Professional Documents
Culture Documents
DUE
Da li je to
biblijska doktrina?
Alonzo T. Dons
www.najvaznijevesti.com
Naslov originala:
THE IMMORTALITY OF THE SOUL
Is it a Scriptural Doctrine?
By Alonzo Trevier Jones
Prevod sa engleskog:
grupa prevodilaca
Dizajn korice:
Goran Vidas gvidaszg@hotmail.com
Izdava:
Branko uri, Beograd, 2016
tampa:
Apollo Graphic Production, Bgd; tira 50 primeraka
PREDGOVOR5
1. VASKRSENJE6
2. HRISTOV DRUGI DOLAZAK13
3. SUD19
4. ISTA VASIONA27
5. HRISTOVA MISIJA30
6. HRISTOS NA IVOT33
7. TA DA VERUJEMO?40
PREDGOVOR
Uenje o prirodnoj (uroenoj) besmrtnosti due
jedna je od najstarijih i najrasprostranjenijih doktrina
koja je ikad postojala na ovom svetu. Ona se propo-
vedala po svetu ak i pre propovedanja vere u Hrista
Spasitelja. A zmija ree eni: Neete vi umreti (1.
Mojsijeva 3,4 Danii); i od tog vremena do dana-
njeg dana sinovi ljudski verovali su u tu doktrinu ra-
dije nego u istinu o Bogu. Uostalom, i u nae vreme je
doktrina o besmrtnosti due stekla takvu naklonost,
ak i meu onima koji tvrde da im je Boja re me-
rilo verovanja, da njeno negiranje veina izjednauje
sa odricanjem od samog Svetog pisma (Biblije). Ali
umesto da takvo negiranje znai poricanje otkrivene
istine, injenica je da otkrivenu istinu moemo logiki
i dosledno slediti samo potpunim i jasnim odricanjem
od doktrine o prirodnoj besmrtnosti due. Sveto pi-
smo jasno na to ukazuje.
5
1. VASKRSENJE
U Bibliji nema jasnije nauavane i marljivije
isticane istine od ove: da budui ivot ljudi zavisi is-
kljuivo ili od vakrsenja mrtvih ili od preobraenja
bez doivljavanja smrti. Pavle se u budunosti nadao
vaskrsenju iz mrtvih. Govorei o svom nastojanju
da zadobije Hrista, kae: elim da upoznam Hrista
i silu njegovog vaskrsenja i zajednitvo u njegovim
stradanjima, postajui kao on u njegovoj smrti, ne bih
li nekako stigao do vaskrsenja iz mrtvih (Filibljanima
3,10.11 SSP1). Upravo je zbog nadanja na vaskr-
senje iz mrtvih bio izveden pred sud radi ispitivanja
(Dela 23,6 arni), a kad se kasnije branio pred
Filiksom, izjavio je da je vaskrsenje iz mrtvih bio cilj
njegove nade, govorei: I ja imam nadu u Boga, kao
to je i ovi sami imaju - da e biti vaskrsenje i praved-
nih i nepravednih (grenika arni) (Dela 24,15
SSP). Tako Pavle stalno izraava svoju nadu u budui
ivot.
Nije Pavle jedini biblijski pisac koji ovo ui. Jov je
ispunjenje svoje nade oekivao u vaskrsenju mrtvih
(Jov 14,14.15; 17,13-15; 19,23-27 Danii). David
kae: Ti koji si na nas velike i ljute nevolje bacao,
opet e nam ivot dati, iz bezdana zemlje opet e nas
izvaditi (Psalam 71,20 Bakoti). A ja u u pravdi
gledati lice Tvoje; kad se probudim, biu sit od prili-
1 SSP Savremeni srpski prevod
6
Vaskrsenje
12
2. HRISTOV DRUGI DOLAZAK
Postoji jo jedna biblijska doktrina koja ima isto
tako vano mesto u boanskom planu kao vaskrsenje,
a to je drugi dolazak Gospoda Isusa Hrista. I nju pot-
kopava verovanje u doktrinu o prirodnoj besmrtnosti
due. Potkopavanje ove istine je, u odreenoj meri,
povezano sa vaskrsenjem, poto bez Hristovog dru-
gog dolaska ne bi bilo vaskrsenja, a sve to ponita-
va verovanje u vaskrsenje iz mrtvih, unitava i veru i
nadu u Gospodnji drugi dolazak.
Da dogaaj vaskrsenja iz mrtvih u potpunosti
zavisi od Hristovog drugog dolaska lako se moe do-
kazati Svetim pismom, koje je u pogledu tih pitanja
jedini autoritet. Ranije smo pokazali da pravedni do-
bijaju nagradu samo pri vaskrsenju; a da jasno poka-
emo ovu vezu, ponoviemo ve citirani tekst: Nego,
kad prireuje gozbu, pozovi siromahe, kljaste, hro-
me, slepe - i blago tebi. Jer, iako oni nemaju ime da ti
uzvrate, bie ti uzvraeno o vaskrsenju pravednih. A
o svom sopstvenom dolasku Isus kae: I evo u doi
skoro, i plata moja sa mnom, da dam svakome po de-
lima njegovim (Otkrivenje 22,12 Karadi). Pavle
ovako povezuje Gospodnji dolazak sa vaskrsenjem
umrlih pravednika: Jer e sam Gospod na zapovest,
na glas arhanela i na trubu Boiju sii sa neba, te e
mrtvi u Hristu vaskrsnuti prvo. Zatim emo mi ivi,
mi koji preostajemo, biti zajedno sa njima odneti na
13
Besmrtnost due
18
3. SUD
Sud je jedna od neminovnosti biblijske doktrine.
Isus stalno iznosi pred nas strane prizore i krajnje
vane odluke suda. A ja vam kaem da e za svaku
praznu re koju kau ljudi dati odgovor u dan stra-
nog suda (Matej 12,36). Kraljica Juga e na Sudu
ustati sa ljudima ovog narataja i osudie ih jer je s
kraja zemlje dola da uje Solomonovu mudrost. A
ovde je neko vei od Solomona! Ninevljani e usta-
ti na Sudu sa ovim naratajem i osudie ga jer su se
pokajali posle Jonine propovedi, a ovde je neko vei
od Jone (Luka 11,31.32 SSP). U prii o penici i
kukolju, u prii o svadbi carevog sina (Matej 22,1-14)
i prii o talantima (Matej 25,14.30), u stvari u celoku-
pnom svom uenju, Hristos je isticao sud. U Mateju
25,31-46 prikazuje nam kako sam taj sud izgleda.
Stari kao i Novi zavet (savez) govore o sudu. So-
lomun kae: Glavno je svemu to si uo: Boga se boj,
i zapovesti Njegove dri, jer to je sve oveku. Jer e
svako delo Bog izneti na sud i svaku tajnu, bila dobra ili
zla (Propovednik 12,13.14 Danii). Danilo kae:
Gledah dokle se postavie prestoli, i starac sede, na
kome bee odelo belo kao sneg, i kosa na glavi kao
ista vuna, presto Mu bee kao plamen ognjeni, to-
kovi Mu kao oganj razgoreo. Reka ognjena izlaae i
teae ispred Njega, hiljada hiljada sluae Mu, i deset
hiljada po deset hiljada stajahu pred Njim; sud sede, i
19
Besmrtnost due
26
4. ISTA VASIONA
Da ukloni greh i na njegovo mesto postavi pra-
vednost, to je Hristova misija za ovaj svet. Da bi je
ostvario, morao je On sam, Stvoritelj vasione, da pri-
nese stranu rtvu. Nego, on se sada, na kraju veko-
va, pojavio jednom zauvek, da svojom rtvom ukloni
greh (Jevrejima 9,26 SSP). Veliinom rtve moe-
mo da procenimo ogromnost greha, koliko je on od-
vratan u Bojim oima, a i koliko je suprotan svakom
principu vladavine venoga Cara. Da bi oslobodio (iz-
bavio) oveka od ropstva grehu, Bog nije potedeo ni
svog sopstvenog Sina. Ne elei da gleda bolest i mrlju
greha na licu svoje vasione, Bog je dao svog voljenog
Sina da umre okrutnom smru na prokletom drve-
tu. Jovan kae: Ko ini greh, pripada avolu, jer avo
grei od poetka. Zato se pojavio Sin Boiji - da razori
avolja dela (1. Jovanova 3,8 SSP). avolje delo je
greh, jer apostol kae: Koji tvori greh od avola je
(arni). Prema tome, kad je reeno da se Boji Sin
javio da razori dela avolja, time se jednostavno izra-
ava drugim reima ono to smo citirali iz Pavla, da se
Hristos javio da ukloni greh.
Poto je Hristova misija bila da razori dela avo-
lja da ukloni greh iz toga proizlazi da dokle god
postoji ijedan trag greha, On nije zavrio svoju misiju.
Dakle, sve to tei da ovekovei greh, tei i da odloi
ostvarenje Hristove misije. I ako se na bilo koji nain
27
Besmrtnost due
32
6. HRISTOS NA IVOT
Jer je plata za greh smrt, a (blagodatni1 arni)
dar Boji je ivot veni u Hristu Isusu Gospodu na-
em (Rimljanima 6,23 Karadi). doe na svet
greh, i kroz greh smrt (Rim. 5,12), jer svi sagreie i
izgubili su slavu Boiju (Rim. 3,23). Ali kad je ovek
zgreio, i tako doao pod vlast smrti, Hristos, jedino-
rodni Boji Sin se ponudio da umre umesto oveka,
a Bog je to prihvatio. Bog je jo ranije proglasio da je
smrt kazna za prestup. I Adam bi onoga dana kad je
zgreio umro da Sin Boji nije posredovao za njega
i ponudio sebe kao zadovoljenje za prekreni Boji
zakon. Zahvaljujui Hristovoj ljubavi i Bojoj milosti,
1 Blagodat Boija nezasluiva milost i naklonost (ne moe se
zasluiti bilo im. Nije pravilna upotreba rei nezasluena jer ona
u svom znaenju ostavlja mogunost da se milost zaslui, to nije
mogue u sluaju blagodati).
Iako rei milost i blagodat imaju slino znaenje, one nisu isto.
Osnovna razlika bi se mogla izraziti u sledeem: milost predstavlja
Boije kanjavanje u mnogo manjoj meri nego to nai gresi zaslu-
uju, a blagodat predstavlja jo i dodatne Boije blagoslove (pored
milosti) uprkos injenici da ih ne zasluujemo. Milost je oslobaa-
nje od osude u odreenoj meri ili oslobaanje od osude u potpuno-
sti. Blagodat je pruanje dodatne naklonosti prema nedostojnima
pored milosti. Oigledno je da je blagodat iri pojam od milosti
koja predstavlja samo jedan njen aspekt.
Na alost, u Savremenom srpskom prevodu i svim poznatijim hr-
vatskim prevodima prevodioci nisu pravili razliku u znaenju iz-
meu ova dva pojma tako da su i re blagodat prevodili reju milost,
to je pogreno prim. izdavaa
33
Besmrtnost due
39
7. TA DA VERUJEMO?
Ni to nije sve, jer kad je Gospod na taj nain uklo-
njen sa svog prestola, na Njegovo mesto dolazi sotona.
U trenutku kada je ovek zgreio:
41
U PONUDI SU I SLEDEE BROURE:
RE KOJA JE
PREOKRENULA SVET
Kako je jedna jedina re mogla da
milione preobrazi u ljude spremne
da umru za svoja ubeenja, a ostale
milione u njihove progonitelje edne
krvi? Kakva se sila krije u toj novoj i
udnoj rei?
U POTRAZI ZA KRSTOM,
Robert J. Wieland
Autor istrauje putovanja onih
osoba koje su se uputile prema kr-
stu, meu kojima su, pored njega sa-
mog, Isus, Marija Magdalena i Pavle.
On nam otkriva kako moemo stei
svoje lino iskustvo na tom istom
putovanju, i naglaava da krst ne-
sumnjivo ima snagu da protera svaki strah iz ljudskog
srca. Radi se o dirljivo i ubedljivo napisanom tivu,
namenjenom itaocu modernog doba.
Radosne Vesti:
OD ISUSA SA LJUBAVLJU
Komplet od 34 lekcije iz Svetog
pisma koje e obradovati Vae srce.
Podeljene na tri odseka: Dobra Vest
koja uzdie um (srce), Dobra Vest
o budunosti i Pronalaenje Bojeg
mesta sigurnosti.
BEKSTVO KA BOGU,
Jim Hohnberger
Bekstvo ka Bogu je knjiga koja govori o oajnikoj
potrebi i traganju za Bojim prisustvom. Autor Dim
Honberger, u elji da pronae autentino hrianstvo,
seli se sa svojom porodicom u div-
ljinu, nadomak Nacionalnog parka
Glejer, na granici SAD i Kanade. Tu,
u netaknutoj prirodi, oni dobijaju ja-
sniju spoznaju Boje ljubavi i navi-
kavaju se da oslukuju Njegov glas u
svakodnevnim situacijama u kojima
se svako od nas nalazi.
MARIJA MAGDALENA:
Robert J. Wieland
Marija Magdalena pleni panju i
inspirie matu gotovo svake osobe
koja je sluala o njenom tajanstve-
nom i raskonom inu pomazanja
skupocenim mirom koje je izlila
naIsusova stopala, opravi ih zatim
svojim suzama. Robert J. Wieland istrauje ivotnu
priu ove udesne ene koja zauzima visoko mesto
meu linostima o kojima govori Sveto pismo.
HRISTOS I NJEGOVA
PRAVEDNOST
Elet D. Vagoner objanjava ta je
sila koja nas spasava. Jevanelje ot-
kriva da je sila koja je svetove dovela
u postojanje, ista ona sila koja deluje
u spasavanju oveanstva.
GALATIMA POSLANICA
KOMENTARI
Prouavanje Galatima poslanice,
stih po stih. Vagonerova vizija u-
desne stvarnosti Hristovog krsta,
zapravo je istina za sadanje vreme.
RIMLJANIMA POSLANICA
KOMENTARI
Stih po stih kroz Rimljanima po-
slanicu. Vagonerovi komentari koji
su ovde izloeni nikad ranije nisu
bili objedinjeni u formi knjige.
OTVORENI PUT DO
HRIANSKOG SAVRENSTVA
Dons predstavlja Hrista u sve tri
Njegove slube kao Proroka, Sve-
tenika i Cara. Knjiga smelo izlazi
u susret mnogim izazovima koji se
danas postavljaju pred hrianstvo.
Jedan od njih je: Da li je hriansko
savrenstvo karaktera mogue, uprkos injenici da
smo smrtnici, roeni u grehu?
Na sajtu www.najvaznijevesti.com, pored navede-
nih knjiga i broura u elektronskom obliku, moete
nai i mnoge druge koje ovde nisu navedene a od ko-
jih e neke biti tampane u najskorije vreme.
CIP -
,
279.14-187-277
279.14-246-277
, ., 1850-1923
Besmrtnost due : da li je to biblijska doktrina? / Alonzo T. Dons. -
1. izd. - Beograd : B. uri, 2016 (Beograd : Apollo Graphic Production). -
41 str., [9] str. s tablama ; 14 cm
Prevod dela: The Immortality of the Soul / Alonzo Trevier Jones. - Tira
50. - Napomene uz tekst.
ISBN 978-86-920741-0-3
COBISS.SR-ID 228214540