You are on page 1of 52

BESMRTNOST

DUE
Da li je to
biblijska doktrina?

Alonzo T. Dons

www.najvaznijevesti.com
Naslov originala:
THE IMMORTALITY OF THE SOUL
Is it a Scriptural Doctrine?
By Alonzo Trevier Jones

Prvobitno objavljeno septembra 1890. godine

Prevod sa engleskog:
grupa prevodilaca

Dizajn korice:
Goran Vidas gvidaszg@hotmail.com

Izdava:
Branko uri, Beograd, 2016

tampa:
Apollo Graphic Production, Bgd; tira 50 primeraka

Elektronska verzija broure Besmrtnost due Da li je


to biblijska doktrina? besplatno je dostupna na Inter-
netu, za linu upotrebu.Ukoliko elite da kupite ovu
brouru u tampanom obliku, moete je naruiti na:

dobravest@yahoo.com; (+381) 064/40-29-428


SADRAJ

PREDGOVOR5
1. VASKRSENJE6
2. HRISTOV DRUGI DOLAZAK13
3. SUD19
4. ISTA VASIONA27
5. HRISTOVA MISIJA30
6. HRISTOS NA IVOT33
7. TA DA VERUJEMO?40
PREDGOVOR
Uenje o prirodnoj (uroenoj) besmrtnosti due
jedna je od najstarijih i najrasprostranjenijih doktrina
koja je ikad postojala na ovom svetu. Ona se propo-
vedala po svetu ak i pre propovedanja vere u Hrista
Spasitelja. A zmija ree eni: Neete vi umreti (1.
Mojsijeva 3,4 Danii); i od tog vremena do dana-
njeg dana sinovi ljudski verovali su u tu doktrinu ra-
dije nego u istinu o Bogu. Uostalom, i u nae vreme je
doktrina o besmrtnosti due stekla takvu naklonost,
ak i meu onima koji tvrde da im je Boja re me-
rilo verovanja, da njeno negiranje veina izjednauje
sa odricanjem od samog Svetog pisma (Biblije). Ali
umesto da takvo negiranje znai poricanje otkrivene
istine, injenica je da otkrivenu istinu moemo logiki
i dosledno slediti samo potpunim i jasnim odricanjem
od doktrine o prirodnoj besmrtnosti due. Sveto pi-
smo jasno na to ukazuje.

5
1. VASKRSENJE
U Bibliji nema jasnije nauavane i marljivije
isticane istine od ove: da budui ivot ljudi zavisi is-
kljuivo ili od vakrsenja mrtvih ili od preobraenja
bez doivljavanja smrti. Pavle se u budunosti nadao
vaskrsenju iz mrtvih. Govorei o svom nastojanju
da zadobije Hrista, kae: elim da upoznam Hrista
i silu njegovog vaskrsenja i zajednitvo u njegovim
stradanjima, postajui kao on u njegovoj smrti, ne bih
li nekako stigao do vaskrsenja iz mrtvih (Filibljanima
3,10.11 SSP1). Upravo je zbog nadanja na vaskr-
senje iz mrtvih bio izveden pred sud radi ispitivanja
(Dela 23,6 arni), a kad se kasnije branio pred
Filiksom, izjavio je da je vaskrsenje iz mrtvih bio cilj
njegove nade, govorei: I ja imam nadu u Boga, kao
to je i ovi sami imaju - da e biti vaskrsenje i praved-
nih i nepravednih (grenika arni) (Dela 24,15
SSP). Tako Pavle stalno izraava svoju nadu u budui
ivot.
Nije Pavle jedini biblijski pisac koji ovo ui. Jov je
ispunjenje svoje nade oekivao u vaskrsenju mrtvih
(Jov 14,14.15; 17,13-15; 19,23-27 Danii). David
kae: Ti koji si na nas velike i ljute nevolje bacao,
opet e nam ivot dati, iz bezdana zemlje opet e nas
izvaditi (Psalam 71,20 Bakoti). A ja u u pravdi
gledati lice Tvoje; kad se probudim, biu sit od prili-
1 SSP Savremeni srpski prevod
6
Vaskrsenje

ke Tvoje (Psalam 17,15 Danii). I ta jo da kae-


mo? Ponestalo bi nam vremena kad bismo govorili o
Isaiji i Jeremiji, Jezekilju i Danilu, i Osiji, i Miheju, i
svim prorocima i apostolima, i naim praocima Avra-
mu, Isaku i Jakovu; jer, sam je Isus izjavio da je Bog
govorio o vaskrsenju mrtvih kad je kazao: Ja sam
Bog Avramov, i Bog Isakov, i Bog Jakovljev (Matej
22,31.32). tavie, Isus je svojim uenicima stalno
ukazivao na vaskrsenje iz mrtvih, kada e jedino moi
da prime nagradu koju je On obeao. U Jovanu 6,39-
54 nalazimo najmanje etiri puta da Spasitelj, daje
obeanje onima koji veruju u Njega, i kao vrhunac tog
verovanja istie: Ja u ga vaskrsnuti u poslednji dan.
U Luka 14,13 i 14 (SSP) itamo: Nego, kad prireuje
gozbu, pozovi siromahe, kljaste, hrome, slepe bie
ti uzvraeno o vaskrsenju pravednih.
Pavle nam, meutim, o ovom predmetu iznosi
neposredan, logian argument koji doktrini o besmrt-
nosti due ne prua ni deli razloga za oslonac. itavo
petnaesto poglavlje 1. poslanice Korinanima posve-
eno je argumentu koji treba da dokae vaskrsenje
mrtvih. Apostol prvo dokazuje da je Hristos ustao iz
mrtvih, oslanjajui se na stotine ivih svedoka koji su
Ga videli nakon to je vaskrsao. Ali i dalje je bilo nekih
koji su govorili da nema vaskrsenja mrtvih (stihovi
12 i 13). Da pobije tu misao, on navodi tri argumenta,
od kojih svaki potpuno iskljuuje doktrinu o prirod-
noj besmrtnosti due iz svake hrianske doktrine:
7
Besmrtnost due

U 16. stihu njegova premisa glasi: Ako mrtvi ne


vaskrsavaju. Prvi izvedeni zakljuak je: Ni Hristos
nije vaskrsao (SSP). Posle tog zakljuka ide logi-
ni sled: vaa vera je uzaludna, a potom: jo ste u
svojim gresima. Iz njegove premise: Ako mrtvi ne
vaskrsavaju, izveden je u 18. stihu drugi zakljuak:
Prema tome, propadoe koji u Hristu pomree (usnu-
e Sinod SPC) (arni). Nita ne moe biti jasnije
da ta izjava i doktrina o besmrtnosti due ne mogu
istovremeno biti istina. Ako je dua besmrtna, kao to
se smatra, ona ne moe propasti, i zbog toga je, to se
tie njenog postojanja, potpuno nezavisna od vaskrse-
nja mrtvih. Zar svi oni koji veruju u besmrtnost due
ne pretpostavljaju da su svi koji su otili sa ovog sveta
verujui u Hrista, otili na nebo i da sada uivaju u
njegovom blaenstvu? Nesumnjivo da tako pretpo-
stavljaju. A ako je to istina, na osnovu kog principa se
moe zamisliti da propadoe ako nema vaskrsenja?
Kakvu potrebu oni imaju za vaskrsenjem? Zar ve i
bez vaskrsenja nemaju sve to nebo prua? Prema
toj teoriji, svakako imaju. Onda je potpuno jasno da
niko od njih nije propao, ak i ako nikad ne bude va-
skrsenja.
Nasuprot ovoj teoriji stoji Boja re da, prema
tome propadoe koji u Hristu pomree (arni). A
te rei su istinite. Iz toga sledi da ako nema vaskrsenja
mrtvih, onda nema ni budueg ivota za bilo koga ko
je umro ili e umreti.
8
Vaskrsenje

Meutim, Bog je vrsto obeao svim ljudima da


e biti budueg ivota, a to obeanje sadrano je u i-
njenici da ga [Hrista] je vaskrsao iz mrtvih (Jevreji-
ma 9,27; Dela 17,31 arni). Hristovo vaskrsenje je
Boje jemstvo da e svi mrtvi vaskrsnuti: Jer kao to
u Adamu svi umiru, tako e i u Hristu svi oiveti (22.
stih). I da e biti vaskrsenje mrtvima, i pravedni-
cima i grenicima (nepravednim SSP) (Dela 24,15
Karadi). Prema tome, zahvaljujui vaskrsenju iz
mrtvih, a ne besmrtnosti due, postoji budunost za
mrtve, bili oni pravedni ili nepravedni.
Druga taka koju apostol istie s tim u vezi nala-
zi se u 32. stihu: Ako sam se samo kao ovek borio
sa zverima u Efesu, ta mi to koristi? Ako mrtvi ne
vaskrsavaju, jedimo i pijmo, jer sutra emo umre-
ti. Povodom ovoga nema nieg boljeg nego izneti
komentar dr Adama Klarka na isti tekst. On kae (a
kurziv je njegov):

Uveren sam da je uobiajeni metod


ukazivanja na ovaj stih pogrean; predlaem
da se ita ovako: Ako sam se samo kao ovek
borio sa zverima u Efesu, ta mi to koristi?
Ako mrtvi ne vaskrsavaju, jedimo i pijmo;
jer sutra emo umreti. Ono to apostol ovde
kae je ispravan i legitiman zakljuak doktri-
ne da nema vaskrsenja; ako nema vaskrsenja,
onda ne moe da bude ni suda nikakvog
9
Besmrtnost due

budueg dodeljivanja nagrada i kazni; zato


onda da nosimo krst i da se stalno disciplinu-
jemo? Jedimo i pijmo, uivajmo u svemu to
moemo, jer sutra emo umreti a to je za nas
kraj zauvek.

Ovo je zdravo tumaenje i ispravan komentar


apostolovih rei. Kao to smo pokazali, to je glavni
Pavlov argument, a tu misao o ovom predmetu nala-
zimo u itavom Svetom pismu. Meutim, ako je dua
besmrtna, onda ni komentar dr Klarka, niti Pavlov
argument nisu tani. Naime, ako je dua (prirodno)
besmrtna, kad se dogodi da umremo, to nije za nas
kraj zauvek, bilo da ima vaskrsenja ili ga nema. Ovo
jasno pokazuje da doktrina o besmrtnosti due ukida
najjasnije iskaze Svetog pisma; zbog toga je lana.
Ovo gledite u potpunosti objanjava pitanja koja
dr Klark postavlja u primedbama na kraju svog ko-
mentara 1. Korinanima 15. On kae:

Ne mogu a da ne dodam jednu pri-


medbu: ini se da je doktrina o vaskrsenju
smatrana mnogo vanijom meu prvim
hrianima nego to je to danas! Kako je to
mogue? Apostoli su je stalno isticali i za-
hvaljujui njoj pozivali Boje sledbenike da
budu marljivi, posluni i radosni. A njihovi
naslednici danas je retko kad pominju! U
10
Vaskrsenje

jevanelju nema nijedne doktrine koja je bila


vie naglaavana; a u sadanjem sistemu pro-
povedanja nema nijedne doktrine koja bi bila
vie zanemarena!

Na osnovu doktorovog stavljanja uzvinika i nje-


govog pitanja: Kako je to mogue?, ini se da je bio
iznenaen to je tako. To zaista iznenauje, ali se lako
da objasniti. injenica je da je doktrina o besmrtnosti
due toliko preovladala u sadanjem sistemu propo-
vedanja da nema mesta za doktrinu vaskrsenja iz mr-
tvih. Ako je doktrina o besmrtnosti due tana, onda
doktrina o vaskrsenju nema svrhe. Ako je ta doktrina
tana, onda uopte nema potrebe naglaavati evane-
osku doktrinu o vaskrsenju iz mrtvih. Iako su apo-
stoli stalno isticali doktrinu o vaskrsenju iz mr-
tvih, i premda u jevanelju nema nijedne doktrine
koja je bila vie naglaavana, zbog podmuklog, pre-
varnog uticaja doktrine o besmrtnosti due, dananji
propovednici je retko kad pominju, i u dananjem
sistemu propovedanja nema nijedne doktrine koja je
vie zanemarena; nije potrebno nita vie osim ovoga
da se jasno ukae na nepomirljiv antagonizam izme-
u Boje istine i doktrine o besmrtnosti due.
Trea vana misao nalazi se u stihu 36: To to se-
je nee oiveti ako ne umre (Karadi). Pavle dakle
kae ovo: To to ti seje ne oivljava ako ne umre
(arni). Da se ovde direktno govori o oveku i njego-
11
Besmrtnost due

vom vaskrsenju vidljivo je iz stihova 42-44 (arni):


Seje se u raspadljivost (prirodno telo eng. prevod
KJV), itd. Prema doktrini o besmrtnosti due, telo
zapravo nema ivot, nije pravi ovek, ve je dua pra-
vi, ivi, oseajni ovek, i ona je jedino u oveku to
poseduje stvaran ivot. Drugim reima, telo je samo
kua u kojoj pravi ovek ivi. Pravo ja, dua, prebi-
va (stanuje) u telu, a smrt je jednostavno razdvajanje
due od tela. Smrt rui kuu i oslobaa stanara. Prema
ovoj doktrini, ne postoji smrt, jer telo svakako nema
ivot i sledstveno tome ne umire, a dua stvarni o-
vek je besmrtna i ne moe da umre; zbog toga u
sutini ne postoji tako neto kao to je smrt. Kad bi
to bilo istina, onda ne samo to ne bi bilo smrti, ve
isto tako ne bi bilo neeg takvog kao to je vaskrsenje
iz mrtvih; naime, na osnovu apostolove premise da
to to seje nee oiveti ako ne umre sledi da telo,
poto nema ivota, ne umire, pa ne moe ni da ustane
iz mrtvih; a poto ni dua ne umire, ona ne moe da
ustane iz mrtvih; stoga nema neeg takvog kao to je
vaskrsenje iz mrtvih.
Time se jasno dokazuje da doktrina o besmrtno-
sti due potkopava doktrinu o vaskrsenju iz mrtvih.
Ali vaskrsenje umrlih je biblijska doktrina; ono je
ista Boja istina. Otuda je jasno da doktrina o be-
smrtnosti due potkopava Boju istinu; zato je lana,
prevarna i razarajua.

12
2. HRISTOV DRUGI DOLAZAK
Postoji jo jedna biblijska doktrina koja ima isto
tako vano mesto u boanskom planu kao vaskrsenje,
a to je drugi dolazak Gospoda Isusa Hrista. I nju pot-
kopava verovanje u doktrinu o prirodnoj besmrtnosti
due. Potkopavanje ove istine je, u odreenoj meri,
povezano sa vaskrsenjem, poto bez Hristovog dru-
gog dolaska ne bi bilo vaskrsenja, a sve to ponita-
va verovanje u vaskrsenje iz mrtvih, unitava i veru i
nadu u Gospodnji drugi dolazak.
Da dogaaj vaskrsenja iz mrtvih u potpunosti
zavisi od Hristovog drugog dolaska lako se moe do-
kazati Svetim pismom, koje je u pogledu tih pitanja
jedini autoritet. Ranije smo pokazali da pravedni do-
bijaju nagradu samo pri vaskrsenju; a da jasno poka-
emo ovu vezu, ponoviemo ve citirani tekst: Nego,
kad prireuje gozbu, pozovi siromahe, kljaste, hro-
me, slepe - i blago tebi. Jer, iako oni nemaju ime da ti
uzvrate, bie ti uzvraeno o vaskrsenju pravednih. A
o svom sopstvenom dolasku Isus kae: I evo u doi
skoro, i plata moja sa mnom, da dam svakome po de-
lima njegovim (Otkrivenje 22,12 Karadi). Pavle
ovako povezuje Gospodnji dolazak sa vaskrsenjem
umrlih pravednika: Jer e sam Gospod na zapovest,
na glas arhanela i na trubu Boiju sii sa neba, te e
mrtvi u Hristu vaskrsnuti prvo. Zatim emo mi ivi,
mi koji preostajemo, biti zajedno sa njima odneti na
13
Besmrtnost due

oblacima u vazduh - u susret Gospodu; i tako emo


svagda biti sa Gospodom. (1. Solunjanima 4,16.17
arni). I ponovo: Neemo svi pomreti, ali emo
se svi izmeniti, u momentu, u tren oka, kad zatrubi
poslednja truba. Truba e, naime, zatrubiti, i mrtvi e
biti vaskrsnuti neraspadljivi, a mi emo se izmeniti.
Jer ovo raspadljivo treba da se obue u neraspadlji-
vost, i ovo smrtno da se obue u besmrtnost. A kad se
ovo raspadljivo obue u neraspadljivost i ovo smrtno
obue u besmrtnost, tada e se zbiti re koja je napi-
sana: Pobeda prodre smrt. Smrti, gde ti je pobeda?
Smrti, gde ti je alac? (1. Korinanima 15,51-55
arni).
Tada e se zbiti re koja je napisana. Kada?
Kad zatrubi poslednja truba. Truba e, naime, za-
trubiti, i mrtvi e biti vaskrsnuti. Kad e zatrubiti ta
truba? Jer vam ovo kazujemo reju Gospodnjom
Jer e sam Gospod s trubom Bojom sii s neba; i
mrtvi u Hristu vaskrsnue. Tada e se zbiti re koja
je napisana: Pobeda prodre smrt. Tek tada, a ne do
tada (pre toga), ljudi e uzviknuti: Smrti, gde ti je po-
beda? Smrti, gde ti je alac? Meutim, verovanje u
doktrinu o prirodnoj besmrtnosti due, nastoji sada
da prikae da e se zbiti re kada ljudi umru! Zaista
ne moe biti veeg izvrtanja Boje rei nego kada se
prikazuje kao da e se ta re zbiti kada ljudi umru.
Ali ta doktrina o besmrtnosti due mari za izvrtanje
Boje rei? Prvi put kad je ova doktrina izgovorena,
14
Hristov drugi dolazak

bila je u potpunoj suprotnosti sa izriitom rei samo-


ga Gospoda. Gospod je prilikom ispoljavanja ove-
kove neposlunosti kazao: U koji dan okusi s njega,
umree (1. Mojsijeva 2,17 Danii). A avo je re-
kao: Neete vi umreti (1. Mojsijeva 3,4; Otkrivenje
20,2). I nema ni trunke naznake da bi ta doktrina ika-
da zauzela drugaiji stav.
Takvo primenjivanje pomenute rei ne pred-
stavlja samo izopaavanje Svetog pisma, ve isto tako
i izopaavanje najjasnijih principa razuma i iskustva.
Na primer, smrt i neki Boji svetac bore se za prevlast.
Za sada smrt dobija prevlast. Svetac lei bez ivota;
pobedila je smrt. Kad svetac padne mrtav, da li je to
trenutak da se ustvrdi kako je pobedio smrt? Kad ga
spuste u grob, da li je to trenutak da se ustvrdi kako
je pobedio grob? Ne, nipoto. Ali nee uvek biti tako.
Postoji Jedan koji uzvikuje: I ivi, i bejah mrtav, i
vidi iv sam u sve vekove, i imam kljueve od smrti
i od ada (arni). I kada Proslavljeni, na zapovest,
na glas arhanela i na trubu Boiju [sie] sa neba i
silom raskine okove okrutnog groba i uniti snagu
smrti, onda e taj sveti ustati kao pobednik nad smru
i tada e se zbiti re koja je napisana: Pobeda prodre
smrt. Tada ovaj svetac moe oduevljeno da uzvi-
kne: Smrti, gde ti je pobeda? Smrti, gde ti je alac?
I: hvala Bogu koji nam daje pobedu kroz Gospoda
naega Isusa Hrista (1. Korinanima 15,57 arni).
I trei put hvala jer blagosloven Bog i Otac Gospoda
15
Besmrtnost due

naega Isusa Hrista, koji nas je po svojoj velikoj milo-


sti - uskrsom Isusa Hrista iz mrtvih - ponovo rodio za
ivu nadu (1. Petrova 1,3 arni).
Meutim, doktrina o besmrtnosti due ne protivi
se Gospodnjem dolasku jedino izopaenjem doktrine
o vaskrsenju. Tu postoji direktna uzajamna veza, jer
oni koji veruju u prirodnu besmrtnost due, smatraju
da oni koji umiru u Gospodu odlaze pravo na nebo,
odlaze direktno na mesto gde ivi Gospod i zato pe-
vaju:

Istraj sve dok smrt te


Ne odvede tvom Bogu;
On e te uzeti, kad ispusti dah,
U nebeske stanove svoje.
(Hrianske himne, br. 112).

A onda piu posmrtnice (itulje) nalik ovoj koju


smo nedavno itali u Christian Cynosure: Alvah
Palmer otiao na nebo iz nekog mesta u Njujorku, a
zatim se u beleci dodaje kada i od ega je umro, itd. I
dr Telma1, u opisivanju kako je neka sveta ena ula
u raj, pria kako su Ilijina kola nadmaena, jer je pri
tom moralo proi malo vremena da se kola okrenu i
konji upregnu; ali ovde, u ovom sluaju, itav prelaz se

1 Dr.Thomas De Witt Talmage(7. januar 1832 12. april 1902)


bio je jedan od najistaknutijih verskih lidera druge polovine 19.
veka u Sjedinjenim Amerikim Dravama prim. izdavaa
16
Hristov drugi dolazak

dogodio trenutno, bez ekanja na konje i kola! I sve to


kad je osoba umrla! Ovo su samo zanimljivi izrazi uo-
biajene ideje onih koji veruju u doktrinu o prirodnoj
besmrtnosti due.
Dakle, ako je to istina, ako je istina da smrt dovodi
ljude Bogu, da mukarci i ene idu direktno na nebo
iz svojih domova na ovom svetu, i to tako trenutno da
nema vremena za pripremu Bojih kola, kao to je ui-
njeno kada je Ilija otiao a da nije umro kaemo, ako
je to istina, onda stvarno nema mesta Gospodnjem
dolasku. Onda bi stvarno bilo krajnje apsurdno govo-
riti o Gospodnjem dolasku na ovaj svet, kad ti ljudi
uopte nisu ovde, ve su, ili su bili, godinama i stotina-
ma godina na nebu na mestu koje On naputa da bi
doao ovde! To je razlog zato je doktrina o Gospod-
njem dolasku tako zanemarena, u stvari tako prezrena.
Kad se u to veruje, onda nema potrebe da se veruje u
Gospodnji dolazak; u stvari, onda je ak potpuna ne-
doslednost verovati u njega. Kad se u to veruje, onda
nema potrebe da se prieljkuje ili oekuje Gospodnji
dolazak; sve to takvi treba da ine jeste da ekaju da
smrt doe po njih; i tako smrt - poslednji neprijatelj,
car strani dobija mesto i slubu Onoga koji je na
ivot (Koloanima 3,4), Onoga koji nas ljubi (voli
SSP) i koji nas svojom krvlju izbavi (umi Karadi)
od naih grehova (Otkrivenje 1,5 arni).
Meutim, ovo verovanje nije istinita vera (vera u
istinu SSP) (2. Solunjanima 2,13 arni). Nema
17
Besmrtnost due

ni trunke istine, u bilo kom obliku, u ideji da ljudi od-


laze Bogu ili na nebo kada umru. Sam Hristos je to
rekao jasno da jasnije ne moe biti: Kuda ja idem vi
ne moete doi (Jovan 13,33 arni). A kad su se
njegovi uenici oalostili zbog tih rei, ukazao im je
podjednako jasno na dogaaj koji treba da bude nji-
hova jedina nada da bi bili sa Njim tamo gde je On,
a taj dogaaj je: Doi u opet i uzeu vas k sebi, da
i vi budete gde sam ja (Jovan 14,3). Re da svaka-
ko pokazuje da je to jedini nain na koji ljudi mogu
da budu sa Njim tamo gde je On. Zato je Gospodnji
dolazak nada hrianina. A doktrina o besmrtnosti
due, sasvim izvesno, istiskuje doktrinu o Gospod-
njem dolasku, istiskuje nadu hrianina. Kada doktri-
na o (prirodnoj) besmrtnosti alje due ljudi na nebo
pre kraja sveta, pre nego to odjekne poslednja truba,
pre vremena kada e sam Gospod sii sa neba i vaskr-
snuti mrtve, pre nego to se On pojavi na nebeskim
oblacima sa silom i velikom slavom i poalje anele
da skupe njegove izabranike kada doktrina o be-
smrtnosti due stavlja ljude na nebo pre zbivanja ovih
dogaaja, mi kaemo da ona to ini nasuprot Hristo-
voj rei, koja ivi i ostaje doveka. Zato i kaemo da je
dokazano da verovanje u doktrinu o besmrtnosti due
potkopava doktrinu o Hristovom drugom dolasku te,
prema tome, potkopava i Boju istinu.

18
3. SUD
Sud je jedna od neminovnosti biblijske doktrine.
Isus stalno iznosi pred nas strane prizore i krajnje
vane odluke suda. A ja vam kaem da e za svaku
praznu re koju kau ljudi dati odgovor u dan stra-
nog suda (Matej 12,36). Kraljica Juga e na Sudu
ustati sa ljudima ovog narataja i osudie ih jer je s
kraja zemlje dola da uje Solomonovu mudrost. A
ovde je neko vei od Solomona! Ninevljani e usta-
ti na Sudu sa ovim naratajem i osudie ga jer su se
pokajali posle Jonine propovedi, a ovde je neko vei
od Jone (Luka 11,31.32 SSP). U prii o penici i
kukolju, u prii o svadbi carevog sina (Matej 22,1-14)
i prii o talantima (Matej 25,14.30), u stvari u celoku-
pnom svom uenju, Hristos je isticao sud. U Mateju
25,31-46 prikazuje nam kako sam taj sud izgleda.
Stari kao i Novi zavet (savez) govore o sudu. So-
lomun kae: Glavno je svemu to si uo: Boga se boj,
i zapovesti Njegove dri, jer to je sve oveku. Jer e
svako delo Bog izneti na sud i svaku tajnu, bila dobra ili
zla (Propovednik 12,13.14 Danii). Danilo kae:
Gledah dokle se postavie prestoli, i starac sede, na
kome bee odelo belo kao sneg, i kosa na glavi kao
ista vuna, presto Mu bee kao plamen ognjeni, to-
kovi Mu kao oganj razgoreo. Reka ognjena izlaae i
teae ispred Njega, hiljada hiljada sluae Mu, i deset
hiljada po deset hiljada stajahu pred Njim; sud sede, i
19
Besmrtnost due

knjige se otvorie (Danilo 7,9.10 Danii). Isaija,


David, Jov i drugi proroci govorili su o tom sudu, kao
i Solomun i Danilo. ak je i Enoh, sedmi od Ada-
ma prorokovao o tome: Gle, ide Gospod s hiljadama
svetih anela svojih da uini sud svima (Juda 14.15
Karadi).
Ovo nije sud koji stalno zaseda tokom ivota lju-
di i zavrava se njihovom smru, da bi onda dobili
svoju nagradu, bilo za dobro ili zlo. Kao to je lju-
dima odreeno da jednom umru, a posle toga Sud
(Jevrejima 9,27 SSP). Pavle je govorio o praved-
nosti, uzdrljivosti (istoti Karadi) i o buduem
sudu (Dela 24,25 arni), a ne o sudu koji je ve
doao, niti o sudu koji stalno traje. Vreme za sud je
odreeno. Poto je odredio dan kada e pravedno
suditi svetu preko oveka koga je odredio i o kome
je svima pruio dokaze (pruivi svima pouzdanje
arni; dade svima veru Karadi) vaskrsnuvi ga iz
mrtvih (Dela 17,31 SSP). Jer svi koji su bez zakona
zgreili bez sudelovanja zakona e i propasti, a svi koji
su pod zakonom zgreili - bie po zakonu osueni.
Na dan kada e Bog preko Isusa Hrista - po mom
evanelju - suditi ljudske tajne (Rimljanima 2,12.16
arni). I ponovo: Jer svi mi treba da se pojavimo
pred Hristovim sudom, da svako primi prema onome
to je uinio za vreme svoga ivota u telu, bilo dobro
- bilo zlo (2. Korinanima 5,10 arni). I ne samo
da mora poloiti raun za ono to je lino uinio, ve
20
Sud

i za posledice svojih dela. Ja Gospod ispitujem srca


i iskuavam bubrege, da bih dao svakome prema pu-
tevima njegovim i po plodu dela njegovih (Jeremija
17,10 Danii).
Vreme kada e ljudi biti nagraeni za ono to su
inili, bilo dobro ili zlo, jeste vreme Hristovog dola-
ska, vaskrsenja mrtvih i svretka sveta. I sedmi an-
eo zatrubi: i odjeknue snani glasovi na nebu govo-
rei: vladavina nad svetom pripade Gospodu naem
i njegovom Mesiji, i vladae u sve vekove. I narodi
se razgnevie, i doe gnev tvoj i vreme mrtvih - da im
se sudi (vreme mrtvima da se sudi Karadi), i da se
da nagrada tvojim sluiteljima, prorocima i svetima
i onima koji se boje tvoga imena, malima i velikima,
da upropasti (pogubi Karadi) one koji su zemlju
upropaavali (Otkrivenje 11,15.18 arni). I po-
novo citiramo Judine rei: O njima je prorokovao
Enoh, sedmi od Adama, rekavi: Evo, dolazi Gospod
sa hiljadama svojih svetaca da sudi svima i da osudi
sve bezbonike za sva bezbona dela koja su bezbono
poinili i za sve drske rei koje su bezboni grenici
protiv njega izgovorili (Juda 14.15 SSP). Sa ovim
se tano slau Hristove rei: I evo u doi (u)skoro, i
plata moja sa mnom, da dam svakome po delima nje-
govim (Otkrivenje 22,12 Karadi). A Pavle u svom
uputstvu Timotiju i svim Hristovim propovednicima,
kae: Zaklinjem te, dakle, pred Bogom i Gospodom
naim Isusom Hristom, koji e suditi ivima i mrtvi-
21
Besmrtnost due

ma, dolaskom Njegovim i carstvom Njegovim: Propo-


vedaj re (2. Timotiju 4,1.2 Karadi). Petar kae:
To znai da Gospod zna kako da pobone izbavi
od iskuenja, a nepravedne sauva za kaznu na Dan
suda (2. Petrova 2,9 SSP).
Mogli bismo o ovim takama navesti vie teksto-
va, ali su i ovi dovoljni. Iz njih je jasno (1) da postoji
odreeno vreme za sud; (2) da on deluje nakon smr-
ti; (3) da je to vreme plate za sve, za dobro ili zlo; (4)
da je nazvano dan suda; (5) da se dogaa prilikom
dolaska Gospoda Isusa Hrista i Njegovog carstva; (6)
da e tada, a ne do tada (pre toga), pravednici primiti
svoju nagradu; (7) da e nepravedni biti uvani do
vremena kanjavanja i da nee biti kanjeni pre ovog
velikog dana suda. Meutim, koliko god to jasno bilo,
isto je tako jasno da nema nijedne od tih injenica
koju doktrina o prirodnoj besmrtnosti due ne nastoji
da potkopa. Jer ako pravedni ljudi po smrti odmah
primaju svoju nagradu, a nepravedni odmah odlaze
na mesto kazne, onda nema nikakvog prostora za sud
(ukoliko se, moda, ne prihvati apsurdna misao da
ljudi treba da provedu stotine ili hiljade godina u srei
ili muci, a onda budu dovedeni na sud da se vidi jesu
li dostojni onoga to su uivali ili patili!!!).
Ako ljudi posle smrti odmah dobijaju nagradu ili
kaznu, iz toga sledi da, ako uopte nema suda, tada
umesto da posle toga bude vreme odreeno za
sud, mora postojati stalno suenje u ivotu svakog
22
Sud

pojedinca, a taj sud se onda zavrava njegovom smr-


u, kada ga u skladu sa izreenom presudom oekuje
njegova sudbina, bilo za dobro ili za zlo. ak i samo
letimian pogled pokazuje da takvo gledite potkopa-
va biblijsku doktrinu suda. Ako je to istina, onda ne
moe da bude dana suda kad Gospod doe sa dese-
tinama hiljada svojih svetih da izvri sud nad svima,
jer se svima presudilo odmah posle smrti; a onda ne
moe postojati ni neko vreme mrtvima da se sudi
kad se oglasi sedmi aneo i kad carstva ovoga sveta
postanu carstva Gospoda naeg i Hrista Njegovog,
jer e svim mrtvima biti sueno pre nego to zatrubi
sedmi aneo; i onda se ne mogu nepravedni uva-
ti za kaznu na dan suda, jer prema toj teoriji oni su
poslani da trpe kaznu im su umrli. Ukratko, ako bi
ova doktrina o besmrtnosti due bila istina, onda bi-
blijska doktrina o sudu ne moe da bude istina. A sada
je dolo vreme kada ovek mora da se odlui izmeu
njih dve. to se nas tie, mi se odluujemo za Sveto
pismo sa svim njegovim doktrinama i sa svim to taj
izbor ukljuuje.
Da ovo nije pogrean prikaz popularne doktri-
ne o besmrtnosti due, da po njoj ljudi nakon smrti
odlaze na nebo ili u pakao, svako moe da se uveri
ako pogleda crkvene pesmarice ili asopise verskih
zajednica koje veruju u to uenje, ili odslua uobia-
jene pogrebne govore ili propovedi duhovnog probu-
enja.
23
Besmrtnost due

Ali rei da ta doktrina o besmrtnosti due pot-


kopava biblijsku doktrinu o sudu ne znai rei sve.
Zahvaljujui toj doktrini ljudi su uzurpirali mesto Su-
dije svih, i prisvojili iskljuivo pravo da alju u nebo
koga oni smatraju dostojnim. Kako esto itamo da
je ova i ona osoba na nebu! Meutim, kakvo pravo
ima iko od ljudi da kae ko je dostojan mesta u tom
slavnom svetu? Ko poznaje srce? Jedino Bog. Jedino
On proglaava ko se od ljudi udostojio dobiti onaj
svet i vaskrsenje iz mrtvih (Luka 20,35 Karadi); i
kad se ljudi usude da ovog ili onog oveka odrede za
nebo, oni jednostavno uzurpiraju uzviena prava Sve-
vinjeg. A bez verovanja u prirodnu besmrtnost due
niko se nikad ne bi usudio da to uini. Ponavljamo:
Samo Bog ima pravo da proglasi takvu odluku. On
e je proglasiti u svakom sluaju, ali bie to na sudu,
ne prilikom smrti, ve prilikom vaskrsenja iz mrtvih,
pred okupljenom vasionom, i glasom slavnog Bojeg
Sina koji nas je voleo i oprao od greha svojom sop-
stvenom krvlju, jer dao mu je vlast da sudi jer je on
Sin oveiji (Jovan 5,27-29 SSP). Svaka doktrina
koja navodi ljude da prisvoje prava Sudije cele zemlje
ne moe biti istina. Upravo to ini doktrina o besmrt-
nosti due i zbog toga ne moe biti istina; a poto pot-
kopava biblijsku doktrinu suda, ona ne samo to nije
istina ve verovanje u nju potkopava samu istinu.
Bog je stvorio oveka na zemlji i dao mu vlast nad
njom. On ga je stvorio ne kao anele, ve neto manjeg
24
Sud

od njih (Psalam 8,5; Jevrejima 2,7). Bog ga je stvorio


ispravnog, ali sotoninom prevarom ovek je krenuo
pogrenim putevima sagreio je. Iako mu je Bog sve
pokorio i nita mu ne ostavi nepokoreno (nepoti-
njeno SSP), Pavle kae da sad jo ne vidimo da mu
je sve pokoreno (Jevrejima 2,8 arni). Greh ga je
liio slave, asti i vlasti koju mu je Bog predao, i koju
je prema Gospodnjem planu trebalo veno da uiva.
U taj greh ga je uvalio sotona, a za greh je sledila smrt.
Meutim, kad se ovek tako prodao pod greh,
Bog mu je obeao da e, kad se navri vreme, u stva-
ri dati svog jedinorodnog Sina, da nijedan koji Ga
veruje ne pogine (propadne arni), nego da ima
ivot veni (Jovan 3,16 Karadi). Kad se ovek
tako prodao pod greh, pod prokletstvo, Bog je dao
svog milog Sina da ga otkupi od greha, od prokletstva
i svake osude. Nikakve, dakle, sad osude nema oni-
ma koji u Hristu Isusu ne ive (ne hode Karadi)
po telu nego po Duhu (Rimljanima 8,1 Sinod SPC).
Hristos nas je iskupio od kletve (prokletstva SSP)
zakona time to je On postao kletva (prokletstvo) za
nas, jer je napisano: Neka je proklet svako ko visi na
drvetu (Galatima 3,13 arni). Njega, koji nije
uinio greh, Bog je radi nas uinio grehom da u nje-
mu budemo Boija pravednost (2. Korinanima 5,21
SSP). Jer, ono to Zakon nije mogao da uini jer je
zbog tela bio slab, uinio je Bog poslavi svoga Sina u
obliju grenog tela, kao rtvu za greh. Tako je osudio
25
Besmrtnost due

greh u telu, da se pravednost Zakona ispuni u nama


koji ne ivimo po telu nego po Duhu (Rimljanima
8,3.4 SSP).

26
4. ISTA VASIONA
Da ukloni greh i na njegovo mesto postavi pra-
vednost, to je Hristova misija za ovaj svet. Da bi je
ostvario, morao je On sam, Stvoritelj vasione, da pri-
nese stranu rtvu. Nego, on se sada, na kraju veko-
va, pojavio jednom zauvek, da svojom rtvom ukloni
greh (Jevrejima 9,26 SSP). Veliinom rtve moe-
mo da procenimo ogromnost greha, koliko je on od-
vratan u Bojim oima, a i koliko je suprotan svakom
principu vladavine venoga Cara. Da bi oslobodio (iz-
bavio) oveka od ropstva grehu, Bog nije potedeo ni
svog sopstvenog Sina. Ne elei da gleda bolest i mrlju
greha na licu svoje vasione, Bog je dao svog voljenog
Sina da umre okrutnom smru na prokletom drve-
tu. Jovan kae: Ko ini greh, pripada avolu, jer avo
grei od poetka. Zato se pojavio Sin Boiji - da razori
avolja dela (1. Jovanova 3,8 SSP). avolje delo je
greh, jer apostol kae: Koji tvori greh od avola je
(arni). Prema tome, kad je reeno da se Boji Sin
javio da razori dela avolja, time se jednostavno izra-
ava drugim reima ono to smo citirali iz Pavla, da se
Hristos javio da ukloni greh.
Poto je Hristova misija bila da razori dela avo-
lja da ukloni greh iz toga proizlazi da dokle god
postoji ijedan trag greha, On nije zavrio svoju misiju.
Dakle, sve to tei da ovekovei greh, tei i da odloi
ostvarenje Hristove misije. I ako se na bilo koji nain
27
Besmrtnost due

greh ovekovei, neminovna posledica bie ponitenje


i potkopavanje Hristove misije. A upravo se to ini
pomou doktrine o prirodnoj besmrtnosti due.
Samo znaenje rei besmrtnost znai ne biti podlo-
an smrti; iz toga sledi da ako je dua besmrtna, ona
mora da ivi veno bez obzira u kakvom je stanju;
a iz toga opet sledi da kad bude izgovorena strana
presuda: Ko ini nepravdu, neka ini jo nepravdu
(Otkrivenje 22,11 Karadi), svaka nepravedna dua
mora da ivi veno; i tako greh postaje vean i na taj
nain potkopava Hristovu misiju.
Da greh treba da bude vean ozbiljno tvrde oni
koji veruju u besmrtnost due. To je sasvim oigledno
u doktrini o venim mukama zlih. U stvari, verova-
nje u vene muke zlih jednostavno je nuna posledica
verovanja u (uroenu) besmrtnost due. Mi znamo
da e grenici biti kanjeni jer to kae Boja re. Isto
tako, zahvaljujui istom autoritetu, znamo da e pod-
nositi kaznu dokle god budu u ivotu (aion [grki]
ivotni vek). Ako pak veno ive, jasno je da e biti
veno mueni. Meutim, Boja re jasno kae da e
zli umreti poto o njima nita ne govori. Jer je pla-
ta za greh smrt (Rimljanima 6,23 Karadi). Koja
dua zgrei ona e poginuti (umreti Bakoti; KJV)
(Jezekilj 18,4 Danii). Boja re nam kae da e
doi vreme kada e svako stvorenje koje je na nebu
i na zemlji i pod zemljom i na moru, i sve to je u
njima, govoriti: Blagoslov i ast i slava i sila u sve
28
ista vasiona

vekove onome to sedi na prestolu i Jagnjetu (Otkri-


venje 5,13 arni).
Ovaj biblijski tekst se nikad ne moe ostvariti
ako je doktrina o venim mukama istinita, ili, drugim
reima, ako je istinita doktrina o besmrtnosti due;
jer se svako razumno bie pridruuje pesmi radosti i
hvale1. Ponovo itamo o vremenu kad smrti nee biti
vie, ni plaa, ni vike, ni bolesti nee biti vie; jer prvo
proe (Otkrivenje 21,4 Karadi). Ako je doktrina
o venim mukama istinita, onda je doslovce nemo-
gue da ikada doe vreme kad bolesti nee biti vie.
Meutim, istinita je re da dolazi vreme kad bole-
sti vie nee biti; dolazi vreme kad e svaki glas u vasi-
oni pripisivati ast i slavu i silu u sve vekove onome
to sedi na prestolu i Jagnjetu. To je Boja istina. On
je dao svog jedinorodnog Sina da bi se to ostvarilo, i
videli smo da je misija Sina bila da ukloni greh i da
razori avolja dela. A doktrina o besmrtnosti due,
koja ini greh venim i avolja dela besmrtnim, osu-
jeuje ostvarenje Boje namere i potkopava Hristovu
misiju.

1 Ukoliko bi postojao oganj koji veno gori, onda se oni, koji bi se


muili u njemu, sasvim sigurno ne bi pridruili toj pesmi radosti
i hvale i u tom sluaju ovaj biblijski iskaz ne bi bio istinit prim.
izdavaa
29
5. HRISTOVA MISIJA
Jo jednom: Doktrina o besmrtnosti due pred-
stavlja (ljudsko) telo samo bezvrednom glinom, obli-
kovanom u vidu tamnice koja vezuje, okiva i onemo-
guava slobodno delovanje due, dok je smrt prijatelj-
ski vesnik koji lomi reetke tamnice i oslobaa duu
punu enje da krene u svoje zaviajno podruje.
Jedan od najuticajnijih amerikih propovednika ne-
davno je za osobu koja je umrla rekao da ona ivi,
i to danas ivi potpunije od nas koji smo sputani,
spreavani i okovani zemaljskim preprekama. Ovo
je jednostavno izraz uobiajenog verovanja onih koji
prihvataju ideju o besmrtnosti due. Sroena u stiho-
ve da se moe pevati, ona glasi:

Zato da krenemo i da se bojimo umreti?


Kakvi smo plaljivi crvi mi smrtnici!
Smrt to su vrata beskrajnoj radosti;
A ipak se bojimo na njih ui.

Meutim, u Bojoj rei itamo sledee: Gde je,


smrti, pomor tvoj? (Osija 13,14 Danii). I pono-
vo itamo: A poslednji neprijatelj koji e biti uniten
je smrt (1. Korinanima 15,26 SSP). Moe li biti
da e Bog pomorom unititi vrata beskrajne radosti?
Zar Bogu toliko smeta da njegova stvorenja uu u be-
skrajnu radost da je odluio da uniti upravo sredstvo
30
Hristova misija

kojim ulaze u stanje blaenstva? Ako su istinite rei


ovog propovednika i ove pesme i doktrine na kojoj su
zasnovane, onda e Gospod uiniti upravo ovo to je
rekao i pomorom unititi ta vrata beskrajne radosti.
Ali to nije sve. Mi o Hristu itamo: Poto su deca
od krvi i mesa, i on je uzeo udela u krvi i mesu, da
smru uniti onoga koji ima vlast nad smru, to jest
avola (Jevrejima 2,14 SSP). S obzirom na tvre-
nje da smrt predstavlja vrata beskrajne radosti, onda
iz ovog biblijskog teksta, istim logikim zakljuiva-
njem, proizlazi da je avo, poto ima vlast nad smru,
njen vratar. I tako Gospod ne samo to e unititi ta
vrata beskrajne radosti, ve e unititi i onoga koji
ih uva. A ni to jo nije sve. S obzirom ne samo na
ovo tvrenje, zasnovano na doktrini o besmrtnosti
due, da smrt predstavlja vrata u beskrajnu radost,
ve i na to da je dua sputana, osujeena i utamniena
zatvaranjem u telo, a da je smrt oslobaa, dalje sledi:
da na svetu nikad nije bilo smrti, nijedna dua ne bi
nikad bila osloboena i nikad ne bi postojala vrata ka
beskrajnoj radosti. Poto je avo doneo smrt na ovaj
svet, onda po toj doktrini njemu treba odati ast to
oslobaa ljude od ovoga sveta i stvara i otvara ljudima
vrata beskrajne radosti. A Hristos kae da je upravo
On doao da to uini. On kae: Ja sam put i istina i
ivot; niko ne dolazi k Ocu - sem kroz mene (Jovan
14,6 arni). Ja sam vrata; ako ko ue kroz mene,
bie spasen (Jovan 10,9). Prema tome, kad doktrina
31
Besmrtnost due

o besmrtnosti due ini smrt vratima ka beskrajnoj


radosti, i prijateljskim glasnikom onog ko oslobaa
ljude od ovoga sveta, onda istiskuje Spasitelja sveta i
predaje sotoni ast koja pripada Hristu.
I zbog svega toga protivimo se prirodnoj besmrt-
nosti due legitimnom i loginom optubom da ona
onemoguava ostvarenje Boje namere, da ponitava
Hristovu misiju i istiskuje Spasitelja sveta. I ako ita
treba dodati da bi se pokazalo da izmeu te doktrine
i Boje istine postoji razlika ogromna kao venost, to
e se nai na sledeim stranicama.

32
6. HRISTOS NA IVOT
Jer je plata za greh smrt, a (blagodatni1 arni)
dar Boji je ivot veni u Hristu Isusu Gospodu na-
em (Rimljanima 6,23 Karadi). doe na svet
greh, i kroz greh smrt (Rim. 5,12), jer svi sagreie i
izgubili su slavu Boiju (Rim. 3,23). Ali kad je ovek
zgreio, i tako doao pod vlast smrti, Hristos, jedino-
rodni Boji Sin se ponudio da umre umesto oveka,
a Bog je to prihvatio. Bog je jo ranije proglasio da je
smrt kazna za prestup. I Adam bi onoga dana kad je
zgreio umro da Sin Boji nije posredovao za njega
i ponudio sebe kao zadovoljenje za prekreni Boji
zakon. Zahvaljujui Hristovoj ljubavi i Bojoj milosti,
1 Blagodat Boija nezasluiva milost i naklonost (ne moe se
zasluiti bilo im. Nije pravilna upotreba rei nezasluena jer ona
u svom znaenju ostavlja mogunost da se milost zaslui, to nije
mogue u sluaju blagodati).
Iako rei milost i blagodat imaju slino znaenje, one nisu isto.
Osnovna razlika bi se mogla izraziti u sledeem: milost predstavlja
Boije kanjavanje u mnogo manjoj meri nego to nai gresi zaslu-
uju, a blagodat predstavlja jo i dodatne Boije blagoslove (pored
milosti) uprkos injenici da ih ne zasluujemo. Milost je oslobaa-
nje od osude u odreenoj meri ili oslobaanje od osude u potpuno-
sti. Blagodat je pruanje dodatne naklonosti prema nedostojnima
pored milosti. Oigledno je da je blagodat iri pojam od milosti
koja predstavlja samo jedan njen aspekt.
Na alost, u Savremenom srpskom prevodu i svim poznatijim hr-
vatskim prevodima prevodioci nisu pravili razliku u znaenju iz-
meu ova dva pojma tako da su i re blagodat prevodili reju milost,
to je pogreno prim. izdavaa
33
Besmrtnost due

oveku je pruena druga mogunost, druga prilika da


postigne pravednost. Da nije bilo Hristovog posredo-
vanja, ljudski rod bi nestao onoga dana kad je Adam
zgreio. Da nije bilo Hrista, ne bi bilo nijednog ivog
oveka posle Adama. Prema tome, svaki ovek koji je
ikada iveo ili e iveti, od Adamovog greha do kraja
sveta, duguje svoj ivot injenici da je Hristos, Boji
Sin, ponudio sebe kao rtvu kad je Adam zgreio.
To se vidi iz Hristovih rei: ja sam doao da imaju
ivot i da ga imaju u izobilju (Jovan 10,10 arni).
To to se Hristos ponudio da umre umesto Adama je-
dino je sredstvo kojim ljudi uopte mogu da ive Ja
sam doao da imaju ivot. Ali ovaj je ivot prolazan.
On samo oveku prua priliku da se pokae dostoj-
nim venog ivota, da se pokae dostojnim izobilnijeg
ivota; jer kao to je Hristos rekao, On je doao da
imaju ivot, i to u izobilju. Nain na koji ljudi koriste
ivot koji im je dat, odluie hoe li imati izobilniji
ivot, odnosno hoe li uopte imati ivot. ovek koji
zloupotrebljava Boje poverenje samo pokazuje da je
nedostojan onoga to ve ima, i da mu se teko moe
poveriti ono izobilnije to se tie ivota.
U ovom gleditu sadran je osnovi princip pou-
ke utkane u priu o nepravednom pristavu2: Koji je
veran u malom i u mnogom je veran; a ko je neve-
ran u malom i u mnogom je neveran. Ako dakle u
nepravednom bogatstvu verni ne biste, ko e vam u
2 Pristav sluga, upravitelj
34
Hristos na ivot

istinom verovati? I ako u tuem ne biste verni, ko e


vam dati vae? (Luka 16,10-12 Karadi). Isto tako
i u pouci iz prie o talantima: Jer svakome koji ima
dae se i pretei e; a od onoga koji nema - uzee se
i ono to ima (Matej 25,29 arni). Ako ivot koji
im je za neko vreme poveren ljudi provode u bezako-
nju, prestupu i grehu, kako im Gospod moe poveriti
taj dar za venost? Ako ovaj ivot, koji im ne pripada,
posvete kao orue nepravde grehu, pobuni i never-
nosti Onome koji im ga je dao, kako da im da takav
besmrtan ivot ivot koji ne prestaje, kojeg mogu da
nazovu svojim? Kad bi Bog to uinio, to bi samo pot-
kopalo njegov sopstveni autoritet i principe Njegove
vladavine. Tako neto On nee nikad uiniti. Ali oni-
ma koji svoj ivot vode tako da ukazuju ast Njemu
koji im ga je dao, i ive pravedno pred Njim, njima e
dati izobilniji ivot, veni ivot u kojem Ga mogu
hvaliti i slaviti, dok e od onih koji to ne ine biti uzeto
i ono to imaju. Zaista da Bog ne gleda ko je ko,
nego mu je u svakom narodu dobrodoao ko se njega
boji i tvori pravdu (Dela 10,34.35 arni).
Pravednost prihvatljiva Bogu jeste pravednost
koja verom u Isusa Hrista dolazi za sve koji veruju.
Jer nema razlike; svi su zgreili i tako su lieni slave
Boije (Rimljanima 3,22.23 arni). Postao je
izvor venog spasenja svima koji su mu posluni (Je-
vrejima 5,9 SSP). Jer Bog je tako zavoleo svet da
je svog jedinorodnog Sina dao, da svaki - ko veruje u
35
Besmrtnost due

njega - ne propadne (pogine Karadi), nego da ima


veni ivot (Jovan 3,16 arni). Hristos nije uzalud
doao na ovaj svet. Doao je sa ciljem i taj cilj jeste da
oni koji veruju u Njega ne propadnu, nego da ima-
ju veni ivot; i kao to je sigurno da oni koji veruju
u Njega imaju veni ivot, isto je tako sigurno da e
oni koji ne veruju u Njega propasti. Ako oni koji ne
veruju u Njega ne poginu, onda svedoanstvo koje je
dao ne moe biti istinito. Ako zbog besmrtnosti due,
oni koji ne veruju u Hrista ive podjednako dugo kao
oni koji veruju, kakva je onda svrha ovog biblijskog
teksta? Nama je potpuno jasno koje znaenje izrazu
propadnu daju oni to veruju u doktrinu o prirod-
noj besmrtnosti due; to jest, da to znai veni ivot u
mukama. Ali Sveto pismo ne sadri takvu ideju. Veni
ivot je nasledstvo onih koji veruju u Hrista, i to samo
njihovo. Ni sam jezik ne doputa takvo znaenje rei
propadnu (poginu). Ova re je definisana ovako:
Uniten; odreen za unitenje; umreti; ne postojati;
biti izbrisan, izgubiti ivot. Tako Vebsterov renik de-
finie re propasti i svaki deo njegove definicije moe
uvek iznova da se potvrdi Svetim pismom. Meutim,
nijedna od tih definicija ne moe biti tana ako je
dua besmrtna.
U Psalmu 37,10 itamo: Jo malo, pa nee biti
bezbonika; pogledae na mesto njegovo, a njega
nema (Danii). I opet u Isaiji 41,11.12 itamo ta je
Gospod obeao da e uiniti sa onima koji se protive
36
Hristos na ivot

Seme[nu] (Potomku) Avrama prijatelja mog: Gle,


postidee se i posramie svi koji se ljute na tebe; bie
kao nita i izginue protivnici tvoji. Potraie su-
parnike svoje, ali ih nee nai, bie kao nita, i koji
vojuju na te, nestae ih. Ali smernima, koji ue od
Hrista, obeano je: A smerni e naslediti zemlju, i
naslaivae se mnoinom mira. Pleme e se bezbo-
niko istrebiti. Pravednici e naslediti zemlju, i ivee
na njoj doveka (Psalam 37,11.28.29 Danii). Sve
to je Gospod Isus saeo u jednoj reenici koja glasi:
Ko veruje Sina, ima ivot veni; a ko ne veruje Sina,
nee videti ivot (Jovan 3,36 Karadi). Zaista, za-
ista vam kaem: ako ne jedete telo Sina oveijeg i ne
pijete krv Njegovu, neete imati ivota u sebi (Jovan
6,53 Karadi).
Ako ovi biblijski tekstovi, od prvog do posled-
njeg, ne pokazuju da se budui ivot dobija samo kroz
Hrista, onda ni sam Gospod ne bi mogao da sloi rei
koje bi to pokazale. Ako je Gospod eleo da kae lju-
dima da bez verovanja u Hrista ne mogu imati ivot,
da e bez verovanja u Njega propasti; ako je eleo da
im kae da je Boji (nezasluivi) dar ivot veni u
Isusu Hristu, zar bi bilo mogue da im to kae jasnije
nego to im je ve rekao u ovim citiranim tekstovima?
Ali uprkos tim jasnim, odreenim biblijskim teksto-
vima, i u direktnoj suprotnosti s njima, veina onih
koji tvrde da su hriani vrsto veruju u doktrinu o
besmrtnosti due, koja svim ljudima daje veni ivot
37
Besmrtnost due

bez obzira na Hrista. Zato ljudi nee da veruju u izve-


taj koji Bog daje o ovom predmetu? Zato nee da
veruju da se veni ivot daje samo kroz Hrista? Nije
ba lako ne verovati u to. ini se da mnogi misle, i ak
e to rei, da nema nikakve razlike u tom pogledu
veruju li to ili ne. Ali ima razlike. Mi to iznosimo kao
jednostavnu istinu da neverovanje da ovek ima veni
ivot jedino kroz Hrista, predstavlja jednu od najveih
uvreda za nebeskog Boga.
Molim vas, paljivo proitajte sledei biblijski
tekst i vidite jesmo li izneli neto drugo sem iste isti-
ne:

A ko ne veruje Bogu, uinio ga je la-


ljivcem jer nije poverovao svedoanstvu ko-
jim je Bog svedoio za svoga Sina. A ovo je
to svedoanstvo: Bog nam je dao veni ivot,
a taj ivot je u njegovom Sinu. Ko ima Sina,
ima ivot. Ko nema Sina Boijeg, nema ivot
(1. Jovanova 5,10-12 SSP).

Ovde je jasno reeno da ne verovati u odreeno


svedoanstvo znai uiniti Boga laljivcem. U tom
svedoanstvu je jasno reeno da je veni ivot koji se
daje nama u Sinu Bojem, i da ko nema Sina Boi-
jeg nema ivot. Doktrina o besmrtnosti due navodi
ljude da ne veruju u to svedoanstvo. Oni koji veruju
u doktrinu o besmrtnosti due ne veruju da oni koji
38
Hristos na ivot

nemaju Sina Bojeg nemaju ivot. Zato doktrina o


besmrtnosti due ini Boga laljivcem, jer navodi
ljude da ne veruju svedoanstvu kojim je Bog svedo-
io za svoga Sina. A ovo je to svedoanstvo: Bog nam
je dao veni ivot, a taj ivot je u njegovom Sinu. Ko
ima Sina, ima ivot. Ko nema Sina Boijeg, NEMA I-
VOT. Stoga kaemo: ne verovati da budui ivot do-
bijamo samo kroz Hrista znai vreati nebeskog Boga
inei ga laljivcem. ta u tom pogledu verujemo i te
kako je bitno, jer kad Boga inimo laljivcem, On pre-
staje da bude Gospod, prestaje da bude Bog.

39
7. TA DA VERUJEMO?
Ni to nije sve, jer kad je Gospod na taj nain uklo-
njen sa svog prestola, na Njegovo mesto dolazi sotona.
U trenutku kada je ovek zgreio:

BOG REE: SOTONA REE:


Umree. Neete vi umreti.

ta je bilo istina? Nemogue je da i jedno i dru-


go bude istina. Doktrina o besmrtnosti due ui da
je avo rekao istinu, jer ona ui da nema smrti, a ako
nema smrti, onda svaki ovek ima ivot, nezavisno od
verovanja u Hrista, to opet, kao to smo itali, ini
Boga laovom. Otuda doktrina o besmrtnosti due
proglaava Boga laovom, a uzvisuje sotonu kao ono-
ga koji govori istinu i kome treba verovati.
Ovde zavravamo istraivanje ovog predmeta.
Ovi dokazi svakako pokazuju da doktrina o besmrt-
nosti due potkopava Boju istinu. Mi smo loginim
zakljuivanjem na osnovu biblijskih tekstova dokazali
da doktrina o besmrtnosti due potkopava doktrinu
o vakrsenju iz mrtvih; da potkopava doktrinu o Gos-
podnjem dolasku, da potkopava doktrinu o sudu, da
potkopava doktrinu o Hristovoj misiji; da oduzima
Hristu ast otvaranja puta sa ovog sveta na drugi, i da
daje tu ast sotoni; i na kraju, da Boga ini laovom, a
sotonu prikazuje kao onoga koji govori istinu.
40
ta da verujemo

Logian saetak svega toga sadran je u jednoj


rei: SPIRITIZAM. Uroena besmrtnost due je te-
melj spiritizma, i zahvaljujui ve preovlaujuem
verovanju u tu doktrinu, spiritizam e povesti svet u
aktivno prihvatanje svake take koju smo napali. Zato
sve molimo da bee od toga i veruju svedoanstvu
kojim je Bog svedoio za svoga Sina. A ovo je to sve-
doanstvo: Bog nam je dao veni ivot, a taj ivot je u
njegovom Sinu. Ko ima Sina, ima ivot. Ko nema Sina
Boijeg, nema ivot.

41
U PONUDI SU I SLEDEE BROURE:

RE KOJA JE
PREOKRENULA SVET
Kako je jedna jedina re mogla da
milione preobrazi u ljude spremne
da umru za svoja ubeenja, a ostale
milione u njihove progonitelje edne
krvi? Kakva se sila krije u toj novoj i
udnoj rei?

DOBRA VEST U MALO REI


Broura nam otkriva kako ljudi i
ene mogu da kroz Jevanelje pro-
nau zadovoljavajue odgovore na
svoje probleme. Mera vere enja
za Bogom usaena je u svakom
ljudskom srcu. Bog svakako zna
kako e odgovoriti na ovu enju.

KAKO SPASITI BRAK


Kako iveti s loim branim par-
tnerom. Bog ima lekovite Dobre vesti
koje e doneti blagosloveno olaka-
nje u svaki nesrean dom, i dodatno
ohrabrenje za sve one koji su sreni u
svom braku. Lek je u onom to veru-
jemo, a ne u onom to inimo!
OBRNUTA MOLITVA
Voda ne tee uzbrdo, a i ljudi obi-
no ne izgovaraju molitve poput one
zapanjujue u Jevanelju po Jovanu
4, koja je obrnutog smera.
Jesmo li spremni za tektonsku
promenu u svom pristupanju Bo-
jem prestolu?
ENA KOJA JE
REKLA DA BOGU
Tokom mnogih vekova, razvilo se
mnotvo mitova o Mariji, majci Isu-
sovoj. Nastala od materijala name-
njenog hrianima evangelistikog
usmerenja, ova broura predstavlja
pokuaj odvajanja neistine od fas-
cinantnih istina koje nam Pismo
otkriva o ovoj divnoj eni. Bolje razumevanje Marije
moe nam pomoi da bolje razumemo i njenog Sina.

BLIZINA VAEG SPASITELJA


Jeste li umorni od oseaja krivice?
Oseate li se odbaenim i nepotreb-
nim? Evo jedne izuzetno DOBRE
VESTI. Hristos je preuzeo inicija-
tivu da vas povede putem ka srei
ovde i sada, a dalje ka nebu i ve-
nom ivotu.
PREPORUUJEMO
I SLEDEE KNJIGE:

DOBRA VEST JE BOLJA NEGO


TO MISLITE, Robert J. Wieland
Milioni ljudi veruju loim ve-
stima. Evaneoska poruka je tako
dobra vest, da je to ponekad teko
i poverovati. Boja milost je...be-
skrajno bolja nego to ste mislili.
Prvi put odtampana 1985, ova knji-
ga nastavlja da izaziva panju.

U POTRAZI ZA KRSTOM,
Robert J. Wieland
Autor istrauje putovanja onih
osoba koje su se uputile prema kr-
stu, meu kojima su, pored njega sa-
mog, Isus, Marija Magdalena i Pavle.
On nam otkriva kako moemo stei
svoje lino iskustvo na tom istom
putovanju, i naglaava da krst ne-
sumnjivo ima snagu da protera svaki strah iz ljudskog
srca. Radi se o dirljivo i ubedljivo napisanom tivu,
namenjenom itaocu modernog doba.
Radosne Vesti:
OD ISUSA SA LJUBAVLJU
Komplet od 34 lekcije iz Svetog
pisma koje e obradovati Vae srce.
Podeljene na tri odseka: Dobra Vest
koja uzdie um (srce), Dobra Vest
o budunosti i Pronalaenje Bojeg
mesta sigurnosti.

MONA DOBRA VEST,


Robert J. Wieland
Knjiga sadri pregled modernih koncepcija jed-
nostavne poruke koje bi trebalo da budu sila Bo-
ja na spasenje (Rimljanima 1,16), a koje su postale
alostan izvor zbunjenosti. Nasuprot tome, ovo delo
baca sasvim novo svetlo na svu tu
frustraciju, bezvoljnost, opadanje i
mlakost koji se ogledaju na duhov-
nom planu. Da li smo propustili da
sagledamo koliko je Dobra vest za-
ista dobra, ili nismo poverovali u
to? Ideje koje su ovde izloene ute-
meljene su na Bibliji i predstavljaju
sve dah koji je ve pokrenuo srca
desetina hiljada ljudi irom sveta. Ova knjiga posebno
se obraa onima koji trae vrsto tlo kao temelj svoje
nade, usred ovog sveta punog beznaa i pometnje.
ZLATO PREIENO U OGNJU,
Robert J. Wieland
Knjiga koja je imperativ za svakog
ko eli bolje da razume znaenje Isu-
sove vere i Hristove prirode.

POBEDITI KROZ HRISTA,


Bill Liversidge
Da li se borite sa iskuenjem i grehom? Pitate li
se hoete li ikada doiveti pobedu? Da li se odajete
obeshrabrenju, mislei da ste izgubljen sluaj? Da li
vam je vera na niskom nivou? Da li ak pomiljate da
ete biti zadovoljniji ivotom ako se prepustite gre-
hu? Oseate li da je Hristov karakter za vas previsok
i nedostian standard? Ljubav, radost, mir, strpljenje,
ljubaznost, dobrota, vernost, samokontrola ne ot-
krivaju se dosledno u vaem ivotu.
Ako je bilo ta od ovog istina, ne oajavajte! Je-
vanelje nudi reenje ono je zaista
dobra vest za vas! Autor ove knjige
propoveda i pouava o Jevanelju s
jasnoom i silom, pojednostavljuju-
i ono to nam izgleda sloeno. Kad
proitate ovaj praktini vodi do po-
bede, zakljuite sami u kojoj meri je
u tome uspeo.
JEVANELJE U KNJIZI
PROROKA DANILA,
Robert J. Wieland
U ovoj knjizi je objanjen lik iz
Navuhodonosorovog sna, sa svim
zverima i simbolima, dani koji
oznaavaju godine, i tako dalje.
Ali to nije pravi cilj ove knjige. I
drugi to lako mogu.
Ono to ovde elimo da shvatimo jeste ime to Da-
nilova knjiga danas osvaja ljudsko srce i podstie lju-
de da se potpuno posvete Danilovom Spasitelju na-
em Gospodu Isusu Hristu koji je preuzeo nau drugu
smrt i umro umesto nas.

BEKSTVO KA BOGU,
Jim Hohnberger
Bekstvo ka Bogu je knjiga koja govori o oajnikoj
potrebi i traganju za Bojim prisustvom. Autor Dim
Honberger, u elji da pronae autentino hrianstvo,
seli se sa svojom porodicom u div-
ljinu, nadomak Nacionalnog parka
Glejer, na granici SAD i Kanade. Tu,
u netaknutoj prirodi, oni dobijaju ja-
sniju spoznaju Boje ljubavi i navi-
kavaju se da oslukuju Njegov glas u
svakodnevnim situacijama u kojima
se svako od nas nalazi.
MARIJA MAGDALENA:
Robert J. Wieland
Marija Magdalena pleni panju i
inspirie matu gotovo svake osobe
koja je sluala o njenom tajanstve-
nom i raskonom inu pomazanja
skupocenim mirom koje je izlila
naIsusova stopala, opravi ih zatim
svojim suzama. Robert J. Wieland istrauje ivotnu
priu ove udesne ene koja zauzima visoko mesto
meu linostima o kojima govori Sveto pismo.

HRISTOS I NJEGOVA
PRAVEDNOST
Elet D. Vagoner objanjava ta je
sila koja nas spasava. Jevanelje ot-
kriva da je sila koja je svetove dovela
u postojanje, ista ona sila koja deluje
u spasavanju oveanstva.

DOBRA VEST SVAGDANJA


1. i 2. deo
Autori A. T. Dons i E. D. Vago-
ner iznose osveavajue, podsticaj-
ne, motiviue ideje koje crpe iz Je-
vanelja. Ova knjiica je zamiljena
kao duhovna hrana po jedna stra-
nica na dan, kao obrok koji siti duu.
INDIVIDUALNOST U RELIGIJI
Dolazi dan, i nije daleko, kada
e autokratija, nadmonost i kru-
tost zakona vlasti, ujedinjena crkva
i drava, pa i same crkve, stajati svi
ujedinjeni i pokretani istom milju,
pa e zahtevati pokornost i uni-
formnost u religiji; i unititi svaku
naznaku individualnosti u religiji i svaku vrstu prava
na nju. I upravo zato, imajui u vidu ono to uskoro
treba da doe, objavljene su ove Donsove studije.

GALATIMA POSLANICA
KOMENTARI
Prouavanje Galatima poslanice,
stih po stih. Vagonerova vizija u-
desne stvarnosti Hristovog krsta,
zapravo je istina za sadanje vreme.

RIMLJANIMA POSLANICA
KOMENTARI
Stih po stih kroz Rimljanima po-
slanicu. Vagonerovi komentari koji
su ovde izloeni nikad ranije nisu
bili objedinjeni u formi knjige.
OTVORENI PUT DO
HRIANSKOG SAVRENSTVA
Dons predstavlja Hrista u sve tri
Njegove slube kao Proroka, Sve-
tenika i Cara. Knjiga smelo izlazi
u susret mnogim izazovima koji se
danas postavljaju pred hrianstvo.
Jedan od njih je: Da li je hriansko
savrenstvo karaktera mogue, uprkos injenici da
smo smrtnici, roeni u grehu?
Na sajtu www.najvaznijevesti.com, pored navede-
nih knjiga i broura u elektronskom obliku, moete
nai i mnoge druge koje ovde nisu navedene a od ko-
jih e neke biti tampane u najskorije vreme.

CIP -
,

279.14-187-277
279.14-246-277

, ., 1850-1923
Besmrtnost due : da li je to biblijska doktrina? / Alonzo T. Dons. -
1. izd. - Beograd : B. uri, 2016 (Beograd : Apollo Graphic Production). -
41 str., [9] str. s tablama ; 14 cm

Prevod dela: The Immortality of the Soul / Alonzo Trevier Jones. - Tira
50. - Napomene uz tekst.

ISBN 978-86-920741-0-3

COBISS.SR-ID 228214540

You might also like