Dalmatinska Brosura 2015 7

Mogunosti kolovanja na podruju:
Dubrovako-neretvanske upanije
Splitsko-dalmatinske upanije
ibensko-kninske upanije
Zadarske upanije
Hrvatski zavod za zapoljavanje
Hrvatski zavod za zapoljavanje
Podruni ured Dubrovnik

Podruni ured Split
Podruni ured ibenik
Podruni ured Zadar
Zagreb, 2015.
IMPRESUM
Nakladnik: Hrvatski zavod za zapoljavanje

Telefon: 00385 1 61 26 000
Telefaks: 00385 1 61 26 038
e-mail: hzz@hzz.hr
web stranica: www.hzz.hr
Za nakladnika: Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje
Glavna urednica: Mirjana Zeirevi
Urednici: Ivana Drobac - Sredinji ured

Kristina Haklika - Podruni ured Dubrovnik

Mariza Javor - Podruni ured Split

Sonja Palini Mravak - Podruni ured ibenik

Vinja Perin - Podruni ured Zadar
Grafiko oblikovanje: B. Servisi d.o.o., Zagreb
ISBN: 978-953-7688-43-1
SADRAJ
I. UPOZNAJTE SEBE: SVOJE VRIJEDNOSTI, INTERESE, SPOSOBNOSTI I
OSOBINE LINOSTI ...................................................................................................10
II. PRIKUPLJANJE INFORMACIJA O ZANIMANJIMA ..................................................13

U emu vam moe pomoi Hrvatski zavod za zapoljavanje? .............................15

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) ......................................18
III. NAJTRAENIJA ZANIMANJA .................................................................................20

IV. STIPENDIJE ...............................................................................................................22
V. KAMO NAKON OSNOVNE KOLE? ..........................................................................25

Vrste srednjih kola i programa obrazovanja .......................................................25

O dravnoj maturi ....................................................................................................29
VI. UVJETI UPISA U SREDNJU KOLU .........................................................................31

VII. POPIS KOLA I PROGRAMA OBRAZOVANJA ......................................................47
VIII. OPISI ZANIMANJA I NASTAVNI PLANOVI ..........................................................90
Gimnazijski programi ..............................................................................................91
Umjetniki programi ...............................................................................................92

Programi likovne umjetnosti i dizajna ...............................................................................92

Programi glazbene umjetnosti ...........................................................................................101
Petogodinji i etverogodinji strukovni programi obrazovanja ......................105
Trogodinji strukovni programi obrazovanja .....................................................210
Dvogodinji programi obrazovanja .....................................................................277
IX. UENIKI DOMOVI ...............................................................................................280

Prilog 1: Popis podrunih ureda Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje ............282

Prilog 2: Popis Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) .........283
Prilog 3: Popis podrunih obrtnikih komora .....................................................283
INDEKS ZANIMANJA / PROGRAMA

OBRAZOVANJA
Gimnazijski programi ...................................................................................................................86
Umjetniki programi ....................................................................................................................87
Programi likovne umjetnosti i dizajna ........................................................................................87
ARANERSKO-SCENOGRAFSKI DIZAJNER / ARANERSKO-SCENOGRAFSKA DIZAJNERICA ................87
DIZAJNER KERAMIKE / DIZAJNERICA KERAMIKE .................................................................................................89
DIZAJNER METALA / DIZAJNERICA METALA .........................................................................................................90
DIZAJNER ODJEE / DIZAJNERICA ODJEE ...........................................................................................................91
DIZAJNER UNUTRANJE ARHITEKTURE / DIZAJNERICA UNUTRANJE ARHITEKTURE ...........................92
GRAFIKI DIZAJNER / GRAFIKA DIZAJNERICA ...................................................................................................93
KIPARSKI DIZAJNER / KIPARSKA DIZAJNERICA .....................................................................................................94
SLIKARSKI DIZAJNER / SLIKARSKA DIZAJNERICA ................................................................................................95
Programi glazbene umjetnosti ....................................................................................................96
GLAZBENIK / GLAZBENICA ...........................................................................................................................................96
Petogodinji i etverogodinji strukovni programi obrazovanja ...........................................100
AGROTURISTIKI TEHNIAR / AGROTURISTIKA TEHNIARKA ....................................................................100
ARHITEKTONSKI TEHNIAR / ARHITEKTONSKA TEHNIARKA ......................................................................102
DENTALNI ASISTENT / DENTALNA ASISTENTICA ...............................................................................................103
DENTALNI TEHNIAR / DENTALNA TEHNIARKA ..............................................................................................105
DRVODJELJSKI TEHNIAR DIZAJNER / DRVODJELJSKA TEHNIARKA DIZAJNERICA ....................106
EKOLOKI TEHNIAR / EKOLOKA TEHNIARKA ...............................................................................................108
EKONOMIST / EKONOMISTICA .................................................................................................................................110
ELEKTROTEHNIAR / ELEKTROTEHNIARKA ......................................................................................................111
FARMACEUTSKI TEHNIAR / FARMACEUTSKA TEHNIARKA .........................................................................113
FIZIOTERAPEUTSKI TEHNIAR / FIZIOTERAPEUTSKA TEHNIARKA ............................................................115
GEODETSKI TEHNIAR / GEODETSKA TEHNIARKA .........................................................................................117
GRAEVINSKI TEHNIAR / GRAEVINSKA TEHNIARKA ................................................................................119
GRAFIKI TEHNIAR / GRAFIKA TEHNIARKA .................................................................................................120
GRAFIKI UREDNIK DIZAJNER / GRAFIKA UREDNICA DIZAJNERICA ................................................121
HOTELIJERSKO-TURISTIKI TEHNIAR / HOTELIJERSKO-TURISTIKA TEHNIARKA .............................122
KEMIJSKI TEHNIAR / KEMIJSKA TEHNIARKA ...................................................................................................124
KLESARSKI TEHNIAR / KLESARSKA TEHNIARKA (novi strukovni kurikulum) ..............................................125
KOMERCIJALIST / KOMERCIJALISTICA ...................................................................................................................126
KOZMETIAR / KOZMETIARKA ..............................................................................................................................127

MEDICINSKA SESTRA / MEDICINSKI TEHNIAR OPE NJEGE ........................................................................128
MEDICINSKI KOZMETIAR / MEDICINSKA KOZMETIARKA ..........................................................................130
MEDIJSKI TEHNIAR / MEDIJSKA TEHNIARKA ..................................................................................................132
MODNI TEHNIAR / MODNA TEHNIARKA .........................................................................................................133
POLJOPRIVREDNI TEHNIAR BILJNE PROIZVODNJE / POLJOPRIVREDNA TEHNIARKA BILJNE
PROIZVODNJE ................................................................................................................................................................134
POLJOPRIVREDNI TEHNIAR FITOFARMACEUT / POLJOPRIVREDNA TEHNIARKA
FITOFARMACEUTKINJA ...............................................................................................................................................136
POLJOPRIVREDNI TEHNIAR OPEG SMJERA / POLJOPRIVREDNA TEHNIARKA OPEG SMJERA 137
POMORSKI NAUTIAR / POMORSKA NAUTIARKA ..........................................................................................139
POSLOVNI TAJNIK / POSLOVNA TAJNICA .............................................................................................................141
PREHRAMBENI TEHNIAR / PREHRAMBENA TEHNIARKA ............................................................................143
RAUNALNI TEHNIAR ZA STROJARSTVO / RAUNALNA TEHNIARKA ZA STROJARSTVO .............145
RIBARSKO-NAUTIKI TEHNIAR / RIBARSKO-NAUTIKA TEHNIARKA .....................................................146
RUDARSKI TEHNIAR / RUDARSKA TEHNIARKA ..............................................................................................148
UMARSKI TEHNIAR / UMARSKA TEHNIARKA .............................................................................................150
TEHNIAR CESTOVNOG PROMETA / TEHNIARKA CESTOVNOG PROMETA ............................................152
TEHNIAR NUTRICIONIST / TEHNIARKA NUTRICIONISTICA ........................................................................154
TEHNIAR PT PROMETA / TEHNIARKA PT PROMETA .....................................................................................156
TEHNIAR ZA BRODOSTROJARSTVO / TEHNIARKA ZA BRODOSTROJARSTVO ...................................157
TEHNIAR ZA ELEKTRONIKU / TEHNIARKA ZA ELEKTRONIKU ...................................................................159
TEHNIAR ZA JAHTE I MARINE / TEHNIARKA ZA JAHTE I MARINE ...........................................................161
TEHNIAR ZA LOGISTIKU I PEDICIJU / TEHNIARKA ZA LOGISTIKU I PEDICIJU .................................163
TEHNIAR ZA MEHATRONIKU / TEHNIARKA ZA MEHATRONIKU ..............................................................165
TEHNIAR ZA POTANSKE I FINANCIJSKE USLUGE / TEHNIARKA ZA POTANSKE I FINANCIJSKE
USLUGE (novi strukovni kurikulum) ..............................................................................................................................167
TEHNIAR ZA RAUNALSTVO / TEHNIARKA ZA RAUNALSTVO .............................................................169
TEHNIAR ZA VOZILA I VOZNA SREDSTVA / TEHNIARKA ZA VOZILA I VOZNA SREDSTVA ..............171
TURISTIKO-HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST / TURISTIKO-HOTELIJERSKA KOMERCIJALISTICA .....173
UPRAVNI REFERENT / UPRAVNA REFERENTICA ..................................................................................................175
VETERINARSKI TEHNIAR / VETERINARSKA TEHNIARKA ..............................................................................177
WEB DIZAJNER / WEB DIZAJNERICA ......................................................................................................................179
ZDRAVSTVENO-LABORATORIJSKI TEHNIAR / ZDRAVSTVENO-LABORATORIJSKA TEHNIARKA ...180
ZRAKOPLOVNI PROMETNIK / ZRAKOPLOVNA PROMETNICA ........................................................................182
ZRAKOPLOVNI TEHNIAR IRE / ZRAKOPLOVNA TEHNIARKA IRE ..............................................................183
ZRAKOPLOVNI TEHNIAR ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIARKA ZIM ...........................................................184
Trogodinji strukovni programi obrazovanja ..........................................................................186
AUTOELEKTRIAR / AUTOELEKTRIARKA ............................................................................................................186
AUTOLAKIRER / AUTOLAKIRERICA .........................................................................................................................187
AUTOLIMAR / AUTOLIMARICA ..................................................................................................................................188

AUTOMEHANIAR / AUTOMEHANIARKA ..........................................................................................................189
AUTOMEHATRONIAR / AUTOMEHATRONIARKA ..........................................................................................190
BRAVAR / BRAVARICA ..................................................................................................................................................191
BRODOGRADITELJ / BRODOGRADITELJICA ........................................................................................................192
BRODSKI MEHANIAR / BRODSKA MEHANIARKA ..........................................................................................193
CNC OPERATER / CNC OPERATERKA ......................................................................................................................194
CVJEAR / CVJEARKA ................................................................................................................................................195
ELEKTROINSTALATER / ELEKTROINSTALATERKA ................................................................................................196
ELEKTROMEHANIAR / ELEKTROMEHANIARKA .............................................................................................197
ELEKTRONIAR-MEHANIAR / ELEKTRONIARKA-MEHANIARKA ...........................................................199
FOTOGRAF / FOTOGRAFKINJA .................................................................................................................................200
FRIZER / FRIZERKA ........................................................................................................................................................201
GALANTERIST / GALANTERISTICA ...........................................................................................................................202
GRAFIAR DORADE / GRAFIARKA DORADE .....................................................................................................203
GRAFIAR PRIPREME / GRAFIARKA PRIPREME ................................................................................................204
GRAFIAR TISKA / GRAFIARKA TISKA ..................................................................................................................205
INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE / INSTALATERKA GRIJANJA I KLIMATIZACIJE .........................206
INSTALATER-MONTER / INSTALATERKA-MONTERKA ........................................................................................207
KERAMIAR OBLAGA / KERAMIARKA OBLAGAICA ............................................................................208
KLESAR / KLESARICA ....................................................................................................................................................209
KONDITOR / KONDITORICA .......................................................................................................................................210
KONOBAR / KONOBARICA .........................................................................................................................................211
KOZMETIAR / KOZMETIARKA ............................................................................................................................. 212
KROJA / KROJAICA ..................................................................................................................................................213
KUHAR / KUHARICA .....................................................................................................................................................214
MESAR / MESARICA ......................................................................................................................................................215
MONTER SUHE GRADNJE / MONTERKA SUHE GRADNJE ...............................................................................216
PEDIKER / PEDIKERKA ..................................................................................................................................................217
PEKAR / PEKARICA ........................................................................................................................................................218
PLINOINSTALATER / PLINOINSTALATERKA ...........................................................................................................219
POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK / POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVENICA ............................220
POMONI SOBOSLIKAR I LIILAC /POMONA SOBOSLIKARICA .................................................................221
POMONI KONOBAR /POMONA KONOBARICA ..............................................................................................222
POMONI KARTONAER / POMONA KARTONAERKA ................................................................................222
POMONI KUHAR I SLASTIAR / POMONA KUHARICA I SLASTIARKA .................................................222
PRODAVA / PRODAVAICA .....................................................................................................................................223
RUKOVATELJ SAMOHODNIM GRAEVINSKIM STROJEVIMA / RUKOVATELJICA SAMOHODNIM
GRAEVINSKIM STROJEVIMA ...................................................................................................................................224
SLASTIAR / SLASTIARKA ........................................................................................................................................225
SOBOSLIKAR LIILAC / SOBOSLIKARICA LIITELJICA ...............................................................................226
7
STOLAR / STOLARICA ...................................................................................................................................................227

TEHNIKI CRTA / TEHNIKA CRTAICA ...............................................................................................................228
TOKAR / TOKARICA .......................................................................................................................................................229
VOAR VINOGRADAR VINAR / VOARKA VINOGRADARKA VINARKA ..........................................230
VODOINSTALATER / VODOINSTALATERKA ...........................................................................................................231
VOZA MOTORNOG VOZILA / VOZAICA MOTORNOG VOZILA ..................................................................232
VRTLAR / VRTLARICA ...................................................................................................................................................233
ZIDAR / ZIDARICA .........................................................................................................................................................234
Dvogodinji programi obrazovanja
235
POMONI KONOBAR /POMONA KONOBARICA ..............................................................................................235

POMONI KUHAR / POMONA KUHARICA .........................................................................................................235
IVA ODJEE / IVAICA ODJEE .........................................................................................................................236
Dragi uenici,

vrijeme odluke o izboru srednje kole je pred vama. Koje zanimanje odabrati? Za koju
se kolu odluiti? Odgovori na ova pitanja nisu uvijek jednostavni. Radi se o jednoj od
najznaajnijih odluka u vaem ivotu kojom ete u velikoj mjeri odrediti svoj daljnji
profesionalni put. Potrebno je uiniti sve kako biste donijeli najbolju moguu odluku.
Vano je razmisliti o sebi, svojim eljama i mogunostima, razgovarati s roditeljima,
nastavnicima, prijateljima i strunjacima te prikupiti to vie informacija o svijetu rada u
koji uskoro ulazite.
Rad ima znaajno mjesto u ivotu svakog ovjeka - ini ga punopravnim lanom drutva
u kojemu ivi, omoguava mu egzistenciju i ispunjava ga zadovoljstvom. Meutim, iako
svaki ovjek moe obavljati razliite poslove, ipak postoje oni koje e obavljati lake i s
mnogo vie zadovoljstva.
Zanimanja se razlikuju po svojim karakteristikama i zahtjevima koji se postavljaju pred
osobe koje ih obavljaju. Stoga je upravo sada trenutak da dobro razmislite o svom
buduem zanimanju. Imajte na umu da u ovom vanom trenutku niste sami i da postoje
osobe iz vae obitelji i kole, kao i strunjaci koji vam mogu pomoi na vaem putu do
konane odluke o buduem zanimanju.
Donoenje odluke o izboru obrazovnog puta i budueg zanimanja je sloen proces koji se
sastoji od nekoliko vanih koraka s kojima ete se upoznati kroz ovu informativnu brouru.
I. UPOZNAJTE SEBE: SVOJE VRIJEDNOSTI,
INTERESE, SPOSOBNOSTI I OSOBINE LINOSTI

Krenimo od pitanja: Koji program obrazovanja, odnosno koje zanimanje odabrati?.
Naizgled jednostavno pitanje koje trai isto tako jednostavan odgovor. No, do jednostavnog
odgovora nije uvijek lako doi. Stoga je vano upoznati sebe, svoje vrijednosti, interese,
ali i sposobnosti. Dakle, svaki posao postavlja odreene zahtjeve pred osobu koja ga
obavlja. Za uspjeno bavljenje nekim poslom, zahtjevi zanimanja trebaju biti usklaeni
sa znanjem, sposobnostima, interesima, vrijednostima i osobinama pojedinca koji obavlja
poslove tog zanimanja. Ova obiljeja nazivamo profesionalnim kompetencijama. One su
jamstvo za kasnije uspjeno bavljenje odabranim zanimanjem i zato - upoznajte vlastite
kompetencije.
Vrijednosti
Svaka osoba ima svoj vlastiti sustav vrijednosti, odnosno skup stavova ili uvjerenja o tome
to je ispravno, dobro ili poeljno. Na sustav vrijednosti moemo gledati kao na svojevrsnu
organizaciju ovjekovih potreba, elja i ciljeva, pri emu nam nisu svi jednako vani. Tako
nam moe biti vano da na buduem poslu imamo priliku raditi u grupi ljudi, tj. timu dok
nam, primjerice, visina plae moe biti manje vana, i obratno. Redoslijed vanosti ovih
i slinih vrijednosti nije isti kod svake osobe. Iako esto ni sami nismo svjesni vlastitog
redoslijeda vrijednosti, njihova vanost se oituje u naim stavovima i ponaanjima, ali u
velikoj mjeri odreuje i nae ivotne ciljeve.
elje, prohtjevi i sklonosti usmjeravaju nae ponaanje prema odreenim ciljevima.
Vrijednosti stoga moemo definirati kao relativno trajne ciljeve koje pojedinci smatraju
vanima u svome ivotu. Ukoliko te trajne ciljeve nastojimo ostvariti kroz svoju radnu ulogu
(zanimanje), onda ih nazivamo profesionalnim ili radnim vrijednostima. Nekome je vano
posvetiti svoj ivot pomaganju bolesnim i nemonim ljudima, a nekome drugome stei
ugled u drutvu ili visok ivotni standard, utjecati na miljenje i ponaanje drugih, imati
mogunost osobnog razvoja i ostvarenja ili pak mogunost ravnopravnog sudjelovanja u
zajednikom donoenju vanih odluka i dr.
Stoga, dobro razmislite o svojim vrijednostima i ciljevima te svakako vodite rauna o njima
pri donoenju odluke o buduem zanimanju.
Interesi
Interesom nazivamo trajniju usmjerenost osobe na neki sadraj i aktivnost te spremnost
da se tim sadrajem bavi. Dakle, interesi su ono to nas doista zanima, ime smo zadovoljni
i ime se elimo baviti. Ima mnogo osoba koje su zavrile kolu za zanimanja kojima se
kasnije nikad u ivotu nisu bavile jer su ih njihovi interesi usmjerili u sasvim drugo podruje
10
rada. Ima i onih koji su mijenjali svoje zanimanje tragajui za sadrajima i aktivnostima
koje su bliske njihovim interesima. Meutim, izgubili su dragocjeno vrijeme obavljajui
poslove koji ih zapravo ne zanimaju ili je pak obavljanje tih poslova izazivalo u njima otpor
i nezadovoljstvo. Upravo je zato neizmjerno vano u ovom trenutku preispitati sebe i svoje
interese te razmiljati o zanimanjima kojima biste se eljeli baviti.
Sposobnosti
Svako zanimanje zahtijeva i odreene sposobnosti od osobe koja obavlja poslove tog
zanimanja. Stoga nije dovoljno samo imati izraen interes i elju za obavljanjem poslova
odreenog zanimanja. Sposobnosti odreuju ono to osoba moe uiniti i predstavljaju
jedan od osnovnih imbenika za uspjeno obavljanje nekog zanimanja. Sposobnosti se
najee dijele u tri skupine: senzorne, psihomotorike i intelektualne.
Senzorne sposobnosti (kao to su, primjerice, sluh i vid) razvijaju se relativno rano u
djetinjstvu te su gotovo potpuno razvijene kod djece u prvom razredu osnovne kole.
Primjerice, vrlo rano se moe zamijetiti dijete koje ima izrazito razvijene slune sposobnosti
i glazbeni talent, ali i dijete koje ima tekoe sluha. Senzorni nedostaci mogu predstavljati
tekou i tijekom kolovanja, ali i uzrokovati kasniji neuspjeh uslijed nesklada izmeu elja
i stvarnih mogunosti. Tako, primjerice, osoba s oteenjima ili bolestima sluha nee moi
obavljati poslove pilota zrakoplova.
Psihomotorike sposobnosti su razliiti oblici spretnosti, koordinacije i brzine izvoenja
pokreta, tjelesne snage i sl. Za mnoga su zanimanja upravo ove sposobnosti izrazito
vane. Tako npr. osobe sa smanjenom spretnou ruku i prstiju ne mogu obavljati poslove
urara ili preciznog finomehaniara i sl.
Intelektualne sposobnosti ine vrlo sloene mentalne funkcije koje se oituju u
snalaljivosti, razumijevanju prostornih i mehanikih odnosa, otkrivanju i shvaanju
zakonitosti i naela, rjeitosti, razumijevanju govornih simbola, razumijevanju raunskih
radnji, u brzini i lakoi pamenja i dr. Budui da svaki rad u veoj ili manjoj mjeri ukljuuje
intelektualne sposobnosti, one su vrlo znaajan element profesionalnog izbora i razvoja.
Osobine linosti
Razmislite o sebi i svom ponaanju. Moete li izdvojiti neke osobine? Recimo, drueljubivi
ste i otvoreni ili stidljivi i zatvoreni u sebe, praktini ili matoviti, fleksibilni ili ne, marljivi,
uporni, samokritini
Navedene i mnoge druge osobine znaajno utjeu na nain reagiranja ili ponaanja u
razliitim situacijama. Za svako su zanimanje poeljne neke osobine, to ne znai da su
te iste osobine jednako poeljne i vane u svim zanimanjima. Primjerice, za prodavae
ili konobare je vano da u poslu budu komunikativni, drueljubivi, otvoreni, susretljivi
jer svoje poslove uglavnom obavljaju u kontaktu s drugim ljudima, dok je primjerice
za kemijske tehniare vano da budu smireni, strpljivi, ustrajni i temeljiti u obavljanju
11
svojih poslova. Navedene osobine su vanije za kemijskog laboranta zato to poslovi

koje obavlja u laboratoriju (vidi opise zanimanja) nisu toliko usmjereni na komunikaciju s
drugim ljudima, klijentima i sl.
Dakle, vano je osobine koje imamo uskladiti s tipom posla koji obavljamo, jer za pojedina
zanimanja nisu sve osobine dobrodole. Primjerice, zamislite prodavaa koji je po prirodi
povuen, nekomunikativan, nesamostalan. to mislite, moe li takav prodava biti
uspjean? Razmislite koje osobine treba imati prodava.
Upoznavanje vlastitih vrijednosti, interesa, sposobnosti i osobina linosti nije lagan
zadatak, ali je neophodan u procesu donoenja tako vane odluke kao to je odabir
zanimanja. Prilikom upoznavanja sebe, dobro razmislite o tome to vas je tijekom
dosadanjeg kolovanja jako interesiralo, koje ste predmete voljeli, ime ste se bavili u
svoje slobodno vrijeme, ali i to vas je inilo nezadovoljnima i nesretnima, to vam je
predstavljalo potekoe. Razmislite i o svojim eljama i ivotnim ciljevima, odnosno to za
vas znai obavljati odreeni posao i biti pritom uspjean i zadovoljan.
No, nemojte se oslanjati iskljuivo na svoja razmiljanja i procjene. Razgovarajte sa svojim
roditeljima, nastavnicima, kolskim prijateljima i ostalim osobama s kojima ste bliski te
pokuajte saznati kako vas oni doivljavaju.
Takoer, moete se obratiti za pomo strunim suradnicima u vaoj koli (psihologu,
pedagogu), kao i savjetnicima za profesionalno usmjeravanje u Hrvatskom zavodu
za zapoljavanje i Centrima za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK), koji vam
mogu pomoi da dobijete potpuniju sliku o sebi, pojedinim zanimanjima i programima
obrazovanja.
12
II. PRIKUPLJANJE INFORMACIJA O
ZANIMANJIMA
Vano je prikupiti to vie informacija o razliitim zanimanjima, o kolama i programima

obrazovanja, kao i o mogunostima zapoljavanja, odnosno nastavka obrazovanja. Jasno
je da ne moete detaljno prouiti sva mogua zanimanja. Zato pokuajte napraviti odabir
onih zanimanja koja vam se ine najprimjerenijima i najprivlanijima s obzirom na vae
interese, vrijednosti, sposobnosti i osobine linosti.
Sadraj i uvjeti rada, potrebna znanja, vjetine i osobine, ali i zapreke za obavljanje poslova
(zdravstvene kontraindikacije) te potrebno obrazovanje i mogunosti zapoljavanja
kljune su znaajke koje trebate saznati o zanimanjima koja su ula u va ui izbor.
Sadraj i uvjeti rada se odnose na opis tipinih poslova nekog zanimanja i uvjeta u
kojima se oni obavljaju. Primjerice, radi li se individualno ili u grupi, ukljuuje li posao rad s
ljudima, strojevima, podacima, gdje i kako se obavljaju radni zadaci i dr. Razmislite vidite li
sebe u obavljanju tih zadataka, je li to u skladu s vaim interesima, bi li obavljanje poslova
tih zanimanja dovelo do ostvarenja nekog od vaih ivotnih ciljeva i dr.
Potrebna znanja, vjetine i osobine odnose se na zahtjeve koje pojedino zanimanje
stavlja pred osobu koja to zanimanje obavlja. Primjerice, temeljno znanje autoelektriara
je znanje o radu vozila kao cjeline te znanje o radu i funkciji pojedinanih elektrinih i
elektronikih dijelova vozila. Autoelektriar treba imati znanja iz podruja autoelektrike,
primjerice poznavanje elektrinih agregata i sklopova, elektrinih instalacija na vozilima,
kao i meusobnu povezanost elektrinih i mehanikih sklopova i sl. Vrlo je vano da je
osposobljen za upotrebu elektrinih i elektronskih shema, mjerne i posebne ispitne opreme.
esto je dodatno osposobljen za odreenu vrstu, odnosno tip vozila. Autoelektriar mora
imati dobar vid, sposobnost razlikovanja osnovnih boja. Nadalje, posao zahtijeva dobro
razvijenu motoriku i preciznost u radu, spretnost ruku i prstiju te usklaenost pokreta.
Vana je i spretnost pri uporabi alata i naprava u servisima, s naglaskom na pravilnu i
sigurnu uporabu pri samostalnom radu.
Dakle, vrlo detaljno prouite kakva znanja, vjetine i osobine trae zanimanja koja su
vam zanimljiva te sami, ili uz pomo strunjaka, procijenite jeste li spremni za stjecanje
potrebnih znanja i vjetina i posjedujete li osobine za obavljanje poslova tih zanimanja.
Odreena zdravstvena stanja ili bolesti koje mogu onemoguiti obavljanje poslova
odreenog zanimanja nazivamo zdravstvenim kontraindikacijama. Primjerice, neke od
zdravstvenih kontraindikacija u zanimanju voza motornog vozila su neraspoznavanje
boja, epilepsija, oteenja i bolesti kotano-miinog sustava i sl. Vano je znati da je svaka
kola duna na svim dostupnim i vidljivim mjestima (oglasna ploa kole, mrene stranice
kole) istaknuti one programe obrazovanja za koje postoje zdravstvene kontraindikacije,
kao i one programe za koje je posebnim propisima i mjerilima odreeno da se utvrdi
zdravstvena sposobnost uenika kao obveza pri upisu u srednju kolu.
13
Nepostojanje zdravstvenih kontraindikacija za odabrani program obrazovanja potvruje

se lijenikom svjedodbom specijaliste medicine rada koju je potrebno donijeti u kolu
prilikom upisa.
Budui da za pojedine vrste kola i programa, odnosno zanimanja, postoje zdravstvene
kontraindikacije za koje ne postoji obveza da se medicinski utvrde prilikom upisa u kolu,
korisno je da se roditelj i uenik prije upisa u kolu posavjetuju sa kolskim ili obiteljskim
lijenikom ili lijenikom specijalistom medicine rada. Ako se uenik upisuje u program
za koji ima zdravstvene kontraindikacije ili ih je ustanovio, odgovornost za mogunost
zavretka kolovanja i zapoljavanja preuzimaju on i roditelj.
Sljedee to je potrebno saznati su informacije o mogunostima obrazovanja za
zanimanja koja se nalaze u vaem uem izboru. Stoga provjerite koje kole upisuju uenike
za navedena zanimanja, pod kojim uvjetima, koji su nastavni predmeti zastupljeni i kakve
su mogunosti nastavka obrazovanja, odnosno mogunosti zapoljavanja po zavretku
obrazovanja.
Ispitivanje mogunosti zapoljavanja izrazito je vaan korak u procesu donoenja
odluke o izboru budueg zanimanja. Gdje se moete zaposliti po zavretku kolovanja?
Koja poduzea u vaem okruenju zapoljavaju osobe odreenih zanimanja? Stanje na
tritu stalno se mijenja uslijed razvoja novih tehnologija pa neka zanimanja postaju
manje zapoljiva, a u nekima se lake zaposliti. Stoga je vrlo teko procijeniti to e se
dogaati za nekoliko godina. Da biste dobili jasniju sliku o mogunostima zapoljavanja u
nekom zanimanju, zatraite pomo strunjaka za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga
zavoda za zapoljavanje.
14
U emu vam moe pomoi Hrvatski zavod za zapoljavanje?

Hrvatski zavod za zapoljavanje provodi profesionalno usmjeravanje uenika zavrnih
razreda osnovne kole, srednje kole, studenata te, takoer, prua strunu pomo i drugim
osobama koje razmiljaju o izboru nekog oblika obrazovanja i/ili zapoljavanja.
Profesionalno usmjeravanje provodi se u 22 podruna ureda Hrvatskoga zavoda za
zapoljavanje, u Odsjecima za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u kojima rade
savjetnici za profesionalno usmjeravanje. Informacije se mogu dobiti i u 99 ispostava
Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje. Osim toga, Centri za informiranje i savjetovanje o
karijeri (CISOK) djeluju u 10 gradova u Republici Hrvatskoj (u Zagrebu, Vukovaru, Osijeku,
Slavonskom Brodu, Koprivnici, Varadinu, Zadru, ibeniku, Splitu i Dubrovniku).
Pored informacija o mogunostima obrazovanja u Republici Hrvatskoj, uvjetima upisa u
pojedine programe obrazovanja i dr., mogue je dobiti informacije o znaajkama pojedinih
zanimanja, kao i o njihovoj zapoljivosti. To je vrijedna informacija pri odabiru zanimanja
s obzirom da mogunosti zapoljavanja odreenog zanimanja nisu podjednake u svim
podrujima Republike Hrvatske. Informiranje se provodi individualno i grupno, usmeno
ili putem razliitih letaka, prirunika i broura, a provode ga savjetnici za profesionalno
informiranje i obrazovanje.
Informacije o mogunostima i uvjetima obrazovanja, kao i obiljejima zanimanja, mogu
vam u velikoj mjeri pomoi pri donoenju odluke o izboru budueg zanimanja. Kako
je ve navedeno, od velikog je znaaja i uiniti samoprocjenu interesa, vrijednosti i
sposobnosti te promisliti koliko je odreeno zanimanje sukladno vaim karakteristikama.
No, ako unato svemu tome i nadalje imate nedoumica koje zanimanje odabrati ili elite
dodatno provjeriti koliko je dobra odluka koju ste ve donijeli, u Zavodu za zapoljavanje
moete zatraiti pomo savjetnika za profesionalno savjetovanje i selekciju. Profesionalno
savjetovanje ukljuuje psihologijsko testiranje i savjetodavni intervju, a po potrebi i
lijeniki pregled specijaliste medicine rada, to vam moe pomoi da bolje spoznate
svoje mogunosti i sagledate najprimjerenije izbore zanimanja.
Pored toga, Zavod vam nudi i usluge informiranja i savjetovanja temeljene na naelu
samopomoi i uporabi elektronske tehnologije o kojima ete neto vie moi proitati
kasnije.
elite li, dakle, podrobnije informacije i savjet o svijetu zanimanja i rada, obratite se u neki
od podrunih ureda Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje, a korisne informacije moete
pronai i na web stranici Zavoda: www.hzz.hr.
Ako uenik ima veih zdravstvenih tekoa koje bi mu mogle suziti izbor zanimanja,
bilo bi poeljno da uz konzultaciju sa kolskim ili obiteljskim lijenikom obavi kompletnu
procjenu od strane lanova strunog tima za profesionalno usmjeravanje. Tim za
profesionalno usmjeravanje ine strunjaci koji, svaki iz svog podruja, savjetuju uenika
na temelju provedenog strunog postupka:

psiholog - struni savjetnik za profesionalno savjetovanje i selekciju savjetuje

15
uenika na temelju psihologijskog testiranja, kolskih ocjena i eksplorativnog

intervjua tijekom kojeg prikuplja vane informacije o ueniku;

lijenik specijalist medicine rada obavlja uvid u medicinsku dokumentaciju i

obavlja zdravstveni pregled uenika u cilju utvrivanja primjerenosti odreenih
zanimanja za uenika s medicinskog stajalita.
Poeljno je da s uenikom na savjetovanje doe jedan od roditelja s kojim e se u razgovoru

takoer prikupiti potrebne informacije o ueniku te e biti informiran o rezultatima
testiranja uenika i mogunostima prilikom odabira kole i zanimanja.
Intervju je savjetodavan jer uenik, nakon to je dobio sve vane informacije o sebi, o
mogunostima upisa, zapoljavanja i daljnjeg profesionalnog usavravanja te informacije
od lijenika o svom zdravstvenom stanju i moguim ogranienjima u izboru zanimanja, u
dogovoru sa svojim roditeljima samostalno donosi odluku o odabiru zanimanja.
Struno miljenje tima za profesionalno usmjeravanje moe, ali i ne mora rezultirati
pisanim miljenjem - preporukom za upis u odreeni program obrazovanja. Miljenje
sadri zdravstvene kontraindikacije i predloene programe obrazovanja, a njegovo
koritenje ovisi o uvjetima upisa koji su sastavni dio Odluke o elementima i kriterijima za
izbor kandidata za upis u srednje kole koju svake godine donosi Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta.
Postupak profesionalnog savjetovanja svakako se preporua za sljedee kategorije
uenika:
--
uenici koji su nastavu u osnovnoj koli pohaali temeljem rjeenja o izmijenjenom

obliku kolovanja (prilagoeni program ili redovni program uz individualizirani
pristup odnosno posebni program);
--
uenici koji imaju rjeenje Prvostupanjskog tijela vjetaenja Centra za socijalnu

skrb;
--
uenici koji imaju izrazite tekoe u uenju;
--
uenici sa zdravstvenim tekoama;
--
neodluni uenici.
Za neke grupe uenika struno miljenje tima za profesionalno usmjeravanje obvezno

rezultira pisanim miljenjem-preporukom za upis u odreeni program obrazovanja
(uenici s tekoama u razvoju, uenici sa zdravstvenim tekoama te uenici pripadnici
romske nacionalne manjine).
VANO! Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i informiranja uenika provode se u
podrunim uredima Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje, no svaki podruni ured zbog
svojih specifinosti na drugaiji nain organizira prijam uenika. Ponekad se sve aktivnosti
organiziraju iskljuivo preko strune slube osnovne kole, odnosno u dogovoru sa Zavodom
kola upuuje uenike u podruni ured prema tono odreenim terminima, a ponekad je
16
mogue telefonski kontaktirati vama najblii podruni ured i izravno dogovoriti aktivnosti i
termin. Stoga vam savjetujemo da se za detaljnije informacije obratite strunom suradniku
u svojoj osnovnoj koli ili telefonski provjerite u Odsjeku za profesionalno usmjeravanje i
obrazovanje u vama najbliem podrunom uredu Zavoda.
Takoer, vano je znati da Hrvatski zavod za zapoljavanje svake godine snosi trokove
lijenikih pregleda potrebnih za upis uenika u zanimanja u koja se upisuje nedovoljan
broj uenika, a traena su na tritu rada (tzv. deficitarna zanimanja). Popis deficitarnih
zanimanja svaki podruni ured Zavoda dostavlja svim osnovnim kolama u svojoj upaniji.
Dakle, svi uenici osmog razreda koji ele nastaviti kolovanje u nekom od obrazovnih
programa/zanimanja koja je Zavod odredio kao deficitarna (traena na tritu rada),
mogu ostvariti pravo na besplatni lijeniki pregled medicine rada. Prije pregleda
javite se u vama najblii podruni ured Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje, Odsjek za
profesionalno usmjeravanje i obrazovanje gdje ete dobiti sve potrebne informacije o
lijenikom pregledu. Pregled se obavlja u domovima zdravlja, odnosno zdravstvenim
ustanovama s kojima je Hrvatski zavod za zapoljavanje sklopio ugovor.
Vano je znati kako popis zanimanja traenih na tritu rada nije svake godine isti,
stoga provjerite u vaoj osnovnoj koli ili podrunom uredu Zavoda koji su to programi
obrazovanja/zanimanja odreeni kao deficitarni za kolsku godinu kada ete vi upisivati
srednju kolu. Za upis u srednju kolu k. god. 2014./15. Hrvatski zavod za zapoljavanje
snosio je trokove lijenikog pregleda za sljedea zanimanja:
Podruni ured Dubrovnik:
Konobar, Kuhar
Podruni ured Split:
Armira, Tesar, Zidar, Monter suhe gradnje, Bravar, Mesar, Voar-vinogradar-vinar, Stolar
Podruni ured ibenik:
Kuhar-JMO, Konobar-JMO
Podruni ured Zadar:
Tehniar za brodostrojarstvo, Nautiki tehniar
17
Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK)
CISOK je sredinje mjesto za pruanje usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja

svima koji su zainteresirani za razvoj karijere s posebnim naglaskom na uenike osnovnih
i srednjih kola.
Usluge Centra posebno su umjerene na informiranje i savjetovanje o mogunostima
obrazovanja i stipendiranja za uenike osnovnih i srednjih kola i studente, informiranje
o mogunostima zaposlenja za nezaposlene osobe, opise zanimanja i mogunosti
obrazovanja za traitelje zaposlenja (zaposlene osobe koje ele promjenu karijere), ali i na
suradnju s partnerima i dionicima u profesionalnom usmjeravanju i zapoljavanju, poput
poslodavaca i strunjaka za profesionalno usmjeravanje.
CISOK centri otvoreni su tijekom 2013. i 2014. godine na 11 lokacija u 10 gradova upanijskih sredita Republike Hrvatske.
U cilju pruanja pomoi i podrke u planiranju kolovanja, donoenju odluka o karijeri te
olakavanja pristupa informacijama o tritu rada i obrazovanju CISOK svojim korisnicima
nudi raznovrsne usluge:
--
samostalno pretraivanje informacija o zanimanjima, kolovanju i zapoljavanju
--
samoprocjenu znanja i vjetina
--
savjetovanje o profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere
--
sudjelovanje na organiziranim predavanjima, treninzima i radionicama
--
individualno profesionalno savjetovanje
Savjetnici za informiranje i savjetovanje o karijeri u CISOK centrima dostupni su za svaku

pomo pri samostalnom pronalaenu informacija kljunih za donoenje odluka o daljnjem
obrazovanju, zapoljavanju i razvoju karijere.
18
Korisnici CISOK centara:

--
uenici osnovnih i srednjih kola
--
studenti
--
nezaposlene osobe
--
zaposlene osobe koje razmiljaju o promjeni posla, profesionalnog usmjerenja ili

karijere
--
poslodavci
--
roditelji
--
kole
--
savjetnici za razvoj karijere
--
svi ostali zainteresirani za razvoj karijere
Sve navedene usluge su besplatne, a vie informacija o uslugama i aktivnostima CISOK

centara, njihovim lokacijama i savjetnicima moete pronai na web stranici www.cisok.hr.
19
III. NAJTRAENIJA ZANIMANJA

Na sljedeim stranicama u tablicama moete vidjeti koja su bila najtraenija zanimanja
u pojedinim upanijama u 2014. godini. To su ona zanimanja za koja je najvei broj
poslodavaca prijavio Zavodu potrebu za zapoljavanjem radnika. Vano je znati da se
svake godine u vrijeme ljetne sezone u pojedinim upanijama poveavaju potrebe
za zapoljavanjem u ugostiteljskoj djelatnosti kao to su primjerice kuhari, konobari,
recepcioneri i dr.
Podaci koje navodimo neka vam poslue samo kao okvirna informacija jer se svake godine
mijenjaju. Kako biste dobili tonije i potpunije informacije o najtraenijim zanimanjima i
zapoljavanju, posjetite nae mrene stranice www.hzz.hr i kontaktirajte najblii podruni
ured Zavoda.
DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA
ZANIMANJE
BROJ TRAENIH RADNIKA

1.1. 2014. 31.12. 2014.
konobar
452
kuhar
289
prodava
232
medicinska sestra
122
recepcionar
73
uvar
60
administrativni slubenik
38
tesar
36
voza lakog dostavnog vozila
34
voza autobusa
33
SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA
ZANIMANJE
konobar
prodava
kuhar
medicinska sestra
uvar
recepcionar
frizer
bravar
maturant gimnazije
20

1.1.2014. 31.12.2014.
1.101
962
692
419
289
247
183
176
115
114
IBENSKO-KNINSKA UPANIJA
ZANIMANJE

1.1.2014. 31.12.2014.
konobar
578
prodava
361
kuhar
269
bravar
195
medicinska sestra
130
ekonomski slubenik
109
zavariva
106
strojobravar
76
strojarski tehniar
65
recepcionar
61
ZADARSKA UPANIJA
ZANIMANJE

1.1.2014. 31.12.2014.
konobar
403
kuhar
271
prodava
252
medicinska sestra
250
136
recepcionar
102
uvar
98
ekonomski slubenik
96
tesar
85
zidar
76
21
IV. STIPENDIJE
Svake kolske godine gradovi, opine, upanije, obrtnike komore, poslodavci i dr.
dodjeljuju uenicima stipendije za nastavak kolovanja u srednjim kolama. U ovom
poglavlju donosimo informacije o stipendijama koje su planirane za upis uenika u
srednju kolu u kolskoj godini 2014./2015.
Navedeni podaci su takoer promjenjivi stoga je vano pratiti mrene stranice navedenih
(ali i drugih) institucija/poslodavaca, tisak i druge relevantne izvore gdje ete moi vie
saznati o uvjetima natjeaja za odreenu stipendiju.
NOSITELJ / PRUATELJ
Dea-Dubrovnik u suradnji
sa Libertas Foundation iz San
Pedra, Californija
Dubrovako-neretvanska
upanija
22
KATEGORIJE
OSTALE INFORMACIJE
Uenici obrtnikih zanimanja
-- informacije na tel: 020/420-145
Uenici deficitarnih zanimanja

Nadareni uenici
-- informacije na tel: 020/351-406, te na

web stranici www.dubrovnik-neretva.hr
Grad Dubrovnik
Uenici stradalnici ili djeca

stradalnika Domovinskog rata
- informacije na tel: 020/351-874, te na
Nadareni uenici
web stranici www.dubrovnik.hr
Uenici loijeg imovinskog stanja
Opina upa dubrovaka
Nadareni uenici
-- informacije na tel. 020/487-481 te na

web stranici www.zupa-dubrovacka.hr
Opina Vela Luka
-- informacije na tel: 020/295-915, te na

web stranici www.velaluka.hr
NOSITELJ / PRUATELJ
Grad Split Gradsko

poglavarstvo
KATEGORIJE
Uenici srednjih kola koji su u
dva prethodna razreda ostvarili
prosjenu ocjenu najmanje 4,50
(A)
Uenici srednjih kola aktualni
vrhunski sportai (B)
OSTALE INFORMACIJE
-- objava natjeaja: poetkom kolske

godine
-- dodatne informacije na brojevima tel.
021/310-482, 021/310-415, te na web
stranici www.split.hr
Uenici srednjih kola iz soc.

Ugroenih sobitelji (C)
Ostali gradovi i opine
na podruju Splitskodalmatinske upanije
Uenici srednjih kola
-- za sve informacije obratiti se u Opinu

ili Grad prebivalita
Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture
Uenici koji se koluju za

zanimanja: pomorski nautiar,
ribarsko-nautiki tehniar i
tehniar za brodostrojarstvo
-- objava natjeaja: poetkom k. god.

-- dodatne informacije u Pomorskoj koli
Split, te na web stranici Ministarstva
www.mppi.hr ili na telefon 01/6169028, 01/6169-469
NOSITELJ / PRUATELJ
ibensko-kninska upanija
Ministarstvo turizma,
Program poticanja
obrazovanja u ugostiteljstvu
i turizmu u 2012. godini
Stipendije
KATEGORIJE
OSTALE INFORMACIJE
-- objava natjeaja: u Slobodnoj

Uenici upisani u deficitarna
Dalmaciji i na web stranici upanije:
zanimanja: konobar, kuhar, pekar,
www.sibensko-kninska-zupanija.hr
slastiar
-- dodatne informacije u Prometno
tehnikoj koli ibenik, tel:
Uenici upisani u zanimanja:
022/214-606,Tehnikoj koli ibenik, tel:
pomorski nautiar i tehniar za
022/332-074, www.tssibenik.hr te na
brodostrojarstvo
web stranici Ministarstva www.mmpi.hr
ili na telefon 01/6169-028, 01/6169-469
Uenici srednje ugostiteljskoturistike kole
-- objava natjeaja na web stranici

www.mint.hr
23
ZADARSKA UPANIJA
NOSITELJ / PRUATELJ
KATEGORIJE
Uenici srednjih kola
Grad Zadar
Ostali gradovi i opine na
podruju Zadarske upanije
24

deficitarna zanimanja
OSTALE INFORMACIJE
-- objava natjeaja: poetkom k. god. u
Glasniku Grada Zadra
Uenici srednje kole
-- dodatne informacije u Opini ili Gradu

u kojem uenici imaju prebivalite
Uenici srednje kole

-- dodatne informacije u Pomorskoj koli
Zadar te na web stranici Ministarstva
www.mppi.hr ili na telefon 01/6169028, 01/6169-469
Ministarstvo poduzetnitva
i obrta
Obrtnika komora Zadarske
upanije
Zadarska upanija

deficitarna zanimanja
-- dodatne informacije na web stranici

Obrtnike komore: www.obrtnickakomora-zadar.hr
V. KAMO NAKON OSNOVNE KOLE?

Nakon zavrene osnovne kole moete donijeti jednu od ovih odluka:
-- nastaviti kolovanje
ili
-- ne nastaviti kolovanje i ukljuiti se u svijet rada. Pri tome imajte na umu da je sa
zavrenom osnovnom kolom teko nai posao.
Ukoliko ste odluili ne nastaviti kolovanje, a napunili ste 15 godina, moete se prijaviti
Hrvatskom zavodu za zapoljavanje - Podrunom uredu u mjestu prebivalita i kao
privremeno nezaposlena osoba ostvariti sljedea prava:
--
pravo na posredovanje pri zapoljavanju
--
pravo na profesionalno usmjeravanje
--
ostala prava koja proizlaze iz statusa nezaposlenosti.
VANO: Za ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu trebate se, u roku od 90 dana nakon
zavretka kolske godine, prijaviti izravno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u
mjestu svojeg prebivalita.
Vrste srednjih kola i programa obrazovanja

Prije nego to ponete razmiljati u koju srednju kolu ete se upisati, vano je da ste
upoznati s vrstama srednjih kola koje postoje u Republici Hrvatskoj. Sljedea shema
prikazuje na srednjokolski sustav, odnosno vrste srednjih kola:
25
Srednjokolski sustav Republike Hrvatske
Srednje kole
STRUKOVNE
KOLE
GIMNAZIJE
UMJETNIKE
KOLE
ETVEROGODINJE
TROGODINJE
JEZINE
TEHNIKE
INDUSTRIJSKE
GLAZBENA
UMJETNOST
PRIRODOSLOVNO
MATEMATIKE
ZDRAVSTVENE
OBRTNIKE
PLESNA
UMJETNOST
KLASINE
GOSPODARSKE
OSTALE
PRIRODOSLOVNE
POLJOPRIVREDNE
EKONOMSKE
OSTALE
OPE
LIKOVNA
UMJETNOST
I DIZAJN
TEHNIKE
TURISTIKE
GIMNAZIJE su etverogodinje opeobrazovne kole. Dijele se na ope, klasine, jezine,

prirodoslovne i prirodoslovno-matematike. Gimnazijski programi vas ne osposobljavaju
ni za koje konkretno zanimanje, ve prvenstveno pripremaju za nastavak obrazovanja
na nekoj od visokokolskih ustanova. Nakon zavrenog kolovanja u gimnaziji, uenici
polau dravnu maturu. Dravna matura je zavrni pismeni ispit obvezan samo za uenike
gimnazija. S poloenom dravnom maturom gimnazijalci stjeu srednju kolsku spremu.
UMJETNIKE KOLE su etverogodinje kole i nude obrazovne programe za uenike
koji se odlikuju specifinim sposobnostima u podruju glazbe, plesa, likovne umjetnosti
i dizajna. Srednje glazbene, srednje baletne i kole za ritmiku i ples upisuju se, u pravilu,
nakon zavrene osnovne glazbene ili plesne kole. Postupak za upis u takve kole, uz
kolske ocjene, ukljuuje i provjeru sposobnosti, odnosno darovitosti za odreeno
26
podruje. Srednje obrazovanje uenika u umjetnikim programima obrazovanja zavrava

izradom i obranom zavrnoga rada u organizaciji i provedbi kole. Ispite dravne mature
uenici polau ukoliko planiraju nastaviti svoje obrazovanje na studiju.
STRUKOVNE KOLE dijele se na tehnike i njima po trajanju srodne kole (zdravstvene,
gospodarske, trgovake, poljoprivredne i sl.), koje traju etiri, odnosno pet godina te
na industrijske i obrtnike kole istih struka, u kojima programi koje traju tri godine. U
strukovno obrazovanje ubraja se i obrazovanje za jednostavna zanimanja u trajanju od
jedne do dvije godine kojima se stjee nia struna sprema. Prema trajanju obrazovanja,
sve strukovne programe dijelimo na petogodinje, etverogodinje, trogodinje,
dvogodinje i jednogodinje strukovne programe.
U tehnikim i srodnim etverogodinjim kolama programi obrazovanja traju etiri
godine (izuzetak je program obrazovanja za medicinsku sestru/medicinskog tehniara
ope njege koji traje pet godina) i pripremaju uenike za rad. Zadaa ovih strukovnih
kola jest osigurati vam dobro ope i struno obrazovanje iz odreenog podruja
kako bi vas osposobili za obavljanje poslova odreenog (prvog) zanimanja, odnosno
nastavka obrazovanja na studiju. U ovim kolama se ue opeobrazovni predmeti i
posebni strukovni sadraji za pojedina strukovna podruja te se pohaa praktina
nastava. Strukovni predmeti i praktina nastava ovise o vrsti kole tj. o zanimanju. Srednje
obrazovanje uenika u strukovnim etverogodinjim programima obrazovanja zavrava
izradom i obranom zavrnoga rada u organizaciji i provedbi kole. Uenici polau ispite
dravne mature samo ukoliko planiraju nastaviti svoje obrazovanje na studiju.
Trogodinji programi obrazovanja pripremaju uenike za rad u industriji, gospodarstvu
i obrtnitvu pa postoje programi za zanimanja u industriji i gospodarstvu (tzv. industrijska
zanimanja) i programi za zanimanja u obrtnitvu (tzv. obrtnika zanimanja).
Osnovna zadaa industrijskih i srodnih programa jest pripremiti uenike za rad u
odreenom zanimanju te im omoguiti brzo ukljuivanje na trite rada. Teorijska i
praktina nastava izvodi se u kolskim uionicama, kolskim radionicama i industrijskim
pogonima. Na kraju kolovanja uenici polau zavrni ispit i stjeu srednju strunu spremu
i odreeno zanimanje.
Vano je naglasiti da se u obrtnikim programima obrazovanje odvija po jedinstvenom
modelu obrazovanja (JMO) pri emu je teorijska nastava odvojena od praktinog rada
i praktine nastave. Za upis u ove programe obrazovanja potrebno je sklopiti ugovor o
naukovanju. Ugovor se sklapa s obrtnikom koji za to ima odobrenje Upravnog odbora
Hrvatske obrtnike komore. Opeobrazovni i strukovno-teorijski dio programa izvodi se
u koli, a praktini dio naukovanja u obrtnikoj radionici. Na kraju naukovanja naunici
polau pomoniki ispit i stjeu pomoniko zvanje, a uz to mogu polagati i zavrni ispit
ukoliko su savladali opeobrazovne predmete. Naunici koji poloe zavrni ispit, stjeu
srednju strunu spremu. Nastavak obrazovanja mogu je u tehnikim kolama ili u
stjecanju majstorskih zvanja i to nakon dvije godine radnog iskustva u zanimanju. Kako
je ve spomenuto, obrazovni programi u obrtnitvu traju tri godine osim za zanimanje
kozmetiara, koje moe trajati i tri i etiri godine.
27
Jednogodinji i dvogodinji programi obrazovanja odnose se na obrazovanje za

manje sloena zanimanja uglavnom u industriji. Za obavljanje poslova i radnih zadaa u
takvim zanimanjima bitne su vjetine, a manje su potrebna teorijska znanja. Po zavretku
kolovanja polae se zavrni ispit i stjee nia struna sprema. Tada je mogue zaposliti se
ili nastaviti kolovanje za stjecanje srednje strune spreme.
Sljedea shema prikazuje srednje kole po vrstama programa, duljini trajanja, nainu
zavretka obrazovanja te mogunost zapoljavanja ili nastavka daljnjeg kolovanja:
28
O dravnoj maturi
to je dravna matura?
Dravna matura je skup ispita koje obvezno polau uenici gimnazija na kraju svog
srednjokolskog obrazovanja. Cilj dravne mature je provjera i vrednovanje postignutih
znanja, vjetina isposobnosti uenika koje su stekli tijekom obrazovanja u osnovnoj i
srednjoj koli prema propisanim nastavnim planovima i programima.
Na temelju rezultata dravne mature, objektivno se ocjenjuje znanje svakog pojedinog

uenika te se tako dobiva usporediva ocjena svih uenika u Republici Hrvatskoj, ime se
omoguava pravedniji pristup nastavku kolovanja kao i zapoljavanju.
29
Tko polae dravnu maturu?

Ispite dravne mature polau:

uenici gimnazijskih programa obrazovanja koji s polaganjem dravne mature

zavravaju srednje obrazovanje;
uenici strukovnih i umjetnikih programa obrazovanja, koji traju najmanje etiri

godine i koji svoje srednje obrazovanje zavravaju izradom i obranom zavrnoga
rada u organizaciji i provedbi kole, ali ele nastaviti obrazovanje na nekom od
visokih uilita.
Tko provodi dravnu maturu?

Ispite dravne mature u suradnji sa kolom organizira i provodi potpuno neovisno tijelo u
sustavu obrazovanja pod nazivom Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
(NCVVO). NCVVOizrauje ispitne kataloge za sve predmete koji se polau na dravnoj
maturi, radne materijale i prirunike za pripremanje ispita te priprema i dostavlja kolama
ispitne materijale. Centar u elektronikom obliku vodi i Sredinji registar dravne mature
u koji se pohranjuju podaci o svim osobama koje su poloile dravnu maturu, podaci o
predmetima s ostvarenim ocjenama i postotnim bodovima ostvarenima na ispitima
dravne mature te e izdavati svjedodbe i potvrde o poloenim ispitima dravne mature.
Kada i kako se polae dravna matura?
Dravna se matura u cijeloj Hrvatskoj provodi na isti dan, u isto vrijeme te pod jednakim
uvjetima i kriterijima za sve uenike. Dravna matura se sastoji od obveznoga i izbornog
dijela. Ispite iz obveznog dijela mature mogue je polagati na dvije razine; A vioj i B osnovnoj. Polau se tri obavezna predmeta i broj izbornih predmeta prema elji. Sadraj,
uvjeti, nain i postupak polaganja dravne mature propisani su Pravilnikom o polaganju
dravne mature (Narodne novine, br. 01/13).
30
VI. UVJETI UPISA U SREDNJU KOLU

U ovome poglavlju u cijelosti donosimo Odluku o elementima i kriterijima za izbor
kandidata za upis u 1. razred srednje kole u kolskoj godini 2014./2015. koju je ministar
znanosti, obrazovanja i sporta donio u travnju 2014. godine te je objavljena i na stranicama
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje kole za kolsku godinu
2015./2016. e biti regulirani novim pravilnikom koji je trenutno u fazi donoenja.
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
VII. POPIS KOLA I PROGRAMA OBRAZOVANJA

Na sljedeim stranicama moi ete vidjeti koje su programe obrazovanja uenici mogli
upisivati u srednjim kolama u kolskoj godini 2014./2015. na podruju pojedinih upanija.
TURISTIKA I UGOSTITELJSKA KOLA DUBROVNIK
upska 2, 20000 Dubrovnik
tel: 020/640-400
fax: 020/640-401
e-mail: turisticka-i-ugostiteljska-skola@du.t-com.hr
web: www.ss-turisticka-ugostiteljska-du.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Turistiko-hotelijerski komercijalist
Hotelijersko-turistiki tehniar
Turistika gimnazija - eksperimentalni program
Kuhar - JMO
Konobar - JMO
Slastiar - JMO
Pomoni kuhar i slastiar - TES
42
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
3
3
3
POMORSKOTEHNIKA KOLA DUBROVNIK

Miljenka Bratoa 4, 20000 Dubrovnik
tel/fax: 020/435-987
e-mail: tajnistvo.pomorskaskola@gmail.com
web: www.ss-pomorsko-tehnicka-du.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Tehniar za brodostrojarstvo
Raunalni tehniar za strojarstvo
Pomorski nautiar
Elektrotehniar
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
EKONOMSKA I TRGOVAKA KOLA DUBROVNIK

Iva Vojnovia 14, 20000 Dubrovnik
tel/fax: 020/331-620, 020/331-624
e-mail: tajnistvo@ss-ekonomskaitrgovacka-du.skole.hr
web: www.ss-ekonomskaitrgovacka-du.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekonomist
Ekonomska gimnazija - eksperimentalni program
Komercijalist
Poslovni tajnik
Upravni referent
Prodava
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
4
3
GIMNAZIJA DUBROVNIK
Frana Supila 3, 20000 Dubrovnik
tel/fax: 020/432-569, 020/432-379
e-mail: gimnazija-dubrovnik@du.t-com.hr
web: www.gimnazija-dubrovnik.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Jezina gimnazija
Prirodoslovno-matematika gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
43
BISKUPIJSKA KLASINA GIMNAZIJA RUERA BOKOVIA S PRAVOM JAVNOSTI

DUBROVNIK
Poljana R. Bokovia 6, 20000 Dubrovnik
tel: 020/324-062
fax: 020/324-609
e-mail: rudjer.boskovic@inet.hr
web: www.gimnazija-klasicna-rboskovic-du.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Klasina gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
MEDICINSKA KOLA DUBROVNIK

Baltazara Bogiia 10, 20000 Dubrovnik
tel: 020/420-504
fax: 020/421-806
e-mail: tajnistvo@dumed.hr
web: http://ss-medicinska-du.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Medicinska sestra /
Medicinski tehniar ope njege
Medicinski kozmetiar
TRAJANJE
(GOD.)
5
4
OBRTNIKA KOLA DUBROVNIK

Iva Vojnovia 12, 20000 Dubrovnik
tel: 020/332-968
e-mail: obrtnicka-skola-dubrovnik@du.t-com.hr
web: www.ots-du.hr
NAZIV PROGRAMA
Arhitektonski tehniar
Soboslikar-liilac - JMO
Automehaniar - JMO
Vodoinstalater - JMO
Frizer - JMO
Pomoni cvjear - TES
Elektromehaniar JMO
44
TRAJANJE
(GOD.)
4
3
3
3
3
3
3
UMJETNIKA KOLA LUKE SORKOEVIA DUBROVNIK

Strossmayerova 3, 20000 Dubrovnik
tel: 020/324-642, 020/324-636
fax: 020/324-640
e-mail: umjetnicka.skola.luke.sorkocevica@du.t-com.hr
web: www.ss-umjetnicka-lsorkocevica-du.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Glazbenik program srednje kole
Glazbenik pripremno obrazovanje
Slikarski dizajner
TRAJANJE
(GOD.)
4
2
4
GIMNAZIJA METKOVI
Kralja Zvonimira 12, 20350 Metkovi
tel/fax: 020/681-344
e-mail: tajnistvo@gimnazija-metkovic.com
web: www.gimnazija-metkovic.com
NAZIV PROGRAMA
Jezina gimnazija
Opa gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
SREDNJA POLJOPRIVREDNA I TEHNIKA KOLA OPUZEN

Trg opuzenske bojne 5, 20355 Opuzen
tel: 020/672-689
fax: 020/672-690
e-mail: info@ssopuzen.hr
web: www.ssopuzen.hr
NAZIV PROGRAMA
Komercijalist
Poljoprivredni tehniar - fitofarmaceut
Poljoprivredni gospodarstvenik IG
Voar-vinogradar-vinar IG
Cvjear IG
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
45
SREDNJA KOLA FRA ANDRIJE KAIA MIOIA - PLOE

Tina Ujevia 2, 20340 Ploe
tel: 020/679-631
fax: 020/679-139
e-mail: ured@ss-fraandrijekacicamiosica-ploce.skole.hr
web: www.ss-fraandrijekacicamiosica-ploce.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Ekonomist
Kuhar -JMO
Konobar - JMO
Tehniar za raunalstvo
Elektroinstalater - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
3
4
3
SREDNJA KOLA BLATO - KORULA

1. ulica 25/1, 20271 Blato
tel: 020/851-313
fax: 020/851-002
e-mail: ssblato@ssblato.tcloud.hr
web: www.ssblato.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Elektroinstalater-JMO
Prodava - JMO
46
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
SREDNJA KOLA PETRA EGEDINA KORULA

Dr. A. Starevia 52, 20260 Korula
tel: 020/711-129
fax: 020/715-060
e-mail: srednja.skola.korcula@du.t-com.hr
web: http://ss-psegedina-korcula.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Elektromehaniar - JMO
Kuhar
Konobar
Slastiar
Brodski mehaniar - JMO
Stolar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
3
3
3
3
3
47
SREDNJA KOLA VELA LUKA

Ulica 5. br. 9., 20270 Vela Luka
tel: 020/812-972
fax: 020/812-516
e-mail: ssvl@ss-vela-luka.skole.hr
web: www.ss-vela-luka.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Ekonomist
Elektroniar-mehaniar JMO
Instalater grijanja i klimatizacije - JMO
Brodski mehaniar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
SREDNJA KOLA METKOVI

Kralja Zvonimira 12, 21350 Metkovi
tel: 020/681-088
fax: 020/681-712
e-mail: ss-metkovic@du.t-com.hr
web: www.ss-metkovic.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekonomist
Poljoprivredni tehniar biljne proizvodnje
Prodava IG
Voza motornog vozila IG
Konobar
Kuhar
Automehaniar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
4
3
3
3
3
3
3
DUBROVAKA PRIVATNA GIMNAZIJA

Sustjepanska ulica 4, 20000 Dubrovnik
tel: 020/332-844
e-mail: djana.soko@pg-dubrovnik.net
web: www.pg-dubrovnik.net
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
48
TRAJANJE
(GOD.)
4
SPLITSKO DALMATINSKA UPANIJA

I. GIMNAZIJA SPLIT
Nikole Tesle 10, 21000 Split
tel: 021/384-944
fax: 021/384 966
e-mail: gimnazija@gimnazija-prva-st.skole.hr
web: www.gimnazija-prva-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Jezina gimnazija
Klasina gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
II. GIMNAZIJA SPLIT

Nikole Tesle 10, 21000 Split
tel/fax: 021/385-914, 021/384-969
e-mail: druga.jez.gimn@st.htnet.hr
web: www.gimnazija-druga-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Jezina gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
III. GIMNAZIJA SPLIT

Matice hrvatske 11, 21000 Split
tel: 021/558-420, 021/558-421
fax: 021/465 445
e-mail: iiigs@trema.hr
web: www.trema.hr
NAZIV PROGRAMA
TRAJANJE
(GOD.)
4
IV. GIMNAZIJA MARKO MARULI SPLIT

Zagrebaka 2, 21000 Split
tel: 021/344-484, 021/348-380
fax: 021/315 632
e-mail: ured@gimnazija-cetvrta-mmarulic-st.skole.hr
web: www.gimnazija-cetvrta-mmarulic-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
49
V. GIMNAZIJA VLADIMIR NAZOR SPLIT

Zagrebaka 2, 21000 Split
tel: 021/348-381
fax: 021/315 250
e-mail: vnazor@petagimnazijast.hr
web: www.petagimnazijast.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Opa gimnazija (odjel za sportae)
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
NADBISKUPIJSKA KLASINA GIMNAZIJA DON FRANE BULI SPLIT - S PRAVOM

JAVNOSTI
Zrinjsko-Frankopanska 19, 21000 Split
tel: 021/323-440
fax: 021/386-149
e-mail: nkg@nkg-split.hr
web: www.nkg-split.hr
NAZIV PROGRAMA
Klasina gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
PRIRODOSLOVNA TEHNIKA KOLA - SPLIT

tel: 021/434 590, 021/465 462
fax: 021/465 462
e-mail: prirodoslovna@prirodoslovna.hr
web: www.ss-prirodoslovna-tehnicka-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Prirodoslovna gimnazija
Prehrambeni tehniar
Kemijski tehniar
Ekoloki tehniar
50
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
ELEKTROTEHNIKA KOLA SPLIT

Teslina 2, 21000 Split
tel: 021/385-941, 021/385-936
fax: 021/385-936
e-mail: nada.vladanovic@ss-elektrotehnicka-st.skole.hr
web: http://www.ss-elektrotehnicka-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
TRAJANJE
(GOD.)
Elektrotehniar
Tehniar za raunalstvo
Tehniar za elektroniku
4
4
4
GRADITELJSKO - GEODETSKA TEHNIKA KOLA SPLIT

tel: 021/558-430
fax: 021/468 199
e-mail: gg-tehnicka-skola@st.t-com.hr
web: www.ss-graditeljskogeodetskatehnicka-st.skole.
NAZIV PROGRAMA
Graevinski tehniar
Geodetski tehniar
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
51
OBRTNIKA KOLA SPLIT

Nodilova 3, 21000 Split
tel/fax: 021/347-612, 021/361-057
e-mail: ured@ss-obrtnicka-st.skole.hr
web: www.ss-obrtnicka-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Modni tehniar (novi strukovni kurikulum)
Kozmetiar (novi strukovni kurikulum)
Kroja - JMO
Galanterist - JMO
Pediker - JMO
Frizer - JMO
Fotograf - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
3
3
KOLA LIKOVNIH UMJETNOSTI SPLIT

Fausta Vrania 17, 21000 Split
tel: 021/467-177
fax: 021/467-179
e-mail: skola-likovnih-umjetnosti@st.t-com.hr
web: www.ss-likovne-umjetnosti-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Likovna umjetnost i dizajn
do izbora zanimanja
TRAJANJE
(GOD.)
4
GLAZBENA KOLA JOSIPA HATZEA SPLIT

Trg hrvatske bratske zajednice 3, 21000 Split
tel: 021/480-049
fax: 021/480-080
e-mail: ured@ogs-jhatzea-st.skole.hr
web: www.gsjh.hr
NAZIV PROGRAMA
52
TRAJANJE
(GOD.)
4
2
EKONOMSKO-BIROTEHNIKA KOLA SPLIT

Vukovarska 37, 21000 Split
tel: 021/401-311
fax: 021/401-301
e-mail: eb-skola@st.t-com.hr
web: www.ss-ekonomsko-birotehnicka-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekonomist
Ekonomska gimnazija eksperimentalni program
Poslovni tajnik
Upravni referent
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
KOMERCIJALNO-TRGOVAKA KOLA SPLIT

Antuna G. Matoa 60, 21000 Split
tel: 021/386-031, 021/386-041
fax: 021/386 829
e-mail: ured@ss-kom-trg-st.skole.hr
web: www.ss-kom-trg-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Komercijalist
Prodava IG
TRAJANJE
(GOD.)
4
3
53
SREDNJA TEHNIKA PROMETNA KOLA SPLIT

Teslina 4, 21000 Split
tel: 021/385-937, 021/385-910
fax: 021/385 903
e-mail: tajnistvo@ss-tehnicka-prometna-st.skole.hr
web: www.ss-tehnicka-prometna-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Tehniar cestovnog prometa
Tehniar PT prometa
Zrakoplovni prometnik
Voza motornog vozila
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
TEHNIKA KOLA ZA STROJARSTVO I MEHATRONIKU SPLIT

Zrinsko-Frankopanska 23, 21000 Split
tel: 021/385-944
fax: 021/385-940
e-mail: tssm@tehnickaskola-split.hr
web: www.ss-tehnicka-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Tehniar za mehatroniku
Tehniar za energetiku
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
POMORSKA KOLA SPLIT

tel: 021/380-749, 021/380-764
fax: 021/380 764
e-mail: office@pomsk.hr
web: www.pomsk.hr
NAZIV PROGRAMA
Pomorski nautiar
Ribarsko-nautiki tehniar
Tehniar za logistiku i pediciju
54
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
ZDRAVSTVENA KOLA SPLIT

Vukovarska 44, 21000 Split
tel: 021/466-018
fax: 021/535-869
e-mail: split@zdravstvenaskola.hr
web: www.ss-zdravstvena-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
TRAJANJE
(GOD.)
Medicinska sestra / medicinski tehniar ope njege
Zdravstveno-laboratorijski tehniar
Farmaceutski tehniar
Fizioterapeutski tehniar
Dentalni tehniar
4
4
4
4
55
TURISTIKO-UGOSTITELJSKA KOLA SPLIT

A. G. Matoa 60, 21000 Split
tel: 021/386-824
fax: 021/386 827
e-mail: ured@tus-st.hr
web: www.ss-turisticko-ugostiteljska-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Turistika gimnazija eksperimentalni program
Kuhar
Slastiar
Konobar
Pomoni konobar - TES
56
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
3
3
3
3
OBRTNA TEHNIKA KOLA SPLIT

Planieva 1, 21000 Split
tel: 021/385-938, 021/386-197
e-mail: ured@ss-obrtna-tehnicka-st.skole.hr
web: www.ss-obrtna-tehnicka-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
TRAJANJE
(GOD.)
Drvodjeljski tehniar - dizajner
Tehniar za vozila i vozna sredstva

Automehaniar - JMO
Plinoinstalater - JMO
Autolimar - JMO
Elektroniar-mehaniar - JMO
Autoelektriar - JMO
Stolar - JMO
4
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
INDUSTRIJSKA KOLA SPLIT

tel: 021/380-776
fax: 021/380 773
e-mail: info@industrijskaskola.hr
web: www.ss-industrijska-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
CNC operater IG
Instalater - monter IG
Brodomehaniar IG
Elektromehaniar IG
TRAJANJE
(GOD.)
3
3
3
3
57
KOLA ZA DIZAJN, GRAFIKU I ODRIVU GRADNJU SPLIT

tel: 021/434-580
fax: 021/465-427
e-mail: ured@ss-dizajngrafikuiodrzivugradnju-st.skole.hr
web: www.gogss.hr
NAZIV PROGRAMA
TRAJANJE
(GOD.)
Gimnazija odrivog razvoja - eksperimentalni program
Likovna umjetnost i dizajn do izbora
Grafiki tehniar
Grafiki urednik - dizajner
WEB dizajner
Medijski tehniar
Rukovatelj samohodnim graevinskim strojevima IG
Monter suhe gradnje
Zidar - JMO
Keramiar-oblaga
Soboslikar-liilac - JMO
Autolakirer - JMO
Grafiar pripreme
Grafiar dorade
Grafiar tiska
Pomoni kartonaer - TES
SREDNJA KOLA - DENTAL CENTAR MARUI SPLIT

Benkovaka 10 A, 21000 Split
tel: 021/502-492
fax: 021/501-141
e-mail: dental.marusic@dentalcentarmarusic.com
web: www.dentalcentarmarusic.com
NAZIV PROGRAMA
Dentalni tehniar
Opa gimnazija
Dentalni asistent
Medicinski kozmetiar
Pediker - JMO
58
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
4
3
PRIVATNA JEZINA GIMNAZIJA PITAGORA SPLIT

Drieva 8, 21000 Split
tel: 021/360-022
fax: 021/321-544
e-mail: gimnazija@pitagora-gimnazija.hr
web: www.pitagora-gimnazija.hr
NAZIV PROGRAMA
Jezina gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
GIMNAZIJSKI KOLEGIJ KRALJICA JELENA S PRAVOM JAVNOSTI SPLIT

Nodilova 1, 21000 Split
tel: 021/321-222
fax: 021/321 221
e-mail: gimnazijakraljicajelena1@gmail.com
web: http://gimnazija-kolegijkraljicejelene-st.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Eksperimentalni program - gimnazijski program
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
PRIVATNA SREDNJA KOLA MARKO ANTUN DE DOMINIS

Put Brodarice 6, 21000 Split
tel: 021/493-542
fax: 021/493-542
e-mail: privatnaskola@dominis.hr
web: www.dominis.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekonomist
Opa gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
59
PRIVATNA SREDNJA UGOSTITELJSKA KOLA WALLNER

Makarska 36, 21000 Split
tel: 021/410-024
fax: 021/410-362
e-mail: info@oliva-allegra.com
web: www.oliva-allegra.com
NAZIV PROGRAMA
Turistika gimnazija - eksperimentalni program
Tehniar nutricionist
Kuhar - JMO
Konobar - JMO
Slastiar-JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
3
3
3
SREDNJA STRUKOVNA KOLA BANA JOSIPA JELAIA SINJ

Dinka imunovia 14, 21230 Sinj
tel: 021/668-580
fax: 021/826-461
e-mail: tajnistvo@ss-strukovna-banajosipajelacica-sinj.skole.hr
web: www.ss-strukovna-banajosipajelacica-sinj.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekonomist
Komercijalist
Turistiko- hotelijerski komercijalist
Kuhar
Konobar
Prodava IG
Kozmetiar - JMO
Pediker - JMO
Frizer - JMO
Pomoni konobar
Pomoni kuhar
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
3
3
3
3
3
2
2
GIMNAZIJA DINKA IMUNOVIA U SINJU

tel: 021/821-608, 021/821-808
fax: 021/825-444
e-mail: gimnazia@inet.hr
web: www.gimnazija-dsimunovica-sinj.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
60
TRAJANJE
(GOD.)
4
TEHNIKA I INDUSTRIJSKA KOLA RUERA BOKOVIA U SINJU

tel: 021/821-522
fax: 021/821-502
e-mail: tis@ss-rboskovic-sinj.skole.hr
web: www.ss-rboskovic-sinj.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Elektrotehniar
Autolimar - JMO
Bravar - JMO
Automehaniar - JMO
Autoelektriar - JMO
Tokar - JMO
Instalater grijanja i klimatizacije- JMO
Stolar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
61
FRANJEVAKA KLASINA GIMNAZIJA U SINJU S PRAVOM JAVNOSTI

Ulica Franjevake gimnazije 22, 21230 Sinj
tel: 021/821-809
fax: 021/825-009
e-mail: fkgsinj@gmail.com
web: www.fra-gimnazija-sinj.com
NAZIV PROGRAMA
Jezina gimnazija
Klasina gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
SREDNJA KOLA BOL BOL

Rudina 1, 21420 Bol
tel/fax: 021/635-141
e-mail: ured@ss-bol.skole.hr
web: www.ss-bol.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
62
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
KLESARSKA KOLA PUIA

Novo riva 4, 21412 Puia
tel: 021/633-076, 633-114
fax: 021/633-114
e-mail: klesarska-skola@st.htnet.hr
web: www.ss-klesarska-pucisca.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Klesarski tehniar (novi strukovni kurikulum)
Rudarski tehniar
Klesar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
SREDNJA KOLA BRA SUPETAR

Kralja Petra Kreimira IV. 2, 21400 Supetar
tel: 021/631-152
fax: 021/630-884
e-mail: ured@ss-brac-supetar.skole.hr
web: www.ss-brac-supetar.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Automehaniar - JMO
Prodava - JMO
Frizer - JMO
Kuhar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
3
3
3
3
3
SREDNJA KOLA HVAR

Kroz Burak 81, 21450 Hvar
tel: 021/741-115
fax: 021/717-138
e-mail: ured@ss-hvar.skole.hr
web: www.ss-hvar.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Opa gimnazija (Jelsa)
Hotelijersko-turistiki tehniar (Jelsa)
Turistiko hotelijerski komercijalist
Agroturistiki tehniar (Jelsa)
Konobar - JMO (Jelsa)
Kuhar - JMO
Kuhar - JMO (Jelsa)
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
4
3
3
3
63
OBRTNIKO-INDUSTRIJSKA KOLA U IMOTSKOM

Brune Buia bb, 21260 Imotski
tel: 021/842-333
fax: 021/841-128
e-mail: ured@ss-obrtnicka-industrijska-imotski.skole.hr
web: www.ss-obrtnicko-industrijska-imotski.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Automehaniar - JMO
Elektromehanar - JMO
Autoelektriar - JMO
Kuhar - JMO
Konobar - JMO
Prodava - JMO
Frizer - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
EKONOMSKA KOLA IMOTSKI

tel/fax: 021/842-222
email: ured@ss-ekonomska-imotski.skole.hr
web: www.ss-ekonomska-imotski.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekonomist
Upravni referent
Poslovni tajnik
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
TEHNIKA KOLA U IMOTSKOM

tel: 021/841-550
fax: 021/841-151
e-mail: ured@ss-tehnicka-imotski.skole.hr
web: www.ss-tehnicka-imotski.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Elektrotehniar
Kemijski tehniar
64
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
GIMNAZIJA DR. MATE UJEVIA IMOTSKI

tel: 021/843-098
e-mail: ured@gimnazija-mujevica-im.skole.hr
web: www.gimnazija-mujevica-im.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
TRAJANJE
(GOD.)
Opa gimnazija
Jezina gimnazija
4
4
4
GLAZBENA KOLA DR. FRA IVAN GLIBOTI IMOTSKI

Brune Buia 1, 21260 Imotski
tel: 021/841-811
fax: 021/670-052
e-mail: ogs-ivan.glibotic@st.t-com.hr
web: www.gs-drfraiglibotic-imotski.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Glazbenik - program srednje kole
Glazbenik - pripremno obrazovanje
TRAJANJE
(GOD.)
4
2
SREDNJA KOLA FRA ANDRIJE KAIA MIOIA MAKARSKA

Breljanska 3, 21300 Makarska
tel: 021/610-304
fax: 021/610-200
e-mail: ured@ss-fraandrijekacicamiosica-ma.skole.hr
web: www.ss-fraandrijekacicamiosica-ma.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Jezina gimnazija
Ekonomist
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
65
SREDNJA STRUKOVNA KOLA MAKARSKA

Breljanska 3, 21300 Makarska
tel/fax: 021/678-017
e-mail: ured@ss-strukovna-ma.skole.hr
web: www.sss-makarska.hr
NAZIV PROGRAMA
TRAJANJE
(GOD.)
Elektrotehniar
Turistiko hotelijerski komercijalist
Instalater grijanja i klimatizacije
Automehaniar
Kuhar
Konobar
Prodava IG
Frizer
4
4
3
3
3
3
3
3
GLAZBENA KOLA MAKARSKA

Don Mihovila Pavlinovia 1/II, 21300 Makarska
tel: 021/611-048
fax: 021/678-710
e-mail: ured@gs-makarska.skole.hr
web: www.gs-makarska.hr
NAZIV PROGRAMA
66
TRAJANJE
(GOD.)
4
2
SREDNJA KOLA JURE KATELAN OMI

Trg Kralja Tomislava 2, 21310 Omi
tel: 021/861-117
fax: 021/862-320
e-mail: ured@ss-jkastelan-omis.skole.hr
web: www.ss-jkastelan-omis.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Jezina gimnazija
Instalater kunih instalacija - JMO
Kuhar
Konobar
Prodava - JMO
Frizer - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
3
3
3
3
3
SREDNJA KOLA IVANA LUCIA TROGIR

Put Muline 2b, 21220 Trogir
tel/fax: 021/884-891
e-mail: ured@ss-ilucica-trogir.skole.hr
web: www.ss-ilucica-trogir.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Ekonomist
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
SREDNJA STRUKOVNA KOLA BLA JURJEV TROGIRANIN TROGIR

Ulica dr. Franje Tumana 1, 21220 Trogir
tel: 021/882-511
fax: 021/884 251
e-mail: sss-bjt-trogir@email.t-com.hr
web: www.ss-strukovna-bjtrogiranin-trogir.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Elektrotehniar
Automehaniar
Kuhar
Konobar
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
3
3
3
67
SREDNJA KOLA ANTUN MATIJAEVI-KARAMANEO VIS

Vikog boja 9, 21480 Vis
tel: 021/711-765
fax: 021/711-449
e-mail: ured@ss-amkaramaneo-vis.skole.hr
web: www.ss-amkaramaneo-vis.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Ekonomist
Kuhar
Konobar
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
SREDNJA KOLA TINA UJEVIA VRGORAC

Matice Hrvatske 8, 21276 Vrgorac
tel/fax: 021/674-335
e-mail: ured@ss-tujevic-vrgorac.skole.hr
web: www.ss-tujevic-vrgorac.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Ekonomist
Automehaniar
Mesar IG
Kuhar
Konobar
68
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
3
SREDNJA KOLA BRAA RADI KATEL TAFILI

Put poljoprivrednika 5, 21216 Katel tafili-Nehaj
tel: 021/234-505
fax: 021/234-599
e-mail: ured@ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr
web: www.ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Jezina gimnazija
Opa gimnazija
Veterinarski tehniar
umarski tehniar
Agroturistiki tehniar
Cvjear IG
Konditor IG
Mesar IG
Pomoni cvjear - TES
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
4
4
4
3
3
3
3
CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE JURAJ BONAI SPLIT

Brune Buia 30, 21000 Split
tel: 021/530-663, 021/533-148
fax: 021/535-347
e-mail: centar-juraj-bonaci@t-com.hr
web: www.centar-juraj-bonaci.hr
NAZIV PROGRAMA
Pomoni kartonaer - TES
Pomoni soboslikar i liilac (prilagoeni program)
TRAJANJE
(GOD.)
3
3
3
69
UMJETNIKA GIMNAZIJA ARS ANIMAE S PRAVOM JAVNOSTI SPLIT

Poljudsko etalite 2, 21000 Split
tel/fax: 021/380-800
e-mail: info@umjetnickagimnazija.com
web: www.umjetnickagimnazija.com
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
PRIVATNA JEZINO-INFORMATIKA GIMNAZIJA LEONARDO DA VINCI

Sinjska 5, 21000 Split
tel: 021/271-914
fax: 021/271-913
e-mail: gimnazijaleonardo@gmail.com
web: www.gimnazijaleonardo.com
NAZIV PROGRAMA
Jezina gimnazija
Jezina gimnazija (odjel za sportae)
70
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
GIMNAZIJA ANTUNA VRANIA IBENIK
Put Gimnazije 64, 22000 ibenik
tel: 022/216-420, 213-276
e-mail: gimnazija@gav.hr
web: www.gav.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Jezina gimnazija
Klasina gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
EKONOMSKA KOLA IBENIK

tel: 022/212-845, 022/200-388
fax: 022/219-060, 022/200-243
e-mail: eubt@si.t-com.hr
web: www.ss-ekonomska-si.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekonomist
Upravni referent
Komercijalist
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4

PROMETNO-TEHNIKA KOLA IBENIK
tel/fax: 022/214-606
e-mail: admin@ss-prometno-tehnicka-si.skole.hr
web: www.ss-prometno-tehnicka-si.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Tehniar za potanske i financijske usluge (novi strukovni
kurikulum)
Tehniar cestovnog prometa (novi strukovni kurikulum)
Pomorski nautiar
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
71
TEHNIKA KOLA IBENIK

A. upuka 31, 22000 ibenik
tel: 022/332-074, 336-618
fax: 022/332-074
e-mail: ured@ss-tehnicka-si.skole.hr
web: www.ss-tehnicka-si.skole.hr

NAZIV PROGRAMA
Elektrotehniar
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
MEDICINSKA I KEMIJSKA KOLA IBENIK

A. upuka bb, 22000 ibenik
tel: 022/312-550
fax: 022/331-024
e-mail: medicinska@ss-medicinskaikemijska-si.skole.hr
web: www.ss-medicinskaikemijska-si.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Medicinska sestra / Medicinski tehniar ope njege
TRAJANJE
(GOD.)
5
4
4
TURISTIKO-UGOSTITELJSKA KOLA IBENIK

Ante upuka bb, 22000 ibenik
tel: 022/336-100, 022/336-200
fax: 022/310-136
e-mail: tus@si.t-com.hr
web: www.ss-turisticko-ugostiteljska-si.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Kuhar
Konobar
72
TRAJANJE
(GOD.)
4
3
3
SREDNJA STRUKOVNA KOLA IBENIK

Ante upuka 31, 22000 ibenik
tel: 022/213-383, 022/214-484
e-mail: ravnatelj@ss-strukovna-si.skole.hr
web: www.strukovna.hr
NAZIV PROGRAMA
Kozmetiar
Prodava - JMO
Stolar - JMO
Frizer - JMO
Cvjear (prilagoeni program)
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
3
INDUSTRIJSKO-OBRTNIKA KOLA IBENIK

Ante upuka 31, 22000 ibenik
tel: 022/334-220
fax: 022/310-016
e-mail: skola@ss-industrijsko-obrtnicka-si.skole.hr
web: www.ioss.hr
NAZIV PROGRAMA
Tehniki crta IG
Brodomehaniar IG
Automehatroniar - JMO
Elektroniar-mehaniar - JMO
Vodoinstalater (prilagoeni program)
Bravar (prilagoeni program)
TRAJANJE
(GOD.)
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
73
IBENSKA PRIVATNA GIMNAZIJA S PRAVOM JAVNOSTI

A. K. Mioia 11, 22000 ibenik
tel: 022/333-623
fax: 022/333-614
e-mail: gimnazija@spg.hr
web: www.spg.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE UBIEVAC IBENIK

Bana Josipa Jelaia 4, 22000 ibenik
tel: 022/219-711
fax: 022/219-710
e-mail: ured@centar-odgojiobrazovanje-subicevac-si.skole.hr
web: www.coo-subicevac.hr
NAZIV PROGRAMA
Pomoni stolar - TES
Pomoni kroja - TES
Pomoni cvjear - TES
Pomoni bravar - TES
Pomoni vodoinstalater - TES
74
TRAJANJE
(GOD.)
3
3
3
3
3
3
GLAZBENA KOLA IVANA LUKAIA IBENIK

Splitska 2, 22000 ibenik
tel: 022/212-227, 022/215-432
fax: 022/200-533
e-mail: ured@glazbena-ilukacica-si.skole.hr
web: www.glazbena-ilukacica-si.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
TRAJANJE
(GOD.)
4
2
SREDNJA KOLA IVANA METROVIA DRNI

Poljana 1, 22320 Drni
tel: 022/886-114
fax: 022/886-933
e-mail: kontakt@ss-imestrovica-drnis.skole.hr
web: www.ss-ivana-mestrovica-drnis.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Elektrotehniar
Ekonomist
Prodava IG
Poljoprivredni gospodarstvenik IG
Bravar - JMO
Elektroinstalater- JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
3
3
3
75
SREDNJA STRUKOVNA KOLA KRALJA ZVONIMIRA KNIN

Ikiina 30, 22300 Knin
tel: 022/660-000
fax: 022/664-910
e-mail: ured@ss-strukovna-kralja-zvonimira-kn.skole.hr
web: www.ss-strukovna-kralja-zvonimira-kn.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Tehniar za elektroniku (novi strukovni kurikulum)
Kuhar - JMO
Konobar - JMO
Automehaniar - JMO
Tokar - JMO
Bravar - JMO
Frizer - JMO
Slastiar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
3
3
3
3
3
3
SREDNJA KOLA LOVRE MONTIJA KNIN

Ikiina 30, 22300 Knin
tel: 022/663-690, 022/660-330
fax: 022/664-816
e-mail: ured@ss-lovre-montija-knin.skole.hr
web: www.ss-lovre-montija-knin.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Jezina gimnazija
Ekonomist
Poljoprivredni tehniar - opi
Prodava IG
76
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
3
ZADARSKA UPANIJA
SREDNJA KOLA KNEZA BRANIMIRA BENKOVAC
Antuna Mihanovia 1, 23420 Benkovac
tel/fax: 023/681-606
e-mail: ured@ssknezbranimir.hr
web: www.ssknezbranimir.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Ekonomist
Prodava IG
Keramiar - oblaga
Klesar - JMO
Tokar - JMO
Zidar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
3
3
3
3
3
3
3
3
SREDNJA KOLA BIOGRAD NA MORU

Augusta enoe 29, 23210 Biograd na moru
tel: 023/383-278
fax: 023/386-760
e-mail: ssbnm@ss-biogradnamoru.skole.hr
web: www.ss-biogradnamoru.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Ekonomist
Prodava IG
Kuhar
Konobar
Brodograditelj IG
Brodograditelj nemetalnog broda IG
Brodomehaniar IG
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
3
3
3
77
SREDNJA KOLA GRAAC

kolska ulica 8, 23440 Graac
tel/fax: 023/773-870
e-mail: ss-gracac@ss-gracac.skole.hr
web: www.ss-gracac.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekonomist
umarski tehniar
Autolimar - JMO
Bravar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
SREDNJA KOLA OBROVAC

Obala hrvatskog asnika Senada upana, 23450 Obrovac
tel: 023/689-058
fax: 023/689-852
e-mail: ured@ss-obrovac.skole.hr
web: www.ss-obrovac.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Ekonomist
Prodava IG
Automehaniar - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
3
SREDNJA KOLA BARTULA KAIA PAG

A. Starevia 9, 23501 Pag
tel/fax: 023/611-720
e-mail: ured@ss-bkasica-pag.skole.hr
web: www.ss-bkasica-pag.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Kuhar - JMO
Konobar - JMO
78
TRAJANJE
(GOD.)
4
3
3
GIMNAZIJA FRANJE PETRIA ZADAR

Obala kneza Trpimira 26, 23000 Zadar
tel: 023/335-215
fax: 023/331-015
e-mail: ured@gimnazija-fpetrica-zd.skole.hr
web: www.zd-mioc.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Prirodoslovno - matematika gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
GIMNAZIJA VLADIMIRA NAZORA ZADAR

Perivoj Vladimira Nazora 3/II, 23000 Zadar
tel/fax: 023/315-311
e-mail: gimnazija-vn@zd.t-com.hr
web: www.gimnazija-vnazora-zd.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Jezina gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
GIMNAZIJA JURJA BARAKOVIA ZADAR

Perivoj Vladimira Nazora 3, 23000 Zadar
tel/fax: 023/317-051
e-mail: gjb@gjb.hr
web: www.gjb.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
Prirodoslovno - matematika gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
KLASINA GIMNAZIJA IVANA PAVLA II. ZADAR

Jerolima Vidulia 2, 23000 Zadar
tel: 023/253-800
fax: 023/253-810
e-mail: klasicna@zd.t-com.hr
web: www.gimnazija-ivanapavla.hr
NAZIV PROGRAMA
Klasina gimnazija
TRAJANJE
(GOD.)
4
79
POMORSKA KOLA ZADAR

Ante Kuzmania 1, 23000 Zadar
tel: 023/315-600
fax: 023/316-510
e-mail: pomorska-skola-zd@zd.t-com.hr
web: www.ss-pomorska-zd.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Tehniar za jahte i marine
Pomorski nautiar
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
MEDICINSKA KOLA ANTE KUZMANIA ZADAR

Dr. Franje Tumana 24G, 23000 Zadar
tel: 023/213-750
fax: 023/318-797
e-mail: ante-kuzmanic@medskolazd.hr
web: www.medskolazd.hr
NAZIV PROGRAMA
Medicinska sestra / Medicinski tehniar ope njege
TRAJANJE
(GOD.)
5
4
OBRTNIKA KOLA GOJKA MATULINE ZADAR

Ivana Maurania 32, 23000 Zadar
tel/fax: 023/236-228
e-mail: obrtskolgm-zd@obrtskolgm.hr
web: www.obrtskolgm.hr
NAZIV PROGRAMA
Kozmetiar
Pediker - JMO
Frizer - JMO
80
TRAJANJE
(GOD.)
4
3
3
TEHNIKA KOLA ZADAR

Nikole Tesle 9c, 23000 Zadar
tel/fax: 023/239-494
e-mail: ured@ss-tehnicka-zd.skole.hr
web: www.ss-tehnicka-zd.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
TRAJANJE
(GOD.)
Zrakoplovni tehniar (IRE) instrumenti radio i elektrooprema
Tehniar za mehatroniku
Zrakoplovni tehniar (ZIM) zrakoplov i motor
4
4
4
4
4
4
STRUKOVNA KOLA VICE VLATKOVIA ZADAR

Nikole Tesle 9c, 23000 Zadar
tel: 023/239-460
fax: 023/239-472
e-mail: ured.ss-strukovna-vvlatkovica-zd@skole.hr
web: www.ss-strukovna-vvlatkovica-zd.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Tehniar za raunalstvo (novi strukovni kurikulum)
Autolimar - JMO
Bravar - JMO
Brodomehaniar IG
Stolar - JMO
Zidar - JMO
Soboslikar - liilac - JMO
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
81
PRIRODOSLOVNO-GRAFIKA KOLA ZADAR

Perivoj Vladimira Nazora 3, 23000 Zadar
tel: 023/213-746
fax: 023/302-207
e-mail: ured@pgszd.hr
web: www.ss-prirodoslovno-graficka-zd.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekoloki tehniar
Medijski tehniar
WEB dizajner
Grafiki urednik - dizajner
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
POLJOPRIVREDNA, PREHRAMBENA I VETERINARSKA KOLA STANKA OANIA

ZADAR
Dr. Franje Tumana bb, 23000 Zadar
tel/fax: 023/316-044
e-mail: skola@ppvs-ozanic.hr
web: www.ppvs-ozanic.hr
NAZIV PROGRAMA
Prehrambeni tehniar
Veterinarski tehniar
Cvjear IG
Pekar IG
Mesar IG
Pomoni pekar - TES
Pomoni cvjear - TES
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
4
3
3
3
3
3
KOLA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI I DIZAJNA ZADAR

Perivoj Vladimira Nazora 3/3, 23000 Zadar
tel: 023/212-228
e-mail: ured@ss-primijenjenaumjetnostidizajn-zd.skole.hr
web: www.ss-primijenjenaumjetnostidizajn-zd.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Likovna umjetnost i dizajn do izbora zanimanja (program A)
Likovna umjetnost i dizajn do izbora zanimanja (program B)
iva odjee
82
TRAJANJE
(GOD.)
4
2
EKONOMSKO-BIROTEHNIKA I TRGOVAKA KOLA ZADAR

Antuna Gustava Matoa 40, 23000 Zadar
tel/fax: 023/331-022, 023/331-221
e-mail: ekonomska@ebt-zadar.hr
web: www.ss-ekonomskobirotehnickaitrgovacka-zd.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Ekonomist
Poslovni tajnik
Komercijalist
Upravni referent
Prodava
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
4
4
3
HOTELIJERSKO-TURISTIKA I UGOSTITELJSKA KOLA ZADAR

Antuna Gustava Matoa 40, 23000 Zadar
tel: 023/335-295, 023/331-019
e-mail: htus@htus.htnet.hr
web: www.ss-hotelijerskoturistickaiugostiteljska-zd.skole.hr
NAZIV PROGRAMA
Kuhar
Slastiar
Konobar
Pomoni konobar - TES
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
3
3
3
3
3
GLAZBENA KOLA BLAGOJE BERSA ZADAR

Dr. Franje Tumana 24e, 23000 Zadar
tel: 023/319-127
fax: 023/315-757
e-mail: gl-skola-blagoja-bersa-zd@zd.t-com.hr
web: www.glazbena-skola-zadar.hr
NAZIV PROGRAMA
Plesa suvremenog plesa - pripremno obrazovanje
TRAJANJE
(GOD.)
4
2
2
83
ZADARSKA PRIVATNA GIMNAZIJA S PRAVOM JAVNOSTI

Kraljskog Dalmatina 4, 23000 Zadar
tel: 023/300-173
fax: 023/301-566
e-mail: zadarska-privatna-gimnazija@zd.t-com.hr
web: www.zpg.hr
NAZIV PROGRAMA
Opa gimnazija
eksperimentalni program - gimnazijski program
84
TRAJANJE
(GOD.)
4
4
VIII. OPISI ZANIMANJA I NASTAVNI PLANOVI

U ovom poglavlju donosimo kratke opise zanimanja vezane uz odreene programe
obrazovanja uz pripadajue nastavne planove u srednjim kolama na podruju
Dubrovako-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, ibensko-kninske i Zadarske upanije.
Opisi zanimanja navedeni su abecednim redom i to prema vrsti programa (gimnazijski,
umjetniki, strukovni programi) i duljini trajanja obrazovanja (petogodinji, etverogodinji,
trogodinji programi itd.).
85
Gimnazijski programi
Obzirom da po zavretku gimnazijskih programa uenici nisu osposobljeni za neko
odreeno zanimanje, u tablici koja slijedi prikazan je samo nastavni plan za sve vrste
gimnazija.
razred
1
PRIRODOSLOVNOMATEMATIKA2
JEZINA1
OPA
razred
4
razred
4
PRIRODOSLOVNA3
KLASINA
razred
razred
4
A. ZAJEDNIKI DIO
Hrvatski jezik
I. strani jezik
II. strani jezik
Latinski jezik
Grki jezik
Glazbena
umjetnost
Likovna
umjetnost
Psihologija
Logika
Filozofija
Sociologija
Povijest
Zemljopis
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Informatika
Politika i
gospodarstvo
Tjelesna i
zdravstvena kultura
Kemija s vjebama
Etika / Vjeronauk
Geologija
2+1 2+1 2+1 2+1

-
2+1 2+1 2+1 2+1
2+2 2+2 2+2 2+2
B. IZBORNI DIO
Izborni predmet
Strani jezik
Strani jezik ili

Osnove ekologije
Matematika ili
informatika
UKUPNO
32 33 33 32 32 33 35 34 35 35 35 35 32 34 34 34 34 34 34 34
Uenici jezine gimnazije u 3. i 4. razredu mogu umjesto prirodne grupe predmeta (fizike, kemije ili biologije) birati pojaane
programe stranih jezika, zastupljene s istim brojem sati.
2
Uenici prirodoslovno-matematike gimnazije mogu umjesto stranog jezika II birati pojaani program matematike, odnosno
informatike.
3
Uenici prirodoslovne gimnazije umjesto zemljopisa u 4.r. ue geologiju, a u izbornoj nastavi sluaju predmet osnove ekologi
je. Nastava fizike, kemije i biologije izvodi se s vjebama.
86
Umjetniki programi
Programi likovne umjetnosti i dizajna
ARANERSKO-SCENOGRAFSKI DIZAJNER / ARANERSKO-SCENOGRAFSKA
DIZAJNERICA
Umjetniki oblikuje reklamno-prodajne prostore i ukrasne, izlobene i prodajne predmete
koji su sastavni dio izloga ili tanda uz pomo razliitih dekorativnih elemenata kao to
su fotografije, natpisi, razliiti predmeti i sl. Takoer, pomae pri ureenju kazalinih i
televizijskih scena. Poslovi u dizajnerskom studiju, kazalitu ili televiziji ukljuuju izradu
i opremanje scene zadanim elementima prema uputama reisera ili glavnog scenografa.
Vana je sposobnost i talent za crtanje, slikanje i modeliranje, sklonost ka kreativnom radu
i izraavanju, praenje trendova te iznalaenje novih i zanimljivih idejnih rjeenja. Tijekom
srednjokolskog obrazovanja stjeu se znanja u podruju dekorativnog oblikovanja,
projektiranja, crtanja, slikanja, tehnologije materijala, scenografije, povijesti umjetnosti
i pisma, praktinog araniranja te fotografiranja i raunarstva. Za obavljanje navedenih
poslova vaan je dobar vid, sposobnost razlikovanja boja i svjetlina, spretnost, preciznost
i mogunost predoavanja prostornih odnosa. Zapreke za rad su vee smetnje vida,
motorike, opipa, nemogunost razlikovanja boja, sklonost konim alergijama, smetnje
dinog i miino-kotanog sustava.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Glazbena umjetnost
Povijest
Etika / Vjeronauk
Geografija
Tjelesna i zdravstvena kultura
Matematika
Kemija
UKUPNO OPEOBRAZOVNI DIO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
3
1
2
1
2
2
2
2
19
4
3
1
2
1
1
2
2
16
3
3
2
1
2
11
3
3
2
1
2
11
2
2
2
5
5
-
2
2
1
6
4
2
2
2
2
1
2
4
-
2
5
-
II. POSEBNI STRUNI DIO

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Povijest likovne umjetnosti

Tehniko crtanje
Pismo
Crtanje i slikanje
Plastino oblikovanje
Teorija oblikovanja
Aranersko scenografske tehnike
Oblikovanje prostora
87
RED
BROJ
18.
19.
20.
21.
22.
23.
88
NASTAVNI PREDMET
Projektiranje
Dekorativnocrtanje i slikanje
Dekorativno oblikovanje
Tehnologija materijala
Scenografija
Povijest struke
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
16
35
19
35
3
5
5
2
24
35
3
5
5
2
2
2
24
35
DIZAJNER KERAMIKE / DIZAJNERICA KERAMIKE

Osmiljava i oblikuje unikatne keramike uporabne predmete (sue, vaze, svjetiljke,
modni nakit i sl.), izrauje umjetniku plastiku, te dekorativne motive keramikih obrada
detalja u eksterijeru i interijeru (obloge zidova, podove, proelja). Obino radi u ateljeu ili
radionici, a ukoliko je zaposlen u veem poduzeu, njegov je posao oblikovanje proizvoda
za masovnu proizvodnju te je vrlo esto specijaliziran za oblikovanje uzoraka ili oblika.
U radu moe koristiti i tradicionalne rune metode uporabe lonarskog kola, lijevanja
tekue gline u model i sl. Radi na temelju nacrta i plana koji ukljuuje razne podatke, npr.
tip keramike koji je potreban za izradu kao i raspoloiva financijska sredstva. Za obavljanje
navedenih poslova vrlo je vana kreativnost, istanan osjeaj za oblike i boje. Poeljan je
talent za crtanje, slikanje i likovno oblikovanje openito. Vana je sposobnost rjeavanja
tehnikih problema kao i kontinuirano unaprjeivanje strunih znanja te interes za
usvajanje novih tehnika obrade keramike. Obavljanje navedenih poslova iziskuje izraenu
spretnost ruku i prstiju, okulomotornu koordinaciju te openito zdrav miino-kotani
sustav i dobar vid.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Glazbena umjetnost
Matematika
Kemija
Geografija
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
4
3
2
1
1
2
2
2
2
19
4
3
2
1
1
2
2
1
16
3
3
2
1
2
11
3
3
2
1
2
11
2
2
2
5
5
16
35
2
3
2
6
2
1
3
19
35
2
2
6
2
2
4
3
3
24
35
2
6
2
2
5
3
3
1
24
35

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.

Tehniko crtanje
Pismo
Crtanje i slikanje
Teorija oblikovanja
Keramiko modeliranje
Projektiranje keramike
Keramika tehnologija
Lonarsko kolo
Keramike dekorativne tehnike
Obrada sadre
Povijest struke
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
89
DIZAJNER METALA / DIZAJNERICA METALA

Prema vlastitom dizajnu izrauje unikatne predmete od metala te dekorativne i uporabne
predmete u obojenim metalima, srebru, emajlu i dr. Razvija vjetine interpretacije raznih
motiva u reljefu, izrauje replike ili restaurira odreene predmete. U radu je vana
kreativnost i razvijena sposobnost estetske prosudbe, sposobnost rjeavanja tehnikih
problema, razvijen osjeaj za prostorno predoavanje, preciznost, runa spretnost i
spretnost prstiju te dobar vid. Poeljan je talent za crtanje, sposobnost jasnog prikazaivanja
raznovrsnih prostornih odnosa.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Glazbena umjetnost
Matematika
Kemija
Geografija
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
4
3
2
1
1
2
2
2
2
19
4
3
2
1
1
2
2
1
16
3
3
2
1
2
11
3
3
2
1
2
11
2
2
2
5
5
16
35
2
3
3
2
5
2
2
19
35
2
3
3
2
2
7
3
2
24
35
2
4
2
9
3
3
24
35

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
90

Tehniko crtanje
Pismo
Crtanje i slikanje
Teorija oblikovanja
Osnove obrade metala
Tehnologija metala
Projektiranje metala
Zlatarstvo
Iskucavanje
Emajliranje
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
DIZAJNER ODJEE / DIZAJNERICA ODJEE

Bavi se kreiranjem, odnosno osmiljavanjem modne odjee te izradom modnih odjevnih
predmeta u procesu od ideje do gotovih proizvoda. Samostalno kreira odjeu te izrauje
modele odjevnih predmeta za svakodnevne i posebne namjene, pratei pritom modne
trendove. U radu primjenjuje znanja iz tehnologije krojenja, ivanja i obrade odjee te
tehnike runog tkanja, pletenja i vezenja. U radu se koristi slikarskim i crtaim tehnikama,
a za izradu odjee upotrebljava razliite prirodne i umjetne materijale (tekstil, koa,
vuna, konac). U pripremi oblikovanja i izrade modne odjee u suvremenoj industrijskoj
proizvodnji koristi se specijaliziranim raunalnim programima. Svoje kreacije povremeno
prezentira na izlobama i revijama. Za obavljanje navedenih poslova vane su vjetine
crtanja i slikanja te znanja iz tehnologije projektiranja, kreiranja i izrade odjevnih predmeta
i modnih dodataka. Zapreke za rad su nemogunost razlikovanja boja i nijansi, nedovoljna
runa spretnost i spretnost prstiju, izraenije tekoe vida te kronine bolesti dinog
sustava i koe.
OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Glazbena umjetnost
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
TZK
Matematika
Kemija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
4
3
1
2
1
2
2
2
2
19
4
3
1
2
1
1
2
2
16
3
3
2
1
2
11
3
3
2
1
2
11
2
2
2
4
4
2
16
35
2
4
2
1
4
4
2
19
35
2
4
2
2
4
4
4
2
24
35
2
4
2
8
4
2
2
24
35

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.

Tehniko crtanje
Pismo
Crtanje i slikanje
Teorija oblikovanja
Tekstilni materijali
Konstrukcija odjee
Kreiranje odjee i dodataka
Izrada odjee I dodataka
Oblikovanje tekstilnih proizvoda
Povijest odjevanja
Raunalstvo
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
91
DIZAJNER UNUTRANJE ARHITEKTURE / DIZAJNERICA UNUTRANJE ARHITEKTURE

Bavi se osmiljavanjem i projektiranjem stambenih, poslovnih i drugih vrsta prostora,
odabire primjereno oblikovani namjetaj i osvjetljenje te ureuje zidne povrine. Dizajner
unutranje arhitekture osposobljen je za samostalno projektiranje i izradu unikatnih
uporabnih predmeta i namjetaja koji bi trebali biti to funkcionalniji, ljepi i zanimljiviji
potroaima. Takoer, samostalno izrauje projektnu dokumentaciju pri ureenju
unutranjih prostora razliitih namjena (stambenog, poslovnog i sl.) ukljuujui i opremu
prostora dizajniranim, unikatnim namjetajem. Za obavljanje navedenih poslova potrebna
su struna znanja iz podruja projektiranja interijera, konstrukcije i tehnologije materijala
te instalaterskih radova. Za obavljanje navedenih poslova vaan je dobar vid, dobro
razlikovanje boja, razvijena psihomotorika, osjeaj za prostor, njegovu funkciju i namjenu,
estetski osjeaj za formu i boju. Poeljna je kreativnost i sklonost likovnom izraavanju.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Glazbena umjetnost
Povijest
Etika / Vjeronauk
Geografija
Matematika
Kemija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
3
1
2
1
2
2
2
2
19
4
3
1
2
1
1
2
2
16
3
3
2
1
2
2
13
3
3
2
1
2
4
15

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
92

Tehniko crtanje
Pismo
Crtanje i slikanje
Teorija oblikovanja
Projektiranje interijera
Konstrukcije i materijali
Izrada unikatnog namjetaja
Osnove zanatskih radova
Perspektiva
Industrijska proizvodnja
Povijest struke
Raunalstvo (primjena graf.progr.)
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
2
2
2
5
5
16
35
2
2
2
2
4
3
2
2
2
21
37
2
2
2
4
3
2
3
2
2
22
35
2
2
4
3
2
3
2
2
2
22
37
GRAFIKI DIZAJNER / GRAFIKA DIZAJNERICA

Osmiljava izgled i likovno ureuje knjige, asopise, plakate, jumbo plakate, kalendare,
logotipe tvrtki i druge vizualne informacije. U svome poslu slui se posebnim
specijaliziranim raunalnim programima. Osim statinih slika, grafiki dizajneri mogu
obraivati i odreene elemente pokretne slike, odnosno sudjelovati u timovima koji se
bave izradom tehniki, oblikovno i informacijski kompleksnih proizvoda u novim medijima
(Internet i televizija). Moe se rei da se grafiki dizajneri bave vizualnom komunikacijom,
to podrazumijeva i bavljenje fotografijom. Dizajneri/ice prije samog dizajniranja trebaju
znati potrebe i zahtjeve svojih klijenata i potencijalnih korisnika. Gotovo uvijek rade po
dogovoru s klijentom koji odreuje kakav proizvod eli. esto se oslanjaju na poznate
trendove u dizajnu, no ipak je vano da razviju svoj prepoznatljivi stil. U njihovom je radu
vana kreativnost i razvijen osjeaj za estetiku, sposobnost brzog uoavanja, likovnog
izraavanja i uoavanja detalja, komunikativnost, preciznost u radu i dobra koncentracija.
Zapreke u obavljanju navedenih poslova su smetnje vida, neraspoznavanje boja i
oteenja kotano-miinog sustava.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Glazbena umjetnost
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
TZK
Matematika
Kemija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
4
3
1
2
1
2
2
2
2
19
4
3
1
2
1
1
2
2
16
3
3
2
1
2
11
3
3
2
1
2
11
2
2
2
4
4
2
16
35
2
4
2
4
4
1
2
19
35
2
4
8
4
2
2
2
24
35
2
4
8
8
2
24
35

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19
20.

Tehniko crtanje
Pismo
Crtanje i slikanje
Teorija oblikovanja
Grafike tehnike
Grafiki dizajn
Grafika tehnologija
Fotografika
Raunalstvo
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
93
KIPARSKI DIZAJNER / KIPARSKA DIZAJNERICA

Izrauje dekorativne i uporabne umjetnike predmete suvremenog dizajna u reljefu
i punoj plastici. U radu se koristi i tehnikom obrade drva, kamena, sadre te modelira u
glini. Mora savladati struna znanja iz crtanja i slikanja, plastinog oblikovanja pomou
elemenata forme (obrisne linije, plohe, teksture, volumen, prostor i kompozicija); kiparsku
tehnologiju; industrijski dizajn; likovnu obradu metala; tehnike umnoavanja (lijevanje,
patiniranje, retuiranje, oblikovanje). Za obavljanje navedenih poslova vaan je talent
za crtanje, slikanje i modeliranje, sposobnost prostornog predoavanja, razvijena fina
motorika, kreativnost, preciznost i strpljivost. Zapreke za rad su tekoe vida, nemogunost
razlikovanja boja, sklonost konim alergijama, problemi dinog sustava te nemogunost
uporabe ruku i prstiju.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Glazbena umjetnost
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
TZK
Matematika
Kemija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
4
3
1
2
1
2
2
2
2
19
4
3
1
2
1
1
2
2
16
3
3
2
1
2
11
3
3
2
1
2
11
2
2
2
4
4
2
16
35
2
4
4
2
1
2
2
17
33
2
4
4
2
4
4
2
2
24
35
2
4
4
4
4
2
2
22
33

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19
20.
94

Tehniko crtanje
Pismo
Crtanje i slikanje
Teorija oblikovanja
Kiparska tehnologija
Likovna obrada kamena
Likovno oblikovanje materijala
Obrada sadre
Raunalstvo
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
SLIKARSKI DIZAJNER / SLIKARSKA DIZAJNERICA

Osmiljava ideje, ureuje i uljepava ovjekovu okolinu, stvara umjetnika djela bilo
za sebe ili po zahtjevima naruitelja. Samostalno radi restauratorsko-konzervatorske
zahvate, dizajnerska rjeenja i ilustracije te izvodi murale u razliitim slikarskim tehnikama
radi likovnog oblikovanja eksterijera i interijera. U svom poslu uvijek mora pratiti sve
domae i svjetske trendove u umjetnosti te biti upoznat s potrebama trita i promjenama
u proizvodnji pojedinih proizvoda. Za obavljanje ovih poslova vano je imati umjetniki
senzibilitet, razvijen smisao za estetiku, prostorno predoavanje, preciznost, sklad
boja i perspektivu. Takoer, je vana spretnost ruku i prstiju, uredan vid te sposobnost
razlikovanja boja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Glazbena umjetnost
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
TZK
Matematika
Kemija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
4
3
1
2
1
2
2
2
2
19
4
3
1
2
1
1
2
2
16
3
3
2
1
2
11
3
3
2
1
2
11
2
2
2
4
4
2
16
35
2
2
4
4
1
4
2
19
35
2
4
4
4
2
4
2
2
24
35
2
4
4
4
8
2
24
35

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19
20.
21.
22.

Tehniko crtanje
Pismo
Crtanje i slikanje
Teorija oblikovanja
Slikarske tehnike i materijali
Ctranje
Slikanje
Slikarska tehnologija
Primjenjeno slikarstvo
Restauriranje
Raunalstvo
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
95
Programi glazbene umjetnosti

GLAZBENIK / GLAZBENICA
Bavljenje glazbom podrazumijeva sviranje nekog instrumenta (glazbenik instrumentalist),
pjevanje (glazbenik pjeva), skladanje (skladatelj) ili dirigiranje (dirigent). Glazbenik moe
nastupati samostalno ili kao dio grupe, izravno pred publikom ili u studijima za potrebe
snimanja. Glazbenik instrumentalist razvija svoja znanja i vjetine sviranja na nekom od
puhakih, trzalakih, gudakih i drugih instrumenata. Glazbenik pjeva u svom glazbenom
izrazu primjenjuje znanja o stvaranju glasa, melodije i harmonije. Pjeva esto pjeva ve
unaprijed odreene pjevake uloge, primjerice u operama i operetama, ali izvodi i razne
skladbe na svoj, osebujan nain. Svi glazbenici provode velik dio vremena vjebajui, ali
i sluajui snimke drugih glazbenika, pokuavajui oponaati nain izvedbe. Glazbenik
esto nastupa u nonim satima, vikendima i praznicima te esto putuje. Za bavljenje
glazbom potreban je talent i smisao za glazbu.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
TJEDNI BROJ SATI
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
I. strani jezik
II.strani jezik
Latinski jezik
Likovna umjetnost
Psihologija
Filozofija
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Informatika pismenost
UKUPNO
1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
3
2
1
1
2
1
1
2
1
2
20
4
3
2
1
1
2
1
1
2
1
2
20
3
3
2
1
2
1
1
2
1
2
18
3
3
2
1
2
1
1
2
1
2
18
IZBORNA NASTAVA (opeobrazovni dio)
96
Hrvatski jezik
Matematika
Biologija
Kemija
Fizika
1
2
2
2
1
2
2
2
1
1
-
1
1
-
Sociologija
II. POSEBNI DIO GLAZBENIK INSTRUMENTALIST

RED.
BROJ
NASTAVNI PREDMET
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
14.
Glazbalo (temeljni predmet struke)
15.
Solfeggio
16.
Harmonija
17.
Polifonija
18.
Povijest glazbe
19.
Zbor ili orkestar
20.
Glazbeni oblici
21.
Glasovir (obvezno glazbalo)
1*
22.
Komorna glazba
23.
Glasovir fakultativno
24.
Korepeticija (gudai, puhai, tamburai, udaraljkai)
* uenici harmonike i udaraljki imaju glasovir obvezatno i u IV. razredu srednje kole
97
GLAZBENIK INSTRUMENTALIST pripremno obrazovanje

RED
BROJ
1
2
3
4
TJEDNI BROJ SATI
NASTAVNI PREDMET
Temeljni predmet (glazbalo)
Glasovir obvezatno
Skupno muziciranje
Korepeticija
UKUPNO
1.R.
2.R.
4
4
1
11
4
1
4
1
12
II. POSEBNI DIO GLAZBENIK TEORIJSKI SMJER

RED.
BROJ
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
98
TJEDNI BROJ SATI
NASTAVNI PREDMET
Solfeggio
Harmonija
Polifonija
Povijest glazbe
Glazbeni oblici
Glasovir (obvezno glazbalo)
Izborno glazbalo
itanje i sviranje partitura
Dirigiranje
Zbor ili orkestar
UKUPNO
1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2
3
2
2
1
4
14
2
3
2
2
1
1
4
15
2
2
2
2
1
2
1
1
4
17
2
2
2
2
1
2
1
4
16
GLAZBENIK - TEORIJSKI SMJER - pripremno obrazovanje

RED
BROJ
1
2
3
TJEDNI BROJ SATI
NASTAVNI PREDMET
1.R.
2.R.
2
4
4
10
2
4
4
10
Glasovir obvezno
Solfeggio
Skupno muziciranje (zbor, orkestar)
UKUPNO
II. POSEBNI DIO GLAZBENIK PJEVA

RED.
BROJ
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
NASTAVNI PREDMET
Solo pjevanje
Solfeggio
Harmonija
Polifonija
Povijest glazbe
Glazbeni oblici
Zbor
Komorna glazba
Glasovir obvezno
Korepeticija
UKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
2
2
2
2
4
1
1
14
2
2
2
2
4
1
1
14
3
2
1
2
2
1
4
2
1
1
19
3
2
1
1
2
1
4
2
1
1
18
II. POSEBNI DIO GLAZBENIK PJEVA - pripremno obrazovanje

RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
NASTAVNI PREDMET
Solo pjevanje
Solfeggio
Zbor
Glasovir obvezno
Korepeticija
Talijanskki jezik
Njemaki jezik
UKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
2
4
1
2
9
2
4
4
1
1
2
14
99
Petogodinji i etverogodinji strukovni programi obrazovanja

AGROTURISTIKI TEHNIAR / AGROTURISTIKA TEHNIARKA
Bavi se ekolokom proizvodnjom i pripremom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
te ponudom hrane s vlastitoga poljoprivrednog i/ili ugostiteljskog gospodarstva.
Osmiljava, koordinira i prezentira nacionalne obiaje, kulturnu i povijesnu batinu
pojedinog geografskog podruja. Moe pruati i druge turistike usluge. Brine o ekolokom
pristupu pri uzgoju povra, voa, stoke i sl. te organizira i vodi brigu o proizvodnji
kvalitetne hrane (povra, mesa, mlijeka ili ribe). Planira, procjenjuje i propagira usluge i
sadraje koje prua korisnicima. Planira potrebe i nabavlja robu te je zaduen za pravilno
uvanje ivenih namirnica. Sastavlja jelovnike, organizira pripremu hrane, vodi brigu o
ekonominosti rada i estetskom izgledu prostora. Surauje s drugim gospodarstvima i
turistikim zajednicama. Za obavljanje navedenih poslova vana je opa snalaljivost,
komunikacijske i organizacijske vjetine, opa tjelesna spretnost i pokretljivost, aurnost
i samostalnost u radu. Bolesti miino-kotanog sustava, kronine bolesti krvoilnog ili
dinog sustava kao i preosjetljivost organizma na kone alergene i alegrene dinih puteva
mogu biti zapreke za obavljanje navedenih poslova.
I.OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Turistika geografija Hrvatske
Politika i gospodarstvo
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
ovjek, zdravlje i ekologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
2
2
2
1
2
2
2
2
20
3
2
2
2
1
2
2
2
2
18
3
2
2
1
2
2
12
3
2
2
2
1
2
12
1+1*
1+1*
-
1+1*
1+1*
1
-
1+1*
2+1*
1+1*
1+1*
-
1+2*
1+1*
1+1*
1+1*

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
100
Prehrana i poznavanje robe

Kuharstvo
Ugostiteljsko posluivanje
Turizam i marketing
Bilinogojstvo
Stoarstvo
Ekoloka poljoprivreda
Hortikulturno ureenje gospodarstva
RED
BROJ
21.
22.
NASTAVNI PREDMET
Izborni i fakultativni predmeti9
Praktina nastava*
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
STRUNA PRAKSA (sati godinje)
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
1+1*
4+3
13
33
105
1+1*
4+3
14
32
105
1+1*
4+4
19
31
105
1+110
3+4
18
30
96
* Izborni i fakultativni predmeti: ribogojstvo, konjogojstvo, pelarstvo, uzgoj junih kultura, ratarstvo, kuniarstvo, ljekovito
bilje, prerada mlijeka, lovstvo, vinarstvo, gljivarstvo, etnologija, knjigovodstvo, prerada i uvanje poljoprivrednih proizvoda,
trite, ovarstvo, kozarstvo, izrada autohtonih suvenira
Broj sati vjebi koje se izvode u grupama od 10-15 uenika
Praktina nastava: ukupan broj sati dijeli se na dva podruja: praktina nastava iz poljoprivredne struke i praktina nastava iz
ugostiteljske struke
101
ARHITEKTONSKI TEHNIAR / ARHITEKTONSKA TEHNIARKA

Radi na poslovima izrade arhitektonskih nacrta, arhitektonskog projektiranja, sanacije,
rekonstrukcije, revitalizacije, konzervacije i restauracije stambenih i javnih zgrada. Obavlja
poslove arhitektonskog snimanja, sudjeluje u izradi arhitektonskih nacrta za izgradnju
i adaptaciju stambenih i javnih zgrada, sudjeluje u razradi projektne dokumentacije za
izgradnju, sanaciju, revitalizaciju, konzervaciju i restauraciju stambenih i javnih zgrada.
Radi na poslovima investicijskog odravanja, opremanja i vanjskog ureenja zgrada. Za
obavljanje poslova arhitektonskog tehniara/ke potrebno je poznavati rad na raunalu i rad
u specijaliziranim programima za tehniko crtanje te ureivanje tehnike dokumentacije.
Zapoljava se u tvrtkama koje su registrirane za izradu projektne dokumentacije, radi
na otvorenim i u zatvorenim gradilitima zgrada, u zavodima za zatitu spomenika,
konzervatorskim zavodima, uredima za izdavanje dozvola. Za obavljanje navedenih
poslova vaan je uredan vid, razvijena percepcija prostora i numerike sposobnosti, zdrav
miino-kotani sustav i unutarnji organi.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
hrvatski jezik
strani jezik
povijest
etika/vjeronauk
geografija
politika i gospodarstvo
tjelesna i zdravstvena kultura
matematika
fizika
Biologija-ekologija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
2
1
2
2
4
2
2
20
3
2
2
1
1
2
4
2
17
3
2
1
2
4
1
13
3
2
1
1
2
4
1
14
2
2
4
2
2
12
32
-
2
2
4
2
2
1
2
15
32
80
2
2
3
2
2
2
1
2
3
19
32
80
1
3
3
4
1
1
4
17
31
-

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
102
tehniko crtanje
raunalstvo
nacrtna geometrija
arhitektonske konstrukcije
nosive konstrukcije
organizacija graenja
nacrtna geometrija
praktikum
crtanje
stambene i javne zgrade
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
DENTALNI ASISTENT / DENTALNA ASISTENTICA
Asistira doktoru dentalne medicine tijekom terapijskog postupka. Priprema pacijente,

radno mjesto, instrumente i pribor za terapijski postupak. Zbrinjava pacijenta nakon
terapijskog postupka, vodi evidenciju i propisanu medicinsku dokumentaciju u skladu
sa zakonskim propisima. Takoer, posao ukljuuje dogovaranje termina s pacijentima,
telefoniranje, pripremanje zubnih materijala. Kako bi mogla pravovremeno tijekom
zubne intervencije stomatologu dodati tono onaj instrument koji mu je u tom trenutku
potreban, od mora dobro poznavati sve zubne instrumente, ukljuujui i poznavanje
zubnih postupaka lijeenja. Dentalna asistentica stomatologu priprema potrebne
materijale i injekcije, ispire i isti pacijentova usta, usmjerava i prilagoava intenzitet
svjetlosti iznad pacijenta i dr. Takoer je odgovorna za ispravnu sterilizaciju instrumenata,
kao i za cjelokupno odravanje zubnog pribora. Za obavljanje navedenih poslova vana
je urednost, strpljivost, preciznost i tonost u radu, komunikacijske vjetine i sklonost
timskom radu. Zapreke za obavljanje poslova zubotehniara su oteenja kotanomiinog sustava, smetnje vida koje nije mogue korigirati te nemogunost razlikovanja
boja.
103
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Zemljopis
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
1. R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
2
2
2
2
21
4
2
2
1
1
2
2
2
2
2
20
4
2
1
2
2
11
4
2
1
1
2
10
1
2
1
5
2
11
32
1
1
1
1
2
2
2
2
12
32
2
2
1
2
3
3
4
2
2
21
32
2
3
4
4
2
2
4
21
31

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
104
Latinski jezik u medicini

Anatomija i fiziologija I
Anatomija i fiziologija II
Dentalna morfologija
Uvod u dentalnu medicinu
Dentalna oprema i materijali
Hitna medicinska stanja
Prevencija u dentalnoj medicini
Metodika zdravstvenog odgoja
Organizacija rada
Zdravstvena njega I
Zdravstvena njega II
Dentalno asistiranje I
Dentalno asistiranje II
Dentalno asistiranje III
Dentalno asistiranje IV
Sustav kvalitete u dentalnoj medicini
Komunikacijske vjetine
Administracija i komercijala u podruju dentalne medicine
Dentalni raunalni program
Osnove radiologije u dentalnoj medicini
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
DENTALNI TEHNIAR / DENTALNA TEHNIARKA

Samostalno izrauje i popravlja fiksne (nepomine) i mobilne (pomine) protetske
konstrukcije u stomatologiji: zubne krunice, mostove, potpune ili djelomine zubne
proteze, umjetne zube i ostale vrste zubnih protetikih pomagala. Izrauje i ortodontska
pomagala koja su namijenjena ispravljanju nepravilnosti zubi i eljusti, poboljanju
pacijentova izgleda i sprjeavanju tekoa i neugodnosti u kasnijem razdoblju ivota.
Zubna pomagala izrauje na temelju otisaka i uputa lijenika/ice stomatologa/inje. Koristi
iroku paletu materijala kao to su keramika, zlato, plastika, metal, razliite slitine, gips
za izradu modela, vosak i dr. Pri tom primjenjuje razliite postupke mehanike i kemijske
obrade: savijanje, bruenje, poliranje, lijevanje, lemljenje i dr. U svome radu objedinjuje
tehniku vjetinu i smisao za estetiku. Za obavljanje navedenih poslova vaan je dobar
vid na blizinu, okulomotorna koordinacija, dobro razvijena mikromotorika te sposobnost
percepcije i prostornog predoavanja. Zapreke za obavljanje poslova zubotehniara
su oteenja kotano-miinog sustava, smetnje vida koje nije mogue korigirati te
nemogunost razlikovanja boja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
Latinski jezik
1. R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
2
2
2
2
2
23
4
2
2
1
1
2
2
2
2
1
19
4
2
1
1
2
2
12
4
2
1
1
2
10
2
7
9
32
-
1
2
2
2
6
13
32
84
2
2
15
1
20
32
126
2
19
1
22
32
42

14.
15.
16.
17.
18
19.
20.
21.
22.
Tehnologija zubotehnikog materijala

Morfologija zuba
Anatomija i fiziologija
Stomatoloka anatomija s gnatologijom
Laboratorijska fiksna protetika
Laboratorijska mobilna protetika
Laboratorijska protetika-vjebe
Socijalna medicina
Mikrobiologija
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
105
DRVODJELJSKI TEHNIAR DIZAJNER / DRVODJELJSKA TEHNIARKA DIZAJNERICA

Samostalno obavlja i sudjeluje u oblikovanju, projektiranju, konstruiranju i izradbi
namjetaja, graevne stolarije i drvne galanterije te u opremanju interijera. Izrauje crtee
namjetaja i interijera, tehniko-tehnoloku dokumentaciju za serijsku i pojedinanu
proizvodnju, nadzire voenje odreenih procesa u proizvodnji te obavlja poslove vezane
uz trgovinu drvnim proizvodima. U trgovini drvnim proizvodima kupce upoznaje s
ponudom, svojstvima materijala te njihovom uporabnom vrijednou i primjenom,
predlae izbor, sudjeluje u izradi idejnog i izvedbenog rjeenja ureenja interijera, sudjeluje
u izmjerama prostora, montai namjetaja u salonu i izvan njega. Sudjeluje u obavljanju
poslova tehniko-tehnoloke pripreme rada - izrauje idejnu skicu i nacrt, normira vrijeme
i materijal te priprema radne naloge. Programira i upravlja radom CNC strojeva. U svojem
radu koristi se raunalom i aplikativnim programima. Zapreke za obavljanje navedenih
poslova su tea oteenja vida i sluha, slaba pokretljivost ruku i prstiju, kronine bolesti
koe, alergijske i kronine bolesti dinog sustava.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
1
2
2
3
2
2
2
21
3
2
2
1
1
2
3
14
3
2
1
2
2
3
13
3
2
1
2
3
11
106
12.
13.
14.
15.
Dizajnersko crtanje
Tehniko crtanje
Nacrtna geometrija
Materijali
1
2
2
2
2
2
2
-
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Tehnologija proizvodnje
1
2
-
1
3
2
-
1
4
2
2
2
3
3
2
1
2
2
Konstrukcije
Raunalstvo
Konstruiranje raunalom
Opremanje i projektiranje prostora
Komercijalno poslovanje
CNC tehnologija u izradi namjetaja
Ekonomika i marketing
Oblikovanje i projektiranje proizvoda
RED
BROJ
25.
26.
27.
NASTAVNI PREDMET
Planiranje, priprema i upravljanje proizvodnjom
Izborni dio
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
1
2
11
32
80
2
4
18
32
80
3
3
19
32
80
2
3
3
21
32
40
107
EKOLOKI TEHNIAR / EKOLOKA TEHNIARKA

Organizira i izvodi ispitivanja kemijskih, mikrobiolokih i biolokih svojstava ulaznih i
izlaznih tvari nekog tehnolokog procesa, te sudjeluje u ostalim poslovima usmjerenima
brizi o prirodi i okoliu. Uzima uzorke, motri i prati stanje prirode i okolia, te analizira
sirovine i ostale tvari koje ulaze i izlaze iz tehnolokog procesa.Usklauje kvalitetu
tehnolokih procesa u industriji sa zahtjevima i propisanim standardima zatite okolia,
sudjeluje u postupcima zatite prirode, ouvanja okolia i biosfere. Surauje sa strunjacima
iz podruja kemijske tehnologije i drugih grana kemijske industrije, ali i sa strunjacima
u drugim srodnim podrujima: zatita prirode i okolia, prehrambena, farmaceutska i
kozmetika industrija, energetika, graevinarstvo i sl. Za obavljanje navedenih poslova
vano je dobro opeg zdravstveno stanje - uredan vid, dobro razvijeno osjetilo njuha,
dobro razlikovanje boja i nijansi; smisao za rjeavanje tehnikih problema, pouzdanost i
odgovornost te preciznost u radu.
108
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
4
2
2
21
4
2
2
1
1
2
3
2
2
19
3
2
1
2
3
2
13
3
2
1
2
2
3
13
2
2+4
2
2
10
31
-
2
3+0
2+0
2
0+4
2
15
34
80
2
2+3
2
1+1
2
0+6
2
2
23
36
90
2+2
0+2
0+6
2
2
2
2
20
33
40

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
Biologija
Opa i anorganska kemija s vjebama
Organska kemija s vjebama
Biokemija s vjebama
Fizikalna kemija
Instrumentalne metode analize
Osnove ekologije
Geologija
Tehnoloke operacije
Svojstva stanita
Kontrola i zbrinjavanje otpada
Zatita prirode i okolia RH
Fiziologija ovjeka i ekotoksikologija
Latinski jezik
Raunalne metode u zatiti okolia
Fizikalna mjerenja u okoliu
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
109
EKONOMIST / EKONOMISTICA
Radi na poslovima knjigovodstva, ekonomske propagande, raunovodstvenofinancijskim poslovima, poslovima trgovine, turizma i sl. Moe raditi u bankama,
osiguranju, turizmu, trgovinama, u razliitim dravnim institucijama, a moe se baviti
i privatnim poduzetnitvom. Od ekonomista se oekuje preciznost, sistematinost,
aurnost i odgovornost kako bi se izbjegle pogreke u radu s podacima. Uglavnom radi
u uredu, esto odlazi na poslovne sastanke, seminare, konferencije i sl. Posao se preteno
obavlja u sjedeem poloaju. Za uspjeno obavljanje posla nuno je dobro poznavanje
rada na raunalu, posebno programa za obradu teksta i programa za matematike i
statistike obrade. Razvijene matematike sposobnosti preduvjet su za obavljanje ovog
posla. Za priopavanje rezultata provedenih analiza i istraivanja neophodne su razvijene
prezentacijske vjetine. Uslijed estog rada u timu, ekonomist/ica bi trebao biti sklon radu
s ljudima i imati razvijene komunikacijske vjetine.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik s dopisivanjem
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Kemija
Biologija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
3
3
2
1
2
2
3
2
2
20
3
3
2
1
2
2
3
16
3
3
1
2
2
3
14
3
3
1
2
2
3
14
2
2
2
2
2
2
12
32
2
3
3
2
2
2
2
16
32
2
2
3
2
3
2
2
2
18
32
2
4
2
2
2
2
2
2
18
32

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18
19.
20.
21.
22.
23.
110
Osnove ekonomije
Komunikacijsko prezentacijske vjetine
Poduzetnitvo
Raunovodstvo
Poslovne komunikacije
Trite kapitala
Marketing
Bankarstvo i osiguranje
Informatika
Statistika
Pravno okruenje poslovanja
Vjebenika tvrtka
Drutveno odgovorno poslovanje
Izborni predmet
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
ELEKTROTEHNIAR / ELEKTROTEHNIARKA
Obavlja poslove tehnikog projektiranja, proizvodnje i kontrole razliitih elektrotehnikih
proizvoda. Moe raditi u pripremi razvojne tehnoloke i operativne dokumentacije
proizvoda u raznim telekomunikacijskim poduzeima, elektroindustriji i elektroprivredi.
Uz pomo drugih strunjaka izrauje sheme, sastavlja tehnike proraune i izrauje
crtee dijelova nekog elektrotehnikog ureaja; odreuje nain, potrebne materijale
te odgovarajue alate i strojeve za izradu odreenog proizvoda; konstruira i montira
sloene ureaje te obavlja ispitivanja i kontrolu elektrotehnikih proizvoda i njihovih
dijelova. Takoer, moe raditi na odravanju elektroenergetskih strojeva, ureaja i
opreme; planiranju, konstruiranju i praenju izgradnje elektrinih mrea te na ispitivanju
i odravanju elektrinih generatora, energetskih transformatora i agregata. Poslovi
ukljuuju i popravak neispravnih ureaja i elektrotehnikih aparata. U radu je vana
sposobnost analitikog miljenja i rjeavanja tehnikih problema, razvijena motorika ruku
i prstiju, spretnost, sistematinost, preciznost. Zapreke u obavljanju poslova su smetnje
vida i sluha, nemogunost raspoznavanja boja, epilepsija, znojenje ruku.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Geografija
Vjeronauk/Etika
Matematika
Fizika*
Kemija
Biologija
Raunalstvo*
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
2
2
1
4
3
2
1
2
24
3
2
2
1
2
1
4
3
2
20
3
2
2
1
4
3
15
3
2
2
2
1
4
3
17
2
4
2
8
32
-
3
3
2
4
17
17
32
80

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Tehniko crtanje i dokumentiranje*

Osnove elektrotehnike*
Mjerenja u elektrotehnici*
Elektrotehn. mat. i kom.
Autom. voenje procesa*
Radionike vjebe
Izborni program
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
12
32
80
2
13
15
32
40
111
IZBORNI BLOK A - SLABA STRUJA

RED
BROJ
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
NASTAVNI PREDMET
Elektroniki sklopovi*
Digitalna elektronika
Finomehanika tehnika
Elektrini strojevi i ureaji*
Informacije i komunikacije*
Elektronika instrumentacija*
Mikroraunala*
VF sklopovi i sustavi*
Radionike vjebe
IZBORNI PROGRAM**
Arhitektura procesora
Modeliranje elektrinih i elektronikih sklopova raunalom
VF sklopovi i ureaji
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
2
2
4
1
-
2
2
2
4
2
1
2
2
4
2
2
4
1
-
2
2
2
4
2
1
IZBORNI BLOK B - JAKA STRUJA

20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
Elektroniki sklopovi*
Strojarstvo
Elektrini strojevi*
Sklopni aparati
Elektrine instalacije
Elektroenergetika
Energetska elektronika*
Elektromotorni pogoni*
Radionike vjebe
IZBORNI PROGRAM**
Mjerenje i zatita u elektroenergetskim pogonima
Elektromotorni pogoni
* Predmeti s obveznim praktinim, odnosno laboratorijskim vjebama

** Sadraje izbornog programa utvruje kola. Predmeti izbornih sadraja su: radionike vjebe, raunalstvo, elektroniki
sklopovi, digitalna elektronika, energetske elektronika, elektrini strojevi i ureaji, elektromotorni pogoni,
elektroenergetike, modeliranje elektrinih i elektronikih sklopova raunalom, analogni i digitalni sklopovi, arhitektura
mikroprocesora, VF sklopovi i sustavi, televizija, odailjai i veze, radioprijemnici, tehnoloke operacije i sustavi, procesna
mjerenja, regulacija u elektroenergetskim postrojenjima, raunala u tehnikim sustavima, elektrane, rasklopna postrojenja,
elektrine mree, elektroenergetske postrojenja u industriji
112
FARMACEUTSKI TEHNIAR / FARMACEUTSKA TEHNIARKA

Radi s farmaceutskim sirovinama u pripremi i proizvodnji razliitih farmaceutskih
proizvoda (lijekova, dijetetskih i kozmetikih pripravaka). Priprema lijekova odnosi se
na dozirano mijeanje razliitih sastojaka u obliku otopina, krema, ajeva, masti i dr.
prema standardnim receptima. Farmaceutski tehniar koji radi u laboratoriju provodi
razliite fizikalno-kemijske i bioloke analize laboratorijskih uzoraka. U farmaceutskoj
i kozmetikoj industriji priprema proizvodnju te nadzire tehnoloke faze u proizvodnji
farmaceutskih i kozmetikih preparata (injekcija, sirupa, otopina, masti, tableta, granula
i dr.). Posjeduje i vjetine ovladavanja tehnologijom izrade lijekova i razliitim analitikim
postupcima te odgovarajua znanja o voenju administrativnih poslova. Za uspjean rad
u ovom zanimanju potrebna je tonost i preciznost u radu, mogunost dugotrajnijeg
usmjeravanja panje, spretnost u rukovanju sitnijim predmetima i osjetljivijim ureajima
te dobra otrina vida. Ukoliko su u radu izloeni potencijalno opasnim supstancijama,
moraju nositi zatitnu opremu (rukavice, maska za lice).
113
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
Latinski jezik
1. R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
3
2
3
2
2
2
27
4
2
2
1
1
2
3
2
3
2
2
24
4
2
1
1
2
2
2
14
4
2
1
1
2
2
12
1
2
2
5
32
-
2
4
2
8
32
-
2
4
3
8
1
18
32
168
4
3
7
2
4
20
32
21

14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
114
Osnove zdravstvene struke
Uvod u laboratorijski rad
Analitika kemija
Biokemija
Farmaceutska kemija s farmakologijom
Medicinska mikrobiologija
Botanika s farmakognozijom
Farmaceutska tehnologija s kozmetologijom
Kemija prehrane
Industrijska proizvodnja lijekova
Prirodna ljekovita sredstva
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
FIZIOTERAPEUTSKI TEHNIAR / FIZIOTERAPEUTSKA TEHNIARKA

Pomae ozlijeenim i bolesnim osobama u unaprjeenju zdravlja, ublaavanju boli i
nadomjetanju funkcija u sluajevima kada postoje problemi izazvani tjelesnim, psihikim
i drugim poremeajima. Temeljem procjene stanja pacijenta (provedbom dijagnostikih
postupaka), a u skladu s lijenikom dijagnozom i preporukama te ostalim relevantnim
podacima, fizioterapeut planira, provodi i usavrava terapijski program. Za stvaranje
odnosa uzajamnog povjerenja s pacijentom i njegovom obitelji, od velike su vanosti
dobre komunikacijske vjetine, empatinost, realnost i profesionalnost pri pruanju
poruka o vanosti i uinkovitosti terapije. Za obavljanje poslova vana je fizika izdrljivost,
spretnost, uredan vid, sluh i osjet opipa, razvijene sposobnosti neverbalne komunikacije
(znaenje dodira, glasa, izraza lica, pokreta tijela, itd.), te vjetine pouavanja, voenja
i poticanja. Za posao fizioterapeuta vano je dobro zdravlje i kondicija jer zahtijeva
obavljanje poslova u razliitim tjelesnim poloajima - stajanje, uanje, kleanje, saginjanje,
podizanje i upravljanje razliitim pomagalima te pruanje fizike pomoi pacijentima pri
promjeni poloaja, ustajanju, kretanju i uporabi pomagala.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
TJEDNI BROJ SATI
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
Latinski jezik
1. R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
2
2
2
2
2
2
25
4
2
2
1
1
2
2
2
2
2
2
22
4
2
1
1
2
10
4
2
1
1
2
12
2
3
1
-
2
3
3
2
-
2
3
3
4
3
2
4
6
5
1

14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Elektronika
Uvod u rehabilitaciju
Osnove zdravstvene njege
Osnove kineziologije
Masaa
Kineziterapija
Fizikalna terapija
Zdravstvena psihologija
115
RED
BROJ
23.
24.
25.
26.
27.
116
NASTAVNI PREDMET
Socijalna medicina
Patofiziologija
Klinika medicina
Dermatologija
Prva pomo
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
10
32
84
1
2
2
22
32
126
3
2
1
22
32
28
6
31
-
GEODETSKI TEHNIAR / GEODETSKA TEHNIARKA

Obavlja geodetsku izmjeru i izrauje planove snimljenog terena, odrava katastar, iskolava
i prati izvedbu objekta, sudjeluje u montai sloenih montanih objekata, a radi i na
poslovima agrarnih operacija. Odrava katastarske elaborate, prati izgradnju, pomicanja i
deformacije graevinskih objekata, sudjeluje u radovima koji prate izgradnju prometnica,
tunela, objekata visokogradnje, montau industrijskih hala, spajanje brodskih sekcija i
prunih vozila u brodogradilitima i sl. Zaduen je za prikupljanje i obradu podataka o
prostoru pri emu se slui totalnim stanicama, posebnim ureajima za registriranje,
memoriranje i kodiranje podataka na terenu. Podruja koja je vrlo teko mjeriti promatra
i snima iz zraka. Kodirane podatke s terena prenosi na raunalo i obrauje uz pomo
specijaliziranih programa. Radi u katastarskim uredima, projektnim i graditeljskim
poduzeima, a moe otvoriti i vlastitu tvrtku. Za obavljanje poslova vaan je uredan vid
i dobra fizika kondicija. Zapreke za rad su smetnje vida i sluha, neraspoznavanje boja,
respiratorne smetnje (bronhitis, rinitis), sklonost alergijama te tea oteenja kotanomiinog sustava (ruku, nogu, kraljenice).
117
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Biologija
1. R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
2
1
2
2
4
2
2
20
3
2
2
1
1
2
4
2
17
3
2
1
2
4
2
14
3
2
1
1
2
4
13
2
2
2
2
2
3
2
2
2
2
3
15
32
-
3
2
2
2
2
3
18
32
182
3
2
2
2
3
2
19
32
-

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
20.
21.
22.
23.
24.
27.
118
Geodezija
Geodetsko raunanje
Geodetsko pisanje s crtanjem
Raunalstvo u geodeziji
Nacrtna geometrija
Geodetsko crtanje
Izrada planova
Fotogrametrija
Katastar i agrarne operacije
Trasiranje
Zemljini informacijski sustavi
Primijenjena geodezija
Geodetske vjebe
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
3
2
2
2
12
32
-
GRAEVINSKI TEHNIAR / GRAEVINSKA TEHNIARKA

Sudjeluje u planiranju, pripremi, projektiranju i izgradnji graevina razliitih namjena
te organizira i nadzire izvoenje poslova na gradilitima. Graevinski tehniar za
visokogradnju sudjeluje u planiranju, pripremi, projektiranju i izgradnji razliitih stambenih
ili poslovnih objekata, dok graevinski tehniar za niskogradnju sudjeluje u procesima
planiranja, pripreme, projektiranja i izgradnje cesta, pruga, zranih luka, mostova i sl.
Graevinski se tehniari/ke bave i pripremom i organizacijom proizvodnje, odnosno
planiranjem, analizama i izradom kalkulacija, ili pak razraivanjem nacrta. Na temelju
idejnog projekta graevine planiraju sve pojedinosti izvedbe odreuju redoslijed i
dinamiku izvoenja radova, broj potrebnih radnika/ica, koliinu graevinskog materijala,
te daju precizne upute majstorima/icama razliitih struka koji rade na izgradnji objekta.
U radu je vana snalaljivost i razvijene komunikacijske vjetine. Zapreke u obavljanju
navedenih poslova su oteenja kotano-miinog, krvoilnog i dinog sustava, kronine
bolesti unutarnjih organa, sklonost vrtoglavicama i nesvjesticama, vea oteenja vida,
sluha i motorike te strah od visine.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Zemljopis
Matematika
Fizika
Biologija-Ekologija
1. R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
2
1
2
2
4
2
2
20
3
2
2
1
1
2
4
2
17
3
2
1
2
4
1
13
3
2
1
1
2
4
1
14
2
2
4
2
2
12
32
-
2
2
4
2
2
2
1
15
32
80
2
2
3
2
2
4
3
1
19
32
80
2
3
4
4
4
1
18
32
-

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Tehniko crtanje
Raunalstvo u graditeljstvu
Nacrtna geometrija
Arhitektonske konstrukcije
Nosive konstrukcije
Organizacija graenja
Prometnice
Vodogradnje
Praktikum
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
119
GRAFIKI TEHNIAR / GRAFIKA TEHNIARKA

Organizira pojedine etape tehnolokog procesa u izradi tiskovne forme, u tisku i grafikoj
doradi. Vodi i nadgleda pojedine etape tehnolokog procesa, kontrolira tehnoloki proces,
kontrolira kakvou, vodi brigu o odravanju strojeva i ureaja te sudjeluje u radu na
grafikom oblikovanju i tehnikom ureivanju. Moe se zaposliti u grafiko-informativnoj
i izdavakoj djelatnosti, a mogue je nastaviti obrazovanje u grafikoj struci. Ovisno o
djelatnosti kojom se unutar grafike struke bave, razlikujemo nekoliko grafikih tehniara/
ki grafiki/a tehniar/ka izrade, grafiki/a tehniar/ka tiska, grafiki/a tehniar/ka dorade,
grafiki/a tehniar/ka tehniki urednik/ica i grafiki/a tehniar/ka grafiki urednik/ica.
U radnim prostorima esto se ire mirisi od isparavanja kemikalija, boja i ljepila, buno
je, osjete se vibracije strojeva, ima papirne i kartonske praine. Propisane mjere zatite
na radu moraju se strogo potovati. Vaan je uredan vid, strpljivost i preciznost u radu te
smisao za oblikovanje. Zapreke za obavljanje navedenih poslova su vea oteenja vida,
bolesti kotano-miinog sustava (osobito ruku), nemogunost raspoznavanja boja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Informatika
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
3
2
1
2
2
4
2
2
2
2
26
4
3
2
1
2
4
2
2
2
22
3
3
2
1
2
3
2
2
18
3
3
1
2
2
3
2
2
18

13.
14.
15.
16.
17.
120
Strojarstvo
Elektrotehnika s automatikom
Grafiki dizajn
Grafika tehnologija
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
2
3
5
31
3
2
2
3
10
32
2
2
2
2
6
14
32
2
2
2
8
14
32
GRAFIKI UREDNIK DIZAJNER / GRAFIKA UREDNICA DIZAJNERICA

Osmiljava izgled i likovno ureuje knjige, asopise, plakate, jumbo plakate, kalendare,
logotipe tvrtki i druge vizualne informacije. U svome poslu slui se posebnim
specijaliziranim raunalnim programima. Osim statinih slika, grafiki dizajneri mogu
obraivati i odreene elemente pokretne slike, odnosno sudjelovati u timovima koji se
bave izradom tehniki, oblikovno i informacijski kompleksnih proizvoda u novim medijima
(Internet i televizija). Moe se rei da se grafiki dizajneri bave vizualnom komunikacijom,
to podrazumijeva i bavljenje fotografijom. Dizajneri/ice prije samog dizajniranja trebaju
znati potrebe i zahtjeve svojih klijenata i potencijalnih korisnika. Gotovo uvijek rade po
dogovoru s klijentom koji odreuje kakav proizvod eli. esto se oslanjaju na poznate
trendove u dizajnu, no ipak je vano da razviju svoj prepoznatljivi stil. U njihovom je radu
vana kreativnost i razvijen osjeaj za estetiku, sposobnost brzog uoavanja, likovnog
izraavanja i uoavanja detalja, komunikativnost, preciznost u radu i dobra koncentracija.
Zapreke u obavljanju navedenih poslova su smetnje vida, neraspoznavanje boja i
oteenja kotano-miinog sustava.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Geografija
Informatika
Glazbena umjetnost
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
4
3
2
1
2
3
2
2
2
2
2
25
4
3
2
1
2
3
2
2
1
2
22
3
3
1
2
3
1
13
3
3
1
2
2
3
1
15
2
2
2
3
9
34
2
2
2
3
1
9
31
2
2
2
3
6
2
2
19
32
2
2
2
6
3
2
17
32

14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Likovna umjetnost
Grafiki dizajn
Fotografija i film
Grafika tehnologija
Strojevi i automatika
Praktina nastava
Multimedijske tehnologije
Vizualne komunikacije
Zatita okolia
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
121
HOTELIJERSKO-TURISTIKI TEHNIAR / HOTELIJERSKO-TURISTIKA TEHNIARKA

Informira domae i strane turiste o turistikoj ponudi, organizira putovanja i izlete, obavlja
administrativne poslove vezane uz prijam i boravak gostiju te surauje s drugim turistikim
djelatnicima na organiziranju turistike ponude. Radi u turistikim agencijama i uredima,
na recepcijama hotela, kampova te svim drugim mjestima koja se bave turizmom i
poslovima vezanima za turistiku ponudu. Posao ukljuuje informiranje gostiju, prodaju i
organizaciju turistikih usluga, organizaciju turistikih putovanja i izleta, administrativne
poslove vezane za boravak gostiju, suradnju s ostalim poslovnim subjektima koji rade na
realizaciji turistike ponude: agencijama, turistikim uredima, prijevoznikim i putnikim
tvrtkama i sl. Za obavljanje navedenih poslova poeljno je aktivno poznavanje nekoliko
stranih jezika, dobre verbalne sposobnosti, sposobnost raunanja, dobra koncentracija te
razvijene komunikacijske vjetine; vana je uslunost i strpljivost u radu s ljudima. Rad se
obavlja u smjenama, vikendima i blagdanima, esto u nonoj smjeni. Zapreke za uspjeno
obavljanje navedenih poslova su oteenja miino-kotanog sustava (kraljenice, ruku,
nogu) i oteenja glasovno-govorne komunikacije.
122
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik I.
Strani jezik II.
Strani jezik III.
Povijest
Matematika
Raunalstvo
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
4
4
3
2
2
4
2
1
22
4
4
3
2
2
4
2
2
1
24
4
3
4
2
2
2
3
2
2
1
25
4
3
4
2
3
2
1
19
3
2
2
2
2
11
33
182
2
2
3
2
9
33
182
2
1
1
2
2
8
33
182
2
2
2
3
2
2
2
15
34
-

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Povijest umjetnosti i kulturno-povijesna batina

Geografija
Poslovna psihologija s komunikacijom
Statistika
Knjigovodstvo s bilanciranjem
Organizacija poslovanja poduzea
Turizam i marketing
Biologija i ekologija sa sanitacijom
Gospodarsko pravo
Prehrana i poznavanje robe
Daktilografija s poslovnim dopisivanjem
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
123
KEMIJSKI TEHNIAR / KEMIJSKA TEHNIARKA

Pomae pri organizaciji i nadzoru kemijsko-tehnolokih proizvodnih procesa, kontrolira
rad strojeva, prikuplja uzorke, provodi kemijska mjerenja te vodi tehniku dokumentaciju
o provedenim analizama. Kemijski/a tehniar/ka radi u svim granama bazne i preraivake
kemijske industrije (primjerice, proizvodnji anorganskih i organskih kiselina, pigmenata,
vodikovog peroksida, perborata, cementa, proizvodnji boja i lakova, sredstava za
pranje i ienje, ljepila, najrazliitijih proizvoda od plastike, industriji celuloze i papira,
obradi otpadnih tvari i slino), kao i u srodnim podrujima (proizvodnji tekstila, koe,
prehrambenoj i farmaceutskoj industriji itd.). U radu su neophodna iroka struna znanja iz
svih podruja kemije (ope i anorganske, analitike, fizikalne i organske kemije); biologije,
mikrobiologije, biokemije i fizike, a ako radi s opasnim tvarima mora poznavati i osnove
zatite okolia, zatite na radu i protupoarne zatite. Zapreke u obavljanju poslova su
smetnje dinih organa (astma, kronini bronhitis), alergije na razliite kemijske supstance,
bolesti koe, vee tekoe vida, smetnje osjeta njuha (osjetljivost na mirise i okuse) ili loe
razlikovanje boja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
4
2
2
21
4
2
2
1
1
2
4
2
2
20
3
2
1
1
2
3
2
2
16
3
2
1
2
3
2
13
6
2
7
2
3
6
4
-
3
6
3
4
-
2
-
2
2
2
2
UKUPNO STRUNI DIO
10
11
15
18
SVEUKUPNO
ZAVRNI ISPIT
31
-
31
84
-
31
84
-
31
42
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Biologija

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Opa i anorganska kemija s vjebama

Fizikalna kemija s vjebama
Organska kemija i biokemija s vjebama
Analitika kemija s vjebama
Mikrobiologija
Tehnoloke operacije
Raunalstvo
IZBORNI PROGRAMI
18.
19.
20.
124
Latinski jezik
Ekologija
Izborne tehnologije
KLESARSKI TEHNIAR / KLESARSKA TEHNIARKA (novi strukovni kurikulum)

Klesarski/a tehniar/ka izrauje tehniku dokumentaciju i specifikaciju materijala:
izrauje nacrte, ablone i projektnu dokumentaciju za kamene elemente i konstrukcije.
Vri izmjere i odabir radnog materijala, specifikaciju nabave i ponude, vodi evidenciju
o utroenom materijalu, ponudama i izdatnicama. Radi na razliitim poslovima obrade
i prerade kamena te na montai kamenih elemenata (npr. fasade zgrada, stubita,
balkona, bazena i mostova). Kamene elemente izrauje postupcima lomljenja, rezanja,
otklesivanja, klesanja, bruenja, poliranja i drugo. Klesarski tehniari/ke se u svom poslu
slue tradicionalnim, runim klesarskim alatima (ekiima, dlijetima, viskovima, libelama)
i strojevima (motornim pilama, strojevima za bruenje i poliranje, tokarilicama i dr.).
Mogu raditi stojei i u pognutom poloaju. Posao se najee obavlja na otvorenom ili u
zatvorenom prostoru, esto u nepovoljnim uvjetima u kojima je izloen/a praini i buci.
Za obavljanje navedenih poslova potrebni su tjelesna snaga i izdrljivost te uredno ope
zdravstveno stanje. Kronine bolesti unutarnjih organa, bolesti kraljenice kao i smetnje
vida i sluha mogu biti zapreka za obavljanje ovih poslova.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
NASTAVNI PREDMETI
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Vjeronauk/etika
Geografija
Matematika
Fizika
Raunalstvo
Biologija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
2
1
2
2
4
2
2
2
22
3
2
2
1
1
2
4
2
2
19
3
2
1
2
4
12
3
2
1
2
4
1
13
2
2
6
10
32
2
2
3
6
13
32
2
3
2
2
6
5
20
32
2
2
2
3
2
2
4
2
19
32
II. POSEBNI STRUKOVNI DIO

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Tehniko crtanje s poznavanjem nacrta

Graevni materijali
Nacrtna geometrija
Graevna mehanika
Graevne konstrukcije
Organizacija i obraun radova
Petrografija
Klesarske konstrukcije
Strojevi za obradu kamena
Primijenjeno raunalstvo
Prostoruno crtanje
Praktina nastava
Izborni predmeti
UKUPNO STRUKOVNI DIO
SVEUKUPNO
125
KOMERCIJALIST / KOMERCIJALISTICA
Obavlja poslove nabave, prodaje i organizacije trgovakog poslovanja u poduzeu.
Ukoliko je zaposlen u trgovakom poduzeu odnosno drutvu, posreduje robom izmeu
proizvoaa i njihovih krajnjih korisnika. Ukoliko radi u poduzeu koje se bavi proizvodnjom,
nabavlja i kupuje sirovine, materijale i poluproizvode s ciljem njihove daljnje prerade,
obrade ili dorade u konane proizvode te prodaje. Predstavlja proizvode poduzea kojeg
zastupa, raspravlja o potrebama klijenata u cilju promocije proizvoda, zaprima narudbe
te dogovara sve detalje eventualne prodaje/kupnje. U poslu komercijalista vrlo su vane
komunikacijske, prezentacijske i organizacijske vjetine (naroito pregovarake vjetine),
usmjerenost na ciljeve, uvjerljivost, strpljivost, snalaljivost, fleksibilnost, samostalnost i
sklonost timskom radu. Komercijalist obavlja posao u uredu, ali i izvan njega, primjerice
- kada sudjeluje na poslovnim sastancima s potencijalnim klijentima, stoga je poeljno
posjedovanje vaee vozake dozvole B kategorije. Zapreke za obavljanje poslova
komercijalista su vee tekoe vida, sluha i glasovno-govorne komunikacije.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Informatika
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
3
3
2
1
2
2
2
2
17
3
3
2
1
2
2
3
2
18
3
3
1
2
2
3
2
16
3
3
1
2
3
12
3
3
2
-
3
3
-
3
4
2
3
-
2
10
27
245
2
8
26
245
2
11
27
245
3
3
2
2
2
15
27
210

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
126
Poznavanje robe
Trgovinsko poslovanje
Prijevoz, pedicija i osiguranje
Tehnika vanjskotrgovinskog poslovanja
Poduzetnitvo
Promidbene aktivnosti
Osnove trgovakog prava
Izborni predmet
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
KOZMETIAR / KOZMETIARKA
Prua usluge uljepavanja i njegovanja koe lica i tijela, oblikovanja tijela te korektivnog
i dekorativnog minkanja. Poslovi koje obavlja kozmetiar ovise o vrsti kozmetikog
tretmana. Osim ienja koe lica i tijela, radi se i na uklanjanju, odnosno smanjivanju
bora, strija i suvinih dlaica. Kozmetiari pruaju i usluge masae lica i tijela, njege i
pilinga koe, aromaterapije i dr. U svom radu koriste razliite postupke i aparate kako bi
pomogli ljudima u rjeavanju problema prekomjerne teine, celulita i slabije cirkulacije.
Manikiranjem njeguju kou ake, te prste i nokte na rukama, a pedikiranjem njeguju
kou stopala i prstiju na nogama, te nokte na nogama. Pruaju i usluge dekorativnog i
korektivnog minkanja. Za obavljanje ovog posla potrebno je imati uredan vid, sposobnost
razlikovanja boja i nijansi, usklaen rad ruku i prstiju, a za precizan rad i sposobnost
razlikovanja dodirom. Ove poslove ne mogu obavljati osobe s razliitim konim bolestima
i alergijskim reakcijama te osobe s oboljenjima kotano-miinog sustava. Takoer,
potrebne su razvijene organizacijske i komunikacijske vjetine u radu s klijentima.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
2
1
2
2
14
3
2
2
1
2
2
12
3
2
1
1
2
9
3
2
1
2
8
2
2
2
2
2
1
2
4
17
31
3
2
2
2
1
2
7
19
31
3
2
2
2
2
1
2
2
7
23
32
4
2
1
2
1
2
4
7
23
31

9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Latinski jezik
Biologija
Primijenjena fizika
Primijenjena kemija
Primijenjena kozmetika
Kozmetologija
Dermatologija
Ljekovito bilje s botanikom
Nutricionizam
Dekorativna kozmetika
Primijenjena komunikacija
Primijenjena informatika
Poslovanje u struci
Izborni strukovni predmet
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
127
MEDICINSKA SESTRA / MEDICINSKI TEHNIAR OPE NJEGE

Pomae pri lijeenju i njegovanju bolesnih i drugih osoba kojima je potrebna njega, te radi
na unapreivanju i jaanju zdravlja i sprjeavanju bolesti. Poslovi i zadae ovise o radnom
mjestu (glavna, odjelna ili timska medicinska sestra u bolnici, medicinska sestra u ambulanti
i sl.) i podruju, odnosno vrsti odjela na kojem radi (interna medicina, kirurgija, pedijatrija,
psihijatrija itd.). Osnovni poslovi ukljuuju organizaciju i provedbu rada s pacijentima,
provoenje odreenih dijagnostikih i terapijskih postupaka, njegu pacijenata, voenje
brige o higijenskim uvjetima, voenje dokumentacije i slino. Za obavljanje ovog posla
potrebne su psihofizika snaga i izdrljivosti, empatija i razvijene komunikacijske vjetine.
Temeljitost, pouzdanost, brzina i sabranost pri donoenju odluka, motivacija za rjeavanje
problema, brian odnos prema bolesnicima i veliki interes za rad s ljudima su vrlo vani.
S obzirom na zahtjevne uvjete rada, prisutnost poveane opasnosti od ozljeda i visoku
razinu odgovornosti, potrebna je emocionalna zrelost i stabilnost te otpornost na stres.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
TJEDNI BROJ SATI
RED.
BR.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
NASTAVNI PREDMETI
I. RAZRED
II. RAZRED
5
3
2
3
2
3
2
2
2
2
1
2
2
31
5
3
2
3
2
2
2
2
2
2
2
2
2
31
Hrvatski jezik
Strani jezik
Latinski jezik
Matematika
Kemija
Biologija
Fizika
Povijest
Geografija
Informatika
Vjeronauk / Etika
Izborni predmet
UKUPNO OP OPEOBRAZOVNI DIO:
II. POSEBNI STUNI DIO

RED.
BR.
14.
15.
16.
17.
18.
128
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMETI
3.R.
Sociologija
Psihologija
Naela administracije u zdravstvu
Naela pouavanja
Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo i pravni aspekti
4.R.
1
2
1
2
2
5.R.
RED.
BR.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMETI
Patologija
Mikrobiologija s parazitologijom i virologijom
Biofizika i Biokemija
Radiologija
Dijetetika
Higijena preventivna medicina i zdravstveni odgoj
Farmakologija
Etika sestrinstva
Opa naela zdravlja i njege
Zdravstvena njega opa i specijalna
Zdravstvena njega kirurkih bolesnika opa i specijalna
Zdravstvena njega majke i djeteta
Zdravstvena njega zatita ment.zdravlja i psihijatrijskih
bolesnika
Zdravstvena njega starijih osoba
Zdravstvena njega u kui
Izborni predmet
Hitni medicinski postupci
Osnove fizikalne i radne terapije
Zdravstvena njega bolesnika u operacijskom bloku
Intenzivna zdravstvena njega
UKUPNO STRUNI DIO:
Zdravstvene vjebe (sati godinje)
3.R.
4.R.
5.R.
4
2
3
2
1
1
4
2
3
3
8
5
3
3
6
6
4
2
8
5
4
4
4
3
3
38
120
3
3
39
240
3
3
38
120
129
MEDICINSKI KOZMETIAR / MEDICINSKA KOZMETIARKA

Provodi dermatoterapeutske postupke koje je odredio lijenik, a ija je svrha sprjeavanje
i lijeenje konih bolesti, odnosno rehabilitacija dijela koe nakon preboljele kone
bolesti ili ozljede, te njega, zatita i uljepavanje zdrave koe lica i tijela. U radu se slui
razliitim elektronskim aparatima (elektroterapijom, termoterapijom, krioterapijom,
hidroterapijom, fangoterapijom, aktinoterapijom) i drugim metodama koje ukljuuju
mehanike ili kemijske postupke. Takoer, moe raditi u parfumerijama, drogerijama
i biljnim ljekarnama to obuhvaa promidbu i prodaju kozmetikih preparata te
demonstraciju novih proizvoda preparativne i dekorativne kozmetike. Za obavljanje ovog
posla potrebna su znanja iz podruja anatomije, dermatologije, mikrobiologije, itd. Zdrav
miino-kotani sustav, uredan vid, sposobnost razlikovanja boja i nijansi, usklaenost
vidnih informacija i rada ruku, spretnost ruku i prstiju te emocionalna zrelost i stabilnost
vani su za ovo zanimanje. Smisao za estetiku i razvijene komunikacijske vjetine vane
su za obavljanje ovog posla. Posao medicinskog kozmetiara ne mogu obavljati osobe s
razliitim konim bolestima i alergijskim reakcijama.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Tjelesna i zdravstv. kultura
Biologija
Latinski jezik
1. R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
2
2
17
4
2
2
1
1
2
2
2
16
4
2
1
1
2
10
4
2
1
1
2
8
2
2
2
3
2
2
2
-
2
2
2
3
2
1
1
-
2
6
6
2
2
2
2
7
8
2
2
-

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
130
Matematika
Fizika
Kemija
Raunalstvo
Primijenjena kozmetika
Kozmetologija
Njega tijela
Dermatologija
Ljekovito bilje
Patologija i patofiziologija
Dijetetika
Farmakologija
RED
BROJ
24.
25.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Osnove fizikalne terapije
Zdravstvena psihologija
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
1. R.
2.R.
3.R.
4.R.
1
2
15
32
182
22
32
182
2
21
32
42
15
32
182
131
MEDIJSKI TEHNIAR / MEDIJSKA TEHNIARKA

Obavlja poslove oblikovanja i uporabe multimedijalnih i mrenih Internet tehnologija.
To ukljuuje izradu grafikih rjeenja i obradu fotografija, te izradu, odravanje i
ureivanje internet stranica. U svom poslu moe izraivati Flash animacije, kreativan i
funkcionalan dizajn suelja, izradu medijskih prezentacija, rjeavanje praktinih zadataka
vezanih za programiranje te izradu raunalne mree. Medijski tehniar radi u tvrtkama
koje organiziraju promidbu i poslovanje putem Interneta ili organiziraju razliite
multimedijalne prezentacije. S obzirom na brz razvoj tehnologije istrauju i procjenjuju
novu opremu, te daju preporuke za optimalnu upotrebu pojedinih tehnologija. Tijekom
kolovanja usvajaju znanja iz podruja informacijskih tehnologija i multimedijskih
komunikacija koja su nuna za izradu promotivnih prezentacija novih ideja, proizvoda
i projekata. Trebali bi imati dobro razvijen smisao za estetiku te dobro poznavanje
raunalnih programa, internet tehnologije, fotografske, audiovizualne i digitalne opreme.
Zapreke za obavljanje ovog posla su oteenja vida i sluha, nemogunost raspoznavanja
boja te tea oteenja ruku, prstiju i kraljenice.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Glazbena umjetnost
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Geografija
Informatika
Likovna umjetnost
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
4
3
2
1
2
3
2
2
2
2
2
25
4
3
2
1
2
3
2
2
1
2
2
24
3
3
1
1
2
3
13
3
3
1
1
2
2
3
15
3
4
7
32
6
2
8
32
2
4
3
6
4
19
32
4
3
6
4
17
32

15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
132
Zvuk
Fotografija
Video
Raunalna grafika
Vizualne komunikacije
Animacija
3D Animacija
Medijske prezentacije
Medijski projekti
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
MODNI TEHNIAR / MODNA TEHNIARKA

Modni/a tehniar/ka samostalno konstruira i modelira tekstilne i druge modne proizvode.
Sudjeluje u izradi i promociji i prodaji odjevnih i drugih modnih proizvoda. Posao preteno
obavlja u industrijskim pogonima ili obrtnikim radionicama i modnim salonima. Posao
moe obavljati i u prodavaonicama odjevnih i drugih modnih proizvoda te u uredima.
Posao najee obavlja u sjedeem, a povremeno i u stojeem poloaju. Spretnost ruku te
precizna i fina motorika prstiju, uredan vid i sluh i razlikovanje boja potrebni su za uspjeno
obavljanje ovog posla. Vano je stalno usavravanje u novim tehnologijama i metodama
rada kao i primjena principa kulture odijevanja. Sklonost timskom radu, komunikacijske
i prezentacijske vjetine poeljne su osobine za obavljanje poslova modnog/modne
tehniara/ke.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMETI
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Vjeronauk / Etika
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
3
2
2
20
4
2
2
1
1
2
3
2
2
19
3
2
2
1
2
3
13
3
2
1
2
3
2
13
3
2
2
4
1
12
31
2
2
2
4
1
2
13
30
2
2
3
2
6
2
2
19
35
2
3
2
6
2
4
19
30

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Razvoj proizvoda
Tehnoloki procesi
Organizacija proizvodnje
Konstrukcijsko oblikovanje modnih proizvoda
Konstrukcija modnih proizvoda
Modeliranje modnih proizvoda
Raunalno modeliranje i gradiranje
Materijali u tekstilu
Izrada modnih proizvoda
Modna tvrtka
Raunalstvo
Izborni predmeti
SVEUKUPNO
133
POLJOPRIVREDNI TEHNIAR BILJNE PROIZVODNJE / POLJOPRIVREDNA TEHNIARKA

BILJNE PROIZVODNJE
Bavi se uzgojem biljaka u podruju ratarske proizvodnje, te u voarstvu i vinogradarstvu
to obuhvaa poznavanje i pripremu tla, gnojidbu, sjetvu i sadnju, njegu i zatitu biljaka,
proizvodnju sjemena i sadnica, berbu plodova i prijevoz do skladita. Najee radi na
otvorenom (oranicama, livadama, vonjacima, vrtovima, vinogradima), ali i u zatvorenim
prostorima, kao to su staklenici, plastenici, tale, podrumi, skladita itd. Ovisno o vrsti
proizvodnje, njegov rad zahtijeva razliite tjelesne aktivnosti i poloaje: stajanje, hodanje,
sjedenje (rjee), uanje, sagibanje, penjanje, prenoenje tereta. U radu se slui razliitim
alatima, strojevima i ureajima. To mogu biti jednostavnije alatke (noevi, kare, vile, lopate,
grablje, motike i sl.), ali i sloeniji pogonski i prikljuni strojevi (traktori, plugovi, drljae,
tanjurae, valjci, sijaice, sadilice, kultivatori, prskalice, zapraivai, kosilice). Za obavljanje
ovih poslova potrebna je psihofizika snaga i izdrljivosti, uredne psihomotorike
sposobnosti, vid i raspoznavanje boja, te dobar sluh, njuh i okus. Zapreke za obavljanje
ovog posla su bolesti i oteenja dinih organa i alergijske reakcije.
I.OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
2
2
2
1
2
2
2
18
3
2
2
1
2
1
2
2
2
2
2
21
3
2
2
1
2
2
12
3
2
2
2
1
2
12
2
2
2
2
-
2
2
1
-
2
2
2
4
2
2
2

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
134
Poljoprivredna botanika
Temelji bilinogojstva
Tloznanstvo i ureenje tla
Ope ratarstvo
Ope voarstvo i vinogradarstvo
Motori i traktori
Specijalno ratarstvo
Specijalno voarstvo
Specijalno vinogradarstvo
Povrarstvo
Mehanizacija u biljnoj proizvodnji
RED
BROJ
24.
25.
26.
27.
28.
28.
NASTAVNI PREDMET
Zatita bilja
Sjemenarstvo s osnovama oplemenjivanja
Vinarstvo
Organizacija rada u biljnoj proizvodnji
Promet I vonja
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
7
15
33
80
7
12
33
80
2
1
7
20
32
80
2
2
1
2
5
18
30
40
135
POLJOPRIVREDNI TEHNIAR FITOFARMACEUT / POLJOPRIVREDNA TEHNIARKA

FITOFARMACEUTKINJA
Primjenjuje, skladiti i prodaje sredstva za zatitu bilja i ostale proizvode koji se koriste
u poljoprivrednoj proizvodnji. Obavlja poslove uzgoja i zatite poljoprivrednih kultura
(ratarskog bilja, povra, voa, vinove loze, cvijea i ukrasnog bilja) ili obavlja skladitenje i
prodaju sredstava za poljoprivrednu proizvodnju i zatitu bilja u poljoprivrednoj ljekarni.
Pri tome usluuje kupce i ureuje prostor prodaje. Takoer, posjeduje znanja iz ustrojstva
rada u poljoprivrednoj ljekarni (osnovni pojmovi o poljoprivrednom raunovodstvu,
blagajnikom poslovanju, inventuri, voenju evidencije u apoteci i skladitu te prometu
roba). Poznaje proces proizvodnje i uzgoja poljoprivrednih kultura te ima znanja o
voarstvu, vinogradarstvu, vinarstvu, uzronicima biljnih bolesti i biljnim nametnicima.
Treba poznavati mogunosti i mjere zatite bilja, sredstva za zatitu bilja i njihovu
upotrebu, te njihovo djelovanje na ovjeka i okoli. Zapreke u obavljanju navedenih
poslova su razliite alergijske bolesti, tjelesni invaliditet, oteenja sluha i vida.
I.OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
2
2
2
1
2
2
2
18
3
2
2
1
2
1
2
2
2
2
2
21
3
2
2
1
2
2
12
3
2
2
2
1
2
12
2
2
2
2
4
12
30
80
2
1
1
2
4
10
31
80
2
1
1
1
2
2
10
19
31
80
3
2
2
2
12
21
33
40

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
136
Zatita bilja
Bilinogojstvo s tloznanstvom
Poznavanje poljoprivrednih kultura
Strojevi i alati
Ustrojstvo rada u poljoprivrednoj apoteci
Skladitenje poljoprivrednih proizvoda
Zatita ovjekova okolia
Repromaterijal u poljoprivredi
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
POLJOPRIVREDNI TEHNIAR OPEG SMJERA / POLJOPRIVREDNA TEHNIARKA

OPEG SMJERA
Organizira, nadgleda i usklauje biljnu i stoarsku proizvodnju. Moe se baviti
proizvodnjom biljnih kultura na oranicama (itarica, povra, industrijskog i krmnog bilja), u
vonjacima i vinogradima. U grani stoarstva uzgaja krupnu i sitnu stoku i perad te radi na
izradi stonih i peradarskih preraevina. Neki poljoprivredni tehniari bave se ureivanjem
parkova i zelenih povrina. Rad zahtijeva sluenje razliitim alatima, strojevima, ureajima
i instrumentima, pesticidima i ostalim kemijskim sredstvima, radi ega se trebaju
primjenjivati zatitna sredstva, kako bi se sprijeila mogunost ozljeivanja. Kako su
poljoprivredni tehniari esto i organizatori pojedinih dijelova proizvodnje, poeljno je
da imaju stanovite organizacijske sposobnosti te smisao za komunikaciju i timski rad.
Ovaj posao zahtijeva dobru psihofiziku otpornost i izdrljivost, dobar vid i sluh te zdrav
kotano-miini sustav (ruke, noge i kraljenica). Zbog izloenosti peludi, ivotinjskoj dlaci
i perju te kemijskim sredstvima, vano je da osoba nije sklona alergijskim reakcijama i
respiratornim smetnjama.
I.OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
2
2
2
1
2
2
2
18
3
2
2
1
2
1
2
2
2
2
2
21
3
2
2
1
2
2
12
3
2
2
2
1
2
12
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Temelji bilinogojstva
Tloznanstvo i ureenje tla
Ratarstvo
Stoarstvo
Voarstvo
Vinogradarstvo
Povrarstvo
Vinarstvo
Poljoprivredna mehanizacija
Zatita bilja
2
2
2
2
-
2
2
2
-
137
RED
BROJ
24.
25.
26.
27.
138
NASTAVNI PREDMET
Trite
Promet i vonja
Obvezni izborni predmet
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2
4
14
32
80
1
4
11
32
80
1
1
4
20
32
80
2
2
4
20
32
40
POMORSKI NAUTIAR / POMORSKA NAUTIARKA

Obavlja poslove navigacije i manevriranja brodom, upravljanja navigacijskim
instrumentima i pomagalima, ukrcajem i iskrcajem tereta i putnika, vodi brodsku
dokumentaciju, odrava opremu te rukuje protupoarnim sredstvima i sredstvima
za spaavanje. Ujedno vodi brodsku administraciju i koordinira rad posade na brodu,
te provodi postupke sigurnosti i zatite ljudi i dobara na brodu. Prilikom rada vano je
poznavanje meunarodnih konvencija te rada na raunalu. Radi u zatvorenom prostoru
i na otvorenom te je izloen utjecaju razliitih klimatskih uvjeta. Prilikom obavljanja
poslova nautiar je izvrgnut razliitim intenzitetima svjetla, buci, valjanju broda i psihiki
nepovoljnim uvjetima (skueni prostor, kontakt s uvijek istim osobama, odvojenost od
obitelji itd.). Za obavljanje ovog zanimanja vano je imati dobre senzorne sposobnosti (vid
i sluh), sposobnost procjenjivanja udaljenosti i odravanja pozornosti te psihomotorne
sposobnosti (brzina i okretnost). Potrebne su mu dobre organizatorske sposobnosti,
sposobnost brzog snalaenja u raznim situacijama i brzog odluivanja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Zemljopis
Vjeronauk/etika
Matematika
Fizika
Talijanski jezik
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
3
2
2
1
3
2
2
20
3
3
2
2
2
1
3
3
2
21
3
3
2
1
3
2
14
3
3
2
2
1
3
2
16
2
2
2
2
2
-
2
2
1
2
2
-
2
2
1
2
2
3
2
3
2

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Osnove prijevoza i prijenosa

Tehniko crtanje
Osnove brodskog pogona
Poznavanje broda
Poznavanje robe s tehnologijom
Zatita na radu
Pomorska meteorologija
Terestrika navigacija
Oceanografija s ekologijom
Medicina za pomorce
Pomorske komunikacije
Poslovanje broda s administracijom
Stabilnost broda, krcanje i slaganje tereta
Astronomska navigacija
139
RED
BROJ
26.
27.
28.
29.
140
NASTAVNI PREDMET
Pomorsko pravo
Manevriranje brodom i pravila za izbjegavanje sudara
Elektronika navigacija
Praktine vjebe
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2
12
32
-
2
11
32
80
2
2
18
32
80
2
3
3
2
15
31
40
POSLOVNI TAJNIK / POSLOVNA TAJNICA

Samostalno planira, organizira i vodi radne procese u tajnitvu i pisarnicama. U radu
je samostalniji i ima veu odgovornost od tajnika. Na temelju terminskih planova
vodi i organizira aktivnosti za rukovoditelja, odnosno pretpostavljenog. Sudjeluje u
izradi materijala za sjednice, vodi poslovnu korespondenciju i dokumentiranu grau
i dokumentaciju, samostalno komunicira sa strankama i poslovnim partnerima, a
esto je odgovoran i za odnose s javnou. Po potrebi priprema poslovne analize,
nadzire trokove, vodi evidenciju potpisanih ugovora i sastavlja izvjetaje. Ukoliko se
bavi upravnim poslovima, nuno je poznavanje radnog zakonodavstva i propisa za
poduzimanje radnji u upravnom postupku. Za obavljanje ovih poslova potrebno je dobro
poznavanje knjievnog materinjeg jezika, stranih jezika, a treba imati i razvijene vjetine
poslovnog komuniciranja i bontona, kao i poznavanje rada na raunalu. Treba biti izuzetno
odgovoran (uvanje poslovnih tajni) i stabilan u stresnim situacijama, a struna znanja
treba neprestano usavravati. Zbog stalnog optereenja vida uslijed rada na raunalu,
moe doi do slabljenja vida. Posao se obino obavlja u uredu, bez veih tetnih utjecaja
iz okolia.
I.OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Hrvatski poslovni jezik
Strani jezik I.
Strani jezik II.
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Biologija s ekologijom
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
3
2
2
1
2
2
2
2
22
4
3
2
2
1
2
2
2
2
20
4
3
2
2
1
2
2
16
4
3
2
1
2
12
3
4
-
2
2
2
4
-
2
2
2
2
2
2
3
2
2
2
3
2
3
3

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Sociologija
Uvod u knjigovodstvo
Osnove poduzetnitva i menadmenta
Ustavni ustroj RH
Poslovna psihologija
Informatika i poslovni informacijski sustavi
Tehnika komuniciranja
Uvod u dravu i pravo
Radno pravo
Trgovako pravo
Kompjutorska daktilografija
Kompjutorska daktilografija s ured. Praktikumom
141
RED
BROJ
23.
24.
25.
26.
27.
28.
142
NASTAVNI PREDMET
Stenografija
Tajniko poslovanje
Latinski
Logika
Filozofija
Ljudska prava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
STRUNA PRAKSA
ZAVRNI ISPIT
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2
2
11
33
-
2
2
2
16
36
40
-
2
1
18
34
40
-
2
2
21
33
40
40
PREHRAMBENI TEHNIAR / PREHRAMBENA TEHNIARKA

Sudjeluje u organizaciji, nadzoru i kontroli proizvodnje, skladitenju i prodaji
prehrambenih sirovina i proizvoda. Radi u kemijskim i mikrobiolokim laboratorijima
na analizi svojstava i kvalitete namirnica biljnog i ivotinjskog podrijetla te sudjeluje
u razvoju novih prehrambenih proizvoda. Moe raditi u proizvodnji i preradi voa i
povra, itarica i konditorskih proizvoda, eera, ulja i masti, vina, piva, sokova i drugih
pia, preradi ribe, mesa, mlijeka i proizvodnji mlijenih proizvoda, preradi otpadnih
voda i dr. Pomae u pripremi izvjetaja o tijeku proizvodnje (dnevni, tjedni, mjeseni i
godinji), koritenju sirovina, zalihama, kvaliteti izraenih proizvoda i grekama koje su se
pojavile na strojevima i proizvodima, te o uzrocima zastoja u proizvodnji ili nedostacima
u pogledu kvalitete pojedinog proizvoda. Za obavljanje navedenih poslova potrebna je
dobra usklaenost pokreta, razvijena pokretljivost i usklaenost ruku i prstiju (osobito za

rad u laboratoriju), uredan sluh i vid, osjetljivost na mirise i okuse. Zapreke za rad su vea
tjelesna oteenja ili alergije na prehrambene sirovine i njihove preraevine.
143
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6
7.
8.
9.
10.
11.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
2
2
1
3
2
2
2
21
3
2
2
1
2
1
3
2
2
2
20
3
2
2
1
3
11
3
2
2
1
1
3
12
4
1
2
2
2
11
32
4
-
4
2
5
4
2
4
21
32
2
3
4
1
4
5
19
31

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
144
Primijenjena kemija
Raun u struci
Sirovine i ambalaa
Hrana i prehrana
Biokemija
Prehrambena mikrobiologija
Zatita na radu i higijena
Prehrambena tehnologija
Poduzetnitvo u prehrambenoj industriji
Kemija hrane
Tehnoloke operacije i procesi
Tehnoloke operacije
Zatita okolia
Procesi pripreme hrane
Analiza i kontrola kvalitete hrane
Osiguranje kvalitete hrane
Higijena hrane
Izborni strukovni predmeti
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
4
2
2
12
32
RAUNALNI TEHNIAR ZA STROJARSTVO / RAUNALNA TEHNIARKA ZA

STROJARSTVO
Raunalni tehniar za strojarstvo pomou raunala i upravljake naprave upravlja strojem
i proizvodnim procesima u kojima se obrauju tehniki materijali. Uz standardni alat,
pribor za mjerenje u strojarstvu i raunalo, koristi i numeriki upravljane alatne strojeve
sluei se pritom metodama prorauna, runog crtanja, crtanja pomou raunala, runog i
automatskog programiranja. Prua usluge izrade nacrta i tehnike dokumentacije pomou
specijaliziranih raunalnih programa, izrauje programe za numeriki upravljane strojeve
te vri kontrolu proizvoda. U radu koristi standardni alat, materijal i pribor za mjerenje
u strojarstvu, te raunalo i numeriki upravljane strojeve. Moe raditi u industrijskim
postrojenjima na odravanju strojeva, u tvornicama koje proizvode razliite strojeve te
u privatnom poduzetnitvu. Zapreke za obavljanje navedenih poslova su smetnje vida
i sluha, oteenja miino-kotanog sustava (ruku, nogu i kraljenice), sputena stopala,
znatno znojenje ruku, kronini ekcem ruku, kao i sklonost alergijama.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Zemljopis
Matematika
Fizika
Kemija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
1
2
2
4
2
2
2
22
3
2
2
1
1
2
4
2
2
19
3
2
1
2
4
2
14
3
2
1
2
2
4
14
3
2
2
3
10
32
2
2
1
5
3
13
32
2
2
2
2
2
2
2
4
18
32
1
1
2
3
2
3
2
4
18
32

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Tehniko crtanje
Tehnika mehanika
Tehniki materijali
Strojarske tehnologije
Elementi strojeva
Kontrola i osiguranje kvalitete
Termodinamika
Pneumatika i hidraulika
Elektrotehnika
Strojarske konstrukcije
Alati i naprave
CNC tehnologije
Industrijska automatizacija
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
145
RIBARSKO-NAUTIKI TEHNIAR / RIBARSKO-NAUTIKA TEHNIARKA

Obavlja poslove vezane uz voenje i upravljanje brodom, poslove strunog ribarenja i
tehnologije prerade riba, uvanja ribnog fonda i ekologije mora. Ovi poslovi podrazumijevaju
uspjeno gospodarenje ivim resursima mora i rad na daljnjem unapreenju tehnologije
uzgoja ribe. Pri tome rukuje opremom na ribarskom brodu, instrumentima i palubnoribolovnim ureajima, odrava tehnoloka postrojenja, brod i palubno-ribolovne ureaje,
kontrolira kvalitetu sirovine, poluproizvoda i gotovih proizvoda, te otklanja pogreke
koje se javljaju u postupku rada. Rad se obavlja u otvorenom ili zatvorenom prostoru u
svim vremenskim uvjetima. U oba sluaja, u skladu s propisima zatite na radu, potrebna
je uporaba zatitnih sredstava. Poloaj prilikom rada je najee stojei uz uestalo ili
povremeno propinjanje i sagibanje. Obavljanje ovih poslova zahtijeva vjetinu i spretnost
u radu te brzo reagiranje u alarmantnim situacijama, a zbog rukovanja ribolovnim
ureajima i instrumentima smisao za tehnike probleme, tjelesnu izdrljivost, sposobnost
timskoga rada te emocionalnu stabilnost. Zapreke za obavljanje ovih poslova su kronine
bolesti, te oteenja vida i sluha.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezikleski jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Raunalstvo
Kemija sa zatitom materijala
Biologija mora s ekologijom
Ribarstvena biologija
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
3
2
2
2
1
3
2
2
3
2
25
3
3
2
2
2
1
3
2
2
2
2
24
3
3
2
1
3
12
3
3
2
2
1
3
14
2
3
-
2
2
3
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
-

14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
146
Marikultura i bolesti riba

Zatita na radu
Pomorsko i ribolovno pravo
Tehnologija prerade s mikrobiologijom
Meteorologija i oceanografija
Brodski strojevi I ureaji
Mornarske i ribarske vjetine
Elektrotehnika i elektronika
Talijanski jezik
Alati i tehnika ribolova
RED
BROJ
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
NASTAVNI PREDMET
Manevriranje brodom i pravila za izbjegavanje sudara
Terestrika navigacija
Astronomska navigacija
Pomorske komunikacije
Brodska administracija
Instrumenti za navigaciju i ulov ribe
Medicina za pomorce
Lovita i bogatstvo mora
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2
7
32
-
2
2
8
32
-
3
20
32
80
2
2
2
2
2
2
18
32
80
147
RUDARSKI TEHNIAR / RUDARSKA TEHNIARKA

Organizira, rukovodi i nadzire istraivanja i procese dobivanja i prerade mineralnih sirovina
na povrinskim kopovima (kamenolomima, ljunarama, pjearama, vodi, nafti) i u
rudnicima. Planira, priprema i vri kontrolu tehnolokog procesa na pojedinim radilitima
i dijelovima podzemne i povrinske eksploatacije. Posjeduje znanja o leitima mineralnih
sirovina, tehnikama i metodama mjerenja, snimanja, dokumentiranja i obrade podataka
prikupljenih na terenu s ciljem izrade izvedbenih projekata za radove u rudarstvu. Za
obavljanje ovog posla vano je poznavati metode laboratorijskih ispitivanja svojstava
mineralnih sirovina, jamskog zraka, ugljene praine, ali i protupoarnih propisa i propisa
zatite na radu. Poznaje rad strojeva koji se koriste u eksploataciji mineralnih sirovina,
organizira rad na strojevima, te vri kontrolu, odravanje i servisiranje. Za obavljanje ovih
poslova vane su vrlo dobre ope psihofizike sposobnosti, ukljuujui uredan vid i sluh
te emocionalna stabilnost, visok stupanj savjesnosti i odgovornosti, dok su zapreke za rad
strah od zatvorenog prostora, dubine i visine, bolesti koje mogu uzrokovati nesvjesticu,
bolesti krvoilnog i dinog sustava.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
2
1
2
2
4
2
2
2
2
24
3
2
2
1
1
2
3
2
2
2
20
3
2
1
2
2
3
13
3
2
1
2
3
11
2
1
2
2
-
2
2
2
3
2
-
2
2
3
2
2
2

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
148
Sigurnost na radu
Tehniko crtanje
Osnove strojarstva
Elektrotehnika i automatizacija
Geologija i petrologija
Mehanika
Miniranje
Izgradnja podzemnih prostorija i tunela
Osnove mehanike stijena i tla
Rudarski strojevi
RED
BROJ
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
NASTAVNI PREDMET
Eksploatacija mineralnih sirovina
Alati i naprave
Praktikum konstruiranja alata i naprava
Raunalom upravljani numeriki strojevi i programi
Automatska regulacija i praktikum
Toplinski strojevi i ureaji
Hidrauliki pneumatski strojevi i ureaji
Praktikum programiranje numeriki upravljanim alatnim
strojevima
Kontrola kvalitete
Voenje proizvodnih procesa raunalom
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
2
3
2
-
3
2
2
2
2
6
32
-
13
34
80
21
35
80
2
2
3
19
33
40
149
UMARSKI TEHNIAR / UMARSKA TEHNIARKA

Bavi se uzgojem, zatitom, ureivanjem i iskoritavanjem uma. Prikuplja podatke o
obiljejima umskih podruja, predlae naine uzgoja i iskoritavanja uma te planira i
provodi izvoenje radova na umskom radilitu. U sluaju pojave bolesti i tetnika u
umi primjenjuje zatitna sredstva. Pri radu se slui razliitim mjernim i geodetskim
instrumentima te alatima i pomagalima za ureivanje uma i izradu drvenih poluproizvoda
(sortimenata). Ujedno brine o zatiti uma, odravanju alata i strojeva, vodi evidenciju
i statistiku izvrenih radova, te obavlja opaanja u svrhu zatite uma. Posao obavlja u
prirodi, u razliitim vremenskim prilikama i uvjetima. Ukljuuje povremeno podizanje
teih tereta i izloenost buci i vibracijama, due stajanje i hodanje. Treba imati prosjenu
tjelesnu snagu i izdrljivost, uredne osjetilne organe i funkcije (vid, sluh, tjelesna postura i
ravnotea). Pri radu je vana savjesnost, samostalnost, sposobnost rjeavanja problema te
pravovremeno otkrivanje i spreavanje opasnosti. Izloen je opasnostima kao to su tee
povrede pri sjei i sl. stoga je vrlo vano pridravati se propisa koji se odnose na zatitu
na radu.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
2
1
2
3
2
2
2
21
3
2
2
1
1
2
3
2
2
18
3
2
2
1
2
2
12
3
2
1
2
2
2
12
2
2
1
2
1
-
2
2
2
2
2
1
-
2
2
2
2
2
2
-
4
2
3
2
2

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
150
Botanika
Raunalstvo s programiranjem
Dendrologija
Poznavanje stanita
Uzgajanje uma
Iskoriavanje uma
Zatita na radu
Dendrometrija
Ureivanje uma
Geodezija
Lovstvo
Organiz. proiz. u umarstvu
RED
BROJ
24.
25.
26.
27.
28.
29.
NASTAVNI PREDMET
Zatita uma
Tehniko crtanje i nacrtna geometrija
Radni strojevi i alati
Ekonomika
umarstvo na kru
umske komunikacije
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
ZAVRNI STRUNI RAD
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2
6
30
42
2
9
30
126
2
2
2
1
14
30
126
2
2
2
19
30
do 42
151
TEHNIAR CESTOVNOG PROMETA / TEHNIARKA CESTOVNOG PROMETA

Prikuplja, analizira i prati podatke za obavljanje usluga u cestovnom prometu putnika i
tereta te organizira ekonomino i sigurno iskoritavanje vozila. Takoer sudjeluje u izradi
izrauna cijena putnikog i teretnog prijevoza te u izradi redova vonje u putnikom
cestovnom prometu. Vodi dokumentaciju koja je potrebna pri obavljanju otpremnikopediterskih obveza i obavlja administrativne poslove osiguranika putnika i tereta. Ovisno
o mjestu rada, vodi brigu o dovozu i odvozu putnika i tereta, organizira rad slubi koje
rjeavaju probleme kanjenja prijevoza te zagubljenog ili nestalog tereta, vodi brigu o
ekonominosti i ispravnosti voznog parka, statistike evidencije te prati podatke vezane uz
odvijanje prometa. U radu koristi prilagoene raunalne programe, prometne i cestovne
karte. Neke poslove radi u uredima, neke u garaama, servisima i stanicama za tehniki
pregled vozila, gdje moe biti prisutna buka i poveana koncentracija tetnih plinova.
Poeljne osobine za ovo zanimanje su okretnost, snalaljivost, dobre organizacijske
sposobnosti, savjesnost i pedantnost u radu te komunikativnost. Poeljno je da bude
smirena i staloena osoba, otporna na stres.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
4
2
2
21
4
2
2
1
1
2
4
16
3
2
1
2
3
11
3
2
1
2
2
3
13
2
2
2
-
2
1
2
4
1
2
2
2
5
2
2
-
2
5
2
3
2
-

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
152
Raunalstvo
Cestovna vozila
Statistika
Propisi u cestovnom prometu
Prva pomo u cestovnom prometu
Ekonomika prometa
Prometna tehnika
Prijevoz tereta
Prijevoz putnika
Poslovanje poduzea u cestovnom prometu
Ceste i cestovni objekti
Prometna geografija
RED.
BROJ
24.
25.
28.
NASTAVNI PREDMET
Grafike komunikacije u prometu
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
2
2
10
31
2
3
15
31
2
2
19
30
2
3
19
32
153
TEHNIAR NUTRICIONIST / TEHNIARKA NUTRICIONISTICA

Educira i savjetuje razliite dobne i druge skupine o pravilnoj i zdravoj prehrani kako u cilju
unapreenja i/ili ouvanja zdravlja, to ukljuuje i izraivanje plana prehrane odreenih
skupina (npr. portaa, osoba s prekomjernom tjelesnom teinom i dr.). Tehniar
nutricionist poznaje svojstva prehrambenih namirnica, naela i specifinosti prehrane
razliitih dobnih skupina (djece, mladih, starijih osoba). Takoer sudjeluje u procesu
proizvodnje i pripreme razliitih vrsta hrane, dijetetskih proizvoda i proizvoda koji sadre
veu bioloku vrijednost te vri kontrolu kakvoe hrane i mikrobioloke ispravnosti
namirnica. Ujedno trebaju poznavati strukture i funkcije ljudskog tijela, kemiju, biokemiju
i biologiju kako bi mogli primijeniti te spoznaje na poboljavanje zdravlja ljudi. Vrlo je
vana komunikativnost, urednost i pedantnost u radu kao i razvijen osjeaj odgovornosti.
Trebaju imati razvijena osjetila njuha i okusa. Osobe koje su sklone alergijama i imaju neke
kronine bolesti ne mogu obavljati navedene poslove. Sve osobe koje su u neposrednom
kontaktu s hranom trebaju zadovoljiti minimalne sanitarnohigijenske uvjete propisane
zakonom.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Raunalstvo
Biologija
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
2
2
1
2
2
2
2
20
3
2
2
1
2
1
2
2
15
3
2
2
1
2
10
3
2
1
2
1
2
11
2+3
2+0
2+0
-
2+3
2+2
2+0
-
2+0
2+2
2+0
2+0
2+0
2+0
-
2+0
2+2

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
154
Opa kemija I
Opa kemija II
Organska kemija
Biokemija
Mikrobiologija
Osnove znanosti o prehrani I i II
Ekologija
Osnove tehnologije namirnica I i II
Procesi pripreme hrane
Humana fizilogija
Zatita na radu, higijena i sanacija
Mikrobiologija namirnica
RED
BROJ
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
NASTAVNI PREDMET
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2+0
0+3
0+4
2+0
1+5
0+4
2+0
2+0
20
30
35
1+1**+0
1+1**+0
20
31
40***
Pravilna prehrana
Kontrola kakvoe namirnica
Botanika
Praktina nastava
IZBORNI PREDMETI*
Ambalaa
Tehnologija vode
Ekoloka proizvodnja hrane
Energetika
Biotehnologija
Ekonomika prehrambene industrije
Ljekovito i zainsko bilje
Fermentirani procesi
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
1+1**+0
1+1**+0
1+1**+0
1+1**+0
11
18
31
33
35
* Od ponuenih izbornih predmeta bira se samo jedan, u trajanju od dva kolska sata.
** Predvieno je da se nastava ovih predmeta odrava i praktino u obliku demonstracija, rada na terenu i samostalnog rada.
*** Izrada strunog zavrnog rada
155
TEHNIAR PT PROMETA / TEHNIARKA PT PROMETA

Obavlja poslove zaprimanja, evidentiranja te isporuke pisama, paketa, brzojava, raznih
uputnica i drugih obinih, hitnih ili preporuenih potanskih (PT) poiljaka za unutarnji
ili meunarodni PT promet. Prodaje, evidentira i izdaje potanske marke, obrasce i
potanske vrijednosnice, obraunava i naplauje potarinu i druge PT usluge. Obavlja
poslove potanske tednje tj. uplate i isplate, te rjeava reklamacije i prigovore korisnika
PT usluga. Ovaj posao zahtijeva razvijenu sposobnosti brzog i tonog raunanja i itanja
te razumljivog i razgovijetnog izraavanja, razumijevanje i brzo pamenje pismenih i
usmenih poruka drugih slubenika i korisnika potanskih usluga. Odravanje i rukovanje
sloenom opremom zahtijeva poznavanje osnovnih tehnikih naela funkcioniranja
strojeva, ureaja i informatike opreme. Runa spretnost i spretnost prstiju ubrzavaju
i olakavaju manipulaciju poiljkama, novcem i tehnikom opremom. Znanje stranih
jezika, uljudnost, odgovornost i savjesnost u radu vrlo su vane. Zapreke za obavljenje
ovih poslova su smetnje govora, oteenja sluha, oteenja ruku i prstiju, bolesti miinokotanog susatva te emocionalna nestabilnost.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
1
2
2
4
2
2
3
24
3
2
2
1
2
2
3
2
2
20
3
2
1
2
3
2
11
3
2
1
2
2
3
13
2
2
3
7
30
-
2
2
2
2
2
3
13
32
80
4
3
2
3
2
2
3
19
32
80
5
2
2
3
2
2
3
19
32
40

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
156
Potanski promet
Telegrafski promet
Telefonski promet
Novano poslovanje
Kultura komuniciranja
Ustrojstvo i gospodarstvo pote i telekomunikacija
Mehanografski praktikum
Praktine vjebe
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TEHNIAR ZA BRODOSTROJARSTVO / TEHNIARKA ZA BRODOSTROJARSTVO

Nadzire rad strojarnice, kontrolnog i upravljakog centra broda, vodi odravanje
pogonskih motora i postrojenja te upravljakih brodskih ureaja. Takoer nadzire i
odrava sustave automatskog upravljanja i sustave voene raunalom kao i stanje goriva,
rezervnih dijelova i drugih radnih sredstava. U suradnji s inenjerima organizira i priprema
proizvodnju dijelova i sklopova broda tijekom plovidbe, planira servisiranje i odravanje
brodskih motora, sustava upravljanja brodom i dr. Moe se zaposliti na trgovakim
i putnikim brodovima, jahtama i turistikim brodovima, u marinama te u lukim
kapetanijama. Posao ponekad zahtijeva povean tjelesni napor, izloenost buci i visokim
temperaturama i dulju odsutnost od kue. Poeljne osobine za obavljanje ovih poslova su
smisao za rjeavanje tehnikih problema, pouzdanost i odgovornost, komunikativnost,
emocionalna stabilnost, te sklonost timskom radu. Tea oteenja kraljenice, ruku i nogu,
smetnje vida, oteenje sluha i bolesti koje mogu uzrokovati nesvjesticu zapreke su za
obavljanje ovoga zanimanja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
1. R.
2.R
3. R.
4. R.
3
3
2
1
2
2
3
2
2
1
2
2
25
3
3
2
1
1
2
3
2
2
2
21
3
3
1
2
3
12
3
3
1
2
2
3
14
2
2
-
2
3
3
-
2
2
3
2
3
2
2
3
3
3

14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Tehnika mehanika
Tehniki materijali
Elementi strojeva
Termodinamika
Hidraulika i pneumatika
Elektrotehnika
Regulacija i upravljanje
Osnove brodogradnje
Brodski motori
Parni kotlovi i strojevi
Pomono brodski strojevi
157
RED
BROJ
25.
26.
27.
158
NASTAVNI PREDMET
Pomorsko pravo
Radionike vjebe i praktikum
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2
1
7
32
-
3
11
32
80
2
2
2
20
32
80
5
2
18
32
40
TEHNIAR ZA ELEKTRONIKU / TEHNIARKA ZA ELEKTRONIKU

Projektira, izrauje i servisira elektronske ili elektronski upravljane ureaje. Priprema
tehnoloke postupke, vodi i izvodi postupke meuprovjere i kontrolnih mjerenja, voenja
proizvodne linije, utvrivanja kvalitete proizvodnih postupaka i kvalitete samih proizvoda.
Moe raditi na ispitivanju proizvoda u posebnim laboratorijima za mjerenje gdje se
provjerava sukladnost proizvoda sa zahtjevima standarda i tehnikim propisima. Tehniar
za elektroniku takoer moe obavljati poslove montae, servisa i odravanja ureaja i
strojeva koji sadre elektroniku. Treba biti spreman na kontinuirano usavravanje, a zbog
ubrzanog razvoja elektronike na praenje i razvoj u podrujima automobilske industrije,
raunalne i komunikacijske tehnologije itd. Vana je ustrajnost, inovativnosti, kreativnost
i spremnost na timski rad. Pri zahtjevnijim poslovima vana je sposobnost koncentracije,
te discipliniranost u radu s proizvodima pod naponom. Za obavljanje navedenih poslova
potreban je uredan vid i sluh, sposobnost razlikovanja boja i sposobnost vjetog rukovanja
sa sitnim predmetima. Zapreke za rad na ovim poslovima su bolesti koje mogu uzrokovati
nesvjesticu i pojaano znojenje ruku.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/vjeronauk
Zemljopis
Tjelesna i zdr. kultura
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2.R
3. R.
4. R.
3
2
2
1
2
2
3
2
2
1
2
22
3
2
2
1
1
2
3
2
2
18
3
2
1
2
3
2
13
3
2
1
2
2
3
2
15
2
4
4
-
3
3
2
4
2
-
4
2
2
2
-

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Tehn. crtanje i dokumentiranje

Osnove elektrotehnike
Mjerenja u elektrotehnici
Elektrotehniki materijali i komponente
Radionike vjebe
Finomehaniarska tehnika
Elektroniki sklopovi
Elektrini strojevi i ureaji
Informacije i komunikacije
Automatsko voenje procesa
159
RED
BROJ
24.
25.
26.
27.
160
NASTAVNI PREDMET
Elektronika instrumentacija
Mikroraunala
VF sklopovi i sustavi
Radionike vjebe
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
10
32
14
32
80
4
14
37
80
2
2
2
4
12
37
40
TEHNIAR ZA JAHTE I MARINE / TEHNIARKA ZA JAHTE I MARINE

Tehniar/ka za jahte i marine upravlja brodovima u obalnoj plovidbi, turistikim brodovima,
jahtama i njihovim pogonom, brine o odravanju i smjetaju, voenjem poslova oko
iznajmljivanja plovila s naglaskom na sigurnost i zatitu pomorskog okolia. Glavni zadaci
tehniara/ke za jahte i marine su planiranje, organiziranje i realiziranje sigurnog boravaka
brodica i jahti u marinama. Posao obuhvaa planiranje, istraivanje i analiza potranje
za najmom i koritenjem plovila te za smjetajem brodica i jahti u marini. Tehniar/ka za
jahte i marine koristi se upravljakim vjetinama pri agencijsko-operativnim poslovima
u tvrtkama za najam plovila. Nune su i dobre komunikacijske vjetine radi este
komunikacije s korisnicima usluga, pruateljima usluga i nadlenim institucijama. Nuno
je poznavanje propisa o zatiti okolia te provoenja zakonskih mjera sigurnosti i zatite
imovine i ljudi. Potrebno je uredno ope zdravstveno stanje.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMETI
Hrvatski jezik
Engleski jezik
Talijanski jezik
Njemaki jezik
Povijest
Geografija
Vjeronauk/etika
Matematika
Fizika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
3
2
2
2
2
1
3
2
2
22
3
3
2
2
1
3
2
16
3
3
2
2
1
3
14
3
3
2
2
2
1
3
16
161

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
162
Sigurnost na moru
Ekologija
Prva pomo
Ekonomika poslovanja marina
Poslovanje charter tvrtki
Marketing u nautikom turizmu
Osnove trgovakog prava
Osnove pomorskog prava
Navigacijski ureaji i oprema
Osnove terestrike navigacije
Osnove meteorologije
Osnove pomorskih komunikacija
Brodska pogonska postrojenja
Pomoni strojevi i ureaji
Elektrika i automatika
Rukovanje i odravanje brodica i jahti
Manevriranje brodom i pravila o izbjegavanju
Rukovanje brodom i teretom
Komunikologija
Engleski jezik u struci
Praktina nastava
Izborni predmeti
SVEUKUPNO
2
1
1
1
1
1
1
2
10
32
2
2
2
2
1
2
3
2
16
32
2
2
1
1
2
1
2
1
4
2
18
32
2
2
2
2
1
3
2
14
30
TEHNIAR ZA LOGISTIKU I PEDICIJU / TEHNIARKA ZA LOGISTIKU I PEDICIJU

Na temelju primljenih naloga organizira prijevoz robe, prima i izdaje narudbe, te brine
o njihovoj realizaciji i otpremi robe. Vodi brigu i nadzor o pravilnoj distribuciji poiljaka.
Brine o pravilnom osiguranju poiljaka, daje upute i usklauje rad carinskih deklaranata,
te vodi brigu o tome da se carinski postupak provodi u skladu s propisima. Likvidira
i potvruje raune dobavljaa. Ako je potrebno, ispunjava carinsku dokumentaciju.
Surauje s naruiteljem usluge i vodi komercijalno-operativne razgovore. Osigurava da se
dogovorena usluga (organizacija prijevoza) u cijelosti izvri. Tehniar za logistiku i pediciju
treba imati znanja o lukom i skladinom poslovanju, poslovnoj komunikaciji, organizaciji
i tehnologiji vanjske trgovine, carinskom poslovanju i prijevoznikom osiguranju. Posao
najee obavlja u uredu, a u radu se esto slui telefonom i raunalom. Zbog problema
koji mogu nastati prilikom prijevoza robe, mogu je i prekovremeni rad. Za obavljanje
ovih poslova potrebna su znanja rada na raunalu, poznavanje barem jednog stranog
jezika te komunikativnost, smirenost i samostalnost u radu.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Povijest
Zemljopis
Vjeronauk/etika
Matematika
Fizika
Njemaki jezik
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R
3.R
4.R
3
3
2
2
2
1
3
2
2
2
2
24
3
3
2
2
2
1
3
2
2
2
22
3
3
2
1
3
2
14
3
3
2
2
1
3
2
16
4
2
-
2
2
2
2
2
-
2
2
2
2
2
-
2
2

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Strojopis
Poznavanje robe s tehnologijom
Luko i skladino poslovanje
Osnove brodarstva
Privredna matematika
Osnove psihosociologije
Meunarodni prijevoz
Organizacija i tehnologija vanjske trgovine
Ugovori o iskoritavanju brodova
Meunarodna pedicija
Carinsko poslovanje
163
RED.
BROJ
25.
26.
27.
164
NASTAVNI PREDMET
Prijevozniko osiguranje
Agencijsko poslovanje
Praktine vjebe
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R
3.R
4.R
6
30
-
10
32
-
7
17
31
80
2
2
7
15
31
40
TEHNIAR ZA MEHATRONIKU / TEHNIARKA ZA MEHATRONIKU

Projektira, nadograuje i odrava mehatronike sustave strojeve, alate i ureaje koji
se sastoje od elektronikih, strojarskih, optikih, automatiziranih i kompjuteriziranih
sklopova. U novije vrijeme sve je vie mehatronikih proizvoda: primjerice razni roboti,
digitalno upravljani strojevi, automatski voena vozila, elektronske kamere, telefaks
ureaji, fotokopirni strojevi, avio-ureaji i dr. Bavi se projektiranjem automatskih strojeva,
naprava i alata te prema potrebi nadograuje navedene ureaje. Izrauje tehnoloku
dokumentaciju za neki ureaj uz pomo specijaliziranih raunalnih programa (CAD/
CAM, SOLID, EDGE, CATIA). Takoer nadzire voenje sloenih procesa u pogonima
izrade mehatronikih ureaja. Osim strunih znanja iz strojarstva, raunalske tehnike i
elektrotehnike, za obavljanje poslova tehniara za mehatroniku potrebna je preciznost
i staloenost u radu, razvijena pokretljivost i usklenost ruku i prstiju, sposobnost
razlikovanja boja. Zapreke za obavljanje navedenih poslova su smetnje vida i sluha,
kronine bolesti ruku, nogu i kraljenice.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
1
2
2
3
2
2
19
3
2
2
1
1
2
3
2
2
18
3
2
1
2
3
2
13
3
2
1
2
2
3
13
3
2
2
4
-
1
2
2
3
2
-
2
2
2
3
2
-
3
2

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Tehniko crtanje i dokumentacija

Tehniki materijali
Tehnika mehanika
Elementi strojeva
Mehatronike konstrukcije
Pneumatika
Hidraulika
Upravljanje I regulacija
Senzorika
Kontrola i mjerenje
165
RED
BROJ
25.
26.
27.
28.
29.
30.
166
NASTAVNI PREDMET
Voenje procesa raunalom
Mikroupravljai
Robotika
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2
13
32
2
2
14
32
2
4
2
19
32
2
2
8
2
19
32
TEHNIAR ZA POTANSKE I FINANCIJSKE USLUGE / TEHNIARKA ZA POTANSKE I

FINANCIJSKE USLUGE (novi strukovni kurikulum)
Bavi se planiranjem, organizacijom i realizacijom potanskih i kurirskih usluga, usluga
povezanih s elektronikim komunikacijama, financijskim poslovanjem, prodajom
robe i ostalih usluga prema zahtjevima trita, a na zadovoljstvo korisnika. Potrebno je
da u svom poslu tehniar/ka za potanske i financijske usluge uljudno komunicira na
hrvatskome jeziku te jednom ili vie stranih jezika (engleski, talijanski, francuski, njemaki).
Za obavljanje ovog posla potrebna je psihika stabilnost, samostalno donoenje odluka,
sklonost timskom radu i sposobnost odgovarajueg reagiranja na izvanredne situacije.
Nuna je otvorenost za stalno struno usavravanje i usvajanje novih znanja i tehnologija.
Zdravstveni rizici u zanimanju su bolesti kraljenice povezane sa radom u sjedeem
poloaju i smetnje vida uslijed rada na raunalu. Rad tehniar/ka potanskih i financijskih
usluga karakterizira odgovornost za promet novcem, izloenost radu s velikim brojem
stranaka, potreba za odgovarajuim reagiranjem na izvanredne situacije. Tehniar/ka
potanskih i financijskih usluga uglavnom radi u zatvorenom prostoru, a prema potrebi i
na otvorenom. Rad se obavlja u smjenama, pri dnevnom i umjetnom svjetlu. U svom radu
koristi se specifinom opremom i sredstvima za potanski promet, obavlja kurirske usluge,
financijsko poslovanje i koristi elektronike komunikacije.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
NASTAVNI PREDMETI
Hrvatski jezik
I. Strani jezik
II. Strani jezik
Povijest
Geografija
Vjeronauk/etika
Matematika
Fizika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
3
3
2
2
2
2
1
3
2
2
22
3
3
2
2
1
3
2
16
3
3
2
1
3
2
14
3
3
2
2
1
3
14
167

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
168
Potanski promet
Tehnologija potanskog prometa
Kurirske usluge
Kultura komuniciranja
Logistika i potanski promet
Tehnologija telekomunikacijskog prometa
Komunikacijske mree
Novano poslovanje
Trgovinsko poslovanje
Bankarstvo i osiguranje
Informacijske tehnologije u poslovanju
Informacijske tehnologije u potanskom uredu
Praktina nastava
Izborni predmeti
SVEUKUPNO
2
2
2
2
2
10
32
2
2
2
2
2
2
2
2
16
32
3
2
2
3
2
3
2
17
31
3
2
2
2
2
2
3
2
18
32
TEHNIAR ZA RAUNALSTVO / TEHNIARKA ZA RAUNALSTVO

Sastavlja, servisira i odrava sklopovsku opremu ili hardver raunala te instalira gotove
programe u raunalo. Nabavlja komponente za raunalo (matinu plou, tvrdi disk,
grafiku karticu, disketnu jedinicu) i provjerava njihovu ispravnost prije ugradnje,
te priprema i pomoni materijal (vodove za prikljuak, ispravljae i sl.). Tehniar za
raunalstvo odrava, servisira i otklanja neispravnosti na raunalu. Bavi se i dogradnjom
dodatne opreme i proirivanjem rada raunala, npr. proirenjem memorije, spajanjem
modema i sl. Za odravanje raunalnih ureaja nuna su struna znanja iz elektrotehnike
i ostalih tehnikih podruja - tehniko crtanje i dokumentiranje, osnove elektrotehnike,
elektrotehniki materijali i komponente, mjerenja u elektrotehnici te finomehanika
tehnika. Vano je stalno struno usavravanje. Ovi poslovi zahtijevaju dobar vid na
blizinu, sposobnost prostornog predoavanja i spretnost prstiju pri rukovanju sitnim
komponentama. Radi znatnog naprezanja vida, osobe koje imaju potekoa s vidom ne
mogu obavljati navedene poslove. Ujedno je poeljna i sposobnost rjeavanja tehnikih
problema, urednost i savjesnost u radu.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
Tehniko crtanje i dokumentiranje
Elektrotehniki materijali i komponente
Radionike vjebe
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
3
2
2
1
2
2
4
3
2
1
2
2
4
2
32
3
2
2
1
1
2
4
3
2
3
3
2
4
32
3
2
1
2
4
3
15
3
2
1
2
2
4
3
2
19
2
-
4
2
2
2

18.
19.
20.
21.
22.
Finomehanika tehnika
Informacije i komunikacije
169
RED
BROJ
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
170
NASTAVNI PREDMET
Elektronika instrumentacija
Raunalna sklopovna oprema
Sustavna programska potpora
Dijagnostika i odravanje raunala
Radionike vjebe
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
32
-
2
32
80
2
4
2-3
18-19
31-32
80
2
3
3
2
4
2-3
16-17
31-32
40
TEHNIAR ZA VOZILA I VOZNA SREDSTVA / TEHNIARKA ZA VOZILA I VOZNA

SREDSTVA
Radi u proizvodnji, prodaji i odravanju cestovnih i tranih vozila, popravlja i servisira
vozila te vri nadzor ispravnosti njihovog rada. U proizvodnji planira i priprema rad u
proizvodnji vozila i njihovih sastavnih dijelova, nadzire proizvodnju, te ispituje materijale u
istraivakim laboratorijima. U suradnji s inenjerima projektira i proraunava sve dijelove
raznih vrsta vozila. Bavi se i nabavom dijelova potrebnih za proizvodnju. Moe raditi i s
potencijalnim kupcima, pruati im informacije i savjete prilikom kupnje vozila. Tehniari
za vozila isto tako, rade i s potencijalnim kupcima: pruaju im informacije i savjete prilikom
kupnje proizvoda. Osim toga, oni popravljaju i servisiraju vozila te nadziru ispravnost
njihova rada. Nadziru i odravaju danas sve prisutnije sustave automatskog upravljanja
i sustave voene raunalom. Za obavljanje navedenih poslova potrebno je imati razvijenu
sposobnost rjeavanja tehnikih problema i predoavanja prostornih odnosa. Za one koji
rade u trgovakim odjelima vana je komunikativnost i ljubaznost. Potrebno je uredno
ope zdravstveno stanje, organizacijske sposobnosti i spremnost na suradnju.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Vjeronauk ili etika
Matematika
Fizika
Povijest
Geografija
Raunalstvo
Kemija
Biologija
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
1
2
3
2
2
2
2
2
1
22
3
2
1
2
3
2
2
1
2
18
3
2
1
2
3
11
3
2
1
2
3
2
13
2
2
2
2
2
-
1
2
2
4
3
2
-
2
6
3
3
4
3
6
-

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Tehniki materijali
Obrada materijala
Tehnika mehanika
Radionike vjebe
Elementi strojeva
Termodinamika
Elektrotehnika
Prijenosnici snage
Motori s unutarnjim izgaranjem
171
RED
BROJ
24.
25.
26.
27.
172
NASTAVNI PREDMET
Odravanje vozila
Konice na vozilima
Vozila i vozna sredstva
Regulacija i upravljanje
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
10
32
-
14
32
80
21
32
80
3
3
4
2
18
32
40
TURISTIKO-HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST / TURISTIKO-HOTELIJERSKA

KOMERCIJALISTICA
Obavlja razne poslove u ugostiteljskom gospodarstvu: organizira rad u kuhinji i
restoranu, planira zalihe, nabavu i preuzimanje reprodukcijskog materijala, kontrolira
skladitenje i konzerviranje ivenih namirnica, sastavlja dnevni jelovnik, dogovara i
organizira domjenke, bankete, sveane rukove i veere. Takoer brine o prezentaciji
i propagandi restorana, estetskom izgledu jela i ureenju prostora te kontrolira rad i
financijsko poslovanje ugostiteljskog objekta. Moe obavljati visoke organizacijske
i tehnoloki zahtjevne poslove u hotelu, odjelu hrane i pia, odnosno cjelokupnom
hotelu, visokokategoriziranim restoranima, pansionima i sl. Zbog prirode posla i estog
putovanja, komercijalisti najee rade vie od 40 sati na tjedan, no prednost je mogunost
samostalnog odreivanja ritma rada. Za obavljanje ovih poslova potrebno je uredno ope
zdravstveno stanje, komunikativnost, dobro znanje stranih jezika, razvijena opa kultura i
razvijene organizacijske sposobnosti. Takoer je poeljna osobina kreativnosti u obavljanju
prezentacijskih i promotivnih poslova i aktivnosti. Zapreke za rad su govorne smetnje,
smetnje vida i sluha, oteenja kotano-miinog sustava (ruku, nogu i kraljenice).
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Strani jezik I
Strani jezik II
Gospodarska matematika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
1
3
3
3
2
19
3
2
2
1
3
3
3
2
19
3
2
2
1
3
2
2
15
3
2
1
3
2
2
13
2
1
2
2
-
2
1
2
-
2
1
2
2
2
2
-
1
2
2
2
2
2

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Poslovna psihologija s komunikacijom

Biologija s higijenom i ekologijom
Turistiki zemljopis
Povijest hrvatske kulturne batine
Gospodarsko pravo
Poslovno dopisivanje
Raunovodstvo i kontrola
Statistika
Knjigovodstvo
Organizacija poslovanja poduzea u ugostiteljstvu
Osnove turizma
Promet i putnike agencije
Marketing u turizmu
173
RED
BROJ
23.
24.
25.
26.
174
NASTAVNI PREDMET
Recepcijsko poslovanje
Poznavanje robe i prehrane
Kuharstvo (sa slastiarstvom)
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
2
2
3
14
33
185
2
3
4
14
33
185
3
4
18
33
185
2
3
4
20
33
3
UPRAVNI REFERENT / UPRAVNA REFERENTICA

Radi na pripremi, izdavanju i evidentiranju izdanih i primljenih spisa i dokumenata
(razliitih odluka ili rjeenja, domovnica, putovnica, osobnih iskaznica, dozvola, potvrda
i slino). Upuuje stranke na to koje sve dokumente trebaju donijeti na uvid i koje sve
obrasce trebaju ispuniti kako bi dobili traeni dokument, zatim priprema traene
dokumente i o tome vodi evidenciju. Moe raditi na raznim poslovima u tijelima dravne
uprave (upanijskim uredima, ministarstvima, policiji, poreznim i carinskim ispostavama,
katastru, mirovinskim i zdravstvenim zavodima i slino), lokalnoj samoupravi (opina,
gradova), pravosuu (opinskim, upanijskim i prekrajnim sudovima, odvjetnitvu,
biljenitvu) i razliitim drugim ustanovama (kolama, vrtiima, domovima zdravlja,
djelokrugu socijalne skrbi i sl.). Ono to je svima zajedniko jest kombinacija obrade
dokumenata i rada sa strankama, te komunikacija s razliitim ustanovama i poduzeima.
Potrebne su dobro razvijene komunikacijske vjetine uslijed svakodnevne komunikacije
s razliitim korisnicima. Rad se uglavnom provodi u sjedeem poloaju koristei osobno
raunalo i ostalu uredsku opremu. Takav rad moe utjecati na pojavu bolesti i oteenja
kraljenice i vida. Osobe koje imaju vea oteenja vida ili tea oboljenja kraljenice kao
i osobe sa smetnjama glasovno-govorne komunikacije ne mogu obavljati poslove ovog
zanimanja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik I.
Strani jezik II.
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
ovjek, zdravlje, okoli
Matematika
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
4
3
2
2
1
2
2
2
2
20
4
3
2
2
1
2
1
2
2
19
4
3
2
2
1
2
2
16
4
3
2
1
2
12
3
2
-
2
2
2
2
2
2
2
2
-
2
2
4
2
2
2
-

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19
20.
Uvod u drutvo i pravo

Ustavni ustroj RH
Uredsko poslovanje i dopisivanje
Radno pravo
Upravni postupak
Uvod u imovinsko pravo
Uvod u obiteljsko pravo
Statistika
Informatika i poslovni informacijski sustavi
Javne financije
Gospodarstvo
175
RED
BROJ
21.
22.
23.
24.
25.
176
NASTAVNI PREDMET
Knjigovodstvo
Psihologija rada
Sociologija
Birotehnika
Izborni predmet
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
STRUNA PRAKSA
ZAVRNI ISPIT
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
11
31
-
2
2
2
12
31
42
-
2
2
2
16
32
42
-
2
2
2
20
32
42
42
VETERINARSKI TEHNIAR / VETERINARSKA TEHNIARKA

Pomae veterinaru pri pregledu, dijagnosticiranju bolesti i lijeenju ivotinja. Moe
samostalno obavljati jednostavnije preglede ivotinja i jednostavnije laboratorijske
pretrage kao i primjenjivati lijekove koje odredi veterinar. Obavlja umjetno osjemenjivanje,
dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju te higijenske poslove u veterinarstvu. Sudjeluje
u sprjeavanju irenja zaraznih bolesti kod ivotinja te prua i druge jednostavnije
veterinarske usluge (skraivanje onjaka i repia prasadi, njega i obrezivanje kopita i
papaka, piljenje rogova itd.). Brine o higijenskom odravanju objekata i vozila za prijevoz
ivotinja. Veterinarski tehniar dio posla obavlja u zatvorenom (veterinarske ambulante,
stanice, bolnice), a dio na otvorenom prostoru (seoska imanja, staje i druge ivotinjske
nastambe) gdje je izloen razliitim vremenskim uvjetima. esto radi i vikendima i
praznicima. Posao veterinarskog tehniara je fiziki zahtjevan, a postoji i opasnost od
ozljeda (ugrizi, ogrebotine, udarci) i zaraze. Za obavljanje navedenih poslova neophodno
je uredno ope zdravstveno stanje zbog mogue izloenosti i prijenosu zaraznih bolesti,
prosjean vid, sluh i osjet dodira te motorika spretnost ruku i prstiju. Ovim zanimanjem
ne mogu se baviti osobe koje se boje ivotinja ili ne podnose krv.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
14.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Latinski jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
3
2
2
2
2
1
2
3
2
2
2
2
25
3
2
1
2
1
1
2
2
2
2
2
2
22
3
2
1
1
2
2
2
2
2
17
3
2
1
2
2
1
1
12
2
2
2
-
2
4
3
-
2
1
2
2
2
2
2
2
-

14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Uvod u veterinarsku struku

Uzgoj domaih ivotinja
Anatomija i patologija
Funkcije ivotinjskog organizma
Osnove parazitskih bolesti
Lovstvo
Lijekovi i otrovi
Zoohigijena
Kinologija
177
RED
BROJ
23.
24.
25.
26.
27.
178
NASTAVNI PREDMET
Unutarnje bolesti domaih ivotinja
Mikrobiologija i zarazne bolesti
Porodiljstvo i umjetno osjemenjavanje
Osnove kirurgije
Hogijena namirnica animalnog porijekla
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
6
31
-
9
31
168
3
14
31
168
3
3
3
3
3
19
31
136
WEB DIZAJNER / WEB DIZAJNERICA

Oblikuje i osmiljava internetske stranice, priprema tekstove i slikovne materijale za
objavljivanje na internetu, izrauje stranice te ih postavlja na internet. Izrada internet
stranica obuhvaa osmiljavanje dizajna stranica te osmiljavanje jednostavnih animacija
i interaktivnih dodataka u jeziku skripti. Glavni zadatak web dizajnera je korisniku
ponuditi vizualno privlanu sliku, ali i razumljivu informaciju. Dizajner mora biti struan u
ureenju i obradi tekstova i slikovnog materijala. Mora dobro poznavati mogunosti alata
koje koristi pri radu, tj. mogunosti raunala i interneta. Poeljan je razvijen smisao za
vizualno komuniciranje i estetiku, dok je istovremeno neophodno poznavanje Internetske
tehnologije. Posao zahtijeva mirno, dobro osvijetljeno radno mjesto bez buke i ostalih
ometajuih imbenika. Web dizajner bi trebao imati uredan vid na blizinu, sposobnost
raspoznavanja boja i njihovih nijansi i razliitih oblika te sposobnost uoavanja detalja
i rjeavanja tehnikih problema. Poeljna je vjetina crtanja. Zanimanje web dizajnera
primjereno je osobama koje nemaju smetnje vida te oteenja miino-kotanog sustava.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Glazbena umjetnost
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Geografija
Informatika
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R.
3.R
4.R
4
3
2
1
2
3
2
2
2
2
23
4
3
2
1
2
3
2
2
1
2
22
3
3
1
1
2
3
13
3
3
1
1
2
2
3
15
2
2
2
3
9
32
2
2
2
2
2
10
32
2
2
2
2
2
2
3
2
2
19
32
2
2
2
2
3
2
2
2
17
32

14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Likovna umjetnost
Teorija dizajna
Fotografija i film
Izrada web stranica za male ureaje
Multimedijske tehnologije
Programiranje za Web
Baze podataka
Izrada web stranica
Internetske tehnologije
Napredna animacija
Internetski marketing
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
179
ZDRAVSTVENO-LABORATORIJSKI TEHNIAR / ZDRAVSTVENO-LABORATORIJSKA

TEHNIARKA
Uzima uzorke i provodi analize krvi, mokrae i drugog biolokog materijala. Odgovoran
je za popisivanje i razvrstavanje materijala za analizu s obzirom na traenu vrstu pretrage.
Veinu uzoraka potrebno je prethodno obraditi kako bi se na njima mogle provoditi
razliite analize, npr. prije provoenja biokemijskih analiza nuno je krv centrifugirati
kako bi se dobio serum na kojem se vre daljnje analize. U manjim laboratorijima i
ambulantama samostalno obavlja i neke jednostavnije analize. U svom radu treba biti
savjestan, odgovoran i koncentriran jer propusti u smislu netonih rezultata i zamjene
uzoraka mogu imati ozbiljne posljedice. Rukovanje trcaljkama, iglama, epruvetama i
drugim laboratorijskim priborom zahtijeva spretan rad rukama i prstima to je takoer vrlo
vano prilikom uzimanja uzoraka od pacijenata, npr. prilikom vaenja krvi. Zdravstvenolaboratorijski tehniari se zapoljavaju u laboratorijima razliitih zdravstvenih ustanova
bolnica, klinika, domova zdravlja, zavoda, instituta ili privatnih ambulanti. Zapreke za
obavljanje poslova zdravstveno-laboratorijskog tehniara mogu biti tea oteenja vida i
nemogunost razlikovanja boja, motorike smetnje te tea kronina oboljenja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Biologija
Opa kemija
Organska kemija
Raunalstvo
Latinski jezik
1. R.
2.R.
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
3
2
2
2
2
2
2
25
4
2
2
1
1
2
2
2
2
3
2
23
4
2
1
1
2
2
2
2
14
4
2
1
1
2
2
12
2
2
2
-
2
2
2
-
0.5
3

15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
180
Osnovne zdravstvene struke

Uvod u laboratorijski rad
Anatomija,fiziologija i osnove patofiziologije
Analitika kemija
Fizikalna kemija
Primijenjena fizikalna kemija
Biokemija
Medicinska biokemija
RED
BROJ
23.
24.
25.
26.
27.
NASTAVNI PREDMET
Mikrobiologija i parazitologija
Laboratorijska hematologija
Imunohematologija i transfuziologija
Citoloke i histoloke tehnike
Osnove epidemiologije
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
6
31
35
1
7
30
70
2
2
18
32
140
6
4
2
2
20
32
91
181
ZRAKOPLOVNI PROMETNIK / ZRAKOPLOVNA PROMETNICA

Bavi se prihvatom i otpremom putnika i prtljage (zemaljska domaica i spiker informator);
nuenjem usluga putnicima (domaica zrakoplova); tehnikom i ustrojnom pripremom
operative za prihvat i otpremu; izradom cijena prijevoza; poslovima pedicije, nadzora
letenja te voenjem statistikih podataka. Kada obavlja poslove domaice zrakoplova
prua putnicima osnovne informacije o letu te im za vrijeme leta posluuje hranu i pie
i osigurava udobnost. Poslovi se obavljaju u zatvorenom i otvorenom prostoru, kao i u
zrakoplovu. Vane osobine za obavljanje poslova su emocionalna stabilnost, razvijene
komunikacijske vjetine te dobro znanje stranih jezika (posebice engleskog). Zapreke
za obavljanje ovih poslova kada preteito rade u zrakoplavu mogu biti: strah od visine,
tekoe s tjelesnom ravnoteom, motorike tekoe i oboljenja miino-kotanog sustava.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Geografija
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
4
2
2
1
2
2
3
3
2
2
2
2
27
4
2
2
1
3
2
3
3
2
22
3
3
1
2
2
2
13
3
3
1
2
2
2
2
15
4
4
31
-
4
2
2
1
9
31
-
4
2
2
2
3
2
3
18
31
120
4
-

14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
182

Osnove zrakoplovstva
Zrakoplovni propisi
Poznavanje robe
Primjena elektronikih raunala
Organizacija i tehnika veza u zranom prometu
Organizacija poslovanja u zranom prometu
Prihvat i otprema tereta i zrakoplova
Prihvat i otprema putnika i prtljage
Psihofiziologija
Istraivanje trita
Prijevoz i pedicija
Praktine vjebe
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
2
1
2
2
2
3
16
31
do 40
ZRAKOPLOVNI TEHNIAR IRE / ZRAKOPLOVNA TEHNIARKA IRE

Obrazovni program zrakoplovnog tehniara omoguava stjecanje irokog temeljnog
obrazovanja iz podruja elektrotehnike (IRE instrumenti, radio i elektrooprema). Obavlja
poslove u eksploatacijskom i irem odravanju zrakoplova. Nakon zavrene kole uenici
stjeu znanja koja im omoguavaju obavljanje poslova u linijskom, servisnom i opem
odravanju radio i elektroopreme zrakoplova, radio-navigacijske opreme, radarske
opreme i instrumenata zrakoplova. Osobe koje obavljaju navedene poslove trebaju
imati uredno ope zdravstveno stanje, sposobnost koncentracije, dobrog vida i sluha,
sposobnost razlikovanja boja i sitnih detalja te spretnost ruku i prstiju.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Zemljopis
TZK
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
3
3
2
1
2
2
3
2
2
1
2
23
3
2
2
1
1
2
3
2
2
18
3
2
1
2
3
2
13
3
2
1
2
2
3
13
2
4
2
8
31
-
3
3
2
2
4
14
32
80
2
2
2
2
2
2
6
0-1
18-19
31-32
80
2
2
2
3
2
7
0-1
18-19
31-32
40

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.

Elementi strojeva
Tehnologija materijala u zrakoplovstvu
Zrakoplovna tehnika
Zrakoplovni elektroureaji
Osnove radiotehnike
Organizacija poslovanja u zranom prometu
Zrakoplovni instrumenti
Odravanje zrakoplova
Radio i radarski sustavi zrakoplova
Sustavi zrakoplova i zrakoplovni motori
Radionike vjebe
Izborni program
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
183
ZRAKOPLOVNI TEHNIAR ZIM / ZRAKOPLOVNA TEHNIARKA ZIM

Obrazovni program zrakoplovnog tehniara omoguava stjecanje irokog temeljnog
obrazovanja iz podruja strojarstva (ZIM - zrakoplovi i motori) dostatnog za obavljanje
poslova na odravanju (obnova i remont) zrakoplova. Zrakoplovni tehniar organizira
odravanje, popravke i kontrolu ispravnosti zrakoplova u skladu sa zrakoplovnim
propisima. Pregledava motore, dijelove zrakoplova vane za slijetanje, instrumente,
sustave za odravanje temperature, tlaka, sustave za koenje, crpke i druge dijelove
zrakoplova. Izrauje potrebnu tehniku dokumentaciju. Nakon zavrene kole uenici
stjeu znanja koja im omoguavaju obavljanje poslova u linijskom, servisnom i opem
odravanju zrakoplova i opreme. Osobe koje obavljaju navedene poslove trebaju
imati uredno ope zdravstveno stanje, sposobnost koncentracije, dobrog vida i sluha,
sposobnost razlikovanja boja i sitnih detalja te spretnost ruku i prstiju.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Zemljopis
TZK
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
4.R.
3
3
2
1
2
2
3
2
2
1
2
23
3
2
2
1
1
2
3
2
2
18
3
2
1
2
3
2
13
3
2
1
2
2
3
13
2
2
2
2
-
2
2
2
2
2
-
2
2
2
2
2
-
3
2

13.
14.
15.
16.
17.
18.
19
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
184

Tehnika mehanika
Tehnologija materijala u zrakoplovstvu
Elementi strojeva
Termodinamika
Elektrotehnika
Goriva i maziva
Zrakoplovni instrumenti
Konstrukcija zrakoplova
Organizacijaposlovanja u zranom prometu
Aerodimamika
Sustavi zrakoplova
Odravanje zrakoplova
RED
BROJ
27.
28.
29.
30.
31.
NASTAVNI PREDMET
Zrakoplovni elektroureaji
Pogonski sustavi zrakoplova
Obrada materijala
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
4.R.
1
9
32
-
2
2
14
32
80
2
6
1
19
32
80
2
4
7
1
19
32
40
185
Trogodinji strukovni programi obrazovanja

AUTOELEKTRIAR / AUTOELEKTRIARKA
Odrava, popravlja i regulira rad elektrinih i elektronikih ureaja, sklopova i instalacija
u automobilu. Proizvodi i odrava akumulatore, elektrinu opremu za motore, cestovna
vozila i radne strojeve. Osim kontrole i dopune elektrolita u akumulatoru te zamjene
i podeavanja svjetlosnih tijela vozila, autoelektriari ugrauju i popravljaju ureaje za
zatitu od provale, radioprijemnike i druge komunikacijske ureaje. Takoer, izrauju
potrebne elektroinstalacije na vozilima, montiraju dodatnu opremu te kontroliraju rad
ureaja i sklopova uz pomo mjernog instrumenta. Autoelektriar uglavnom radi u
servisnim radionicama u kojima moe biti praine, ispunih plinova i isparavanja ulja, tj. radi
u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima. Potrebna je pedantnost kao i uporaba zatitnih
sredstava pri rukovanju akumulatorom (zamjena, dolijevanje elektrolita), s obzirom da se
radi o opasnim tvarima. Za obavljanje ovog posla potrebna je spretnost ruku i prstiju kao
i uredna koordinacija pokreta. Vana je pravilna i sigurna uporaba instrumenata i alata
pri samostalnom radu. Zapreke za obavljanje poslova autoelektriara su tekoe vida,
prepoznavanja i razlikovanja boja te oteana pokretljivost tijela.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R
3.R
3
2
2
1
1
9
3
2
1
2
1
9
3
2
1
1
7
1
1
2
3
1
18
34
900
1
2
2
1
2
19
34
900
4
1,5
1,5
3*
24
34
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Osnove raunalstva*
Tehniko crtanje i dokumentiranje*
Matematika u struci
Elektrotehnika*
Automehanika
Autoelektrika*
Elektronika i upravljanje*
Elektroniki ureaji u vozilima*
Izborni dio**
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
STRUNA PRAKSA (sati godinje)***
* Predmeti s obveznim praktinim/laboratorijskim vjebama.

** Izborni predmeti mogu biti: tjelesna i zdravstvena kultura, matematika i predmeti struke. U 3. razredu obvezan je najmanje

1 sat izborne nastave iz strukovnog dijela uz 1 sat pripadnih praktinih/laboratorijskih vjebi.
*** U ukupnom broju sati praktine nastave uraunati su sati predvieni za laboratorijske vjebe iz predmeta s obveznim
laboratorijskim vjebama
186
AUTOLAKIRER / AUTOLAKIRERICA
Obavlja poslove zatite, lakiranja i emajliranja proizvoda kao to su automobili, metalni
namjetaj, razliita kuita i drugo. isti podlogu od prljavtine i korozije, priprema je za
bojanje te potom nanosi boju koju nakon suenja brusi i polira. Podlogu priprema razliitim
postupcima (struganjem stare boje, bruenjem, ienjem, kitanjem, izravnavanjem
i dr.), a boje i lakove nanosi uranjanjem ili pomou razliitih kistova, etki i prskalica.
Osim razliitih vrsta boja i lakova esto upotrebljava razliite kemikalije i otapala. Radi
u zatvorenom prostoru, s kemikalijama i lako isparljivim tvarima pa se mora strogo
pridravati propisa i uputa zatite na radu. Tijekom rada nosi zatitnu radnu odjeu, kapu
i masku kako bi se zatitio od tetnog utjecaja boja, lakova i kemikalija. Autolakirer se
najee zapoljava u autoremontnim radionicama, ali se moe zaposliti i u automobilskoj
industriji, brodogradnji, te u zanatskim radionicama. Obavljanje navedenih poslova
zahtijeva spretnost, dobar vid i razlikovanje boja. Zapreke za rad su kronine bolesti
unutranjih organa (osobito dinih organa), alergije i kone bolesti te oteenja vida.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
1
2
2
2
9
18
16
1
2
2
2
2
9
18
16
1
2
2
1
2
3
11
18
16

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Liilaki materijali
Risanje s osnovama obojenja
Matematika u struci
Raunalstvo
Ustrojstvo liilakih radova
Ukrasne tehnike
Autolakirerski radovi
Izborni dio
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
187
AUTOLIMAR / AUTOLIMARICA
Popravlja i po potrebi izrauje dijelove automobilskih okvira i karoserija, teretnih vozila,
autobusa, prikolica i dr. te radi na poslovima njihove montae i demontae. U automobilskoj
industriji autolimar radi na izradi, ugradnji, ispitivanju i podeavanju dijelova automobilskih
karoserija. Autolimar u servisima popravlja oteene dijelove automobilskih karoserija ili
ih zamjenjuje novima. Takoer odrava i prikljuuje nosee dijelove prikolica te vri zatitu
vanjskih i unutarnjih dijelova od korozije. Autolimaru je potrebna uredna motorika ruku
i dobar vid, jer posao zahtijeva paljivo razlikovanje sitnijih detalja, veliku preciznost
i spretnost. Neophodna je i sposobnost prostornog predoavanja skiciranih predmeta.
Potrebno je uredno ope zdravstveno stanje, tjelesna snaga i izdrljivost. Autolimar radi
u zatvorenim prostorijama, u razliitim poloajima tijela te je izloen buci, neistoama
i praini, a esto i tetnim plinovima. Posao je fiziki zahtjevan, a mogue su i razliite
ozljede. Zapreke za obavljanje poslova autolimara su loa tjelesna kondicija i loe ope
zdravstveno stanje, oboljenja kotano-miinog sustava te tea oteenja vida.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R
3.R
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
1,5
2
1,5
1
1
7
16
900
1
2
2
2
7
16
900
1
1
1
1
2
2
8
15
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
188
Osnove raunalstva
Matematika u struci
Tehniko crtanje
Osnove tehnike mehanike
Osnove tehnikih materijala
Elementi strojeva
Osnove automatizacije
Osnove elektrotehnike i elektronike
Tehnike motornih vozila
Tehnologija autolimarije
Izborni dio
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
AUTOMEHANIAR / AUTOMEHANIARKA
Popravlja i odrava motorna vozila u servisnim i remontnim radionicama, servisima
proizvoaa automobila i u obrtnikim radionicama. Glavni poslovi automehaniara
su odravanje, popravci pojedinih sklopova i motora s unutarnjim izgaranjem i
sustavom prijenosa snage, te generalni remonti vozila. Zamjenjuje, odnosno dopunjava
odgovarajue tekuine, kontrolira i podeava rad pojedinanih mehanizama, izmjenjuje
potroene dijelove, zatee vijke i podmazuje pokretne dijelove. Automehaniar obavlja
i poslove koji se odnose na djelomino odravanje karoserija, okvira i zatitu od korozije
te vri ispitivanje motora s unutarnjim izgaranjem, koionih ureaja, sustava paljenja
i ureaja za proiavanje ispunih plinova. Za obavljanje ovog posla potrebana je
sposobnost razumijevanja mehanikih odnosa, dobar vid i sluh, sposobnost razlikovanja
boja, te prosjena spretnost ruku i prstiju. Zapreke za rad na poslovima automehaniara
mogu biti alergije, epilepsija, bolesti dinih organa te oboljenja kraljenice.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R
3.R
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
1,5
2
1,5
1
7
16
900
1
2
2
7
16
900
1
2
1
2
8
15
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Osnove raunalstva
Matematika u struci
Tehniko crtanje
Elementi strojeva
Osnove elektrotehnike i elektronike
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPN O
189
AUTOMEHATRONIAR / AUTOMEHATRONIARKA
Rad automehatroniara objedinjava poslove automehaniara i autoelektriara. Odrava,
servisira i otklanja kvar na mehanikim, elektrinim i elektronskim sustavima vozila ili po
potrebi upuuje vozilo specijaliziranim strunjacima. Glavni poslovi automehatroniara su
odravanje vozila, popravci pojedinih sklopova te sveobuhvatni servis vozila. Pri redovitom
odravanju vozila, automehatroniar zamjenjuje, odnosno dopunjava odgovarajue
tekuine, kontrolira i podeava rad pojedinih mehanizama, kontrolira elektroinstalacije,
mijenja i podeava svjetlosna tijela, mijenja potroene dijelove. Pri sveobuhavatnom
servisu pregledava i rastavlja sve sklopove, isti pojedine dijelove, provjerava i procjenjuje
njihovu uporabljivost te otklanja kvar. Za obavljanje poslova automehatroniara potrebno
je uredno ope zdravstveno stanje, spretnost ruku i prstiju, uredna koordinacija pokreta
te sposobnost razlikovanja boja. Zapreke za obavljanje poslova automehatroniara su
smetnje vida i sluha, alergije, bolesti dinih organa, epilepsija, kronine bolesti ili oteenja
kraljenice.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Vjeronauk/etika
TZK
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
2
9
3
2
1
1
7
2
1
1
1
1
3
9
18
900
1
1,5
1
2
2
1.5
9
18
900
1
2
2
2
2

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
190
Osnove raunalstva
Matematika u struci
Tehniko crtanje
Osnove teh. mehanike
Osnove teh. materijala
Elementi strojeva
Osnove elektrotehnike sa mjerenjima
Elektronika i upravljanje
Autoelektrika
Odravanje motornih vozila
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
9
16
800
BRAVAR / BRAVARICA
Bavi se proizvodnjom razliitih runih alata, jednostavnijih dijelova strojeva, metalnih
ograda, prozora, vrata, metalnog namjetaja i drugih metalnih graevinskih elemenata. Po
predloenom ili vlastitom nacrtu crta na odabranom materijalu oblike i mjere, koje potom
runo ili strojno izrezuje. Tako grubo oblikovane predmete oblikuje u finalne proizvode
piljenjem, buenjem, rezanjem navoja, glodanjem, bruenjem, zakivanjem, zavarivanjem
i drugim postupcima obrade te ih ugrauje. Za obavljanje navedenih poslova potrebna
je spretnost ruku, sposobnost prostornog predoavanja, smisao za rjeavanje tehnikih
problema. Velik dio posla obavlja stojei, moe biti izloen buci strojeva i metalnoj praini.
Pri radu postoji poveana mogunost ozljeivanja, osobito ruku i oiju. Nuno je strogo
uvaavanje mjera zatite na radu i koritenja zatitnih sredstava zatitnih naoala,
pregaa, rukavica, posebnih zatitnih cipela i sl. Pri obradi materijala treba biti precizan
i toan. Kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su kronine bolesti unutranjih
organa (poput sranih tekoa i bolesti dinog sustava), oteenja i bolesti vida, sluha, te
miino-kotanog sustava.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BR.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
II. STRUNO-TEORIJSKI DIO

RED.
BR.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
NASTAVNI PREDMET
Matematika u struci
Osnove raunalstva
Tehniko crtanje
Elementi strojeva i konstruiranje
Nove tehnologije
Izborna nastava
UKUPNO STRUNO-TEORIJSKI DIO
SVEUKUPNO
PRAKTINA NASTAVA (sati godinje)
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
2
1,5
1,5
1
1
7
16
900
1
2
2
2
7
16
900
1
1
2
2
2
8
15
800
191
BRODOGRADITELJ / BRODOGRADITELJICA
Brodograditelj na osnovi tehniko-tehnoloke dokumentacije ravna, izrauje i montira
dijelove brodske konstrukcije i brodskog trupa pri emu radi sa svim materijalima koji se
koriste u izgradnji broda drvom, metalom i drugim materijalima. Podrezuje, privaruje,
ravna i brusi brodske elemente, a po potrebi radi i druge poslove na zahtjev rukovoditelja.
Za obavljanje poslova brodograditelja potrebno je imati tjelesnu snagu i izdrljivost,
urednu koordinaciju pokreta te sposobnost prostornog predoavanja i smisao za rjeavanje
tehnikih problema. S obzirom na stalno stajanje te esto dizanje i noenje teih predmeta
brodograditelj bi trebao biti dobrog opeg zdravstvenog stanja, a osobito je vano je da
nema bolesti i/ili oteenja miino-kotanog sustava. Za obavljanje navedenih poslova
potreban je prosjean vid i sluh, sposobnost razlikovanja boja, spretnost ruku i prstiju
te sposobnost rjeavanja tehnikih problema. Za obavljanje poslova brodograditelja
kontraindikacije mogu biti kronina oboljenja unutranjih organa (posebice bolesti dinih
organa, bolesti srca i krvnih ila i kronina oboljenja vezana za gubitak svijesti), kao i strah
od visine i emocionalna nestabilnost.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
3
2
2
1
2
10
3
2
1
2
2
10
3
2
1
2
8
2
2
2
2
1
1
12
22
32
120
1
2
1
1
2
1
14
22
32
120
1
3
3
2
1
14
24
32
120

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
22.
Osnove raunalstva
Matematika u struci
Tehniko crtanje i elementi strojeva
Tehniki materijali
Tehnika mehanika
Osnove brodogradnje
Konstrukcija broda
Brodograevna tehnologija
Opremanje broda
Izborni predmeti
Praktina nastava*
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
* Praktina nastava u prvom razredu izvodi se u koli
192
BRODSKI MEHANIAR / BRODSKA MEHANIARKA

Popravlja i odrava brodske pogonske motore, prijenosnike pogona i ostalu opremu za
pogon broda (npr. propelere), ureaje za navigacijsko upravljanje, grijanje i klimatizaciju.
Ponekad radi i u proizvodnji, odnosno izradi i sastavljanju dijelova brodskih strojeva i
ureaja te u proizvodnji dijelova i sklopova broda (metalnih konstrukcija i oplate broda).
U sklopu redovitog odravanja otklanja kvarove, skida i zamjenjuje oteene dijelove, isti
dijelove motora, pumpe, ureaje za hlaenje i vri montau nakon izvrenog popravka.
Kod montae brodskih motora i strojeva na osnovi tehnike dokumentacije montira
podsklopove i sklopove motora, kompresora, pumpi, ureaja pneumatike i hidraulike i
drugih ureaja. Za obavljanje poslova brodomehaniara potrebno je imati sposobnost
tonog i brzog opaanja, sposobnost prostornog predoavanja, sposobnost rjeavanja
tehnikih problema te emocionalnu stabilnost. Brodski mehaniari bi trebali biti urednog
opeg zdravstvenog stanja, tjelesno snani i izdrljivi, imati dobar vid i sluh te urednu
motoriku ruku. Odgovornost, pedantnost i usmjerenost na timski rad takoer su vani.
Kronine smetnje respiratornog sustava, kronina oboljenja unutarnjih organa (osobito
srca i krvnih ila), vrtoglavice, nesvjestice, tee deformacije kraljenice, slabi vid, mogu biti
zapreke za obavljanje poslova brodomehaniara.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R
3.R
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
9
3
2
2
1
1
7
1.5
2
1.5
1
1
1
8
17
900
1
1
1
1
1
1
1
1
8
17
900
1
2
1
2
2
1
9
16
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Osnove raunalstva
Matematika u struci
Tehniko crtanje
Materijali i tehnologija obrade
Tehnologija montae i odravanja
Elementi strojeva
Osnove brodogradnje
Praktikum: Osnove pneumatike i hidraulike
Praktikum: Brodski strojevi i ureaji
Izborni dio
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
193
CNC OPERATER / CNC OPERATERKA

CNC operater radi u tvrtkama strojne obrade, u pogonima odravanja i proizvodnje strojnih
dijelova i ureaja. Obrazovanjem za ovo zanimanje stjeu se kompetencije za samostalno
obavljanje poslova i radnih zadataka rukovanja klasinim i numeriki upravljanim alatnim
strojevima (NUAS) u proizvodnji kao i izradi strojnih dijelova pri remontu strojeva i
ureaja. Samostalno izrauje jednostavnije tehnike crtee i skice, a sloenije oitava kako
bi prema njima mogao izraivati izratke. Radi na upravljakim raunalima na numeriki
kontroliranim strojevima, podeava ih, odrava i popravlja. Za sve se proraune, skiciranja
i crtee koristi odgovarajuim raunalnim programima, naroito vezanim uz crtanje na
raunalu (AutoCAD, Catia, SolidEge). Koristi se programom za simulaciju koji slui za
programiranje CNC stroja i izvoenje 3D simulacija obrade. CNC operater radi u zatvorenim
radnim prostorima, normalne temperature, uglavnom u prisutnosti drugih ljudi, esto u
smjenama. Moe biti izloen utjecaju buke, vibracija ili praine. Vaan je dobar vid i sluh,
razvijena mikromotorika, sposobnost prostornog predoavanja, strpljivost, pedantnost
u radu te sposobnost koncentracije. Zapreke za rad mogu biti bolesti miia i zglobova,
oteen sluh, oboljenje koe ruku te kronine bolesti unutarnjih organa.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Vjeronauk Etika
Matematika
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R..
3.R.
3
2
2
1
2
2
12
3
2
1
2
2
2
12
3
2
1
2
2
10
1
1
1
1
1
1
14
20
32
1
2
1
1
1
14
20
32
1
2
2
2
1
14
22
32

8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Osnove raunalstva
Tehniko crtanje
Tehniki materijali
Tehnika mehanika
Elementi strojeva
Tehnologija obrade materijala
CNC strojevi
Posluivanje CNC strojeva
CAD-CAM tehnologije
Tehnologija odravanja alatnih strojeva
Izborni predmeti*
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
* Izborni predmeti: 1. Tehniko crtanje, 2. Tehnika mehanika , 3. CNC strojevi, 4. CAD-CAM tehnologije, 5. Posluivanje CNC
strojeva
194
CVJEAR / CVJEARKA
Pribavlja, oblikuje, aranira i prodaje sve vrste cvijea te svakodnevno brine o uzgoju
cvijea i ukrasnog bilja do trenutka prodaje. Izrauje cvjetne aranmane, bukete i vijence
po narudbi ili za neposrednu prodaju, koristei se pri tome elementima oblikovanja
cvjetnog aranmana, tehnikim pomagalima i dekorativnim dodacima. U poslove cvjeara
ubrajaju se i priprema supstrata za sjetvu (pikiranje i uzgoj jednogodinjeg i dvogodinjeg
cvijea) te svakodnevna briga o uzgoju cvijea i ukrasnog bilja do trenutka prodaje kao
i prodaja lonanica, zemlje i razne popratne opreme. Cvjear takoer, prua i savjete
kupcima o uzgoju i odravanju ukrasnog bilja i cvijea Za obavljanje navedenih poslova
poeljna je kreativnost i smisao za lijepo, strpljivost, ljubaznost i komunikativnost. Cvjear
treba paljivo pratiti trendove araniranja i pratiti novosti i dostignua u struci. Zapreke
za obavljanje navedenih poslova su tekoe vida, nemogunost raspoznavanja boja, tee
kronine bolesti posebice dinog sustava, miino- kotanog sustava i alergijske reakcije
na cvjetni pelud.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Matematika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R
3.R
3
2
2
2
1
1
11
3
2
2
2
1
1
11
3
2
2
1
1
1
10
3
1
2
14
20
31
80
3
1
2
14
20
31
80
3
2
1
14
20
30
35

9.
10.
11.
12.
13.
14.
Cvjearstvo
Dendroloke vrste za araniranje
Araniranje
Ureenje unutranjeg prostora
Ustrojstvo rada u cvjearnici
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
195
ELEKTROINSTALATER / ELEKTROINSTALATERKA
Postavlja, ispituje, stavlja u pogon i odrava niskonaponske instalacije i postrojenja
za raspodjelu elektrine energije, antenske i komunikacijske instalacije, uzemljenja i
gromobrane te postrojenja za izjednaavanje potencijala, rasvjetnih ureaja i rezervnih
izvora elektrine energije. Takoer, radi na obiljeavanju instalacija, postavljanju cijevi
i vodova, ugradnji razvodnih ormara, prikljunih elemenata, elektrinih ureaja i
elektroopreme. Vaan dio posla elektroinstalatera odnosi se na odravanje elektrine
opreme. Ako je zaposlen u uredima i poduzeima, popravlja elektrinu opremu, a ako radi
u industrijskim postrojenjima, tada postavlja i odrava elektrinu opremu te sudjeluje u
odravanju i popravcima razliitih vrsta motora. Osoba koja radi kao elektroinstalater bi
trebala biti urednog opeg zdravstvenog stanja, sa zdravim miino-kotanim sustavom
i sustavom unutarnjih organa. Potrebna je psihofizika snaga i izdrljivost, dobar vid na
blizinu i daljinu, razlikovanje boja i uredna motorika ruku. Zbog naglaenog rada ruku i
prstiju, mora imati dobru usklaenost pokreta s vidnim podacima. Elektroinstalater treba
biti sistematian i precizan u radu te mora biti oprezan. Nemogunost razlikovanja boja
takoer onemoguuje rad u ovom zanimanju kao i strah od visine.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
9
3
2
2
1
1
7
1
1
2
3
1
8
17
900
2
2
2
2
8
17
900
3
2
2
3
10
17
800
II.POSEBNI STRUNI DIO

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
196
Osnove raunalstva
Matematika u struci
Elektrotehnika
Elektrine mree i postrojenja
Izborni predmeti
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
ELEKTROMEHANIAR / ELEKTROMEHANIARKA
Izrauje i montira dijelove za elektroureaje, vri popravke te ispituje njihovu ispravnost.
Podruje rada prvenstveno ukljuuje popravak elektrinih aparata za kuanstvo
(hladnjaka, zamrzivaa, strojeva za pranje posua i rublja, suilica, miksera, glaala i
dr.). Takoer, proizvodi popravlja i odrava opremu za distribuciju i kontrolu elektrine
energije te mjerila za opskrbljivanje strujom. Postavlja i odrava postrojenja i sustave
za grijanje, klimatizaciju i hlaenje prostorija te proizvodi i popravlja transformatore,
elektrine rotacijske strojeve i dr. Montira i odrava pokretne stepenice i dizala.
Elektromehaniar bi trebao imati razvijenu sposobnost rjeavanja tehnikih problema,
prostornog predoavanja, usmjerenost na detalje, dobro razvijenu spretnost ruku i prstiju
te okulomotornu koordinaciju. S obzirom na sve izraeniju kompjuterizaciju sustava
(primjerice klime i ventilacije), vano je poznavanje raunalnih sustava i praenje novih
tehnologija u struci sustava za centralni nadzor i upravljanje. U uslunim djelatnostima
poeljne su razvijene komunikacijske vjetine i vjetine prodaje. Zapreke u obavljanju
navedenih poslova mogu biti bolesti miino-kotanog sustava i dinih organa te smetnje
vida i sluha kao i nemogunost raspoznavanja boja.
Industrijski model:
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Matematika
Raunalstvo
1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
2
1
2
2
14
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
1
2
10
2
2
16
-
4
3
2
7
2
2
4
16
24
34
35

9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Strojarstvo
Elektrini strojevi i aparati
Elektroenergetika
Konstrukcija i ispitivanje elektrinih proizvoda
Energetska elektronika
kolski izborni program (elektrostrojarstvo)
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
28
80-120
197
Obrtniki model:
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
1
1
2
3
1
8
17
900
2
2
2
2
8
17
900
2
2
3
3
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
198
Osnove raunalstva
Matematika u struci
Elektrotehnika
Elektrini strojevi
Elektrini ureaji
Izborni dio
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
ELEKTRONIAR-MEHANIAR / ELEKTRONIARKA-MEHANIARKA
Mjeri elektrine veliine, izrauje, ispituje i popravlja elektronike sklopove, izrauje
jednoslojne i vieslojne ploe s tiskanim vodovima te ispituje, odrava i popravlja
elektronike ureaje (TV i radio prijemnike, audio ureaje, ureaje za reprodukciju i
snimanje optikog zapisa zvuka, antenske ureaje za satelitski prijenos slike i sl.). Nakon
to dobije na popravak neki ureaj rastavlja ga na dijelove te razliitim ispitivanjem
funkcija pokuava otkriti kvar na njemu. Njegovo podruje rada je takoer postavljanje
i odravanje elektronikih sklopova za nadzor i upravljanje proizvodnim postrojenjima
(ureaja za napajanje, protupoarnih sustava i sustava provala te signalnih i dojavnih
ureaja). Takoer, proizvodi, popravlja i odrava elektrine uredske strojeve, raunala i
drugu opremu za obradu podataka. Za obavljanje poslova ovog zanimanja vano je imati
dobar vid i sluh, sposobnost razlikovanja boja te razvijenu spretnost ruku i prstiju. Osobe
koje pate od bolesti miino-kotanog sustava ili imaju smetnje vida i sluha ne mogu
obavljati ove poslove. Epilepsija i druge bolesti koje mogu uzrokovati gubitak svijesti
oteavaju bavljenje ovim poslovima, kao i strah od visine.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
NASTAVNI PREDMET
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
1
1
2
3
1
8
17
900
2
1.5
1.5
1
2
8
17
900
1.5
2.5
3
3
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Osnove raunalstva
Matematika u struci
Elektrotehnika
Digitalni sklopovi i upravljanje
Audio i videotehnika
Izborni dio
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
199
FOTOGRAF / FOTOGRAFKINJA
Obavlja snimanja, obrauje snimljene materijale i izrauje fotografije, fotoreprodukcije
umjetnikih djela, plakata, postera i druge oblike video zapisa. Fotograf snima ljude,
povijesno vane dogaaje, razliite geografske predjele i druge objekte. Komercijalni
fotograf pravi fotografije koje izdava potom objavljuje kao ilustracije u knjigama,
asopisima, plakatima i sl. Komercijalni fotograf mora biti nadasve kreativan i imati
razvijene estetske sposobnosti koje mu omoguuje da odabere najbolju kompoziciju,
pozadinu i boje. Fotograf-portretist izrauje fotografije za dokumente ili fotografira
vane dogaaje (vjenanja, roendane, promocije). Portretist najvie radi s ljudima,
stoga je vano da je strpljiv i ljubazan. Fotoreporteri fotografiraju za novine i asopise
razliite situacije, najee iz podruja politike, zabave i sporta te drugih podruja koja
su od interesa javnosti. Za fotoreportera su vane okretnost i spretnost jer esto mora
brzo reagirati. Za svakog fotografa su poeljne kreativne i estetske sposobnosti. Poeljno
je da budu strpljivi, sistematini i precizni. Zapreke u obavljanju navedenih poslova su
vee tekoe vida, nesposobnost razlikovanja boja, zdravstvene tekoe koje oteavaju
pokretljivost i brzinu reagiranja te osjetljivost na kemikalije.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
1
2
2
1
8
17
900
2
2
1
1
2
8
17
900
2
1
2
2
3
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
200
Raunalstvo
Fotografija
Fotofizika
Poznavanje materijala
Matematika u struci
Digitalna fotografija
Tehnike snimanja
Izborni predmet
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
FRIZER / FRIZERKA
Prua usluge oblikovanja i njege kose te ureivanja brade i brkova klijenata. Takoer,
izrauje perike i umetke za kosu, prua usluge bojanja trepavica i obrva, a ponekad i
dekorativnog minkanja. Frizer njeguje i ureuje kosu klijenata kroz sljedee postupke:
pranje, ianje, bojanje, kovranje i oblikovanje. Prije poetka tretmana, s klijentom
dogovara eljenu frizuru. Frizer treba biti kreativan, s izraenim smislom za estetiku te
komunikativan, strpljiv i ljubazan s klijentima; treba neprestano pratiti novosti i modne
trendove u frizerskoj djelatnosti u zemlji i inozemstvu kako bi unaprijedio svoju ponudu.
Zapoljava se uglavnom u frizerskim salonima, no moe raditi i na televiziji, filmu ili u
kazalitu. Mora imati dobro razvijenu motoriku, dobar vid i sposobnost razlikovanja
boja i svjetlina. Za obavljanje poslova frizera potrebno je imati zdrav miino-kotani
sustav zbog ope pokretljivosti i dugotrajnog stajanja na nogama. Zapreke za rad su
bolesti dinog sustava i alergijske reakcije na kemikalije koje se koriste pri radu. Osobe s
veim oteenjem vida, nesposobnou razlikovanja boja takoer ne mogu udovoljavati
zadacima ovog zanimanja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
1
1
2
2
1
1
8
17
900
2
1
1
1
1
2
8
17
900
2
2
1
1
1
3
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Tehnologija frizerstva
Dermatologija
Matematika u struci
Raunalstvo
Zdravstveni odgoj
Psihologija komunikacije
Estetika i umjetnost
Izborni predmeti
UKUPNO STRUNI I IZBORNI
SVEUKUPNO
201
GALANTERIST / GALANTERISTICA
Izrauje i popravlja razne galanterijske proizvode: torbe, remene, navlake, rokovnike,
novanike i sl. Prema dobivenom ili samostalno kreiranom modelu, galanterist uzima
odreenu vrstu materijala i kroji dijelove budueg proizvoda. Ako izrauje proizvod
od prave koe, skrojene dijelove stanjuje u stroju dok ne dobije potrebnu debljinu.
Pripremljene komade obiljeava ilom, da bi se u kasnijem postupku znalo gdje i kako
proivati i sastavljati komade u konani proizvod. Pojedine dijelove lijepi runo i zatim ih
sastavlja strojnim ivanjem. Galanterist se slui raznim alatima (karama, krojakim noem,
ilom, metrom, ekiem) i strojevima (strojem za krojenje, za ivanje i preanje koe). U
radu se koristi prirodnom i umjetnom koom, podstavom, koncem, ljepilom, bojama i
raznim ukrasima. Radi uglavnom u zatvorenoj prostoriji u kojoj se ponekad osjea miris
ljepila, koe i boje. Za obavljanje poslova galanterista potrebna je spretnost ruku i prstiju,
razvijen osjet dodira, dobar vid na blizinu, razlikovanje boja i nijansi te okulomotorna
koordinacija. Obavljanje ovih poslova oteano je osobama s oteenjima vida, osobama
koje ne raspoznaju boje, imaju oteenja miino-kotanog sustava, posebno kraljenice
te onima sklonim alergijama kao i bolestima unutarnjih organa ili s kroninim bolestima
koje mogu uzrokovati vrtoglavicu i/ili gubitak svijesti.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R
2.R
3.R
3
2
2
2
1
10
3
2
2
2
1
10
3
2
2
2
1
10
2
2
2
2
14
22
32
-
2
2
2
2
2
12
22
32
-
2
2
18
22
32
35

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
202
Struni raun
Raunalstvo
Modeliranje galanterijskih proizvoda
Tehnologija galanterije
Estetika
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPN O
ZAVRNI STRUNI RAD
GRAFIAR DORADE / GRAFIARKA DORADE

Obavlja poslove grafike dorade i prerade svih vrsta papira, kartona i ljepenki. Razliite
vrste papirnih materijala dorauje kako bi od njih napravio artikle za pisanje, crtanje,
omatanje, itanje i sl. Radi najee u tiskarama, knjigovenicama, kartonai i preradi
papira i folija, na uvezivanju knjiga, izradi korica i kompletiranju u knjini fond. Grafiar
dorade otisnute stranice slae u asopis, knjigu ili drugi eljeni oblik. Prema potrebi, radi
na razliitim strojevima: stroju za ivanje, stroju za klamanje i stroju za rezanje. Grafiar
dorade knjigovea radi u pogonima tiskara u stojeem poloaju sa strojevima. Izloen je
djelovanju papirne praine, isparavanju boja i ljepila. Poeljne osobine za obavljanje ovih
poslova su tjelesna snaga i izdrljivost, dobro razvijen osjet dodira, dobar vid na blizinu,
razlikovanje boja i nijansi, preciznost i spretnost ruku i prstiju, dobra koncentracija i tonost.
Zanimanje grafiar dorade primjereno je osobama bez veih oteenja lokomotornog
sustava (ruku, nogu i kraljenice), oteenja vida, respiratornih smetnji (bronhitis, astma)
te sklonosti alergijama i konim bolestima.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
Informatika
UKUPNO ZAJEDNIKI DIO
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
2
2
2
16
3
2
2
2
1
2
2
2
16
3
2
2
1
2
10
2
14
16
32
84
2
14
16
32
84
2
20
22
32
42

11.
12.
Grafika tehnologija
Praktina nastava s tehnologijom zanimanja
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
203
GRAFIAR PRIPREME / GRAFIARKA PRIPREME

Priprema grafike proizvode za izradu u svim tiskovnim formama. Osnovni zadaci
se odnose na obradu i pripremu materijala za otiskivanje, izradu tiskovnih formi za
pojedinu tehniku tiska te pripremu proizvodnje. Grafiari pripreme unose tekst i slike u
odgovarajue raunalne programe za obradu, slau ga i oblikuju, rade mogue korekcije
te izrauju tiskovne forme potrebne za tisak. Da bi se priprema kvalitetno obavila,
potrebno je znanje i iskustvo o svim tehnikama tiska i dorade proizvoda kao i poznavanje
karakteristika materija od kojih se proizvod izrauje ili na koji se tiska. Ovisno o tehnologiji
slui se raunalima, raznim alatima, strojevima i priborom. Radi na podeavanju ispisa
dobivenog predloka npr. slike, teksta na paus, film ili folije te priprema slog za tiskanje
prema dobivenom predloku. Grafiari pripreme trebaju imati razvijenu runu spretnost
i spretnost prstiju. Trebaju biti precizni i paziti na mnoge pojedinosti, imati dobar vid na
blizinu te dobro raspoznavati boje i njihove nijanse. Jednako tako, oekuje se inventivnost
i misaona fleksibilnost, brzo uoavanje oblika, boja, nijansi i svjetlina te sposobnost
prostornog predoavanja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
Informatika
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
2
2
2
16
3
2
2
2
1
2
2
2
16
3
2
2
1
2
10
2
14
16
32
84
2
14
16
32
84
2
20
22
32
42

11.
12.
204
Grafika tehnologija
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
GRAFIAR TISKA / GRAFIARKA TISKA

Bavi se tiskanjem novina, knjiga, plakata, prospekata, kataloga, reprodukcija slika i
fotografija. Kako bi ostvario odgovarajui uinak i tehnoloke standarde kvalitete, potrebno
je ovladati tehnolokim postupkom, poznavati mogunosti tiskarskog stroja, svojstva
materijala za tisak i boja te konanu namjenu tiskovine. Prije poetka tiskanja grafiar
tiska prouava radnu dokumentaciju, pregledava i priprema tiskovni materijal, pomone
materijale (boje) i tiskovne forme te izrauje plan rada. Nakon podeavanja tiskarskog
stroja izrauje probne otiske te provjerava potpunost otiska i istou neotisnutih dijelova.
Potom izrauje kontrolni otisak kojeg potvruje kontrolor kvalitete. Po zavrenom tisku
priprema stroj za sljedei tisak. Za obavljanje ovog zanimanja potrebno je uredno ope
zdravstveno stanje s naglaskom na miino-kotani sustav i usklaenost pokreta ruku te
razvijena sposobnost za rjeavanje tehnikih problema. Zahtijevaju se uredno razlikovanje
tonova i nijansi, sposobnost rada pri velikim kontrastima svjetla, brzo prepoznavanje i
uoavanje greaka te neosjetljivost na boje i ostale kemikalije.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
Matematika
Fizika
Kemija
Informatika
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
2
2
2
16
3
2
2
2
1
2
2
2
16
3
2
2
1
2
10
2
14
16
32
84
2
14
16
32
84
2
20
22
32
42

11.
12.
Grafika tehnologija
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
STRUNA PRAKSA (godinji zbroj sati)
205
INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE / INSTALATERKA GRIJANJA I KLIMATIZACIJE

Montira, odrava, nadzire rad i servisira sustave za grijanje i klimatizaciju. Postavlja,
nadzire, odrava i popravlja toplinske ureaje za centralno, plinsko ili elektrino grijanje
(grijaa tijela, kotlove, crpke, cijevi, sigurnosne dijelove i dr.) kao i centralne sisteme
klimatizacije (motore, kompresore, termostate, svjeice i dr.). Instalater montira sustave
centralnog, plinskog i elektrinog grijanja. Prije instaliranja sustava centralnoga grijanja
ree metalne cijevi, savija ih, spaja, ree prirubnice, drae te ispituje rad cjelokupnog
sustava. Povremeno radi provjere i popravke, instalira i servisira centralne sisteme
klimatizacije i niz komponenti hlaenja. Pri radu se koristi raznim alatima i mjernim
instrumentima. Obavljanje ovog zanimanja je oteano osobama s veim ili trajnijim
zdravstvenim problemima, s naglaskom na one vezane uz vid ili oboljenja kraljenice
te smanjenu pokretljivost i usklaenost pokreta ruku. Zapreke za obavljanje navedenih
poslova su i prisutnost alergija, bolesti koje uzrokuju gubitak svijesti ili bolesti unutarnjih
organa te strah od visine.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
3
2
2
1
1
9

7.
Matematika u struci
8.
Osnove raunalstva
1.5
9.
Tehniko crtanje
1.5
10.
11.
Tehnologija obrade i montae
12.
Elementi cijevnih instalacija i protoka
13.
14.
Tehnologija strojarskih instalacija
15.
Tehnologija grijanja i klimatizacije
16.
Praktikum NT
17.
Izborni predmeti
UKUPNO STRUNI DIO
206
SVEUKUPNO
17
17
16
900
900
800
INSTALATER-MONTER / INSTALATERKA-MONTERKA
Obavlja poslove postavljanja i izvoenja razliitih instalacija. Taj postupak podrazumijeva
montau opreme, spajanja na mreu, razvod mree, ugradnju armature, ispitivanje i
testiranje ureaja i njihovo putanje u pogon. Instalater-monter izvodi krojenje, rezanje,
spajanje, izoliranje te izradu neuobiajenih vodova sukladno tehnikim nacrtima. Potrebno
je pri tome poznavati ureaje, alate, tehnoloke procese obrade i montae (vodovoda,
grijanja, ventilacije, plina, zraka i sl.), te organizaciju rada na gradilitu. Instalater-monter
radi u zatvorenom, otvorenom i skuenom prostoru, uglavnom stojei, a ponekad i u
drugim poloajima tijela, a moe raditi u industrijskoj proizvodnji i graditeljstvu. Kronina
oboljenja i oteenja dinog sustava, sklonost alergijama, kronina oboljenja unutarnjih
organa, vrtoglavice, nesvjestice, smetnje vida i sluha, oteenja kotano-miinog sustava
(ruku, nogu i kraljenice), neuroze, psihoze te bolesti metabolizma (povean i snien krvni
tlak) predstavljaju zapreke za obavljanje poslova ovog zanimanja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika / Vjeronauk
Matematika
Raunalstvo
Tehnika mehanika
Tehniki materijali
Obrada materijala
Praktina nastava obrade materijala
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
2
2
3
3
3
7
3
2
2
2
1
2
-
3
2
2
1
2
-
30
12
10
3
3
33
2
2
2
4
12
22
34
4
21
25
35
182**
182***
35****

13.
14.
15.
16.
17.
Tehniko crtanje
Elementi strojeva
Elektrotehnika
Tehnologija instalacija
Praktina nastava izrade instalacija*
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
* Ukljueni sadraji zatite na radu i ekologije

** Nakon 1. razreda u kolskim radionicama u bloku (sadraji praktine nastave iz 1. razreda).
*** Nakon 2. godine u kolskim radionicama ili poduzeima u bloku prema izboru uenika. Uenik bira sadraje praktine

nastave iz 2. i 3. razreda.
**** Zbroj sati za zavrni ispit.
207
KERAMIAR OBLAGA / KERAMIARKA OBLAGAICA

Oblae podove, unutarnje zidove, terase, stupove i druge povrine raznim vrstama ploica
koje lijepi bukom ili posebnim ljepilom. Prije samog oblaganja priprema povrinu tako da
ju oisti i izravna. Slijedi oblaganje povrine ploicama. U radu je potrebno esto rezanje
i bruenje ploica, te stalna kontrola pravilnosti postavljenih ploica. Nakon postavljanja
ploica nanosi se masa za fugiranje kojom se ploice povezuju u kompaktnu cjelinu.
Potrebno je ovladati tehnikim crtanjem, itanjem i izradom nacrta te imati temeljna
matematika znanja kako bi mogao obavljati precizna mjerenja i proraune. Radi preteno
u zatvorenim prostorima, a ponekad i u vanjskim prostorima i industrijskim pogonima.
Posao esto obavlja u ueem ili kleeem poloaju. Za obavljanje poslova keramiara
vana je emocionalna stabilnost, sposobnost prostornog predoavanja, smisao za lijepo,
uredan vid i dobro razlikovanje boja i nijansi. Zapreke za obavljanje ovog zanimanja su
bolesti unutarnjih organa, kotano-miinog sustava te tea oteenja vida i kronine
bolesti unutarnjih organa.
OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
Matematika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
1
2
2
12
2
2
2
16
22
34
182
2
2
2
16
22
34
182
2
2
2
16
22
34
35

9.
10.
11.
12.
13.
14.
208
Graevinski materijali
Graevinske konstrukcije
Poznavanje nacrta
Ustrojstvo i obraun radova
Keramiarski I oblagaki radovi
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
KLESAR / KLESARICA
Obrauje prirodni ili umjetni kamen runim ili strojnim alatima (lomi i ree kamen, klee
ga, brusi i polira, a ponekad i boji posebnim bojama) te montira velike industrijski izraene
ploe na fasade zgrada. Kamen oblikuje prema nacrtima ili ablonama, a ponekad ga boji
posebnim bojama. Osim prirodnoga, u suvremenim se uvjetima u klesarstvu upotrebljava
i umjetni kamen. Klesar se slui runim klesarskim alatima i strojevima. Povrine
kamenih ploa se dodatno mogu ukraavati uklesanim ornamentima ili natpisima.
U kamenolomima radi na vaenju kamena i njegovoj osnovnoj obradi, a ponekad
moe suraivati s fasaderima i restauratorima ili kiparima u izradi ili obnovi spomenika.
Osobito zahtjevni klesarski poslovi su restauratorski zahvati na graditeljskoj batini pod
spomenikom zatitom. Klesar preteito radi u nepovoljnim vremenskim uvjetima, praini
i buci, radi stojei, a katkad i uei. Zapreke za obavljanje ovog zanimanja su oboljenja
miino-kotanog sustava, kronine bolesti unutarnjih organa, tea oboljenja i oteenja
vida.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
1
2
1
9
3
2
1
1
7
2
2
2
1
1
8
17
900
1
1
2
1
2
1
2
8
17
900
1
1
2
1
2
2
2
9
16
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Osnove raunalstva
Matematika u struci
Tehniko crtanje
Tehnologija obrade kamena
Petrografija
Klesarske konstrukcije
Graevne konstrukcije
Matematika, izborna nastava
Tehnologija obrade kamena
Poznavanje nacrta
Organizacija i obraun radova
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
209
KONDITOR / KONDITORICA
Samostalno obavlja pojedine jednostavnije operacije u tehnolokom procesu
proizvodnje konditorskih proizvoda kao to su proizvodnja okolade, bombona i keksa.
Poslovi obuhvaaju prijem sirovina za preradu, rad na linijama sa strojevima i ureajima,
odravanje ureaja i pomonog pribora, pripremu ambalae te rad u procesu pakiranja i
skladitenja proizvoda. Ovisno o radnom mjestu u tvornici, konditor moe biti zaduen
za prijem i prijevoz sirovina, poluproizvoda i gotovih sirovina, pripremu sirovina za
proizvodnju, nadzor doziranja sastojaka i parametara za pripremu proizvodnih strojeva.
Kontrolira ispravnost stroja, isti i odrava strojeve, ureaje i pomoni pribor, priprema
ambalau ili radi u procesu pakiranja i uskladitenja proizvoda. Posao konditora ne mogu
obavljati osobe s kroninim bolestima plua, sranim bolestima, alergijama i konim
bolestima, bolestima miino-kotanog sustava, poremeajima osjetila mirisa te okusa,
teim poremeajima i oteenjima vida, ali i nemogunou raspoznavanja boja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Tjelesna i zdrav. kultura
Etika / Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
10
3
2
2
2
1
10
3
2
2
1
8
2
6
14
22
32
182
2
6
14
22
32
182
2
6
14
22
30
45

7.
8.
9.
10.
210
Matematika
Raunalstvo
Tehnologija zanimanja
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPN O
KONOBAR / KONOBARICA
Posluuje hranu i pie u ugostiteljskim objektima te priprema, odrava i ureuje inventar
ugostiteljskog objekta. Poslovi konobara ukljuuju pripremu stolnog rublja, stolnog
inventara, rasporeivanje stolova i ureivanje za posluivanje, doekivanje gostiju,
evidentiranje narudbi, posluivanje hrane i pia, pospremanje stola, priprema rauna.
Poslovi konobara razlikuju se ovisno o radnom mjestu. Samim time i opis poslova na
razliitim mjestima je drugaiji te ovisi o uslugama koje se pruaju i o organizaciji rada
u ugostiteljskom objektu. Osim u restoranima, hotelima i drugim mjestima s ponudom
hrane, konobari se mogu zapoljavati i u ugostiteljskim objektima koji pruaju usluge
posluivanja pia (primjerice caffe barovi, cocktail barovi, noni klubovi i dr.). Vana je opa
tjelesna spretnost, dobro pamenje, snalaljivost, strpljivost, ljubaznost, komunikativnost,
urednost. Zapreke za obavljanje poslova su oteenja kotano-miinog sustava, tee
kronine bolesti i smetnje dinog sustava, alergije, oteenja sluha, vida i glasovnogovorne komunikacije.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
2
2
1
7
16
900
1
2
2
1
1
1
8
17
900
1
2
1
1
1
2
1
1
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Matematika u struci
Strani jezik II
Turistika geografija
Poslovna psihologija i komunikacije
Kulturno-povijesna batina
Marketing u turizmu
Enologija s gastronomijom
Voenje i organizacija restorana
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
211
KOZMETIAR / KOZMETIARKA
Prua usluge uljepavanja i njegovanja koe lica i tijela, oblikovanja tijela te korektivnog
i dekorativnog minkanja. Poslovi koje obavlja kozmetiar ovise o vrsti kozmetikog
tretmana. Osim ienja koe lica i tijela, radi se i na uklanjanju, odnosno smanjivanju
bora, strija i suvinih dlaica. Kozmetiari pruaju i usluge masae lica i tijela, njege i
pilinga koe, aromaterapije i dr. U svom radu koristi razliite postupke i aparate kako bi
pomogao ljudima u rjeavanju problema prekomjerne teine, celulita i slabije cirkulacije.
Manikiranjem njeguje kou ruku te prste i nokte na rukama, a pedikiranjem njeguje
kou stopala i prstiju na nogama te nokte na nogama. Pruaju i usluge dekorativnog i
korektivnog minkanja. Za obavljanje ovog posla potrebno je imati uredan vid, sposobnost
razlikovanja boja i nijansi, usklaen rad ruku i prstiju, a za precizan rad i sposobnost
razlikovanja dodirom. Ove poslove ne mogu obavljati osobe s razliitim konim bolestima
i alergijskim reakcijama te osobe s oboljenjima kotano-miinog sustava. Takoer,
potrebne su razvijene organizacijske i komunikacijske vjetine u radu s klijentima.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
1
1
2
1
1
6
15
900
2
1
1
1
1
2
8
17
900
2
2
1
1
1
1
2
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
212
Osnove kozmetike
Kozmetologija
Dermatologija
Matematika u struci
Primijenjena kemija
Dijetetika
Izborni predmeti
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
KROJA / KROJAICA
Izrauje odjeu i druge tekstilne proizvode od tkanina, pletiva ili vlaknastih materijala
prema prethodno kreiranom modelu. Posao ukljuuje izradu kroja prema zadanim
mjerama i modelu, odabir materijala, rezanje materijala prema kroju, sortiranje i
pripremanje skrojenih dijelova, sastavljanje dijelova u konani proizvod pomou stroja za
ivanje, stroja za porubljivanje i stroja za izradu rupica. Zavrne su faze priivanje dugmadi
te strojno ili runo glaanje. Krojai mogu raditi u industrijskim postrojenjima ili obrtnikim
radionicama. U obrtnikoj radionici djelatnik samostalno obavlja sve navedene poslove,
te izrauje odjeu prema eljama i u skladu s mjerama naruitelja. U industriji je posao
najee organiziran tako da se djelatnici specijaliziraju za pojedinu radnu operaciju ili
skupinu radnih operacija. U obrtnikoj krojakoj radionici je puno runog rada, dok u
industriji prevladava rad na strojevima. Zapreke za obavljanje navedenih poslova su
oboljenja kotano-miinog sustava, tea oteenja vida i neraspoznavanje boja te alergije
na odreene materijale i prainu.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
2
1
2
1
8
17
900
1
2
3
2
8
17
900
1
3
3
2
9
16
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Matematika u struci
Osnove raunalstva s vjebama
Tekstilni materijali
Tehnologija izrade odjee
Konstrukcija odjee
Estetika odijevanja
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
213
KUHAR / KUHARICA
Priprema sve vrste toplih i hladnih jela, sastavlja dnevne i tjedne jelovnike te priprema
jela po narudbi. Posao kuhara ukljuuje razliite aktivnosti: naruivanje i preuzimanje
namirnica, ienje, odreivanje tehnologije pripremanja hrane, pripremanje namirnica i
njihovu toplinsku obradu, podjelu hrane na pojedinane obroke te garniranje i dekoriranje.
Nadalje, kuhar biljei podatke za dnevni obraun upotrijebljenih namirnica, izdanih
obroka hrane te kontrolira zalihe. Tijekom obavljanja poslova potuje visoke higijenske
standarde, pazi na higijenu i istou prostora i sredstava s kojima radi te vodi brigu o
skladitenju nepotroenih namirnica. Sudjeluje u pripremanju i sastavljanju jelovnika,
dnevnih menija te u pripremi prorauna za odreena jela i obroke. Zapreke za obavljanje
ovog zanimanja su oboljenja i oteenja dinog i krvoilnog sustava, alergije i kona
oboljenja te bolesti miio-kotanog sustava. Nadalje, tekou predstavljaju, poremeaji
osjetila mirisa i okusa, oteenja vida i nemogunost razlikovanja boja kao i bolesti koje
mogu uzrokovati nesvjesticu.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
2
1
1
6
15
900
1
3
1
1
1
7
16
900
1
2
1
2
1
1
1
9
16
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
214
Matematika u struci
Kulturno povijesna batina
Marketing u turizmu
Voenje i organizacija kuhinje
Strani jezik II
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
MESAR / MESARICA
Obavlja poslove klanja stoke i rasijecanja mesa, obrauje pojedine dijelove, obavlja
kategorizaciju mesa, prerauje ga i proizvodi mesne preraevine. Posao mesara
ukljuuje preuzimanje stoke za klanje, omamljivanje i klanje, rasijecanje trupa, obradu
pojedinih dijelova mesa, razvrstavanje mesa, proizvodnju svjeeg mesa, suhomesnatih
proizvoda, masti, kuhanih i sirovih salamura i dr. Mesar takoer kupuje meso, priprema
ga za prodaju i prodaje ga. Izuzetno je vano pridravanje i provoenje higijenskih
postupaka te prepoznavanje i saniranje nepoeljnih promjena na mesu. Mesar takoer
popunjava dokumentaciju vezanu uz dranje i skladitenje mesa i mesnih preraevina,
vode dokumentaciju o proizvodnji, obradi mesa i mesnih preraevina te izdaje raune
i izraunava cijenu pri prodaji mesa i preraevina. U svom radu takoer rukuje razliitim
strojevima i alatima te brine o njihovu odravanju. Glavne zapreke za obavljanje navedenih
poslova su ispodprosjena tjelesna snaga, oteenja kotano-miinog sustava, kronine
bolesti unutarnjih organa, oteenja vida i sluha te emocionalna nestabilnost.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
1
2
2
3
10
19
900
1
4
3
10
19
900
1
4
1
1
3
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Matematika u struci
Higijena i sanitacija
Osnove prirodnih znanosti
Poznavanje sirovina
Primarna obrada stoke za klanje i tehnologija obrade mesa
Prerada mesa i mesne preraevine
Kultura komunikacije i usluivanja
Marketing
Izborni predmeti
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
215
MONTER SUHE GRADNJE / MONTERKA SUHE GRADNJE

Montira pregradne stijene, izvodi sputene i zakrivljene stropove, oblae zidove i stropove
te montira raznovrsne izolacijske zidove pomou metalnih podkonstrukcija, gipskartonskih ploa i zidnih obloga od drva i drugih materijala. Znanja o alatima, strojevima
i pomagalima za obavljanje radova te zatiti na radu i zatiti okolia, potrebna su za
obavljanje ovog posla. Vrlo esto je potrebno itati graevinske nacrte kako bi radovi
izvodili upravo onako kako je predvieno nacrtom. Za obavljanje ovog posla potrebna
je opa tjelesna snaga i izdrljivost, zadovoljavajua usklaenost vidnih informacija i rada
ruku, preciznost i snalaljivost te osjeaj za funkcionalnost, sklad i lijep izgled prostora.
Monter posao obavlja stojei, esto mijenja poloaj tijela, okree se, prigiba, penje ili ui.
Iz navedenih razloga posao montera suhe gradnje ne mogu obavljati osobe s veim ili
trajnijim zdravstvenim problemima, oboljenjima kotanomiinog sustava, kroninim
bolestima unutarnjih organa, alergijama te veim potekoama vida i smanjenom
pokretljivosti ruku i prstiju.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
Matematika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
1
2
2
12
2
2
2
16
22
34
182
2
2
2
16
22
34
182
2
2
2
16
22
34
35

9.
10.
11.
12.
13.
14.
216
Poznavanje nacrta
Izvoenje suhe gradnje
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
PEDIKER / PEDIKERKA
Prua usluge njege koe stopala i prstiju te ureivanja noktiju na rukama i nogama. Njega
koe podrazumijeva odstranjivanje otvrdnule, suhe i ispucale koe, otklanjanje uljeva,
ureivanje deformiranih i uraslih noktiju te njihovo oblikovanje i lakiranje. Pediker takoer
prua usluge masae nogu i ruku raznim kremama i losionima te usluge depilacije.
Proces zapoinje pregledom stopala i prstiju klijenta, te u skladu s rezultatima pregleda
i dogovora s klijentom. Poetak tretmana podrazumijeva pripremu stopala uranjanjem u
razne mirisne kupke, a potom slijedi odstranjivanje zadebljanja koe, uljeva i sl. Ovisno
o stanju stopala, tretmani mogu biti jednokratni ili trajati nekoliko dana. Kada se uredi
koa stopala i prstiju na nogama, ureuju se, oblikuju i lakiraju nokti na nonim prstima.
Za obavljanje ovih poslova potreban je uredan vid, usmjerenost na detalje te razvijene
komunikacijske vjetine. Navedene poslove ne mogu obavljati osobe s veim oteenjima
vida i opipa, oteenjima miino-kotanog sustava te s razliitim konim bolestima i
alergijskim reakcijama. Vana je i usklaenost vidnih informacija i rada ruku te spretnost i
usklaenost ruku i prstiju.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
1
1
2
2
1
1
8
17
900
2
1
1
1
1
2
8
17
900
3
1
1
1
1
3
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Tehnologija pedikerstva
Dermatologija
Matematika u struci
Raunalstvo
Zdravstveni odgoj
Osnove masae tijela
Izborni predmeti
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
217
PEKAR / PEKARICA
Priprema razliite vrste tijesta i od njega oblikuje kruh, peciva i ostale pekarske proizvode.
Pekar proizvodi kruh i peciva od brana razliitih itarica i ostalih sastojaka kao to su sol,
voda, kvasac i sl. Da bi se ispekao kruh ili peciva, potrebno je najprije pripremiti smjesu od
navedenih sastojaka pri emu se, uz pomo pekarskih pomagala, kontrolira sastav smjese
i koliina svakog sastojka. Sljedei korak je runo ili strojno mijeanje i oblikovanje tijesta,
a potom se vri nadzor nad procesom dizanja tijesta prije, ali i za vrijeme peenja. Po
zavretku peenja, gotovi pekarski proizvodi se vade iz velikih pei uz pomo specijalnih
pekarskih lopata, slau se u koare i prevoze do prodajnih mjesta. Posao u pekarskoj
proizvodnji ne mogu obavljati osobe slabijeg opeg zdravstvenog stanja, posebice osobe
s kroninim bolestima krvoilnog, dinog i kotano-miinog sustava te osobe s razliitim
zaraznim, konim bolestima i alergijama. Oteenja vida, sluha, opipa, mirisa i okusa, kao
i smetnje u usklaivanju pokreta ruku takoer su prepreka za obavljanje ovih poslova.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
1
2
2
1
8
17
900
1
4
1
6
15
900
1
3
1
1
1
1
8
15
800

7
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
218
Matematika u struci
Higijena i sanitacija
Osnove prirodnih znanosti
Poznavanje sirovina
Proizvodni procesi u pekarstvu I.
Proizvodni procesi u pekarstvu II.
uvanje i transport pekarskih proizvoda
Marketing
Kultura komunikacije i usluivanja
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
PLINOINSTALATER / PLINOINSTALATERKA
Obavlja poslove montae, odravanja, nadzora rada i servisa plinskih instalacija i ureaja.
Montira i popravlja plinske plamenike, zamjenjuje plinomjere, elemente plinske mree,
ustanovljava i otklanja greke na vodovima i ureajima. Ugrauje plinske ureaje u
stambene i poslovne objekte (polae i privruje cijevi, zavaruje ih i lemi, ugrauje
zaporne ventile i brtvila, izolira i zatiuje cjevovode itd.) te obavlja tlana ispitivanja
mree. Montira prikljuke i armature, prikljuuje bojlere na plin i vodu, plinske tednjake
i ostale plinske ureaje. Ako radi kao serviser ili djelatnik na odravanju ureaja, treba u
cijelosti poznavati tok svih vodova te znati kako su ureaji montirani, konstruirani i kako
funkcioniraju. U sluaju kvara na ureaju ili vodovima, uvidom u nacrte utvruje raspored
instalacija i mjernih ureaja, te ih popravlja odnosno zamijenjuje. Posao plinoinstalatera
ne mogu obavljati osobe s veim ili trajnijim zdravstvenim problemima, osobito bolestima
i oteenjima kotano-miinog sustava, vida i/ili njuha.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
1.5
1.5
1
1
7
16
830
1
2
2
2
2
9
18
800
1
2
4
2
9
16
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
17.
Matematika u struci
Osnove raunalstva
Tehniko crtanje
Tehniki materijali
Elementi strojeva i protoka
Tehnologija plinoinstalacija
Izborni predmeti
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
STRUNA PRAKSA (godinji zbroj sati)
219
POLJOPRIVREDNI GOSPODARSTVENIK / POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVENICA

Gospodarstvenik na mjeovitom seoskom gospodarstvu obavlja poslove koji su vezani
za poslovanje seoskog gospodarstva. Moe se baviti oranjem, etvom, poljoprivrednom
proizvodnjom hrane, uzgojem ivotinja i raznim drugim poslovima. Na nekim seoskim
gospodarstvima, specijaliziranim za biljnu proizvodnju hrane, bavi se uzgojem
poljoprivrednih proizvoda (kao to su itarice, povre, voe itd.), na drugima pak uzgojem i
njegom ivotinja, a moe raditi i na seoskim gospodarstvima koja ukljuuju i zemljoradnju
i uzgoj ivotinja. Veina seoskih gospodarstava nalazi se u ruralnim podrujima, pa
gospodarstvenici obino rade na otvorenom. Neki od poslova se odnose i na vonju i
rad traktorom, upravljanje sloenim poljoprivrednim strojevima i opremom, odravanje i
popravak poljoprivredno-gospodarskih objekata itd. Potrebno je biti paljiv i pri uporabi
razliitih kemijskih sredstava te pri radu s njima nositi propisanu zatitnu opremu. Bolesti
miino-kotanog sustava, neke kronine bolesti (poput bolesti krvoilnog ili dinog
sustava) kao i preosjetljivost organizma na kone alergene i alegrene dinih puteva
onemoguavaju obavljanje ovog zanimanja.
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
220
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Matematika
Raunalstvo
Ratarstvo
Voarstvo
Vinogradarstvo i vinarstvo
Povrarstvo
Mehanizacija
Zatita bilja
Stoarstvo
Trite
Izborna nastava
Ekoloka poljoprivreda
Ljekovito bilje
Seoski turizam
UKUPNO
PRAKTINA NASTAVA
STRUNA PRAKSA GODINJE
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
2
1
2
1
2
2
-
3
2
1
2
2
1
1
2
1
1
1
2
1
3
2
1
2
1
1
2
1
1
1
2
20
12
80
22
12
80
18
16
-
POMONI SOBOSLIKAR I LIILAC /POMONA SOBOSLIKARICA

titi od propadanja, priprema za lienje i lii razliite vrste podloga (mineralne, drvene
i metalne) uz nadzor kvalificiranog radnika. Opis poslova ukljuuje zatiivanje prostora
od oneienja prilikom rada, skidanje stare boje s razliitih podloga te skidanje hre
s metalnih povrina i njihova antikorozivna zatita. Pomoni soboslikar-liilac nanosi
temeljne boje na drvene i metalne, a impregnaciju na mineralne podloge. Runo ili strojno
brusi, lii i lakira, zapunjuje pukotine i zaglauje mineralne i drvene podloge. Ponekad
se radi u nepovoljnim uvjetima (praina, buka, hladnoa, vruina) i na visini, a koliina i
intezitet rada su kroz godinu neravnomjerno rasporeeni (zimi manje posla). Zdravstvene
kontraindikacije za obavljanje ovog zanimanja su alergije na liilake materijale, astma i
druge kronine bolesti dinih organa, epilepsija, oteenja vida, oteenja lokomotnog
sustava, psihika oboljenja, oteenja sluha, oteenja vestibularnog aparata.
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Etika i kultura
Matematika
Sat razrednika
Vjeronauk/Etika
Struna praksa
UKUPNO
Produljeni struni postupak (po razredu ili odgojnoj skupini)
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
1
3
2
3
1
1
14
28
18
3
1
1
3
2
3
1
1
14
29
18
3
1
1
2
2
3
1
1
21
35
18
221
POMONI KONOBAR /POMONA KONOBARICA

POMONI KARTONAER / POMONA KARTONAERKA
POMONI KUHAR I SLASTIAR / POMONA KUHARICA I SLASTIARKA
Zanimanje pomoni kuhar i slastiar (TES) namijenjeno je uenicima koji imaju tekoa
u razvoju i koji su osnovnu kolu zavrili po prilagoenom programu. Pomoni kuhari
i slastiari obavljaju razliite pomone poslove u kuhinjama i restoranima razliitih
ugostiteljskih objekata. Osnovni poslovi i zaduenja se odnose na primjenjivanje pravila
osobne higijene, higijene prostorija, ureaja i pribora te zatitnih mjera na radnom
mjestu. Vrlo je vano primjenjivati pravila zatite na radu te odabirati ivene namirnice po
kvaliteti, sastavu, podrijetlu i svojstvima. Tijekom obavljanja poslova zaposlenik potuje
higijenske standarde, pazi na higijenu i istou prostora i sredstava s kojima radi te vodi
brigu o skladitenju nepotroenih namirnica. Dodatno, potrebno je pomagati u pripremi
i gotovljenju jednostavnih jela, slastica i priloga. Ove poslove ne mogu obavljati osobe s
bolestima dinog, kotano-miinog i krvoilnog sustava, alergijama i konim bolestima.
Poremeaji osjetila mirisa i okusa, tei poremeaji vida te nemogunost razlikovanja boja
kao i bolesti koje mogu uzrokovati nesvjestice su zapreka za obavljanje ovog zanimanja.
Kartonaa je dio grafike dorade u kojem se izrauju proizvodi od kartona. kolovanjem
za zanimanje pomoni kartonaer (TES) uenici se osposobljavaju za izvoenje razliitih
pomonih radnji u odjelima kartonae i grafike dorade. To su uglavnom jednostavniji
radni zadaci i nastavni plan i program prilagoen je uenicima s posebnim potrebama.
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Etika i kultura
Matematika
UKUPNO
7.
Etika/Vjeronauk
8.
Struna praksa
9.
Sat razrednika
Produljeni struni postupak (po razredu ili odgojnoj skupini)
222
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
1
3
2
3
12
1
14
1
18
3
1
1
3
2
3
13
1
14
1
18
3
1
1
3
2
3
12
1
21
1
18
PRODAVA / PRODAVAICA
Posao prodavaa podrazumijeva maloprodaju i/ili veleprodaju robe te savjetovanje
kupaca o kupovini. Moe raditi u velikim trgovakim sustavima, na specijaliziranim
odjelima ili u malim trgovakim drutvima. Prodava prodaje robu te savjetuje kupce o
kupovini iste. Prua informacije o proizvodu koji prodaje te upoznaje kupce s prednostima
i nedostacima proizvoda. Takoer prikuplja informacije o eljama i potrebama kupaca te
s njima upoznaje trgovakog poslovou, kako bi nabavljali robu sukladno potrebama
kupaca. Po preuzimanju primljene robe, robu treba pregledati, prepakirati, pripremiti
za skladitenje ili prodaju te naznaiti odgovarajue cijene. Posao ukljuuje i obraun
prodane robe, brigu o blagajni, voenje evidencije naruene, primljene i prodane
robe. Za obavljanje navedenih poslova potrebne su razvijene komunikacijske vjetine,
snalaljivost, spretnost te dobro snalaenje u raunskim operacijama. Zbog razliitih
uvjeta rada na razliitim radnim mjestima, ovisno o tipu trgovine, organizaciji i veliini,
poeljno je da prodava bude urednog zdravstvenog stanja. Bolesti kotano-miinog
sustava te oteenja vida i sluha mogu biti prepreka za obavljanje ovog zanimanja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Geografija
Etika/Vjeronauk
Matematika
Osnove informatike
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
2
2
12
3
2
2
1
2
2
2
14
3
2
1
2
2
2
12
4
1
3
2
2
12
28
4
3
3
2
2
10
31
7
2
1
1
2
6
32
14

10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Nabavno poslovanje
Poslovanje prodavaonice
Poznavanje robe
Prodajno poslovanje
Prodajna komunikacija
Poslovna dokumentacija
Osnove marketinga
Ponaanje potroaa
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
PRAKTINA NASTAVA (sati tjedno)
223
RUKOVATELJ SAMOHODNIM GRAEVINSKIM STROJEVIMA / RUKOVATELJICA

SAMOHODNIM GRAEVINSKIM STROJEVIMA
Izvodi zemljane radove (iskapanje tla, premjetanje ili prevoenje iskopanog materijala na
odreenu lokaciju te poravnavanje materijala do projektom predviene zbijenosti tla) na
gradilitima visokogradnje i niskogradnje te u komunalnom gospodarstvu. Osposobljen
je za odravanje, ienje, podeavanje i upravljanje razliitim graevinskim strojevima.
Poslove obavlja u sjedeem poloaju s malom mogunou kretanja. Jaka buka i vibracije
stroja zahtijevaju noenje odgovarajue zatitne opreme. Budui da radi na graevinskom
terenu, izloen je praini, blatu i ostalim nepovoljnim utjecajima: raznim isparavanjima,
vremenskim nepogodama (slaboj vidljivosti zbog loih vremenskih uvjeta, vruini i sl.),
mogunosti odrona materijala i dr. Stalno ponavljanje istih radnji moe izazvati zamor.
Ukoliko zadani vremenski rok za dovrenje odreenih radova to zahtijeva, mogu je rad i
u smjenama. Zbog oteanih uvjeta rada, za obavljanje navedenih poslova vano je uredno
ope zdravstveno stanje, zdrav miino-kotani sustav te uredan vid i sluh. Okulomotorna
koordinacija, brzina reagiranja i preciznost vani su prilikom rukovanja strojevima. Osobe
koje imaju smetnje vida i sluha, oboljenja dinih puteva, bolesti kraljenice i ostala
oboljenja koja im onemoguuju dugotrajno sjedenje u kabini stroja, ne mogu obavljati
poslove ovog zanimanja. Strah od visine ili strah od zatvorenog prostora takoer mogu
biti zapreke za obavljanje poslova ovoga zanimanja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezikt
Povijest
Tjelesna I zdravstvena kultura
Etika /Vjeronauk
Matematika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
1
2
2
12
2
2
4
4
2
8
22
34
182
2
2
2
16
22
34
182
2
2
2
16
22
34
35

9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
224
Tehnika fizika
Tehniko crtanje s elementima strojeva
Motori i prijenosi
Uljna hidraulika i pneumatika
Elektroinstalacija strojeva
Izvoenje graevinskih radova strojevima
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
SLASTIAR / SLASTIARKA
Izrauje kolae, kreme, sladoled, razne dekorativne ukrase i ostale slastice. Osim izrade
navedenih proizvoda, posao ukljuuje naruivanje i pripremu sirovina i materijala. Za
izradu tijesta za kolae i biskvita, slastiar priprema kalupe, oblikuje tijesto, stavlja ga
u kalupe ili limove, te nadzire njegovo peenje. Pripremljene biskvite i tijesta za kolae
premazuje ili puni kremom, koju takoer sam priprema. Kolae ukraava glazurom, voem,
eerom u prahu, jestivim ukrasima, te ih ree na prikladnu veliinu i oblik. U svom se radu
slui raznim kuharskim i slastiarskim priborom, alatima i strojevima, a posao obuhvaa
i njihovo odravanje, ienje i provjeru ispravnosti. Mora poznavati osnove sigurnosti
na radu, protupoarne zatite i zatite okolia. Za obavljanje poslova slastiara vano je
odravanje osobne higijene, higijene prostora i sredstava koja se upotrebljavaju u radu,
poznavanje i potivanje sanitarnih propisa. Vano je uredno ope zdravstveno stanje,
zdrav miino-kotani sustav, uredan vid i sposobnost razlikovanja boja. Osjeti opipa,
okusa i mirisa vani su za procjenu kakvoe proizvoda. Posao ne mogu obavljati osobe
s kroninim bolestima plua, sranim bolestima, alergijama na radni materijal (brano,
jaja, aditivi i sl.), konim bolestima, bolestima miino-kotanog sustava, poremeajima
osjetila mirisa i okusa, teim poremeajima vida te nemogunou raspoznavanja boja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
2
1
1
6
15
900
1
3
1
1
1
7
16
900
1
2
1
2
1
1
1
9
16
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Matematika u struci
Kulturno-povijesna batina
Marketing u turizmu
Voenje i organizacija slastiarnice
Strani jezik II
Izborni predmeti
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
225
SOBOSLIKAR LIILAC / SOBOSLIKARICA LIITELJICA

Obavlja poslove bojanja vanjskih i unutranjih povrina zgrada, oslikava i ukraava
trijemove, hodnike i stubita te lii drvene, metalne ili kamene dijelove graevina. Posao
obuhvaa pripremu zidova za bojanje (struganje, ienje i izravnavanje) te nanoenje
razliitih vrsta boja (kistovima, valjcima ili posebnim prskalicama). Drvene, metalne ili
kamene dijelove graevina priprema za rad bruenjem, struganjem, spaljivanjem starih
slojeva boje te ienjem i izravnavanjem. Zatim poslojava i zavrno boji kamene, drvene
i metalne podloge. U radu je esto izloen propuhu, prljavtini i isparavanjima koja mogu
tetno utjecati na zdravlje. Na terenu radi u neugodnim i opasnim poloajima te na
visinama. Za obavljanje navedenih poslova potrebno je uredno ope zdravstveno stanje
kao i prosjena tjelesna snaga i izdrljivost. Potrebna je uredna motorika, prosjean vid uz
vrlo dobro razlikovanje boja i svjetlina. Poeljan je smisao za estetiku. Zapreke za obavljanje
navedenih poslova su strah od visine, oteenje miino-kotanog sustava, nesposobnost
raspoznavanja boja, sklonost alergijama te prisustvo teih kroninih oboljenja.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
3
2
2
1
1
9
2
1
2
2
1
8
17
900
3
1
1
3
8
17
900
4
1
1
4
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
226
Crtanje s osnovama obojenja
Matematika u struci
Raunalstvo
Izborni dio
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
STOLAR / STOLARICA
Izrauje, ugrauje, postavlja, popravlja i odrava masivni namjetaj i graevnu stolariju
(prozore, vrata, stubita, ograde, krovne nadstrenice i dr.). Takoer, oblae stropove i
podove te izrauje pregradne stijene. Stolar moe raditi i na restauraciji i rekonstrukciji
namjetaja ili se baviti oplemenjivanjem namjetaja furnirom i letvicama. Posao stolara
poinje zaprimanjem narudbe, slijedi izrada nacrta i narudbe svih potrebnih materijala.
Stolar priprema strojeve i alate koje e koristiti tijekom svoga rada. Nakon potrebnih
mjerenja i skiciranja slijedi obrada materijala (piljenje, blanjanje, izrada veza ili spojeva,
glodanje, buenje, dubljenje drva i izrada utora te struganje i bruenje). Nakon obrade
materijala potrebno je spojiti sve dijelove nakon ega slijedi zavrna povrinska obrada
uz nanoenje zatitnih sredstava, lakiranje, bruenje laka i poliranje. U radu koristi
sljedee alate i strojeve: pile, blanjalice, glodalice, builice, tokarilice, pree. Posao obavlja
uglavnom u zatvorenim prostorima (tvornike hale, obrtnike radionice), dok graevinski
stolar radi i na otvorenom. U radu je izloen buci, praini i opasnostima od ozljeda pa je
za obavljanje navedenih poslova potreban zdrav miino-kotani i dini sustav. Takoer
je vana razvijena mikromotorika, sposobnost predoavanja i razumijevanja prostornih
odnosa te dobra koordinacija vida i pokreta.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
1
1
2
2
1
1
8
17
900
2
1
3
1
1
8
17
900
3
3
1
3
10
17
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
Osnove raunalstva
Crtanje s konstrukcijama
Matematika u struci
Izborna nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
227
TEHNIKI CRTA / TEHNIKA CRTAICA

Izrauje tehniku dokumentaciju u suradnji s inenjerima arhitekture, graevinarstva,
strojarstva i brodogradnje. Tehnika dokumentacija ukljuuje pisana obrazloenja s
proraunskim dokaznicama, trokovnike, skice i nacrte raznih namjena, razina preciznosti i
mjerila. Nacrti ili skice prikazuju strojeve/objekte sa svim tehnikim pojedinostima, tonim
dimenzijama, snimkama iz svih kutova i opisom odgovarajuih materijala od kojih e biti
izraeni. U svom se radu slui raunalom, a poeljno je i znanje iz matematike, geometrije i
sklonost tehnikim predmetima. Za obavljanje navedenih poslova vana je spretnost ruku
i prstiju, sposobnost prostornog predoavanja, uredan vid i sluh, preciznost i usmjerenost
na sitne detalje, vjetine rada u timu. Dugotrajno sjedenje, pognut poloaj tijela i blizina
raunala mogu uzrokovati oteenja vida i kraljenice.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BR.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Matematika
Raunalstvo
Tehnika mehanika
Tehniki materijali
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
2
1
2
2
3
3
20
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
1
2
1
10
5
3
2
1
11
31
182
2
2
5
10
19
31
182
2
1
6
12
21
31
35

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
228
Nacrtna geometrija i tehniko crtanje

Tehnologija obrade materijala
Elementi strojeva
Elektrostrojarstvo
Birotehnika
Poslovno komuniciranje
Primjena raunala
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
TOKAR / TOKARICA
Radi na poslovima odravanja i rukovanja tokarskim strojem i izrauje elemente za strojeve
i alate (osovine, vretena, matice, klipovi, ventili, vijci, prsteni, spiralne opruge i dr). Osim
izrade elemenata za strojeve i alate, moe se specijalizirati za drvotokarenje i izradu oblih
dijelova od drveta (npr. dijelovi za ograde, namjetaj i sl.) ili gotovih uporabnih i ukrasnih
predmeta. U svom radu koristi razliite materijale (eljezo i njegove legure, elik, obojene
metale, plastine mase i drvo). U radu se slui alatima za rezanje i tokarskim strojevima
za obradu vrlo sloenih predmeta (konusi, vanjski i unutarnji navoji). Manje sloene
predmete obrauje glodalicama, builicama i brusilicama. U novije vrijeme, tokar koristi
strojeve za CNC tokarenje numeriki upravljane alatne strojeve. Osim strunih znanja
koja se stjeu u koli i na radnom mjestu, za obavljanje poslova potrebna je spretnost ruku
i prstiju, te razvijena okulomotorna koordinacija. Uredan vid i sluh, zdrav miino-kotani
sustav, te sposobnost prostornog predoavanja i procjene dimenzija predmeta potrebni
su za obavljanje poslova tokara. Obzirom na rukovanje strojevima na kojima je mogunost
ozljede velika, vana je emocionalna stabilnost i sposobnost odravanja usmjerene
pozornosti. Takoer, vaan je uredan vid i sluh, razvijena mikromotorika, sposobnost
prostornog predoavanja, strpljivost, pedantnost u radu te sposobnost koncentracije.
Zapreke za obavljanje poslova ovog zanimanja su bolesti miia, zglobova i ivaca, slabiji
vid, oteen sluh, oboljenja koe ruku, bolesti kraljenice te kronine bolesti unutarnjih
organa koje onemoguavaju dugotrajno stajanje.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BR.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7

RED.
BR.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
NASTAVNI PREDMET
Matematika u struci
Osnove raunalstva
Tehniko crtanje
Elementi strojeva i konstruiranje
Nove tehnologije
Izborna nastava
UKUPNO STRUNO-TEORIJSKI DIO
SVEUKUPNO
TJEDNI BROJ SATI

1. R.
2. R.
3. R.
2
1,5
1,5
1
1
7
16
900
1
1
2
2
2
8
17
900
1
1
1
2
2
2
9
16
800
229
VOAR VINOGRADAR VINAR / VOARKA VINOGRADARKA VINARKA

Bavi se voarsko-vinogradarsko-vinarskom proizvodnjom. Glavni poslovi su uzgoj voa
i vinove loze. Tome prethodi priprema tla i obavljanje poslova na podizanju vonjaka i
vinograda. Zatim se vri sadnja, njega i zatita vonjaka i vinograda. Ostali poslovi su: berba
voa i groa, daljnja otprema te prerada groa, proizvodnja vina i drugih proizvoda
od groa. Potrebna su znanja o kakvoi, pripremi i odravanju tla, vrsti i nainu sadnje
i uzgoju voaka i vinove loze, sredstvima i postupcima zatite voaka i vinove loze od
tetoina i bolesti, znanja o vremenu dozrijevanja, nainima berbe, sortiranja i skladitenja,
odnosno prerade voa i proizvodnje vina. Vano je poznavanje poljoprivrednih strojeva i
njihove uporabe u voarstvu i vinogradarstvu. Voar-vinogradar-vinar treba biti urednog
opeg zdravstvenog stanja i prosjene tjelesne snage i izdrljivosti. Budui da rukuje
brojnim alatima i strojevima, vana je dobra koordinacija pokreta i spretnost ruku i prstiju.
Potreban je uredan vid, prosjena sposobnost razlikovanja boja i svjetlina, te razvijena
osjetila dodira i okusa. Ovaj posao ne mogu obavljati osobe slabijeg opeg zdravstvenog
stanja, osobito osobe s tekoama miino-kotanog sustava, te osobe koje imaju tekoe
dinog sustava, alergije, ili su pojaano osjetljivi na mirise kemikalija za zapraivanje i
gnojenje.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/Vjeronauk
Matematika
Raunarstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
2
1
11
3
2
1
2
2
1
11
3
2
1
2
1
1
10
2
2
2
14
20
31
80
2
2
2
1
14
21
32
80
2
2
2
14
20
30
35

9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
230
Voarstvo
Vinogradarstvo
Vinarstvo
Mehanizacija u voarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu
Zatita bilja u voarstvu i vinogradarstvu
Promet i vonja
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
VODOINSTALATER / VODOINSTALATERKA
Izrauje, montira i popravlja elemente instalacija i ureaja koji omoguavaju siguran
dotok vode od glavnog voda do troila. Vodoinstalater radi na izradi i pripremi elemenata
instalacija i ureaja za ugradnju, obavlja pripremne radove na objektu za izvoenje
vodovodnih instalacija, poslove montae i prikljuivanja sustava za pripremu tople
vode, solarnih sustava, dezinfekcije mree i spajanja cjevovoda za odvod otpadnih voda.
Vri ispitivanje i nadzor vodovodnih ureaja na nepropusnost, nadzire ureaje tijekom
rada te radi na odravanju i ienju vodovodnih ureaja. Najee radi u zatvorenim
ili poluzatvorenim prostorima, na novogradnjama i u nedovrenim objektima gdje je
izloen promjenama temperature, vlazi, propuhu, neugodnim mirisima, te neistoama.
Vodoinstalater u svom poslu prenosi terete, nosi ih na vie katove, gura ih ili die. Posao
zahtijeva strpljivost, tonost, te sposobnost rjeavanja tehnikih problema. Za obavljanje
ovih poslova potrebno je uredno ope zdravstveno stanje, spretnost ruku i prstiju, dobra
opa tjelesna pokretljivost, te uredan vid i sluh. Poslove vodoinstalatera ne mogu obavljati
osobe koje imaju strah od visine, dubine, zatvorenog prostora ili su sklone nesvjestici i
vrtoglavici, osobe kod kojih su prisutne bolesti miia, zglobova i ivaca ili boluju od teih
kroninih bolesti unutarnjih organa.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
1
9
3
2
2
1
1
9
3
2
1
1
7
2
1.5
1.5
1
1
1
8
17
900
1
1
1
2
1
2
8
17
900
1
2
2
2
2
9
16
800

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Matematika u struci
Osnove raunalstva
Tehniko crtanje
Tehnologija obrade i montae
Elementi vodovodnih instalacija i protoka
Tehnologija vodoinstalacija
Praktikum NT
Izborni predmeti
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
231
VOZA MOTORNOG VOZILA / VOZAICA MOTORNOG VOZILA

Upravlja vozilom unutar gradskog podruja te u meumjesnom i meunarodnom
prometu. Obavlja poslove pripreme vozila za prijevoz, vodi prijevoznu dokumentaciju,
otklanja manje kvarove na vozilu, preuzima teret u prijevozu, nadzire utovar i istovar te
vodi brigu o njegovoj zatiti. Nakon zavretka obrazovanja i odreenog radnog iskustva
polaznik se kroz struno usavravanje moe osposobiti za vozaa autobusa, taksi vozaa
i autodizaliara. Voza mora imati vrlo dobre senzorne, mentalne i psihomotorne
sposobnosti to se utvruje posebnim lijenikim pregledima. Zapreke za obavljanje
navedenih poslova su tee bolesti unutranjih organa, oteenja udova i kraljenice,
poremeaji vida i teka oteenja sluha, epilepsija, tei oblici eerne bolesti, alergijske i
kronine bolesti dinog sustava, psihoze. Potrebna je dobra emocionalna stabilnost.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezikt
Povijest
Etika/Vjeronauk
Osnove prijevoza I prijenosa
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
1
2
2
12
3
2
1
2
8
3
22
1
2
10
3
2
2
2
2
3
2
1
2
19
31
-
3
2
2
2
1
2
2
2
7
23
31
80
2
-

8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20
21.
22.
23
24
232
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Geografija
Strojarstvo
Cestovna vozila
Prva pomo u cestovnom prometu
Tehnologija goriva I maziva
Zatita na radu
Prijevoz tereta
Prijevoz putnika
Prometna kultura
Prometna tehnika
Propisi u cestovnom prometu
Upravljanje motornim vozilom
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
PRAKTINA NASTAVA
2
3
2
2
1,5
7
19,5
29,5
35
VRTLAR / VRTLARICA
Posao je vrlo raznolik i obuhvaa razliita podruja rada. Bavi se sadnjom, uzgojem
i odravanjem razliitih vrsta ukrasnog bilja, cvijea, drvea, voa i povra te njihovom
prodajom. Ureuje travnjake u parkovima i na sportskim terenima, vrtove, zelene
povrine koje okruuju razliite institucije, groblja i sl. Vrtlar koji se bavi uzgojem ukrasnog
raslinja i cvijea, vodi brigu o njihovoj sadnji, razmnoavanju, gnojidbi i zatiti od bolesti
i nametnika. Ukrasne grmolike biljke i sadnice voa razmnoava u rasadnicima i sadi ih u
parkovima, vrtovima i okunicama. Povre sije i uzgaja do prodaje, veinom u zatienim
prostorima kao to su plastenici, staklenici ili pokrivene gredice, ali i na otvorenom.
Sadnice prodaje ili presauje na njive. Posao vrtlara ukljuuje i uzgoj travnjaka - pripremu
terena za sjetvu trave, sijanje trave i odravanje travnate povrine. Vano podruje rada je
zatita raslinja od bolesti, tetoina i korova. U tu svrhu koristi fitofarmaceutska sredstva
za zatitu biljaka. Vrtlar obavlja svoj posao uglavnom na otvorenim, ali i u zatvorenim
prostorima kao to su staklenici i plastenici. Izloen je promjenjivim vremenskim uvjetima
(hladnoi, vruini, kii), a u zatvorenim prostorima visokoj vlazi i vruini. Vrtlar treba imati
razvijen smisao za ureenje prostora i krajobraza. Vano je uredno ope zdravstveno
stanje, prosjena tjelesna snaga i izdrljivost, te spretne ruke i prsti. Posao ne mogu
obavljati osobe s alergijama i kroninim oboljenjima dinog sustava te osobe s oboljenjima
miino-kotanog i krvoilnog sustava.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika/vjeronauk
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
10
3
2
2
2
1
10
3
2
2
1
8
1
3
2
2
14
22
32
80
1
2
2
3
14
22
32
80
1
1
2
2
2
14
22
30
35

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Matematika
Raunalstvo
Temelji vrtlarstva
Mehanizacija u vrtlarstvu
Povrarstvo
Cvjearstvo
Dendrologija s rasadniarstvom
Vrtna tehnika
Zatita bilja
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
PRAKTINA NASTAVA (godinji zbroj sati)
233
ZIDAR / ZIDARICA
Obavlja poslove zidanja pojedinanih elemenata graevine i njihovog povezivanja
u stabilnu konstrukciju. Postavlja temelje, gradi zidove, stupove, stropove, mostove,
betonira ceste, tunele i sl. Takoer postavlja hidroizolaciju, kanalizaciju, otvore za vrata
i prozore te obavlja druge zidarske poslove. Posao obavlja u svim vremenskim prilikama
- na vjetru, propuhu, hladnoi, kii, suncu i vruini, a ponekad i u vodi. Posao ukljuuje
zidanje - slaganje opeka, kamenih blokova ili blokova od nekog drugog materijala,
te njihovo spajanje bukom razliite kakvoe i sastava. Zidar obavlja i druge poslove:
postavlja hidroizolaciju, okvire za prozore i vrata i sl. Moe raditi na visokogradnji,
niskogradnji ili hidrogradnji. Najee radi na gradilitu ili u pogonima za proizvodnju
graevinskih proizvoda i montanih elemenata. esto radi na otvorenim graevinama, na
skelama i ljestvama, na velikim visinama i u dubokim graevinskim jamama. Za obavljanje
navedenih poslova vana je tjelesna snaga i izdrljivost, psihomotorna spretnost i uredno
ope zdravstveno stanje. Treba imati uredan vid, sluh i osjeaj ravnotee. Zapreke za
obavljanje poslova zidara su strah od visine, oteenja miino-kotanog sustava, bolesti
koje izazivaju nesvjesticu ili vrtoglavicu, sklonost alergijama.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BROJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Strani jezik
Povijest
Etika /Vjeronauk
Matematika
Raunalstvo
TJEDNI BROJ SATI

1.R.
2.R.
3.R.
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
2
1
2
12
3
2
2
1
2
2
12
2
2
2
16
22
34
182
2
2
2
16
22
34
182
2
2
2
16
22
34
35

9.
10.
11.
12.
13.
14.
234
Poznavanje nacrta
Zidarski radovi
Praktina nastava
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
Dvogodinji programi obrazovanja

POMONI KONOBAR /POMONA KONOBARICA
POMONI KUHAR / POMONA KUHARICA
Moe samostalno obavljati rad u ugostiteljstvu. Posjeduje osnovna znanja o pripremnim
radovima u kuhinji, odravanju inventara, aparata i ureaja. Upoznat je s vrstama
i karakteristikama namirnica biljnog i ivotinjskog porijekla. Samostalno priprema
hladna jela od povra, jaja i riba, jednostavnija topla jela, bistre juhe, umake i temeljce.
Takoer moe pripremati razliite vrste tijesta. Osposobljen je za ukraavanje, slaganje i
posluivanje jela. Posao pomonog kuhara ne mogu obavljati osobe s kroninim bolestima
plua, sranim bolestima, alergijama i konim bolestima, bolestima miino-kotanog
sustava, poremeajima osjetila okusa i mirisa, teim poremeajima vida i nemogunou
razlikovanja boja te osobe koje imaju simptome nesvjestice (psihike bolesti, epilepsija i
druge).
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BR.
1.
2.
3.
4.
5.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Raunalstvo
Vjeronauk/Etika
Strani jezik
1. R.
2. R.
2,5
2
1,5
1
1
8
2,5
1,5
1
1
6
2
2
3
7
15
504
1
1
2
3
2
9
15
504

6.
7.
8.
9.
10.
11.
Poduzetnitvo
Matematika u struci
Higijena
Biologija i ekologija
Poznavanje robe i prehrane
Izborni predmet
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
235
IVA ODJEE / IVAICA ODJEE

Sastavlja skrojene dijelove materijala u konani proizvod. Vrlo se esto tijekom rada
specijalizira za pojedine segmente/faze rada na odreenim vrstama strojeva (npr. priivanje
ovratnika, naivanje epova i sl.). Slui se razliitim priborom i alatima kao to su kare,
krojaki metar, konac i igla. Za obavljanje poslova krojaa bitan je dobar vid na blizinu,
osjet dodira, dobro razvijena mikromotorika te okulomotorna koordinacija, mogunost
dobrog raspoznavanja boja i svjetlina, preciznost i strpljivost. ivai koji obavljanjem svog
posla sudjeluju samo u jednoj fazi pripreme ili izrade proizvoda, moraju biti otporni na
jednolinost, jer se u takvom radu stalno ponavlja isti postupak. Izloeni su buci ivaih
strojeva i tekstilnoj praini. Prilikom rada postoji opasnost od ozljeivanja otrim alatom
stoga je potrebno pridravati se mjera zatite na radu.
I. OPEOBRAZOVNI DIO
RED.
BR.
1.
2.
3.
4.
5.
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Hrvatski jezik
Raunalstvlsto
Etika/Vjeronauk
Strani jezik
1. R.
2. R.
2,5
2
1,5
1
1
8
2,5
1,5
1
1
6

RED.
BR.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
236
TJEDNI BROJ SATI

NASTAVNI PREDMET
Poduzetnitvo
Matematika u struci
Tehnologija proizvodnje odjee i tekstila
Konstrukcija i modeliranje odjee
Izborni predmeti: Modeliranje odjee
Osnove psihologije i komuniciranja
UKUPNO STRUNI DIO
SVEUKUPNO
1. R.
2. R.
2
3
2
-
1
1
3
2
7
15
504
9
15
504
IX. UENIKI DOMOVI

Odlukom o uvjetima za prijam uenika u uenike domove koju svake godine u lipnju
donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, utvruju se uvjeti za prijam uenika
u uenike domove u Republici Hrvatskoj. Natjeaj za upis uenika u uenike domove
objavljuje se svake godine zajedno s Natjeajem za upis uenika u prve razrede srednjih
kola.
Ukoliko vam je potreban smjetaj u neki od uenikih domova, vie informacija moi ete
pronai na mrenoj stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (www.mzos.hr).
Informacije o uenikim domovima koji se nalaze u pojedinim upanijama moete
pronai na sljedeim stranicama.
NAZIV DOMA I KONTAKT
SMJETAJNI KAPACITET
enski aki dom Dubrovnik

Branitelja Dubrovnika 27, 20000 Dubrovnik
tel 020/423-684
fax 020/423-687
e-mail: ss-dubrovnik-510@skole.htnet.hr
enski
Kapacitet: 100 uenica
Muki ueniki dom Dubrovnik

Svetog kria 8, 20000 Dubrovnik
tel 020/418-513
fax 020/418-470
Muki
Kapacitet: 82 uenika
Ueniki dom Paola di Rosa

Volantina 1, 20000 Dubrovnik
tel 020/441-110
fax 020/441-111
enski
Kapacitet: 111 uenica
237
SMJETAJNI KAPACITET
Ueniki dom Split

tel. 021/453-060
fax. 021/453-066
web: www.dom-ucenicki-st.skole.hr
Mjeoviti
Kapacitet: 516 uenika/uenica
enski aki dom Split

iril Metodova 26, 21000 Split
tel. 021/343-200; 021/486-632
web: www.zenskidjackidom-split.hr
enski
Kapacitet: 153 uenice
Ueniki dom Srednje kole Braa Radi

Put poljoprivrednika 5, 21217 Katel tafili-Nehaj
tel: 021/234-505
fax. 021/234-599
web: www.ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr
Mjeoviti
Ueniki dom Klesarske kole Puia

Nova riva 3, 21412 Puia
tel: 021/718-366
fax. 021/633-076
e-mail: klesarska-skola@st.htnet.hr
web: www.klesarskaskola.hr
Muki
Kapacitet: 53 uenika
Na podruju ove upanije nema uenikih domova.
ZADARSKA UPANIJA
SMJETAJNI KAPACITET
Srednjokolski aki dom

Obala kneza Branimira 10/A, 23000 Zadar
tel: 023/224-840
fax: 023/213-490
e-mail: djacki-dom@zd.htnet.hr
238
Mjeoviti
Prilog 1: Popis podrunih ureda Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje

PODRUNI URED
ADRESA
KONTAKT
Bjelovar
Andrije Kaia Mioia 5

43000 Bjelovar
Telefon: 043 61 11 00
e-mail: HZZ.Bjelovar@hzz.hr
akovec
Bana Josipa Jelaia 1

40000 akovec
Telefon: 040 39 68 00
e-mail: HZZ.Cakovec@hzz.hr
Dubrovnik
Put Vladimira Nazora 5

20000 Dubrovnik
Telefon: 020 43 37 00
e-mail: HZZ.Dubrovnik@hzz.hr
Gospi
Budaka 1
53000 Gospi
Telefon: 053 61 72 60
e-mail: HZZ.Gospic@hzz.hr
Karlovac
Domobranska 19
47000 Karlovac
Telefon: 047 60 64 00
e-mail: HZZ.Karlovac@hzz.hr
Krapina
K.. alskoga 4
49000 Krapina
Telefon: 049 38 22 52
e-mail: HZZ.Krapina@hzz.hr
Krievci
Ul. kralja Tomislava 20

48260 Krievci
Telefon: 048 68 19 04
e-mail: HZZ.Krizevci@hzz.hr
Kutina
Crkvena 13
44320 Kutina
Telefon: 044 69 13 70
e-mail: HZZ.Kutina@hzz.hr
Osijek
Kneza Trpimira 2
31000 Osijek
Telefon: 031 25 25 00
e-mail: HZZ.Osijek@hzz.hr
Poega
Alojzija Stepinca 5
34000 Poega
Telefon: 034 31 13 50
e-mail: HZZ.Pozega@hzz.hr
Pula
Benediktinske opatije 3
52100 Pula
Telefon: 052 37 57 00
e-mail: HZZ.Pula@hzz.hr
Rijeka
Bulevar osloboenja 14
51000 Rijeka
Telefon: 051 40 61 11
e-mail: HZZ.Rijeka@hzz.hr
Sisak
Kralja Tomislava 15
44000 Sisak
Telefon: 044 54 97 73
e-mail: HZZ.Sisak@hzz.hr
Slavonski brod
Vukovarska 11
35000 Slavonski Brod
Telefon: 035 40 59 60
e-mail: HZZ.Slavonskibrod@hzz.hr
Split
Bihaka 2/c
21000 Split
Telefon: 021 31 05 55
e-mail: HZZ.Split@hzz.hr
ibenik
Matije Gupca 42 A
22000 ibenik
Telefon: 022 20 11 11
e-mail: HZZ.Sibenik@hzz.hr
Varadin
Baruna Trenka 56
42000 Varadin
Telefon: 042 40 15 00
e-mail: HZZ.Varazdin@hzz.hr
Vinkovci
Jurja Dalmatinca 27
32100 Vinkovci
Telefon: 032 33 11 55
e-mail: HZZ.Vinkovci@hzz.hr
Virovitica
Antuna Mihanovia 40
33000 Virovitica
Telefon: 033 72 12 56
e-mail: HZZ.Virovitica@hzz.hr
Vukovar
Vladimira Nazora 12
32000 Vukovar
Telefon: 032 59 94 44
e-mail: HZZ.Vukovar@hzz.hr
Zadar
Kralja Stjepana Drislava bb

23000 Zadar
Telefon: 023 30 08 00
e-mail: HZZ.Zadar@hzz.hr
Zagreb
Ul. kralja Zvonimira 15

10000 Zagreb
Telefon: 01 46 99 999
e-mail: HZZ.Zagreb@hzz.hr
239
Prilog 2: Popis Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK)
240
CISOK
ADRESA
KONTAKT
Dubrovnik
Branitelja Dubrovnika 15, 20000

Dubrovnik
Tel: 020/640-281
E-mail: cisok-dubrovnik@hzz.hr
Koprivnica
Trg bana J. Jelaia 7 /2. kat/, Koprivnica
Tel: 048/853-771
E-mail: cisok-koprivnica@hzz.hr
Osijek
Trg Ante Starevia 3, Osijek
Tel: 031/201-149
E-mail: cisok-osijek@hzz.hr
Slavonski Brod
Ante Starevia 5, Slavonski Brod
Tel: 035/449-089
E-mail: cisok-slavonskibrod@hzz.hr
Split
Bana Jelaia 17, 21000 Split
Tel: 021/682-940
021/682-941
E-mail: cisok-split@hzz.hr
ibenik
Ul. Stjepana Radia 54, ibenik
Tel: 022/336-824
E-mail: cisok-sibenik@hzz.hr
Varadin
Ul. Ivana Kukuljevia 12, Varadin
Tel: 042/302-179a
E-mail: cisok-varazdin@hzz.hr
Vukovar
Vladimira Nazora 12, 32000 Vukovar
Tel: 032/599-457
E-mail: cisok-vukovar@hzz.hr
Zadar
Polaie 3, Zadar (preko puta robnog

centra Relja)
Tel: 023/311-949
E-mail: cisok-zadar@hzz.hr
Zagreb 1
Ulica grada Vukovara 68, Zagreb
Tel: 01/6115-439
E-mail: cisok-zagreb1@hzz.hr
Zagreb 2
Kneza Vieslava 7, Zagreb
Tel: 01/4622-253
E-mail: cisok-zagreb2@hzz.hr
Prilog 3: Popis podrunih obrtnikih komora

PODRUNE
OBRTNIKE KOMORE
ADRESA
KONTAKT
Obrtnika komora Zagreb
10000 ZAGREB, Ilica 49
Telefon: 01 48 46 741
web: http://www.okz.hr
e-mail: okz@okz.hr
Obrtnika komora
Krapinsko-zagorske
upanije
Obrtnika komora
Sisako-moslavake
upanije
49000 KRAPINA, Magistratska 2
44000 SISAK, Ulica Ante Starevia 13
Telefon: 049 300 545

web: http://www.okkzz.hr
e-mail: ok.krapina@hok.hr
Telefon: 044 521 134
web: http://www.ok-smz.hr
e-mail: ok.sisak@hok.hr
Telefon: 047 612 058
web: http://www.okkz.hr
e-mail: ok.karlovac@hok.hr
Telefon: 042 320 986
web: http://www.obrtnickakomora-vz.hr
e-mail: ok.varazdin@hok.hr
Telefon: 048 623 408
web: http://www.obrtnickakomora-koprivnica.hr
e-mail: ok.koprivnica@hok.hr
Telefon: 043 242 242
web: http://www.okbj.hr
e-mail: ok.bjelovar@hok.hr
Telefon: 051 325 599
web: http://www.obrtnickakomora-rijeka.hr
e-mail: ok.rijeka@hok.hr
Obrtnika komora
Karlovake upanije
47000 KARLOVAC, Jurja Haulika 14
Obrtnika komora
Varadinske upanije
42000 VARADIN, Branka Vodnika 4
Obrtnika komora
Koprivniko-krievake
upanije
48000 KOPRIVNICA, Bjelovarska cesta 75 a
Obrtnika komora
Bjelovarsko-bilogorske
upanije
43000 BJELOVAR, Junija Palmotia 1
Obrtnika komora
Primorsko-goranske
upanije
51000 RIJEKA, Zanonova 1/III
Obrtnika komora
Liko-senjske upanije
53000 GOSPI, Kanika 4
Telefon: 053 573 012

e-mail: ok.gospic@hok.hr
Obrtnika komora
Virovitiko-podravske
upanije
33000 VIROVITICA, Pavla Radia 3
Telefon: 033 721 258

web: http://www.okvpz.hr
e-mail: ok.vpz@hok.hr
Obrtnika komora
Poeko-slavonske
upanije
34000 POEGA, Franje Thauzya 7
Telefon: 034 272 457

e-mail: ok.pozega@hok.hr
Obrtnika komora
Brodsko-posavske upanije
35000 SLAVONSKI BROD, Petra Kreimira

IV 46/1
Obrtnika komora
Osjeko-baranjske upanije
31000 OSIJEK, Svilajska 35/II
Obrtnika komora
Vukovarsko-srijemske
upanije
32100 VINKOVCI, Ljudevita Gaja 17
Telefon: 032 333 304

e-Mail: ok.vinkovci@hok.hr
Obrtnika komora
Istarske upanije
52100 PULA, Mletaka 12/I
Telefon: 052 216 153

web: http://www.ok-istre.hr/
e-mail: ok-istre@ok-istre.hr
Telefon: 035 447 017

web: http://www.okbp.hr
e-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hr
Telefon: 031 310 160
web: http://www.okobz.hr
e-mail: ok.osijek@hok.hr
241
PODRUNE
OBRTNIKE KOMORE
ADRESA
Obrtnika komora
Zadarske upanije
23000 ZADAR, iroka ulica 1
Obrtnika komora
ibensko-kninske upanije
Obrtnika komora
Splitsko-dalmatinske
upanije
Obrtnika komora
Dubrovako-neretvanske
upanije
Obrtnika komora
Meimurske upanije
242
22000 IBENIK, Ulica Stjepana Radia 77 a

21000 SPLIT, Ruera Bokovia 28-30
KONTAKT
Telefon: 023 319 224
web: http://www.obrtnickakomora-zadar.hr
e-mail: ok-zadar@zd.t-com.hr
Telefon: 022 311 715
e-mail: ok.sibenik@hok.hr
Telefon: 021 470 114
e-mail: ok.split@hok.hr
Telefon: 020 323 560

web: http://www.du-hok.net
e-mail: ok.dubrovnik@hok.hr
Telefon: 040 312 643
web: http://www.obrtnicka40000 AKOVEC, Ivana Gorana Kovaia 4
komora-medjimurja.hr
e-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hr
20000 DUBROVNIK, iroka 4/II

Dalmatinska Brosura 2015 7

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dalmatinska Brosura 2015 7

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mogunosti kolovanja na podruju:

Hrvatski zavod za zapoljavanje

Hrvatski zavod za zapoljavanje

Podruni ured Dubrovnik

Nakladnik: Hrvatski zavod za zapoljavanje

U emu vam moe pomoi Hrvatski zavod za zapoljavanje? .............................15

III. NAJTRAENIJA ZANIMANJA .................................................................................20

Vrste srednjih kola i programa obrazovanja .......................................................25

VI. UVJETI UPISA U SREDNJU KOLU .........................................................................31

Prilog 1: Popis podrunih ureda Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje ............282

INDEKS ZANIMANJA / PROGRAMA

KOZMETIAR / KOZMETIARKA ..............................................................................................................................127

AUTOLIMAR / AUTOLIMARICA ..................................................................................................................................188

STOLAR / STOLARICA ...................................................................................................................................................227

POMONI KONOBAR /POMONA KONOBARICA ..............................................................................................235

I. UPOZNAJTE SEBE: SVOJE VRIJEDNOSTI,

INTERESE, SPOSOBNOSTI I OSOBINE LINOSTI

svojih poslova. Navedene osobine su vanije za kemijskog laboranta zato to poslovi

II. PRIKUPLJANJE INFORMACIJA O

Vano je prikupiti to vie informacija o razliitim zanimanjima, o kolama i programima

Nepostojanje zdravstvenih kontraindikacija za odabrani program obrazovanja potvruje

U emu vam moe pomoi Hrvatski zavod za zapoljavanje?

psiholog - struni savjetnik za profesionalno savjetovanje i selekciju savjetuje

uenika na temelju psihologijskog testiranja, kolskih ocjena i eksplorativnog

lijenik specijalist medicine rada obavlja uvid u medicinsku dokumentaciju i

Poeljno je da s uenikom na savjetovanje doe jedan od roditelja s kojim e se u razgovoru

uenici koji su nastavu u osnovnoj koli pohaali temeljem rjeenja o izmijenjenom

uenici koji imaju rjeenje Prvostupanjskog tijela vjetaenja Centra za socijalnu

uenici koji imaju izrazite tekoe u uenju;

uenici sa zdravstvenim tekoama;

Za neke grupe uenika struno miljenje tima za profesionalno usmjeravanje obvezno

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK)

CISOK je sredinje mjesto za pruanje usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja

samostalno pretraivanje informacija o zanimanjima, kolovanju i zapoljavanju

samoprocjenu znanja i vjetina

savjetovanje o profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere

sudjelovanje na organiziranim predavanjima, treninzima i radionicama

individualno profesionalno savjetovanje

Savjetnici za informiranje i savjetovanje o karijeri u CISOK centrima dostupni su za svaku

Korisnici CISOK centara:

uenici osnovnih i srednjih kola

zaposlene osobe koje razmiljaju o promjeni posla, profesionalnog usmjerenja ili

savjetnici za razvoj karijere

svi ostali zainteresirani za razvoj karijere

Sve navedene usluge su besplatne, a vie informacija o uslugama i aktivnostima CISOK

III. NAJTRAENIJA ZANIMANJA

BROJ TRAENIH RADNIKA

voza lakog dostavnog vozila

BROJ TRAENIH RADNIKA

BROJ TRAENIH RADNIKA

BROJ TRAENIH RADNIKA

Uenici obrtnikih zanimanja

-- informacije na tel: 020/420-145

Uenici deficitarnih zanimanja

-- informacije na tel: 020/351-406, te na

Uenici stradalnici ili djeca

Opina upa dubrovaka

-- informacije na tel. 020/487-481 te na

Opina Vela Luka

Uenici deficitarnih zanimanja

-- informacije na tel: 020/295-915, te na

Grad Split Gradsko

-- objava natjeaja: poetkom kolske

Uenici srednjih kola iz soc.

U emu vam moe pomoi Hrvatski zavod za zapoljavanje? .............................15

III. NAJTRAENIJA ZANIMANJA .................................................................................20

Vrste srednjih kola i programa obrazovanja .......................................................25

VI. UVJETI UPISA U SREDNJU KOLU .........................................................................31

Prilog 1: Popis podrunih ureda Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje ............282

KOZMETIAR / KOZMETIARKA ..............................................................................................................................127

AUTOLIMAR / AUTOLIMARICA ..................................................................................................................................188

STOLAR / STOLARICA ...................................................................................................................................................227

POMONI KONOBAR /POMONA KONOBARICA ..............................................................................................235