OSNOVE TIPOGRAFIJE

Svrha predmeta
Upoznavanje s tipografijom kao specificnom grafickom disciplinom, njezinim
estetskim I funkcionalnim zahtjevima.
Sadrzaj predmeta
Tipografsko pismo(opcenito o pismu, unutrasnja I vanjska forma pisma,
Klasifikacija I funkcionalnost pisma).
Tipografsko oblikovanje (rijec, ritam, tipografski stil).
Tehnike slaganja (slagarska terminologija, mjerni sustav).
Kompjutorska tipografija (mogucnost koje su racunala unijela u tipografiju,
usporedba starih tehnika slaganja sa slaganjem na racunalu, promjene koje su
nastale u tipografskoj terminologiji prodorom racunala, upoznavanje s grafickim
programima).
Nacin izvodenja
Mentorska poduka, vjezbe.
Studentske obveze
Nazocnost na nastavi. Izrada radova prema programu.
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom
Literatura
F. Mesaros, Tipografsko oblikovanje, Visa graficka skola, Zagreb 1981.
F. Mesaros, Tipografski prirucnik, Graficki obrazovni centar, Zagreb 1981.
F Mesaros, Graficka enciklopedija, Tehnicka knjiga, Zagreb 1971.
V. Ziljak, Stolno izdavastvo, DRIP, Zagreb 1989.

OSNOVE FOTOGRAFIJE
Svrha predmeta
Upoznavanje s fotografijom kao sredstvom tehnicke I kreativne realizacije
vizualnih sadrzaja. Ovladavanje upotrebom fotografske tehnike, vrstama I
zanrovima fotografskog snimanja.
Sadrzaj predmeta
Osnove fotografije 1
Upoznavanje s fotoaparatom (od camere obscure do elektronskog zrcalnorefleksnog fotoaparata; svjetlost I film; tipovi foto aparata, upotreba izmjenjivih
objektiva, izvori svjetla I njihova upotreba).
Upoznavanje s foto materijalom (formati filmova, osjetljivost filma, negativ, diafilm)
Izrada fotografija u foto laboratoriju, obrada negativa, materijali za kopiranje, rad
u tamnoj komori, posebne tehnike)
Kompozicija slike (upotreba objektiva kao osnovnog kreativnog sredstva, svjetlo I
sjena, boja, odlucujuci trenutak)
Osobni pristup motivima snimanja (reprodukcija I interpretacija, poznato kao
motive, teznja prema savrsenstvu)
Osnove fotografije 2
Vrste I zanrovi fotografskog snimanja (novinska fotografija, snimanje u studiju,
snimanje portreta, snimanje mrtve prirode, snim. Industrijskih proizvoda,
snimanje u eksterijeru, arhitektura, upotreba studijske rasvjete)
Nacin izvodenja
Mentorska poduka, vjezbe
Studentske obveze
Nazocnost na nastavi. Izrada radova prema programu
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom. Mentor prihvaca I ocjenjuje radove izradene
tijekom godine

GRAFICKE TEHNIKE
Svrha predmeta
Upoznavanje s grafickim tehnikama tiska, njihovim mogucnostima I podrucjima
primjene.
Sadrzaj predmeta
Podjela I osnovne zacajke grafickih tehnika obzirom na izgled I nacin otiskivanja
s tiskovne forme (visoki, duboki, plosni, propusni tisak)
Povijesni razvoj graficke tehnike, tehnika otiskivanja, priprema I izrada tiskovne
forme, boje I papiri koji se upotrebljavaju u specificnoj tehnici, kontrola tiska I
doradni postupci (zasebno, za svaku od gore navedenih grafickih tehnika)
Ofsetni tisak kao dominantna graficka tehnika. Digitalne tehnike tiska.
Praktican rad na tiskarskim strojevima u grafickim tvrtkama.
Nacin izvodenja
Mentorska poduka, vjezbe
Studentske obveze
Nazocnost na nastavi. Izrada radova prema programu.
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom. Mentor prihvaca I ocjenjuje radove izradene
tijekom godine.
Literatura
F. Mesaros, Graficka enciklopedija, Tehnicka knjiga, Zagreb 1971.
M. Kumar, Standardizacija izrade I eksploatacija tiskovne forme za plosni tisak,
Visa graficka skola, Zagreb 1978.
D. Veselinovic, G. Bauer, Prirucnik za tisak, Graficki fakultet, Zagreb 1993.
S. Bolanca, Suvremeni ofsetni tisak, Skolska knjiga, Zagreb 1991.

ELEKTRONSKA ANIMACIJA
Svrha predmeta
Razvijanje oblikovnih I tehnickih sposobnosti za trodimenzionalnu digitalnu
obradu I sinteticku proizvodnju slike.
Sadrzaj predmeta
Tehnicki I oblikovni aspekti elektronske animacije.
Prosirenje perceptivnih I oblikovnih sposobnosti u podrucju rada s
trodimenzionalnim likovnim elementima (tijela, prostor, boja,svjetlo, pokret).
Sposobnosti stecene u prvoj fazi studija postepeno se pretvaraju u sposobnost
samostalnog rada.
Podjednaka pozornost posvecuje se umjetnickim I oblikovnim, te tehnickim
aspektima rada.
Nacin izvodenja
Mentorska poduka. Vjezbe.
Studentske obveze
Nazocnost na nastavi. Izrada radova prema programu.
Godisnji ispit
Mentor prihvaca I ocjenjuje radove izradene tijekom godine.
Literatura
Prema predmetnom nastavniku

GRAFICKO OBLIKOVANJE
Svrha predmeta
Razvijanje sposobnosti za rad u podrucju grafickog oblikovanja. Uvodenje u
samostalnu graficku proizvodnju.
Sadrzaj predmeta
Meduzavisnost konceptualnih I oblikovnih elemenata grafickog projektiranja.
Elementi grafickog oblikovanja. Tipografija, lettering, znak, logotip, plakat, telop.
Signalizacija u prostoru (interijer, eksterijer), Branding, corporate identity.
Graficko projektiranje I izvedba konkretnih zadataka prema tipovima potreba
razlicitih profila narucitelja (gospodarstvo, propaganda, kultura).
Primjena elemenata grafickog dizajna u el. medijima (internet, el. nakladnistvo)
Elementi tipografije u elektronskom mediju, elektronska scenografija.
Nacin izvodenja
Mentorska poduka
Studentske obveze
Nazocnost na nastavi. Izrada radova prema programu (najmanje 5
komplementarnih metodskih jedinica).
Godisnji ispit
Mentor prihvaca I ocjenjuje radove izradene tijekom godine.
Literatura
Prema predmetnom nastavniku.
Objasnjenje
Predmet se javlja kao samostalna nastavna jedinica u svim godinama studija. U
prvoj godini svi studenti stjecu osnovna znanja o dizajnerskoj djelatnosti u
podrucju grafickog oblikovanja. U drugoj, trecoj I cetvrtoj godini nastava u okviru
ovog predmeta izvodi se za studente koji se opredjele za smjer Graficki I web
dizajn. Satnica se povecava, a kompleksnost nastavnih sadrzaja I zadataka
postupno raste do razine osposobljenosti za samostalnu izradu diplomskog rada.

VIDEO OBLIKOVANJE
Svrha predmeta
Razvijanje oblikovnih sposobnosti za rad u audi-vizualnim medijima na podrucju
pokretne slike (moving images).
Sadrzaj predmeta
Oblikovno kombiniranje slike, tona I teksta. Konceptualni aspekti video
oblikovanja (Storyboard, sinopsis, scenarij, planiranje produkcije).
Kadar, plan, scena, sekvenca, dramaturski I montazni ritam. Povijest I uloga
videa. Dramaturski I mizanscenski aspekti video oblikovanja.
Rad prema programskim podrucjima. Art film I video, dokumentarni film, glazbeni
I reklamni spot, kratki igrani film, slobodna umjetnicka proizvodnja.
Nacin izvodenja
Mentorska poduka I vjezbe.
Studentske obveze
Nazocnost na nastavi. Izrada radova prema programu.
Godisnji ispit
Mentor prihvaca I ocjenjuje radove izradene tijekom godine.
Literatura
Prema izboru predmetnog nastavnika
Objasnjenje
Predmet se javlja kao samostalna nastavna jedinica u svim godinama studija. U
prvoj godini studenti stjecu opce znanje iz filmskog jezika, te elemenata video
oblikovanja. U drugoj, trecoj i cetvrtoj godini studenti opredjeljeni za smjer
Medijska umjetnost I dizajn stjecu osnovna znanja o oblikovnim I konceptualnim
aspektima pokrtne slike, te dizajnerskim djelatnostima na podrucju elektronske
obrade slike. Satnica predmeta se povecava, a kompleksnost nastavnog
sadrzaja raste do razine osposobljenosti za samostalnu izradu diplomskog rada.

POZNAVANJE MEDIJA
Svraha predmeta
Upoznavanje (teorijsko) sa posebnostima medija u kojima se ostvaruje dizajn.
Sticanje uvida u povijest, nastanak I logiku funkcioniranja medija do stupnja
medijske pismenosti.
Sadrzaj predmeta
Teorije o masovnim medijima. Medij tiska, elektronski medij. Knjiga I knjizevnost.
Novine I novinstvo, plakat, televizija (uvodno: kazaliste. Radio, film).
Kompjutorsko komuniciranje, multimedija, povijest I zakonitosti reklamnog
oglasavanja u tiskovnim I elektronskim medijima.
Nacin izvodenja
Predavanja
Studentske obveze
Nazocnost na predavanjima
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom
Literatura
Prema izboru nastavnika

TEORIJA PERCEPCIJE
Svrha predmeta
Upoznavanje sa zakonima percepcije te mogucnostima primjene u umjetnickom I
dizajnerskom oblikovanju.
Sadrzaj predmeta
U nacelu, svako stanje likovnog objekta ili tok njegova procesa oslikavaju, sami
tvore zahvaljujuci odnosu identiteta vlastitu automorfnu sliku, koja se
postvaruje prevodi sukladno teoriji boje, teoriji forme I teoriji prostora.
U okviru nastavnog sadrzaja obraduju se sljedece cjeline: teorija boje, teorija
forme, teorija prostora te medusobna povezanost osnovnih polja percepcije.
Genetski pogled na sliku poucava nas na nuznost prosirenja osnovnih polja
percepcije na njihovu primjenu u drustvenim, povijesnim I civilizacijskim
kodovima, iskustva kojih su ujedno I temelj teorije percepcije. Kolegij je zamisljen
kao trajno ispitivanje znacenja vizualno perceptivnih osnova I njihovih
dinamickih vrijednosti u uvjetima likovnog misljenja.
Nacin izvodenja
Predavanja.
Studentske obveze
Nazocnost na predavanjima.
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom.
Literatura
Prema izboru predmetnog nastavnika

POVIJEST UMJETNOSTI
Izvodi se prema programu Odsjeka za slikarstvo I Odsjeka kiparstvo.
POVIJEST I TEORIJA DIZAJNA
Svrha predmeta
Upoznavanje studenata s pojmom dizajna, pregledom njegova povijesnog
razvitka (autori, skole I razdoblja), odnosom dizajna I drustva kao temeljem
teorije dizajna. Upoznavanje s metodologijom dizajna I podjelom dizajna na
vrste.
Sadrzaj predmeta
Pojam dizajna kao osnovne funkcionalne cjeline od prethistorije do neotehnickog
razdoblja (skole dizajna, Bauhaus, razvoj dizajna od 1900. do 1940., od 1950. do
1970., od 1970. do danas, razvoj dizajna u Hrvatskoj, pojam rada kao temeljni
konceptualni okvir svih problema dizajna, dizajn I tehnologija, suvremeni dizajn te
ekoloski svjesni dizajn).
Nacin izvodenja
Predavanja.
Studentske obveze
Nazocnost na predavanjima
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom
Literatura
V. Papanek, Dizajn za stvarni svijet, Marko Marulic, Split 1974.
G. Keller, Dizajn, Vjesnik, Zagreb 1975
G. Dorfles, Introdizione al disegno industriale, Einaudi, Torino 1972
J. Itten, Design and Form, Reinhold, New York 1964.

VIZUALNE KOMUNIKACIJE
Svrha predmeta
Upoznavanje s povijescu vizualnih komunikacija. Razvijanje analitickih
sposobnosti verbalne artikulacije teorijskih problema u podrucju vizualnh
komunikacija.
Sadrzaj predmeta
Vizualne komunikacije 1
Povijest vizualnih komunikacija od predhistorije do danas. Ostvarivanje vizualne
komunikacije u razlicitim medijima. Analiza primjera (povijesnih).
Vizualne komunikacije 2
Teorijski pristup vizualnim komunikacijama. Umjetnost kao jezik; semioticke
perspektive. Analiza suvremene produkcije vizualnih komunikacija.
Objasnjenje
Uz razvijanje analitickih sposobnosti, osobita pozornost posvecuje se
usavrsavanju verbalne artikulacije teorijskih problema. Ovakav je oblik rada
vazan stoga sto razvija sposobnost verbalne artikulacije dizajnerskog rada,
vazne u kasnijim kontaktima s naruciteljem I obrazlaganju vlastitih projekata.
Nacin izvodenja
Predavanja, seminar.
Studentske obveze
Nazocnost na nastavi. Izrada seminarskog rada
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom
Literatura
J. Muller Brockman, A history of Visual Communication, Verlag Gerd Hatje,
Stuttgard 1971
W.J. Diethelm, Form + Communication, ABC, Zurich 1970
N. Miscevic, M. Zinaic, Plasticni znak: Zbornik tekstova iz teorije vizualnih
umjetnosti, Izdavacki centar Rijeka, Rijeka 1982.

POVIJEST FILMA
Svrha predmeta
Upoznavanje s povijescu I geneologijom filma. Prikaz raspona mogucnosti
izrazavanja filmskim jezikom u povijesnom slijedu, s osobitim naglaskom na
usvajanju znanja o stilskim postupcima upotrebljivim u samostalnom
dizajnerskom oblikovanju.
Sadrzaj predmeta
Razvoj filma. Kljucni autori, skole, stilski postupci.
Utemeljitelji filmskog medija, filmske avangarde (ekspresionizam, nadrealizam,
ruska montazna skola), klasici nijemog filma, velikih pripovjedaci tridesetih I
cetrdesetih godina, neorealizam, novi val, novi njemacki film, star sistem
Hollywood-a, film osamdesetih I devedesetihPredstavljanje filmskih vrsta (dramski, dokumentarni, eksperimentarniI I
animirani) I zanrova (western, akcioni, triller, komedija, horror, SF) te pregled
njihova razvoja.
Nacin izvodenja
Predavanja
Studentske obveze
Nazocnost na predavanjima
Godisnji ispit
Pred predmetim nastavnikom
Literatura
Filmska enciklopedija JLZ Miroslav Krleza, svesci 1-2, Zagreb 1986.
S. Kracauer, Od Caligarija do Hitlera, 1974.
U. Gregor I E. Patalas, Povijest filmske umjetnosti,

OSNOVE SEMIOTIKE
Svrha predmeta
Razumijevanje komunikacijskih procesa iz perspektive znanosti o znakovima .
Stvaranje osnove za primjenu teorijskog znanja o komunikacijskim procesima u
podrucju dizajnerske struke.
Sadrzaj predmeta
Pojam I povjest semiotike. Glavni teoreticari I pristupi.
Opca semiotika. Pojam znaka, instrumenti semioticke analize.
Specificne semiotike (gramatike pojedinih znakovnih sustava).
Mogucnost primjene semioticke analize u podrucju dizajna vizualnih
komunikacija.
Nacin izvodenja
Predavanja
Studentske obveze
Nazocnost na predavanjima
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom
Literatura
U. Eco, A Theory of Semiotics, Bloomigton/London, Indiana Unirvesity Press
1976.
F. Casseti, Semiotica: Saggio critico, testimonianze, documenti, Edizioni
Accademia, Milano 1977
D. Sless, In Search of Semiotics, Barnes & Noble, Totowa, N.J. 1982.
R.E. Innis, ur., Semiotics, An Introductory Antology, Bloomington?London,
Indiana University Press 1985.
Napomena:
S obzirom na to da na hrvatskom jeziku postoji vrlo malo semioticke literature, od
predmetnog nastavnika ocekuje se osiguravanje prijevoda strukovno relevantnih
tekstova I priprema odgovarajucih skripata.

SOCIOLOGIJA
Svrha predmeta
Uvod u sustavno promisljanje I razumijevanje drustvenih fenomena I fenomena
suvremene kulture
Sadrzaj predmeta
Povijest socioloske misli. Elementi opce sociologije. Metode istrazivanja drustva.
Strategije ispitivanja javnog misljenja. Socioloski pogled na suvremeno drustvo.
Kultura, dizajn I drustvo.
Nacin izvodenja
Predavanja
Studentske obveze
Nazocnost na predavanjima
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom.
Literatura
Michael Haralambos, Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb 1989
Anthony Giddens, Sociology, Polity Press, 1993.

SEMIOTIKA TISKA
Svrha predmeta
Razvijanje sposobnosti verbalne artikulacije dizajnerske djelatnosti u mediju
tiska.
Sadrzaj predmeta
Pristup mediju tiska iz perspektive znanosti o znakovima. Knjiga u semiotickoj
perspektivi. Semioticki potencijal elemenata grafickog oblikovanja. Teorijska
artikulacija dizajnerskog oblikovanja u mediju tiska.
Nacin izvodenja
Predavanja, seminari.
Obveze studenata
Nazocnost na predavanjima. Izrada seminarskog rada.
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom.
Literatura
J. Bertin, Semiologie graphique, Mouton & Gauthier Villars, Paris 1967.
K. Gerstner, Compendium for Literates, Massachusetts institute of Technology,
Cambrige Mass, 1974.
O. Calabrese, From a Semiotics of Painting to a Semiotics of Pistorial Text,
Versus 25 1980.
The Chicago Manual of Style, The University of Chicago press, Chicago/London
1982.

MARKETING
Svrha predmeta
Upoznavanje organizacijskih oblika I logike funkcioniranja markentiske
djelatnosti.
Sadrzaj predmeta
Pojam, razvoj I funkcija marketinga. Metode odredivanja ciljeva I planiranja
djelovanja; marketing I propaganda; Institucionalni (agencije, strukovna
udruzenja, gospodarske strukture), pravni I ekonomski aspekti marketinske
djelatnosti.
Odnosi s javnoscu I autorsko pravo. Samoprezentacija, portofolio, organizacija
vlastitog javnog lika, Nacini pristupanja javnosti, poslovno komuniciranje,
Ostvarivanje I zastita autorskih prava.
(Nastava programskih cjelina odnosi s javnoscu I autorsko pravo izvodi se u
okviru posebnih seminara)
Nacin izvodenja
Predavanja
Studentske obveze
Nazocnost na predavanjima I seminarima.
Godisnji ispit
Pred predmetnim nastavnikom.
Literatura
Philip Kotler, Gary Amstrong, Principles of Marketing, Prentice Hall, N.J. 1991
Courtland L. Bovee, William F. Arens, Contemporary Advertising, Irwin, Illinois,
1992.

STRANI JEZIK
Izvodi se prema programu Fakulteta prirodoslovno-matematickih znanosti I
odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu.
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Izvodi se prema programu Fakulteta prirodoslovno-matematickoih znanosti I
odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu.

B. IZBORNI PREDMETI
ESTETIKA
Izvodi se prema programu Odsjeka za slikarstvo I Odsjeka za kiparstvo.
SUVREMENA UMJETNOST
Izvodi se prema programu Odsjeka za slikarstvo I Odsjeka za kiparstvo.