TO SE DOGADJALO

I TO E SE DOGODITI
ODGOVOR U CENTURIJAMA I PROROANSTVIMA

MAESTRA MIHAELA NOSTRADAMUSA

INTERPRETACIJA A N T U N A ROSSIER-A

KOJI JE U REVIJI P R E D I C T I O N S PREDSKAZAO SUDBINU

KINE I EVROPE U PRVOJ POLOVINI 1940. GODINE

CIJENA 2 DINARA I. IZDANJE

'V: TX<
 /> w u Vil. 1940

Prorokovana smrt

Bilo je 1 jula 1559, kad je straan dogadjaj bacio u alost

gi*ad Pariz. Dva puna dana grad je ve ivio u groznici vese-
]ja, jer je Dvor veliajno slavio dvostruk kneevski pir. Kralj
Henrik II francuski, u naponu ivota, bio je zaista rijetke sre-
e, da tog istog dana uda sestru Margaretu sa savojskim voj-
vodom Emanuelom Filibertom, a svoju vlastitu ker Elizabetu
s Filipom II kraljem panjolske. Ogradjeno polje bilo je ure-
djeno u ulici St. Antoine i kroz tri cijela dana tu su se buno
odigravali sjajni turniri,
Igre su bile zavrene. Dvor se je ba povlaio, kad u to
kralj ugleda dva koplja, koja do tad nisu bila upotrebljavana.
U jakom uzbudjenju on pozove grofa Montgomery, kapetana
njegove kotske garde, poznatog kao najboljeg dvorskog meg-
dandiju, da ta koplja s njime prelomi. Dva puta je grof poku-
ao da odvrati vladara od tog predloga. A1 kralj ne odustane,
ve mu zapovjedi, da se smjesti u stav. Medju gledaocima za-
vlada naroita napetost, jer su oni pratili taj incident strastve-
nim interesom. Kralj i Montgomery se nadjoe u monom su-
kobu. Koplja se razbie na njihovim oklopima. Nijedan od dvo-
jice nije u megdanu izbaen iz sedla, ali jednim zamahom ko-
plja Montgomery, strugnuvi njime zlatnim ljemom Henriko-
vim, probi reetku vizira i prodre kroz desno oko do kneeva
mozga. Nakon dva dana patnja, koje nije bilo mogue ublaiti,
kralj umrije. Dvor i narod bijahu kao obezumljeni.
Je li ovaj tragini dogadjaj bio posljedica pukog sluaja
ili radije ostvarenje neumoljive sudbine? Samo za dvije osobe
ovaj strani svretak Henrika nije bio ni najmanje zaudan:
za kraljicu Katarinu de Medicis i za Mihaela N o s t r a d a -
m u s - a, proroka iz Salona. Mnogo godina ranije on je ovaj
prizor predskazao u jednom etverostihu, koji su plemii dvora
i visoko pariko drutvo poznavali, a da mu nisu shvatili pravi
smisao. To je 35 etverostih u prvoj od njegovih glasovitih cen-
turija (zbirka pjesama). Evo to se u njemu veli:
Mladi e lav nadjaati starog
U ratnoj borbi, u udnom dvoboju,
U zlatnom kavezu oi e mu probit
Od dviju rana, jedna e bit smrtna.
Mladi je lav Montgomery, stari je Henrik n . Zlatni kavez
znai kraljevski ljem sa svojim sputenim vizirom u formi
reetke. Ali smrt kraljcva nije bila nego jedan dio, prva od
rana koje je predvidio Nostradamus. Druga je rana bila ko-
nac kue Valois, jer su sinovi Henrika II zaista umrli bez na-
sljednika. Ovu je okolnost Nostradamus predvidio i upisao u
slijedeem etverostihu (Cent. 1-36):
Kasno e se vladar pokajati
to protivnika nije utukao!
A1 e najzad ipak da priznade,
Da je samrt cio rod mu razmetnula.
Ironija je sudbine, to je kralj pozvao u dvor i podario
astima (valjda po savjetu kraljice, koja je bila sva zanesena
okultnim znanostima) astrologa, koji je bio ustanovio njegov
horoskop.
Kako je Nostradamus zaeo svoja proroanstva? I tko je
bio ovaj ovjek tako tajanstvene darovitosti?

Majstor u oblasti magije

Ve 400 godina znade se za ime Nostradamusa u cijelome

svijetu. On i njegova proroanstva predmet su obimne htera-
ture. Te knjige, koje su napisali znanstvenici, astrolozi, filozofi,
matematiari, izile su u svim zemljama i u svim jezicima.
Svugdje gdje se govori o okultizmu, o proroanstvima ili o
astrologiji, govori se i o Nostradamusu. On je jedan izmedju
najveih, valjda i najvei majstor u oblasti magije. Njegova
se slava sve vie uveava i uvruje tokom vijekova. Ima ne-
osporivih dokaza, da se je preko 100 njegovih proroanstava
do saa ispunilo. Njegova vidovitost zahvatila je i nas i nae
doba. Vidjet emo malo dalje, to je on sve predvidio i to je
sve rekao o sudbini evropskih naroda, koji se sada nalaze u
ratu.
Mihael Nostradamus rodio se 11 decembra 1503 u malom
mjestancu nedaleko Avignona, u St. Remy en Cran, gdje mu je
otac bio notar. Djed ga je izuio u matematici i astronomiji.
Jo kao mladi Nostradamus je raspredao razgovor sa zvije-
zdama. Imao je osobita dara za brojke. Srednju je kolu do-
vrio u Avignonu, a daljnju je izobrazbu nadopunio na sveui-
litu u Montpellieru, gdje je promoviran za doktora filozofije
i medicine u 26 godini ivota.
Tek to je poloio ispite bukne grozna epidemija kuge, si-
jui strah i trepet i desetkujui puanstvo. Mladi lijenik po-
vede borbu protiv toga bia i kroz etiri je godine radio div-
nom neustraivou u tom kraju potpuno zaraenom. Odmah
ga upoznae i stadoe mu se diviti. Postade profesorom na sve-

2
uilitu i njegov je ugled i glas sad rastao bez prestanka. Ali
mu je udes bio okrutan. Izgubio je enu i svoje dvoje djece.
Ta ga kob natjera da se povue u jedan belgijski samostan.
U tekom bolu on se dalje razvio, a i njegov proroanski
dar, Poznat je znatni uticaj, koji alost i trpljenje mogu da
imaju na evoluciju ovjekovu. Ve sama fizika bol mijenja
i prekaljuje osjetljive karaktere, tim vie pak trpljenje duev-
no i bol srca. Nostradamus sam ispovijeda, da su mu veliki mo-
ralni potresi, koje je podnio, olakotili razvitak njegova proro-
anskog dara. Znamo vrlo dobro, da tajne sile nae volje ili
nae vjere mogu da poveaju otpor naeg tijela na tako tajan-
stven nain, da to ne moe ni znanost da objasni. Nostradamus
je odolio kugi, jer je bio uvjeren, da ga ne moe zaraziti. Isu-
krst, najvei udotvorac, koji je iao naom zemljom, nije li i
on rekao i ponovio, da je jedini lijek i najvea mo vjera?
Dugo jedno putovanje ili hodoae dovelo je Nostrada-
musa u sve vee gradove Francuske i Italije. Ustalivi se u Sa-
lonu, on se ponovno oeni. Imao je jo djece: 3 sina i 3 keri.
Ponovna epidemija kuge bukne i doktor Nostradamus se opet
baci u borbu protiv nje s potpunim prezirom opasnosti po sebe.
Grad mu je priznao rad i portvovnost iskazavi mu najvie
asti i doznaivi mu godinju rentu sve do smrti.

Njegova proroanstva i njihove osebnostl

Na gornjem katu svoje kue u Salonu Nostradamus bio je

sebi uredio sobu, odakle je njegov pogled mogao da obuhvati
obzorje. Tu je provodio svoje noi, tu je prouavao djela sta-
rih magiara, tu je kalkuhrao cikluse planeta i njihove medju-
sobne odnose i veze. Odtuda se je njegov duevni pogled svra-
ao u vastrg buduih vijekova i tu je napisao ono, to je nje-
gov prosvjeeni duh mogao da predvidi o budunosti nae
Evrope.
Sjedei u noi i zaokupljen uenjem,
U tihoj samoi i na bronanom sedlu
Vidio je iz samoe kako piri droban plamen,
I apue neto, to se vjerovat mora.
tapom u ruci provuenim kroz granje,
Dok mu ruke i noge natapa voda,
Kroz rukave mu dre strah i glasak,
I do njega u divnom sjaju sjeda vra.
Tako poinje glavno djelo Nostradamusa, djelo koje mu
-'e utvrdilo sveopu slavu. Djelo opsie deset centurija, a sva-
ka se centurija sastoji od sto etverostiha.

 Jezik, kojim on pie, poneto zabunjuje, jer je izmijean
latinskim rijeima, simbolima i anagramima, koji na prvi po-
gled prouzrokuju nejasnost, tako da bi ovjek pomislio da
a tekstu nema nikakva znaenja. esto treba pribjei mitolo-
giji, geografiji ili historiji, da bi se pogodio smisao. Pogdjekad
je potrebno i dosta imaginacije kao n. pr. u etverostihu, koji
se odnosi na smrt Henrika II, gdje se govori o zlatnom ka-
vezu i o mladom Lavu. Autor je jamano imao svoje neiz-
bjeive razloge da izbjegne govor jasan i bez zakuica. Z n a o
je, da se ne i s p l a t i u v i j e k u p o z n a t i b u d u n o s t
i stoga nije ni namijenio svoje djelo masama, ve malenu kru-
gu umnika i iskrenih istraivaa.
Njegova proroanstva siu do 3797 godine, ali bez ikakva
rronolokog reda. U svojoj ukupnosti ukazuju nam se kao go-
lema mjeavina. Tko zna je li postoji klju, kojim da se ot-
krije pravi raspored ovih etverostiha ih ih je pak prorok po-
biljeio onako, kako ga je poticalo nadahnue; opaa se
svakako da njegov duh, oslobodjen opeg zakona, bludi kroz
budunost. Za nj ne postoji nikakva razdioba vremena, njemu
se svi dogodjaji ukazuju na istome planu.
Nostradamus govori o sluanim glasovima, o ugledanim
boanskim svjetlima i u tome je nahk drugim prorocima,
irugim vidovnjacima svih naroda i svih vremena. To su da-
kako unutarnji glasovi, prividjenja njegove due, a ne njegova
tijela.
On je iznio ta boanska objavljenja upravo do kraja iskre-
nim i pobonim srcem. Nostradamus je bio medjutim astrolog
prvog reda, korablja znanja i zanosan radenik. Nadahnuta
pretkazivanja on je omjerio i odredio im vrijeme. Evo to on
pie u svom pismu Henriku II: . . . d a s a m h t i o s v a k o m
etverostihu dodati i oznaku vremena, mogao
s a m . . . I dalje: . . . J a s a m n a m i j e n i o m o j a n o n a
i proroanska nagovjetanja, sastavljena
vie prirodnim instinktom, praenim poet-
s k i m z a n o s o m , n e g o li po p r a v i l i m a p o e z i j e , a
dobarihjediosloeniudeen prema astro-
nomskoj kalkulaciji, saglasno godinama,
mjesecima i sedmicama... Nadahnue spojeno s
ogromnim znanjem zar nije uzrok uspjeha kod izvjesnih veli-
kih ljudi u sasvim drukijim domenama ivota?
Nostradamus je izdao prvi dio svojih centurija 1555 god.
Njihov zapanjljivi uspjeh doveo je pisca u dvor kralja Henri-
'ia n , koji ga je naroito pozvao. Poshje smrti ovog kralja, po
njemu prorokovanoj, Nostradamus je jo vie puta bio gost
kraljice. On je njoj u jednom ogledalu pokazao sve budue su-
verene Francuske. Svaka se je takova prikaza okrenula toliko
puta, koliko je godina imala da traje njena vladavina.

4
 Obasut astima Nostradamus umrije 2 jula 1566 g. On je
bio pretskazao dan svoje smrti i bio ga je naznaio na svojem
zidnom kalendaru T u j e m o j a s m r t b l i z u . Njego-
vo tijelo poiva u crkvi d e s C o r d e l i e r s u Salon-en-Pro-
vince. Njegov grob, koji se jo uvijek nalazi ispod glavnog ol-
tara, postao je mjesto hodoaa mnotva tovatelja svih sta-
lea i svih zemalja.
Vratimo se sada k zagonetki svih zagonetaka, k velebnoj
tajni proroanstava majstora Nostradamusa.

Razotkrivena buuriost

Prema njegovim vlastitim indikacijama pretkazanja No-

stradamusa siu do 3797. godine. Prolo je skoro 400 godina
otkad su objavljena: jedan odgovarajui dio ovih proroanstva
mora da se je dakle ispunio, pa e nam samo poredjenje pro-
roanstva historijskih dogadjaja moi da potvrdi, je li Nostra-
damus bio ludjak, arlatan ili pak pravi vidovnjak, prorok.
Ova je studija relativno ugodna. Ona pobudjuje u onoga,
koji je vri, neopisivo udjenje, mijeano neizvjesnim strahom.
J e r j e p r o r o k iz S a l o n a v i d i o t o n o , on j e uvi-
j e k i m a o p r a v o . On je govorio o buduim osobama, na-
vevi njihova imena, opisavi njihovu vanjtinu, i ovi ljudi, ro-
djeni dugo nakon smrti Nostradamusa, ivjeli su i djelovali
tono prema pretkazanjima astrologa.
Ljudski je razum nesposoban da shvati ovo udo. Prosti
se smrtnik i ne usudjuje da postavi pitanje: kako je to mo-
gue? On zna unapred, da na to nema odgovora ni objanje-
nja. Mora da prihvati injenicu bez diskusije. Treba jednostav-
no vjerovati proroanskoj darovitosti ovog bogodanog Francu-
za. Njegova su proroanstva tajanstvena svjedoanstva, ali
ujedno i realna i neosporna.
Uzmimo onako po koje od tih njegovih nagovijetanja.
Rekli smo, da je Nostraamus posjedovao predteno saznanje
imena ovog ih onog hca. Proitajmo 18. etverostih IX. centu-
rije.
Ljiljan e Dauffois ponijeti u Nansi
sve do Flandrije izabranik Empira,
U Montmorency-u ekat e ga nov zatvor
A1 e izvan tog kraja biti predan jasnoj kazni
(claire peine).
U nevezanom govoru to znai: Ljiljan e bit ponesen dau-
phinom u Nancy i on e do Flandra podravati jednog izabra-
nika Empira. U Montmorency nova tamnica. Van tog predjela
bit e oslobodjen s vehkom mukom.

5
 A sad evo historikih dogadjaja, koji se na to odnose:
Lujo XIII. prodro je u Nancy 1633. god. God. 1635. on je kre-
nuo dalje u Flandriju, da tu pomogne Izbornika od Trevesa,
koji je tada bio u zatvoru. U isto doba 1632. god. veliki
je Montmorency bio utamnien u Toulouse-u u novoj gradskoj
vijenici, a onda mu je u dvoritu te zgrade odrubljena glava.
Dva vjerodostojna savremenika potvrdjuju ime krvnika, koji
se je zvao C l e r e p e y n e .
Ovdje imamo dvije vlastite imenice: Montmorency i Clere-
peyne, koje nisu ni najmanje proirene, a Nostradamus ih je
naveo bez pogreke.
Navedimo jo jedan primjer, koji u svojoj zapanljivosti
ne zaostaje za ve navedenim:
Samo e mu biti okrunjen mitrom;
Kad se vrati, pet e ih stotina
Udariti na Thuille; izdat e ga Narbon,
I bit e predan Sauce-u, tvorniaru sapuna i ulja.
To znai: Sam e mu dobiti mitru. Nakon njegova po-
vratka skupina od 500 osoba poduzet e navalu na Tuileries.
Njega e izdati dostojanstvenik Narbonne i bit e izruen no-
evima (giljotini) preko Saulcea, od sapuna. i ulja.
Ovaj se etverostih odnosi na Luja XVI., koji je, odijeljen
od kraljice u Tuilerijama, nakon svog bezuspjenog bijega,
stavio na glavu crvenu kapu jakobinsku, frigijsku mitru. Ona
petstotina to su Marseljanci, koji su se 10. augusta 1792. po-
stavili na elo revolucijonera. Narbonne, ministar rata za Luja
XVI. odigrao je prilino podlu ulogu. Saulce (Sausse) je na-
elnik i tvorniar svijea, koji je s Drouet-om prepoznao kralja
na bijegu i izruio ga. Obitelj Sausse-ova imala je duan, gdje
se je prodavao sapun i ulje. Taj duan postoji jo i danas. I
ovdje je, dakle, Nostradamus naveo jasno imena osoba.
Tree jedno pretkazivanje, jednako iznenadjujue, sadri
jedno vrlo rijetko ime, t. j. ime brae Montgolfiera, izumitelja
zrakoplova, punjenog toplim zrakom. To se vidi u slijedeem
etverostihu (V. 57):
Ii e se od Mont Gaufiera i Aventina
Da se vojska kroz rupu obavijesti.
Plijen e biti ulovljen izmedju dvije litice,
A kad dodje esti papa, njihova e slava pasti.
Braa Montgolfier izumila su svoj zrakoplov na topli zrak
1783. god. God. 1794. aparat je bio ve dosta usavren u svrhu
slube rekognisciranja tokom bitke kod Fleurus-a, koju su
Francuzi zametnuli s Austrijancima. Dvije litice to su komiteti
Venaissin i Avignon, uporite Crkve u Francuskoj. Izmedju

6
tih dviju htica uistinu su se nalazila posjedstva papinska, koja
je Napoleon Bonaparte 1797. god. anektirao ugovoru Tolentin-
skom. Konac etverostiha sasvim je jedinstven, osebujan. U
easu, kad se ovo proroanstvo obistinilo, na papinskoj je stolici
sjedio Pijo VI. To je bio prvi papa poshje obnarodovanja cen-
turija, iza ijeg se imena naao broj VI.

Od Napoleona Bonaparta do kralja Humberta

Zaustavimo se za as kod Napoleona Bonaparte. Nostra-

damus mu je posvetio oko dvanaestak etverostiha. Svi se od-
likuju nezapamenom jasnoom i tonou. Mjesto njegova ro-
djenja, njegov uspon jednako su jasno oznaeni kao i njegova
djela kao dravnika i vojskovodje. Nostradamus je pae naja-
vio i njegove brane afere i trajanje njegove vladavine.
Otok Korzika, zaviaj Bonapartov, oznaen je u dva etve-
rostiha. Evo to sadri prvi (111-35): U najjunijem dijelu ev-
ropskog zapada rodit e se dijete siromanih roditelja. Nje-
gova e rije zatraviti vojsku. Njegova e slava porasti uslijed
jednog pothvata prema istoku (Egipat!). Sad evo teksta dru-
gog etverostiha (1-60):

Rodit e se imperator blizu Italije

Koji e se skupo prodati Empiru,
Narodi s kojima e dei u doticaj
O njemu e rei, da je vie mesar nego knez.
Ova dva posljednja retka karakterizuju Korzikanca bez milo-
sti, ali sa dosta ispravnosti.
ak je i neke potankosti drugotne vanosti prorekao No-
stradamus. On Vidi Bonaparta udesnom jasnoom, koja is-
kljuuie i najmanju sumnju u pogledu njegove linosti. Po-
znata je stvar, da je miadi Korzikanac nosio kratku kosu, pro-
tivno modi njegova vremena. ujmo sad to govori prorok iz
Salona (VII. 13):
Oiana e glava zagospodariti
Primorskim i tributarskim gradom,
Kasnije e mu prihke biti protivne,
etrnaest e godina trajat njena tiranija.
Oiana e glava doi do vladanja i njena e vladavina trajati
14 godina.
I zaista Napoleon je bio na vlasti od novembra 1799 do
aprila 1814. Tributarna luka je Toulon, u ono doba pod gospod-
stvom Engleza. Moe li biti vee jasnoe?

7
 Nostradamus je prorekao i mnoge druge zgode iz ivota
Bonapartova, izmedju ostalih i poar Moskve (. . . Haratelj e
sruiti stari jedan grad i ne e mu biti mogue da ugasi vehki
plamen ) i podizanje Vendomskog stupa u Parizu, njegov
povratak s otoka Elbe (. . . zarobljen knez u Itahji pobijedjen,
prooi e Gennes morem do Marseille-a) i njegov defiriitivni
poraz.
Centurije naprotiv govore vrlo malo o Napoleonu HI, ali
tono. Na primjer, da e biti poraen od jednog kneza, njego-
vo utamnienje i smrt u Londonu. Napoleon m je zaista umro
u Chislehurstu bhzu Londona, 9 januara 1873 uslijed jedne ope-
racije.
Vratimo se trenom u Italiju. etverostih V-26 govori nam
o zavijenoj nozi i bhjedom licu trojice urotnika, iji e bode
biti usmjeren protiv jednog velikana od Genes-a (Genove).
Vehkan od Genes-a (Genove) to je kralj Italije H u m-
b e r t, kojega je ubilo tane Bresci-a u junu 1900 god. Bresci
je bio slabo odjeven i nosio je na nogama gamae. Bio je jedan
od trojice urotnika anarhista, koji su rijebom odredili ono-
ga, te e izvriti atentat.
Moe ga se tumaiti i na drugi nain. Bresci je izveo trei
atentat ubistva protiv kralja Humberta. Suveren je izmakao
sreno prvim dvjema, ali je znao da e podlei treem. Je h
mu zar bio poznat Nostradamusov etverostih?

Proroanstva o svjetskom ratu 191418

Poshje no to smo itali sve, to je do sad navedeno, ne

moemo da se iznenadimo, ako u centurijama nadjemo itav
niz etverostiha, koji su u vezi sa svjetskim ratom od 191418
god. Vei dio tih etverostiha sadri iskljuivo astrologijske
indikacije i oznauje poetak ovog rata u poetku 20-og vijeka.
Nostradamus ne zaboravlja detalje (marokansku krizu), koji su
nesumnjivo prethodili velikoj krizi kao uvod i priprema za nju.
Jedan od najvanijih etverostiha je 111-13, te donosimo
ovdje njegovo slobodno tumaenje: Uslijed groma, koji udara
u arku, zlato (sunce) i srebro (mjesec) rastopit e se jedno u
drugome. Izmedju dva pritvorenika (Engleske i Njemake, koje
se uzajamno blokiraju) jedan e pojesti drugoga. Najvei
(Kitchener) od grada (Londona), bit e uniten, kad e ispod
valova ploviti flota.
Vanrednih li stvari! Sunce i mjesec stopili su se zajedno
za dviju pomrina 1914 god. od kojih je druga bila vidljiva u
cijeloj Evropi. Njihova se je astrologijska vrijednost proau-
ila do marta 1918 god. Smrt Kitchenera, vrhovnog efa en-

8
gleske armae na brodu Hamshire, koji je potopljen 5 juna
1916 god., jasno je oznaena. Najudnija je ipak svakako alu-
zija na podmorniki rat, o kojemu nitko nije imao ni najma-
njeg pojma u doba Nostradamusa.
Nastavak rata kao i njegov svretak predmet su mnogih
proroanstva. Sudbina Engleske vidi se u etvrostihu 11-68:
Akvilonovi e napori biti veliki,
Na Oceanu e se vrata rastvoriti,
Drava e na Otoku biti uspostavljena,
A1 e drhtat London pred otkritim krilom.
Velik e veli se tu biti napor Sjevernih drava, al e
ocean ostati slobodan. Carstvo englesko ostat e neotee-
no, al e London zadrhtati pred letaima (zraKa).
Svretak rata prikazan je u etvrostihu VIII-60, koji, slo-
bodno preveden, znai: Prvi koji prodre do Gala, prvi koji pro-
dre u Italiju, ne pobijedjen na vodi i na kopnu od Engleza i
Francuza, zaslugom svojih junatva, nasrtljiv, izgubit e Lo-
renu kao udom.
Nostradamus je ak predvidio i Drutvo naroda! U svome
proroanstvu 1-47, on o njemu veli:
Dojadit e govori sa Lemanskog jezera
Bit e tu odgoda na tjedne, mjesece i ljeta,
A onda e se sve skupa da sroza.
Isprazni e zakoni bit osudjeni od gradova.
Nemogue je sumnjati da etverostih VT-20 ne bi bio jed-
nako u vezi S hinjenom Udrugom kratka trajanja. Nje-
gova aluzija na Mussolinia je jasna. Poslije rata, Rim e imati
novog leoparda. Ve odavna tumai Nostradamusa objanjuju
rije leopard sa Leoni pax t. j. sa efom, koji je nahk lavu,
kralju ivotinja. Prorokov leopard, vele, ne moe biti nitko
drugi nego Duce.

Pogled u budunost
Jedan dio onoga, to je Nostradamus rekao o budunosti,
za nas je ve prolost. On nije vidio dogadjaje u njihovu kro-
nolokom reau. Tisuu godina, sto godina, za njega je sve je-
dno. Ali za nas ostale obine smrtnike postavlja se jedno tje-
skobno pitanje: Kakva e biti sutranjica? to e se dogoditi
do godine dana? Kasnije?
Oduvijek je ovjeanstvo eljno da sazna budunost. U sva
vremena bilo je mnotvo proroka i proroita. Pitalo se zvi-
jezde, sveenike, proroice. U novije vrijeme nadola je freno-
logija, hiromantija, kartomancija itd. elja saznanja buduno-
sti je vjena i mona.

9
 Mi poznajemo prolost, koja je bila budunost naih pre-
dja. Faraoni su jednako daleko od nas kao i jueranji dan,
kapi voe u oceanu vjenosti, koje je nemogue vratiti. Mi ne
moemo od toga da imamo druge koristi, ve ako se posluimo
iskustvima naih predasnika. Trebalo bi k tome da i prilike
budu jednake, to, tako rekui, ne moe da bude nikad isti slu-
aj. Ovaj nas razlog dovodi katkad do kolebanja, katkad do
vjerovanja, i mi stojimo proeti nadom ili sumnjom pred veh-
kim upitnikom sutranjice i nae budunosti.
Postoji li predodredjenje ? Ili drukije reeno, moemo II
mi upravljati naim opstankom sami po sebi, naom snagom,
naom voljom ili pak naom nesposobnou ?
Uzalud je troit dugo vremena za odgovor na ta pitanja.
Naa je sudbina fiksirana u etapama, kao to je uredjen tok
zvijezda. Nijedna snaga svijeta ne e moi a u to unese punu
promjenu. Sudbina s nama upravlja, s nama i sa stvarima,,
kao to igra aha upravlja figurama. Dirigirana volja moe
samo da mijenja svoju mo dobra ili zla.
Sveto pismo zavrava proroanstvima. Ono govori o sud-
bini ovjeanstva. Svaki kranin zna, da je njegova sudbina
u Bojim rukama. Crkva je utemeljena na dogmi predodre-
Ijenja.
to mora da se dogodi, dogodit e se! Ljudi nisu nego iz-
vrioci volje boanske. Sudbina nam zapovijeda, ona nas vue
iz sadanjosti, koja, netom primjeena, ve klizne izmedju pr-
stiju prema budunosti vjeno sakrivenoj. Za ivota mi kora-
camo u gustoj magli. Rijetki su oni, koji su stigli na vrhove,
koji se izdiu iznad ovog mora maglutine, rijetki su oni, iji
je pogled mogao da vidi daleko. Mi drugi, koji smo ostali u
dolini naeg opstanka, na tlu, ne moemo nego vjerovati ono,
to su izabrani ugledali u irokim sferama svoje egzaltacije.
Evropa se nalazi u ratu, ije se fluktuacije osjeaju u cije-
lome svijetu. Bili daleko ili blizu pozoritu operacija Ijudi su u
brizi i radi sudbine svoje zemlje i radi sudbine vlastite.
Nostradamus, vanredni autor proroanstva, koja su se
tako esto obistinila, pomae nam i dalje svojim udesnim da-
rom predskazivanja. Sluajmo to nam govori:
Glasoviti tuma Nostradamusa dr. d e F o n t b r u n e *
paa medju brojne francuske nauenjake. koji su u posljednje
vrijeme objasnili djelo svog velikog zemljaka. Evo izvatka iz
njegove senzacionalne knjige, objelodanjene 1939 god.:
U pismu Henriku II izrino je navedeno, da e veliki rat,
koji u Evropi izazivlje tolike poremeaje, prouzroiti Britan-

* Dr. de Fontbrune: Proroanstva majstora Mihaela Nostradamusa,

objanjena komentarima. V. izanje 1939. Michelet, izdava, Sarlat
(Dordogne).

10
skom otoju poraz i krvavu revoluciju, ne manje teku od onih r
koje je iskuala Italija.
Slijepo vjerovanje u pacifistike teorije, o kojima je E n -
gleska toliko pripovijedala u enevi u asu, kad e druge dr-
ave biti zahvaene ne manje varavom groznicom naoruava-
nja, ovest e Empir do takvog tekog poloaja, da e nesrea
izgledati nepopravljiva.
Kad e Engleska osjetiti opasnost i kad se poduhvati da
uspostavi svoju snagu, bit e ve prekasno. Njeno legendarno
bogatstvo ne e biti vie dovoljno da ju titi, jer e j o j nedo-
stajati najdragocjeniji elemenat, a to je vrijeme. Otoci e biti
u krvi veli Nostradamus radi sporog veslaa, t. j. radi
toga, jer se je prekasno odluila.
Ve 1937 god. opaaju se predznaci ove tmurne budunosti
na uzburkanom povrju oceana, jer tjednik C h o c pie 13 ja-
nuara: Velika Britanija organizira za naredni februar velike
kombinirane manevre kod Singapoora. Prekasna oluia. Ova e
demonstracija okazati, da Engleska ne moe da se istakne
uporednim i istovremenim naporima u Aziji i u Mediteranu.
A g. Mussolini mora da se smije, j e r ' j e 1 januara lord Perth
posjetio grofa Ciana, da uspostavi prijateljske englesko-tali-
janske razgovore. Prvo ozbiljno kripanje u osovinama jednog
imperija.

Seam promjena Engleske

Ispitujmo objektivno neka Nostradamusova proroanstva,

koja se bez sumnje odnose na sadanji konflikt i na njegove
uzroke.
etvrti etverostih X-100, koji po svojoj brojanoj oznaci
zauzimlje nekud preteno mjesto u djelu prorokovu, glasi
ovako:
Vehko carstvo bit e Engleska i njeno
Gospodstvo nad morima trajat e preko 300 godina,
Od dana kad e njeni ljudi krenut kopnom i morem
Ali Luzitanci ne e biti zadovoljni.
Dr. de Fontbrune komentira taj etverostih ovako (str. 257
njegove knjige): Engleska e zadrati supremaciju na mori-
ma za preko trista godina. Kroz to e njeni kolonisti biti otpre-
mani preko oceana i kontinenata i kroz to e Portugizi izgubiti
svoje carstvo.
I doista, s jedne strane: Elizabetu Tudor naslijedio je Ja-
kov I 1603 god., s kojim je otpoela dinastija Stuartovaca, i
koji je, prvi, okupio pod svoje ezlo Englesku, kotsku i Irsku
pod imenom Velike Britanije. Konstitucija kolonijalnog carstva

11
Britanskog otoja i njegovo gospodstvo nad morima datira od
tada.
S druge strane: Od 1415 god. Portugizi su prenijeli svoju
djelatnost s onu stranu mora. Nakon osvojenja Ceute, knez
Henrik Moreplovac dao je znak pomorskih otkria, koja su
Portugalu otvorila put k Indijama i osigurala mu bogate po-
sjede u Africi, a naroito u Aziji. Ova epoha (13801580) epo-
ha je portugiskog prosperiteta. Ilustrirana je ekspedicijama
Diaza, Vasca de Gama, de Cabrala, i osvojenjima Alburquer-
que-a. Portugal, suparnik panjolske, nakrcao se bogatstvima
i postao pomorska sila prvog reda. Engleska je pak sebi obez-
bijedila svoju preteitost u Portugalu glasovitim ugovorom
Methuenskim (1703 god.).
Doskora su Englezi imah sve u svojim rukama: industriju,
poljodjelstvo, trgovinu, finansije i politiku i dovedoe Portu-
gize do toga, da su im bili samo poslovni pomonici i agenti.
Luzitanci ne e biti z a d o v o l j n i . . .
Nostradamus voh to smo ve vidjeli u vezi s Napoleo-
nom Bonapartom da ponavlja na drugim mjestima i drugim
rijeima proroanstva, kojima on pridaje posebnu vanost. To
on ini i u pogledu Engleske. Istiemo nadalje da Nostrada-
mus kod toga iznosi i cifre, kojima je inae krt.
Seam ete puta vidjet mijenu puka britanskog,
Omaena krvlju kroz 290 godina.
Francuska nee biti dirnuta. Uslijed pritiska Njemake
Aries e sumnjati u svoj Bastarnski pol.
Vjerojatni smisao je ovaj: U 290 godina vidjet e se sedam
promjena kod engleskog naroda, omaena krvlju. Ushjed pri-
tiska, koji e izvesti Nijemci Aries (ovan) e zapasti u sumnju
glede svog pola bastarnijskoga.
Ovo se proroanstvo moe smatrati kao najvee i najjae
Nostradamusovo predskazivanje. Promotrimo tih sedam pro-
mjena, kroz koje je prola Engleska u 290 godina:
Krvavi dogodjaj, na koji on aludira, to je pogibija (ubij-
stvo) Karla I na zapovijed Cromwella, 1649 god. Zatim su sh-
jedile ove promjene:
1. Od 1649 do 1660 Engleska je republika pod Cromwel-
lom.
2. Uspostava kraljevstva 1660 god. po Karlu H.
3. God. 1685 Jakov II pokuava da uspostavi katohku cr-
kvu, a ta politika prouzrokuje
4. njegov pad s prijestolja, s kojeg ga je skinuo Wil-
helm m .
5. God. 1711 velike ekonomska kriza za kraljice Ane.
6. God. 1714 nastup Jurja I Hanoverskoga.

12
 To je est promjena. A kad se je desila sedma? Nema iz-
razitijeg dogadjaja u povijesti Engleske poslije tog posljed-
njeg datuma t. j. 1714 god. Sedmi dogadjaj, u tih 290 godina,
ima dakle da se jo odigra. Raun je brzo gotov: t r e b a d o-
d a t i 290 g o d i n a z n a a j n o j g o d i n i 1649, i d o b i-
v a m o g o d . 1939!
U 1939 god. buknuo je sadanji rat, tono u godini, koju
je Nostradamus tako oito oznaio kao punu posljedica za Bri-
tansko carstvo. Rauni drugih komentatora: Francuza P. Ro-
chetaillee-a, Piobb-a, de Fontbrune-a i Marc Amiaux-a, Ni-
jemaca H. H. Kritzingera i C. Loog-a, te ak i Engleza Ru-
perta Taylor-a stjeu se u 1939 god., koja da mora donijeti d o -
punu sudbine Engleske. Ve dvadesetak godina ova tisugodi-
njica (milenij), zvijezda neotklonive nesree, sja nad britan-
skim imperijem. De Fontbrune tumai: Ali e rat biti njemu
nepovoljan. On e izgubiti svoju flotu i svoje carstvo.
Hoe li Nostradamus imati jo jednom pravo? Na skoroj
je budunosti da na to odgovori.

Francuska ne e biti pogodjena

etverostih HI-57 produuje predskazivanjem da ne e biti

promjena za Francusku, bar ne za ove epohe. Ah za Poljsku?
to e se Poljskoj da dogodi?
Bastarnijani, koje je Nostradamus ve spomenuo, bili su
jednom prema Tacitu nastanjeni s druge strane Visle,
akle u Poljskoj. Bastarnijski pol nije h jednostavno Poljska
Bastarnijena? ak e i aries (ovan) sumnjati o toj zemlji,
oija e se sudbina ispuniti istovremeno sa sudbinom Engleske.
A Poljska je ve pobijedjena. . .
C. Loog je napisao ve 1921 g.: Nostradamus time uka-
zuje, da e 1939 god. u doba najjae engleske krize, i nova
Poljska pasti phjenom krize. On je tono predvidio!
Ve smo u vie navrata konstatirali, kako se Nostradamus
ne zadovoljava tek nekim aluzijama, kad mu se kakav predmet
ukazuje vaan. On se tad na nj navraa i iznosi detalje. Nje-
gove se vizije proiruju na stvari i objekte skroz nepoznate za
njegova doba. Tako on govori o Montgolfiere-u, o podmorni-
koj floti i o dugometnom topu. On ide i dalje i spominje avijon
i zatite pasivne obrane protiv zranih napadaja.
U etverostihu 11-75, govorei i dalje o Engleskoj, on veli,
da e se uti glas neobine ptice iznad dimnjaka aeracije.
Ovaj isti etverostih najavljuje da e vagan penice biti tako
vanredno skup, da e se ljudi medju sobom derati.
lako se moe rei da ovo posljednje nagovijetanje ne tre-
ba uzeti bukvalno, ipak neto stoji: udnovata ptica, avijon,

13
.zrana flota neprijateljska sa svojim amorom motora i bom-
bi, sve potpuno primjetljivo kroz dimnjake aeracije, te osku-
dica kao posljedica blokade.
I jo (11-100):
Unutar otoja uasan darmar,
Drugo se ne uje do ratnog zapomaganja.
Tolik e biti pljakaa napadaj
Da e se protiv njih svrstat cijele vrste.
Zar Nostradamus hoe time da ree, da e se neutralci
povezati medju sobom protiv represivnih mjera zaraenih?
Predskazanje 11-83 Nostradamusovo bavi se i britanskom
trgovinom, koja e, u velikom dijelu, biti svedena na negdanje,
davne razmjere. Ta e trgovina biti plijen vojnika, kao to se
od vinograda otkidaju grozdovi za berbe. To e biti svretak
pomorskog nadgospodstva u svijetu.

Oko velike likvidacije

Vanost koju Nostradamus pripisuje velikoj konflagra-

ciji, koja poinje 1939 god. nakon 290 godina engleske supre-
macije, a koja mora da zavri katastrofalno ispoljava se i
u daljnjem velikom broju etverostiha, koje prorok smatra po-
trebnim namijeniti ovom pitanju.
Dr. de Fontbrune je spojio i protumaio mnoge od tih e-
tverostiha, a VIII-37 poinje ovako:
Trdjava blizu Temze bit e po njima svladana.
etverostih 11-78 glasi:
Velik e Neptun potonut u dno mora
Potrcan krvlju Punaca i Gala.
Otoci e se okrvavit krivnjom sporog veslaa.
To e im bit tee no to su slabo krili tajne svoje.
Kroz dubine mora, u koje e Engleska da propadne u krvi
Arapa i Francuza, britanski e otoci biti natopljeni krvlju, jer
-su se prenuli i makli prekasno. To e ih puno vie pogoditi
nego li saznanje, da su vrlo slabo krili svoje tajne metode. (In-
telligence Service) i 111-32:
Velika grobnica Aquitanskog naroda
Pribliit e se sve tamo do Toskane,
Kad Mars bude blizu medja Germanije,
I kod teritorija Mantuanskog svijeta.
Veliki e se grob engleskog naroda vidjeti u blizini To-
skane (u genovekom zalivu) kad e rat bjesniti na granica-
ma Njemake i u zemlji Mantove (Italije) 111-71:

14
 Oni na otocima dugo vremena u opsadi
Preuzet e snagu i mo protiv dumana,
Oni izvana bit e izmueni gladju,
1 to gladju kakova se ne pamti.
Stanovnici britanskih otoka, koji inae ve dugo ne bija-
hu opsjednuti, nai e svoje lance u vlastitoj snazi, koju su
upotrebljavali na svojim neprijateljima (gospodstvo mora),
potueni od onih, koji su vani umirali od gladi; oni e biti iz-
gladnjeni, kao to nikad nisu bili. VIII-97:
Uz medju Vara Pompotani e se promijeniti,
Kraj obale e se tri lijepa deka roditi;
Jedan e narod s nemone starosti nestati,
Izmijenit e zemlju i nee se vie dii.
Na granicama Vara (genovski zaliv) Engleska e se kao
drava izmijeniti; blizu te obale nastat e tri lijepe, mlade dr-
ave; narod (engleski) bit e upropaten krivnjom starosti,
nesposobne da vlada (nad mladjim), a mo njegove zemlje se
vie nikad ne e pridignuti. 11-85:
Starac velike brade potpast e pod stegu,
Lav e dospjet ispod keltskog Orla:
Manji e dugo jo da izdri;
Nastat e amor u nebu, ligurtiko e more biti crveno.
Stari narod demokracije bit e doveden u strogo stanje,
jer e nadoi francusko carstvo kroz Diktaturu: njegov e vla-
dar dugo izdrati, Vidjet e se zrani rat i more e se zacrve-
niti u genoveskom zalivu.

A sudbina Njemake?
Francuska neoteena, Engleska shrvana, a koja je sud-
bina Njemake, njihove protivnice u sadanjem konfliku? No-
stradamus ju je takodjer prorekao. On je predvidio ovjeka,
eija je volja zakon u Centralnoj Evropi. Evo etverostiha 11-58:
Blizu Rhina kraj norikih bregova
Rodit e se velikan iz puka kasno stigloga.
Koji e branit Sauronu i Panonce,
I bit e udo, to e od toga sve biti.
Prema jednodunom miljenju Nostradamusovih tumaa,
Rhin norikih bregova jest I n n, jak pritok Dunava. Nori-
cum je stara rimska pokrajina izmedju Rhetije i Panonije, iz
koje dolaze pritoci Salzacha, koji utie naglo u Inn kod Brau-
nau-a, rodnog mjesta Hitlera.
Svijet koji je prekasno doao to je Reich, koji je po-
sljednji izmedju svih zemalja evropskih ostvario svoje politi-
ko jedinstvo.

15
 Sarmatija se neko prostirala izmedju Visle i Volge, to
znai, da je zapremala velik dio Poljske iz posljednjeg doba.
Ve smo vidjeli, da je ona spomenuta u stihovima Nostrada-
musa u vezi s vehkom hkvidacijom, koja se priprema. Posljed-
nja fraza: I bit e udo, to e od svega toga biti, odnosi se
na bajoslovni i neslueni uspon gospodara Njemake.
U svom 31 etverostihu prorok iz Salona najavljuje: Sve-
to carstvo javit e se u Germaniji kad e potpornji zemlje
sasvim ieznuti. Potpornji svijeta to su uporita, koja je bri-
tanski imperij umio da stvori u cijelome svijetu. Od tih upo-
rita, zastrtih, iezlih uspostavit e se sveto carstvo u Nje-
makoj (Le saint Empire).
Sadanja politika konstelacija, iznenadjenje za sve ostale
dijelove vasione, nagovijetena je u etverostihu 1-99: Veliki
e despot stupit u prijateljsko udruenje sa dva druga efa.
Oh! koliki e se uzdisaj javiti uslijed ovog odlunog poteza, a
kohki opet bol kod djece Narbonne i okoline!
Veliki despot je Hitler, dva efa su Mussolini i Staljin. Ovo
nekohko posljednjih mjeseci pruilo nam je dokaze uzdisaja i
plaa, nastalog uslijed rusko-germanskog saveza!
Vidjeh smo da centurije Nostradamusove sadre mnotvo
proroanstva, koja se odnose na nae doba i da ona nisu ni
smiona u objanjenju ni teka u. tumaenju, odnosno u njihovu
shvatanju. Onaj tko ima ui, neka uje i shvati! veli Sveto
Pismo, koje je prorok iz Salona, kao dobar kranin, uvijek po-
tivao za svog vijeka. Kroz etiri vijeka njegova su se predska-
zivanja ostvarila. Mnogi kraljevi, dravnici, filozofi, umjetnici,
nauenjaci i laici pokazah su posvemanje povjerenje u rijei
glasovitog proroka.
Napoleon Bonaparte, ovaj velikan medju vehkanima, u ri-
jetkim svojim slobonim okonim asovima pohlepno je prou-
avao centurije i u njima je itao i upoznao vlastitu sudbinu.
Autoritoran on je sve uinio, da j o j izbjegne, ah su njegovi go-
lemi napori bih uzaludni. Sudbina je silno jaa od volje ljudske,
pa i najjae.
Mi koji proivljujemo sadanje doba poklonimo se dakle
pred ostavtinom velikog proroka i zahvahmo mu to nam je
priutio da bacimo pogled u budunost. Ogromni konflikt svjet-
ske politike, kojemu smo svjedoci, svih nas pogadja, iako ni-
smo u nj direktno upleteni. Pripremaju se dva vehka openita
preokreta. O tome ne moe biti sumnje. Nostradamus se nije
nikad prevario. Hoe li imati opet pravo?
Rodjeni u nemirnom vremenu, punom briga i neizvjesnosti,
moi emo da sami kontroliramo istinitost jednog vanog dijela
Nostradamusovih proroanstva. Tko poivi, vidjet e!
Geneve, 1940. Ant. Rossier

16
 Cassiopee
"HSSESBa
n
V.-
\
" ' U I H V * \ V ^

una
im

Eomet u novembru. 196?

 Invazija utih

Zadruna tamparija u Zagrebu.