Vizuelne umetnosti

Vizuelne umetnosti su umetnosti iji se proizvodi doivljavaju putem vida, okom. Ove
umetnosti se jo nazivaju i likovnim umetnostima. U nijh spadaju slikarstvo, vajarstvo i
primenjene umetnosti. Ciljevi likovnih umetnosti su od estetskog znaaja, a njihova dela
su dekorativnog karaktera. Primenjene umetnosti uzimaju upotrebne predmete i dekoriu
ih, ne uzimajui mnogo obzira prema stvarnoj funkciji predmeta.
Dizajn i upotrebljivost
Za razliku od umetnosti, dizajn iznad svega potuje upotrebnu vrednost predmeta i
prilagoava estetiku upotrebljivosti. Ovaj termin emo esto nalaziti kao usability. Ovaj
princip podrazumeva upotrebljivost, funkcionalnost i praktinost. Jedan od najznaajnijih
industrisjkih dizajnera koji uspeno reava estetiku kroz upotrebljivost, jeste Filip tark.

Filip tark, cediljka za limun

Upotrebljivost predmeta se ogleda u njegovoj praktinosti, funkcionalnosti. Predmet je
funkcionalan ako je lako otkriti nain na koji radi, ako brzo izvrava svoj zadatak, ako se
i posle dugog vremena nekorienja predmeta lako moemo setiti kako radi, ako je
ergonomian (prilagodljiv ljudskom telu i potrebama). Naravno, kada govorimo o
funkcionalnosti, najbitnije je da predmet slui svojoj nameni.
Dizajnerski proizvod ne slui dekoraciji, ve ljudskim potrebama, ali tako da deluje i
dekorativno, estetski.

Dizajn i ekonominost
Pored estetinosti, funkcionalnosti i ergonominosti, dizajnerski predmet mora biti i
ekonomian. Dizajn je motivisan potrebom klijenta, za razliku od umetnosti koja je
motivisana linom potrebom. Izuzetak od ovoga jesu umetnika dela koja se rade po
nalogu. Ipak, klijent koji eli umetniko delo, eli dekoraciju, dok klijent koji eli
dizajnerski proizvod, eli da zadovolji svoje potrebe, bilo upotrebnim proizvodom ili da
unapredi svoju promociju i prepoznatljivost. Zadatak dizajnera je da svoj proizvod uini
kvalitetnim i distinktivnim, ali po to manjoj ceni. S tim u vezi, potrebno je razmiljati o
materijalima, bojama, vrsti tampe, broju primeraka. Svaki pojedinaan proizvod je
jeftinijniji ako mu je proizvodnja u veim serijama, ali je ukupna cena proizvodnje vea.
Kako bi se dolo do dizajnerskog reenja, potrebno je analitiki pristupiti ispitivanju
potreba klijenata.
Prvi korak ostvarivanja dizajnerskog reenja, jeste sastanak sa klijentom, kada klijent
izraava svoje elje i potrebe. esto klijent nije siguran u ono to eli i nije objektivan po
pitanju svoje kompanije, tako da je neophodno objektivno marketinko ispitivanje
konkurencije, potencijalnih korisnika, napredovanja sektora u kojem se nalazi na klijent,
stvarnih potreba klijenta i dr.
Dizajn i tehnika
Dizajnerskom reenju se prilazni konstruktivno". Potrebno je za poetak osmisliti ideju,
a potom je i tehniki reiti. Samo reavanje dizajnerskog proizvoda proraunava"
proporcije, itljivost, poravnanje, materijale, kompjutersku obradu. Dizajn strogo prati
dimenzije, optereenja, spoljne faktore i prilagoava svoj proizvod tamparskoj maini ili
livenju. Stoga je veoma bitno da je dizajner upuen u tehnoloke procese koji e
materijalizovati njegovo reenje. Dizajnerski posao se ne zavrava reenjem na papiru ili
kompjuteru. Dizajner je obavezan da se raspita o mainama, kako treba da spremi svoje
delo za tampu ili proizvodnju, kakve su mogunosti maine i sl; da odabere materijale i
boje; raspita se o transportu i ambalai.
Dizajn i sociologija
Uz nabrojane faktore, dizajn prati i socioloka kretanja. I to kroz prostor i vreme. U
zavisnosti od mesta na zemlji, razlikuje se i kultura, a i tumaenja boja, simbola, oblika.
Takoe, kroz istoriju su drutveni fenomeni razliito shvatani, pa je npr. noenje razliite
odee u prolosti shvatano nepristojnim, dok se danas npr. cipele iz baroka smatraju
nemoguim za noenje. Naravno, razvoj tehnike je uticao na drutvo, a time kako na
estetski tako i na tehniki razvoj dizajna.

Venecijanska cipela iz doba baroka

Dizajn i psihologija
Kao to je ve pomenuto, dizajner mora da prevazie iskaze svoga klijenta i dublje zaviri
u ono to klijent zaista eli. Najbolje bi bilo da dizajner prodre u podsvest klijenta, a
poto je to skoro nemogue, dizajner treba da poznaje osnovnu psihologiju linosti kako
bi znao kako e njegov rad delovati na klijenta.
Vrste dizajna
Dizajn je podeljen u pet osnovnih kategorija, a to su:

Grafiki dizajn
Industrijski dizajn
Dizajn enterijera
Multimedijalni dizajn
Dizajn mode

Grafiki dizajn se bavi dizajnom ambalae, korporativnim dizajnom (dizajnom

kompletnog vizuelnog identiteta), grafikom opremom knijge, dizajnom razliitih vidova
grafike promocije. Grafiki dizajneri najvie sarauju sa atamparijama.
Industrijski dizajn dizajnira upotrebne predmete, od predmeta bele tehnike, preko
automobila do nametaja i sitne kancearijske opreme.

Dizajn enterijera je usko povezan sa arhitekturom. On osmilja izgled unutranjih

prostora ili ih dekorie. Blizak ovoj grani dizajna je i araniranje u prostoru.
Multimedijalni dizajn je najnovija grana dizajna koja se ostvaruje u novim medijima.
Multimedijalni dizajn se bavi se reklamom i vebdizajnom.
Dizajn mode je danas najprofitnija grana dizajna. On se bavi dizajnom odevnih predmeta,
a esto i stajlingom.