukosali¢ (1428-41): 1039 duk, i 58 perpera, Oberko Rogatié (1427-32): 384 dukata, Obrad Radosalié (1428-42): 333 duk. i 197 perpera, Radoje Budisalié (1441-46): 294 dukata, Radosav Stojmilovié (1429-43): 276 duk. i 400 perpera, Vukavin Pribisalié (1429-37): 240 duk. i 2 perpera, Dobragin Stojsalié (1441-43): 182 duk, i 12 perpera. Ukupan broj zaduzenja je 118, a ukupna svota 4706 dukata i 2052 perpera, odnosno 4735 dukata i 2052 perpera. Kredite su podizala 44 trgovea i oni su, u odnosv na celu Bosnu orijentisanu na Dubrovnik u prvoj polovini XV veka (21.640 duk. 1 5638 perpera), ukupno iznosili 21,8% dukata i 37,2% perpera 7a- dugenja. Prema uzetim zajmovima, GoraZde je zauzimalo tree mesto, posle Prate i Hoge." U izlodene cifre ne treba se zaklinjati jer podaci nisu potpuni. }. Stojanovig, Stare srpske povele ipisma, knj, 1, deo 1, Beograd-Sr. Karlovei 1929, 292 (23. V 1415). 8D, Kovaéevig, Trgovina, 58, 122, 123, 184. "Js10,39. "ND, Dinié-Knegevié, Petar Pantela trgovne i suknar u Dubrovnik, ,Godi8njak Filozofskog fakul- teta u Novom Sadu”, XIIi/1 (1970), 129; D. Kovatevié, Tigovina, 123. 2D, Kovatevié, Trgovina, 176,177. yp10, 114, 115, 129; D. Kovadevig Koji, Gradska naselia srednjovjekovne bosanske drtave, Sara- jevo 1976, 168-70, 172, 108. Goragde od XIV do XVI veka 19 Zaduzenja za 1420. godinu treba ispraviti na 18 duk. i 9 dinara. Kod go- dine 1421. treba da stoji 17 duk., 48 perpera i 47 dinara."’ Godini 1422. valja do- dati 57 dukata (svota se ponavija, svakako kao cena datog tekstila).* Kod godine 1427. treba da stoji 30 duk., 47 perpera i 40 dinara,”’ Gime je uvecana svota od 1289 duk., 162 perpera i 4 grosa, u 10 kredita, Sam’Tomko Brajkovié je primio na poéek od Petra Pantele 842 dukata sa rokom placanja od tri meseca, svakako u obliku tkanina. Naredne godine, bilo je, takode, 10 zajmova u ukupnom iz- nosu od 508 dukata, 137 perpera i 36 dinara,” Godine 1429, izdato je 7 kredita na 241 dukat, 234 pexpera i 89 dinara.® Godinu kasnije, notirani su samo 141 du- kat i 10 perpera*! Godine 1431, kredit je u Dubrovniku dobilo 11 goraddanskih trgovéica, i to 215 dukata, 51 perper i 85 dinara.” Sledeée godine, 74 dukata po- deljena su u tri zajma. Godine 1434, u tri zaduzenja, ,,izvuéena” su 162 duka- ta.4 Godina kasnije donela je Gorazdanima samo 40 dukata, i to u dve pozaj- mice. Godine 1440, dve obligacije obezbedile su 89 dukata.* Godine 1441, ponovo je poslovanje Gorazdana bilo aktivnije: u 36 zaduzenja isplaéena su 1473 dukata, 1207 perpera i 96 dinara; tu treba ukljuéiti i cenu za sto libara crvca.” Godinu kasnije, pet obveznica sadrzalo je 466 dukata, 100 perpera i 25 dinara; tu je data cena ervca u Gorazdu: 100 libara za 100 perpera i 5 dinara.® Maja 1445, Vukosav Obradovié i Radoje Radosalié su se zaduzili na 28 dukata” Iz 1449. godine, postoji podatak za Sta su uzimani krediti: trebalo je naplatiti brokat na turski nacin obojen i jednu svilenu haljinu.” Turska moda stigla je u Goraide pre samih Turaka, Sto je elemenat znagajan za civilizacijsku procenu, Ono 510 je velo karakteristiéno je da su krediti, najpre, dobro ‘placani, iako uvek sa dosta kaSnjenja. Uostalom, jedna pozajmica je data samo na 15 dana, no obiéno je rok isplate bio tri ili bar jedan mesec. Kasnije 6 vie zadudnica biti ne- naplaéeno. Prvi neisplaéeni kredit vezuje se, 1441. godine, 2a Pribisava Nena- dia. Jo8 dva zajma ostala su bez. kompenzacije ~ jedan 1442. a drugi 1449. go- dine, Neka kreditna zaduzenja nisu najpre beleZena u opstinskoj Knjizi dugova. Marta 1443, arbitri su reSavali neki finansijski spor, u kojem su kao duznici obe- '“Historijski arhiv Dubrovniku (3 daljem teks HAD, Deb. XILL, 289, XLV, 67, “HAD, Deb. XII, "HAD, Deb. XLV, 21°, 67. “HAD, Deb. XIV, 83°, 97, 99°, 123°, 124, 124°, 147, 156”, 157, 187°. “Isto 171, 171, 171", 177, 188", 188”, 196, 196”, 203, 233. Isto, 253, 283, 283’, 310, 348, 348, “Isto, 406°, 429; XV, 19, 19°, 20. BILAD, Deb. XV, 32, 327, 38°, 48°, 61, 80°, 95°, 96”, 109, 129. “Isto, 208, 209, 209°. ~ Juna 1432. Budisav Vinarié zakljugio je postovne aranémane sa fitmom Dubrovéanina koji je neste pro toga umro (s/o, 224). “HAD, Deb. XVI, 108°, 163°; XVII, 27. - Nenaplacena Potrazivanja P. Pantele: Div. canc, XLVI, 268 {i sekvestar); XLIX, 189°. “HAD, Deb. XVIL 58°, 190". - Marta 1436. Stanac Pribinjié osloboden je od uterivanja dugova (Div, cane. XLIX, 240). SHAD, Deb. XX. 85°, 104. "Isto, 119", 113°, 126°, 134, 143°, 147°, 120, 154°, 162”, 163, 163°, 168, 168°, 172°, 174°, 184°, 184°, 185, 185°, 185°, 186, 190°: XXI.2, 3,3,3°, 4,9", 11, 12,40, 41”. *HAD, Deb. XXI, 184°, 154”, 186°, 187°, 190°, *HAD, Deb. XXII, 79. — Obveznica nije naplaéena, pa je 31. jula 1447, predata za naplatu jede nom podstrigivagu. *HIAD, Deb. XXIV, 127. HAD), Deb. not. XNI, 250, 20 Bogumil Hrabak nn, 2/1997. lodanjeni Gorazdani Dobragin i Vukosay Novakovig," diji dug nije unesen u Knjigu dugova. Stoga, treba uopSteno zakljuciti da su svote zaduzenja znatno veée, ali ne postoje poslovne knjige (rgovaca da se bar priblizno ustanovi visina kreditiranja. Zaduzenja u prvoj polovini XV veka daju mnogobrojna imena gorazdan- skih trgovaca 20-ih, 30-ih i 40-ih godina: Obradovici.— Vukasin, Radagin, Vuko- sav i Oberko, Oberko i Vukoje Rogatié, Osre¢ i Obrad Radosalidi, Tomko — sin Brajka Strbine, Radivoje Brajka (Braji¢a) Strbina, Radoje Ostojié, Radoje Osmalovié, braéa Radasin i Radié (zvani Tupagié) Vukosalici, Radihna Gojako- vié, Obrad Pribilovié zvani Mustafa (1428. godine: opet tursko pre Turaka!), Vu- kosaliéi Radagin, Radié i Radoje, Bogosalici Radoje, Radelja, Radihna (Rado- nja) i Jahut, Radoje Bogostié, Zlatari¢i RadaSin i Radoje, Durad zvani Corac Bogosalié, Radosav Stoilovicé, Radagin Dobrié, Radoje i Radonja Bogosti¢, Ra- donja Bogalié, Pribisaliéi Vukosav, Vukaiin i Radivac, Vukaiin i Stanac Pri njié, bra¢a Pribisav i Radovan Nenadi¢i, Vukosav Stranigié, Radosav Mitcié (Mibéié), Obrad i Rado Radosalié, Vukasin Pribisali¢, Ratko Radiéevi¢, Radagin Li8éié, Dobril Pripéinovic, Vukosav Stremidié, Dobrasin Moljevié, Radié Vuko- salié, Radoje Budisalié, Dobrain Stojsalié, Obrad Radosalié, Ratko Radigevic, Vakosav Bogavéié, Radagin Vukosalié zvani Durad, Vukosav Novakovié (poslo- vao sa Foéakom Tvrdigom Miroskovicem, koji je zatim preSao u Gorazde), Tom- ko Brankovié, Radié Brajkov, Radovac Veselié, Radosav Stoimilovié, Radonja i Radivoj Doljevié, Dobradin Stojsalié, Radasin Lusié, Radonja Bogosalié, Rado- sav Stojmilovié. (U nckim porodicama, sva imena mugkih Elanova potinjala su istim slovom,) Pored inokosnog zadugivanja, postojala su i ortatka zadudZivanja, na primer, trojne kompanije (1429) Cerata Bogosti¢a, Radonje Bogosaliéa i Ra- dosava Stojmiloviéa. ~ Kudikamo najéesdi kreditor bio je dubrovacki tkaéki majstor Petar Pante- 1a? koji je pokrio gotovo trecinu svih vaduzenja; njegovi zajmovi su i najveci. Tu je reé 0 davanju tkanina na preprodaju. Pojavljuje se i njegov neéak Filip de Sil- va, Antonio Sanhes, tkaé (svakako Spanac), Mantovanac Galeac Brunjoli nase- jen u Dubrovnik (1445), Firentinac Stoldo Gori de Rabata, Firentinac Jeronim Dovanijey, pa i jedan Koréulanin. Zanimljivo je da se predstavnici nekih poznatih porodica, na primer, Ljuba- vii, ne sreéu u Knjigama dugova. Sloga, ne treba preterivati s a1 jentom za- duZenja; dugovi ne pokazuju_poslovnu snagu, nego. oni to mogu znaciti ali samo u prvoj fazi delatnosti, u vreme akumula la, dok kasnije trgovei posluju svo- jim stedstvima, ili izvozom robe, pa se zaduZiju samo povremeno, ili dadatno. Od izvoznih artikala, koze su se transportovale sirove ili oslobodene dlake (pelles schilateac), i to po ceni (1422) od 4 perpera za sto komada; potpuno Sta- vijene i obrezane koZc iznosile su 10 perpera stotina, a bilo je i sugenih (,sloven- skih”) i soljenih (,grékih”) koza. Radié Zlatarié izvezao je 3200 libara voska. Trgovei Ho&e i Goradda su, éak, izmedu sebe sklapali drudtva radi Sto usavréeni- jeg iznoSenja voska na dubrovatku pijacu. Trgovina voska bila je i kasnije u ru- kama trgovaca iz Hoge i Gorazda.” HAD, Div. not, XXVI, 163 od 11, 111 1413. "'Vid.: D. Dinic-Kneevié, Petar Pantela, passim. D, Kovaéevié, Tigovina, 176, 121, 122.— Dubrovéani, isa vecim svotama (1200 perpera), odlazili su u Goraide i Hodes po vosak (Div. cane. Lil, 127, 30. 1V 1438). ~ Duinik dvojice patricija Radovac Veselitié preko nekog Dobrasina iz. Goradda poslao je P., Panteli u depozit konjski tovar voska, Sto je sekvestrovano (Div. cane. 1, 279). } i je iznosila 3 perpera po tovaru. Goraide od XIV do XVI veka 21 Od 20-ih godina XV stoleéa, javlja se nova generacija gorazdanskib trgo- vaca, koji su pritiskali dubrovaéko novéano tr2i8te malim pozajmicama; samo sa- svim mali broj poslovao je osrednjim svotama.* Treba, medutim, primetiti da je Radoje Zlatarié deponovao kod Stijepa Zamanje (1429) 333 dukata; taj polog isplaéen je, tek 1454. godine, Radojevom sinu Radi U éetvrtoj deceniji, Gorazde je, u vlasti hercega Stjepana, uélo u mrezu du- brovatke trgovine, te su se u gradu sv. Vlaha obrazovala nova trgovaéka oku- pljanja, u kojima su Gorazdani nastupali voskom i obradenim koZama. Bilo je 1 ovakvih situacij Stjepan Kosaéa dao je 1200 perpera (a dubrovatkim dinati- ma) Nikoli Bogavéiéu da sa Ivanom Markovim ide u Hoéu i Gorazde da kupi vo- , ska, koza i druge robe.” Tri dubrovaéka trgovea pokazala su Mirosava Novako- vigu, Vlahu vojvode Sandalja, pismeno da treba da dovede 12 konja u mesto Olovo i da digne 12 tovara tkanina, Sto treba da prenese u Goraide; prevoznina Pojedini dubrovatki patric slali su (i 1438) tkanine svojim ,faktorima” i momcima, koji su ih dalje rasprodavali po gornjem Podrinju.® Kad za kupovinu robe zapadne obrade ili soli nije bilo dovoljno vlastitih sredstava, aktivirani su zajmovi; kad oni nisu ispla¢ivani na vreme, usledili bi sekvestri dobara, ali samo u Dubrovniku. Prvi zabeleZen sekvestar adnosio se na imetak Vukosava Bo- gavéiéa, koji se nalazio u rukama Luke Kaboge.” Kad dug ne bi bio na vreme isplacen, obligacija bi bila prepisana u knjige dnevnih postova, éime bi bile na- javijene sankcije. Tako je postupljeno i sa Tomkom Brankoviéem i Radovanom B. Strbinom." Sligno je bil bosanskim trgovima, te su, pored Hoée, stigli i u Goraide, Slitno razdani, te su vosak, preko Dubrovnika, prodavali (1441) u Venecij i naredne decenije, Dubrovéani su, takode, tragali za boljim - Gnili i Go- " Napredak, koji je, 30-ih godina, oéigledan u poslovanju Gorazdana, treba vezati za potetak otpremanja metala na primorje. Srebro Salju braéa Vukosav i Oberko - Vuko- savljevi sinovi. Gorazdani su metale najpre ievozili iz Srebrenice, a tek docnije iz Olova, Srebreni¢ani su dolazili u Dubrovnik preko Gorazda.4 Gorazdani su vac (karmizijum, realgar, Zivin ok- sid). Tada su (40-ih godina) izvozni artikli bili: olovo, srebro, ervac, vosak, ki t0.* Medu dubrovaékim zajmodavcima, treba, pored pairicija, vozili i jedan skup nusproizvod radarstva konji a moda i pomenuti i tekstilne majstore i zlatare.* 1 dalje je bilo sluéajeva da se zaduienja nisu belezila u Knjizi dugova. Vukosav Novakovi 4p. Zivkovié, Ekonomsko-socijatte promjene u bosanskom drustu uXIViXV stoljecu, Tuzla 1966, ‘GoraZdani su odlaziliiu Kotor (Istorijski arhiv Kotora, SN VI, 92), 79. U prvoj polovini 40-ih go SHAD, Div. cane. XLVI, 54”; Proc. not. od 9. HIE 1458. “HAD, Div. cane. XLIX, 240 (8. IH 1436), SHAD, Div. cane, LIL, 127 (11. IV 1438); D, Kovadevig, Trgovina, 56, 63. SHAD. Div. cane. L, 266 0d 26.K 1432.2 oa tn HAD, Diw. cane. LII, 62 od 23. 1 1488. “HAD, Div. cane, XLVIHI, 268 od 15. XT 1434. “HAD, Div. cane. XLIX, 189°, 190 bis. “HAD, Div. not. XXV, 143 od 15, X11441; D. Kovadevié, Trgoving, 174, “HAD, Lam, for. XXVII, 73 od 25. 111455, “EAD, Deb, XXI, 286 (3. XI 1449); D. Kovatevie-Koji¢, Gradska naselja, 232, 160. *“D. Kovatevie-Kojié, Gradska naselja, 192, 193. “HAD, Deb. XX, 126; XXI, 154°: XXIII, 79; D. Kovatevie, Trgovina, 61, Topuna (2) kod Goraéda i 22. Bogumil Hrabak nC, 2/1997. Radié Radinovié bili su duZni Luki Sorkogeviéu.” Na sfigan nadin je registrovano zaduzenje ortaka Radosava Obradoviéa i Vukosava Ljubaniéa.® Ponckad je duzniku dodeljivan ,aptaj milosrda”, Sto je znatilo da se duznik oslobada dava- nja kamata, ali ne i glavnice. Kamate su u sluéajevima kainjenja pretvarane u kaznene i iznosile su 20 i 25%. Aptaj je dodeljen Nikoli Rogasiéu na relativno mali iznos ~ 40 perpera.* Konja je u Gorazdu bilo dosta i u porodicama onih koji nisu Ziveli od ki- riddiluka. U izvesnim slugajevima, oni su preuzimalj prenogenje tkanina dubro- vatkih vlasnika iz Goradda u susedna mesta. Radoju Vinaricu, koji je pristao na takav ponos, u susednoj feudalnoj oblasti Petra Pavloviéa, oduzeli su robu i ko- nje* Otimaéa, u okolini Goraida, bilo je vie. To su bili i Vukac Vragolovié i njegovi ukuéani iz sela Vinicka, Vukac Bosnagié, Radadin Lizié a vige Zalbi bilo je podignuto i protiv Radoja Rugice. Oni na Drini otimali su dubrovaékim pro- laznicima osedlane konje, odeéu, orugje, vosak, svilu i drugo. U jednoj Zalbi, na- vedena je Steta od 125 perpera, u drugoj ~ na 30 dukata2' Mimni varoani Go- raida takode su mogli da budu otimaéi; na primer, kad je Stijepo N. Crijevié, na putovanju u Smederevo, boravio u Gorazdu, Radoje Vinarié mu je oteo konja.? Turci su pljackali srebro koje su Dubrovéani nosili iz Stebrenice. Braéa Radivoj i Ratko Obréen prenosili su srebro Pavlu Klesiéu, Stijepu Radohniéu i Paviu Ro- liéu; uogi presretanja Turaka, Ratko se izmakao i deo srebra odneo je zajed- nitkoj kuéi u Gorazdu; ostalo stebro, koje je bilo kod Radivoja, Turci su oduzeli. Turci su oteli 13 fitara, i to po raéunu Radohniéa i Trebinjea Milovaca. Klesié je stebro prodao (18 litara) knezu Gorazda Vukosavu Ljubaviéu, koji mu je no- vac uputio u Srebrenicu.® Vukosav Ljubavié bavio se slanjem srebra u Dubrov- nik, Saljaci ga preko sina Radonje i dvojice famula, a kupovao ga je od Radivoja Radosalia Kozice. Prilikom jednog putovanja (pogetkom 1455), u istom kara- vanut nalazilo se i srebro Stijepa Naljetkoviéa, Andrije Crijeviéa, Antuna Rado- saliga i brata mu, Petra — zeta Radosava Jakobova, Mihota Ludiéa i Marka Mi- lutinoviéa. Knezu Ljubaviéu nestao je, na putu, komad srebra od 7 libara i 3 unge, te je odredena ,avarea”.™ Poznato je da je neki pataren kod Goraéda svojevoljno oduzimao, i to Zite- Ijima Srebrenice, robu. Od srebrenigkog kneza Pavla StepaSinoviéa oduzeo je (1441) neki velur. “HAD, Div. not. XXVI, 162/70 (11. ffl 1443). “HAD, Div. not. XXXV, 75” od 7. VE 1453. HAD, Div, cane, LXIV, 20° (2. VIIL 1454). 'S, Cirkovié, Herceg Stefan Vuktic-Kasaéa i njegovo doba, Beograd 1974, 120.— Cena prevoza je (1437) iznosila 7 perpera za Konjski tovar (Div. cane. L, 266). “HAD, Lam. for. XIV, 102 (28. XI 1440, pataren), 164° (22. II 1441). ~ Vukac Tvrdisalié oteo je 1456, jednom Guéetiéu na carini pred GoraZdem tri komada stebra i jo8 12 litara (Lam. for. XXX, 26 od 18. V 1457), — Krajem zime 1455. Radivoju Radosaliéu Kozici nestalo je 7 libara i3 unte ito drustvu veéeg broja dubrovackih trgovaca (Lam. for. XXVIII, 73 od 25. TIT 1455). = HAD, Lam. for. XXII, 287, 06 3. 11 1449. SHAD, Div. cane. LXVIII, 137” od 7. VI1459, ~ Godine 1465. jedan Dubrovéanin podneo je 12 {u2bi, od kojih su se 4 odnasile na GoraZdane (B. Hrabak, Proslost Pljevalja po dubrovaékim dokumen- tima do potetka XVI stoleca, ,storijski zapisi” 1955, Titograd, 17. STIAD, Lam. for. XXVIIT, 73 od 25. JIL 145 SHAD, Lam. for. XV, 83 0d 10. 11442, Gorazde od XIV do XVI veka 23 U pogledu lokalne uprave, zna se da su, 1449. godine, uz mesnog kneza na- selja, postojali lokalni uglednici (optimates loci), dije je pismo bilo merodavno za vodenje spora u Dubrovaiku.* Neke vlasti imali su i pojedini patareni, ,gosti”, na primer Gojsav u Podboraéu. On je davao dubrovaékim trgoveima dokumente 0 slobodnom prolazu, a oduzimao je robu svima koji takav akt nisu imali.? Broj arhivskih podataka za 50-te i 60-te godine XV veka je reduciran, Sto bi, moda, ukazivalo i na smanjeno poslovanje zbog politiékih okolnosti. Doku- menat iz poznog proleca 1459, pokazuje prisutnost turskih pljackasa, koje su pozvala neka trojica protiv svojih konkurenata, zbog éega je bilo nemoguée da se naplate dugovi u Dubrovniku. Naime, re¢ je o srebru koje je jedan od pome- nute trojice prodao gorazdanskom knezu Vukosavu Ljubaviéa (1457-9), 2 ovaj je novac uputio viastelinu Pavlu KleSiéu da kupi srebra u Srebrenici.* Knez Vur kosav belezi sc kao svedok (januara 1457), opet u vezi s izvozom srebra iz Go- raida. Kad je Dragoje M. Guéetié dofao iz Tjentista u Gorazde i hteo da plati carinu koja je placena hercegu Stjepanu, Vukac Tyrdosalié je zadr2ao Dragoje- vog djctica, koji je sa srebrom putovao dva dana i dve noéi. Od toga srebra iza- brao je tri oveca komada, koja je ralinisao i iz kojih je izvukao 12 libara finog srebra i deset aksadi, Kao svedoci navedeni su carinik, Radivoj Obréen i Radelja pataren.® Srebro se moglo preciséavati u Gorad stora rafinatora. O preéiscavanju metala svedodi za odvajanja srebra od zlata.” Pedesete godine ostavile su neznatan trag u opétinskoj Knjizi dugova. Tz ja- nuara 1455, zapisano je da su se Gorazdani ~ Vuk Tyrdojevié i jedan Kaboga, zaduZili na 17 dukata. Aprila 1459, Radivoj Obréen i njegova braca zakljudili su poslovanja sa Petrom Markotijem. Sli ilo i 60-ih god bruara 1469, Vukéa, sin Radivoja Obr a, zaduzio kod jednog podstrigiva 112 dukata, ogigledno za tkanine. Pre njega je kredit primio Braja Tvrtkovié." Novembra 1469, Sijepan Sirinié zakljugio je poslovanja sa velikim dubrovatkim izvoznikom metala Matom To. Buniéem.® Od kraja 60-ih do podetka 80-ih godina (Knjige dugova 37-48), moze se sa- staviti azbuéni redosled zajmoprimaca iz Gorazda. To su: Baljevi¢ Radié /XXXIX, 917/ Bogostié Vuk ‘XLII, 747 Bogostié Radid /XXXIX, 182°; XLIV, 103°; XLV, 148°; XLVI, 65; XL, 32/ Vukeliié Vukac /XLVH, 46°; XLVIIL, 49, 57° Vukmanovié Vukac /XXXVII, 162°; 167, 172, 23, 52°, 170, 170°/ Vukojevié Vukas /XLVI, 65/ Vukojevié Braja /XL, 88°, 89, 1134 Vukojevic-Krnjasovié Radivoj /XL, 117/ Vukosalié Brajo /XXXIX, 88°, 89/ Grntarevié Radit ‘XLVI, 140/ Grnvarevié Radoje Obradov / XLIV, 1637; XLVIL, 99°, 13777 *YV. Cuskovie, Parnicu sa Radojem Vinariem, podanikom hercega Stjepana vodena pred dubro- vatkim sudom, ,Godignjak Pravnog fakulteta” XVI-XVH, Sarajevo 1968, 304, *P. Co8kovié, O gostiina .crkve bosanske”, ,Istorijski zbornik” IV, Banjatuka 1983. - O patare- nima u Gorazdu vid.: HAD, Lam. for. XIV, 102, 104; XV, 111 (mlinar, 1442). HAD, Div. cane, LXVIII, 137” ~8 od 7. VI 1459; S. Cirkovig, n.d, 143. *HAD, Lam. for. XXX, 26 od 18. 1 1457. “K. Jirekek, Inorija Srba, kj. I, Beograd 1952, 425, “HAD, Deb. XXIX, 146°; XXXIIL 27°; LVI, 18; XXXVIL, 87. “HAD, Deb. XXXVIII, 120. 24 Bogumil Hrabak IC, 2/1997. ‘Dokljenovié-Bobat: /XLI, 489; XLII,;181/ Dokoljenovié Vukosay XLVI, 118°; XLVI, 19°/ rié Radi (XL, 91/ a Zlatarié Ragivol [ALU 109, 181/ C ~ Liseie-Vukac [XXXIX, 777" Obréen VukSa Radivojev /KXXVIII; 18/ Obréen Ljubenko, sin Viahinje (XL, 8°/ ‘Obréen Radivoj (XXXII, 27°; XXXVIIL 14°/ ‘Obrécn Radoje Ratkovié (XXXIX, 140°; XL, 8/ Oglancié Ljubenko /XVI, 18 at/ Rada’inovié Vukas /XL, 72’/ Radini¢ Jakut (XXX VIL, 142/ Raditevi¢-Dorti¢ Petar /XLLV, 113°; XLVI, 91°; XLVI, 49°/ Radnié Radivoj /XLVI, 121/ yjevié Ljubeako /XLVI, 86°, 87°) Radonjié Bobat /XLIV, 163°/ Radosali¢ Ljubenko /XLIV, 121°/ Radosalié Ceprnja /Div. not. LVI, 5-5’/ Sirinié Rada8in /XXXIX, 164; XL, 117; XLI, 122; XLIV, 74, 74, 75/ Sirinié Siepan (XXXVI, 126; XI, 122; XU, 74”, 75; XLIV, 93, 74°, 74°; XLVI, 65°, 119”, 120, 120°; XLVIL, 47, 48, 48°] Stvoko8ié (?) Radivoj ‘XLII, 16, 16/ ‘Tyrdavié Braja (XXXVI, 57/ ‘Tyrtkovié Vuk /XXIX, 1467/ TuleSié Vukac /XXXVIIL, 183°; XL, 48°; XLII, 174°/ TuleSié Gluhat /(XXXIX, 5°; XLII, 78°; XLVI, 118°; XLVI, 54, 54°, 55°/ Tulesi¢ Radi /XLI, 74”, XLIV, 113, 113°; XLVI, 85, 86, 86°; XLVI, 12, 30°7 TuleSié Radivoj XXXVI, 83°/ Safranovi¢ Ljubinko, sin Radoja /XXXIX, 140’; XL, 48°/ sifatovié Radosav /XXXIX, 43°, 141°; XLV, 121 XLVI, 41; XL, 133: Div. not. LVI, 148 */ no Treba re¢i da je u Dubrovniku bilo Gorazdana koji su kao najamni radnici obradivali vunu.® U to vreme, takode, stizali su gorazdanski momci u grad pod Srdem na uéenje zanata, na primer, Radié Mihanovié.# Jedan goraZdanski famul zabelezen je 1474, godine, kad je jedan dubrovatki podstrigivaé primio na rad Vukiéa Radijeviéa, uz nagradu od 73 talira. Vukié je bio rodom Drobnjak, na- seljen u Goraidu. Drugi famulski rok sluzio je kod istog podstrigivaéa.© Godine 1476, Radoje Pribisalié zapoéeo je dvogodisnje uéenje zlatarske vestine.* Oéigledno je da su od zanata prioritet za Goraddane imali zlatarska i podstrigi- vaéa struka, Sto znaci da su se plemeniti metali preradivali u Gorazdu u nakit, odnosno da se Sajak doterivao za prodaju na gorazdanskom trgu. Tkanine su i Gorazdani donosili na dubrovaéku trznicu. Dobril Strenitié prodao je (1454) ne- kom patriciju belu haljinu, neku rubeninu i komad belog tekstila od 50 tkatkih jedinica.” Neobojene tkanine moZda svedoée da Gorazdani jo§ nisu ovladali vestinom bojenja razlititim tehnikama, saobrazno materijalu za bojenje. ®D, Dinié-Knezevié, Thanine u privredi srednjovekovnog Dubrovnika, Beograd 1982, 187. “HLAD, Div. not. XXXVIIL, 7” od 17. V 1453 (sluzba od dve godine).~ Vid.i: Cons. min. X, 109; Div. cane. LXXVIIL, 13; LXXVII, 36°; Div. not, LVIL, 113°. “HAD, Div. not. LVUI, 113 (12. X 1474); Div. cane. LXXXVIM, 73 (13.1X 1477). “HAD, Div. not, LX, 67’ od 21. VI1476. “HAD, Div, cane, LXIV, 98 od 12.. X 1454.— ~ Podstrigacki famul Vudié Obréen postavio se (1474) *) jemeem za btata Vukea (Cons. min. XIX, 109 Gormade od XIV do XVL veka 25 Marta 1463, Petar Pantela predao je notarijatu na registraciju neisplacenu obveznicu iz maja 1438. godine na 102 dukata i 3 perpera.# Godine 1468-69, Crkva sv. Dorda u Gorazdu raspolagala je, prema turskom popisnom defteru, zemljisnim posedom i moguée da je tada imala manastirski karakter. Tu erkyvu je podigao herceg Stjepan, inaée pataren, i na njoj je postavio natpis u kojem istige zastitni¢ku ulogu orkve koja se moli Hristu za gresnike.” Prema pomenu- tom turskom popisu, 1468-9. godine, u Goraidu je bilo 144 domova i 115 neo%enjenih (znatan broj !), u Hodi 196 porodica i 70 neozenjenih, u Videgradu 158 porodica i 30 Jediénih. Nejasno je odakle je u Gorazdu bilo toliko muSkaraca bez porodice.” Toga obiéno ima u privredno aktivnim sreditima, medu ljudima sa strane. Dolaskom Osmanlija, ponovo je oziveo izvoz konja iz Gorazda, Decembra 1471, Radin Tulesi¢ obavezao se da ¢e kupcu u Dubrovniku doterati 11 kobila, to je trebalo trampiti za tri komada dubrovaékog sukna od 70 tkackih jedinica.” Jos 1454. godine, jedan dubrovacki pairicij kupio je od D. Strenigiéa neku belu Kobilu i dve mule, i to za komad tkanine koji je vredeo 8 dukata, uz jo§ tri dukata u gotovu. Maja 1471, poznati dubrovaéki poslovni Covek Dzivan Pripzinovié kupio je od Hamza-bega jednogodignju carinu u Goraddu, u Hodi i Cernici za 70.000 akei s tim da tu svotu otplacuje u tromeseénim ratama.™ U to vreme hereegovacki sandZak-beg Ajaz, kao i sama Porta, pomagali su gorazdanskog izvoznika Stje- pana Sirini¢a. Dubrovéani su morali slati poslanika na sultanov prag da raddisti neke racune sa Siriniéem.* Septembra 1474. nestalo je VukSi Goraidaninu izve- sna kolicina srebra na puta iz Gorazda u Dubrovnik; srebo je pripadalo dvojici braée Radakoviéa, Dubrovéana.* Godine 1479, dubrovacko Malo veée je imeno- valo sudijski kolegij u Gorazdu za sporove nastale medu Dubrovéanima; 2 konzula” je izabran Nikola Sabadin a za_,sudije-prisednike” Vladoje Hercotié 7 Milko Pribisié (prva dvojica su svakako bila iz Srebrenice). Molbu za parnicu podneo je Radin Ostojié protiv Radoja Tvrtkoviéa i njegovog brata Nikole.” Ta odiuka moze da indicira zakijuéak da je tada u Gorazdu, mozda privremeno, bilo vige naseljenih podanika sv. Viaha, ali svakako ne u tolikom broju da bi se moglo ? “FLAD, Div. not. XLVI, S-5” od 17. 111 1463. £ “prustvo i privreda srednjovjekoune bosanske dezave, Sarajevo 19}7, 116.~Hramsy. Dorda nalazio se kod Sopotnice, u blizini Gorazda (D. Medakovig, Grafika Siampanth knyiga, 112-13, . XXIV; Jstoria Cme Gore, kni, TI, sv. 2, Vitograd 1970, 447 (V. Dusrig), ~Kako je gradevina bila u gotskom stilu, poznati KleroSovinista Krunosiav Draganovié pretpostavio je da je bila ,moZda kapelica dubrovacke kolonije u Gornidu” (K, Draganovie, Ratolicke crkve u sredayjetnoj Bosni, ,Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine”, Sarajevo 1942, 766), Prema K. Jizedeku, bogumili su skriveno Ziveli po manastirima iu ‘okolini Goraida ({storija Srba, kn}. 1, Beogead 1952, 303), ™, Mazalié, /Hercegovu crkww kod Goraéda { okolne starine, ,Glasnik Zemaliskog muzeja”, Sara- jevo 1940, 27-42: 1. Ruvarac, O narpisu na crkvi hercega Stefana u Goratdd, Glas SKA”, XVI, 329. AN, Sabanovig, Bosanski pasaluk, Sarajevo 1959, 139; A, Hand2ié, Najraniji sarski izvori o radii cima trgovima u Boshi, ,Priloz. za orijentalau [ilologiju” X/2, Sarajevo 1974, 160 (tada je Gorade bilo usklopu Blagajskog kadiluka), HAD, Div. not. LV, 149°— 50. HAD, Div. cane, LXVIII, 48 04 12. X 1454, 4G, Blezovié, Turski spomenici, kaj. 1,de0 1, Beograd 1940, 153~4.—U poslovno] knjizi Daivana Pripinoviga 1. decembra 1474, zabelezena je isplata iza Ustikolinu (HAD, Privata Tilb, 24°). I, Bodié, Hercegovacki sandtfak-beg Ajaz, .Zbornik Filozofskog fakulteta”, I, Beograd 1948, 79; jsti, Dubrovnik i Turska u XIV i XV veku, Beograd 1952, 284-5, 292, 293, *HAD, Cons. min, XIX, 159° od 12. IX 1474 HAD, Cons. min. XX1, 75 od 8. VIE 1479. 26 Bogumil Hrabak HC, 21997. govoriti o stalnoj dubrovaékoj nascobini. MoZda bi razlog za boravak Du- brovéana bio podudi spisak duzZnika u mestu.” O cescem prisustvu postovnih |ju- disa strane u Gorafdu, svedoti gostionica (1470). Sliéni ugostiteljski objekti za- beleZeni su u Drijevima, Srebrenici i Hvojnici.” Najveci izvoznik iz Gorazda, 70-ih godina, bio je Stjepan Sirinié, koji je u grad sv. Vlaha dovozio olovo, gletu a ponckad i Zito. Koli¢ine njegovog Zita nisu bile male. Novembra 1473, obavezao se na dovoz 300 konjskih tovara zrnevlja, i to za mesec i po dana. Obcéana mu je cena od 7 dinara za kupel pSenice.” Za Zito i metale Stjepan je dobijao soli, trampom, ili za gotov novac." Stjepanov brat Radosav primio je od Dobrugka Pribinjiéa neki srebrn bosanski pojas, zaplenjen od Dobrugka za ratun brace Radosava i Budivoja Cova.” Godine 1474, Stjepa- nov kreditor u Dubrovniku sekvestrovao je u rukama Nikole Bakroviéa 83 du- kata vrednosti, jer je Stjepan bio duznik zajmodavea Durdeviéa.® Si se (1475) obavezuo da ée platiti jednom Naljeskoviéu 203 dukata. Kako isplatu nije obavio, pritegnut je Stiepanov jemac Nikola Ostojié, pa i dvojica Ostojiéevih pu- nomoénika.™ Metali su tada bili glavni predmet unosnog poslovanja. Na putovanju koje je preduzeo Obrnja iz Goratda, izgubljena su dva veca komada srebra od 14 li bara i7 unéa. U vezi s tim, prijavijena je zalba Radoja Radanovica Stjcpanu Bje- logeviéu. Gorazdani Ivan Siréevié i Marko Petrojevié, te Dubrovéanin Jurin Pe- ti€evié (iz Srebrenice) zasporili su se oko 9800 libara glete koja je dovezena u Dubrovnik iz Srebrenice i Hvojnice. Ce8¢i su bili slugajevi da su komadi srebra ispali, ili ukradeni za vreme transporta. Tada bi sprovodnik, kao VukSa Obréen (1474), morao polagati zaklewwu, a ostali u transportu, éije srebro nije bilo izgu- bljeno, bili su obavezni da plate ,avareu”, tj. solidarno bi namirili Stetu druga u karavanu, ali se tada postavijato pitanje cene srebra*” Hocanin Radoje Hrebe- Ijanovié je uputio u grad pod Srdem olovo preko Vukana Vukeljiéa iz Gorazda,# koji je, moZda, novcem Hocanina nabavio sivi metal u rudnicima severnije. U svakom sluéaju, postovni judi iz raznih bosanskih trgova bili su medu sobom do- bro povezani, Dubrovacki trgovei i trgovaéka druiva slali su u to vreme agente u Hoéu i GoraZde da im nabave odredeau robu. Sredinom 70-ih godina, Go- razdani su postovali u vise varosi Bosne: Marko Petrojevié i Zivko Siréevié, sa Srebreniéaninom Durijenom Petiéeviéem, odlazili su u Srebrenicu, Hvojnicu i Novi Pazar; sakupili su 9800 libri glete u Gorazdu; jednog konja ostavili su u Ljubskovu u rukama Baranina Bodne, U prometu glete, Gorazde i Novi Pazar su bila glavna sakupljaéka mesta za gletu na celom podrugu Bosne i Srbije. Gle- IL Bodié, Dubrovnik i Tursku, 93, 234, 284-5, ™Dnktvo iprivreda sreciyioxjekovne bosunske dréave, 130. HAD, Div. not. LVI. 138” od 17. XI 1473. ~ Cena je odredena na 7 dinara za kupel, s tim da ponosnici u povratku ponest soli {Isto}. — Glavni proizvodaé u okolini Goradda bila je Bistrica (Deb. XLIV, 26). Radosav Tomssinovié u Bisteic bio je kreditor jednom iz Kosijera (Deb. XXXIX, 23° od 9. viN1470). "HAD, Cons. min, XX, 88” od 16, VIIL1476, HAD, Div. not, LVH, 140) od 20. XL1473. "HAD, Div. cane. LXXVI, 18(bod 8, X1 1474. “HAD, Div. cane. LXXX, 3’ od 24. X11479. "SHAD, Mob. ord. I, 121 od 25. X 1471. “HAD, Div. not. LVI, 175° od 8.11475. “HAD, Cons. min. XIX, 137” (30. VIII 1471), 159° (12. 1X 1474). “HAD, Deb. XLVI, 132 (7. VII 1479); Div. not. LXV, 88 (7. 111481). Gorafde od XIV do XVI veka 27 ta iz Novog Pazara nije slata neposredno u Dubrovnik, nego u Goraide, Go- raide je, 70-ih godina, bilo vazna stanica j za isporuku ervea. Tu otopinu je, na primer, isporudivao Dubrovniku Wukas Liscic.® Prvi musliman iz redova goraZdanskih trgovaca zabeleZen je januara 1470; on je tada zakljuéio poslove sa jednim Dubrovéaninom.” Postoji zakljuéak, naéinjen na osnovu turskih popisnih knjiga, da u 16 varosi nije bilo muslimana; u ta naselja ubrojano je i Gorazde." I ovaj sluzaj pokazuje da ne treba biti suvi suveren pozivajuci se na popisne deitere, koji nisu bili narogito éesti. Kao pravi privrednici, Gorazdani su postavijali punomoénike za poslove, isplate, ili sporove u Dubrovaiku2 Dugovi koji ne bi bili namireni na vreme upisivani su u knjige dnevnih poslova i time je sticano pravo na javne naplate drazbama zaplenjene robe.” Prema poimeni¢nom popisu Hercegovine, 1477, sandZak-begov has, imalo je sledeée mahale: Radiéa sir neozenjena), Radonje sina Radita (38 porodica i 4 neoZenjenih), Vukosava sina Obradova (70 kuéa i 8 neozenjenih), Viahoja sina Radi¢a (49 domova i 15 neozenjenil ; svega 197 porodica i 30 lediénih, Sto bi bilo oko 1200 stanovnika, raéunajudi po Sest Clanova u porodici. Popisom plateznika glavarine, muslimani nisu bili obubvaéeni, te po mahalama nisu morali da budu upisani. U poslednjoj navedenoj mahali, pomenuta su éetiri sina nekog koji se po liom imena nazi- yao Srbin. Od zanatlija su upisani Radoje grnéar i njegov sin i Ivan, sin zlatara. Neposredno uz naselje, nalazilo se selo Dolnji Sevsidi, kao, takode, deo sandzak- sbegova hasa (sa 15 familija i 3 neogenjena, sa ispendzom od 400 akéi i sa po- rezom na sitnu stoku od 37 akéi), Uz kasabu, bio je diftluk Kuéuk Hjaza i Radiéa, koji su zajednitki wivali imanje i davali desetinu, kao i mezra Gornja Kokara, Agrarna proizvodnja Gorazda davala je sledeée: 83 lukana pScnice (Sto je vre delo 1992 akée), 20 lukana jecma (vrednost 300 akéi), 40 lukana ovsa (vrednost 360 akéi), 60 lukana prosa (vrednost 900 akéi), 17 lukana krupnika (to je vre- delo 284 akée), 530 medri sire (vrednost 4240 akéi), bostana za 200 akéi; jedan i ‘0 je 50 medri Sire (400 akéi), jedna hasa-njiva donosila je pri- hod od 150 akéi, jedna hasa-livada imala je dohodak od 40 akdi, lana se _proiz- vodilo za 70 akéi, kosnice su donosile 100 akéi, porez na svinje iznosio je 70 akéi (svakako 140 komada, nesto vide od svinje po glavi stanovnika), tri mlina su opo- Tezovana sa 75 akéi, porez na sitnu stoku iznosio je 210 akéi (verovatno 420 grla), skela preko Drine ostvarivala je dobit od 6335 akéi, globa I trogna taksa bila je visoka ~ 7175 ak¢i, Sve u svemu, Gorazde je sandZak-begu davalo 23.712 akci. Agrarni dohoci mezte Gornja KoSara bili su: 4 lukna picnice (96 akéi), 2 lukna jeéma (30), osam lukana ovsa (72), lukno prosa (15), Sest medri slatkog vina (400), nesto bostana (2) i lana (4), prihod od konica (10 akéi), porez na sitnu stoku (23), hasa-njiva (2), hasa-vinograd (1), hasa-mlinski Zrvanj (1 akéa), dakle, ukupno 300 akéi. Iz popisa se vide cene Zitarica po depresivnom sistemu: psenica — 24, jeéam — 15, ovas ~ 9, proso - 15 akéi.™ Zaduzenja Gorazdana 70-ih godina nisu bila velika, mada je nastala etapa nove postovne ekspanzije: godine, Goraide, kao Crne (40 domova i tri HAD, Div, cane. LXV, 183” (1. VII 1472); Deb. XXXIX, 7° (1. VI1470). "HAD, Div. not. LIV. 45 0d 26,1 1470. “AL, Tonopoa, Bamantcxnat rpan XV-XIX nex, Cocus 1962, 63. ® HAD, Proc. nol. V. 173” (26.111 1413); VIL, 66, 101; XIIL, 102; Cons. rog. XXU, 30 (16. 1IT 1473). HAD, Div, not. LVL, 148” ((18. XI 1471); Div. cane. LXXX, 3° (24. XI 1479). * A. Aliti¢, Poimenitni popis sandzaka vilajeta Hercegovina, Sarajevo 1985, 191-94. 28 Bogumil Hrabak HG, 211997, Godina -_ zadutenja dukata perpera dinara 1463, i 102 Ea 1469 4 367 248 1470 u 361 a 34” 4471 6 298% 1472 14 495 wv 10” 1473 4 205 2010 1474. 2 3101 1475 4 154 au 1476 10 425 241 1477 i 445 10 327i 1478 16 1195 10 iss 1479 3 sgn Kod zaduzenja, desta je svota od 28 dukata, koliko je kostala odredena ko- ligina tekstila, Kreditori su c8éc bili podstrigi U toj deceniji, Gorazdani su, takode, sklapali trgovatka drustva sa Dubrov- nikom i padali su pod udar sekvestra, kao i u ranijim decenijama.2” Postoji i je- dan kredit koji je dao Gorazdanin Vakas Vukojevié jednom Denovijaninu. Prikazana zaduzenja Goraédana 70-ih pokazuju da su Gorazdani poslovali veé i svojim noveem, Sa preko 100 dukata duga, obavezali su se: Stjepan Sirinié (sedam puta na svotu od 1150 dukata), Radié Bogetié (dvaput na 240 dukata). Veliki deo Gorazdana, sa sitnim pozajmicama, nije odgovorio obavezi. Sezdesetih godina, uzimao je kredite u Dubrovniku Ceprnja Radosalié. Se- damdesetih godina, novac na potek uzimali su u DubrGvaiku: tahut Radonjé, Yukas Vukmanovié, Vukac, Vukié i Radmilo Tulesiéi, Vuk Ligtié, Radisav SBatovié, Radié Bogojevié (Bogostié}, Radoje Ratkov Obréen, braéa Stjepan i RadaSin Sirinié, Bobut Dokljevié, Vuk RadaSinovi€)Brajan Vukosalié, Radié Dakovié, Radivoj Mihosalié Hrvatinovié, Ljubiga Vlahinje Obréen, Vuk Bogo- stié, Vukac Tulbedevié Radivoj Zlatarié\Radivoj Strevicié, Ljubenko Radosal Bobat Radonjié, Ljubenko Radivojevié, Petar Radiéevié Jojéié, Vukosav Doko- Ienovié, Vukac Vukéevié, Radoje Grencarié (Grenéarunié), Radié Grnéarié, Vu- kosav Duhobenovié (Duholinovié), Radivoj Radonjig, Petar Radegevié, Ljuben- ko Radovéié, Radivo} Bogmilovié. Glavna lignost lokalne pijace 80-ih godina bio je i dalje Stjepan Sirinié. Go- dine 1480, Stjepan je zlataru Novaku Korevicu dovezao olova i glete. Tih go- "HAD, Div. not. XLVI, 55”. “HAD, Deb. XXVIII, 18, 23, 44, 52°, "Isto, 142, 162’, 167, 170, 170°, 172, 183; XXX, 7°, 91". “HAD, Deb. XXXIX, 132°, 139°,140, 141, 164°, 182°; XL, 32. HAD, Deb. XLLI, 122, 136, 189, 8°, 32, 33°, 72’, 88°, 89, 91°, 115, 117; XLI, 39, 72°. ‘HAD, Deb. XLII, 74, 74°, 75. to, 174; XLII, 78. “HAD, Deb. XLII, 10, 181; XLIV, 16, 53. 'HAD, Deb. XLIV, 103’, 113, 113’, 114”, 121”, 163, 163°; XLV, 70’, 90°, 148. “HAD, Deb. XLVI, 41”, 65, 65°, 86, 86°, 91; XLV, 121’, 148. ‘SHAD, Deb. XLVI, 116, 118’, 119°, 129°, 120, 120°, 120°; XLVI, 19, 46°, 47, 48, 48°, 54,78”. "HAD, Deb. XLVIL, 99”, 137°, 140. “HAD, Div. not. LIV, 45; LVL, 148°. "SHAD, Deb. XLVI, 179° (4. VI 1478, isplata nije obavijena). ‘HAD, Div. not. LXV, 84°; LXIV, 111’, 130. Goradde od XIV do XVI veka 29 dina, imao je dvojicu punomoénika u Dubrovniku.! Stjepan je, o Durdevdanu 1481, dovezao u grad pod Srdem olova za novac koji je unapred primio, po ceni od 6 dukata za olovski miljar. Iste godine, Stjepan je uputio u Dubrovnik 10 mi- Jjara olova po 12 dukata miljar s rokom isplate od dva meseca." Tako velika ra- alika u ceni u istoj godini nastala je stoga Sto jc 6 dukata bila cena u Olovu za tamosnji miljar. Izgieda da su transportni troskovi i zarada u Dubrovniku iznosili 100% kupovne cene, sto bi znaéilo da je zarada bila znatna, Godine 1487, Sirini¢ je ekspedovao Marinu Cv. Turdinoviéa 28 miljara velike mere srebreniéke (zmati postoji i mala!) po ceni od 8,75 dukata za miljar.™? Stjepan je bio tast Mihovila Milotiéa iz Olova i preko zeta je odrZavao vezu sa Olovom i Srebrenicom.!#" Du- brovéani Ivan Katrati i Nikola N. NaljeSkovié bili su solidarni u svom sporu sa Stjepanom, tj, da provizija od 10% sporne vrednosti (od 203 dukata) namene ka- diji Hoge da bi se dobio akt protiv Siriniéa; mito je protumageno kao redovan obiéaj kod Turaka."* Dubrovatka opStina pozajmila je Stjepanu (1486) sto du- kata, za ta su se postavili kao jemei Getiti patricija; pozajmica je bila naknada za dug pokojnog zlatara N. Korevia, koji Sitinié nije mogao da naplati.\* Za Stiepana, radila je tada masa punomoénika u Dubrovniku,* a za sporove je imao stalne arbitre.1”’ U sporu Siriniéa sa amaldarom oko crvca, Dubrovéani su morali da Salju i izaslanike carinicima i amaldaru u Bosnu (s kojim je Stjepan bio povezan) kadiji, sandZak-begu, pa i Porti.!¥ Isporukom srebra i srebraih akéi ba- vio se i Ratko, nekadainji famul Dubrevéanina Nikole Miloradoviéa.? ‘Na drugom mestu po finansijskoj snazi i poslovnim vezama nalazio se Vu- kae Vukeljié zvani Tulesié. On je, zajedno sa Siriniéevim zetom M. Miloticem, bio veliki izvoznik glete u Dubrovnik. Godine 1488, na primer, isporucio je 40 miljara po ceni od 7 dukata za miljar.® Sa Hoéaninom Vukom Hlapéicem ispo~ tudio je Matku T, Bunicu olova iz Olova, ali ne do Durdevdana, nego do jula 1490. godine. TuleSié je imao neposredan dodir sa venecijanskom pijacom pre- ko Ivana Lukinog, Dubrovéanina koji je stanovao u gradu sv. Marka, s kojim je regio sporove pomocu arbitraze." Ta nagodba pokazuje da je Vukac imao agen- tai u Barija, koji je primao gletu i bio povezan s Ivanom Lukinim. On je pri- ™ELAD, Proc. not. VI, 340°, 377; Cons. og. XX, 265” (dug od 203 dukata, od tega 28 za glet XXIV, 163° JX 1433, zlatar duguje jo8 100 dukata). ~ Stjepan je dovozio (1481) srebro i iz Stbije, to preko Ivana Kastrata, kome je na pulu neko stebro oduzeto; Ivanov otac Nikola je iavesno srebro odvezao u Pezaro (Div. not. LXV, 182-2" od 4. X1 1481), "HAD, Div. not, LXV, 139, 84. ‘TAD, Div. not. LXVIT; 25° od 17. X1 1487. ‘O]TAD, Div, not, LXVIIL 38 od 17. V 1487, - U nekom sporu sa dubrovazkim zlatarem Novak vite nije pristajao nia arbitre, nego je (ratio intervenciju dubrovaéke vlade i senata (Cons. rog, XXIV, 145, 183}, ™}JAD, Sent. cane. XLVI, 179-9" (25. X 1486), 182; Mob. ord. VEIL 55, 57. “SHAD, Cons, min, XXIII, 26 od 27. [ 1487. “HAD, Proc. not. V1, 340°: VII, 59, 66. “THAD, Div. not. LXIV, 130, 144°. MITAD, Cons. rog. XXIV, 105, 143, 143’, 143", 148, 169°, 172, 172°, 180°; I. Botié, Hercegovachi sandtak beg Ajaz, 19. Malo veée se upustilo i u reSavanje njegovog spora sa éetiri patricia Oko 100 dukata (Cons. min, XXII, 36 od 27. 11487}. M9HAD, Sent. cane, XLIM, 120° od 14. VI 1483. “HAD, Deb, LIT, 58 od 15. TX 1488. “"HAD, Deb. LILI, 28. “2 HAD, Div. not. LXVIIL, 94° od 27. TV 1488. “SHAD, Div. not, LXVIIL, 97° od 29, 1V 1488. (16 vreéa glete). 30. Bogumil Heabak AC, 2/1997. mao manje svote novea na poéek i od Dubrovéana i od Vukiéa Radivojeviéa Obréena iz Goradda."™ Dakle, kteditori i u Gorazdu! Tulesié je imao tri opuno- moéenika u Dubrovniku, koji su odrZavali veze sa Lukinim, obavijali isplate j izlazili na sud." Pored Vukca, veé 1480. godine, poco se poslovno afirmisati i Radié Tulesi¢, uzimajuéi najpre zajmove, a bio je i jemac Radoju Budaniéu iz Rogatice i Lj. Radivojeviéu iz Gorazda. U vremenu od 1470, do 1490. godine, Radié se nalazio u tesnim vezama sa Dubrovéaninom Grencariéem, a stupao je u kontakt i sa ljudima iz drugih mesta Bosne, prodajudi olovo i gletu." Vukac Tuledié nije se pojavio na poslovnom nebu Gorazda kao meteorit, nego se, upravo 70-ih godina, probijao, koriste¢i osobito kompanije. On je, naj. pre, zakljudio poslovanje sa M. Luginiéem i Ljubinkom Safranoviéem iz Go- razda. Avgusta 1472, Nikola Miladinovié, zvani Sabadin, ptimio je od jednog Guéetiéa 350 dukata da u Hogi i Gorazdu kupi robu i dopremi je u Dubrovnik. Njihovo druStvo, umesto jedne godine, trajalo je samo mesee i dva dana, i za to yreme je obavijena kupovina i transport siravina.™ Vukié TuleSié je, takede, do- bijao soli, i to Gula 1476) 150 modija éak na kredit.™ Ekspeditivno obavijanje posla mozda ukazuje na to da je robe za prodaju u Goraddu bilo na pretek. Dovozom metaia, bavili su se i drugi. Gorazdanin Radivoj Stjeniéié je bio duzan jednom Dubrovéaninu 32 dukata; kao deo otplate, obcéao je verovniku miljar glete, u Gemu bi Radivoju, kao nabavijaéu, pripadala treéina zarade; ostala foba, koja bi bila isporugena u toku tri godine, uvek je nabavijaéu donosila trecinu Ciste dobiti.'” Siucaj pokazuje korist udruzivanja sa Dubrovéanima pri iz vozu, tim pre Sto bi se j kupovalo dubrovackim novcem. TuleSiGi su se udrugivali sa Srebreniganima i Rogaticanima i tu je posredna dobit morala biti priviagna.! Osamdesetih godina XV veka, delovali su u Gorazdu i neki sitni trgovci, ponckad oslanjajuci se na Siriniéa ili Tulesiée, Petar Radi¢evié je sa Vukcem Tu leSigem primio robni kredit od Vukiéa Radivojeviéa podstrigivaéa; Radivojevié, kao zastupnik VukSe Radisaljiéa, imao je da plati Vukeu Tulesicu 70 dukata.™ Ux Sirinica, stasuo je Nikola Ostoji¢, dubrovacki zet, koji je velikom izvozniku sluzio kao jemac."* VukSa Obradovi¢ je, takode, pokazivao postovnu Jilavost. U dizanju novéanih pozajmica, nastupuo je zajedno sa Cyjetkom Budiloviéem iz Rogatice, plaéajuci Paviu Bakroviéu," Vukmir Obradovié obavezao se Sirinicu na 10 dukata u prvom putovanju posle BoZiéa, ali obavezu nije izvrSio. Vukia HAD, Deb. XLVII, S7°. 93°, 158 (24. 11481), “SHAD, Proc. not. VIN, 102 (24, IV 1488); VII, 101 (27, VIII 1484), 66 (2. IX 1481), "HAD, Deb, XLVI, 86": XLVI, 12,30". - Godine 1478, zaduizio se u Dubrovniku sa Radonjom Radojeviéem zvanim Kopilovic iz Rogatice (Deb. XILVII, 55), Sto znagi da su zajednitki posiovalt HAD, Deb. XL, 183°, 48°; XLVEL, 59, 137; LIL, 41, 236, 58; Div. not. LV; 149-50; M. Popo -Radenkovic, O tgovadkion adnasinta Dubrosmska sa Rostiom i Hercegovinom (1480-1500), sIstoriiski glasnik” 1953, 14 *HLAD, Cons. min. XX, 76” (15, V1 1476). '*HAD, Deb. XLV1I, 54. — VukSa Obréen i Petar Radiéevie prodali su Dunju S. Durdeviéu olovo, Koje su imali kod Viatia iznad! Stona, po ceni od 12,5 dukata za miljar, a2a koliginu od 846 ibara (Div, not. LXV, 700d 8, [1481). O Radi G. Elezovié, Turski spomenici, I-1, 331 (1489), "HAD, Deb. XLVI, 54,—Neki Ratkoiz Goraida patio je. preko dvojice Dubrovéana jednom Sor- Kogevicu 10 unéa steba, sabi sa srelvrnim koricama i 400 akéi (Sent, cane, XLIIE, 120° od 14. 11 1483), "HAD, Deb. XLVIIL, 4° (10. X 1480), 73 (12. VI 1481). "HAD, Div. cane, LXXX,3" od 4, XE 1480. “SHAD, Deb. XLVIIL 160° oct 3. X11 1484; 1. Voje, Kreditna rgovinu u srednjojekovnom Dubrov- niku, Sarajevo 1976, 123. “HAD, Deb, XLVIIT, 165 od 27, HH 1481 Goraide od XIV do XVI veka 31 Grendisalié (Koga M. Popovié-Radenkovié smatra Dubrovéaninom), takode, nije obavio isplatu dubrovaékom poveriocu Govaidani su se poteli afirmisati i kao turski carinici. Kadija Novoga Ha- dum ugovorio je sa Cyjetkom Bogostigem da za tri godine primt naplatu um: sa ee Subrovadkih tgovaca, uz plaéanje tursko} blagajni 6000 dukata. Sliéau {rogodinju obavezu na 2000 dukata primio je i Nikola Petrovié. Od Gorazdana je Petar Radigevié preuzeo naplatu carine od srebrenickog majdana, 9 éemu je serene ao | Nikola Gradojevie, a iz samog radnika knez Pavo Branosevié i Jo- eae ebrasinovic.™ Godine 1491, Cvjetko Radojevié iz Gorazda, sa dva drugs, Yaeo je u zakup novijansku i risansku carinu i solila u najam. Ugovor je trebalo da traje najmanje tri godine, a iznosio je 25,000 dukata."” ‘Seamdesetih i devedesetih godina, zaduiivanje Gorazdana u Dubrovnilea se naglo smanjilo zbog ukupnog smanjenog poslovanja. eee godina_ zaduzenja dukata perpera ‘dinara 1480 4 17s 1481 8 3618 1484 1 2010 1485 3 sn 1486 3 79 1487 3 a2 136 1488, 4 744 1489 5 266 154 16s 1490 2 26 ass 1491, 3 108. 13 1493 3 47 278 1494 1 6 20" wes Uposlednje dve decenije XV veka, sroéu se sledeéa poslowna imena it Go- aida: Racdie (pokojnog Radonje) Tulesié, Vukac Tulesic Gednom i kreditor), Stjepan Sirini¢, Petar Radigevié, Vukié, Radovanovic (Radivojevié) Obréen, Stepan iadovie, Vukmir Vukelié, Radoje Ivanovié, (zvani Vinarié), Radié Bo- gostié, Radovac i VukSa Radinovié, Radié Obradovie (ayant Gmniarié), Radoje Bolin ed: Iwan Bobotovie, Radosav. SKaiovic, Viatko Siatovié, Radivo} Do- Preeee Radoje Durdovie, Vukié Viadimirovié, Braje Bukosalié, Radiva} Vuko- ‘isto 144” od 31. VIII 1481. Tj, Stojanovig, Stare smpske poveljepismia, knj. 1, deo 1, Beograd ~ Se. Karlovei 1929, 366-7. © 0, kn, T,deo 2, 301; M. Popovié-Radenkovig, 1, dy 12. "HAD, Deb. XLVI, 12, 30, 49°. 57" Isto, 8, 93°, 144, 144°, 158, 165, 166. 1 HAD, Deb. LI, 16°, +°HAD, Deb. LI, 81°, 170, 172. "sto, 74, 221; LI, 58”. HAD, Deb. LIL, 159: LIK, 23°, 28, 417. “SHAD, Deb. LIL, 83°, 85. “LAD, Deb. LIV, 30,53. M®SLAD, Deb. LV, 75, 787.90". ‘HAD, Cons. min. XXV, 236” (9. VI 1496); Deb. LVE, 42”. 32, Bogumil Hrabak UC, 2/1997. brigevié, Radoje Burdevié, Vukié Viadimizovié, Braje Bukosalié, Radivo) Vuko- salié, Vuki¢ Prijekladovic, Vuéihna Durasevié, Vukéa Obréen, Petar Radivevie, Radié Vukiéevié Cuvljevié. Postojala su i dalje zaduzenja u okviru kompanija: Vukac Tulesié zaduzio se (1488) sa Mihovilom Miloti¢em i sa Vukom Hlapéiéem. U poslednjoj deceniji XV stoleca, veé je oslabio trgovatki promet. Pred- Stavnici dve konkurentske kuée u Goraédu su se udrutile kad je trebalo izvuéi soli iz Dubrovnika. Vukac TuleSié i Nikola Sj, Sirinié izvezli su jedan mijar soli uz odiozeno placanje od 15 dana po prijemu robe." So je bila aajsigumiji izvor prihoda, jer bez nje nisu mogli sto¢ari, kojih je bilo mnogo oko Gorazda, Radié Tulesié bio je svedok u parnici Vaka Kubenoviéa iz Visegrada.'" Godine 1495, Boridar Ljubavié bio je u Veneciji, te je jednom poslovnom prijatelju dao balu od Getiri ube mictaékog Stofa da je nosi u Neretwu i tamo proda F, Stuliéu.? Novembra 1496. Bozo Ljubavi¢ je okonéao poslove sa jednim Dubrovéaniaom.®? U spor protiv Matka Radivojeviéa, kao punomoénik u Dubrovniku istupio je Ljubenko Oglanovi¢ iz Gorazda. Kad je jedna prosuda u prvom stepenu po- stupka izregena u korist Andrije ia. Gorazda, Dubrovéanin Nikola Bralutavie je zatrazio i dobio apelaciju u Malom veéu.! Radié TuleSié morao je da ude (1492) u spor oko neizvrSavanja obaveze kompanjona Vukea Tulesica i Olovljanina M. Miloti¢a. Mati T. Bunicu isporudio je 34 »maza” olova po olovskoj ceni. Drugi najéeiéi ievozni artikal tadaénjeg GoraZda i okolnih trgovista bile su koze. Izvoz je obnovijen 1491. godine. Natalin M. Velié primio je od jednog Guéctiéa 104 dukata da, kao ortak, ode u Hocu, Gorafde i Plievija, kao i susedna mesta, i da tu kupi obradene kode.” Gorada. nin Radié Obradovié cbavezao se da uv Novi uputi Vukosavu Radmanoviéu Ci- koloviéu iz Perasta 200 opsecenih jagniecih ko2a do Blagovesti; cena je bila: dva dukata i 10 akéi ~ stotina kozica,!* Usluge gorazdanskog podstrigivaéa Vukosava koristio je Vukac Radjenti¢ iz Cajnita*" Marko Lazarevié iz Gorazda depono- vao je kod jedne dubrovacke porodice 1800 dukata, sablju, komad tkanine bo- Basije i drugo i to je, potom, trazio da mu se vrati.t® Vukéa Radivojevié, 2vani Duljenovié, bio je jedan od duznika nekog Guéetiéa. Primeéuje se da su, kra- jem XV veka, ées¢a hriséanska imena, kao i da se javljaju nova nehrigéanska ime. ha, Poslednjih godina stoleéa, neki Gorazdani, kao Sto je VukSa Radivojevié, su. delovali su robom u nekom putovanju Dubrovéana u Tunis i,Barberiju”. Tom Prilikom je do8lo do gusarskog napada. Na ime havarije, tj. solidarne kompen- zacije stete, VukSa je bio osuden da plati dva dukata. EAD. Cons, min, XX V, 236” od. VI1496, ~ Presuda t korist Andrije donesena jejo84 avgusta 1490 (Cons, min, XXLY, 9). ‘SHAD, Lam. tor, LIX, 35” od 8, IX 1495. ‘HAD, Giustizeria IV, 114-4", “SHAD, Div, not. LXXVII,9 od 26. XI 1496. “LAD, Mob. ord, XVI, 18 (9.11 1495); XV, 157 (1. X11 1496). ‘SHAD, Cons. min. XXIV, 9 od 4 VIIT 1490. "SHAD, Giustizeria IV, 45 (6, XI 1492) ‘SHAD, Deb, LIV, 53 od 22. VII 1491 ‘SHAD, Div. cane. LXXXVIII, 105" 6 (20. X 1491), HAD, Giustizeria LV, 152 (26. IL 1495). ™ Isto, 107 (23. V 1495), “SHAD, Div, not. LXXVI, 141 od 15. VI1492, "Isto, Gorwkie od XIV do XVI veka 33, Pogetak XVI veka znatio je za Gorazde vreme privremenog 2natnijeg na- pretka, kako u poljoprivredi, ako i u prometu metalima. Obnovljen je provoz itarica (1505), cime se bavio Nikola St. Sirinié.*© Poruéivana je za Dubrovnik stoka za posek, ali je ona ponekad terana u Wrhbosnu, mada je poruéena za grad sv. Vlaha. Sir u to vreme nije izvozen iz gornjeg Podrinja u iole znagajnijim ko- lidinama. Od stoéarskih proizvoda, prve obradene ovéije koze (montonine), sa bosansko-hercegavackog prostora, po turskom osvajanju, stizale su u Dubrovnik iz Gorazda, Izvoz je prethodno, svakako, iSao u Risan, Kotor i Perast. Kotoranin Nikola Zivkovié prodao je 35 miljara crepa, delimigno trampom za montonine.’* Gorazdani su iz Duborvnika uvozili i ulje, na primer 1501. godine 12 stara.'* Pogetkom XVI veka, mnogo je dohodovniji bio izvoz metala. Radivoj Vu- kasa Vukojevié imao je (1503) depozit olova i glete u Dubrovniku kod trgovea poznatog po vezama sa bosanskim trgovcima, Marina Cv. Turéinovica. Kao je- mac za Marina postavio se Nikola Sirinié." Godine 1507, zatvoren je u Dubrov- nik Vukman Dragojevié iz Pliesaka, kramar koji je iz Srebrenice prenosio olovo za Ljuboja Bogostia. Dopremio je 17 konjskih tovara, dok je u Srebrenici pri mio 81 tovar. Posto se jedan Trebinjac postavie jemeem za kramara, ovaj i Lju- boje su imali da idu u Stebrenicu da na licu mesta raSéiste Sta je ko predao i pri- mio. Neki kramar je, pri prijemu robe za tranzit, predao Ljuboju ,,cedulju” o prenosu.* Dye godine kasnije, Liuboje Radinovie (Radigevie) trebalo je da poz- natom izvozniku Marinu D. A, Guéetiéu dopremi sto miljara olova, posto je za 262 dukata Ljuboje od Guéetiéa veé primio isplatu u vunenim tkaninama i nesto u noveu (verovatno da se isplati prevoz). Treba skrenuti paznju da je reé 0 do- sta velikim koliginama olova. Jedan drugi GoraZdanin, Zivko Vinarié, iste 1509. godine, ugovorio je, preko dubrovaékog senzala, koliginu tvrdog (srebreniékog) olova bilo za londonska sukna, bilo za drukéiju isplatn.”” love Cyjetka Vinariéa skito je preko Nikole Rozarija, pomorca iz mletaéke Kjode, 7a Veneciju. Prevoz- hina je iznosila 18 dukata va 50 miljara.*? Gleta Gorazdanina Vukca Tulegiéa iz- volena je ne samo u Dubrovnik nego i preko mora, na primer, u Bari, koji inaée nije bio poznat kao uvoznik proizvoda rudarstva, Vakac Tule3ié obavezao se du- brovaékom zlataru Marinu Ratkoviéu da ée mu, od 33 dukata koja mu je dugo- vao, 16 dukata namiriti gletom, po reduciranoj ceni od samo 6 dukata za veliki SHAD, Cons. mia, XVII, 215” “43, eabak, Poljoprivreda Bosne i Hercegovine 1463-1700. godine, ,Bosna i Hercegovina od sred- njeg veka do novijeg vremena”, Beograd 1995, 188; FAD, Mob. ord. XVIII, 5 od 2, X 1504. ‘SHAD, Sent. cane, LX, 176 od 21. VII 1500 (placanje nekog ioja dve teedine u noveu a treéina montoniaama). “TAD, Cons. min, XXVI, 59 59’, Vrhbosanski trgovei takode su dovozili ulja iz grada sv. Vlaha, ali manje, 4 stara (Cons. min. XXVII. 138). “THAD, Div. not. LXXXIL, 93° oil 7. IL 1503, +11 AD, Div, nol, LXXXVI, 168” od 1. 1X 1507.-"Te godine jedan drugi Ljuboje iz Gorazda, Ra- digevie prodao je u Dubrovniku 106 velikib miljara srebreni¢kog olova po 8 dukata miljar, dobivki za tu vrednost soli i vunenih tkanina po 24.8 dukata truba (Mob. ord. XVIHL, 181° ~ 20d 16. IE 1507). Boto Ljubavié, pak, trampio je 40 miljara olova i 20 miljara glete, po ceni od 8 dukata za miljar j. za 16 malih dubravackih truba tkanina (po ceni od 9 dukata komad) tza druge tkanine (Isto, 130 od 22. IX 1507). - Liuboje Bogostié je, januara 1510, svojom robom, svakako metalima, prebio dugove tkaékom majstoru Antunu Biciéu (Mob, ord. XVIII, 179). oa ‘HAD, Mob, ord, XXII 3 at (5. { 1509); Sent cane, LXXI, 2-2’ (10. 11509), — Zivko Vir tite takode, ugovorio prodaju olova za londonske Stofove ruZiéasto abojene po ceni od 35 dakata¥op (Mob. 77 ~ ord, XVIII, 172” od 26. VIT 1509), “he "THAD, Mob. ord. XCVIL, 76-6" ed 9. 11 1504. 4g o “HAD, Div. not. LXXXVIT, 126° od 27. VII 1508, . “Se ss ve 3g 34 Bogumil Hrabak iG, 2/1997. mletacki miljar: Ta bi se gleta uzela od kolitine koju je driao Nikola, notar u Ba- riju. U daljeny ekspedovanju te-glete uéestvovao je i Ivan-Lukin, Dubrovéanin naseljen u Veneciji." Pomenuti Goraidanin Ljuboje Bogostié ugovorio je (1508) transport metala u Kjodu a dve godine kasnije u Veneciju." Skala zaduvivanja Gorazdana u Dubrovniku, u prvoj deceniji XVI veka, pokazuje sledede vrednosti: godinazaduzenja —_—_dukata perpera—__dinara 1500 5 136" 1501 10 125 32st 1502 8 S47 4186 1503 3 18 an 1504 2 164078 1506 3 163 1507 1 45180 1508 1 7 git 1509 2 aye Malo zaduzivanje u toj deceniji moZda prikazuje da su se GoraZdani oslonili na vlastita sredstva, jer je promet dobara bio znatniji, Poéetkom XVI veka, sledeéi Goraddani su koristili dubrovatke zajmov Andrija Stjepanovié (zvani Ljubavié), Radosav Satovié, Nikola Vukii¢, Stj pan i Radin Satovié, Radié SiSatovié, Vukac i Radié Vukojeviéi, Radivoj Vu- kaljevié, Zivko Radonjié, Radié Vukea Vukojevié, Stojan Vujkovié, Radivoj i Radié Vukatevié (Vukasovié), Ivan Bobatovié, Ivan Drobnjakovié, Cvjetl Radiéev (zvani Bogostié), Nikola Sinovié, Nikola Radivojevié (zvani Zlatarié), } Ljuboje Radiéa Bogostié, Zivko Vinarevié, Ljuboje Radigevi¢, Ivan Boguto- vig, Bozo Ljubavié, Stojan Vinarevié, Vuk’a Radivojevié (zvani Doljevié), Stjepan Vuékovié, Odigledno su se javila nova imena. Od navedenih trgovaca, zaduizili su se svotom veéom od 100 dukata u jednom primanju kredita: Stje- pan Vujkovié i Andro Stjepanovié, koji su svakako bili najjaéi, gorazdanski trgovci prve desetine XVI veka. “HAD, Div. cane. XLVI; 76-6" od 9. If 1504. "8, Hrabak, Dover bosanskog olova u Dubromnik 1462-1520. godine, ,Hercegovina” V, Mostar 1980, 32-33. "4HAD, Deb. LX, 83, 87, 111, 124, 125”, "HAD, Deb. LX, 167, 187, 197; LXI, 65, 115, 117°, 120, 120, 120, 121°, 129. “HAD, Deb. LXII, 10, 70°, 71, 71°, 72, 93. "THAD, Deb. LXI, 81°; LXIL, 135, 186. "HAD, Deb. LXTH, 148, 148°. “HAD, Deb. LXV, 28°, 38” “HAD, Deb. LXV, 162. “HAD, Deb. LXVI, 61. *®HAD, Deb. LXVI, 104”, 125”. *®8HAD, Div. cane. XCVI, 102 od 2, XI 1502. ~ Pojedini trgovei nove generacije bili su i agresivni. Neki Petar idibao je Petra Vignjiéa, te je ovome dubrovatko Malo veée dozvolile da se Zali sandzak- ~begu, ali da samo o tome govori (Cons. min. XXX, 171 od 8. VIIL1510).. Goratsic od XIV do XVI veka 35 U prvoj desetini XVI veka bilo je stalno naseljenih Gorazdana u Dubrovnik od kojih su se neki surovo obraéunavali sa dubrovaékim gradanima.™™ Godine 1510. amaldar na Plogama (pred Dubrovnikom) bio je Goragdanin Petar Bogostié."* Poslovanja Gorazdana u drugoj deceniji XVI veka bila su gotovo istovetna kao u prvoj deceniji, ali manje intenzivna. Znaéajno je da je poslednja javna ispo- ruka olova i glete cbavijena 1510, godine. Cvjetan Vinarié se obavezao jednom Gunduliéu na 40 velikih miljara tvrdog olova ina 10 miljara glete, po ceni od 7,25 dukata miljar. Od investicione vrednosti od 312,5 dukata, prodavac je una- pred primio 233 dukala, Sto znati da je postovano velikim delom kupéevim sred- stvima." Narednih godina, Gorazdani su liferovali samo crvac (realgar), ali sva- kako ne iz Srebrenice. BoZo Ljubavi¢ je (avgusta 1512) s jednim Dubrovéaninom sklopio poslovno drustvo. Bozo je uneo 3079 libara crvca za ekspediciju barkom Frana iz Koréule, svakako u Veneciju. Cvjetko Vinarié je jednom Dordiéu (av- gusta 1513) isporuéio 2000 libara Gistog crvca."™ Ljuboje Bogostié je (septembra 1515) Marinu Markovu obcéao dopremanje 1293 libra crvca koji bi na nekom koréulanskom brodiéu bio ekspedovan u Veneciju. Obragunato je da taj crvac vredi 338 dukata, j, oko dve i po libre za dukat.® Cena crvca se dobro dréala jer je, oko 1440. godine, kad je pogeo promet tim rudarskim nusproizvodom, nje- gova cena iznosila pola dukata. Trgovci iz Goraéda i dalje su drzali punomoénike u Dubrovniku.® Ponovo su gorazdanski de€aci dolazili na naukovanje w grad sv. Vlaha, u prvom redu kod zlatara. Takav mombié bio je i Dobrasin B, Radonjié, koji je pristao da sludi pet godina za finalnu nagradu od 30 dukata.!® Goraddanin Nikola Vukgi, stanovnik Dubrovnika, uzco je za Sogrta jednog dubrovaékog dogaka, na gest godina, za 12 dukata finalne nagrade."™ Zaduienja Gorazdana u drugoj deceniji stoleéa pruzaju sledeén sliku: ‘godina adie inara 4 36 3 1 5 509 2 1 “HAD, Cons. rog. XXXI, 210 od 24. V 1510, "SHAD, Cons. rog. XXVI, 206 od 29. IV 1510. HAD, Deb. LX VIII, $° od 8. VI1510, HAD, Deb. LXIX, 95; Div. cane. CIV, 4° (26. VIL1513), “STAD, Div, not. XCU, 103 od 22, IX 1515. “FAD, Div. not. XCU, 220 od 9, VIII 1516; Div. cane. CIX, 146 (27. IIT 1520); Proc. not. 17. L 1520, fol. 96. “HAD, Div. canc. Cill, 152 od 18. If 1512. “ITAD, Div. not, XCIV, 207 od 18. VIL 1519, ‘" HAD, Deb. LXVIII, 44°, 60, 60°. “"Ysto, 98, 203, 203 "HAD, Deb. LXX, 61", “HAD, Deb. LXXI, 4”, 40, 68°, 100°. “HAD, Deb, LXXI1, 13 "HAD, Deb. LXXIL, 104; Div. cane. CV, 226. - Godine 1520. registrovana je nenaplacena ob- veznica Nikole Ligéiéa na 72 dukata (Div. cane. CIX, 239” od 24. X 1520). 36 Bogumil Hrabak Ue, 2/1997. Bilo je zaduzZivanja i kod Firentinaca: Nikola VukSe Obréen trebalo je da plati 172 dukata Nikoli Markotiju, tkacu.!% Medu zajmoprimeima nalazili su se slede¢i Gora%dani: Cvjetko Vinarié, Nikola Vukéié (Obréen), BoZo Ljubanovié (Ljubavié), Ivan Bobatovie, Viadislav Boiidarovié, Vlatko Sfatovié i Nikola LiSéic. Treba pomenuti da je sve kredite, 1515. 11546. godine, podigao Cyjetko Vinarié, izgleda prvi poslovni Zovek kasabe te decenije. Ponekad su neki zaduzeni Gorazdani sa svojim zajmovima isli na prebijanje dugova, Sto znadi da su imvali robe za takve transakcije.” Poéelo je Okrupnjavanje kredita, te ih ima vise u iznosu od 100 dukata. Neki Cyjetko iz Goraida dovezao je olova vise nego Sto je primio kredita 2a dovoz, i to ceni od 33 dukata za veliki mets miljar.%@ ‘Tempo porasta stanovnistva Goraida, 1520-1535. godine, iznosio je 5,6 procenata Godine sae 28, Goraide je predstavijalo has subage i plagaio je gouiSnje 27.89% akéu."* U to doba, Nikola Vulgié je presao da Zivi u Dubrovaiku, ede je bio punomoénik svoga sina Jakova.2 Dyadesetih godina, u gradu sy. Vlaha su registrovana v knjigama Dugova samo dva gora ivko Ljubenovié, zvani Oglandié, i Strahinja Stiepanovic, av. Wig, imali su da plate 3000 akéi dragomanu Dubrovéal nu; Vukosav Pribisalié i Oberko Obradovié dugovali su P. Panteli 94 perpera i 8 dinara2® Naredne decenije, sa zajmovima je bilo loSije: Sest dukata dati su na potek Maiku Dobgriatnom (2). Stojan Vukovié iz Gorazda dobio je (januara 1523) 4958 akéi za olovo koje je dowukao dubrovaéko} opstini: Stojanovih 20 ,maza” doverao je neki Murat kao komisionar; olovo su umesto opitine primili ncki plemici, koji su Muratu da- i a”, Stojan je sam isporucio 1522) 13 od po- rugenih 30 miljara, primiv’ ic Na jednoj tajnoj sednici se- naia doneta je odluka da se Petar Sirinié i Panajot Grk smaknu, 17. marta 1522. ostale je de ci oduzmu Zivot Petcu.t* Reé je 0 eminima (carini- sina) koji su znali o dubrovatkom krijuméarenju srebra i drugih zabranjenih Vise podataka ima o Nikoti VukSiGu Obréena, koji je postao dubrovacki Zitelj. On je imao obavezu da isplati jednom Dubrovéaninu 72 dukata, a bio je ponomoénik Viaha, dragomana.” Taj dragoman je bio njegov zet, kome je kao kéerkis miraz dao 40 dukata, a postao je i njegov ortak.® Kredit od 171 dukata dobio je od Antuna D. Gunduliéa, ali ga nije isplatio do 1523. godine.” Kako /FLAD, Div, ean, CVI, 226 04 30, IV 1518, LAD, Mod. ord. XVIU,179 od 21, 1 1510. HAD, Cons. rog. XXXVI, 143 (27. 12524), 150, 151 (10. 11 1524), 2°} ‘Toaopon, butsancksor rp, 62, 90. * HAD, Div, cane. CXE, 219 od 20, 111523. 2° HAD, Deb, LXXVIU, 2 od 19. X 1528 (zajan nije vragen). HAD, Deb. LXKXT, 38° od 11. 1X 1536, °VHAD, Cons. min, XXMIV. 209, 274” (16. X1 1523); Cons, tog. XXXVI, 264 (28. X 1522). S*LAD. Sect. rog, I. 15H od 17. 115 1522; Cons. tog. XXXVI, 193 od 9, IX 1522, ~ Neki Cvjetko iz Goradda dopremio je dubrovaéko opstiag olovo (Cons. rog. XXXII, 148 od 27. 11520). Donesen. je cena pals jos 1513. gosline: predalo je 2000 libri od kontingenta od 3611 libri, za 3t0 10 634 dukala i 33 dinaza (Mob. ord. XX£V, 92, 95”). >" LAD, Div. cane. CIX, 239-9", 146; Proc. nol. XUl2, 96 (14. 11520). *HAD, Liber dotium XUL 19 od 14, 11520. "HAD, Div. cane. CX1, 219° od 20. 11 1523, L r ie od XIV clo XVI veka 37 nije bio u stanju da plati dugove, Nikola je pobeguo iz Dubrovnik, te mu je, na njegovu moibu, juna 1524, Malo veée dozvolilo da za 15 dana, bez gonjenja i konlinacije zdravstvene sluzbe, moze boraviti u gradu podno Srda.” Krajem 20-ih godina zbog pojacanog prometa, i Gorazde je hilo zahvacenc kugom, Andro Matkovig, koji je u grad sv. Viaha dosao 18. septembra 1528. go- dine, ozpaden je kao zdravsiveno suninjiv," a maja 1529. zasigurao je ustano- vijena jedna zaraza dublje u Hercegovini, u Polimlju i Gorazde.t? Neki Dobragin dovozio je vosak, skladiSteéi ga kod P. Pantele, Kako je nje- gov kompanjon Radivoj Veseliié bio duzan Benku Gunduliéa i Orsatu M, Z- manji jedan Dobraginov tovar bio je zuplenjen2” Posle zakljucenog tursko-mictackog mita (1540), zapadna i centra sna poéele su gravitirati Vencciji, ali, kad je reé 0 Gorazdu, to se jo8 nije izrazilo, Vukié Cyjetkovié, zvani Vinarié. i Vulina Ivanovié, zvani Putnicié, Kijudili su poslovanje s Ivanigom i Franom Stjepanovicima, Dubrovéanima koli izeazitije poslovali sa Bosnom.. Neki neisplaceni dugovi ogla’avaai su u opstin- skim knjigama dnevnih postova, poste Eeya se moglo prici represivaim mera- ma2# Nolirano je samo jedno zaduzenje ~ Vukca Vukoviéa Dokolenoviéa, na 319 akéi.2 Godine 1536. Ratko Dobrat zaduzio se u Dubrovniku na raale svots koju nije namirio."” Od muslimana, sredinom XVI veka, javlia se samo Abmed Celebija, sin i agent Mchmeda Ceribadi¢a, koji je jednom dubrovaékom pugani- nu isplatio neku vrednost.2¥ U Goraidu je (1520-23.) radila ¢irilska Stamparija. Dva brata Ljubaviéa, Durad i jeromonah Teodosije, otisla su, krajem 1520, u Veneeiju da se tame osposobe za Stampanje knjiga ida nabave Stampariju. Njih je poslao njibov otac BoZidar koji se tada nalazio na sluzbi u manastiru MileSevi. Za vreme bavijenja u Veneciji, Durad je umro (2. mart 1524}, a Teodosije je prenvo Stamparske strojeve u Gorazde, gle su smesient a crkyi we forda, Te je att snuta prva knjiga Ljubaviéa, koju je poceo da siaze jos Qurad u gradu na ts- gunama, a Stampanje je zavrSeno 1. jula 1524 godine, Posie toga ,Sluzbeni- ka”, Teodosije je, po oevu naloga, nastampao i ,Psaltir”. Treéy_knjigu (:Trebnik”) Teodosije je zavrsio uz pomoé dakona Radoja. Godine 1523, pre- stala je delatnost gorazdanske Stamparije. kei jo prenesena u Trgoviste (Vlaska). Tamo je (1545) odstampana knjig2 sa matricom Dimitrija Liuba- viéa, logoteta, unuka BoZidara Goraddanina.’” ‘HAD, I libri delli signoti chazamosti, 97°. NB, Hrabak, Kugu u hatkanstint zemliansa pod Tarcima od 1450. do 1600. godine, .Astorijokt gla- snik" br. 1-2, 1957, 28, LAD, Cons. min. XXXV, 33° od 10. VI 1524 2 HAD, Div. cane. CXXLV, 279 of 8, XUAS3T. 2 HAD, Div. cane, CKNIX. 267 (12. TH 1544), 267, 28}7AD, Div. cane, CXXXI, 174-4" od 1. VILE ASH: Marko Petrov Bogostié. HAD, Deb, LXXXIV,87 0d 14, 113547. 2” AD, Deb. LXXX!, 35° od 11. IX 1536 2"43AD, Mob. ord. XXX, 219 ad 30, ¥ 1548, 21). Stojanovig, Stare srpske Stamparie, ,Sipskt knjidevni plasnik” VE 262 - © ragunanju godine vid. D. Radoiitig, Krrukter lenin moment 2 proslae’srpstih Le zapisi” 1950), 262. — Vid. iy B. Mavinkovit, Bible siie « nasem eizttscom lamparston, Ioylgama XV, XVEi XVI siolega, wn} TW. den 3, Cesige 1991 (od Gorsiis do Marksi< 38 Bogumil Hrabak anc, 2/1997. U drugoj polovini stoleéa, Mustafa, sinovac poznatog Mchmeda Sokolo- viéa, kasnije i hercegovacki sandiak-beg, sagradio je veliki most na Drini kod Goraida (to je bilo pre 1578, kad je Mustafa pogubljen)2” Kad je re¢ o Ljubavigima u XVI veku, treba preneti pisanje V. Skariéa da su Ljubavici, prema predanju, Ziveli najpre u Ustikolini. Kad su doshi Turci, Zive- la su tri brata - Miroje, Ljuboje i Dragoje. Prva dvojica su primila islam, i od njih su potekli Miridi i Ljuboviéi. Dragoje je ostao u staroj veri i njegovi potomei dréali su zemlju pod imenom Kujundziéa.2 Pomenuta tradicija se tesko moze prihvatiti, jer su Ljubavidi, znatno pre dolaska Osmaniija, Ziveli u Goraidu i tu, €ak, i knezovali.® Od postednje treéine XV veka, medu njima nisu zabelezena pomenuta imena. Godine 1551, javio se Ibrahim Hasanovié iz Goradda, sa dva jemca, da ¢e dubrovatkom krémaru Petru Radovom platiti 11 dukata.” Avgusta 1577, Marko Petr. Bogostié izjavio je u Dubrovniku da je svoj dug Marku P. Rajkovicu voljan isplatiti u srebrnini (106 srebrnih dugmadi i 22 ,pelegrine”), sto ée izneti 21 untu srebra.™' Poéetkom proleéa 1563. godine, imenovani su staratelji zaostavitine Waniga Durdevica, Dubrovéanina koji je umro u Gorazdu.”5 Dakle, Dubrovéana je, u drugoj polovini XVI veka, pojedinaéno bilo stalno nastanjenih u Gorazdu. Po kuéama gorazdanskih trgovaca, nalazilo se priligno sitne srebrnine. Kod Marka P. Bogostiéa (1577) bilo je 106 srebrnih dugmadi i 82 ,,pelegrina”, to je teZilo 27 unéa; to je dato kao zalog za 7 dukata i 14 dinara.2* Osamdesetih godina XVI veka, medu Gorazdanima je bilo zanatlija koji su u Dubrovniku primani u stuzbu, na primer, Andrija Stjepanovié, podstrigivaé, koji je stupio u trogodi8nji famulat sa poveéanom platom.2” ih vesti o razvitku goraédanske privrede nisu potrebni na- rotiti komentari, Vise je nego jasno da je trgovina olovom, gletom, pa i srebrom icrvcem bila najprofitabilnija privredna grana, narocito ako je reé 0 izvozu u Ve- neciju i Bari. U izvozu olova, trgovei iz Gorazda su se, pored onih iz Olova, naj- vige osamostalili na bosanskom prostoru, Clanovi porodice Tulesié pokazali su najvise inicijative u povezivanju sa trgovcima iz drugih bosanskih mesta. Gorazde je, sa Olovom, pokazivalo jos jednu odliku: ni u jednom od ova dva mesta nije se razvila jaéa dubrovaéka naseobina. Oni koji su trgovali olovom obiéno nisu u isto vreme dovlatili i srebro.2® U pogledu poslovanja, Goraddani pokazuju naj- vie sliénosti sa trgoveima u Hedi, U siroj okolini Gorazda, ad XVI veka, radio je rudnik Zeleza, ali on nije imao veéeg uticaja na razvoj naselja.2® Pored Hocana *V. Skari¢, Stara bosanskw viastela uc danaSnjoj toponomastici, ,Glasnik Profesorskog drustva”, Beograd 1922. 20 Ljubavicima vid.: P. Zivkovic, 2. d., 80-1, ® Zbomik Konstantina Jireéeka, knj, 1, Beograd 1959, 290, 300, 392, 423. *8HAD, Div. cane. CKXXVI, 36” od 11. VIE 1551. HAD, Div. cane. CXXXI, 174-4" SHAD, Tut, not. II, 136° od 7. 1V 1563. **HAD, Div, cane. CXXXII, 174-4" od 1, VIL 1577. *”HAD, Div. cane. LXXXVII, 36” od 16. XI 1589. ™D. Kovatevi¢, Trgovina, 56. °'B, Hrabak, Proslost Pljevalja, 24-5. Ns ' Goradde od XIV do XVI veka 39 { Praéana, Gorazdani su bili najaktivniji tgovei od kraja X1V veka.™ Promet so- Jju su, ipak, drzali Dubrovéani.2" neka druga mesta u dubrovaékom zaledu, postojala je stalna ka- za Goraide, Kako su se povecali tereti i potraznja, povecavala se i cena prevoza konjskog tovara, na primer, 1406. godine, iznosila je 3, a 1435. sam i po perpera.” Ponekad je reé bila o pregonu velo velikog broja konja ~ gak 472. U Goraddu, gde je konja bilo i za izvoz, preuziman je dubrovacki tran- sport za mesta dalje od Goraida. Jedno od sporednih pitanja je pitanje da li je u Goraddu bilo iole veéeg broja stalno naseljenih Dubrovéana, Ilija Mitié smatra da je naseobine bilo kad je izabran sudijski kolegij.™ Ivan Bozié je iskljucio postojanje kolonije. D. Ko- vaéevié-Kojié je navela da se moze potvréiti prisustvo samo ponekog Du- brovéanina (pogev od 1406, godine); na primer, zlatara je svakako bilo.** Pavo Zivkovié je bio izrivitiji u zakljuéku koji se nalazi veé kod Kovaéeviéeve ~ veliki broj domadih trgovaca iskljudivao je iole veée nastanjivanje Dubrovéana, koji su se driali rudnitkih naselja.2* Sligno rudnigkim mestima i nekim drugim trgovi- ma, Garaide nije dobilo gradske zidine, nego je utvrdenje podigauto iznad va- : rodice2” Pavo Zivkovie je velik trud ulozio u praéenju razvitka ,gradanske klase i } siva”. On je koncentrisano prikazao pripadnike porodica: Pribilovica, , Ljubaviéa, Vukosali¢a, Pribisaliéa, Zlatari¢a, Radosaliéa, Stojisaliéa i Nije jasno samo koji su od tih rodova ubrojani u ,,novo plem- r stvo”®* Velika je Steta sto autor nije pratio te poredice u kasnijim decenijama, : kad su se javili izrazitiji nosioci trgovackog prometa iz ranije nedovoljno alirmi- ‘ sanih familija; uostalom, i za period XV veka, Zivkovié nije ukljuéio sve potreb- ne podatke. Mozda su malo vige naglasena zaduzenja preko sto dukata, koja su u Goraidu, navodno, saginjavala 25% u ukupnom skupu trgovaca.’” Stvarna saga trgovaca nalazila se u znatnijim kolitinama metala za izvo7, a ne u svota- ma preuzetim zajmovima, koji su znaéajni samo 2a poéetak delatnosti. Postavija sc pitanje gde, kada i kako su nestali tako brojni gorazdanski trgovei. Neznatan broj isclio se u Dubrovnik ili Boku Kotorsku. Najveéi deo pretvorio se od trgovaca ~ izvoznika u trgovee ~ duéandzije. Osmanlijska ur! nizacija stvorila je varoska naselja u kojima je bilo dovoljno potroSaéa. Hajduéija i sve nesigurniji prohod robe uticali su na ranije trgovce ~ putnike da se ukotve u svojim varosicama, Sve to je pratio proces iskamizacije, koja je osobito bila jaka 20-ih 130-ih godina XVI veka. Tako su od Ijudi srpskog porekla (jedan je trgovac moida bio hrvatskog imena, verovatno doseljen iz Olova, ili Srebrenice) nastali »Bosnjaci”. 2p. Kovadevie-Kojit. Grudska naselja, 97. ™D, Kovaéevié, Tryovina, 124 2D. Dinié-Knezevié, Tkanine, 61, 251, 271. Sabanovié, Bosanski pasaluk, 158. AY, Mitié, KonzulatiiKonzulamna shutba starog Dubrovnik, Dubrovnik 1973, 53. ™C. Fiskovig, Dubrovacki zlatari od XIII do XVH stoljeca, ,Starobrvaiska prosvjeta”, III n.s., a Be. =U Gorazdu je umro (1568), Rusko St, Ruda Dubrovéanin koji je primio islam (Tut. P. Zivkovig, n.d, 147. > pustvo i privreda srednjovjekovne bosanske drtave, 182. : °*P, Zivkovié, n.d, T1, i 2), Kovadevie-Kofié, Graclska naselja, 171; D. To8ié, Drijeva u srednjem vijeku, Sarajevo 1987, 227. not. —_ 40 Bogumil Hrabak JIC, 2/1997. BOGUMIL HRABAK GORAZDE FROM THE 14™ TO THE 16 CENTURY Summary Based on data obtained {rom Dubrovnik archives, the author has made a study of the contacts made in the said period between the towns of Gorazde and Dubrovaik. Gorazde exported various metals, leather (rawhide and tanned lea- ther), wax, grain, horses and other livestock, while importing salt and fabrics. Working capital was at first usually obtained through credits from Dubrovnik, and at a later stage creditors were found in Gorazde itself. As a trading town, GoraZde ranked third in its region, coming after Praéa and Foéa and soon ex- panded exportation to include Venice and Bari. Imported lead was initially col- lected in Srebrenica and later in Olovo. The first mention of Gorazde dates back to 1376. According to the Turkish census made in 1477, the town had a population close to 1200. Originally the in- habitants were mostly Serbian but intense Islamization on the one side, and fre- quent assaults from the hajduks* on the other, turned the travelling merchants of Goradde into local store-keepers and converted *Bosniaks”. Gorazde was first the property (has) of one of the Turkish provincial administrators, the sandzak- -beg, producing an annual income of 23.712 akichas (silver coins). In 1526-8, it became has of the subasha (village supervisor) with an income of 27.891 akchas per year. The surrounding region produced all types of grain, vegetables, melons and’a certain amount of grapes, while horses and livestock were exported for slaughter. The high income obtained from the ferry on the river Drina indicates there was lively traffic at this point. A source of income for some inmates of Go- taéde were Turkish customhouses taken under lease. The most notable mer- chant families in town were the Sirini¢i and the TuleSi¢i, while the most respect- able house, the Ljubavidi, habitually gave the town its local administrator. The Ljubavidi family bought a printing press from Venice in 1520-23 and used it to print at least three books. ‘There has been some dilemma among historians regarding the existence of a colony of Dubrovnik citizens in Gorazde due to the fact that a judicial council was formed in Dubrovnik in 1479 from the specilic purpose of settling disputes of Dubrovnik citizens resident in Gorazde. Permanent residents from Dubrovnik Goradde but their number was so insignificant as to exclude any possibility of a large community. The commercial activity of the native po- pulation of Gorazde was indeed such as to make the conclusion of large business deals impossible. * Hajduk ~ Anti-Turkish brigands. JUGOSLOVENSKI ISTORIJSKI CASOPIS YUGOSLAV HISTORICAL MAGAZINE, LE MAGASIN HISTORIQUE YOUGOSLAVE IOrOCJIABCKMH MCTOPHYECKHH 2KYPHAI God. XXX 1997. Beograd Broj 2 Iugoslovenski istorijski Easopis, God. XXX, Broj 2, str. 240 Beograd 1997.

You might also like