Professional Documents
Culture Documents
O PLANIRANJU I IZGRADNJI
CIP -
,
Sadraj
DEO I
PREGLED NOVIH ZAKONSKIH REENJA ZAKONA
O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI
KOMENTAR ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI
Sl. glasnik RS, br. 132/2014................................................................................................................9
Predmet ureenja i stupanje na snagu ..................................................................................................................................... 9
Definicije pojmova i naela ....................................................................................................................................................... 9
Naela ......................................................................................................................................................................................... 12
Objedinjena procedura u postupcima za izdavanje akata
u ostvarivanju prava na izgradnju i korienje objekata ...................................................................................................... 14
Prostorni planovi i drugi planski akti .................................................................................................................................... 16
Parcelacija .................................................................................................................................................................................. 18
Ukidanje Republike agencije za prostorno planiranje ....................................................................................................... 19
Graevinsko zemljite .............................................................................................................................................................. 19
Graenje ..................................................................................................................................................................................... 22
Uklanjanje objekata .................................................................................................................................................................. 24
Nadlenost za donoenje podzakonskih akata ..................................................................................................................... 24
Prelazne i zavrne odredbe ...................................................................................................................................................... 25
KOMENTAR ZAKONA O IZMENAMA
ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI
Sl. glasnik RS, br. 145/2014..............................................................................................................27
DEO II
KOMENTARI ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI - Prilozi
NOVA REENJA U VEZI SA GRAEVINSKIM ZEMLJITEM.......................................................29
DEO III
PITANJA I ODGOVORI U VEZI SA PRIMENOM
ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI
ODGOVORI NA PITANJA POSTAVLJENA NA SAVETOVANJU PRIMENA
NAJNOVIJIH IZMENA I DOPUNA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI
ODRANIM TOKOM JANUARA MESECA 2015. GODINE..........................................................130
Objedinjena procedura...........................................................................................................................................................130
Prostorno i urbanistiko planiranje......................................................................................................................................131
Graevinsko zemljite.............................................................................................................................................................133
Graevinska dozvola...............................................................................................................................................................146
Graenje....................................................................................................................................................................................147
Upotrebna dozvola..................................................................................................................................................................147
Uklanjanje objekata.................................................................................................................................................................148
Inspekcijski nadzor i postupanje inspektora........................................................................................................................148
DEO IV
PRILOZI - tekstovi propisa
ZAKON O PLANIRANJU I IZGRADNJI
(Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US,
24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US,
98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014)......................................................................................151
I OSNOVNE ODREDBE .......................................................................................................................................................151
II PROSTORNO I URBANISTIKO PLANIRANJE ........................................................................................................160
S
kuptina Republike Srbije donela je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i iz-
gradnji (Sl. glasnik RS, br. 132/2014) koji je objavljen u Slubenom glasniku RS, br. 132/2014
od 11.9.2014. godine. Zakon o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 -
ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 -
odluka US i 132/2014 - dalje: Zakon) je stupio na snagu dana 17.12.2014. godine, ali je primena nekih
odredaba odloena do 1.3.2015. godine, odnosno do 1.1.2016. godine. Promene su brojne i znaajne,
a zbog obimnosti promena, nee moi da se prikau svi detalji.
Novi pojmovi
1) D irektiva Inspire - Re je o jednoj od direktiva Evropske unije. Direktive u EU su opti akti
- propisi koji sadre norme kojima se delimino ureuje odreeni pravni odnos, a od drava
lanica se oekuje da svojim propisima predvide i urede detalje. Direktive su obavezujue za
drave lanice, a zbog toga su znaajne i za drave koje ele da pristupe EU u svojstvu puno-
pravnog lana. Kada je re o Inspire direktivi, nju su doneli Savet EU i Evropski parlament
dana 14.3.2007. godine (2007/2/EC). Objavljena je u Slubenom listu EU, L 108/1 od 25.4.2007.
godine, a stupila je na snagu 15.5.2007. godine. Direktivom se uspostavlja sistem obezbeenja i
praenja informacija o uticaju aktivnosti na ivotnu sredinu. Od 2007. godine vie puta je me-
njana, a Evropska komisija je donela i znaajan set propisa u rangu podzakonskih akata kojima
se ureuje i obezbeuje primena ove direktive.
2) O bjekti javne namene - Ovaj pojam koristi vei broj normi Zakona zbog ega je on i defini-
san u okviru ovog lana. Re je objektima koji se koriste za obavljanje delatnosti, odnosno
zadovoljavanje potreba veeg broja lica ili u optem interesu pri emu je samo korienje jav-
no, odnosno dostupno svakom licu, posredno ili neposredno. Razlikuju se dve vrste objekata
javne namene:
1) objekti javne namene u javnoj svojini (linijski infrastrukturni objekti, objekti za potrebe
dravnih organa, organa teritorijalne autonomije i lokalne samouprave itd.); i
2) objekti javne namene koji mogu biti u svim oblicima svojine (bolnice, domovi zdravlja, do-
movi za stare, objekti obrazovanja, otvoreni i zatvoreni sportski i rekreativni objekti, objekti
kulture, saobraajni terminali, pote i drugi objekti).
Osim toga, mogu se razlikovati i:
1) objekti javne namene po osnovu posebnih zakona; i
2) objekti javne namene na osnovu optih propisa, odnosno na osnovu njihove namene, a u
skladu sa optim propisima.
3) K lasa (objekata ili radova) - je odreena kao grupa objekata (ili radova) koji su povezani za-
jednikim karakteristikama (u pogledu strukturne i tehnoloke sloenosti, uticaja na ivotnu
sredinu i namene, odnosno rizika koji prati njihovo izvoenje odnosno korienje).
4) T unel - podzemni infrastrukturni objekat koji slui za protok lica ili vozila, odnosno posebne
namene, ijom izgradnjom se ne naruava korienje zemljita na povrini terena postojee
namene.
5) K lizite - vid erozije zemljita koji nastaje pod uticajem prirodnih sila (ne pod uticajem oveka),
a pojavljuje se u obliku odvajanja dela tla od podloge i nekontrolisanog kretanja po njoj.
6) R ekonstrukcija linijskog infrastrukturnog objekta - obuhvata izvoenje radova na postoje-
em linijskom infrastrukturnom objektu u zatitnom pojasu kojima se menjaju neka njegova
svojstva (gabarit, volumen, poloaj ili oprema).
7) S anacija klizita - sistem radova koji se preduzimaju u cilju spreavanja pojave novog klizita
na istom mestu ili raiavanja posledica postojeeg klizita, ukljuujui i projektovanje i obez-
beenje potrebne tehnike dokumentacije.
8) I maoci javnih ovlaenja - organi RS, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave,
posebne organizacije i druga lica koja vre javna ovlaenja na osnovu zakona ili u skladu sa
zakonom.
9) F inansijer - Lice koje uestvuje u finansiranju izgradnje (dogradnje, rekonstrukcije, adaptacije,
sanacije ili izvoenja drugih graevinskih odnosno investicionih radova) odreenog objekta,
na osnovu ugovora sa licem koje ima status investitora i koje po tom osnovu stie pravo svojine
u idealnom ili realnom delu na objektu koji se gradi. Za ovakva lica Zakon predvia da stiu i
odreena prava i obaveze koje su predviene za investitora.
Re je o postupku u kome ispunjenost uslova utvruje komisija koju obrazuje ministar nadlean za po-
slove graevinarstva. Na osnovu izvetaja komisije, ministar donosi reenje koje je konano u uprav-
nom postupku. Predviena je i pretpostavka usaglaenosti koja vai za isprave o usaglaenosti izdatoj
od strane odgovarajueg tela EA MLA (Evropske organizacije za akreditaciju).
Naela
Zakon proklamuje jedan broj naela koja slue realizaciji Zakona prilikom tumaenja njegovih
normi, ali i kao instrukcija za sve one subjekte koji donose podzakonske akte, odnosno rade na poslo-
vima planiranja ili definisanja razliitih politika i njihovih realizacija. Zakonodavac se i sm rukovodio
ovim naelima prilikom izrade Zakona. Zakon je i pre poslednjih promena sadrao naela. U odnosu
na prethodna, sadanja naela su neznatno izmenjena i dopunjena. Po broju naela, sada ih ima za
etiri vie, a po sadrini, odnosno opisu, naela su dopunjena i poboljana.
Re je o sledeim naelima:
1) o drivi razvoj kroz integralni pristup u planiranju; Odrivi razvoj je jedan od principa koji je
protkan kroz mnoge norme i politike. Odrivi razvoj se ostvaruje onda kada se ne belei pad ra-
zliitih pokazatelja, a pre svega onih kljunih (kao to je BNP, broj stanovnika, rast industrijske
proizvodnje i sl.), ve njihov rast. Zakon povezuje odrivi razvoj i integralni pristup planiranju
koji razrauje kroz svoje naredne odredbe, a naroito u vezi sa Inspire direktivom EU. Od pla-
niranja se oekuje da doprinese razvoju, i to stalnom (odrivom) razvoju. Naglasak na integralni
pristup planiranju ne treba razumeti kao iskljuenje uticaja ostalih funkcija. Sm integralni pri-
stup planiranju podrazumeva sutinsku koordinaciju u planiranju izmeu uesnika planiranja
na razliitim nivoima.
2) r avnomeran teritorijalni razvoj; Princip je od posebnog znaaja za nau dravu u kojoj se
pokazuje neravnomeran razvoj pojedinih delova teritorije. Re je o neskladu urbanog, teritori-
jalnog i privrednog razvoja, odnosno raspodeli resursa. Odavno je zapaeno da postoje znaajne
razlike na relacijama: selo-grad; izmeu pojedinih regiona gde se po nerazvijenosti naroito
istiu istok i jug Srbije; privrednih potencijala u razliitim delovima drave. Neravnomeran te-
ritorijalni razvoj produkuje mnoge negativne efekte, zbog ega se i insistira na ravnomernom
teritorijalnom razvoju.
3) r acionalno korienje zemljita podsticanjem mera urbane i ruralne obnove i rekonstrukci-
je; Zemljite je ogranien resurs koji se ne moe stvoriti. Zbog toga je njegovo racionalno kori-
enje uvek bilo posebno znaajno. Zakon je to konkretizovao kroz vie odredaba, ali to podie
i na nivo naela sa ciljem da se vodi rauna o tome na svim nivoima realizacije ovog zakona.
4) r acionalno i odrivo korienje neobnovljivih resursa i optimalno korienje obnovljivih
resursa; U dananjim okolnostima ugroene ivotne sredine od posebnog je znaaja voenje
rauna o neobnovljivim resursima, kao i o korienju obnovljivih resursa. Iako su interesi ue-
snika razliitih odnosa esto jai od svesti o optem i zajednikom interesu, stav zakonodavca je
ispravan kada to, makar, proklamuje kao princip.
5) z atita i odrivo korienje prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih dobara; Zatita i ko-
rienje prirodnih dobara vie pripada prethodnom principu i ovde vae sve ono to vai i za
njega. Posebno su izdvojena i kulturna dobra koja su neobnovljivi resurs i blago svake zajednice.
Princip zatite i norme o zatiti su predviene i konkretizovane kroz brojne propise koji su ve
doneti, ali ne smeta da se to ponovi i kroz princip u ovom zakonu.
6) p revencija tehniko-tehnolokih nesrea, zatita od poara i eksplozija, zatita od prirodnih
nepogoda, otklanjanje uzroka koji izazivaju klimatske promene; Ovaj princip delom govori o
bezbednosti i zatiti od razliitih vrsta opasnosti, a delom o zatiti ivotne sredine. U odnosu na
zatitu ivotne sredine, on bi se podrazumevao i mogao izvui i iz prethodnih principa, ali zbog
znaaja potreba zatite ivotne sredine, opti je utisak da ponavljanje i razrada ovog principa
ne treba da smeta, ak i ako se ponavlja vie puta. U pogledu zatite od produkata i aktivnosti
oveka, odnosno njegovih proizvoda i delatnosti, za to postoje takoe brojni propisi i potreba
zatite nije sporna. ak i da to nije predvieno ovim zakonom, iz postojeih brojnih propisa,
implicitno se izvlai ovaj princip.
7) p
laniranje i ureenja prostora za potrebe odbrane zemlje; Iz ugla ovog zakona, smisao prin-
cipa je samo u tome da to izdvoji iz materija koju ureuje. To je uinjeno i eksplicitno u lanu
1. stav 2. zakona, tako da ovaj zakon i ne mora da proklamuje principe vezane za odbranu jer
i ne ureuje ovu vrstu materije. Princip, ovde, ima znaaja samo utoliko da jo jednom izdvoji
posebnosti aktivnosti odbrane zemlje, pri emu se ureenje ove materije preputa posebnim
propisima. Ipak, pojedine odredbe ovog zakona upuuju na mogunost da pojedini akti sadre
i mere koje mogu imati znaaja za odbranu. Tako se lanom 10. predvia da, ako nadleno
ministarstvo ne odlui drugaije, dokumenti prostornog i urbanistikog planiranja sadre mere
ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje, kao i podatke o podrujima i zonama
objekata od posebnog znaaja i interesa za odbranu zemlje.
8) u
saglaenost sa evropskim propisima i standardima iz oblasti planiranja i ureenja pro-
stora; Republika Srbija namerava da postane lanica EU. Do prijema u lanstvo potrebno je
preduzeti brojne aktivnosti, izmeu ostalog, i na planu usklaivanja propisa. Zbog toga se, i pre
prijema u lanstvo, vodi rauna o usklaivanju skoro na isti nain, kao to e se o tome voditi
rauna i nakon prijema u lanstvo.
9) u
napreenje i korienje informacionih tehnologija koje doprinose boljoj efikasnosti i eko-
nominosti rada javne uprave na poslovima izgradnje; Informacione tehnologije su se i sme
nametnule, a prednosti od njihovog korienja su odavno poznate i dokazane. Potreba njihovog
korienja je danas podignuta na nivo elementarne potrebe opstanka. Zbog toga, ova odredba,
iako potpuno tana, pomalo zvui kao instrukcija za neupuene i zaostale u odnosu na dananje
vreme. Iskustvo potvruje da takvih sredina ima, a to nekada vai i za dravne organe najvieg
nivoa. Utoliko je odredba i potrebna, ali zastraujua pri pomisli da to treba rei jer jo uvek nije
dolo do svesti onih na koje se odnosi.
10) u ee javnosti; Kada se pogleda iz istorijskog ugla, primetno je da danas jaa princip javnosti,
odnosno uea javnosti, bar kada je re o javnim funkcijama, javnim poslovima i javnim li-
nostima. Sa druge strane, jaa princip privatnosti u odnosu na fizika lica i zatite podataka o
linosti. Ovaj zakon se uglavnom bavi poslovima koji imaju obeleje poslova od javnog znaaja
i zbog toga proklamuje princip uea javnosti. Princip se konkretizuje kroz brojne specijalne
odredbe kojima je zajedniko to, da organi i institucije koji vre vlast moraju da obezbede ue-
e javnosti i razbijanje distanciranja vlasti od uea drugih subjekata. Time se ne iskljuuje
potreba zatite razliitih oblika tajni i poverljivih podataka, ali ta zatita ne sme biti u funkciji
prikrivanja nerada ili loeg rada vlasti, ve zatite koja je neophodna. Ako to nije neophodno,
poeljno je uvek obezbediti to ire uee javnosti.
11) o uvanje obiaja i tradicije; Zakon je proklamovao ovaj princip, ta god da se podrazumeva
pod obiajima i tradicijom. ini se da je to vie bio ustupak aktuelnom javnom mnjenju koje
se zbog krize vezuje za prolost, nego to je to odrivo putem propisa. Uostalom, i obiaji i tra-
dicija se menjaju i oni su rezultat vladajueg opteg miljenja, oblika kolektivne svesti, na koju
propisi obino ne mogu mnogo da utiu, jer se zasnivaju na ubeenju da je neto ispravno, pre
nego na zakonu ili drugom propisu. Ova instrukcija ima smisla, ako se shvati kao ukazivanje
da ne treba vriti nasilje nad obiajima i tradicijom, ve ih prepustiti sopstvenim tokovima.
Ne menjati ih nasilno. Meutim, nema svrhe ni koiti promenu obiaja i tradicije jer bi se onda
propisi pokazali kao faktor spreavanja razvoja.
12) o uvanje specifinosti predela; Prostor ima svoja odreena svojstva koja su nekada speci-
fina, odnosno razliita u odnosu na druge. Ouvanje specifinosti pojedinih prostora ima
smisla ukoliko taj prostor ima pozitivna svojstva. Meutim, delovi teritorije koji su devastirani,
zagaeni, nepoeljni za korienje i slino ne mogu biti na listi predela ije specifinosti treba
ouvati. ini se da ovde nedostaje neki atribut koji bi opredelio da je re o pozitivnim svojstvi-
ma predela ili bar da se to ne odnosi na predele sa nepoeljnim svojstvima, iako moemo rei
da se to podrazumeva.
13) h
orizontalna i vertikalna koordinacija. Zakon posebno definie ove pojmove. Pod horizon-
talnom koordinacijom se podrazumeva povezivanje sa susednim subjektima, odnosno teri-
torijama na istom nivou, npr. na nivou lokalne samouprave. Vertikalna koordinacija znai
povezivanje po hijerarhiji - izmeu razliitih nivoa vlasti. Princip ne moe biti sporan, ali moe
biti sporna realizacija. Za koordinaciju je potrebno usaglaavanje. Ako usaglaavanja nema,
odnosno ako ne bude postignuto izmeu subjekata na horizontalnom nivou, mora postojati
ureen mehanizam usaglaavanja. U suprotnom, sve ostaje na nivou preporuke koju nije ni
trebalo dati, jer se podrazumeva, a nema mehanizama za njeno ostvarenje. Vertikalna koordi-
nacija je manje problematina u pogledu efekata - usklaivanja izmeu razliitih nivoa vlasti,
jer e se nii nivoi vlasti redovno uskladiti sa viim, po samoj prirodi odnosa. Ovde je problem
obezbeenja ostvarivanja interesa niih nivoa vlasti u odnosu na vie i onemoguavanje da vii
nivoi vlasti, po svom poloaju, nametnu svoja reenja koja ne moraju biti dobra i za one druge.
Bez obezbeenja odgovarajuih mehanizama za ostvarivanje ovog naela, ono je - u odnosu na
ostala naela - u najveoj meri sporno iz ugla realizacije.
zna za odgovorno lice u imaocu javnog ovlaenja je 10.000 do 50.000 dinara. U roku od tri radna dana
od dana prijema zahteva podnosioca zahteva za prikljuenje objekta na odgovarajuu mreu, nadleni
organ upuuje zahtev imaocu javnih ovlaenja da izvri prikljuenje.
Ako je objekat izveden u skladu sa uslovima za prikljuenje, propisan je i rok u kome je imalac jav-
nih ovlaenja duan da izvri prikljuenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu i da o tome
obavesti nadleni organ. Rok iznosi 15 dana od dana prijema zahteva, ako lokacijskim uslovima nije
predvieno drugaije, to se ne odnosi na prikljuenje objekta na prenosnu elektroenergetsku mreu
(iznad 110 kV). Podnosilac zahteva snosi sve trokove pribavljanja odgovarajuih saglasnosti, a duan
je i da plati odgovarajuu taksu za reavanje o zahtevu.
Propisana je i obaveza voenja registra objedinjenih procedura. Re je o dva registra. Jedan je
lokalni registar, odnosno registar koji vodi nadleni organ, a drugi je centralni - registar koji se vodi
za celu Republiku. Registar (svaki od ovih) se vodi kao elektronski, javno dostupan registar koji sadri
bazu podataka o toku svakog pojedinanog predmeta, od podnoenja zahteva za izdavanje lokacijskih
uslova, do izdavanja upotrebne dozvole, koja sadri i akta pribavljena i izdata u toj proceduri, odnosno
sve akte i izdate ili pribavljene u postupku reavanja predmeta.
Registar objedinjenih procedura vodi lice koje je imenovano kao registrator. On je duan da obez-
bedi objavljivanje lokacijskih uslova, graevinske i upotrebne dozvole u elektronskom obliku putem
interneta, u roku od tri radna dana od dana njihovog izdavanja. I za registratora je propisana obaveza
podnoenja prekrajne prijave, protiv imaoca javnih ovlaenja i odgovornog lica imaoca javnih ovla-
enja, ako tokom sprovoenja objedinjene procedure taj imalac javnih ovlaenja ne postupa na na-
in i u rokovima propisanim Zakonom, najkasnije u roku od tri radna dana od isteka propisanog roka
za postupanje. Ako se u nadlenom organu ne odredi registrator, rukovodilac nadlene slube ima
prava i odgovornosti koja su Zakonom propisana za registratora. Zakonom je dato ovlaenje Ministru
nadlenom za poslove graevinarstva da uredi voenje i sadrinu registra objedinjenih procedura.
Centralni registar vodi Agencija za privredne registre i on objedinjuje podatke iz registara svih
ostalih organa sa teritorije RS. Funkcija registratora centralne evidencije je samo to da objedini ove
podatke preuzimanjem u elektronskom obliku i obezbedi njihovu dostupnost preko internet stranice
APR. On ima i posebne obaveze u odnosu na kontrolu ostalih registratora i drugih lica i podnoenje
prekrajnih prijava. Re je o prekrajnoj prijavi zbog proputanja da se organizuje javna prezentacija
urbanistikog projekta, kao i o prekrajnoj prijavi zbog proputanja registratora u nadlenom organu
da podnese prijavu zbog proputanja drugih lica protiv kojih je morao da podnese prijavu.
Za sprovoenje objedinjene procedure propisano je da organ koji je sprovodi vri samo for-
malnu kontrolu - proveru ispunjenosti formalnih uslova, bez uputanja u ocenu tehnike dokumen-
tacije ili verodostojnosti dokumenata. Zakon, ak, odreuje i koji su to formalni uslovi, propisujui da
organ proverava ispunjenost samo sledeih uslova:
1) ocenjuje sopstvenu nadlenost za postupanje po zahtevu, odnosno prijavi;
2) ocenjuje aktivnu legitimaciju podnosioca zahteva - da li je podnosilac zahteva, odnosno prijave
lice koje, u skladu sa ovim zakonom, moe biti podnosilac zahteva odnosno prijave, to najee
podrazumeva dokazivanje njegovog prava na zemljitu ili objektu koje mu omoguava da se
pojavi kao podnosilac zahteva;
3) urednost zahteva - da li zahtev, odnosno prijava sadri sve propisane podatke;
4) kompletnost zahteva - da li je uz zahtev, odnosno prijavu priloena sva dokumentacija propisa-
na ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona;
5) izvrenje obaveze plaanja takse - da li je uz zahtev priloen dokaz o uplati propisane naknade,
odnosno takse;
6) saglasnost izvoda iz projekta sa lokacijskim uslovima - da li su podaci navedeni u izvodu iz
projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje graevinske dozvole, u skladu sa izdatim
lokacijskim uslovima.
Ako formalni uslovi nisu ispunjeni, Zakon ne predvia uobiajeno reenje - donoenje zakljuka
kojim se ostavlja naknadni rok za ureenje zahteva, ve odbacivanje zahteva. Meutim, omogueno je
podnosiocu zahteva da u roku od 10 dana od dana prijema zakljuka o odbacivanju zahteva, a najka-
snije u roku od 30 dana od dana objavljivanja zakljuka na internet strani nadlenog organa, podnese
novi - usaglaeni zahtev, odnosno zahtev koji ne sadri nedostatke. Ako tako postupi ne plaa ponovo
taksu i ne mora da dostavlja dokumentaciju koju je dostavio uz prethodni zahtev koji je odbaen. U
suprotnom, plaa i taksu i ponovo dostavlja svu dokumentaciju. Druga mogunost je alba protiv za-
kljuka o odbacivanju, ali ako se sa albom ne uspe, podnosilac zahteva e zasigurno propustiti rok u
kome moe podneti uredan zahtev bez plaanja nove takse i dostavljanja dokumentacije, ime rizikuje
za sluaj neuspeha.
Princip formalne kontrole je dosledno sproveden zakonom i u pogledu odgovornosti organa koji
odluuje o zahtevu. Ako nastupi teta kao posledica primene tehnike dokumentacije, na osnovu koje
je izdata graevinska dozvola ili reenje u situacijama kada se po Zakonu ne izdaje graevinska do-
zvola, za koju se naknadno utvrdi da nije u skladu sa propisima i pravilima struke, za tetu solidarno
odgovaraju projektant koji je izradio i potpisao tehniku dokumentaciju, vrilac tehnike kontrole i
investitor, ali ne i organ koji je izdao dozvolu, odnosno subjekt kome pripada taj organ.
Propisani su i rokovi za preduzimanje pojedinih radnji u postupku, i to tako da je nadleni
organ duan da:
1) po zahtevu za izdavanje lokacijskih uslova, te uslove izda najkasnije u roku od pet radnih dana
od pribavljanja svih uslova, isprava i drugih dokumenata;
2) po zahtevu za izdavanje graevinske dozvole, dozvolu izda najkasnije u roku od pet radnih dana
od dana podnoenja zahteva za izdavanje graevinske dozvole;
3) po prijavi radova, potvrdi prijem prijave bez odlaganja, osim ako se uz prijavu radova podnosi
sredstvo obezbeenja predvieno zakonom, u kom sluaju nakon provere valjanosti sredstva
obezbeenja prijavu radova potvrdi, odnosno odbaci reenjem, u roku od pet radnih dana;
4) po zahtevu za prikljuenje objekta na infrastrukturu, uputi taj zahtev imaocu javnih ovlaenja
u roku od tri radna dana od dana podnoenja zahteva;
5) po zahtevu za izdavanje upotrebne dozvole, dozvolu izda najkasnije u roku od pet radnih dana
od dana podnoenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole;
6) po zahtevu za izdavanje reenja iz lana 145. Zakona, reenje izdaje najkasnije u roku od pet
radnih dana od dana podnoenja zahteva.
U tok roka rauna se i preduzimanje radnji koje je organ duan da preduzme po slubenoj du-
nosti u ime i za raun podnosioca zahteva prema nosiocima javnih ovlaenja. Kada nadleni organ
izda graevinsku dozvolu, duan je da je po slubenoj dunosti dostavi graevinskoj inspekciji bez
odlaganja. Standard bez odlaganja redovno podrazumeva prvi naredni radni dan.
postojeih ili sruenih objekata i na rekonstrukciju postojeih objekata ili nove izgradnje na istoj ka-
tastarskoj parceli.
Zakon sada omoguava da se plan detaljne regulacije donese i kada prostornim, odnosno urbani-
stikim planom jedinice lokalne samouprave to nije predvieno. Potrebno je da odluku o tome donese
nadleni organ, a odluka moe biti doneta i na zahtev lica koje sa jedinicom lokalne samouprave
zakljui ugovor o finansiranju izrade tog planskog dokumenta. Pravilo je da se plan detaljne regula-
cije izrauje nakon izrade idejnog projekta. Meutim, Zakon doputa da se plan detaljne regulacije
izrauje i istovremeno sa njim, ako je re o linijskim infrastrukturnim objektima. Planski dokumenti
koji se odnose na ira podruja moraju da sadre i pravila regulacije, parcelacije i graenja koja e se
primenjivati prilikom izdavanja lokacijskih uslova i sprovoenja postupaka parcelacije i preparcelacije
do donoenja plana detaljne regulacije. Za vreme izrade detaljnog plana regulacije, odlukom o njego-
voj izradi moe se propisati i zabrana izgradnje u obuhvatu plana, najdue u trajanju od 12 meseci od
dana donoenja odluke.
Zakon propisuje i obavezu usklaenosti planskih dokumenata po principu hijerarhije od irih ka
uim planovima. Svaki plan mora biti u skladu sa planom koji se odnosi na ire podruje. Kontrolu
usklaenosti planova vri komisija koju obrazuje ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i
urbanizma, a za planske dokumente na teritoriji autonomne pokrajine, komisija koju obrazuje nadle-
ni organ pokrajine. Sredstva za rad komisije obezbeuju se u budetu RS, odnosno pokrajine. Propisa-
na je i pozitivna pretpostavka utanja uprave. Komisija je duna da izvri kontrolu usklaenosti u roku
od 15 dana od dana prijema zahteva. Ako komisija ne izvri kontrolu usklaenosti, po isteku ovog
roka smatra se da je saglasnost data. Ako je kontrola izvrena, komisija je duna da dostavi izvetaj
nadlenom ministru, odnosno organu autonomne pokrajine u roku od osam dana od dana izvrene
kontrole. Iako Zakon ne predvia izriito, komisija bi morala da dostavi i jedan primerak izvetaja
podnosiocu zahteva, makar zbog toga da bi on znao je kontrola izvrena i da nije po samom zakonu
nastupila pozitivna pretpostavka utanja uprave. Zakon ne propisuje rok u kome ministar, odnosno
nadleni organ autonomne pokrajine mora da odlui. Samo dostavljanje izvetaja spreava nastupanje
pozitivne pretpostavke utanja administracije, sve dok se odluka ne donese. Ako se utvrdi da nema
uslova za davanje saglasnosti, ministar, odnosno nadleni organ AP naloie nosiocu izrade, izradu
novog dokumenta u roku od 90 dana.
Znaajna novina je i propisivanje obaveze uspostavljanja Centralnog registra planskih doku-
menata. Registar vodi organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra, a uspostavlja se za sve
planske dokumente ije je donoenje predvieno zakonom. Svaki organ koji donosi neki od planskih
dokumenata duan je da ga dostavi organu koji vodi Centralni registar u roku od 10 dana od njegovog
stupanja na snagu. Oblik u kome se dostavlja bie ureen podzakonskim aktom.
Zakon uvodi i nova reenja u pogledu obezbeenja uea javnosti u postupku izrade prostor-
nih ili urbanistikih planova. Nakon donoenja odluke o izradi prostornog ili urbanistikog plana
mora se sprovesti postupak koji Zakon pominje kao rani javni uvid. U ovom postupku, nosilac izrade
plana organizuje upoznavanje javnosti sa ciljevima i svrhom izrade plana i moguim reenjima, a jav-
nosti se mora na odgovarajui nain obezbediti mogunost izjanjavanja i uticaj na mogua planska
reenja. Postupak ranog javnog uvida sprovodi odgovarajua komisija.
Kada nacrt planskog dokumenta bude izraen obezbeuje se ponovno sprovoenje postupka jav-
nog uvida. Pre izlaganja na javni uvid mora se obezbediti struna kontrola. Struna kontrola obuhva-
ta proveru usklaenosti planskog dokumenta sa planskim dokumentima ireg podruja, odlukom o
izradi, vaeim propisima, standardima i normativima, kao i proveru opravdanosti planskog reenja.
Komisija koja vri strunu kontrolu izrauje izvetaj koji se unosi u obrazloenje planskog dokumenta.
Za urbanistiki projekat predvieno je da organ jedinice lokalne samouprave potvruje da urbanisti-
ki projekat nije u suprotnosti sa vaeim planskim dokumentom i propisima. Pre potvrivanja urba-
nistikog projekta, ovaj organ ima obavezu da organizuje javnu prezentaciju i evidentira sve primedbe
i sugestije, te da nakon toga dostavi urbanistiki projekat sa svim primedbama komisiji za planove.
Propisan je i rok od osam dana u kome komisija mora da razmotri primedbe, izvri strunu kontrolu
i konstatuje da li ima suprotnosti sa drugim planskim dokumentima, te da na osnovu toga predloi da
se urbanistiki projekat prihvati ili odbije. Organ nadlean za poslove urbanizma duan je da u daljem
roku od pet dana potvrdi ili odbije urbanistiki projekat i obavesti podnosioca zahteva. U daljem roku
od pet dana duan je i da ga objavi na internet stranici.
Zakon uvodi i funkciju glavnog urbaniste. Njegov zadatak je da koordinira izradu planskih do-
kumenata i vri koordinaciju rada izmeu organa nadlenog za poslove urbanizma i javnih preduzea
i drugih institucija ukljuenih u postupke izrade i donoenja planskih dokumenata. On je po funkciji i
predsednik komisije za planove. Imenuje ga skuptina jedinice lokalne samouprave na period od etiri
godine.
Planski dokumenti slue, izmeu ostalog, i tome da se licima koja ele da grade omogui dobija-
nje informacija o tome ta je doputeno graditi na odreenoj teritoriji. U tom cilju Zakon predvia
mogunost izdavanja informacija o lokaciji na zahtev bilo kog lica, i to u roku od osam dana od dana
podnoenja zahteva. Osim informacije o lokaciji, moe se traiti i izdavanje lokacijskih uslova koji su
po svojoj prirodi javna isprava koja sadri podatke o mogunostima i ogranienjima gradnje na ka-
tastarskoj parceli koja ispunjava uslove za graevinsku parcelu, a sadri sve uslove za izradu tehnike
dokumentacije. Lokacijski uslovi sadre sve urbanistike, tehnike i druge uslove i podatke potrebne
za izradu idejnog, odnosno projekta za graevinsku dozvolu i projekta za izvoenje. Nadleni organ
duan je da lokacijske uslove izda u roku od pet radnih dana, raunajui od pribavljanja svih potreb-
nih podataka, odnosno uslova od imalaca javnih ovlaenja. Oni se izdaju na osnovu odgovarajueg
planskog dokumenta.
Parcelacija
Jedan broj odredaba Zakona posveen je parcelaciji, odnosno preparcelaciji. Mogunost definisa-
nja graevinskih parcela tako da se njihove granice ne preklapaju sa katastarskim parcelama predviao
je zakon i pre poslednjih promena. Od vie katastarskih parcela, odnosno njihovih delova, moe se
formirati graevinska parcela, kao to se i na jednoj katastarskoj parceli moe formirati vie graevin-
skih parcela. Parcelacija i preparcelacija vre se na osnovu projekta preparcelacije. Ono to je novina
u poslednjim izmenama zakona je to da se parcelacija i preparcelacija mogu vriti i onda kada ne
postoji planski dokument, i to na osnovu odgovarajueg podzakonskog akta kojim se utvruju opta
pravila parcelacije i izgradnje.
Projekat preparcelacije moe biti izraen i za potrebe eksproprijacije, kao i za graevinske parcele
javne namene, a plan parcelacije u ovim sluajevima sadran je u odgovarajuem planskom doku-
mentu. Ono to je zajedniko promenama u postupku eksproprijacije i graevinskim parcelama javne
namene je postojanje javnog interesa. Zbog toga Zakon, ne dirajui u privatni interes, predvia da se u
odnosu na zemljite kod koga se ovaj javni interes prepoznaje sprovodi usklaivanje granica graevin-
skih i katastarskih parcela. Granice katastarskih parcela usklauju se prema granicama graevinskih
parcela i u odnosu na zemljite na kome se sprovodi eksproprijacija i u odnosu na zemljite koje slui
za javne namene. Usklaivanje granica parcela sprovodi se po slubenoj dunosti, a sprovodi ga organ
nadlean za poslove dravnog premera i katastra zemljita na osnovu projekta parcelacije ili preparce-
lacije. Promenom granica parcele ne dira se u pravo svojine na zemljitu.
Za parcele kod kojih se ne prepoznaje javni interes predviena je mogunost ispravke granica
susednih parcela. Ispravka granica sprovodi se u situacijama kada je jedno isto lice vlasnik susednih
parcela ili dugoroni zakupac. Postupak ispravke granica susednih parcela moe se sprovesti i kada
susedne parcele pripadaju razliitim licima, ali pod uslovom da pre postupka ispravke vlasnik parcele
rei imovinskopravne odnose sa vlasnikom susednog zemljita tako da postane vlasnik dela parcele
koji treba da se pripoji, odnosno za koji treba izvriti ispravku granica. Ispravka granica vri se na
osnovu elaborata geodetskih radova. Zakon propisuje da se imovinskopravni odnosi moraju reiti pre
izrade elaborata geodetskih radova. Nakon izrade elaborata, to podrazumeva reene imovinskoprav-
ne odnose, vlasnik parcele podnosi zahtev za ispravku granica katastarskih parcela o emu odluuje
organ nadlean za geodetske poslove.
Specifina mogunost formiranja parcela predviena je za linijske infrastrukturne objekte, tunele,
elektroenergetske i elektronske objekte, odnosno objekte komunikacionih mrea i ureaja. Za grae-
nja ili postavljanje ovakvih objekata mogu se formirati graevinske parcele koje odstupaju od reenja
sadranih u planskim dokumentima, pod uslovom da postoji pristup koji omoguava odravanje i
otklanjanje kvarova. Pristupni put moe se obezbediti i u obliku slubenosti, odnosno zakupu ili sa-
glasnou vlasnika zemljita koje se koristi za pristup.
Zakon predvia i posebno reenje za zemljite koje slui za redovnu upotrebu objekta izgrae-
nog u otvorenom stambenom bloku. Ako ovakav objekat bude legalizovan, vlasnik objekta moe
podneti zahtev da se zemljite ispod objekta odredi kao parcela koja slui za njegovu redovnu
upotrebu, sa obavezom podnosioca zahteva da u roku od pet godina od dana pravnosnanosti reenja
o legalizaciji pokrene postupak za utvrivanje zemljita za redovnu upotrebu. Zakon predvia i uslove
formiranja graevinske parcele u granicama parcele koja je odreena kao parcela za njegovu redovnu
upotrebu.
Graevinsko zemljite
Pojam graevinskog zemljita je drugaije odreen u novom zakonu, tako da se, u odnosu na
prethodni zakon, pod ovaj pojam podvodi zemljite koje je znatno ire odreeno. Prema novom ree-
nju nije vie potrebno to da je nekim aktom zemljite odreeno kao graevinsko da bi ono steklo taj
status. Dovoljno je da je re o zemljitu koje je predvieno zakonom ili planskim dokumentima za
izgradnju objekata. ak i ako nije predvieno za izgradnju objekata, zemljite dobija status graevin-
skog ako su na njemu izgraeni objekti u skladu sa zakonom. Time se kriterijumi za odreenje zemlji-
ta kao graevinskog svode na dva. Jedan je pravni - predvienost zemljita za gradnju odgovarajuim
aktom. Drugi je faktiki - injenica da se na zemljitu nalazi legalno izgraeni objekat.
Za vrenje ovlaenja korienja predvieno je da graevinsko zemljite koristi u skladu sa name-
nom predvienom odgovarajuim planskim dokumentom. Obaveza korienja na ovaj nain nastaje
stupanjem na snagu planskog akta, bez obzira da li je to sprovedeno u javnom registru nepokretnosti.
Ipak, ako je planskim aktom promenjena namena zemljita, ono se moe koristiti na dotadanji nain
sve dok se ne privede nameni, u skladu sa zakonom.
Sm svojinski reim nije izmenjen ovim zakonom, ve su samo poboljane formulacije. Dodata
je odredba koja govori o mogunosti izdavanja graevinskog zemljita u javnoj svojini u zakup.
Pravo da se ovo zemljite daje u zakup radi izgradnje objekata za koje se izdaje privremena dozvola
ima samo nosilac prava javne svojine, ali ne i drugi korisnici. Takav ugovor zakljuuje se najdue na
pet godina.
Naputeno je razlikovanje graevinskog zemljita na gradsko graevinsko zemljite i graevinsko
zemljite van granica gradskog graevinskog zemljita. Time su otpale i sve pravne posledice koje su
se vezivale za ovakvo razlikovanje, a pojam graevinskog zemljita vezan je iskljuivo za injenicu
izgradnje objekata na zemljitu.
Zakon ureuje i promenu namene razliitih kategorija zemljita u graevinsko zemljite. Kada je
re o promeni namene poljoprivrednog u graevinsko zemljite, u odnosu na raniji zakon, promene
nisu brojne i znaajne. Uglavnom je re o doterivanju teksta prethodnog zakona, odnosno usklaiva-
nju sa terminologijom koja se koristi u novom zakonu. Novina je ureenje promene namene umskog
zemljita u graevinsko zemljite.
I kada je re o pojmovima izgraenog i neizgraenog graevinskog zemljita, oni su samo neznat-
no poboljani u odnosu na ranije formulacije. Slino vai i za kategorije ureenog i neureenog gra-
evinskog zemljita. I sada je definisan samo pojam ureenog graevinskog zemljita, ali ne i pojam
neureenog (ime se pretpostavlja da ono koje ne spada u kategoriju ureenog, mora spadati u kate-
goriju neureenog). U odnosu na neureeno graevinsko zemljite ureena je mogunost ureenja
sredstvima fizikih ili pravnih lica, a ne samo sredstvima jedinice lokalne samouprave. Doputeno je
da se ureenje zemljita izvri sredstvima fizikih ili pravnih lica ako se ono nalazi na prostoru za koji
je donet odgovarajui planski dokument na osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno
graevinska dozvola. Lice koje eli da finansira ureenje obraa se predlogom nadlenom organu
jedinice lokalne samouprave, a on je duan da postupi po predlogu i zakljui ugovor o zajednikom
pripremanju ili opremanju zemljita. Zakon ne predvia mogunost odbijanja predloga, a predvia i
obaveznu sadrinu ugovora. Sm pojam ureenja graevinskog zemljita nije znaajno izmenjen, kao
ni obaveza usklaenosti sa planskim aktima, ve su samo poboljane formulacije. U odnosu na finan-
siranje ureivanja graevinskog zemljita, odredbe nisu znaajno promenjene, osim to je kao izvor
finansiranja preimenovana naknada za ureivanje graevinskog zemljita u doprinos za ureivanje
graevinskog zemljita.
Odredbe o doprinosu za ureivanje graevinskog zemljita sada su preciznije. Predvieno je da
je ovaj prihod, prihod jedinice lokalne samouprave, a da se sredstva mogu koristiti, kako za ureivanje,
tako i za izgradnju i odravanje objekata komunalne infrastrukture. Doprinos plaa investitor, a visina
doprinosa utvruje se reenjem o izdavanju graevinske dozvole. Zakonom su limitirane granice, od-
nosno koeficijenti koji se koriste za odreivanje visine doprinosa. Jedinica lokalne samouprave duna
je da najkasnije do 30. novembra tekue godine utvrdi koeficijente u skladu sa optim aktom JLS, a in-
vestitor koji dostavi odgovarajue sredstvo obezbeenja plaanja ima pravo da iznos doprinosa isplati
u najmanje 36 rata. Onaj koji isplati naknadu jednokratno ima pravo na umanjenje od najmanje 30%
u skladu sa aktom JLS. Za odreene objekte, doprinos se ne plaa (za objekte javne namene u javnoj
svojini, infrastrukturne objekte, otvorena deja igralita, otvorene sportske terene, atletske staze, ko-
munalne i infrastrukturne linijske objekte). Meutim, prilikom promene namene objekta, doprinos se
plaa u obliku razlike, ako se menja namena objekta iz one za koju se doprinos plaa u manjem iznosu
u onu za koju se on plaa u viem iznosu. Ako se na mesto starog objekta gradi novi, Investitor plaa
samo za razliku u broju kvadrata korisne povrine izmeu objekta koji planira da izgradi i objekta koji
se uklanja. Konani iznos visine doprinosa odreuje se reenjem kojim se izdaje upotrebna dozvola.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini ne moe se otuiti ili dati u zakup, ako nije donet plan-
ski dokument na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, odnosno graevinska dozvola. Ureen je
i postupak otuenja neizgraenog graevinskog zemljita u javnoj svojini javnim nadmetanjem
ili prikupljanjem ponuda javnim oglasom, kao i neposrednom pogodbom. Odredbe o izmeni ugo-
vora o zakupu graevinskog zemljita, iako su u tekstu izmena date kao novi lan, samo su neznatno
korigovane u odnosu na prethodna reenja.
Konverzija
U novom zakonu norme o konverziji su znatno pojednostavljene. Umesto mnoine lanova koja
je postojala u ranijem zakonu, sada je pravo na konverziju ureeno jednim lanom sa dva pomona
lana kojima se reavaju specifina pitanja vezana za konverziju. U odnosu na samu konverziju, Zakon
proglaava princip da se pravo korienja na graevinskom zemljitu pretvara u pravo svojine, bez
naknade. Ovde treba imati u vidu pojam graevinskog zemljita koji je odreen preko dva kriterijuma
- preko pozivanja na planske akte i preko injenice da je re o zemljitu na kome se nalaze izgraeni
objekti. Pravo svojine stie se po samom zakonu, a organ koji vodi registar nepokretnosti duan je
da upie promenu po slubenoj dunosti. Pravo svojine upisuje se u korist lica koje je vlasnik objekta
koji se nalazi na graevinskom zemljitu. Ako je re o neizgraenom graevinskom zemljitu, pravo
svojine upisuje se u korist lica koje je u registru upisano kao nosilac prava korienja, osim odre-
enih lica za koja je to posebno predvieno zakonom:
1) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, koja su bila ili jesu privredna drutva
i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se ureuje privatizacija,
steajni i izvrni postupak, kao i njihove pravne sledbenike;
2) lica nosioce prava korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini koje
je steeno radi izgradnje u skladu sa ranije vaeim zakonima kojima je bilo ureeno graevin-
sko zemljite do 13.5.2013. godine, ili na osnovu odluke nadlenog organa;
3) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, iji je poloaj odreen zakonom ko-
jim se ureuje sport, kao i udruenja;
4) drutvena preduzea, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu;
5) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, na koja se primenjuju odredbe propi-
sa Republike Srbije i bilateralnih meunarodnih ugovora kojima se ureuje sprovoenje Spora-
zuma o pitanjima sukcesije (Sl. list SRJ - Meunarodni ugovori, br. 6/2002).
Ako je nosilac prava korienja subjekt koji je i nosilac javne svojine, na graevinskom zemljitu se
upisuje pravo javne svojine u korist nosioca prava korienja. Za razliku od toga, ako je nosilac prava
korienja neko od subjekata iji je osniva neko od nosilaca javne svojine, kao vlasnik se ne upisuje to
pravno lice kao vlasnik, ve nosilac javne svojine, a pravo koje se stie je pravo javne svojine. Za stra-
ne drave, pravo korienja se konvertuje u pravo svojine uz saglasnost nadlenog ministarstva i
pod uslovom reciprociteta. Ako su ispunjeni uslovi za konverziju, propisano je retroaktivno dejstvo
zakona tako da se smatra da je konverzija nastupila 11.9.2009. godine.
Za lica koja su imala zakljuene ugovore o zakupu u trajanju od najmanje 50 godina, u skladu
sa ranijim propisima, ako su isplatili zakupninu u celosti, predvieno je da ona stiu pravo svo-
jine na zemljitu ako je ono izgraeno, dok ako je re o neizgraenom zemljitu, sticanje moe
biti iskljueno ako zakupodavac u roku od jedne godine od dana stupanja ovog zakona na snagu
pokrene sudski postupak za raskid ugovora o zakupu i taj spor se okona u njegovu korist. Ako je
zakljuen ugovor o zakupu bez obaveze plaanja naknade, pravo svojine se stie, pod uslovom da je to
predvieno ugovorom i u momentu kada reenje o upotrebnoj dozvoli postane pravnosnano. Upis
prava svojine u registar vri se na zahtev sticaoca.
Zakon reava i situaciju kada se na jednoj katastarskoj parceli nalazi vie objekata u vlasnitvu
razliitih lica, a pravo korienja treba konvertovati u pravo svojine. Ova situacija razreena je pred-
vianjem da se pravo korienja konvertuje u pravo susvojine, u korist vlasnika objekata, srazmerno
povrini objekata koju poseduju u odnosu na ukupnu povrinu svih objekata koji se nalaze na toj
parceli. Za zgrade u etanoj svojini predvieno je isto reenje, s tim to se pod povrinom objekta koja
se uzima u obzir uzima povrina posebnog dela u svojini. Upis promene vri se na zahtev lica ije se
pravo konvertuje u pravo svojine.
situacija da se na jednoj katastarskoj parceli nalazi vie objekata u svojini razliitih lica. I kada se to po-
stigne, to ne znai zabranu odgojenog prometa prava svojine na objektu, od prava svojine na zemljitu,
ali e u tom sluaju to biti osnov za preduzimanje novih radnji u cilju uspostavljanja principa jedinstva
nepokretnosti. Jedinstvo nepokretnosti uspostavlja se odgovarajuom parcelacijom, odnosno prepar-
celacijom, a vlasnik objekta je duan da rei imovinskopravne odnose sa vlasnicima zemljita koje
uestvuje u promeni granica parcela. U tom cilju predvieno je i da vlasnik objekta, odnosno poseb-
nog fizikog dela objekta koji nije upisan kao nosilac prava korienja na graevinskom zemljitu na
kome je taj objekat, odnosno deo objekta izgraen, stie pravo svojine na katastarskoj parceli na kome
je taj objekat izgraen, u cilju uspostavljanja jedinstva nepokretnosti, osim kada je pravo svojine na
objektu steeno po osnovu legalizacije objekta, odnosno na osnovu Zakona o posebnim uslovima za
upis prava svojine na objektima izgraenim bez graevinske dozvole (Sl. glasnik RS, br. 25/2013).
Ova odredba ne odnosi se na lica koja nemaju pravo ni na konverziju prava korienja u pravo svojine.
Urbana komasacija
Za razliku od prethodnog zakona koji je sa tri lana ureivao institut urbane komasacije, preputa-
jui podzakonskim aktima detaljno ureenje, ovaj zakon ureuje urbanu komasaciju mnogo precizni-
je. Urbana komasacija je definisana kao postupak kojim se postojee katastarske parcele na podruju
za koje je donet plan generalne ili plan detaljne regulacije (komasaciono podruje) pretvaraju u grae-
vinske parcele, u skladu sa vaeim planskim dokumentom, u cilju racionalnog korienja i ureenja
graevinskog zemljita, uz istovremeno reavanje imovinsko pravnih odnosa koji nastanu u ovom
postupku. Urbana komasacija se sprovodi onda kada struktura postojeih katastarskih parcela ne
odgovara planskim dokumentima u pogledu planiranog graenja i moguih graevinskih parce-
la. Postupak se sprovodi formiranjem komasacione mase - graevinskog zemljita unutar komasacio-
nog podruja i iz nje se vri dodela nosiocima javne svojine i vlasnicima zemljita u privatnoj svojini.
Iz komasacije se izuzimaju zemljita na kojima se ve nalaze legalno izgraeni objekti i zemljite koje
se uklapa u postojee planske dokumente.
Postupak komasacije sprovodi komisija za urbanu komasaciju koju obrazuje skuptina jedinice
lokalne samouprave na ijoj teritoriji se sprovodi postupak komasacije, a Vlada, na predlog ministar-
stva nadlenog za poslove urbanizma, obrazuje republiku komisiju za urbanu komasaciju. Postupak
komasacije pokree se na zahtev vlasnika, odnosno drugih nosioca stvarnih prava na katastarskim
parcelama ija povrina predstavlja najmanje 51% povrine podruja za koje je donet plan generalne
ili plan detaljne regulacije ili po slubenoj dunosti. Komisija utvruje osnovanost zahteva u roku d
10 dana podnoenja zahteva i, ako je zahtev osnovan, u daljem postupku pristupa utvrivanju granica
komasacionog podruja i odreuje stranke u postupku. Na predlog ove komisije Skuptina optine do-
nosi odluku o komasaciji. Odluku o komasaciji sprovodi komisija i drugi nadleni organi uz obezbe-
enje javnosti i uea u postupku svim zainteresovanim licima. Predviena je i mogunost pobijanja
reenja o komasaciji albom. Ako se komasacijom ne moe obezbediti da vlasnici dobiju odgovarajue
zemljite, predvien je i postupka u kome se moe razlika naknaditi u novcu.
Graenje
Projekti i tehnika dokumentacija
Oigledna je namera zakonodavca da pojednostavi postupak izdavanja graevinske dozvole, ali i
da obezbedi da se objekti grade u skladu sa planskim aktima i tehnikom dokumentacijom. Zbog toga
se sada pravi razlika izmeu projekta za graevinsku dozvolu od projekta za izvoenje radova. Proje-
kat za graevinsku dozvolu ne mora biti toliko detaljan da bi se po njemu mogao graditi objekat, ve
samo onoliko koliko je potrebno da organ koji izdaje graevinsku dozvolu oceni da li je objekat koji
e se graditi u skladu sa planskim aktima i da li se moe izdati graevinska dozvola za takav objekat.
Projekat za izvoenje obavezno sadri i izjavu glavnog projektanta i izjave odgovornih projektanata
kojima se potvruje da je projekat izraen u skladu sa lokacijskim uslovima, graevinskom dozvolom,
projektom za graevinsku dozvolu, propisima i pravilima struke. Samo ako sadri ovu izjavu, moe
se pristupiti graenju objekta po tom projektu. Investitor imenuje glavnog projektanta koji je odgo-
voran za usklaenost izvoda iz projekta sa podacima iz projekta za graevinsku dozvolu i koji svojim
potpisom i peatom line licence potvruje usaglaenost svih pojedinanih delova projekta. Osim ove
izjave, neophodna je i saglasnost nadlenog organa o tome da li su ispunjeni uslovi iz ugla propisa o
zatiti od poara, ako je re o objektu za koji vae propisi o zatiti od poara.
U pogledu uslova koje mora da ispunjava lice koje se bavi izradom tehnike dokumentacije, odred-
be o tome nisu znaajno izmenjene, osim to su poboljane iz ugla jasnoe. Tako je otklonjena pret-
hodna nejasnoa koju je sadravala odredba da tehniku dokumentaciju moe da izrauje lice koje je
upisano u odgovarajui registar za izradu tehnike dokumentacije. Kako registar za izradu tehnike
dokumentacije nikada nije uspostavljen, to se ova odredba tumaila tako da se ona odnosi na registar
privrednih subjekata, a to i predvia novi zakon.
Lice koje se bavi izradom ili kontrolom tehnike dokumentacije, kao i lice koje je izvoa radova,
odnosno vrilac nadzora ili tehnikog pregleda, mora biti osigurano od odgovornosti za tetu koju
moe priiniti vrenjem ovih poslova. Zakon je prepustio podzakonskom aktu da se blie propiu
uslovi ove vrste osiguranja.
Graevinska dozvola
Za izdavanje graevinske dozvole potrebno je da investitor uz zahtev dostavi projekat za graevin-
sku dozvolu, dokaz o pravu na zemljitu na osnovu koga ima pravo graenja, druge dokaze propisane
podzakonskim aktima i dokaz o plaenoj taksi. Graevinska dozvola moe biti izdata i na ime investi-
tora i na ime finansijera, pod uslovom da je priloen ugovor o finansiranju izgradnje objekta. Time se
odredbe o odgovornosti koje vae za investitora proteu i na finansijera, i to odredbe o odgovornosti
prema treim licima zbog neispunjenja obaveza koje je preuzeo po osnovu ugovora o finansiranju.
Propisan je rok u kome nadleni organ mora da izda graevinsku dozvolu i on iznosi pet radnih
dana, raunajui od dana podnoenja zahteva. Sastavni deo reenja o graevinskoj dozvoli ine lo-
kacijski uslovi, izvod iz projekta i projekat za graevinsku dozvolu. Reenje o graevinskoj dozvoli
dostavlja se imaocima javnih ovlaenja nadlenim za utvrivanje uslova za projektovanje, odnosno
prikljuenje objekata na infrastrukturnu mreu, radi informisanja.
Izdata graevinska dozvola moe biti promenjena. Izmene se mogu odnositi na lice koje je inve-
stitor, ali i na uslove graenja. I u jednom i u drugom sluaju, investitor je duan da podnese zahtev za
izmenu graevinske dozvole. Ako se promene odnose na samo graenje, a ne na lice koje se pojavljuje
u ulozi investitora, investitor je duan da obustavi graenje sve do donoenja reenja po podnetom
zahtevu.
Dopunjene su i odredbe o izdavanju privremene graevinske dozvole. Osim situacija koje su bile
opisane i u prethodnom zakonu, sada se privremena graevinska dozvola moe izdati i za izvoenje
radova na proizvodnim objektima ili objektima u funkciji proizvodnih objekata, a za koje je podnet
zahtev za legalizaciju, radi dovoenja objekta u funkcionalno stanje, u cilju nastavka proizvodnje ili
obnavljanja proizvodnog procesa. Reenje o privremenoj graevinskoj dozvoli moe se jednom pro-
duiti za jo tri godine, ali ne vie od toga.
Upotrebna dozvola
Upotrebna dozvola je akt kojim se doputa upotreba objekta koji je izgraen u skladu sa grae-
vinskom dozvolom. Da bi nadleni organ izdao upotrebnu dozvolu, mora se izvriti tehniki pregled
objekta. Tehniki pregled objekta vri komisija ili privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice kome
investitor poveri vrenje tih poslova. Ono mora biti upisano u odgovarajui registar za obavljanje tih
poslova. Ako je za konkretni objekat predvieno da za njega vae i posebne mere zatite od poara,
lan komisije za tehniki pregled je i inenjer protivpoarne zatite sa odgovarajuom licencom. Teh-
niki pregled obezbeuje investitor, ali ga moe obezbediti i drugo lice koje ima interes za to, a takav
tehniki pregled moe se odnositi i na deo objekta. Objekat se ne sme koristiti bez upotrebne dozvole.
Uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilae se izvetaj komisije za tehniki pregled kojim
se utvruje da je objekat podoban za upotrebu sa predlogom da se moe izdati upotrebna dozvola,
projekat za izvoenje ili projekat izvedenog stanja, elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i
posebne delove objekta, kao i elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije i sertifikat o ener-
getskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim
svojstvima.
Nadleni organ duan je da upotrebnu dozvolu izda u roku od pet radnih dana od dana podno-
enja zahteva, a upotrebna dozvola moe da se izda za ceo objekat ili za deo objekta koji predstavlja
tehniko-tehnoloku celinu i moe se samostalno koristiti. U upotrebnoj dozvoli navodi se i garantni
rok za objekat, a dostavlja se investitoru i nadlenom graevinskom inspektoru. Ako nadleni organ
nije doneo reenje o zahtevu za izdavanje upotrebne dozvole u roku od pet radnih dana, objekat se
moe koristiti i bez upotrebne dozvole, pod uslovom da je uz zahtev podnet priloen nalaz komisije za
tehniki pregled kojim se utvruje da je objekat podoban za upotrebu i predlogom da se moe izdati
upotrebna dozvola.
Uklanjanje objekata
Izvrenje reenja o uklanjanju objekta ili njegovog dela
Odredbe o uklanjanju objekata sadre neke interesantne novine koje su unete u tekst propisa u ci-
lju efikasnijeg sprovoenja uklanjanja objekata za koje je to odreeno aktom nadlenog organa. Tro-
kovi uklanjanja objekata mogu biti i vrlo visoki, to moe biti prepreka organu koji treba da sprovede
uklanjanje. Zbog toga je predviena mogunost da lice koje ima pravni interes za uklanjanje objekta
moe predujmiti trokove za uklanjanje, s tim da se oni konano naknauju od izvrnog dunika.
Jedna od mera u cilju poboljanja efikasnosti je i mera preuzimanja nadlenosti. Ovo se odnosi
samo na gradske optine, odnosno graevinskog inspektora gradske optine. Ako se utvrdi da on ne
preduzima propisane mere u vrenju inspekcijskog nadzora, gradski graevinski inspektor ima pravo
da u konkretnom sluaju preuzme vrenje inspekcijskog nadzora i okona postupak.
Planski dokumenti
Planski dokumenti doneti do dana stupanja na snagu Zakona ostaju i dalje na snazi. Postupak izra-
de i donoenja planskih akata zapoet pre stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se po odredbama
zakona koji je na snazi, osim za prostorne, odnosno urbanistike planove za koje je doneta odluka o
izradi, a koji se mogu okonati po odredbama zakona po kojima su zapoeti. Vaei planski dokumen-
ti, kao i planski dokumenti iji se postupak izrade i donoenja sprovodi po odredbama Zakona, moraju
se dostaviti centralnom registru planskih dokumenata, u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu
Zakona. Obaveza dostavljanja planova u digitalnom obliku, primenjuje se na sve planove.
Skuptina jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi zemljite kome je namena pro-
menjena iz poljoprivrednog u graevinsko zemljite, duna je da organu nadlenom za poslove drav-
nog premera i katastra, u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu Zakona, dostavi akt koji sadri
popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena do 15.7.1992. godine.
Pojedinani akti
Za razliku od pravila postavljenog za opte akte, za pojedinane akte koji su u postupku vai obr-
nuto pravilo. Zapoeti postupci za reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, lokacijske
dozvole, graevinske dozvole, upotrebne dozvole i drugih zahteva za reavanje o pojedinanim pravi-
ma i obavezama, podnetih do dana stupanja Zakona na snagu, okonae se po propisima po kojima
su zapoeti.
Karakter Zakona
U hijerarhiji propisa, ovaj zakon za sebe rezervie mesto zakona koji je iznad drugih zakona, pred-
viajui da se odredbe drugih zakona nee primenjivati na ona pitanja koja su ureena ovim zakonom.
Jedini izuzetak su propisi, odnosno norme o zatiti ivotne sredine.
prof. dr Zlatko Stefanovi
N
akon nedavnih izmena, uinjene su jo neke manje izmene Zakona o planiranju i izgrad-
nji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012,
42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US i 132/2014 - dalje: Zakon).
Sve izmene odnose se na lan 97. Zakona, a odnose se na tri stava ovog lana.
Prva izmena odnosi se na stav 3. lana 97. Zakona, a sastoji se u tome to su iz njega obrisane
rei: vodei rauna da jedinini iznos doprinosa za najskuplju namenu u najskupljoj zoni unutar
jedinice lokalne samouprave, odnosno gradske optine bude najvie deset puta vei od iznosa doprinosa
za najjeftiniju namenu u najjeftinijoj zoni. Iako je formulacija izmene uinjena tako da izgleda kao da
je stav 3. znaajno preformulisan, stvarno to nije tako. Iz njega su samo obrisane navedene rei, tako
da je izmena mogla da se formulie jednostavno u obliku brisanja dela teksta iz reenice. Ostavljajui
po strani tehniku izmene, sutina izmene je u tome da se ukine ogranienje koje je bilo propisano
odredbom stava 3, a koje je predvialo raspon izmeu najjeftinije i najskuplje tarife (iznosa dopri-
nosa). Sada limit koji se odnosi na raspon izmeu najmanje i najvee tarife nema, ali su ostali na snazi
limiti u smislu maksimalnih koeficijenata.
Obrisan je i stav 4. istog lana koji je predviao pravo jedinice lokalne samouprave da svojom
odlukom moe utvrditi drugaiji koeficijent zone, odnosno namene koji e se primenjivati u zona-
ma koje se nalaze izvan centralnih gradskih zona te jedinice lokalne samouprave. Ovim su ostali na
snazi samo limiti iz stava 3. lana 97. Zakona, bez mogunosti da se koriguju odlukom jedinice lokalne
samouprave, ali i bez ogranienja za lokalnu samoupravu u pogledu relativnog odnosa koeficijenata.
Trea promena odnosi se na stav 9. istoga lana. I on je samo delimino izmenjen poredei ga sa
prethodnim tekstom. Njime se predviaju izuzeci od obaveze plaanja doprinosa za ureenje grae-
vinskog zemljita. Jedan broj izuzetaka je ostao nepromenjen i jeziki i sadrinski (objekti javne name-
ne u javnoj svojini, otvorena deja igralita, otvoreni sportski tereni i atletske staze). Za neke objekte je
samo poboljana formulacija. Tako se sada govori o objektima komunalne i druge infrastrukture.
Umesto ove formulacije ranije je koriena formulacija: infrastrukturni objekti i infrastrukturni
linijski objekti. Sada je, oigledno, formulacija pojednostavljena, a da se nita nije izgubilo iz ugla
sutine.
P
ojam graevinskog zemljita je vaeim zakonom odreen bitno drugaije u odnosu na ranije
propise kojima je bio ureen pojam i reim graevinskog zemljita. Sada se pojam graevinskog
zemljita vezuje za objekte, bez dodatnih efekata koji su bili karakteristini za neke prethodne
periode u odnosu na pravo svojine i ovlaenja sadrana u pravu svojine na graevinskom zemljitu.
U pogledu naina odreenja graevinskog zemljita, Zakon o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS,
br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 -
odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014 - dalje: Zakon) priznaje dva naina odreenja:
1) propisom - i to, zakonom ili planskim dokumentom i
2) faktiki - izgradnjom objekta.
Odreenje graevinskog zemljita zakonom ili planskim dokumentom. I da nije izriito predvi-
eno vaeim zakonom, podrazumevalo bi se da graevinsko zemljite moe biti odreeno zakonom.
U prolosti se to i inilo, i to preciznim navoenjem parcela koje postaju graevinsko zemljite, kao
to je to uinjeno Zakonom o odreivanju graevinskog zemljita u gradovima i naseljima gradskog
karaktera (Sl. glasnik SRS, br. 32/68, 17/69 - ispr., 29/69, 19/71, 16/72, 24/73 i 39/73), dok se sada
to, po pravilu ne ini zakonom. Ovakve odredbe sadrane u zakonima koje predviaju da se neto mo-
e urediti ili odrediti drugim zakonom ili da se ne moe odrediti ili urediti drugim zakonom, obino,
nemaju pravno dejstvo jer se zakoni meusobno nalaze na istom nivou vlasti i jedan drugome ne mogu
davati ovlaenja ili ih ukidati. Ne postoji ni postupak u kome bi neko cenio saglasnost jednog zakona sa
drugim i ukinuo pojedine odredbe ili ceo zakon zbog toga to on nije u saglasnosti sa drugim zakonom,
o emu se i Ustavni sud Srbije izjanjavao vie puta u tom smislu. Osim toga, nema svrhe ni davati ovla-
enja zakonom drugom zakonu, niti mu ih uskraivati jer se i jedno i drugo odnosi na zakonodavca,
a ne na zakon, a u Republici Srbiji ne postoje dva ili vie zakonodavca, ve samo jedan. U tom smislu
zakonodavac sam sebi odreuje ta sme, a ta ne sme da radi, to takoe ne moe da ima ni smisla, ni
pravnog dejstva. Svaki zakon se moe promeniti i svaki zakon se moe ukinuti drugim zakonom, a
ovlaenje ili zabrana koju zakonodavac izrie sm sebi nee proizvesti nikakvo pravno dejstvo. Ipak,
ovakve odredbe nisu bez znaaja. One nekada imaju upuujue dejstvo, kao to je i ovde sluaj kada
Zakon upuuje na to da se graevinsko zemljite moe odrediti i drugim zakonom. Bez ove odredbe
moglo bi se postaviti pitanje da li ostaju na snazi odredbe zakona koji su na snazi na dan stupanja na
snagu (izmena) Zakona. Bez ovakve odredbe u Zakonu moglo bi se tumaiti da primenom pravila lex
posterior derogat legi priori, vie nisu na snazi odredbe Zakona o odreivanju graevinskog zemljita u
gradovima i naseljima gradskog karaktera. Meutim, kako sm Zakon upuuje na to da se graevinsko
zemljite odreuje zakonom, to se mora uzeti u obzir da su odredbe svih zakona kojima je do dana
stupanja na snagu Zakona neko zemljite odreeno kao graevinsko zemljite, proizvele odgovarajue
pravno dejstvo i zemljite na koje se odnose zadrava status graevinskog zemljita, ako kasnije nije
drukije propisano zakonom ili na zakonu zasnovanom aktom. Nasuprot tome, svi podzakonski akti
kojima je na dan stupanja na snagu Zakona odreeno da pojedine parcele postaju graevinsko zemljite
nisu vie na snazi, te i to zemljite gubi status graevinskog zemljita, osim ako ne ispunjava uslove za
taj status po nekom od sledeih kriterijuma. Zakon nije predvideo da odreenja koja su uinjena podza-
konskim aktima do dana njegovog stupanja na snagu ostaju na snazi, niti pominje mogunost odree-
nja zemljita kao graevinskog i podzakonskim aktima. Nakon stupanja na snagu Zakona o izmenama
i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 132/2014) graevinskim zemljitem
treba smatrati samo ono zemljite koje ispunjava neki od navedenih kriterijuma u vaeem zakonu.
Iz odredaba vaeeg Zakona moe se zakljuiti da status graevinskog zemljita nije nita drugo
do kultura zemljita, na isti nain kao i njiva, vinograd, livada i drugo. Pravilnik o katastarskom
klasiranju i bonitiranju zemljita (Sl. glasnik RS, br. 63/2014) ne prepoznaje eksplicitno graevin-
sko zemljite kao kulturu, ni u lanu 9. ni u lanu 25, ali prepoznaje graevinsku parcelu, to nije
isto to i graevinsko zemljite, ali u nekim situacijama moe da se izjednai po efektima. lan 35.
ovog pravilnika upuuje na primenu propisa o graevinskom zemljitu, tako da se, posredno, iz toga
moe zakljuiti da bi kultura parcele mogla biti odreena i kao graevinsko zemljite, iako je ovaj
pravilnik eksplicitno ne predvia. Ipak, implicitno predvianje je sadrano u lanu 43. ovog pravilni-
ka, predvianjem da se ne bonitiraju parcele graevinskog zemljita, iako to zemljite nije prethodno
pomenuto kao vrsta kulture zemljita. Osim nje, interesantno je da ovaj pravilnik ne predvia ni neke
druge kategorije zemljita kao to je npr. put. Ako zemljite gubi status graevinskog zemljita, on-
da mu mora biti odreena drugaija kultura po pravilima za odreivanje, odnosno promenu kulture
zemljita predvienih navedenim pravilnikom, kao to mu mora biti promenjena kultura, ako se ono
moe kvalifikovati kao graevinsko zemljite u skladu sa Zakonom.
Osim zakona, mogue je odrediti graevinsko zemljite i planskim dokumentom. Pod planskim
dokumentom Zakon podrazumeva (lan 11) prostorne i urbanistike planove. Prostorni planovi su:
1) Prostorni plan Republike Srbije;
2) Regionalni prostorni plan;
3) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave; i
4) Prostorni plan podruja posebne namene.
Urbanistiki planovi su:
1) Generalni urbanistiki plan;
2) Plan generalne regulacije;
3) Plan detaljne regulacije.
Za razliku od ranijih propisa kada se graevinsko zemljite moglo odrediti i odlukom ili drugim
podzakonskim aktom nadlenog organa, vaei zakon to ne dozvoljava. Nabrajanje ja taksativno, ta-
ko da se graevinsko zemljite moe odrediti ili zakonom ili planskim dokumentom, ali ne i drugim
aktom. Ako je na dan stupanja na snagu Zakona za odreenu parcelu predvieno da je ona grae-
vinsko zemljite, ovakvo odreenje vai i dalje, ako je ovo odreenje uinjeno zakonom ili planskim
dokumentom. Meutim, ako ovakvo odreenje proizlazi iz nekog drugog akta, ali ne i iz zakona ili
planskog dokumenta, onda ovo odreenje vie nije na snazi i svako lice koje ima pravni interes za to,
moe dokazivati da odreeno zemljite vie nije graevinsko zemljite.
Iz ovih odredaba moe se izvui i zakljuak o momentu kada odreeno zemljite postaje graevin-
sko. To je dan stupanja na snagu zakona koji odreuje da je neko zemljite graevinsko ili dan stupanja
snagu planskog akta. Vai i obrnuto. Zemljite moe izgubiti status graevinskog ako se ukine zakon
kojim je ono odreeno za graevinsko ili ako se promeni planski akt, pod uslovom da se ne moe
svrstati u kategoriju graevinskog zemljita po nekom drugom kriterijumu (da se na njemu nalazi
objekat izgraen u skladu sa zakonom). Dan prestanka vaenja zakona, odnosno planskog akta je i dan
gubitka statusa zemljita kao graevinskog zemljita. Kako je zakon predvideo kriterijume po kojima
se status zemljita kao graevinskog zemljita odreuje na osnovu zakonskih kriterijuma, to je upis
promene u registar nepokretnosti za status zemljita kao graevinskog zemljita samo deklarativan.
ak i ako promena nije upisana u registar nepokretnost, zemljite e imati status graevinskog zemlji-
ta ako ispunjava uslove predviene zakonom za ovaj status.
Ako je zemljite odreeno zakonom ili planskim aktom kao graevinsko zemljite onda to odre-
enje moe da se odnosi na zemljite pod objektom (postojeim ili planiranim), a moe i na zemljite
koje slui za korienje objekta. Re je o zemljitu koje se nalazi oko objekta za koje je zakonom ili
planskim aktom odreeno da spada u kategoriju graevinskog zemljita. Ako je zemljite odreeno
zakonom kao graevinsko, za takvo odreenje se ne propisuju nikakvi posebni uslovi. Zakonom se
moe odrediti da je zemljite graevinsko, bez obzira na to da li je zakonom ili na drugi nain (plan-
skim aktom ili podzakonskim aktom) odreeno da e se na tom zemljitu graditi objekat. Meutim,
ako se zemljite odreuje kao graevinsko planskim aktom, onda se tim planskim aktom mora predvi-
deti izgradnja objekata na tom zemljitu, a uz zemljite na kome e se nalaziti objekat se moe odrediti
kao graevinsko, zemljite koje je planskim aktom predvieno za korienje objekta. Za razliku od
odreenja zakonom, planskim aktom se zemljite ne moe odrediti kao graevinsko ako planskim
aktom na njemu nije i predviena gradnja objekta, a to vai i za zemljite predvieno za korienje
objekta, to proizlazi iz samog odreenja da ono slui za korienje objekta.
Izgradnja objekta kao nain za odreenje zemljita za graevinsko zemljite. ak i ako odre-
eno zemljite nije odreeno kao graevinsko, ni zakonom, ni planskim aktom, ono e se smatrati
graevinskim ako se na njemu nalazi objekat koji je izgraen u skladu sa zakonom. Pod objektom
treba razumeti objekat u smislu lana 2. stav 1. taka 22) - kao graevinu spojenu sa tlom, koja pred-
stavlja fiziku, funkcionalnu, tehniko-tehnoloku ili biotehniku celinu (zgrade svih vrsta, saobraaj-
ni, vodoprivredni i energetski objekti, objekti infrastrukture elektronskih komunikacija - kablovska
kanalizacija, objekti komunalne infrastrukture, prikljuak na elektroenergetsku mreu, industrijski,
poljoprivredni i drugi privredni objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, sklonita i sl.) koji moe
biti podzemni ili nadzemni. Iako Zakon ovde govori o zemljitu u jednini, a o objektima u mnoini,
ne treba smatrati da je potrebno da se na zemljitu nalazi vie objekata da bi se ono smatralo graevin-
skim zemljitem. Dovoljno je da se na njemu nalazi makar jedan objekat koji je izgraen u skladu sa
zakonom, da bi se to zemljite smatralo graevinskim zemljitem. Ako se na zemljitu nalaze i legalno
izgraeni i nelegalno izgraeni objekti, to zemljite treba smatrati graevinskim zemljitem. Kada je
re o legalno izgraenim objektima, misli se na to da je za objekat izdata upotrebna dozvola, ako je
zakonom predvieno da je takva dozvola potrebna. Ako graevinska i upotrebna dozvola nisu potreb-
ne, onda objekat treba smatrati legalno izgraenim, osim ako je to u suprotnosti sa nekim zakonom.
Kada je re o samom zemljitu koje treba smatrati graevinskim zemljitem u smislu navedenih
odredaba, ako je ispunjen neki od navedenih uslova, alternativno, to zemljite treba smatrati graevin-
skim zemljitem, bez obzira gde se ono nalazi (grad, selo, zemljite izvan naselja i drugo). Praktino je re
o kulturi zemljita, tako da to gde se ono nalazi nema znaaja za kvalifikaciju zemljita kao graevinskog.
Potrebno je odrediti i ta se smatra zemljitem. Zakon govori o dva naina odreivanja zemljita.
Jedan je putem katastarske parcele, a drugi putem graevinske parcele. Kada treba primeniti neku od
navedenih odredaba, pitanje je ta e se, primenom neke od navedenih odredaba, smatrati graevin-
skim zemljitem. Ako zakon odreuje zemljite kao graevinsko zemljite, onda e on odrediti i na ta
se takvo odreenje odnosi - da li na katastarsku ili graevinsku parcelu. Mogue je i neto drugo (npr.
odreenjem granica u okviru kojih se zemljite smatra graevinskim). Nije zamislivo da zakon odredi
da je neko zemljite graevinsko, a da ne odredi na ta se to tano odnosi. Zbog toga se kog ovog naina
odreenja ne oekuje neodreenost prilikom primene. Slino vai i za planske dokumente. Planski
dokumenti odreuju i parcele na koje se planski dokument odnosi na neki od naina koji mora biti
dovoljno precizan i razumljiv da bi mogao da se primeni. Problem moe da nastane kod odreenja gra-
evinskog zemljita na osnovu legalno izgraenog objekta, kao i u sluaju konkurencije osnova - kada
npr. postoji i planski dokument, koji je usvojen kasnije, a na zemljitu se nalazi objekat koji je legalno iz-
graen pre stupanja na snagu planskog dokumenta. U odnosu na konkurenciju osnova, Zakon ne pred-
via hijerarhiju osnova, niti ovde odgovara princip da jai osnov iskljuuje slabiji. Naprotiv, ovde svaki
od osnova moe da deluje za sebe. Tako se neko zemljite moe smatrati graevinskim po vie osnova,
ali se moe desiti i da nema potpunog preklapanja izmeu njih zbog ega treba odrediti pravno dejstvo
svakog od njih, a naroito sticanje statusa graevinskog objekta izgradnjom. Ako se uporedi formula-
cija koja odreuje ta se smatra graevinskim zemljitem kada je ono odreeno zakonom ili planskim
dokumentom, s jedne strane, i formulacija koja se odnosi na izgradnju, s druge strane, moe se zapaziti
znaajna razlika. Zakonom i planskim dokumentom se moe odrediti kao graevinsko i zemljite koje
slui za izgradnju objekta i zemljite koje slui za korienje objekta. Za razliku od toga, ako je osnov
za kvalifikaciju zemljita kao graevinskog sama izgradnja objekta, onda se graevinskim zemljitem
smatra samo zemljite na kome se nalaze izgraeni objekti, ali ne i zemljite koje slui za korienje tih
objekata. Ipak, zasluuje panju zakonska formulacija koja govori u mnoini - da su na zemljitu izgra-
eni objekti u skladu sa zakonom. Ako bi se norma shvatila tako da se ona odnosi samo na zemljite
na kome se nalazi objekat, ali ne i na zemljite koje slui za njegovo korienje, onda je nemogue da se
na istom zemljitu nalaze dva ili vie objekata. Jedino ako se norma tumai tako da se pod zemljitem
razume katastarska parcela (eventualno graevinska), onda je mogue da se na istom zemljitu nalazi
vie objekata. Meutim, norma ne dozvoljava da se po osnovu graenja promeni namena zemljita zbog
toga to ono slui za korienje legalno izgraenog objekta. Na kraju, mora se zakljuiti da u situaciji
kada se na jednoj graevinskoj parceli nalazi vie objekata, ta parcela e, u skladu sa lanom 23. Pra-
vilnika o katastarskom klasiranju i bonitiranju zemljita - tako da se za jednu parcelu moe odrediti da
ima vie kultura, uz odreenje granica kultura u smislu stava 2. istog lana. Ovo reenje je primenljivo i
u situaciji kada je donet planski dokument, a na zemljitu se nalazi legalno izgraeni objekat (objekti).
Kvalifikacija da je re o graevinskom zemljitu ne sadri nikakvo odreenje u pogledu svojine
na njemu. Za razliku od ranijih propisa koji su sadravali takva odreenja, naroito kada je re o
gradskom graevinskom zemljitu, vaei zakon ne sadri takve odredbe. On, naprotiv, doputa da
graevinsko zemljite moe biti u bilo kom obliku svojine. Meutim, time se ne dira u promene koje
su stvorili prethodnih zakoni. Pojedinim zakonima koji su ureivali graevinsko zemljite (naroito
gradsko graevinsko zemljite) bilo je predvieno da se proglaenjem zemljita za gradsko grae-
vinsko menja i oblik svojine. Novi zakon ne sadri takve odredbe, ali ne dira ni u zateeno stanje u
pogledu prava svojine na graevinskom zemljitu. Ipak, on predvia mogunost konverzije, sticanjem
prava svojine na graevinskom zemljitu u dravnoj svojini u korist lica koja su imala status korisnika
graevinskog zemljita, odnosno bila upisana kao korisnici graevinskog zemljita. Meutim, za pra-
vo na konverziju moraju biti ispunjeni odreeni uslovi. Ako nije ispunjeno ono to zakon predvia,
onda nee ni nastupiti konverzija, bez obzira na to to je nekim ranijim propisom, jednostavno, pravo
svojine pretvoreno u dravnu (drutvenu) svojinu, a da za to nije isplaena nikakva naknada.
samo kao proces u kome se zemljite neke druge namene pretvara u graevinsko zemljite. Ipak, o
deklasifikaciji graevinskog zemljita, mogu se posredno izvesti norme iz postojeeg zakona. Ako je
planski akt osnovni instrument klasifikacije, onda je on to isto i u odnosu na deklasifikaciju. Planskim
dokumentom moe se promeniti namena graevinskog zemljita tako to e mu se dodeliti neka dru-
ga namena. U ovakvoj situaciji treba voditi rauna o tome da li se zemljite smatra graevinskim i po
nekom drugom kriterijumu koji predvia ovaj zakon ili ne. Mogu se razlikovati dve situacije. Prvo,
mogue je da je zemljite proglaeno graevinskim zemljitem odgovarajuim planskim dokumen-
tom, ali da nije privedeno nameni, odnosno da na njemu nije izgraen objekat u skladu za zakonom i
tim planskim dokumentom. U takvoj situaciji, mogua je promena namene zemljita tako to e ono
biti proglaeno za zemljite sa drugom namenom, a vlasnik zemljita je duan da trpi ovakve promene.
Meutim, ako je graevinsko zemljite privedeno nameni, odnosno ako je na njemu izgraen obje-
kat u skladu sa zakonom, odnosno planskim aktom, onda se promenom namene zemljita planskim
dokumentom ne menja status zemljita koje ostaje graevinsko zemljite po osnovu injenice da se
na njemu nalazi objekat koji je izgraen u skladu sa zakonom, odnosno planskim dokumentom koji
je odreenog momenta bio na snazi. I u ovakvoj situaciji mogue je promeniti namenu zemljita,
odnosno privesti ga planiranoj nameni samo ako se za takvu promenu utvrdi da postoji javni interes i
sprovede odgovarajui postupak oduzimanja prava na zemljitu, odnosno promene namene zemljita,
to je malo verovatno, ali ne i nemogue. Ako postoji steeno pravo - pravo svojine na graevinskom
zemljitu, onda se ono ne menja zbog same promene planskog dokumenta, ali se moe ukinuti u
odgovarajuem postupku oduzimanja zemljita, odnosno privoenja zemljita planiranoj nameni uz
odgovarajue obeteenje, odnosno naknadu koja pripada vlasniku zemljita.
Iako Zakon predvia da vlasnici (a to se odnosi i na korisnike graevinskog zemljita) stiu prava i
obaveze koje se vezuju za graevinsko zemljite danom stupanja na snagu planskog dokumenta kojim
je odreeno zemljite odreeno kao graevinsko zemljite, ostavljena je odreena rezerva u pogledu
upotrebe, odnosno korienja ovog zemljita. Zakon dozvoljava korienje zemljita i u druge svrhe
i posle proglaenja za graevinsko zemljite, sve do privoenja zemljita nameni koja je predviena
planskim dokumentom. Treba uoiti da se ova mogunost odnosi samo na proglaenje zemljita gra-
evinskim planskim dokumentom, ali ne i zakonom. Razume se, ova mogunost ne moe da se od-
nosi ni na situaciju kada je status graevinskog zemljita steen izgradnjom objekta, jer je izgradnjom
zemljite privedeno nameni te se i ne koristi u druge svrhe. Sve do privoenja zemljita planiranoj
nameni mogue je korienje i u druge svrhe (npr. kao poljoprivredno zemljite) i to bez ogranienja
vremena za koje se zemljite moe koristiti u druge svrhe.
Praksa pokazuje da postoji potreba za poveanjem povrina zemljita koje se smatraju graevin-
skim zemljitem. Naselja se ire, a gradnja je sve brojnija. esto se i obradivo poljoprivredno zemljite
pretvara u graevinsko ime se smanjuju resursi za poljoprivrednu proizvodnju. Kako je zemljite pri-
rodno ogranien resurs (ne moe se proizvesti), a naroito dragocen resurs je obradivo poljoprivredno
zemljite, to drave danas nastoje da to vie ogranie pretvaranje obradivog poljoprivrednog zemljita
u graevinsko. Ipak, generalna zabrana nije mogua i nije realno sprovodiva, zbog ega se pribegava
drugim reenjima koja bi delovala destimulativno na one koji ele da obradivo poljoprivredno ze-
mljite pretvore u graevinsko. Jedno od takvih reenja je i propisivanje obaveze plaanja naknade
za promenu namene zemljita u graevinsko zemljite. Zakon ne ureuje situacije u kojima bi se ova
naknada plaala, preputajui da to pitanje bude ureeno posebnim zakonom. I bez ove odredbe razu-
melo bi se da se zakonom moe urediti ova obaveza. Meutim, ono to je ovde znaajno je to da Zakon,
propisivanjem da se posebnim zakonom ureuje obaveza plaanja ove naknade, iskljuuje mogunost
da se ovo pitanje uredi podzakonskim aktima. Time se iskljuuje mogunost da pokrajina ili jedinica
lokalne samouprave svojim aktima uredi obavezu plaanja ove naknade, ali i Vlada ili neki drugi or-
gan RS, osim samog zakonodavca. Iako je odredba formulisana kao ovlaujua (u odnosu na drugi
zakon), ona je u stvari restriktivna u odnosu na donosioce podzakonskih akata i iskljuuje mogunost
da oni svojim aktima propiu, odnosno urede ovu obavezu.
Ostavljajui po strani nepreciznost norme, i ovde ona nee uticati na pogrenu primenu. Iako za-
konodavac govori nepreciznim jezikom, praksa e bez problema prepoznati u normi promet prava na
graevinskom zemljitu, i to kako prava svojine u bilo kom obliku, tako i promet nekih od svojin-
skih ovlaenja. Zakon, ipak, upuuje na ogranienja prometa, iako ne govori o ogranienjima, ako je
re o prometu prava na graevinskom zemljitu u javnoj svojini. Ovaj zakon propisuje da je graevin-
sko zemljite u javnoj svojini u prometu u skladu sa tim zakonom, ali i drugim propisima. Ovde treba
imati u vidu Zakon o javnoj svojini, ali i podzakonska akta doneta u sklada sa tim zakonom. I sm
zakon i podzakonska akta sadre brojna ogranienja slobode raspolaganja, kada je re o prometu prava
svojine ili svojinskih ovlaenja na dobrima u javnoj svojini. Iz ugla Zakona o javnoj svojini treba imati
u vidu da on odreuje pojam raspolaganja neto ire u odnosu na uobiajen pojam ovlaenja raspo-
laganja pod kojim se podrazumeva prenos prava svojine. U tom smislu i iz ugla ovog zakona treba
pod prometom podrazumevati promet, kako samog prava (javne) svojine, tako i svojinskih ovlaenja
(zakup, korienje i drugo), kao i optereenje, odnosno zasnivanje zalonih prava, slubenosti i drugo.
U odnosu na graevinsko zemljite u privatnoj svojini i zadrunoj svojini, primenjuju se opte
norme o prometu, odnosno raspolaganju pravima na graevinskom zemljitu, koje vae za raspola-
ganje pravima na nepokretnostima. To onda podrazumeva i primenu pravila o posebnim oblicima
svojine, kao to je susvojina, zajednika svojina i etana svojina.
3) korienja; i
4) obaveze plaanja naknade za promenu namene.
naine, u skladu sa tadanjim propisima koji su bili na snazi, a nakon 17.12.2014. godine samo zako-
nom ili planskim dokumentom.
Ne postoji obaveza plaanja naknade za promenu namene svakog poljoprivrednog zemljita u gra-
evinsko. Zbog toga za organ koji vodi registar nepokretnosti moe biti problematino da li je ovakva
zabeleba osnovana ili nije. Organ koji vodi registar nepokretnosti ne moe da ceni da li takva obaveza
postoji ili ne, niti je njegovo utvrenje merodavno za konaan ishod o obavezi, osim ako je promena
namene izvrena pre 15.7.1992. godine. Ipak, Zakon ga obavezuje da ovakvu zabelebu unese, iako to
ne mora biti tano u svim situacijama. Kako je zakonska odredba jasna i nedvosmislena, on ne moe
da bira hoe li ili nee da unese zabelebu, iako se ona kasnije moe pokazati kao netana. O unosu
zabelebe, organ koji vodi registar nepokretnosti odluuje istim reenjem kojim odluuje o promeni
namene zemljita. Konano reenje je osnov za unoenje zabelebe.
Kada naknada bude plaena, svako zainteresovano lice, a to e redovno biti vlasnik zemljita, ima
pravo da trai brisanje zabelebe o tome da postoji obaveza plaanja naknade za promenu namene
zemljita. Uz zahtev za brisanje podnosilac zahteva je duan da podnese i dokaz da je obaveza plaa-
nja naknade prestala, odnosno ispunjena. To moe biti potvrda da je obaveza ispunjena koju izdaje
nadleni organ koji vodi evidenciju o ovoj vrsti plaanja, u skladu sa reenjem o utvrivanju visine
naknade, a moe biti i reenje nadlenog organa o osloboenju od obaveze plaanja naknade za pro-
menu namene.
Odluivanje
Organ koji vodi registar nepokretnosti donosi reenje o promeni namene zemljita, tako to se
namena odreene parcele menja iz poljoprivrednog zemljita u graevinsko. Istim reenjem on odlu-
uje i o unoenju zabelebe. Reenje se dostavlja, ne samo vlasniku zemljita, ve i poreskom organu
i ministarstvu nadlenom za poslove poljoprivrede. Rok za donoenje reenja nije propisan ovim za-
konom, ali je propisan rok za dostavljanje reenja i on iznosi 15 dana od dana donoenja reenja. Nisu
propisane sankcije, ni druge posledice u sluaju proputanja roka za dostavljanje reenja.
Korienje
Zakon propisuje da se promena namene vri planskim dokumentom i da pravno dejstvo prome-
ne nastupa samim stupanjem na snagu planskog dokumenta. Meutim, promena statusa zemljita
jo uvek ne podrazumeva i obavezu korienja u skladu sa promenom namene. Sve do privoenja
zemljita nameni ono se moe koristiti kao poljoprivredno zemljite. Pod privoenjem nameni treba
razumeti izgradnju objekta u skladu sa zakonom, odnosno dozvolom za graenje i upotrebnom do-
zvolom. Kako Zakon govori o promeni namene, to bi momenat do koga se zemljite moe koristiti kao
poljoprivredno zemljite bio momenat konanosti reenja o izdavanju upotrebne dozvole za objekte
izgraene na zemljitu. Tada je zemljite privedeno nameni.
Odluivanje
Kao i u sluaju poljoprivrednog zemljita, organ koji vodi registar nepokretnosti donosi reenje o
promeni namene zemljita, tako to se namena odreene parcele menja u graevinsko zemljite. Istim
reenjem on odluuje i o unoenju zabelebe. Za razliku od odredaba koje se odnose na poljoprivred-
no zemljite, ovde uopte nije propisana obaveza dostavljanja reenja. Meutim, to ne znai da ova
obaveza ne postoji. Reenje mora biti dostavljeno vlasniku zemljita, ali ne i poreskom organu, kao ni
nadlenom ministarstvu. Specijalan rok za donoenje reenja nije propisan ovim zakonom, ali ni pro-
pisan rok za dostavljanje reenja, za razliku od odredaba koje se odnose na poljoprivredno zemljite.
Korienje
Zakon propisuje da se promena namene vri planskim dokumentom i da pravno dejstvo prome-
ne nastupa samim stupanjem na snagu planskog dokumenta. Meutim, promena statusa zemljita
jo uvek ne podrazumeva i obavezu korienja u skladu sa promenom namene. Sve do privoenja
zemljita nameni ono se moe koristiti kao umsko zemljite, iako to ne predvia izriito Zakon u
odredbama koje govore o promeni namene umskog zemljita. Meutim, lan 83. stav 3. ovog zakona
sadri takvu odredbu koja je generalna i vai i za umsko zemljite, a i sm Zakon o umama sadri
odgovarajue odredbe sa istim znaenjem. Pod privoenjem nameni treba razumeti izgradnju objekta
u skladu sa zakonom, odnosno dozvolom za graenje i upotrebnom dozvolom. Kako Zakon govori
o promeni namene kao o momentu kada nastupaju pravne posledice vezane za promenu statusa ze-
mljita, to je potrebno odrediti i kada nastupa ovaj momenat. Kao i kod poljoprivrednog zemljita, to
bi bio momenat konanosti reenja o izdavanju upotrebne dozvole za objekte izgraene na zemljitu.
Tada je zemljite privedeno nameni i od tada se vie ne moe koristiti kao umsko zemljite.
Pod objektom se podrazumeva graevina spojena sa tlom, koja predstavlja fiziku, funkcionalnu,
tehniko-tehnoloku ili biotehniku celinu (zgrade svih vrsta, saobraajni, vodoprivredni i energetski
objekti, objekti infrastrukture elektronskih komunikacija - kablovska kanalizacija, objekti komunalne
infrastrukture, prikljuak na elektroenergetsku mreu, industrijski, poljoprivredni i drugi privredni
objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, sklonita i sl) koji moe biti podzemni ili nadzemni. Pod
objektom se ne podrazumevaju pomoni objekti u smislu lana 2. stav 1. taka 24) Zakona (objekat
koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagraen ili moe biti sagraen
glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene - garae, ostave, septike jame, bunari, cisterne za
vodu i sl).
Zakon ne definie eksplicitno ta se smatra privremenim objektom, ali se iz lana 147. moe izvui
zakljuak da se pod ovim pojmom podrazumeva objekat za koji se izdaje privremena graevinska
dozvola. Radi se o objektima kao to su: asfaltne baze, separacije agregata, fabrike betona, samostoje-
ih, ankerisanih meteorolokih anamometarskih stubova, kao i stubova za druge namene, privremene
saobraajnice i prikljuci. Prema izriitoj odredbi lana 147. stav 5. ovog zakona, privremena grae-
vinska dozvola izdaje se na period koji ne moe biti dui od tri godine, raunajui od dana donoenja
privremene graevinske dozvole.
Iako se ne vidi eksplicitno iz odredaba Zakona, iz teksta se moe izvui zakljuak da Zakon pred-
via dva modaliteta uea subjekata privatnog prava u pripremanju i opremanju graevinskog
zemljita. Prvi je uee u finansiranju subjekta privatnog prava, bez uea u organizaciji izvoenja
radova. Drugi oblik je uee i u finansiranju i u organizaciji izvoenja radova. Ono to je zajedni-
ko za oba ova modaliteta je to da moraju biti ispunjeni odreeni uslovi da bi pripremanje i opremanje
zemljita moglo da se realizuje na ovaj nain. Prvo, mora biti re o graevinskom zemljitu koje se
ne smatra ureenim u smislu Zakona. Drugo, zemljite mora da se nalazi u obuhvatu planskog
dokumenta na osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno graevinska dozvola. Oba
uslova moraju biti ispunjena kumulativno, to znai da ovakvo uee nije doputeno ako je re o
ureenom graevinskom zemljitu, kao ni ako se zemljite ne nalazi u obuhvatu odgovarajueg plan-
skog dokumenta.
Privatnopravni subjekt (pravno ili fiziko lice) moe podneti predlog o finansiranju pripremanja/
opremanja graevinskog zemljita. Predlog se podnosi nadlenom organu jedinice lokalne samoupra-
ve ili subjektu koga je Republika Srbija, autonomna pokrajna ili jedinica lokalne samouprave osnovala
za vrenje ovih poslova. Nadleni organ je duan da se na neki nain izjasni o predlogu u roku od
15 dana od dana prijema predloga. On ne mora da prihvati predlog, ali je duan da odgovori da mu
predlog nije prihvatljiv. Ovo nije upravni postupak i organ o tome ne odluuje upravnim aktom. Re
je o predlogu koga treba smatrati predlogom u smislu posebnih propisa kojima se ureuje zakljuenje
ugovora izmeu subjekata javnog prava i subjekata privatnog prava. Re je o Zakonu o javnim nabav-
kama (Sl. glasnik RS, br. 124/2012) i Zakonu o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama (Sl.
glasnik RS, br. 88/2011). Oba ova zakona za odreene subjekte javnog prava predviaju odgovarajui
postupak ocene predloga (inicijative) i oba zakona predviaju obavezu sprovoenja odgovarajueg
postupka prema subjektivnom kriterijumu - ko se pojavljuje kao ugovorna strana, a to je ovde subjekt
javnog prava za koga e, po pravilu, vaiti obaveza sprovoenja nekog od postupaka predvienih ili
Zakonom o javnim nabavkama ili Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama. Ako je
predlog prihvatljiv, nakon sprovedenog odgovarajueg postupka, sa licem koje je podnelo predlog
zakljuuje se ugovor o zajednikom pripremanju/opremanju graevinskog zemljita. Ovaj ugovor
moe biti zakljuen sa razliitom sadrinom preko koje se prepoznaju dva pomenuta modaliteta.
Prema jednom od njih subjekt privatnog prava uestvuje samo u finansiranju radova, dok prema
drugom uestvuje i u organizaciji radova.
mogu biti i drugi izvori, pomenuti na drugom mestu, kao to je npr. finansiranje ureivanja graevin-
skog zemljita sredstvima fizikih ili pravnih lica.
Osnovni izvori finansiranja ureivanja graevinskog zemljita su:
1) doprinos za ureivanje graevinskog zemljita;
2) zakupnina za graevinsko zemljite;
3) naknada naplaena po osnovu otuenja graevinskog zemljita ili razlike u vrednosti po osnovu
razmene graevinskog zemljita za drugo zemljite;
4) pretvaranja prava zakupa u pravo svojine - konverzije koja je posebno ureena Zakonom.
Svaki od ovih izvora posebno je ureen zakonom, a osim njih mogui su i drugi izvori finansiranja
ureivanja graevinskog zemljita.
Odredbe l. 97. i 98. ovog zakona primenjuju se od 1.3.2015. godine. Jedinice lokalne samouprave
dune su da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu istog zakona utvrde koeficijente (koeficijent
zone i koeficijent namene) i da donesu opti akt kojim se utvruju zone i namene objekata.
Zakon ograniava i visinu koeficijenata koje propisuje jedinica lokalne samouprave. Koeficijent zone
ne moe biti vei od 0,1 a koeficijent namene ne moe biti vei od 1,5 ime se postie efekat da visina
doprinosa po kvadratnom metru korisne povrine ne moe biti vea od 0,15 (odnosno 15% u odnosu
na cenu 1 m2) uvaavajui zonu u kojoj se zemljite nalazi. Kada se uzmu u obzir i umanjenja po osnovu
eventualnog finansiranja ureenja i ustupanja zemljita, moglo bi da se dogodi da iznos koji investitor
duguje po osnovu doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita bude negativan, odnosno da bi mu
trebalo vratiti odreeni iznos. Zakon ne propisuje ogranienja u pogledu ovakvog rezultata, te bi se
moglo tumaiti da je to doputeno, iako se ini da ovakvo tumaenje nije u skladu sa ciljevima Zakona.
Propisano je i vreme do kada je jedinica lokalne samouprave duna da odredi navedene koeficijente. Za-
kon propisuje da je to najkasnije do 30. novembra tekue godine, ali ne propisuje da li ih jedinica lokalne
samouprave odreuje za tekuu ili za narednu godinu. Kako se u formulaciji pominje samo tekua go-
dina, to se mora zakljuiti da koeficijenti vae za tekuu godinu. To moe predstavljati problem jer je 30.
novembar pri kraju godine. Ako se koeficijenti odnose na tu istu godinu, onda bi svi investitori morali
da ekaju moda i do 30. novembra da bi im bila odreena visina doprinosa za ureivanje graevinskog
zemljita. Opet, ako se koeficijenti odnose samo na tekuu godinu, to implicitno proizlazi iz norme,
onda bi oni vaili moda i samo jedan mesec (tokom decembra meseca) jer je Zakon tako odredio, to
se ne moe opravdati i, zasigurno, bie smetnja u radu jedinice lokalne samouprave.
Propisana su i umanjenja visine doprinosa, kao i mogunost plaanja na rate. Mogunost pla-
anja na rate predviena je za investitora koji dostavi odgovarajue sredstvo obezbeenja ispunjenja
obaveze. Kako se obaveza odreuje reenjem o graevinskoj dozvoli, to bi investitor morao da dostavi
sredstvo obezbeenja pre donoenja reenja o izdavanju graevinske dozvole. Pravo na plaanje u ra-
tama i minimalan broj rata odreen je samim Zakonom, ali je mogue da se odlukom jedinice lokalne
samouprave propie i vei broj rata, kao i ta se smatra odgovarajuim sredstvom obezbeenja. Za jed-
nokratno plaanje, pod uslovom da se uplata izvri pre podnoenja prijave radova, visina naknade se
umanjuje za najmanje 30%. Odlukom nadlenog organa jedinice lokalne samouprave umanjenje moe
biti i vee. Za objekte stanogradnje uopte se ne mogu predvideti umanjenja, osim po osnovu isplate
dugovanog iznosa u celosti. Zakon ovde govori o osnovu propisanom u stavu 5. lana 97, ali se u stavu
5. uopte ne govori o osnovima za osloboenje, te je najverovatnije re o stavu 6, i to o umanjenju po
osnovu isplate iznosa u celosti. Dugovani iznos se moe umanjiti i ako je re o starogradnji, za objekte
socijalnog stanovanja kod kojih je investitor Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne
samouprave. Optim aktom skuptine lokalne samouprave odreuju se zone, namene objekata, iznosi
koeficijenata, kriterijum, iznos i postupak umanjivanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita
posebna umanjenja iznosa doprinosa za nedostajuu infrastrukturu.
Predviena su i posebna osloboenja za odreene vrste objekata za koja je i po samoj njihovoj na-
meni oigledno da ne bi trebalo plaati naknadu, kao to su npr. sami objekti komunalnog opremanja
koji se grade u cilju opremanja (ureivanja) graevinskog zemljita. Izriito su pobrojani objekti javne
namene u javnoj svojini, objekti komunalne i druge infrastrukture, proizvodni i skladini objekti, pod-
zemne etae objekata visokogradnje (prostor namenjen za garairanje vozila, podstanice, trafostanice,
ostave, veernice i sl.), osim za delove podzemne etae koje se koriste za komercijalne delatnosti, otvo-
rena deja igralita, otvorene sportske terene i atletske staze. Vredi zapaziti da je zakonodavac, u cilju
podsticanja privrednih delatnosti izuzeo proizvodne objekte i skladine objekte.
U cilju spreavanja zloupotreba ili pronalaenja malih vrata za izbegavanje obaveze plaanja do-
prinosa za ureivanje graevinskog zemljita, propisano je i da se doprinos plaa i ako doe do promene
namene objekta ili dela objekta, ako je za novu namenu propisan vei iznos doprinosa. Isto vai i ako
se uklanja postojei objekat, s tim to se doprinos plaa samo za razliku kvadrata korisne povrine. Kod
propisivanja ove odredbe, izgleda kao da je zakonodavac imao u vidu da e se na mesto prethodnog
objekta graditi iskljuivo ista vrsta objekta. Meutim, ako to nije ista vrsta objekta i ako se koeficijent
namene razlikuje, norma koja ureuje ovu obavezu, ipak ostavlja mala vrata preko kojih se delimino
moe izbei obaveza plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita.
Zakon ovde sadri jo jednu nepreciznu odredbu koja se odnosi na situaciju kada, kako Zakon kae,
za jedinicu lokalne samouprave nisu objavljeni podaci o prosenoj ceni kvadratnog metra stanova no-
vogradnje. O normi koja ureuje nain izraunavanja visinu doprinosa, govori se o poslednjem objav-
ljenom podatku, dok norma pretposlednjeg stava istog lana govori o tome da uopte nema objavljenog
podatka. Moglo bi se desiti da postoji objavljeni podatak, ali da je taj podatak vrlo star (npr. star vie
godina), ali da postoji, tako da se ne moe rei da ne postoji objavljeni podatak. To bi iskljuilo primenu
norme koja se odnosi na situaciju kada nema objavljenog podatka, ali bi moglo da vodi tome da visina
doprinosa bude odreena vrlo nisko. Ipak, rizik da to toga doe u praksi je ovde vrlo mali jer se ovi
podaci objavljuju. Ako, ipak, nema objavljenih podataka Zakon predvia da e se prosena cena utvrditi
na osnovu proseka iznosa prosenih cena kvadratnog metra stanova novogradnje u svim jedinicama
lokalne samouprave istog stepena razvijenosti u skladu sa zakonom kojim se ureuje regionalni razvoj,
za koje su ti podaci objavljeni. Nadamo se da ovo nee niko morati da primeni.
Od propisanog iznosa doprinosa moe se odstupiti i na osnovu posebnog odobrenja Vlade Republi-
ke Srbije. Jedinica lokalne samouprave moe u cilju realizacije projekta od znaaja za lokalni ekonomski
razvoj, traiti od Vlade Republike Srbije da odobri visinu naknade u drugaijem iznosu od iznosa koji se
redovno naplauje. Za ovo je potrebna posebna odluka nadlenog organa jedinice lokalne samouprave
i saglasnost Vlade RS.
primeni uobiajen rok u pravnom sistemu od 15 dana od dana donoenja reenja o izmeni graevinske
dozvole (ako se doprinos plaa u celosti), a drugo da se obaveza plaanja doprinosa izmiri do zavretka
gradnje i podnoenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole. Kada investitor podnese zahtev za iz-
davanje upotrebne dozvole, u postupku njenog izdavanja treba proveriti i injenice na osnovu kojih je
graevinskom dozvolom utvrena obaveza plaanja doprinosa i utvreni iznos, po potrebi, korigovati,
odnosno izraditi konani obraun doprinosa koji je sastavni deo reenja o upotrebnoj dozvoli. Ovaj deo
reenja se moe pobijati u postupku predvienom za pobijanje reenja o izdavanju upotrebne dozvole.
Cena
Zakon predvia da je iskljuivi kriterijum ustupanja cena, razume se najvia cena koju neko ponudi
u postupku nadmetanja ili prikupljanja ponuda. Zabranjeno je i naknadno umanjenje cene, osim
umanjenja koja su propisana zakonom, kao to je to npr. umanjenje po osnovu uplate cene u celosti,
ako je takvo umanjenje predvieno zakonom, podzakonskim aktom ili optim aktom vlasnika grae-
vinskog zemljita u javnoj svojini.
Jedan od takvih izuzetaka, koji predvia sam Zakon, je i umanjenje po osnovu realizacije investicio-
nog projekta kojim se ureuje lokalni ekonomski razvoj. Za ovakvo umanjenje potrebna je i saglasnost
Vlade RS, a ako je umanjenje doputeno, ono moe ii i do potpunog osloboenja od obaveze plaanja
naknade. Vlada daje saglasnost u skladu i na osnovu podzakonskog akta koji donosi, imajui u vidu
propise o kontroli dravne pomoi. Re je o Zakonu o kontroli dravne pomoi (Sl. glasnik RS, br.
51/2009).
Drugi izuzetak odnosi se na preuzete obaveze, odnosno ve zakljuene ugovore. Razume se, Zakon
nema retroaktivno dejstvo i da to nije izriito propisano u odnosu na zakljuene ugovore u vreme nje-
govog stupanja na snagu, ali je Zakon ipak to izriito i propisao.
Trei izuzetak odnosi se na dravu. Republici Srbiji je ostavljeno pravo da otuuje graevinsko ze-
mljite iz javne svojine po ceni nioj od trine, s tim to je dato ovlaenje Vladi RS da propie uslove,
nain i postupak otuenja pod ovakvim, drugaijim uslovima. Po pravilu e se raditi o projektima za
izgradnju objekata od znaaja za Republiku Srbiju, ali Vlada moe odluiti da se ove specijalne odredbe
odnose i na druge situacije.
Zakon pominje izriito i etvrti izuzetak koji vai za promet izmeu nosilaca javne svojine, to nije
bilo neophodno jer to ve predvia i Zakon o javnoj svojini.
Postupak otuenja
Postupak otuenja ureen je malim brojem odredaba, to moe da predstavlja problem za otuenje
iz javne svojine. Ako je re o prometu prava javne svojine izmeu nosilaca javne svojine, onda to nee
stvarati problem. Meutim, za otuenje iz javne svojine potreban je vei broj odredaba. Zakon sadri
ovlaujuu odredbu za Republiku Srbiju, autonomnu pokrajnu i jedinicu lokalne samouprave da svo-
jim aktom urede neka pitanja vezana za postupak raspolaganja. Norma stava 17. u lanu 99. Zakona
predvia da vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini blie ureuje uslove, postupak, nain i sa-
drinu ugovora o otuenju ili davanju u zakup. Formulacija je pomalo jeziki neprecizna zbog ega se
otvara pitanje na ta se odnosi. Razumljivo je to sadrina ugovora, ali nije razumljivo ta je to postu-
pak ugovora i nain ugovora. Verovatno normu treba razumeti tako da se ona odnosi na postupak koji
prethodi zakljuenju ugovora, a u pogledu naina ini se da je tee odgovoriti ta bi to bilo. Nezavisno od
toga, trebalo bi da akt nosioca javne svojine uredi sva pitanja postupka vezana za otuenje graevinskog
zemljita iz javne svojine, osim onih koja su ureena zakonom.
Od zakonskih odredaba zasluuje panju odredba da se o otuenju graevinskog zemljita u jav-
noj svojini, ali i o razmeni donosi odluka. Odluku donosi nadleni organ - organ koji je po zakonu
ili aktu nosioca javne svojine nadlean za voenje postupka i odluivanje. Za ovu odluku propisana je
samo obaveza dostavljanja svim uesnicima u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja po-
nuda, dok se to ne odnosi i na sluaj razmene. Zakonom nije predviena mogunost pobijanja odluke,
ali se ovakvo predvianje ne iskljuuje propisom nosioca javne svojine. Ako takva mogunost nije pred-
viena ni na taj nain, onda se mora zakljuiti da mogunost pobijanja nije ni predviena.
Zakon odreuje i rok za zakljuenje ugovora o otuenju i odreuje ga na 30 dana od dana dono-
enja odluke, bez obzira na injenicu da li je odluka dostavljena drugoj strani ili nije. Ovde se postav-
ljaju dva pitanja. Prvo, da li je rok prekluzivan, odnosno da li bi ugovor mogao da se zakljui i nakon
proteka ovog roka. I, drugo, ako je on prekluzivan, da li se zbog proputanja organa da dostavi odluku,
odnosno informie drugu stranu, moe izgubiti pravo na zakljuenje ugovora. U odnosu na prvo pita-
nje, rok bi morao da bude shvaen kao prekluzivan jer u suprotnom nema smisla. Nije dobro reenje
da on tee od donoenja odluke jer drugoj strani moe biti ostavljeno vrlo malo vremena da pristupi za-
kljuenju ugovora ili ak da za odluku sazna tek po isteku roka od 30 dana. Zatim, treba imati u vidu da
je ovde re o ugovoru o prometu nepokretnosti koji mora biti i overen u skladu sa zakonom. Overa je
bitan zahtev forme i ugovor se ne smatra zakljuenim sve dok ga ne overi nadleni organ. Moe se desiti
i da organ koji vri overu nije u stanju da to uini u kratkom roku, te da rok zbog toga bude proputen.
Zbog svega toga, prvobitni stav da je rok prekluzivan bi morao biti korigovan tako da to ne moe ii na
tetu sticaoca, ako mu se nita ne moe pripisati u krivicu. Njemu mora biti ostavljen razuman rok od
dobijanja odluke ili obavetenja da se ugovor zakljuuje sa njim do momenta zakljuenja ugovora, kao
i da se pravo na zakljuenje ugovora zbog isteka roka ne moe izgubiti zbog nemogunosti organa koji
vri overe da izvri overu u navedenom roku.
Predviena je i mogunost pobijanja, ali se ona odnosi samo na ugovor o otuenju ili davanju u
zakup. Pravo na tubu ima samo uesnik javnog nadmetanja ili postupka prikupljanja ponuda, ime je
iskljuena mogunost pobijanja ugovora zakljuenog neposrednom pogodbom. Predviena je mogu-
nost pobijanja ugovora, to bi trebalo shvatiti kao mogunost ponitenja odlukom suda. Za podnoenje
tube propisani su i prekluzivni rokovi - subjektivan rok od osam dana koji tee od saznanja za
zakljuenje ugovora, i objektivan rok od 30 dana koji tee od dana zakljuenja ugovora. Za subjek-
tivan rok predvieno je vezivanje samo za injenicu saznanja za zakljuenje ugovora, ali je izostavljano
pominjanje i sadrine ugovora. Tako da e rok istei, ako protekne osam dana, iako uesnik nije saznao
i detalje iz tog ugovora da bi mogao da podnese tubu i pobija ugovor zbog njegove protivnosti sa za-
konom. U pogledu objektivnog roka, oigledno je on jako kratak. Retko se sreu tako kratki objektivni
rokovi, jer to otvara vie mogunosti za zloupotrebe.
Zakup
Zakon ureuje i davanje u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini. Ove odredbe sadre ista
reenja kao i one koje se odnose na otuenje iz javne svojine, samo to izostaju norme o razmeni. Zakup
se moe ugovoriti i radi postavljanja privremenog objekta, odnosno realizacije projekata od znaaja za
Republiku Srbiju, davanja koncesije ili poveravanja komunalne delatnosti i ostvarivanja javno-privatnog
partnerstva. Zakon odreuje i sadrinu ugovora, pri emu ovde izriito predvia i obavezu ugovaranja
naina usklaivanja visine zakupa sa indeksom potroakih cena u Republici Srbiji, prema objavljenim
podacima nadlene organizacije za poslove voenja statistike. I u odnosu na zakup, dato je ovlaenje
vlasniku graevinskog zemljita u javnoj svojini da blie uredi postupak davanja u zakup.
optine. Odredbu nije mogue primeniti tako da npr. optina ustupa zemljite radi izgradnje obje-
kata za sopstvene potrebe, jer tu nema kome da ustupi, a da objekat bude graen za njene potrebe.
2) Ispravke granica susednih katastarskih parcela. U cilju formiranja katastarskih parcela u skladu
sa intencijama Zakona tako da one odgovaraju graevinskim parcelama, mogue je ustupiti deo
katastarske parcele radi pripajanja drugoj parceli i o tome postii neposredan dogovor, bez spro-
voenja postupka sa oglaavanjem. Ovo je razumljivo reenje i primenljivo jedino na susedne
parcele, tako da nema ni mogunosti da se razmilja o nekim treim licima.
3) Formiranja graevinske parcele u skladu sa lanom 70. Zakona. Zakon predvia i mogunost
formiranja parcele prema kriterijumu da li je odreeno zemljite potrebno za redovnu upotrebu
objekta koji se na njemu nalazi. Situacije kada se odreuje zemljite za redovnu upotrebu ure-
ene su lanom 70. Zakona. Ako je re o odreivanju parcele po ovom kriterijumu, i ovde je po
prirodi odnosa iskljuena konkurencija treih lica, te se moe zakljuiti odgovarajui ugovor sa
vlasnikom susedne parcele u cilju formiranja graevinske parcele prema kriterijumu zemljita
potrebnog za redovnu upotrebu zemljita.
4) Otuenja iz lana 99. st. 10. i 12. Zakona, odnosno davanja u zakup iz lana 86. Kada je re o
otuenju, ovde su obuhvaene situacije koje se odnose na realizaciju investicionog projekta kojim
se unapreuje lokalni razvoj, za ta je potrebna saglasnost Vlade RS. Drugo, ovim su obuhvaene
i obaveze koje su nastale do dana stupanja na snagu Zakona, to je samo posledica zabrane re-
troaktivnosti, kao i otuenje u korist drugog nosioca javne svojine. U odnosu na zakup, re je o
zakupu radi izgradnje privremenih objekata, projektima od znaaja za Republiku Srbije, davanju
koncesije ili poveravanju komunalnih delatnosti i radi ostvarivanja javno-privatnog partnerstva.
5) Sporazumnog davanja zemljita ranijem vlasniku nepokretnosti koja je bila predmet eksproprija-
cije, u skladu sa propisima o eksproprijaciji. U postupku eksproprijacije, ako je korisnik ekspro-
prijacije nosilac prava javne svojine na graevinskom zemljitu, moe se sa bivim vlasnikom spo-
razumeti o davanju drugog zemljita u svojinu umesto zemljita koje mu se oduzima u postupku
eksproprijacije. Ovde, Zakon sve to odreuje ak i ire, predviajui ovu mogunost ne samo
kada se bivem vlasniku oduzima zemljite, ve i bilo koja druga nepokretnost.
6) Otuenja neizgraenog graevinskog zemljita u postupku vraanja oduzete imovine i obetee-
nja u skladu sa posebnim zakonom. Republika Srbija donela je Zakon o vraanju oduzete imovine
i obeteenju (Sl. glasnik RS, br. 72/2011, 108/2013 i 142/2014). Prema tom zakonu obveznik
vraanja imovine je subjekt javnog prava - nosilac prava javne svojine. U nekim situacijama moe
biti celishodnije za nosioca javne svojine koji duguje vraanje u naturi, da umesto nepokretnosti
koju duguje ponudi neku drugu koju ima, a to moe biti i graevinsko zemljite. Situacija je slina
kao i kod eksproprijacije. Sa konkretnim bivim vlasnikom treba postii dogovor o tome koje
zemljite je za njega prihvatljivo, a to se, razume se, ne moe raditi u postupku sa oglaavanjem.
7) Razmene graevinskog zemljita. Kada je re o razmeni graevinskog zemljita, reenje da se ne
sprovodi postupak sa oglaavanjem je takoe razumljivo po prirodi stvari. Nosilac prava javne
svojine eli da dobije odreeno zemljite razmenom i tu ne moe biti konkurencije ponudilaca.
Ovde je jedino problem to to je Zakon razmenu svrstao i u sticanje i u otuenje i predvideo razli-
ite postupke koji vae za sticanje (pribavljanje) i otuenje. Zbog toga, ovde stoji otvoreno pitanje
- da li se postupak prilikom razmene vodi prema pravilima o pribavljanju ili prema pravilima o
otuenju graevinskog zemljita.
Zakon sadri i reenja koja se sistemski uklapaju sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu, omo-
guavajui da se graevinsko zemljite ustupi u zakup u okviru ugovora o koncesiji ili ugovora kojim
se poverava obavljanje komunalne delatnosti. I jedan i drugi ugovor zakljuuju se na osnovu Zakona
o javno-privatnom partnerstvu. Ovde treba uoiti da se ovo reenje primenjuje na svako graevinsko
zemljite, bilo da je ono izgraeno ili neizgraeno, ureeno ili neureeno. Vreme na koje se graevin-
sko zemljite ustupa ne moe biti due od vremena na koje je ugovorena koncesija, odnosno povereno
obavljanje komunalne delatnosti.
uslovima pod kojim je bio zakljuen i prethodni. Sadrina ugovora se ne menja, ve samo zakupac. Na
osnovu ovog ugovora vri se upis promene zakupca u javnom registru nepokretnosti. Momenat upisa
podatka o zakljuenju novog ugovora je momenat sticanja prava i obaveza zakupca za novog zakupca,
koje proizlaze iz ugovora o zakupu.
Zakon ureuje i jednu specifinu situaciju koja se podvodi pod institut graenja na tuem zemljitu.
Kada se izgradi objekat na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, bilo da je re o objektu koji je graen
po osnovu graevinske dozvole, bilo da je re o objektu koji je graen bez dozvole, ali je u postupku
legalizacije dobio upotrebnu dozvolu, Zakon predvia da se postojei ugovor o zakupu graevinskog
zemljita raskida. Raskid nije predvien po samom zakonu, ve je predvieno da e ugovorne strane
zakljuiti ugovor o raskidu ugovora o zakupu, to otvara i pitanje, ta treba uraditi ako se jedna od strana
ne sloi sa raskidom ugovora o zakupu. U nedostatku odredaba o ovakvom raskidu, mora se tumaiti da
svaka od strana ima pravo i na jednostran raskid ugovora jer su se stekli zakonom predvieni uslovi
za raskid. Posledice raskida raspravie se po optim odredbama Zakona o obligacionim odnosima koje
vae za raskid ugovora, ali i po aktu vlasnika graevinskog zemljita u javnoj svojini koji je on ovlaen i
duan da donese prema odredbama Zakona. Zakon ne ureuje ni situaciju kada ugovor o zakupu ne bu-
de raskinut ni saglasno, ni jednostrano, iako su se stekli uslovi za raskid ugovora. U nedostatku odredaba
o tome, mora se tumaiti da ugovor o zakupu ostaje na snazi, jer nije predvien njegov prestanak po
samom zakonu. Ako se o raskidu postigne sporazum, potrebno je urediti i posledice raskida, u skladu sa
zakonom i aktom vlasnika graevinskog zemljita u javnoj svojini. To moe da znai i zakljuenje nekog
novog ugovora o zakupu ili nekog drugog ugovora, zavisno od prava zakupca u odnosu na graevinsko
zemljite koje mu zakon daje.
Samo za Republiku, autonomnu pokrajinu i jedinicu lokalne samouprave propisano je da stiu pravo
svojine na graevinskom zemljitu u dravnoj svojini, dok se za ostale subjekte ne zahteva da to zemljite
bude u dravnoj svojini, ve moe da bude u svojini bilo kog lica. Za navedene subjekte propisano je
da pravo svojine stiu sa 11.9.2009. godine, odnosno da Zakon ima retroaktivno dejstvo. Isto reenje
propisano je i za pravna lica iji su osnivai Republika Srbija, autonomna pokrajina, s tom razlikom to
ne postaju vlasnici ova pravna lica, ve njihovi osnivai. Ovde je otvoreno pitanje kako primeniti ovu
normu u situaciji kada je Republika Srbija, autonomna pokrajna ili jedinica lokalne samouprave osniva
sa jo nekim pravnim ili fizikim licima. Da li zaista osnivai ovih pravnih lica postaju vlasnici grae-
vinskog zemljita ili se to odnosi samo na Republiku Srbiju, autonomnu pokrajnu ili jedinicu lokalne
samouprave. Ako se odnosi samo na njih, ostaje otvoreno pitanje, ko stie preostali udeo na graevin-
skom zemljitu - samo to pravno lice ili njegovi osnivai. Dilema je jo otvorenija zbog odredbe da se
pod osnivaem podrazumeva i lan jednolanog privrednog drutva ili jedini akcionar. Dakle, i oni, ali
to znai i ne samo oni. Kao momenat sticanja je takoe odreen 11.9.2009. godine.
Ako je re o stranim dravljanima u ulozi nosioca prava korienja, i oni mogu imati i ostvariti
pravo na konverziju, odnosno stei pravo svojine na graevinskom zemljitu (ovde zakon kae u
javnoj, a ne dravnoj svojini), ako se sa time saglasi ministarstvo nadleno za poslove pravde, i pod
uslovom reciprociteta. Ovde to znai da bi saglasnost nadlenog ministarstva mogla da proizvede prav-
no dejstvo i u odnosu na graevinsko zemljite u javnoj svojini autonomne pokrajine ili jedinice lokalne
samouprave. Zakon ne predvia nikakvu naknadu autonomnoj pokrajini ili jedinici lokalne samou-
prave. Nije potpuno izvesno ni kako tumaiti uslov reciprociteta - da li je re o sticanju svojine u korist
naeg predstavnitva ili samo o mogunosti da se pravo svojine stekne i u odreenoj dravi.
Sve navedene odredbe ne primenjuju se na odreene kategorije lica koja su taksativno pobrojana u
zakonu. Za njih je propisano da e njihovo pravo na konverziju biti ureeno posebnim zakonom. Re je
o licima za koja je zakon do sada predviao pravo na konverziju uz obavezu plaanja naknade. Za sva
ostala lica koja imaju pravo na konverziju po Zakonu ne predvia se obaveza plaanja naknade za kon-
verziju. Zakon predvia da e pravo na konverziju za sledea lica biti ureeno posebnim zakonom:
1) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, koja su bila ili jesu privredna drutva
i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se ureuje privatizacija,
steajni i izvrni postupak, kao i njihove pravne sledbenike;
2) lica nosioce prava korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini koje je
steeno radi izgradnje u skladu sa ranije vaeim zakonima kojima je bilo ureeno graevinsko
zemljite do 13.5.2013. godine, ili na osnovu odluke nadlenog organa;
3) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, iji je poloaj odreen zakonom kojim
se ureuje sport, kao i udruenja;
4) drutvena preduzea, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu;
5) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, na koja se primenjuju odredbe propisa
Republike Srbije i bilateralnih meunarodnih ugovora kojima se ureuje sprovoenje Aneksa g
Sporazuma o pitanjima sukcesije (Sl. list SRJ - Meunarodni ugovori, br. 6/2002).
osnovu zakupa je i to da je u vreme kada se zahtev podnosi, isplaen u celosti iznos zakupnine za period
na koji glasi ugovor o zakupu.
Reenje se donekle razlikuje samo po tome da li je re o izgraenom ili neizgraenom graevinskom
zemljitu. Ako je re o izgraenom graevinskom zemljitu, pravo na konverziju se ostvaruje pod
navedenim uslovima, bez dodatnih. Meutim, ako je re o neizgraenom graevinskom zemljitu,
ovo pravo se priznaje pod uslovom da zakupodavac ne pokrene u roku od jedne godine od dana stu-
panja zakona na snagu sudski postupak za raskid ugovora o zakupu, te da se spor okona u njegovu
korist. Ovakvo reenje podrazumeva da se mora saekati najmanje godinu dana od stupanja zakona na
snagu da bi se zakupcima neizgraenog graevinskog zemljita priznalo pravo na konverziju. Do isteka
ovog roka im se ne moe priznati pravo, bez obzira na ispunjenost ostalih uslova. Osim toga, ako sudski
postupak bude pokrenut, mora se saekati ishod tog postupka da bi pravo na konverziju moglo da se
prizna. Ako ugovor o zakupu bude raskinut u sudskom postupku, nee se priznati pravo na konverziju.
Meutim, ako zakupodavac ne uspe pred sudom, nakon pravnosnanosti sudske odluke kojom je nje-
gov zahtev odbijen, pravo zakupca se mora priznati.
Trea situacija odnosi se na zakupce sa kojima je zakljuen ugovor o zakupu bez obaveze plaanja
naknade, ali ne po ranijim propisima, ve po sadanjem Zakonu. I njima se priznaje pravo na konver-
ziju, ali pod uslovom da zemljite bude izgraeno, odnosno privedeno nameni i pod uslovom da je
mogunost sticanja prava svojine predviena samim ugovorom o zakupu.
Zakon ureuje postupak konverzije u odnosu na prve dve navedene kategorije lica, dok za treu ka-
tegoriju ne sadri odredbe o konverziji. Za prve dve kategorije, Zakon predvia da se zahtev za konverzi-
ju podnosi organu koji vodi registar nepokretnosti. Uz zahtev je duan da podnese i dokaz o izmirenju
obaveza po osnovu zakupnine, to e najee biti potvrda zakupodavca da je ugovoreni iznos zaku-
pnine izmiren. Meutim, za treu kategoriju lica, Zakon ne predvia i ne ureuje postupak konverzije.
Kako se ova situacija ne razlikuje bitno od prethodnih, mora se prihvatiti reenje da se zakupac i u ovoj
situaciji obraa organu koji vodi registar nepokretnosti i da uz zahtev prilae dokaze koji su predvieni
zakonom i podzakonskim aktima. Pre svega, potrebno je dokazati da je izdata upotrebna dozvola koja
je postala pravnosnana, a drugo, da je ugovorom o zakupu predviena takva mogunost. Osim toga,
ugovor o zakupu mora biti zakljuen po odredbama sadanjeg zakona, a ne po nekim ranijim propisi-
ma. Sve ove uslove moe da ispita, odnosno proveri organ koji vodi registar nepokretnosti i da odlui o
zahtevu. Zbog toga, ne preostaje nita drugo, do da se protumai da se postupak i u ovom treem sluaju
vodi pred organom koji vodi registar nepokretnosti.
Zakon preputa nosiocu prava javne svojine da svojim aktom uredi uslove i postupak pretvaranja
zakupa u pravo svojine, ali u granicama Zakona. Mogue je da u odnosu na treu situaciju nosilac prava
javne svojine predvidi i drugaije reenje, to zavisi od jednog do drugog nosioca prava javne svojine.
Meutim, ako to ne uredi drugaije, onda se postupak mora voditi pred organom koji vodi registar
nepokretnosti. Mogunost konverzije zakupa u pravo svojine ne odnosi na lica za koja e pravo na kon-
verziju biti ureeno posebnim zakonom.
koje se nalaze na istoj parceli, pri emu je svaki od njih vlasnik jedne od kua). Druga situacija odnosi
se na etanu svojinu, odnosno na svojinu na posebnim delovima zgrada koji po zakonu mogu biti u
iskljuivoj svojini razliitih lica (vlasnici stanova, poslovnog prostora, garaa i garanih mesta u jednoj
stambenoj, odnosno poslovnoj ili stambeno-poslovnoj zgradi).
Za prvu situaciju, Zakon predvia da vlasnici objekata stiu pravo susvojine na katastarskoj parceli
na kojoj se ti objekti nalaze, i to proporcionalno povrini objekta koju poseduju u odnosu na ukupnu po-
vrinu objekata koji se nalaze na toj parceli. Zanemaruje se vrednost objekta i to to ti objekti moda nisu
ni po emu slini. Tako se moe desiti da je jedno od tih lica vlasnik stambenog objekta ija je vrednost
znaajna, a da je drugo lice vlasnik nekog drugog objekta male vrednosti, to zakon ne uzima u obzir,
vezujui se samo za povrinu objekta. Isto reenje propisano je i za objekte u etanoj svojini, pri emu
se povrina odmerava u odnosu na ukupnu povrinu objekta, to nije dobro reenje jer se nikad nee
doi do 100%. Naime, kod zgrada u etanoj svojini, vlasnici posebnih delova imaju pravo svojine na tim
posebnim delovima, dok su zajedniki delovi u zajednikoj svojini (to znai bez opredeljenih delova ili
udela). To znai da e oni dostii neki procenat, ali nikad 100%, to otvara pitanje kome pripada ostatak.
Zanemarujui ovu nepreciznost zakona, procenat treba izraunavati prema ukupnoj povrini posebnih
delova, a ne prema ukupnoj povrini objekta u kome se nalaze ti posebni delovi.
Zakon ne reava situacije u kojima postoji zajednika svojina, ali se primenom optih normi o zajed-
nikoj svojini moe doi do reenja. Zajedniare treba smatrati jednim vlasnikom i primenjivati odred-
be o pravu svojine koje vae za zajedniare. Ova pravila su dovoljno dobro propisana da nema potrebe
da se Zakon bavi pravima ovih lica. Neposrednom primenom pravila o zajednikoj svojini mogu se
dobiti reenja za sve situacije i u odnosu na ovu vrstu odnosa.
Organ koji vodi registar nepokretnosti odluuje o zahtevu za upis prava susvojine i reenje o tome
dostavlja svi strankama u postupku. Strankama u postupku treba smatrati sva lica koja su vlasnici obje-
kata koji se nalaze na tom zemljitu, odnosno delova objekata (etani vlasnici).
Sticalac moe imati i obavezu plaanja naknade vlasniku zemljita. Meutim, Zakon upuuje samo na
situacije kada zemljite na kome se stie pravo svojine predstavlja zemljite za redovnu upotrebu objekta u
smislu lana 70. Zakona. Za takve situacije, predvieno je da se pravo svojine stie uz obavezu isplate na-
knade za zemljite, na osnovu neposredne pogodbe. Ako je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje
od katastarske parcele na kojoj je objekat sagraen, vlasnik zemljita moe, ako se od preostalog zemljita
ne moe formirati posebna graevinska parcela, taj preostali deo zemljita otuiti vlasniku objekta po
trinoj ceni, neposrednom pogodbom, ali i ne mora. Odredba je samo ovlaujua za vlasnika zemljita
kojom on ne mora da se koristi. Za situaciju kada je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od
katastarske parcele na kojoj je objekat sagraen, vlasnik zemljita, ako se od preostalog zemljita moe
formirati posebna graevinska parcela, raspolae tim zemljitem u skladu sa ovim zakonom.
Za razliku od situacije kada se ne utvruje zemljite koje je potrebno za redovnu upotrebu objekta,
kada se vlasnik objekta obraa organu nadlenom za voenje registra nepokretnosti, ako se utvruje ko-
je je zemljite potrebno za redovnu upotrebu objekta, onda postupak vodi organ nadlean za imovinsko
pravne poslove jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite, i istim re-
enjem utvruje zemljite za redovnu upotrebu i pravo na pretvaranje prava korienja u pravo svojine.
U ovoj situaciji, upis u registar nepokretnosti se sprovodi na osnovu pravnosnanog reenja koje donosi
organ nadlean za imovinskopravne poslove jedinice lokalne samouprave.
P
ostupak otuenja i davanja u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini regulisan je najpre
Zakonom o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009 i 81/2009 - ispr. - dalje: Zakon
iz 2009). Donoenjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (Sl.
glasnik RS, br. 24/2011 - dalje: izmene i dopune Zakona iz 2011), izvrene su znaajne izmene koje
se pre svega tiu sudske zatite u tom postupku, dok je najnovijim Zakonom o izmenama i dopunama
Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 132/2014 - dalje: izmene i dopune Zakona iz
2014), ova materija ureena na sasvim drugaiji nain.
Pre najnovijih izmena, pravila postupanja u ovoj materiji znaajno su se razlikovala u zavisnosti
od toga da li je reenje doneto pre ili posle donoenja izmena i dopuna Zakona iz 2011, kao i od
toga da li je otuenju ili davanju u zakup prethodio postupak javnog nadmetanja, prikupljanja
ponuda ili postupak neposredne pogodbe.
Za sve navedene postupke otuenja ili davanja u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini
bilo je zajedniko sledee:
- graevinsko zemljite u javnoj svojini se, saglasno odredbi lana 97. stav 1. Zakona iz 2009, mo-
glo otuiti iz javne svojine ili dati u zakup;
- da bi se graevinsko zemljite u javnoj svojini otuilo ili dalo u zakup, nadleni organ je morao
da donese reenje o otuenju graevinskog zemljita ili reenje o davanju graevinskog zemljita
u zakup;
- ova reenja su se donosila nakon sprovedenog postupka javnog nadmetanja i prikupljanja ponu-
da (koji se pokree po slubenoj dunosti) ili nakon neposredne pogodbe (na zahtev stranke).
A) Prema odredbama lana 97. Zakona iz 2009, dakle pre izmena i dopuna tog zakona, dalji
postupak je bio regulisan na sledei nain:
- ako je reenje bilo doneto posle javnog nadmetanja ili posle prikupljanja ponuda, ono je
dostavljano svim uesnicima u postupku i nadlenom javnom pravobranilatvu, odnosno
drugom organu koji zastupa jedinicu lokalne samouprave, autonomnu pokrajnu, odnosno
Republiku Srbiju;
- svaki uesnik javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda i nadleno javno pravobra-
nilatvo, odnosno drugi organ koji zastupa jedinicu lokalne samouprave, autonomnu pokra-
jinu, odnosno Republiku Srbiju, su mogli neposredno da pokrenu upravni spor protiv reenja
o otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini;
- alba nije bila doputena protiv reenja o otuenju ili davanju u zakup javnog graevinskog
zemljita po sprovedenom postupku javnog nadmetanja i prikupljanja ponuda, ali je bio do-
zvoljen, po samom slovu zakona, upravni spor;
- krug lica koja su aktivno legitimisana u upravnom sporu je takoe bio zakonom odreen.
B) Posebna je pravna situacija bila u sluaju kada se postupak otuenja ili davanja u zakup
graevinskog zemljita u javnoj svojini sprovodi na osnovu zahteva stranke, neposrednom
pogodbom, budui da je u lanu 97. stav 4. Zakona iz 2009. bilo propisano da je nadleni organ
i u tom sluaju duan da donese reenje.
Ovakvo reenje, kojim se udovoljava zahtevu stranke, i koje se donosi iskljuivo u sluajevima
predvienim odredbom lana 96. stav 9. ta. 1) do 6) Zakona iz 2009, nije uivalo pravnu zatitu
po albi niti po tubi podnosioca zahteva, budui da je pozitivno odlueno po zahtevu stranke i to
neposrednom pogodbom. Dakle, smatralo se da nije bilo spora izmeu organa i stranke. Meutim,
to reenje se, saglasno odredbi lana 97. stav 6. Zakona iz 2009, dostavljalo nadlenom javnom pra-
vobraniocu, odnosno drugom nadlenom organu, koji je na osnovu ovlaenja iz stava 7. istog lana
zakona, mogao da podnese tubu u roku od 30 dana od dana dostavljanja reenja, odnosno da pokrene
upravni spor, ako smatra da je reenje doneto suprotno odredbama tog zakona i posebnim uslovima
za ureenje zemljita u javnom oglasu.
Dakle, protiv reenja kojim je otueno ili dato u zakup graevinsko zemljite u javnoj svojini ne-
posrednom pogodbom nije bila doputena alba ali je bio dozvoljen upravni spor koji je moglo da po-
krene iskljuivo nadleno javno pravobranilatvo, odnosno drugi organ koji zastupa jedinicu lokalne
samouprave, autonomnu pokrajinu, odnosno Republiku Srbiju.
Kako je u primeni ovog zakona bilo dosta nedoumica u praksi organa uprave kada je u pi-
tanju pravna zatita, odnosno ocena zakonitosti reenja o otuenju, odnosno davanju u zakup
graevinskog zemljita u javnoj svojini, Upravni sud je na sednici svih sudija, odranoj 10.12.2014.
godine, usvojio pravne stavove koji se odnose na ocenu zakonitosti reenja donetih do 5.4.2011.
godine, odnosno do donoenja izmena i dopuna Zakona iz 2011, koji glase:
Protiv reenja o otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini, donetog do
5.4.2011. godine po sprovedenom postupku javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda, nije dopu-
tena alba ali uesnik javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda i nadleno javno pravo-
branilatvo, odnosno drugi organ koji zastupa jedinicu lokalne samouprave, autonomnu pokrajnu,
odnosno Republiku Srbiju, moe pokrenuti upravni spor.
Protiv reenja o otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini neposrednom
pogodbom, donetog do 5.4.2011. godine, nije doputena alba ali nadleno javno pravobranilatvo,
drugi organ koji zastupa jedinicu lokalne samouprave, autonomnu pokrajnu, odnosno Republiku Sr-
biju, moe pokrenuti upravni spor.
Izmenama i dopunama Zakona iz 2011. u lanu 42. izmenjen je lan 97. Zakona iz 2009, tako
to je posle stava 4. koji glasi: O otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini,
po sprovedenom postupku javnog nadmetanja, prikupljanja ponuda ili neposredne pogodbe, nadleni
organ donosi reenje o otuenju graevinskog zemljita ili reenje o davanju graevinskog zemljita u
zakup, koje se dostavlja svim uesnicima u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda,
dodat je novi stav 5. koji glasi: reenje iz stava 4. ovog lana konano je u upravnom postupku. Istim
izmenama i dopunama Zakona brisani su st. 6. i 7. koji glase: Reenje o otuenju ili o davanju u zakup
graevinskog zemljita iz stava 4. ovog lana dostavlja se nadlenom javnom pravobranilatvu, odnosno
drugom organu koje zastupa jedinicu lokalne samouprave, autonomnu pokrajinu, odnosno Republiku
Srbiju. Organ iz stava 6. ovog lana ima pravo da, ako smatra da je reenje doneto suprotno odredbama
ovog zakona i posebnim uslovima za ureenje zemljita sadranim u javnom oglasu, podnese tubu nad-
lenom sudu, u roku od 30 dana od dana dostavljanja reenja.
Na ovaj nain, iskljuena je mogunost voenja upravnog spora od strane nadlenog javnog
pravobranilatva, odnosno drugog organa koji zastupa jedinicu lokalne samouprave, autonomnu po-
krajinu, odnosno Republiku Srbiju u svim postupcima koji za predmet imaju otuenje ili davanje
u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini, a podnosiocu zahteva za otuenje ili davanje u
zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini nakon sprovedenog postupka neposredne pogodbe je i
dalje ostalo uskraeno pravo na podnoenje tube u upravnom sporu sa istih razloga kao i pre izmene
zakona.
U cilju otklanjanja nedoumica u primeni ovog zakona od strane organa uprave, kao i ujednaa-
vanja sudske prakse, Upravni sud je, na istoj sednici usvojio i sledee pravne stavove:
Protiv reenja o otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini, donetog posle
5.4.2011. godine po sprovedenom postupku javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda, nije dopute-
na alba ali uesnik javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda, moe pokrenuti upravni spor.
Protiv reenja o otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini neposrednom
pogodbom, donetog posle 5.4.2011. godine, nije doputena alba niti se moe pokrenuti upravni spor.
aju nije ni jednim zakonom iskljuena, a protiv odluke donete po albi moe da vodi upravni spor.
Ukoliko je reenje doneo organ protiv ije odluke se ne moe izjaviti alba, protiv tog reenja stranka
moe neposredno da pokrene upravni spor. to se tie reenja drugostepenog organa kojim je odbae-
na alba, kao nedoputena, moe se takoe voditi upravni spor, jer je tim reenjem odlueno o pravu
stranke na pravno sredstvo.
Imajui sve to u vidu, Upravni sud je usvojio i sledee pravne stavove u vezi primene Zakona o
planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011,
121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US i 98/2013 - odluka US):
Protiv reenja kojim je odbijen, odnosno odbaen zahtev za otuenje ili davanje u zakup graevin-
skog zemljita u javnoj svojini neposrednom pogodbom, dozvoljena je alba, odnosno tuba, a protiv
odluke donete po albi moe se voditi upravni spor.
Protiv reenja drugostepenog organa kojim je odbaena, kao nedoputena, alba izjavljena protiv
reenja o otuenju ili davanju u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini, moe se voditi upravni
spor.
U prilog navedenom je odluka Upravnog suda doneta u predmetu 9 U 2697/2012 u kome je pod-
neta tuba protiv reenja Ministarstva finansija Republike Srbije, Sektora za imovinsko-pravne po-
slove, kojim je odbijena alba tuioca izjavljena protiv reenja Optinske uprave, Odeljenja za finan-
sije i budet optine Vrnjaka Banja, kojim je odbijen zahtev tuioca za reavanje imovinskih odnosa
davanjem u zakup dela katastarske parcele broj 2146/4 radi ispravke granica i pripajanja susednoj
parceli u cilju formiranja urbanistike celine i dobijanja dozvole za gradnju. Odluujui po podnetoj
tubi, Upravni sud je tubu uvaio, osporeno reenje ponitio i predmet vratio na ponovni postupak
i odluivanje, budui da tueni organ nije pravilno ocenio ispunjenost zakonom propisanih uslova
za davanje u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini neposrednom pogodbom. Postupajui na
izloeni nain, Upravni sud je prihvatio nadlenost, odnosno zakljuio da je re o upravnom aktu ija
se zakonitost ocenjuje u upravnom sporu.
Na poetku je reeno da najnovije izmene i dopune Zakona iz 2014, objavljene u Slubenom
glasniku RS broj 132/2014, nose i najozbiljnije promene u ovoj oblasti, odnosno na potpuno dru-
gaiji nain ureuju pitanje otuenja i davanja u zakup graevinskog zemljita u javnoj svojini.
Prema odredbi lana 99. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009,
81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US,
98/2013 - odluka US i 132/2014 - dalje: Zakon), otuenje neizgraenog graevinskog zemljita u
javnoj svojini se sprovodi javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda javnim oglasom, po
trinom uslovima, u skladu sa tim zakonom. Zakonom je propisano da se otuenje graevinskog
zemljita moe vriti i neposrednom pogodbom, to se vidi iz odredbe stava 13. istog lana Zakona i
odredaba lana 100. Zakona.
Bitna novina je da, prema odredbi lana 99. stav 13. Zakona, o otuenju graevinskog zemljita
u javnoj svojini, po sprovedenom postupku javnog nadmetanja, prikupljanja ponuda ili neposred-
ne pogodbe, nadleni organ donosi odluku koju dostavlja svim uesnicima u postupku javnog
nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda. I ponovo se ne zna da li se donosi bilo kakva odluka u
sluaju neposredne pogodbe, odnosno odbijanja zahteva da se nekom licu, pod uslovima propisanim
zakonom, otui graevinsko zemljite.
Vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini i lice kome se graevinsko zemljite otuuje, za-
kljuuju ugovor u roku od 30 dana od dana donoenja odluke iz stava 13. lana 99. Zakona. To znai
da se ne donosi reenje o otuenju zemljita od strane organa uprave, ve se izmeu vlasnika ze-
mljita i lica kome se graevinsko zemljite otuuje zasniva obligacioni odnos.
Sa tog razloga je odredbom stava 18. istog lana Zakona propisano da uesnik javnog nadmetanja,
odnosno uesnik u postupku prikupljanja ponuda koji smatra da je graevinsko zemljite otueno
suprotno odredbama tog zakona, i da mu je na taj nain povreeno pravo, moe podneti nadlenom
sudu tubu za ponitaj ugovora u roku od osam dana od dana saznanja za zakljuenje ugovora, a
najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja ugovora.
Kada je u pitanju davanje graevinskog zemljita u zakup, Zakon je takoe nedoreen. Naime,
odredbom lana 99. stav 15. Zakona je propisano da se graevinsko zemljite u javnoj svojini moe
dati u zakup u sluaju iz lana 86. Zakona, ali ne i na koji nain. Potom je u lanu 100. Zakona navede-
no da se graevinsko zemljite u javnoj svojini moe otuiti ili dati u zakup neposrednom pogodbom
u odreenim sluajevima, pa se opet posredno moe zakljuiti da je neposredna pogodba jedan od
naina davanja u zakup, ali ne i da li je jedini. Da postoje i drugi naini davanja graevinskog zemlji-
ta u zakup, proizlazi iz odredbe lana 99. stav 18. Zakona prema kojoj uesnik javnog nadmetanja,
odnosno uesnik u postupku prikupljanja ponuda koji smatra da je graevinsko zemljite otueno ili
dato u zakup suprotno odredbama tog zakona, i da mu je na taj nain povreeno pravo, moe podneti
nadlenom sudu tubu za ponitaj ugovora u roku od osam dana od dana saznanja za zakljuenje ugo-
vora, a najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja ugovora. Dakle, opet se posredno zakljuuje
da se graevinsko zemljite moe dati u zakup i putem javnog nadmetanja i nakon sprovedenog
postupka prikupljanja ponuda.
U svakom sluaju i kod davanja graevinskog zemljita u zakup, vlasnik zemljita sa zakupcem
zasniva obligacioni odnos, zakljuenjem ugovora o zakupu, to znai da nadleni organ ne donosi
posebno reenje, to dalje znai da sudska zatita nije vie obezbeena u upravnom sporu kroz ocenu
zakonitosti akata organa uprave.
Rua Uroevi
K
omasacija, kao pojam sa kojim smo imali prilike da se susretnemo do sada, predstavlja skup
mera iz oblasti prostornog planiranja, prava, tehnike, ekonomije i poljoprivrede, koje drav-
ni organi sprovode na zemljinoj teritoriji zarad pospeivanja uslova ivota i eksploatacije
poljoprivrednog zemljita. Ovakva komasacija obuhvata:
- ukrupnjavanje poljoprivrednih parcela i preraspodelu vlasnitva nad njima (smanjujui njihov
broj);
- planiranje poljoprivredne proizvodnje;
- projektovanje, izgradnju i restauraciju (poljskih) puteva, irigacionih sistema i umskih poja-
seva;
- sprovoenje mera zatite (zatita voda, zemljita, uma, flore i faune i ivotne sredine).
Meutim, urbana komasacija koju poznaje na pravni sistem, odnosno Zakon o planiranju i
izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012,
42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014 - dalje: Za-
kon), predstavlja postupak kojim se, u javnom interesu, postojee katastarske parcele na podruju za
koje je donet plan generalne ili plan detaljne regulacije, pretvaraju u graevinske parcele, u skladu sa
vaeim planskim dokumentom, u cilju racionalnog korienja i ureenja graevinskog zemljita,
uz istovremeno reavanje imovinsko-pravnih odnosa koji nastanu u ovom postupku. Uvedena je
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 24/2011)
u kome je veoma oskudno regulisana u samo tri lana zakona:
lan 109a
Urbana komasacija (u daljem tekstu: komasacija) je postupak po kome se u komasacionom po-
druju postojee katastarske parcele, koje se zbog svoje povrine, oblika, poloaja, neodgovarajueg pri-
stupa na povrinu javne namene ili iz drugih razloga ne mogu racionalno urediti i koristiti, pretvaraju
u graevinske parcele. U postupku komasacije, koji se sprovodi u javnom interesu, vri se preraspodela
novoformiranih graevinskih parcela vlasnicima ranije postojeih katastarskih parcela, uz istovreme-
no reavanje imovinsko-pravnih odnosa i obezbeivanje graevinskog zemljita za izgradnju objekata
i povrina javne namene.
lan 109b
Odluku o pokretanju postupka komasacije na odreenom podruju donosi skuptina jedinice lo-
kalne samouprave.
lan 109v
Vlada blie ureuje sluajeve u kojima se vri postupak komasacije, predmet, stranke i organe u
postupku urbane komasacije, kriterijume za procenu vrednosti zemljita i za dodelu zemljita, trokove
i obveznike plaanja trokova, kao i pravna dejstva urbane komasacije.
Kako Vlada nije koristila ovlaenje iz lana 109v Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik
RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US i 24/2011) i nije blie uredila sluajeve u
kojima se vri postupak komasacije, predmet, stranke i organe u postupku urbane komasacije, krite-
rijume za procenu vrednosti zemljita i za dodelu zemljita, trokove i obveznike plaanja trokova,
kao i pravna dejstva urbane komasacije, Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o planiranju
i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 132/2014) u lanu 107, 108, 108a i 108b je neto ire ureena ova
mera, ali jo uvek nedovoljno da ne bi bilo dilema i sporova u primeni Zakona. Pri tom, za razliku
od ranijih, ovim odredbama Zakona nije data mogunost, niti ovlaenje Vladi da, u izvrenju Za-
kona, neka pitanja blie uredi podzakonskim aktom, pa e se urbana komasacija sprovoditi isklju-
ivo primenom Zakona koji ima odreene manjkavosti, a u ovom referatu e biti ukazano samo na
neke od njih.
1. Prema odredbi lana 107. Zakona predmet urbane komasacije su sve katastarske parcele
na komasacionom podruju, a komasaciono podruje je podruje za koje je donet plan
generalne ili plan detaljne regulacije. Izuzetak ine katastarske parcele na kojima su izgra-
eni objekti u skladu sa vaeim planskim dokumentom, neizgraeno graevinsko zemljite
koje ispunjava uslove za graevinsku parcelu u skladu sa vaeim planskim dokumentom i
katastarske parcele javne namene koje su ureene ili izgraene u skladu sa vaeim planskim
dokumentom. Unutar komasacionog podruja se formira komasaciona masa koju ine po-
vrine graevinskog zemljita namenjene za izgradnju objekata javne namene, koje se dode-
ljuju nosiocima prava javne svojine, i povrine izdvojene za preraspodelu ostalim nosiocima
stvarnih prava. Pri tom, povrina za javne namene ne moe biti vea od 33% u odnosu na
ukupnu komasacionu masu. Na ovaj nain se deo zemljita iz komasacione mase, koje je bilo
u drugim oblicima svojine, prenosi u javnu svojinu, bez sprovoenja postupka eksproprijacije
u odnosu na nosioce prava svojine, odnosno bez sprovoenja postupka izuzimanja grae-
vinskog zemljita iz poseda nosilaca prava korienja. Osnov za takvo postupanje, odnosno
razvlaivanje prethodnih nosilaca prava, je u odredbi lana 107. stav 2. Zakona, prema kojoj
komasacija predstavlja javni interes za Republiku Srbiju, to znai da je javni interes unapred
utvren zakonom. Na pitanje da li se ovakvim reenjem vrea pravo na mirno uivanje imo-
vine, odgovor mogu dati Ustavni sud ili Evropski sud za ljudska prava.
2. Postupak urbane komasacije sprovodi, prema odredbama lana 107. st. 9. i 10. Zakona, ko-
misija za urbanu komasaciju koju obrazuje skuptina jedinice lokalne samouprave na ijoj
se teritoriji sprovodi postupak komasacije, a Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za
poslove urbanizma, obrazuje republiku komisiju za urbanu komasaciju.
Meutim, Zakonom nije propisano ko ini komisiju za komasaciju, odnosno da li u sastav komi-
sije treba uvrstiti strunjake iz odreenih oblasti (npr: pravnik, geodetski strunjak, arhitekta, gra-
evinski inenjer, ekonomista, predstavnik jedinice lokalne samouprave i sl.). Pored toga, Zakonom
nije propisan ni sastav republike komisije za urbanu komasaciju, niti njena nadlenost u upravnom
postupku. Logino bi bilo da republika komisija odluuje po pravnim lekovima izjavljenim protiv
akata komisije za urbanu komasaciju, ali to nije predvieno Zakonom, odnosno ne postoji nijedan
pravni lek protiv akata komisije za urbanu komasaciju.
3. Kada je re o pravnim lekovima u ovom postupku, treba ukazati na specifinosti celokupnog
upravnog postupka koji se vodi prilikom donoenja reenja nakon sprovedene urbane ko-
masacije.
a) Najpre nije jasno da li se donosi jedno (zbirno) reenje ili se donose pojedinana reenja
za svakog uesnika komasacije kome se raspodeljuje zemljite iz komasacione mase. Ovo
stoga, to je odredbom lana 108. stav 10. Zakona propisano da se projekat komasacije
dostavlja organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za imovinsko-pravne poslove,
koji po sprovedenom postupku donosi reenje o komasaciji (dakle jedno reenje). Odred-
bom stava 11. istog lana Zakona je propisano da se na reenje o urbanoj komasaciji mo-
e izjaviti alba Ministarstvu nadlenom za poslove urbanizma u roku od 15 dana od
dana prijema reenja, dok je u stavu 2. propisano da pravosnano reenje o komasaciji,
sa dokazom o isplaenim naknadama u postupku komasacije, predstavlja osnov za upis
novoformirane katastarske parcele (dakle jedne) u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti
i pravima na njima. Gramatikim tumaenjem citiranih odredaba Zakona uoava se ne-
doslednost koja vodi zakljuivanju da se donosi jedno reenje koje sadri podatke o samo
jednoj parceli na kojoj se upisuju prava na osnovu tog reenja, dok bi u sluaju donoenja
jednog (zbirnog) reenja to reenje moralo da sadri podatke o svim novoformiranim
parcelama i predstavljati osnov za upis svih nosilaca prava kojim su dodeljene parcele iz
komasacione mase. Nasuprot tome, ako se donosi vie pojedinanih reenja o urbanoj ko-
masaciji (to ne proizlazi iz Zakona) svako od tih reenja predstavlja osnov za upis nosioca
prava oznaenog u njemu.
Reavanje ovog pitanja je veoma znaajno zbog toga to alba nema svrhe ako se donose
pojedinana, a ne zbirna, reenja o raspodeli komasacione mase. Tada svako od donetih
pojedinanih reenja u razliitim momentima postaje konano i pravosnano, pa se u
postupku po albi nekog od uesnika ne mogu menjati, ak ni kad su navodi alioca osno-
vani (izmena bi se uvek morala vriti na teret nekog drugog uesnika komasacije, to ne
bi bilo mogue, jer su njihova reenja postala konana ili pravosnana). Sa druge strane,
zbirno reenje ima pogodnost da ne postaje konano, dok se ne odlui po svim albama,
niti pravosnano, dok se ne odlui o svim eventualnim tubama u upravnom sporu, ali i
nedostatak, jer znaajno doprinosi dugom trajanju postupka. Zbog svega iznetog je zako-
nodavac morao precizno da opredeli o kojoj je vrsti reenja re, kako bi se izbegli eventu-
alni problemi u praksi.
b) Druga specifinost pravne regulative, kada govorimo o albi, je ta da u postupku donoe-
nja reenja o urbanoj komasaciji u prvom stepenu odluuje organ jedinice lokalne samo-
uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove (kome je drugostepeni organ Ministarstvo
finansija-Sektor za imovinsko-pravne poslove), a u drugom stepenu, odnosno u postupku
po albi izjavljenoj protiv reenja o urbanoj komasaciji, odluuje potpuno drugi organ -
ministarstvo nadleno za poslove urbanizma.
v) I najzad, Zakonom nije predviena sudska zatita protiv konanog reenja o urbanoj ko-
masaciji, odnosno protiv reenja ministarstva nadlenog za poslove urbanizma donetog u
postupku po albi izjavljenoj protiv reenja o urbanoj komasaciji. Meutim, kako je odred-
bom lana 3. st. 1. i 2. Zakona o upravnim sporovima (Sl. glasnik RS, br. 111/2009)
predvieno da se u upravnom sporu odluuje o zakonitosti konanih upravnih akata, osim
onih u pogledu kojih je predviena drugaija sudska zatita, odnosno o zakonitosti ko-
nanih pojedinanih akata kojima se reava o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom
interesu, u pogledu kojih u odreenom sluaju zakonom nije predviena drugaija sudska
zatita, eksplicitno se namee zakljuak da je sudska zatita obezbeena u upravnom spo-
ru i pored toga to Zakon ovo pitanje nije regulisao na adekvatan nain.
Rua Uroevi
P
oslednje izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009,
81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - od-
luka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014 - dalje: Zakon), donele su brojne novine,
meu kojima se nalazi poveavanje znaaja i obaveza organa nadlenog za poslove dravnog preme-
ra i katastra. Ovaj organ, prema odredbi lana 28. Zakona o ministarstvima (Sl. glasnik RS, br.
44/2014) i lanu 8. stav 1. Zakona o dravnom premeru i katastru (Sl. glasnik RS, br. 72/2009,
18/2010 i 65/2013), jeste Republiki geodetski zavod (dalje: Zavod).
Zakon u svojim odredbama koje se odnose na Zavod, s jedne strane, ukazuje ili upuuje na nad-
lenost, a s druge strane, propisuje obaveze Zavodu. U prvu grupu spadaju one odredbe za koje se
podrazumeva ili ukazuje na nadlenost Zavoda. Za takve odredbe jo se nisu stekli uslovi da se de-
taljno komentariu, kako zbog njihove saetosti ili uoptenosti, tako i zbog odsustva podzakonskih
propisa kojim bi se te odredbe blie uredile. Drugu grupu ine odredbe Zakona kojima se izriito
ustanovljavaju ili odreuju obaveze Zavoda.
Upuujue odredbe
Prva od odredbi koje upuuju na Zavod je odredba lana 2. taka 42) Zakona kojom je utvren
pojam imaoci javnih ovlaenja meu kojima se nalaze i posebne organizacije u koje spada i Za-
vod, prema odredbi lana 34. Zakona o dravnoj upravi (Sl. glasnik RS, br. 79/2005, 101/2007,
95/2010 i 99/2014). Ova odredba o preutnoj nadlenosti Zavoda od znaaja je za odredbe lana 8,
8a, 8b, 8v, 8d Zakona kojima se ureuje objedinjena procedura u postupcima izdavanja akata u
ostvarivanju prava na izgradnju i korienje objekata. Meutim, podzakonski akti kojima ministar
nadlean za poslove graevinarstva blie propisuje nain i postupak objedinjene procedure, nain
razmene dokumenata i podnesaka itd. jo uvek nisu doneti da bi se mogle sagledati sve obaveze
Zavoda. S tim u vezi, vano je naglasiti da u svrhu izdavanja graevinske dozvole Zavod, odnosno
slube za katastar nepokretnosti kao njegove mesno nadlene organizacione jedinice, izdaju list ne-
pokretnosti i kopiju plana, u kratkom roku.
U odredbi lana 34. Zakona propisano je da se Zavodu dostavlja prilog regulaciono-nivelacionog
reenja ulica i javnih povrina sa elementima za obeleavanje na geodetskoj podlozi. Ova odredba
nije blie ureena, ali se njen smisao moe povezati sa odredbama l. 40. i 46. stav 5. Zakona kojima
je propisana obaveza ustupanja kopija topografskog i katastarskog plana i drugih podataka kojima
raspolae Zavod u cilju izrade ili izmene planskog dokumenta.
Prema odredbi lana 43. Zakona Zavodu je odreena obaveza da vodi Centralni registar plan-
skih dokumenata. Ovu nadlenost Zavoda ne poznaju ni Zakon o ministarstvima, ni Zakon o dr-
avnom premeru i katastru. Do donoenja podzakonskog akta kojeg donosi ministar nadlean za
poslove prostornog planiranja, odnosno urbanizma, nepoznato je u kojem formatu e planski doku-
ment biti dostavljan Zavodu i koja organizaciona jedinica Zavoda e voditi ovaj registar, ali se moe
osnovano pretpostaviti da e biti u elektronskom obliku i da e biti dostupan svim zainteresovanim
licima bez naknade.
Izriite odredbe
Zakon sadri vei broj odredbi kojima se izriito ustanovljavaju ili odreuju obaveze Zavoda,
od kojih e predmet komentara biti samo najvanije od njih.
cije, odnosno parcelacije i poreskoj upravi, kao i pravo na albu protiv tog reenja i rok za njeno pod-
noenje, pri emu se ne navodi organ koji odluuje u drugom stepenu. Vano je istai da Zakon ne
ureuje postupak preparcelacije, odnosno parcelacije, niti ukazuje na drugi zakon koji taj postupak
ureuje. Zakon o dravnom premeru i katastru takoe ne ureuje postupak preparcelacije, odnosno
parcelacije, iako u lanu 114. meu promenama koje se provode u postupku odravanja katastra ne-
pokretnosti, navodi: deobu, spajanje parcela, promenu granica parcela i realizaciju projekta parcela-
cije. Navedeni zakon sadri ovlaenje i obavezu Zavoda da u roku od jedne godine od dana stupanja
na snagu tog zakona donese podzakonski propis kojim se propisuju: tehniki normativi, metode i
nain rada osnivanja, obnove i odravanja katastra nepokretnosti. Meutim, pomenuti podzakonski
propis do danas nije donet i na snazi je Pravilnik o izradi i odravanju katastra nepokretnosti (Sl.
glasnik RS, br. 46/99) koji ne sadri odredbe o preparcelaciji, odnosno parcelaciji. Odsustvo pravila
za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije Zavod je nadomestio 2009. godine uputstvom u
formi slubenog akta pod naslovom: Postupak provoenja promena deobom i spajanjem katastarskih
parcela na osnovu urbanistikog akta radi formiranja graevinske parcele. Ovaj akt zavoda sadri de-
talje postupka koji se odnose na: podnoenje zahteva, formiranje upravnog predmeta, izdavanje po-
dataka geodetskim organizacijama, kontrolu elaborata premera sa provoenjem promene na radnom
originalu plana i katastarskom opratu, kao i postupak i sadrinu reenja. Vano je naglasiti da je uslov
za deobu parcela koje su u suvlasnitvu saglasnost svih suvlasnika, bez koje se zahtev odbija reenjem.
Za potrebe eksproprijacije, odnosno formiranje graevinske parcele javne namene, osnov za do-
noenje reenja o formiranju katastarskih parcela je projekat preparcelacije potvren od strane orga-
na nadlenog za poslove urbanizma, odnosno plan parcelacije za graevinske parcele javne namene
sadran u planskom dokumentu, kako je to navedeno u lanu 67. Zakona. Postupak je slian kao i u
lanu 66. Zakona, s tom razlikom to Zavod reenjem ne menja vlasnika na novoformiranim kata-
starskim parcelama i to reenje dostavlja vlasnicima graevinskog zemljita i podnosiocu zahteva
za eksproprijaciju, bez obaveze dostavljanja organu koji je potvrdio projekat preparcelacije, odnosno
parcelacije.
Odredbama lana 68. st. 1. i 2. Zakona propisano je da se ispravka granica susednih katastarskih
parcela, spajanje susednih katastarskih parcela istog vlasnika, spajanje susednih (katastarskih) par-
cela na kojima je isto lice vlasnik ili dugoroni zakupac, vri na osnovu elaborata geodetskih radova
koji se izrauje u skladu sa propisima o dravnom premeru i katastru. Odredba stava 5. ovog lana
utvruje nadlenost Zavoda za ispravku granica parcele (ostale navedene promene se ne navode,
ali se valjda podrazumevaju), obavezu vlasnika parcele da uz zahtev podnese dokaz o reenim
imovinsko-pravnim odnosima posle izrade elaborata geodetskih radova (ije dostavljanje se tako-
e podrazumeva) i da trokove snosi vlasnik, odnosno zakupac katastarske parcele. Za odluivanje
o podnetom zahtevu vane se odredbe st. 2. i 7. koje se odnose na katastarske parcele u javnoj svojini
za koje je neophodna saglasnost nadlenog pravobranioca i pravilo da takva parcela ne ispunjava
uslove za posebnu graevinsku parcelu, kao i da je manja od povrine parcele kojoj se pripaja.
Zakon o dravnom premeru i katastru ne poznaje pojam ispravka granica, ve sadri pojmove
obeleavanje granica katastarske parcele (lan 49), promenu granica parcele (lan 114) i obnavlja-
nje granica i identifikaciju parcele (lan 115). Sluajevi formiranja graevinske parcele koje navodi
lan 68. stav 1. Zakona nastali su iz prakse zbog ega predstavljaju novinu u Zakonu. S tim u vezi
neophodna je dopuna Zakona o dravnom premeru i katastru.
Meutim, nejasno je u kakvoj formi se sainjava popis katastarskih parcela sa priloenim saglasno-
stima vlasnika.
STAV 9. - Odreuje Republiku direkciju za imovinu Republike Srbije za davanje saglasnosti i
zakljuivanje ugovora o uspostavljanju prava slubenosti za zemljite u svojini Republike Srbije.
Interesantno je da saglasnost Direkcije nije uslovljena vrstom objekta za koju se formira grae-
vinska parcela.
STAV 10. - Ovaj stav ustanovljava zakonsko pravo slubenosti prolaza na zemljitu iznad pod-
zemnih delova objekta iz stava 1. ovog lana Zakona i zakonsko pravo slubenosti preleta na ze-
mljitu ispod vodova visokonaponskih dalekovoda i elisa vetroturbina iz stava 4. ovog lana zakona
u korist investitora, kao i obavezu vlasnika ili draoca zemljita da ne ometa izgradnju, odravanje i
upotrebu objekta.
Ovaj stav Zakona ustanovljava stvarne slubenosti na zemljitu na kojem su izgraene navedene
vrste objekata. Podseamo da odredba lana 51. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa (Sl.
list SFRJ, br. 6/80 i 36/90, Sl. list SRJ, br. 29/96 i Sl. glasnik RS, br. 115/2005 - dr. zakon)
propisuje da se stvarna slubenost zasniva pravnim poslom, odlukom dravnog organa i odrajem.
U navedenom sluaju radi se o ustanovljavanju stvarne slubenosti odlukom dravnog organa pod
uslovima koje propisuje odredba lana 53. navedenog zakona. Slubenost se stie danom pravno-
snanosti odluke nadlenog organa.
STAV 11. - U sluaju iz stava 10. ovog lana Zakona ne dostavlja se dokaz o reenim imovinsko-
pravnim odnosima, niti se formira graevinska parcela za predmetno zemljite.
ST. 12, 13. i 14. - Poslednja tri stava su povezana i ustanovljavaju pravo prolaza i prevoza preko
susednog i okolnog zemljita radi izgradnje objekata, obavezuju vlasnike i draoce tog zemljita da
su duni da omogue nesmetani pristup gradilitu i trpe izvoenje radova, a investitor ima obavezu
da naknadi tetu priinjenu prolazom i prevozom i vrati zemljite u prvobitno stanje.
Navedeni stavovi ureuju stvarnu slubenost bez obzira na vrstu objekta.
nom podnetom zahtevu nadleni organ ne mora pozitivno da odlui. Isto tako izvesno je da nadleni
organ kada odlui pozitivno o podnetom zahtevu, obavezuje podnosioca zahteva da ponovo pokrene
postupak o kojem je ve odluio. Ponovno pokretanje postupka je nelogino.
STAV 3. - O zahtevu za utvrivanje zemljita za redovnu upotrebu objekta i formiranje graevin-
ske parcele podnosi se organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za imovinsko-pravne odnose:
1. ako katastarska parcela na kojoj je objekat izgraen predstavlja samo zemljite ispod objekta,
osim u sluaju propisanim Zakonom;
2. ako se radi o objektu koji je upisan u katastru nepokretnosti po zakonima kojima je ureivana
legalizacija, odnosno objektu za koji je podnet zahtev za legalizaciju a izgraen je na graevin-
skom zemljitu iji je vlasnik neko drugo pravno ili fiziko lice i
3. ako se radi o objektu koji je upisan u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za upis prava
svojine na objektima bez graevinske dozvole (Sl. glasnik RS, br. 25/2013 i 145/2014).
Praktino, odreivanje zemljita za redovnu upotrebu dozvoljeno je samo za objekte koji ispunja-
vaju uslov za legalizaciju.
STAV 4. - utvruje koji dokazi se podnose uz zahtev za redovnu upotrebu objekta: dokaz o pravu
svojine i osnov sticanja, odnosno o mogunosti legalizacije ili reenje o legalizaciji objekta, kopija
plana parcele i uverenje Zavoda o izvrenom geodetskom obeleavanju, odnosno formiranju grae-
vinske parcele.
ST. 5. i 6. - odreuje postupak po prijemu zahteva za odreivanje zemljita za redovnu upotrebu
objekta: nadleni organ iz stava 3. ovog lana, po slubenoj dunosti pribavlja od nadlenog organa
za poslove urbanizma izvetaj o ispunjavanju uslova da katastarska parcela ispunjava uslove da bude
odreena kao zemljite za redovnu upotrebu objekta i uslove za graevinsku parcelu, odnosno da li je
potrebna izrada projekta preparcelacije/parcelacije. Izvetaj se izrauje u skladu sa uslovima sadra-
nim u vaeem planskom dokumentu, a naroito sa uslovima koji se odnose na poloaj objekta, gra-
nice i pristup katastarskoj parceli, kao i ispunjavanje optih pravila za formiranje graevinske parcele.
ST. 7. i 8. - odreuje obavezu obavetavanja podnosioca zahteva o potrebi izrade projekta (stav 7),
odnosno o odsustvu urbanistikih uslova za izradu projekta i pravu na prigovor optinskom, odno-
sno gradskom veu (stav 8).
ST. 9, 10. i 11. - Utvruje reenje kao vrstu akta kojim se odluuje o utvrivanju zemljita za
redovnu upotrebu objekta i formiranju graevinske parcele, sadraj tog reenja sa svim elementima
potrebnim za formiranje katastarske parcele i utvruje prestanak prava korienja/svojine dota-
danjeg korisnika/vlasnika i pravo vlasnika objekta da pravo svojine na graevinskom zemljitu
stekne neposrednom pogodbom, po trinoj ceni.
Odredba stava 11. kojim se utvruje prestanak prava korienja i pravo vlasnika objekta da stekne
pravo svojine na graevinskom zemljitu je dovoljna samo za upis predbelebe.
STAV 12. - Propisuje pravo albe na reenje o utvrivanju zemljita za redovnu upotrebu
objekta i formiranju graevinske parcele.
Nejasna odredba, jer nije propisano kome se dostavlja reenje iz stava 9. odnosno ko ima pravo
na albu.
STAV 13. - Utvruje da je pravnosnano reenje o utvrivanju zemljita za redovnu upotrebu
objekta i formiranju graevinske parcele osnov za provoenje promene u katastru nepokretnosti.
Ovom odredbom nije precizirana vrsta promene u katastru nepokretnosti. Nesumnjivo, pro-
mena se moe odnositi samo na zemljite odreeno za redovnu upotrebu objekta, a upis u katastar
nepokretnosti moe biti samo predbeleba prava svojine u skladu sa odredbama l. 78. i 79. Zakona
o dravnom premeru i katastru.
STAV 14. - Propisuje izuzetak kojim se ustanovljava steeno pravo za sve parcele koje su formi-
rane do 11.9.2009. godine.
Primena ove odredbe je retroaktivna i njome se pravo svojine na graevinskim parcelama koje su
formirane do 11.9.2009. godine reenjem konstatuje kao steeno pravo, a upis u katastar nepokretno-
sti ima deklarativan karakter u skladu sa lanom 60. stav 2. Zakona.
2. k oje je steeno radi izgradnje do 13. maja 2013. godine ili na osnovu odluke dravnog organa;
3. iji je poloaj odreen zakonom kojim se ureuje sport, kao i udruenja;
4. d rutvena preduzea i
5. na koja se primenjuju odredbe propisa Republike Srbije i bilateralnih meunarodnih ugovora
kojima se ureuje sprovoenje Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije (Sl. list SRJ - Me-
unarodni ugovori, br. 6/2002).
STAV 10. - upuuje na donoenje novog zakona kojim e se urediti pravo i uslovi za pretvaranje
prava korienja u pravo svojine uz naknadu za lica iz stav 9. ovog lana Zakona.
izgraen u cilju uspostavljanja jedinstva nepokretnosti iz lana 106. Zakona, izuzev kada je pravo
svojine na objektu steeno po osnovu legalizacije objekta, odnosno na osnovu Zakona o posebnim
uslovima za upis prava svojine na objektima izgraenim bez graevinske dozvole.
Ovo je jo jedan primer sticanja svojine na graevinskom zemljitu po samom zakonu, od kojeg
su izuzeti objekti koji su bili predmet posebnog zakona.
Izuzimanje od prava na sticanje svojine na graevinskom zemljitu lica koja su u postupku le-
galizacije objekata, odnosno posebnih delova objekata, upisani kao vlasnici tih objekata, odnosno
posebnih delova objekata, nije razumljivo, zbog toga to su ta lica regulisala svoju obavezu plaanja
naknade za graevinsko zemljite kako je to propisano odredbom lana 25. st. 2. i 3. Zakona o poseb-
nim uslovima za upis prava svojine na objektima izgraenim bez graevinske dozvole i s tim u vezi
dobila pravnosnano reenje o dozvoli upotrebe objekta, odnosno posebnog dela objekta na osnovu
kojeg su u skladu sa stavom 5. istog lana navedenog zakona upisani kao vlasnici objekta, odnosno
posebnog dela objekta.
STAV 2. - odreuje nadlenost Zavoda za upis prava svojine po zahtevu.
Pored nadlenosti, izvesno je i da se za podneti zahtev plaaju takse.
STAV 3. - od pravila o sticanju prava svojine iz stava 1. ovog lana, pored objekata koji su bili
predmet posebnog zakona iz stava 1. ovog zakona, izuzimaju se i lica iz lana 102. stav 9. Zakona.
STAV 4. - utvruje uslove pod kojim vlasnik objekta stie pravo svojine na graevinskom ze-
mljitu po trinoj ceni, neposrednom pogodbom, ako se u postupku iz lana 70. Zakona utvrdi da
povrina katastarske parcele istovremeno predstavlja i zemljite za redovnu upotrebu objekta.
Praktino ovaj nain sticanja svojine predstavlja kupoprodaju graevinskog zemljita.
STAV 5. - utvruje mogunost sticanja prava svojine na graevinskom zemljitu u sluaju kada je
zemljite za redovnu upotrebu manje od katastarske parcele na kojoj je objekat izgraen i ako se od
preostalog zemljita ne moe formirati posebna graevinska parcela, po trinoj ceni, neposrednom
pogodbom izmeu vlasnika zemljita i vlasnika objekta.
I ovaj sluaj omoguava kupoprodaju zemljita.
STAV 6. - ureuje pravo vlasnika zemljita, u sluaju kada se u postupku iz lana 70. Zakona
utvrdi da je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od katastarske parcele na kojoj je objekt
sagraen, i da se od njega moe formirati posebna graevinska parcela, da raspolae tim zemljitem.
STAV 7. - povezuje se sa sluajem iz stava 4. ovog lana Zakona i odreuje obaveza nadlenom
organu jedinice lokalne samouprave da jednim reenjem utvrdi zemljite za redovnu upotrebu i pra-
vo na pretvaranje prava korienja u pravo svojine.
STAV 8. - po pravnosnanosti reenje iz stava 7. vlasnik objekta stie pravo na upis prava svojine
na graevinskom zemljitu u evidenciji katastra nepokretnosti koju vodi Zavod.
svojine prenose i na tu katastarsku parcelu, odnosno deo katastarske parcele vlasnika tog posebnog
dela, osim ako je na tom zemljitu ustanovljen dugoroan zakup.
Ovo pravilo obavezuje Zavod da, prilikom upisa prava svojine na graevinskom zemljitu, po
slubenoj dunosti, prenosi prava i terete sa objekta, odnosno posebnog dela objekta, na parce-
lu. Za Zavod uspostavljanje jedinstva nepokretnosti je sastavni deo postupka upisa nepokretnosti i
prava.
STAV 2. - ureuje uspostavljanje jedinstva nepokretnosti u sluaju kada je vie objekata razliitih
vlasnika izgraeno na jednoj katastarskoj parceli, posle sprovedenog postupka parcelacije, tako da se
za svaki objekat formira posebna katastarska parcela.
Navedeni sluaj uspostavljanja jedinstva nepokretnosti Zavod primenjuje i pre stupanja na snagu
ove odredbe Zakona, posle koje sledi prenos tereta koji se u ovom stavu ne pominju.
STAV 3. - ureuje sluaj kada je na jednoj parceli upisano vie sukorisnika/suvlasnika, a samo
jedan od njih je vlasnik objekta, za koji se jedinstvo nepokretnosti uspostavlja po sprovedenom po-
stupku parcelacije za katastarsku parcelu na kojoj je sagraen objekat, dok se ostale parcele formiraju
kao parcele neizgraenog graevinskog zemljita.
I ovaj sluaj primenjuje se u praksi Zavoda.
STAV 4. - propisuje saglasnost vlasnika objekata i zemljita kao uslov za parcelaciju iz st. 2. i 3.
ovog lana Zakona.
Za saglasnost neophodna je isprava sainjena u skladu sa odredbama l. 6. i 88. Zakona o drav-
nom premeru i katastru.
STAV 5. - utvruje alternativu za sluaj da saglasnost iz stava 4. ovog lana Zakona ne bude po-
stignuta, koja zainteresovanog suvlasnika upuuje na mogunost pokretanja postupka razvrgnua
imovinske zajednice kod nadlenog suda, a pravnosnanu sudsku odluku odreuje kao ispravu po-
dobnu za parcelaciju.
Mogunost pokretanja razvrgnua imovinske zajednice u skladu je sa odredbom lana 16. Zako-
na o osnovama svojinskopravnih odnosa, kao i odredbama l. 148. do 154. Zakona o vanparninom
postupku (Sl. glasnik SRS, br. 25/82 i 48/88 i Sl. glasnik RS, br. 46/95 - dr. zakon, 18/2005 - dr.
zakon, 85/2012, 45/2013 - dr. zakon, 55/2014 i 6/2015), a pravnosnana sudska odluka kao osnov
za upis u katastar nepokretnosti propisana je odredbom lana 88. Zakona o dravnom premeru i
katastru.
STAV 6. - dozvoljava da projekat parcelacije na osnovu sudske odluke o razvrgnuu imovinske za-
jednice ne mora da bude u skladu sa planskim dokumentom kojim je utvrena minimalna povrina
graevinske parcele, pristup javnoj saobraajnici, visina i udaljenje objekta za tu zonu.
Ovo je izuzetak od primene pravila za parcelaciju.
STAV 7. - odreuje primenu odredbi o razvrgnuu suvlasnike zajednice i na lica iz lana 102.
stav 9. Zakona, kada se na novoformiranim katastarskim parcelama upisuje pravo korienja u korist
tih lica.
I ova odredba predstavlja izuzetak od pravila da se odredbe Zakona ne primenjuju na lica iz lana
102. stav 9. Valja napomenuti da za navedena pravna lica upis prava korienja na osnovu sudske
odluke o razvrgnuu imovinske zajednice nastupa posle 11.9.2009. godine i ne moe biti osnov za
pretvaranje prava korienja u pravo svojine bez naknade.
Urbana komasacija
(lan 107)
Urbana komasacija je postupak kojim se postojee katastarske parcele pretvaraju u grae-
vinske parcele u cilju racionalnog korienja i ureenja graevinskog zemljita, uz istovremeno
reavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Zakonom je propisano da urbana komasacija predstavlja javni interes za Republiku Srbiju. Ona
se sprovodi kada na odreenom podruju katastarske parcele ne ispunjavaju uslove za graevinsku
parcelu zbog povrine, oblika, poloaja ili nemogunosti pristupa javnoj povrini i zasniva se na na-
elima: nepovredivosti stvarnih prava vlasnika katastarskih parcela, jednake vrednosti i dodele novih
katastarskih parcela. Predmet urbane komasacije su sve katastarske parcele na podruju koje ini
komasacionu masu, osim katastarskih parcela na kojima su, u skladu sa vaeim planskim do-
kumentom:
- i zgraeni objekti,
-n eizgraenog graevinskog zemljita koje ispunjava uslove za graevinsku parcelu i
- j avne namene koje su ureene ili izgraene.
Stranke u postupku komasacije su vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na graevinskom ze-
mljitu koje je predmet komasacije, lica koja imaju pravni osnov za upis prava svojine na nepokret-
nosti a koja nije upisana u katastar nepokretnosti, kao i jedinica lokalne samouprave na ijoj teritoriji
se sprovodi postupak komasacije.
Postupak urbane komasacije sprovodi komisija za urbanu komasaciju koju obrazuje skuptina
jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se sprovodi postupak komasacije.
Uoljivo je da Zakon ne odreuje broj lanova komisije za komasaciju, kao ni njihove kvalifika-
cije, na nain kako je to ureeno u lanu 35. Zakona o poljoprivrednom zemljitu (Sl. glasnik RS,
br. 62/2006, 65/2008 - dr. zakon i 41/2009).
U postupku urbane komasacije na novoformirane katastarske parcele prenosi se pravo vlasnitva
i tereti ako su bili upisani na katastarskoj parceli koja je uneta u komasacionu masu.
Institut urbane komasacije Zakon ureuje odredbama l. 107, 108, 108a i 108b. Tim odredbama,
pored nadlenosti za donoenje odluke o urbanoj komasaciji i za sprovoenje urbane komasacije,
ureeni su postupak, rokovi, reenje, trokovi, alba i druga pitanja od znaaja za urbanu komasaciju.
Pravnosnano reenje o komasaciji sa dokazom o isplaenim naknadama u postupku komasacije
osnov je za upis novoformirane katastarske parcele u katastar nepokretnosti na koju se prenose pravo
svojine i tereti sa katastarske parcele koja je uneta u komasacionu masu.
Zapaa se da Zakon ne ureuje sadrinu reenja o urbanoj komasaciji, shodno reenju o raspodeli
komasacione mase iz lana 43. Zakona o poljoprivrednom zemljitu.
Zavod ima obavezu da po objavljivanju odluke o urbanoj komasaciji upie zabelebu sprovoe-
nja komasacije u katastar nepokretnosti posle ega je zabranjena svaka promena na komasacionom
podruju bez saglasnosti komisije do zavretka procesa komasacije, odnosno momenta brisanja te
zabelebe.
Danom pravnosnanosti reenja o komasaciji sva stvarna prava i tereti prenose se sa parcele unete
u komasacionu masu na novoformiranu katastarsku parcelu.
Stvarna prava i tereti treba da prate njihovog imaoca, a ne novog imaoca prava svojine, kako je
to navedeno u lanu 108b stav 1. taka 1) Zakona. Takoe, pogrena je i odredba take 3) navedenog
lana Zakona, jer danom pravnosnanosti reenja o komasaciji stiu se uslovi za brisanje zabelebe
o sprovoenju komasacije i dalje promene mogu da se vre bez saglasnosti komisije, a ne obrnuto!
Navedenu greku dokazuje lan 108. stav 3. Zakona.
Vano je istai da odredbe o postupku urbane komasacije ne pominju zabranu povraaja u pre-
anje stanje i obnovu postupka.
Graevinska dozvola
(lan 145. stav 8)
Odredba lana 145. stav 8. Zakona odreuje isprave koje predstavljaju osnov za upis u katastar
nepokretnosti i navodi:
1. pravnosnano reenje o odobrenju izvoenja radova za objekte (koji se mogu upisati u katastar
nepokretnosti),
2. reenje za promenu namene objekta, odnosno reenje o promeni namene objekta, odnosno
dela objekta bez izvoenja radova,
3. pravnosnano reenje o odobrenju izvoenja radova i pravnosnano reenje o upotrebnoj do-
zvoli, ako je za predmetni objekat, odnosno izvoenje radova izdata i upotrebna dozvola po
zahtevu investitora.
Sve navedene isprave su u skladu sa odredbama l. 86. i 88. Zakona o dravnom premeru i kata-
stru.
Za zahteve na osnovu navedenih isprava Zavod naplauje takse.
Upotrebna dozvola
(lan 158. st. 11. i 12)
Odredba lana 158. stav 11. Zakona, predstavlja nastavak objedinjene procedure u postupcima
za izdavanje akata u ostvarivanju prava na izgradnju i korienje objekata koja je predmet ureivanja
odredbi l. 8, 8a, 8b, 8v, 8g, 8d i 8. Napred navedeni stav 11. obavezuje nadleni organ jedinice lo-
kalne samouprave da u roku od pet radnih dana od dana pravnosnanosti upotrebne dozvole, dostavi
Zavodu: upotrebnu dozvolu, elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta,
kao i elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije.
Primena ove obaveze nastupa, sudei po odredbi lana 132(s3), st. 1. i 3. Zakona, od 1.3.2015.
godine u papirnoj (pravilnije: pismenoj) formi, a od od 1.1.2016. godine u elektronskoj formi, za
koje ministar nadlean za poslove graevinarstva tek treba da se donese podzakonske propise.
Odredba lana 158. stav 12. Zakona obavezuje Zavod da donese reenje o kunom broju i vri
upis prava svojine na objektu, odnosno posebnim delovima objekta u roku od sedam dana od do-
stavljanja upotrebne dozvole, a u roku od 30 dana vri upis u katastar vodova, o emu obavetava
investitora i nadleni organ uprave.
Odreivanje roka za donoenje reenja o kunom broju u koliziji je sa lanom 9. stav 1. Pravilni-
ka o adresnom registru (Sl. glasnik RS, br. 16/2012 - dalje: Pravilnik) kojim je propisana obaveza
vlasnika objekta da u roku od 30 dana od dana izgradnje objekta istovremeno sa zahtevom za upis
zgrade podnese zahtev za utvrivanje kunog broja. Nesumnjivo da prednost ima odredba Zakona i
da Pravilnik mora biti u skladu sa Zakonom. Meutim, ako se zna da donoenje reenja o utvrivanju
kunog broja zavisi od postojanja objekta na planu (prethodno ucrtavanje) i sainjavanja zapisnika o
uviaju na terenu, onda se moe razumeti da je rok od sedam dana esto nedovoljan. S duge strane,
obavetavanje investitora je suvino, zato to mu se dostavlja reenje, a obavetavanje nadlenog orga-
na (koji nije stranka u postupku upisa u katastar nepokretnosti) je nova obaveza koja se moe izvriti.
Uoljivo je da odredba lana 158. stav 12. Zakona izbegava da pomene rok za upis nepokretnosti
koji je predmet ureivanja Zakona o dravnom premeru i katastru pod kojim pojmom se, na osnovu
lana 74. stav 1. navedenog Zakona, smatra upis podataka o parceli, objektu i posebnom delu objekta.
Saetak
Delatnost planiranja i izgradnje u Republici Srbiji ureuju tri zakona: Zakon, Zakon o legaliza-
ciji objekata (Sl. glasnik RS, br. 95/2013 i 117/2014) i Zakon o posebnim uslovima za upis prava
svojine na objektima izgraenim bez graevinske dozvole, a uskoro se oekuje jo jedan kojim e
se urediti pravo i uslovi za pretvaranje prava korienja graevinskog zemljita u pravo svojine za
privredna drutva i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se ureuje
privatizacija, steajni i izvrni postupak, kao i njihove sledbenike (skraeno: konverzija graevinskog
zemljita uz naknadu).
Nije teko zakljuiti da je normativna ureenost planiranja i izgradnje objekata u Republici Srbiji
komplikovana.
Zakon je pretrpeo niz izmena i dopuna koje utvruju sistem graevinskog zemljita. Ovaj zakon
ima ukupno 225 lanova od kojih vei broj sadre tekst podeljen u vie od deset stavova, a neki od
njih i nizom taaka. Pravila koja utvruje Zakon optereena su brojnim izuzecima to oteava razu-
mevanje teksta naroito zbog upuivanja na prethodne ili potonje odredbe. Tekst Zakona nije lien
neloginosti i greaka (npr. lan 209. taka 8) ili lan 2 [s2]).
Zakon promovie objedinjenu proceduru za brojne nosioce javnih ovlaenja i najavljuje dono-
enje niza podzakonskih propisa od kojih oekuje da skrate rokove za odluivanje u postupcima za
koje su nadleni navedeni nosioci. Objedinjena procedura koja treba da objedini postupke kod svih
uesnika procesa planiranja, izgradnje i evidentiranja objekata i prava na njima za sada nije prove-
rena u praksi.
Vei broj odredbi Zakona odnosi se na Republiki geodetski zavod. Na ovu upravnu organizaciju
ija je osnovna nadlenost voenje registra nepokretnosti i prava na njima Zakon prenosi brojne oba-
veze, ime se, pored prirodne povezanosti dve srodne materije, nastavlja tenja za prenoenje nadle-
nosti sa nadlenih organa jedinice lokalne samouprave na Zavod. Ako se izuzmu poslovi provoenja
preparcelacije/parcelacije, spajanja parcela, promene namene poljoprivrednog/umskog zemljita,
ranije preneta nadlenost za konverziju graevinskog zemljita (sada pretvaranja prava korienja na
graevinskom zemljitu u pravo svojine, bez naknade) i upisa prava na objektima bez graevinske
dozvole, poslednjim izmenama i dopunama Zakona preneta je na Zavod i obaveza voenja Central-
nog registra planskih dokumenata, iako je prirodno da se ta evidencija vodi u ministarstvu nadle-
nom za poslove graevinarstva.
Posebnu panju zasluuje odredba lana 134(s3) Zakona kojim se odreuje da se nee primenji-
vati odredbe drugih zakona kojima se na drugaiji nain ureuju pitanja koja su predmet ureivanja
Zakona. Navedena odredba mogui je izvor razliitih tumaenja i primene odredbi drugih zakona
koje su u koliziji sa izmenjenim odredbama Zakona. To se naroito odnosi na podobnost isprava za
upis u katastar nepokretnosti za ta Zakon o dravnom premeru i katastru predstavlja lex specialis.
U praksi postoji ogroman broj zahteva koji se odnose na graevinsko zemljite i koji nisu reeni
do stupanja na snagu Zakona. Ta injenica uticae na istovremenu primenu razliitih verzija istog
Zakona i duinu roka za njihovo reavanje. Zbog toga je neophodno neprekidno praenje prakse
kako bi se obezbedili svi uslovi da se sa sprovoenjem objedinjene procedure otpone od planiranog
datuma: 1.1.2016. godine.
Slavko Stanojevi
I
nspekcijski nadzor kao vrsta upravnog nadzora regulisan je odredbama poglavlja XII vaeeg Za-
kona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US,
24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i
145/2014 - dalje: Zakon), tanije lanovima od 172. zakljuno sa lanom 184. Treba podsetiti da po-
slove inspekcijskog nadzora, iskljuivo obavljaju organi dravne uprave i lokalne samouprave, kao i da
funkciju inspekcijskog nadzora ne mogu zameniti drugi oblici nadzora. Inspekcijski poslovi obuhva-
taju raznovrsne i posebne upravne i struno-tehnike radnje, to ovaj postupak ine specifinim. Kao
takav, inspekcijski nadzor ima sve bitne osobine koje karakteriu nadzor uopte, s tim to inspekcijski
nadzor stvara specifian pravni odnos koji nastaje izmeu nadzornog i nadziranog subjekta, a koji
podrazumeva tri faze nadzornog procesa:
- posmatranje i nadziranje subjekta,
- davanje ocene o njegovom radu i
- potrebna, odnosno eventualna intervencija.
Navedene osobine sadrane su i u inspekcijskom nadzoru u oblasti graevinarstva.
U odnosu na predmetnu tematiku, pored navedenih faza postupka inspekcijskog nadzora u pred-
metnoj oblasti, neophodno je sagledavanje i sledeih elemenata:
1. nadlenost i ulogu urbanistike i graevinske inspekcije prema Zakonu;
2. kaznene odredbe i
3. uklanjanje objekata.
autonomnoj pokrajini se poverava i vrenje nadzora nad radom gradskih i optinskih inspektora
na teritoriji autonomne pokrajine.
-O ptini, gradu i gradu Beogradu, poverava se vrenje inspekcijskog nadzora nad izgradnjom
objekata za koje izdaju graevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona.
-G radu Beogradu poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i
urbanizma, na teritoriji grada Beograda, za izgradnju i rekonstrukciju objekata do 800 m bruto
razvijene graevinske povrine.
- Novim izmenama propisano je da ukoliko se u vrenju inspekcijskog nadzora nad radom gra-
evinskog inspektora gradske optine u sastavu grada utvrdi da optinski graevinski inspektor
ne preduzima propisane mere u vrenju inspekcijskog nadzora, gradski graevinski inspektor
ima pravo da u konkretnom sluaju preuzme vrenje inspekcijskog nadzora i okona postupak.
- U nastavku izmena propisano je da protiv optinskog graevinskog inspektora (kao odgovor-
nog slubenog lica, pored novane kazne propisane lanom 209. stav 1. taka 7) se pokree i
disciplinski postupak zbog tee povrede radne dunosti iz radnog odnosa.
- U sluaju iz prethodnog stava ovog lana, po albi na reenje doneto u ovom postupku reava
ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine
kada se objekti grade na teritoriji autonomne pokrajine.
- Prema odredbama lana 172. stav 9. Zakona, poslove urbanistikog inspektora moe da obavlja
diplomirani inenjer arhitekture - master, odnosno diplomirani inenjer arhitekture ili diplomi-
rani graevinski inenjer - master, odnosno diplomirani graevinski inenjer, koji ima najmanje
tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane
zakonom.
- Poslove graevinskog inspektora moe da obavlja lice sa steenim visokim obrazovanjem odgo-
varajue struke odnosno smera na studijama drugog stepena graevinarstva (master akademskih
studija, master strukovnih studija, specijalistike akademske studije, specijalistike strukovne
studije) odnosno diplomirani inenjer graevinarstva, ili lice sa steenim visokim obrazovanjem
odgovarajue struke odnosno smera na studijama drugog stepena arhitekture (master akadem-
skih studija, master strukovnih studija, specijalistike akademske studije, specijalistike strukov-
ne studije), odnosno diplomirani inenjer arhitekture, koji ima najmanje tri godine radnog isku-
stva u struci i poloen struni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
- Poslove inspekcijskog nadzora koji su ovim zakonom povereni optini moe da obavlja i lice koje
ima visoko obrazovanje na studijama prvog stepena graevinske ili arhitektonske struke, odno-
sno lice koje ima viu kolsku spremu arhitektonske ili graevinske struke, najmanje tri godine
radnog iskustva u struci, poloen struni ispit i koje ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
U vezi sa navedenom izmenom koja se odnosi na preuzimanje inspekcijskog nadzora gradskog
graevinskog inspektora u predmetu koji vodi optinski graevinski inspektor, prisutne su odreene
nedoumice. Odnose se na pitanje u kojoj fazi postupka je mogue preuzimanje predmeta. Da li se
preuzimanje inspekcijskog nadzora odnosi i na izvrenje reenja u situaciji kada graevinski inspektor
gradske optine sprovede postupak, donese reenje i zakljuak o dozvoli izvrenja, ali ga ne izvri.
U istom lanu nije utvrena obaveza graevinskog inspektora gradske optine da na zahtev grad-
skog graevinskog inspektora dostavi potrebne podatke i spise predmeta na uvid, imajui u vidu da
gradski graevinski inspektor ne vri nadzor nad radom graevinskog inspektora gradske optine.
-R
epublika urbanistika inspekcija obavlja poslove inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog
planiranja i urbanizma na teritoriji Republike Srbije za izgradnju i rekonstrukciju objekata pre-
ko 800m2, odnosno inspekcijski nadzor nad primenom zakona koji regulie oblast prostornog
planiranja, urbanizma i graevine; kontrolu donetih prostornih planova, urbanistikih planova,
urbanistikih projekata, sprovoenja planova, promene stanja u prostoru, kao i nadzor nad in-
spekcijskim poslovima u izgradnji i upotrebi graevinskih objekata koji su povereni Autonomnoj
pokrajini i jedinici lokalne samouprave. Navedeni poslovi se obavljaju u Odeljenju za inspekcij-
ske poslove urbanizma u okviru Sektora za inspekcijski nadzor u resornom ministarstvu.
U okviru Odeljenja obrazovane su dve ue jedinice: Grupa urbanistike inspekcije Beograd i
Grupa urbanistike inspekcije Ni.
-U
rbanistika inspekcija na nivou autonomne pokrajine obavlja poslove inspekcijskog nadzo-
ra u oblasti prostornog planiranja i urbanizma na teritoriji autonomne pokrajine, odnosno in-
spekcijski nadzor nad primenom zakona koji regulie oblast prostornog planiranja, urbanizma i
graevine; kontrolu donetih prostornih planova, urbanistikih planova, urbanistikih projekata,
sprovoenja planova, promene stanja u prostoru. Poslovi se obavljaju u Odseku za inspekcijske
poslove za urbanizam i graditeljstvo i poslove izvrenja u okviru Sektora za inspekcijske poslove
u pokrajinskom Sekretarijatu za urbanizam, graditeljstvo i zatitu ivotne sredine.
-U
rbanistika inspekcija grada Beograda obavlja poslove inspekcijskog nadzora u oblasti pro-
stornog planiranja i urbanizma na teritoriji grada Beograda, za izgradnju i rekonstrukciju obje-
kata do 800m bruto razvijene povrine, u Odeljenju za urbanistiku inspekciju pri Sektoru za
graevinsku i urbanistiku inspekciju u Sekretarijatu za inspekcijske poslove Gradske uprave
grada Beograda.
-R
epublika graevinska inspekcija obavlja kao izvorne, poslove inspekcijskog nadzora nad iz-
gradnjom objekata na osnovu ovog zakona, odnosno inspekcijski nadzor u oblasti izgradnje i
upotrebe graevinskih objekata od znaaja za Republiku; nadzor nad inspekcijskim poslovima
u izgradnji i upotrebi graevinskih objekata koji su povereni jedinicama lokalne samouprave,
kao i sainjavanje i prosleenje upravnih akata u okviru ovlaenja propisanih zakonom. Poslovi
se obavljaju u Odeljenju za inspekcijske poslove graevinarstva u okviru Sektora za inspekcijski
nadzor u resornom ministarstvu. Kao ue organizacione jedinice u okviru Odeljenja formirane
su: Grupa graevinske inspekcije Beograd, Grupa graevinske inspekcije Ni.
-G
raevinska inspekcija na nivou autonomne pokrajine Vojvodina obavlja poslove inspekcij-
skog nadzora nad izgradnjom objekta za koje autonomna pokrajina izdaje graevinsku dozvolu,
zatim inspekcijski nadzor nad radom kako organa koji su nadleni za poslove graevinarstva,
tako i organa koji su nadleni za poslove graevinske inspekcije. Navedeni poslovi se obavljaju u
Odseku za inspekcijske poslove za urbanizam i graditeljstvo i poslove izvrenja u okviru Sektora
za inspekcijske poslove u pokrajinskom Sekretarijatu za urbanizam, graditeljstvo i zatitu ivotne
sredine.
-G
raevinska inspekcija grada Beograda, obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad izgrad-
njom i rekonstrukcijom objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje grad Beograd (objekti preko
800m), u Odeljenju za graevinsku inspekciju pri Sektoru za graevinsku i urbanistiku inspek-
ciju u Sekretarijatu za inspekcijske poslove Gradske uprave grada Beograda.
-G
raevinske inspekcije na nivou optinskih uprava, obavljaju poslove inspekcijskog nadzora
nad izgradnjom i rekonstrukcijom objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje optinski organ
uprave, u razliitim organizacionim jedinicama optinskih uprava. Najee ove inspekcijske
slube obavljaju poslove pri formiranim Odeljenjima za komunalno-graevinske poslove, ili in-
spekcijske poslove.
U ovoj vrsti upravnog postupka, zastupljen je odnos izmeu nadzornog subjekta (graevinski in-
spektor) i nadziranog subjekta (investitor i izvoa radova). Vanredni inspekcijski nadzor podra-
zumeva kontrolu objekta sa aspekta kontrole izvoenja radova na izgradnji objekta, koji je iniciran
prijavom graana, zainteresovanog lica. U ovoj vrsti postupka, podnosilac prijave nije stranka u
postupku, ve samo zainteresovano lice, koje svojim iniciranjem moe da ukae na izvesne nepra-
vilnosti. Ovo iz razloga to u dosadanjoj praksi u postupcima kontrole graevinskih inspektora na
izgradnji objekata, veoma esto su prisutne prijave graana, obino suseda, koji imaju svoje razloge za
podnoenje prijave. U ovakvim situacijama, prijave graana nisu od znaaja za tok, voenje postupka
inspekcijskog nadzora, jer graevinski inspektor ve postupa po slubenoj dunosti i u okviru pro-
pisanih ovlaenja preduzima zakonom propisane upravne radnje i mere prema investitoru, odnosu
izvoau radova.
U toku vrenja inspekcijskog nadzora, kao segment od velikog znaaja je sainjavanje zapisnika
od strane inspektora. Kao javna isprava zapisnik je taj kojim se konstatuju odreene injenice i
nedostaci iz oblasti inspekcijskog nadzora. Inspektor uzima pismene i usmene izjave od odgovornih
lica i svedoka o pitanjima koja su od znaaja za utvrivanje injeninog stanja, utvruje identitet lica
koja rade u preduzeima i drugim pravnim licima koje kontrolie, kao i fizikih lica koja obavljaju
delatnost iz predmetne oblasti, preduzima radnje u skladu sa svojim ovlaenjima, s tim to je u oba-
vezi da o svakoj radnji izvrenoj u postupku nadzora saini zapisnik, kako bi se moglo utvrditi ta je
sve uinjeno tokom obavljanja pojedinih radnji u postupku. Ukoliko je zapisnik propisno sastavljen
prua potpun dokaz o toku i sadrini inspekcijske kontrole, a kao takav slui kao dokazno sredstvo u
postupku donoenja upravnih akata i preduzimanja drugih upravnih mera.
Prema slovu zakona, u vrenju inspekcijskog nadzora graevinski inspektor kontrolie, proverava
da li nadzirani subjekat, odnosno investitor radova i izvoa radova postupaju u skladu sa zakonom
propisanim uslovima u toku izgradnje objekta za koji je izdata graevinska dozvola. Propisani uslovi
utvreni su lanom 175. Zakona koji propisuje da graevinski inspektor proverava, odnosno utvr-
uje da li:
- privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koji gradi objekat, odnosno lice
koje vri struni nadzor, odnosno lica koja obavljaju pojedine poslove na graenju objekata, is-
punjavaju propisane uslove;
- je za objekat koji se gradi, odnosno za izvoenje radova izdata graevinska dozvola i potvrena
prijava o poetku graenja, odnosno izdato reenje iz lana 145. ovog zakona, kao nova izmena;
- je investitor zakljuio ugovor o graenju, u skladu sa ovim zakonom;
- se objekat gradi prema izdatoj graevinskoj dozvoli i projektu za izvoenje, odnosno tehnikoj
dokumentaciji na osnovu koje je izdato reenje iz lana 145. ovog zakona, kao nova izmena;
- je gradilite obeleeno na propisan nain;
- izvreni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrauju odgovaraju zakonu i
propisanim standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta;
- je izvoa radova preduzeo mere za bezbednost objekta, susednih objekata, saobraaja, okoline
i zatitu ivotne sredine;
- na objektu koji se gradi ili je izgraen postoje nedostaci koji ugroavaju bezbednost njegovog
korienja i okoline;
- izvoa radova vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije na
propisani nain;
- se u toku graenja i korienja objekta vre propisana osmatranja i odravanja objekta;
- je tehniki pregled izvren u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona;
- je za objekat koji se koristi izdata upotrebna dozvola;
- se objekat koristi za namenu za koju je izdata graevinska, odnosno upotrebna dozvola;
- obavlja i druge poslove utvrene zakonom ili propisom donetim na osnovu zakona.
inspektor je u obavezi da donese investitoru radova i vezano je za reenje o uklanjanju objekta, od-
nosno njegovih delova.
Predmetno reenje izvrno je danom donoenja, a ova mera sprovodi se stavljanjem slubenog
znaka zatvoreno gradilite (uta - narandasta traka), peaenjem graevinskih maina i pribijanjem
kopije istog reenja na vidnom mestu.
Jedan primerak izvrnog reenja kojim se nareuje zatvaranje gradilita, graevinski inspektor
dostavlja nadlenoj policijskoj upravi, koja po potrebi prua policijsku pomo radi omoguavanja
sprovoenja izvrenja tog reenja.
U dosadanjoj praksi pokazalo se kao veoma aktuelno pitanje postavljanja znaka zatvoreno gradi-
lite. Naime, zakon decidno utvruje da se ovaj znak postavlja samo na gradilita na kojima se izvode
radovi bez graevinske dozvole tzv. bespravna gradnja. U mnogobrojnim sluajevima na terenu,
inspekcijskom kontrolom se utvruje da se na objektu izvode radovi na osnovu graevinske dozvole,
ali sa izvesnim odstupanjima u odnosu na istu dozvolu i overeni projekat. Primenjujui zakonska ovla-
enja graevinski inspektor nalae reenjem odreene mere, radi otklanjanja nepravilnosti (obustavu
radova, izmenu dokumentacije i dr), ali u isto vreme nema ovlaenje da zatvori gradilite i analogno
tome postavi znak zatvoreno gradilite. S tim u vezi, izdavanjem reenja sa odreenim nalogom mera
ne proizvode dejstva na samom terenu, jer investitor i izvoa radova isto ne potuju i nastavljaju sa
izvoenjem radova.
Kao sledea napomena od izuzetnog znaaja, istie se injenica da su investitor i izvoa radova u
postupku inspekcijske kontrole koje vri graevinski inspektor, jedine stranke u ovom postupku.
Ovo iz razloga to je u praksi, esto prisutna situacija da u toku izgradnje objekta, u razliitim faza-
ma njegove izgradnje, delove objekta (stanove, poslovni prostor), investitor otui, proda. Tako kupci
stanova, odnosno poslovnog prostora, iako objekat nije zavren, bez obzira to je na primer zavren
u konstruktivnom smislu, izvode naknadne radove, koji predstavljaju odstupanja u odnosu na prav-
nosnanu graevinsku dozvolu, odnosno overeni projekat. To su situacije kada graevinski inspektor
na osnovu gore navedenih ovlaenja, preduzima takoe navedene razliite upravne mere, ali prema
investitoru radova, koji je jedini odgovoran u toku izgradnje objekta i to sve do izdavanja pravnosna-
ne upotrebne dozvole.
Zabrane
Graevinski inspektor u toku vrenja inspekcijskog nadzora, na osnovu zakonom propisanih ovla-
enja izrie upravne mere i u vidu zabranjujuih reenja, kao upravnih akata. Na osnovu lana 178.
Zakona, graevinski inspektor ovu upravnu meru izrie kada utvrdi da:
- privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, odnosno lice kome je povereno
vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ne ispunjava pro-
pisane uslove, zabranie reenjem dalje izvoenje radova do ispunjenja uslova (lan 178. stav 1.
taka 1);
- na objektu koji se gradi ili koji je izgraen postoje nedostaci koji predstavljaju neposrednu opa-
snost po stabilnost, odnosno bezbednost objekta i njegove okoline i ivot i zdravlje ljudi, zabrani-
e reenjem korienje objekta ili njegovog dela dok se ne otklone utvreni nedostaci (lan 178.
stav 1. taka 2);
- se objekat za koji je izdata graevinska dozvola koristi bez upotrebne dozvole, naredie investi-
toru pribavljanje upotrebne dozvole u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dui od 90 dana, a
ako je investitor ne pribavi u utvrenom roku donee reenje o zabrani korienja objekta (lan
178. stav 1. taka 3);
- se objekat za koji je izdata graevinska i upotrebna dozvola koristi za namenu koja nije utvre-
na graevinskom i upotrebnom dozvolom, naloie pribavljanje graevinske dozvole, odnosno
reenja iz lana 145. ovog zakona u roku od 30 dana, a ako investitor ne pribavi graevinsku
dozvolu, odnosno reenje iz lana 145. ovog zakona u ostavljenom roku, donee reenje o zabrani
korienja objekta (lan 178. stav 1. taka 4);
- se korienjem objekta dovodi u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost susednih objekata,
bezbednost okoline ili ugroava ivotna sredina, naloie izvoenje potrebnih radova, odnosno
zabraniti korienje objekta, odnosno dela objekta (lan 178. stav 1. taka 5).
U vezi sa lanom 178. stav 1. taka 3) Zakona iako nije predmet najnovije izmene zakona, neop-
hodno je istai, odnosno jo jednom podvui da je investitor radova jedino odgovorno lice u toku
izvoenja gradnje objekta, sve do pribavljanja upotrebne dozvole. Sledstveno tome, graevinski
inspektor po proteku roka od 30 - 90 dana koji je odreen za pribavljanje upotrebne dozvole, zabranu
korienja objekta iskljuivo i jedino nalae, odreuje prema investitoru radova, mada je u praksi u
veini sluajeva prisutna injenica da je predmetni objekat ve useljen, to u mnogome oteava postu-
pak. U ovakvim situacijama, praktino izvrenje predmetnog reenja je neizvrivo.
l. 182. i 183. Zakona nisu pretrpeli izmene, a utvruju postupak dostavljanja upravnih akata ree-
nja i zakljuaka kada je investitor nepoznat, odnosno postupak donoenja reenja uklanjanja objekta,
ili njegovog dela, u smislu odreivanja roka, izrade projekta za ruenje, kao i nain izvrenja putem
drugog lica, ako investitor uklanjanje nije u roku izvrio.
Oalbeni postupak propisan je lanom 184. Zakona tako to odredbe iz prethodnog zakona ostaju
na snazi, osim odredbe ovog lana stav 3. koja utvruje da alba na reenje urbanistikog inspektora
nije dozvoljena, kao i da se brie stav 5. istog lana, koji je dozvoljavao albu na reenje urbanistikog
inspektora grada Beograda.
Kaznene odredbe
Pre najnovijih izmena u kaznenim odredbama Zakona, nisu bile propisane kaznene mere - sankci-
je za preduzetnike i fizika lica. Imajui u vidu da su u praksi najzastupljenija fizika lica kao investitori
na izgradnji objekata, u praktinoj primeni zakona graevinski inspektori su nailazili na odreene
tekoe koje su ih sputavale da svoju upravno nadzornu funkciju izvre u potpunosti. Na mnogobrojne
predloge graevinskih inspektora da se i ove kategorije lica uvedu kao odgovorna lica, zakonodavac je
odgovorio najnovijim izmenama zakona. Na taj nain novim izmenama Zakona, graevinski inspek-
tori su dobili ira ovlaenja, u delu primene kaznenih odredbi.
Privredni prestupi
U poglavlju zakona koji regulie privredne prestupe kao vrstu kaznenih mera, prema izmenama
uvodi se posle lana 202. novi lan 202a Zakona koji utvruje kanjavanje za uinjeni privredni pre-
stup, tanije:
novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno
drutvo ili drugo pravno lice koje izrauje tehniku dokumentaciju i/ili izvodi radove, ako ne ispunjava
uslove za obavljanje te delatnosti propisane ovim zakonom (lan 126. Zakona koji utvruje uslove za
privredne subjekte koji mogu da vre izradu tehnike dokumentacije za izgradnju objekta i lan 150.
Zakona koji propisuje uslove za odgovornog izvoaa radova koji rukovodi izgradnjom objekta).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili
drugom pravnom licu, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
Izmenjeni lan 204. propisuje da e se novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kazniti
za privredni prestup privredno drutvo ili drugo pravno lice koje je ovlaeno da utvruje uslove za iz-
gradnju objekata i ureenje prostora, kao i tehnike podatke za prikljuak na infrastrukturu, odnosno
da prikljui objekat na infrastrukturu, ako u propisanom roku ne objavi separat i/ili ne dostavi potreb-
ne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta, i/ili lokacijske uslove i/ili saglasnost na projekat,
odnosno drugi akt predvien ovim zakonom, kao i ako ne prikljui objekat na infrastrukturu (lan 8b
koji propisuje postupanje imaoca javnih ovlaenja u objedinjenoj procedure i lan 46. stav 4. koji se
odnosi na odluku planskog dokumenta).
Odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, za privredni prestup iz stava 1.
ovog lana kaznie se i novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje lokacijskih
uslova, odnosno nosilac izrade plana.
Posle prethodnog lana dodaje se lan 204a koji propisuje da e se novanom kaznom od 1.500.000
do 3.000.000 dinara kazniti za privredni prestup privredno drutvo ili drugo pravno lice ako trai sa-
glasnosti na tehniku dokumentaciju suprotno odredbama ovog zakona.
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom ili drugom
pravnom licu, novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje graevin-
ske dozvole.
Prekraji
U poglavlju zakona koji utvruje prekrajne sankcije, izmene u lanu 205. Zakona odnose se na
uvoenje preduzetnika i fizikog lica, kao odgovornih lica. Tako da e se u sluaju ako ne omogui
urbanistikom ili graevinskom inspektoru vrenje nadzora u skladu sa ovim zakonom (l. 173. i 175),
za prekraj kazniti preduzetnik novanom kaznom od 100.000 do 300.000 dinara.
Za isti prekraj kaznie se fiziko lice koje nije preduzetnik novanom kaznom od 50.000 do
100.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz ovog lana podnosi nadleni graevinski, odnosno
urbanistiki inspektor.
U lanu 206. Zakona izmene su propisane stavom 3. koji utvruje da e se kazniti fiziko lice kao
investitor objekta, novanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara, za prekraj nesmetanog kretanja i
pristupa osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz sva tri stava ovog lana podnosi nadleni graevin-
ski inspektor.
Kaznene odredbe lana 208. Zakona sa izmenama i to stavom 3. utvruje da e se novanom ka-
znom od 50.000 do 150.000 dinara kazniti za prekraj odgovorni izvoa radova ako postupa suprotno
odredbama lana 152. stav 7. ovog zakona, odnosno ne obezbedi objekte i okolinu u sluaju prekida
radova.
Novi lanovi zakona u kaznenim odredbama su sledei:
lan 208a koji propisuje:
Novanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik koji:
1) gradi objekat bez graevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehnikoj dokumentaciji na
osnovu koje se objekat gradi (lan 110);
2) postupa suprotno odredbama lana 152. ovog zakona (izmene u ovom lanu su propisane stavom
2. gde se izvoa radova obavezuje da organu koji je izdao graevinsku dozvolu podnese izjavu
o zavretku izrade temelja i zavretku objekta u konstruktivnom smislu. Zatim u stavu 4. zako-
nodavac propisuje da je nadleni organ u obavezi da u roku od tri dana od dana prijema izjave
iz stave 2. ovog lana, obavesti o zavretku izrade temelja nadlenu graevinsku inspekciju koja
ima obavezu da u roku od tri dana izvri inspekcijski nadzor i o tome obavesti nadleni organ.
Stavom 5. se dalje propisuje da ako nadleni organ po izvrenoj kontroli utvrdi da postoji od-
stupanje geodetskog snimka izgraenih temelja u odnosu na graevinsku dozvolu, odmah e
obavestiti graevinskog inspektora o ovoj injenici sa nalogom da se zapoeti radovi obustave
do usaglaavanja izgradnje temelja sa graevinskom dozvolom);
3) ne obavesti nadleni organ o zavretku izgradnje temelja (lan 152. stav 3);
4) nastavi sa graenjem objekta posle donoenja reenja o obustavi graenja (l. 176. i 177).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice investitor, novanom kaznom od 100.000 do
150.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
lan 208b koji propisuje:
Novanom kaznom od 300.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik koji izrauje
tehniku dokumentaciju i/ili izvodi radove, ako ne ispunjava uslove za obavljanje te delatnosti propisane
ovim zakonom (l. 126. i 150).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice investitor novanom kaznom od 50.000 do
150.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
lan 208v koji propisuje:
Novanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za
prekraj odgovorni projektant koji je izradio i potpisao tehniki dokument ili je potvrdio taj dokument
u postupku tehnike kontrole, suprotno odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima donetim na
osnovu ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski in-
spektor.
lan 211a koji propisuje:
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj odgovorno lice u imaocu
javnog ovlaenja, ako imalac javnih ovlaenja tokom sprovoenja objedinjene procedure ne postupa na
nain i u rokovima propisanim ovim zakonom (lan 8b).
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi registrator, odnosno organ
nadlean za sprovoenje objedinjene procedure ako registrator nije imenovan u skladu sa lanom 8v ovog
zakona.
lan 211b koji propisuje:
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj registrator, odnosno odgovor-
no lice u organu nadlenom za sprovoenje objedinjene procedure ako nije imenovan registrator, ako ne
podnese zahtev za pokretanje prekrajnog postupka u skladu sa lanom 8v stav 5. ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi Registrator centralne evi-
dencije.
lan 212. koji propisuje:
Novanom kaznom od 500.000 do 2.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili
drugo pravno lice koje obavlja poslove izrade i kontrole tehnike dokumentacije, odnosno koje je izvoa
radova, vrilac strunog nadzora ili tehnikog pregleda, ako nije osigurano od odgovornosti za tetu (lan
129a).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom prav-
nom licu novanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 100.000 do 500.000
dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski in-
spektor.
Napominje se da se odredbe ovog lana primenjuju od 1.1.2016. godine.
Pored navedenih novih lanova, izmene u kaznenim odredbama se odnose na lan 209. stav 1.
taka 2) Zakona koji utvruje da e se novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom
zatvora do 30 dana kazniti za prekraj odgovorno slubeno lice u nadlenom organu uprave ako ne
izda lokacijske uslove, graevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu u propisanom roku (l. 8d, 53, 56,
136. i 158) i stav 3. kojim se propisuje da zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ta.
1) i 3) ovog lana Zakona podnosi nadleni urbanistiki inspektor, zahtev iz stava 1. ta. 2) i 4) ovog
lana graevinski inspektor, zahtev iz stava 1. taka 6) ovog lana urbanistiki, odnosno graevinski
inspektor, a zahtev iz stava 1. ta. 5) i 7) ovog lana organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole.
Izmene se odnose i na lan 210. stav 1. taka 1) koji glasi da se novanom kaznom od 50.000 do
100.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kanjava za prekraj odgovorno slubeno lice u nadle-
nom organu uprave ako: izda lokacijske uslove protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu
ovog zakona (lan 53) i stav 3. koji regulie da se zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava
1. ovog lana podnosi registrator, odnosno organ nadlean za sprovoenje objedinjene procedure ako
registrator nije imenovan u skladu sa lanom 8v ovog zakona.
Uklanjanje objekata
Poglavlje Zakona koje regulie oblast uklanjanja objekata, ureen je lanovima zakona od 167. do
171. Izmene su sadrane u lanu 167. stav 2. Zakona koji utvruje da u postupku donoenja reenja o
uklanjanju objekta, ili njegovog dela za koji se utvrdi da je usled dotrajalosti ili veih oteenja ugroe-
na njegova stabilnost i da predstavlja neposrednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi, za susedne objekte i
za bezbednost saobraaja, prethodi reenje o zabrani korienja, odnosno upotrebe objekta nadlenog
graevinskog inspektora. U istom lanu stavom 3. definisano je da se kao reeno pitanje smetaja ko-
risnika objekta, smatra obezbeenje nunog smetaja.
U lanu 168. stav 3. Zakona utvruje se da se dozvola o uklanjanju objekta, odnosno njegovog
dela izdaje reenjem u roku od osam dana (umesto 15 pre izmena zakona) od dana dostavljanja
uredne dokumentacije.
lan 171. Zakona je izmenjen u delu koji se odnosi na to da dosadanja posebna organizaciona
jedinica za izvrenje reenja o uklanjanju objekta odnosno njegovog dela nije predviena, u okviru
republike, pokrajinske, odnosno organa jedinice lokalne samouprave nadlenog za poslove grae-
vinske inspekcije. To podrazumeva da samo prinudno izvrenje reenja o uklanjanju sprovodi organ
nadlean za poslove graevinske inspekcije, odnosno graevinski inspektor. Ako se izvrenje sprovodi
preko treeg lica na troak izvrenika, takoe graevinski inspektor sainjava zapisnik o izvrenom
uklanjanju objekta ili dela objekta, koji se dostavlja organu nadlenom za poslove katastra nepokret-
nosti.
Stav 6. ovog lana Zakona uvodi novinu tako to propisuje da ukoliko nadleni organ nema po-
trebna sredstva za izvrenje inspekcijskog reenja, zainteresovana strana moe obezbediti trokove
izvrenja do naplate od strane izvrnog dunika. Izmena zakona u ovom delu je od znaaja imajui
u vidu da su opredeljena sredstva za prinudna izvrenja inspekcijskih reenja u budetu organa uprave,
veoma ograniena, niska. Tako u praktinoj primeni, veina izvrenja prinudnim putem ne mogu da
se sprovode, upravo iz razloga nedostatka finansijskih sredstava. Navedenim izmenama omoguena
je ova vrsta izvrenja putem obezbeivanja sredstava od strane onog lica koji ima pravni interes da se
sprovede prinudno izvrenje.
Ali, u odnosu na dosadanju praksu, budua primena izmene utvrene navedenim stavom 6. ovog
lana, u praksi e tek pokazati da li je olakan postupak prinudnog izvrenja preko treeg lica, ije
trokove obezbeuje zainteresovano lice. Ovo iz razloga, to zakonodavac nije propisao postupak,
odnosno na koji nain e se vriti uplata trokova izvrenja.
uklanjanju, jer se nee izvravati do pravnosnanog okonanja postupka legalizacije. To dalje podra-
zumeva, postupanje graevinskog inspektora u smislu primene Zakona o optem upravnom postupku
(Sl. list SRJ, br. 33/97 i 31/2001 i Sl. glasnik RS, br. 30/2010). U ovakvim sluajevima (prema
miljenju resornog ministarstva), Zakljuak o dozvoli izvrenja graevinski inspektor nee donositi
do pravnosnanog okonanja postupka legalizacije. U sluajevima kada je donet zakljuak o dozvoli
izvrenja, graevinski inspektor donosi novi akt kojim se vri odlaganje izvrenja predmetnog ree-
nja, opet do pravnosnanog okonanja prethodnog postupka pred nadlenim organom za legalizaciju
objekta.
dr Tatjana ivkovi
Model
O b r a z l o e nj e
GRAEVINSKI INSPEKTOR
____________________
Dostaviti:
1. Investitoru radova
2. Izvoau radova
3. Arhivi
Model
O b r a z l o e nj e
GRAEVINSKI INSPEKTOR
____________________
Dostaviti:
1. Investitoru radova
2. Izvoau radova
3. Arhivi
Model
- ________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
(npr. ukloni konstrukciju prizemlja i sprata koju ine AB stubovi, zidna platna od giter blokova i
AB grede koje nose meuploe tipa fert),
- ________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
(npr. ukloni sve delove objekta izgraene nakon donoenja ovog reenja, u skladu sa lanom 176.
stav 2. Zakona).
III Pre uklanjajna objekta, odnosno dela objekta nije potrebno uraditi projekat ruenja.
IV Ukoliko investitor radova u odreenom roku ne postupi po nalogu iz stava II. dispozitiva
ovog reenja, isto e se sprovesti prinudnim putem, preko drugog lica, o troku izvrenika,
s tim to e se trokovi koji nastanu izvrenjem preko drugog lica odrediti posebnim za-
kljukom.
V O preduzetim merama izvestiti ovaj upravni organ.
VI alba izjavljena na reenje ne odlae njegovo izvrenje.
O b r a z l o e nj e
Zapisnikom graevinskog inspektora ovog upravnog organa broj __________ od __________
godine o izvrenom inspekcijskom pregledu izgradnje poslovno skladinog objekta u ul.
____________________ broj _____ u ____________________, ____________________
(navesti karakteristike objekta, npr. spratnosti Su+Pr+1, na katastraskoj parceli br. __________
KO ____________________) konstatovano je:
Investitor radova je ____________________ iz ____________________ ul.
____________________ broj _____, a izvoa radova ____________________ iz
____________________ ul. ____________________ broj _____.
Stanje izvedenih radova:
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________ .
(navesti stanje radova, npr. na postojeem suterenu izgraeno je prizemlje i sprat u grubim gra-
evinskim radovima. Konstrukciju prizemlja i sprata ine AB stubovi, zidna platna su od giter
blokova i AB grede koje nose meuploe tipa fert. Objekat je u osnovi dim. 18,25 x 56,00 m,
izgraen na kat. parceli br. __________ KO ____________________).
Investitor radova je na zapisnik graevinskog inspektora od __________ godine, dao izjavu,
da je on vlasnik parcele, da poseduje reenje o kunom broju, da poseduje reenje za prikljuak
na vodovod i elektro-mreu, ali da ne poseduje graevinsku dozvolu za izvedene radove.
lanom 176. stav 1. taka 1) Zakona, propisano je izmeu ostalog, da je u vrenju inspekcij-
skog nadzora graevinski inspektor ovlaen da naredi reenjem uklanjanje objekta ili nje-
govog dela ako se objekat gradi ili je njegovo graenje zavreno bez graevinske dozvole, a
stavom 2. istog lana, da se reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela odnosi i na
delove objekta koji nisu opisani u reenju o ruenju, a nastali su nakon sastavljanja zabelebe i
ine jednu graevinsku celinu.
Graevinski inspektor je odredio da pre uklanjanja delova objekta iz stava II dispozitiva Ree-
nja nije potrebno uraditi projekat ruenja, shodno lanu 183. stav 3 Zakona.
Na osnovu utvrenog injeninog stanja, a primenom citiranih lanova Zakona, odlueno je
kao u dispozitivu.
GRAEVINSKI INSPEKTOR
____________________
Dostaviti:
1. Investitoru radova
2. Izvoau radova
3. Arhivi
Model
vinskih maina i pribijanjem kopije reenja na vidnom mestu, kao i postavljanjem posebne
trake za obeleavanje zatvorenog gradilita.
III Reenje je izvrno danom donoenja.
IV alba izjavljena na Reenje ne odlae njegovo izvrenje.
O b r a z l o e nj e
Graevinski inspektor ____________________ (naziv upravnog organa) Odeljenja za gra-
evinsku inspekciju, izvrio je dana __________ godine inspekcijski pregled dokumentaci-
je i izvedenih radova na fazi VI poslovno stambenog objekta u ____________________ ul.
____________________ br. _____ i tom prilikom konstatovao sledee:
Investitor radova je ____________________ (naziv pravnog lica), sa seditem u
____________________ ul. ____________________ br. _____, koga zastupa
____________________ iz ____________________ ul. ____________________ br. _____.
Investitor radova ne poseduje reenje o graevinskoj dozvoli izdato od nadlenog organa. In-
vestitor radova izvodi iste na osnovu odobrenja za izgradnju po izmenjenoj projektnoj doku-
mentaciji broj: __________ od __________ godine, pravosnano dana __________ godine,
izdato od _____________________ (nadlenog organa), kojim se odobrava fazna izgradnja
predmetnog objekta u est faza. Investitor je pribavio graevinsku dozvolu za pet faza, dok za
estu ne poseduje graevinsku dozvolu.
Stanje na terenu:
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
(npr. zavreni su grubi graevinski radovi na sve etiri lamele, zavreno sa krovnim pokrivaem.
Unutar sve etiri lamele uraeno je malterisanje, cementna kouljica, razvod ViK, elektrorazvod i
grubi razvod (podni) grejanja. Fasadna stolarija je zavrena veim delom. Fasada je uraena na
sve etiri lamele, osim u prizemlju objekta, crna bravarija na terasama zavrena. Keramiarski
radovi zavreni na PL1 i PL2. Trenutno se izvode radovi na fasadi u prizemlju na lamelama
PL2, PL3 i PL4, montaa lifta u PL1, aluminijumska bravarija u prizemlju i povezivanje olunih
vertikala. Izvoa nije dao na uvid graevinske dnevnike).
Na osnovu tako utvrenog injeninog stanja, graevinski inspektor ovog upravnog organa
doneo je dana __________ godine Reenje o uklanjanju pod brojem __________.
lanom 181. stav 1. Zakona propisano je da kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog
nadzora utvrdi da se objekat gradi, odnosno izvode pripremni radovi bez graevinske dozvole,
pored mera propisanih ovim Zakonom, naredie reenjem bez odlaganja i zatvaranje gradili-
ta, s tim da se navedena mera sprovodi stavljanjem slubenog znaka zatvoreno gradilite,
peaenjem graevinskih maina i pribijanjem kopije reenja na vidnom mestu.
lanom 5. Pravilnika o izgledu i sadrini slubenog znaka i postupku zatvaranja gradilita,
propisano je da se gradilite obezbeuje i postavljanjem posebnih traka.
Na osnovu utvrenog injeninog stanja, primenom lana 181. Zakona, odlueno je kao u
dispozitivu.
alba izjavljena na reenje graevinskog inspektora ne odlae izvrenje reenja, u skladu sa
lanom 184. stav 8. Zakona.
GRAEVINSKI INSPEKTOR
____________________
Dostaviti:
1. Policijskoj upravi ____________________, ul. ____________________, broj _____, u
____________________
2. Odeljenju za izvrenje graevinskih reenja, ovog upravnog organa
3. Arhivi
Kopija Reenja pribie se na gradilite dana __________ godine, u skladu sa lanom 181. Za-
kona.
Model
II Zabrana poinje tei narednog dana od dana dostavljanja ovog reenja i trajae do pribavlja-
nja upotrebne dozvole za navedeni objekat.
III O preduzetim merama izvestiti ovaj organ.
IV alba izjavljena na ovo reenje ne odlae njegovo izvrenje.
O b r a z l o e nj e
Graevinski inspektor ovog upravnog organa, izvrio je dana __________ godine, inspekcijski
pregled raspoloive dokumentacije stambeno-poslovnog objekta u ____________________
ul. ____________________ br. _____ i tom prilikom konstatovao sledee: Investitor radova
je ____________________ (naziv pravnog lica), sa seditem u ____________________ ul.
____________________ br. _____.
Na osnovu prethodnih kontrola i utvrenog injeninog stanja graevinski inspektor ovog
upravnog organa doneo je Reenje br. __________ od __________ godine, kojim je na-
loeno Investitoru radova ____________________ (naziv pravnog lica), sa seditem u
____________________ ul. ____________________ br. _____ da pribavi reenje o upotreb-
noj dozvoli u roku od 90 dana od dana prijema Reenja i da o tome izvesti ovaj organ. Investi-
tor radova je dana __________ godine primio Reenje br. __________ od __________ godine
i nije postupio po istom, tj. nije pribavio reenje o upotrebnoj dozvoli od nadlenog organa u
roku od 90 dana od dana prijema istog. Objekat je useljen i koristi se.
lanom 158. stav 1. Zakona propisano je da se objekat moe koristiti po prethodno pribavlje-
noj upotrebnoj dozvoli.
lanom 178. stav 1. taka 3) Zakona propisano je da ako graevinski inspektor u vrenju in-
spekcijskog nadzora utvrdi da se objekat za koji je izdato odobrenje za izgradnju koristi bez
upotrebne dozvole, naredie investitoru pribavljanje upotrebne dozvole u roku koji ne moe
biti krai od 30 ni dui od 90 dana, a ako je investitor ne pribavi u utvrenom roku donee
reenje o zabrani korienja objekta.
Na osnovu izloenog, primenom citiranih lanova Zakona, reeno je kao u dispozitivu ovog
reenja.
alba izjavljena na ovo reenje ne odlae njegovo izvrenje, shodno lanu 184. stav 8. Zakona.
POUKA O PRAVNOM LEKU:
Protiv ovog reenja moe se izjaviti alba Ministarstvu graevinarstva, saobraaja i infrastruk-
ture, u roku od 15 dana od dana prijema ovog reenja.
alba se predaje u dva istovetna primerka, taksirana sa __________ dinara administrativ-
ne takse, preko ovog organa, uplata na raun br. _______________, model 97 poziv na broj
_______________.
GRAEVINSKI INSPEKTOR
____________________
Dostaviti:
1. Investitoru radova
2. Arhivi
Model
Na osnovu lana 280. Zakonika o krivinom postupku (dalje: ZKP) i lana 219a stav 2. Krivi-
nog zakonika (dalje: KZ) podnosim:
KRIVINU PRIJAVU
protiv investitora ____________________ (ime i prezime) iz ____________________ ul.
____________________ broj _____, JMBG ____________________ izvedenih radova na iz-
gradnji objekta u ____________________ u ul. ____________________ broj _____.
- zbog osnovane sumnje da je izvrio krivino delo graenja bez graevinske dozvole iz lana
219a stav 2. KZ.
O b r a z l o e nj e
U postupku inspekcijskog nadzora nad izvoenjem radova u ul. ____________________
broj _____ u ____________________ graevinski inspektor ____________________ (naziv
upravnog organa), izvrio je dana __________ godine inspekcijski pregled dokumentacije i
izvedenih radova u vezi predmetnog objekta.
Investitor radova je ____________________ (ime i prezime) iz ____________________ ul.
____________________ broj _____.
Reenjem graevinskog inspektora ovog upravnog organa pod brojem __________ od
__________ godine, nareeno je investitoru radova da:
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
(npr. u roku od pet dana od dana prijema reenja ukloni izbetoniranu temeljnu plou, dimenzija
28m x 16m, debljine d=50cm).
GRAEVINSKI INSPEKTOR
____________________
Prilozi:
1. zapisnici i reenja navedeni u gornjem tekstu
2. fotografije
Model
REPUBLIKA SRBIJA
____________________ (naziv upravnog organa)
Odeljenje za graevinsku inspekciju
Broj: ____________________
Datum: __________________
Mesto: __________________
____________________________
(naziv osnovnog javnog tuilatva)
u ____________________________
ulica i broj ____________________
PRIJAVU
Na osnovu izloenog
Predlaem
Da tuilatvo, kao nadleno, podnese optuni predlog protiv napred navedenih, sa predlogom
da ih sud oglasi odgovornim za izvreni privredni prestup i kazni po zakonu.
Molimo da o ishodu postupka izvestite ovaj upravni organ.
Prilozi:
1. zapisnici i reenja navedeni u gornjem tekstu
2. fotografije
GRAEVINSKI INSPEKTOR
____________________
Dostavljeno:
- naslovu
- arhivi
P
roblem bespravne izgradnje se prvi put u naoj zemlji uoava ezdesetih godina prolog veka,
i to pre svega kao urbanistiki i pravni problem. Posle Drugog svetskog rata u SFRJ, usled pro-
mene drutveno-ekonomske formacije i nagle industrijalizacije, potreba za radnikom klasom
sa jedne, i teki uslovi ivota na selu sa druge strane, su povukli veliki deo seoskog stanovnitva iz sela
u gradove. Socioloka istraivanja su pokazala da upravo ova kategorija stanovnitva predstavlja prve
bespravne graditelje nae zemlje. Anketa Stalne konferencije gradova Jugoslavije iz 1967. godine je
pokazala da se na jednu legalnu prizemnu zgradu u Jugoslaviji podigne jedna nelegalna (D. Stojanovi
Socioloki aspekti bespravne stambene izgradnje u Jugoslaviji, Beograd 1990).
Migracija stanovnitva sa teritorija bivih republika SFRJ, kao i sa Kosova i Metohije, devedesetih
godina prolog veka, je dovela i do novog talasa bespravne izgradnje u gradovima Srbije, te je ovaj
problem prepoznat i od strane krivinog zakonodavca, koji je juna 2003. godine lanom 149. Zakona
o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 47/2003, 34/2006 i 39/2009 - odluka US - dalje: Zakon
iz 2003) bespravno graenje inkriminisao kao krivino delo.
Nakon donoenja novog Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009 i 81/2009
- ispr.) 31.8.2009. godine, ovo krivino delo je uvreno u Krivini zakonik, stupanjem na snagu Zako-
na o izmenama i dopunama Krivinog zakonika (Sl. glasnik RS, br. 72/2009) dana 11.9.2009. go-
dine. Dopuna Krivinog zakonika pratila je tendenciju zakonodavca da Krivini zakonik (Sl. glasnik
RS, br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr. i 72/2009) obuhvati to vei broj krivinih dela koja
su do tada bila propisana sporednim zakonodavstvom, te je lanom 219a Krivinog zakonika (Sl.
glasnik RS, br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013 i
108/2014 - dalje: KZ), u glavu 21 koja propisuje krivina dela protiv imovine, uvedeno krivino delo
Graenje bez graevinske dozvole.
lan 219a KZ
(1) Lice koje je izvoa radova ili odgovorno lice u pravnom licu koje je izvoa radova na objektu
koji se gradi, odnosno koje izvodi radove na rekonstrukciji postojeeg objekta, bez graevinske
dozvole, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom;
(2) Lice koje je investitor ili odgovorno lice u pravnom licu koje je investitor objekta koji se gradi bez
graevinske dozvole, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom;
(3) Kada je izdato reenje o obustavi radova, a lice iz st. 1. i 2. ovog lana nastavi zapoetu gradnju,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom;
(4) Lice koje je kao odgovorni projektant, odnosno vrilac tehnike kontrole, suprotno propisima pot-
pisalo konaan izvetaj o izvrenoj kontroli, kojim se konstatuje da na glavni projekat nema pri-
medbi ili suprotno propisima stavilo peat na glavni projekat da se projekat prihvata, ili suprotno
propisima dalo izjavu kojom potvruje da je glavni projekat uraen u skladu sa lokacijskom do-
zvolom kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
Stavom jedan propisan je osnovni oblik krivinog dela. Izvrilac ovog oblika dela moe biti izvo-
a radova ili odgovorno lice u pravnom licu koje je izvoa radova. Radnja izvrenja se sastoji u
graenju objekta bez graevinske dozvole, odnosno u izvoenju radova na rekonstrukciji takvog
objekta.
Pojam graenja se mora tumaiti u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS,
br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013
- odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014 - dalje: Zakon). Ovaj zakon u lanu 2. stav
1. taka 31) definie graenje kao izvoenje graevinskih i graevinsko-zanatskih radova, ugradnju
instalacija, postrojenja i opreme. U obzir prema tome dolaze bilo koji graevinski radovi, od izgradnje
temelja i postavljanja noseih zidova i stubova, betoniranja i zidanja razliitim vrstama materijala,
do postavljanja graevinskih skela, pokrivanja krovova, uvoenja vodovoda i kanalizacije, elektrinih
instalacija i slino.
Zakon definie i pojam objekta (lan 2. stav 1. taka 22) kao graevinu spojenu sa tlom, koja pred-
stavlja fiziku, funkcionalnu, tehniko-tehnoloku ili biotehniku celinu (zgrade svih vrsta, saobraaj-
ni, vodoprivredni i energetski objekti, objekti infrastrukture elektronskih komunikacija - kablovska
kanalizacija, objekti komunalne infrastrukture, prikljuak na elektroenergetsku mreu, industrijski,
poljoprivredni i drugi privredni objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, sklonita i sl) koja moe
biti podzemna ili nadzemna. Oigledno je da se zakon opredelio za dosta iroku definiciju objekta, a
na takvom stanovitu je i sudska praksa.
Iz presude Vieg suda u Uicu K. Br. 112/2014 od 17.4.2014. godine uoavamo da i u sluaju kada
se na izgraene temelje postavi drvena prenosiva ograda, ukoliko se ne pribavi graevinska dozvola,
bie ostvarena radnja izvrenja krivinog dela graenje bez graevinske dozvole. Interesantno je sagle-
dati obrazloenje citirane odluke. Naime, odbrana je u albi protiv presude prvostepenog suda kojom
je okrivljeni oglaen krivim zbog krivinog dela iz lan 219. stav 2. KZ navela da nije razjanjeno da
li drvena prenosiva koliba stara preko 100 godina predstavlja stambenu zgradu za koju je potrebno
izdavanje graevinske dozvole budui da se ne radi o novoizgraenom niti zidanom objektu.
Meutim, odredba lana 2. ta. 22) i 23) Zakona je nedvosmislena, a istom je odreeno da je
objekat graevina spojena sa tlom koja predstavlja fiziku, funkcionalnu celinu, a zgrada jeste objekat
sa krovom i spoljnim zidovima izgraena kao samostalna upotrebna celina koja prua zatitu od vre-
menskih i spoljnih uticaja, a namenjena za stanovanje, obavljanje delatnosti i drugo. S toga, pozivajui
se na ove odredbe, sud je zakljuio da predmetna zgrada, koju je okrivljeni izgradio na svojoj parceli,
predstavlja stambenu zgradu za koju je potrebno izdavanje graevinske dozvole.
Alternativno postavljena radnja izvrenja osnovnog oblika krivinog dela je i izvoenje rado-
va na rekonstrukciji objekta. Pojam rekonstrukcije je definisan Zakonom (lan 2. taka 32). Navedeni
lan propisuje da je rekonstrukcija izvoenje graevinskih radova na postojeem objektu u gabaritu i
volumenu objekta, kojima se: utie na stabilnost i sigurnost objekta i zatitu od poara; menjaju kon-
struktivni elementi ili tehnoloki proces; menja spoljni izgled objekta ili poveava broj funkcionalnih
jedinica, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija sa poveanjem kapaciteta.
Radovi adaptacije koji se izvode na objektu, u postojeim gabaritima i kojima se ne utie na stabil-
nost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, niti se adaptacijom menja spoljni izgled
(lan 2. taka 34. Zakona), nisu obuhvaeni ovom inkriminacijom.
Moe se postaviti pitanje da li se pod radnju izvrenja moe podvesti ruenje objekta. Kako Zakon
radnje uklanjanja objekta ne podvodi pod pojam graenja (za razliku od primera radi Zakona o grad-
nji Republike Hrvatske - lan 3. taka 4. i Zakona o ureenju prostora i graenju Republike Srpske
lan 2. stav 1. (T) taka 3), moe se zakljuiti da ruenje objekta bez graevinske dozvole ne predstavlja
radnju izvrenja ovog krivinog dela.
Delo je svreno zapoinjanjem radova graenja, odnosno rekonstrukcije, te nije bitno da obje-
kat bude dovren.
Prvi kvalifikovani oblik krivinog dela postoji kada je uinilac investitor ili odgovorno lice u prav-
nom licu, koje je investitor objekta koji se gradi bez graevinske dozvole. Pojam investitora je takoe
definisan Zakonom, koji odredbom lana 2. taka 21. propisuje da je investitor lice za ije potrebe se
gradi objekat i na ije ime glasi graevinska dozvola. Sa aspekta ove inkriminacije investitor je lice za
ije potrebe se gradi objekat, jer graevinske dozvole nema. Ovde se kao radnja izvrenja pojavljuje
samo graenje objekta, a ne i radovi na rekonstrukciji postojeih objekata.
Drugi kvalifikovani i najtei oblik postoji kada izvoa radova ili investitor nastave sa graenjem
nakon to je izdato reenje o obustavi radova. Da bi ovaj oblik dela postojao, injenica da je takvo re-
enje izdato mora biti obuhvaena umiljajem uinioca, to se u praksi uglavnom dokazuje urednom
dostavom.
Konano, u stavu 4. propisan je i poseban oblik krivinog dela. Ovaj oblik mogu uiniti odgovorni
projektant i vrilac tehnike kontrole.
U skladu sa l. 128. i 128a Zakona, odgovorni projektant potvruje svojim potpisom i peatom deo
projekta za koji poseduje odgovarajui licencu, a investitor imenuje glavnog projektanta, koji je odgo-
voran za usklaenost izvoda iz projekta sa podacima iz projekta za graevinsku dozvolu, i koji svojim
potpisom i peatom potvruje usaglaenost svih pojedinanih delova projekata.
lanom 129. Zakona je propisano da projekat za graevinsku dozvolu podlee tehnikoj kontroli
koja obuhvata naroito proveru:
- usklaenosti sa svim uslovima i pravilima sadranim u lokacijskim uslovima, zakonom i drugim
propisima, tehnikim normativima, standardima i normama kvaliteta, kao i meusobne uskla-
enosti svih delova tehnike dokumentacije;
- usklaenosti projekta sa rezultatima prethodnih istraivanja (prethodni radovi);
- ocena odgovarajuih podloga za temeljenje objekata; proveru ispravnosti i tanosti tehniko-teh-
nolokih reenja objekata i reenja graenja objekata;
- stabilnosti i bezbednosti; racionalnosti projektovanih materijala;
- uticanja na ivotnu sredinu i susedne objekte.
O izvrenoj tehnikoj kontroli sainjava se izvetaj koji potpisuju projektanti sa odgovarajuim
licencama, koji su obavili tehniku kontrolu pojedinanih delova projekata.
Radnja izvrenja ovog posebnog oblika krivinog dela je postavljena alternativno i moe se sasto-
jati u potpisivanju konanog izvetaja o izvrenoj kontroli, kojim se konstatuje da na glavni projekat
nema primedbi, ili suprotno propisima stavljanjem peata na glavni projekat da se projekat prihvata,
ili suprotno propisima davanjem izjave kojom se potvruje da je glavni projekat uraen u skladu sa
lokacijskom dozvolom.
Uinilac svih oblika krivinog dela moe postupati samo sa umiljajem, direktnim ili eventualnim.
Pokuaj krivinog dela po pravilima opteg dela KZ (lan 30. stav 1) bi bio mogu kod oblika iz
stava 3. (imajui u vidu propisanu kaznu) meutim, kako je u pitanju delatnost krivino delo, koje je
svreno preduzimanjem prve radnje izvoenja radova bez dozvole, zbog same prirode dela pokuaj bi
bilo teko konstruisati.
Preduzetnik koji je izvoa radova ili odgovorno lice u pravnom licu koje je izvoa radova na objek-
tu koji se gradi bez odobrenja za izgradnju i glavnog projekta, kaznie se za krivino delo zatvorom
do godinu dana.
Fiziko lice koje je investitor ili odgovorno lice u pravnom licu koje je investitor objekta koji se gradi
bez odobrenja za izgradnju i glavnog projekta kaznie se za krivino delo zatvorom do tri godine.
Odredbom lana 5. KZ propisano je da e se, u sluaju da nakon izvrenja krivinog dela doe do
izmene zakona, uvek primeniti onaj zakon koji je povoljniji za uinioca.
Uporeivanjem ove dve inkriminacije, moe se zakljuiti da je raniji zakon bio povoljniji po ui-
nioca, budui da predvia blau kaznu, radnju izvrenja postavlja ue, a kao kategorije uinioca po-
znaje samo izvoaa radova i investitora, te e se isti primeniti na sve uinioce koji su delo izvrili do
11.9.2009. godine.
S tim u vezi, moe se postaviti i pitanje pravnog kontinuiteta ove dve inkriminacije, tim pre to je
Zakon iz 2003. (pa i krivino delo koje propisuje u lanu 149) prestao da vai 8.9.2009. godine (lan
221. stav 1. Zakona) dok su izmene i dopune KZ koje propisuju krivino delo iz lana 219a KZ stupile
na snagu 11.9.2009. godine. Iako na prvi pogled izgleda da postoje tri dana praznine, za koje vreme su
radnje bespravne gradnje bile dekriminalizovane, te da bi stoga ta tri dana pravne praznine bila naj-
povoljnija za sve uinioce koji su delo izvrili do dana 11.9.2009. godine, ipak je sudska praksa zauzela
stav da kontinuitet postoji, i da je navedena praznina samo prividna.
Apelacioni sud u Beogradu zauzeo je stav da je:
odredbom lana 189. Zakona o izmenama i dopunama Krivinog zakonika (Sl. glasnik
RS, br. 72/2009) propisano da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae l. 149. i 150.
Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS br. 47/03 i 34/06), iz ega nesumnjivo proistie da
u konkretnom sluaju ne moe biti rei o postojanju pravne praznine, odnosno o dekriminalizaciji
radnji koje se okrivljenoj stavljaju na teret, budui da danom kada je na snagu stupio Zakon o iz-
menama i dopunama Krivinog zakonika, a kojim Zakonom o izmenama i dopunama je u Krivini
zakonik uveden novi lan 219a KZ kojim je predvieno novo krivino delo graenje bez graevinske
dozvole, istovremeno je prestao da vai l. 149. i 150. Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS,
br. 47/03 i 34/06) iz ega proistie da ne postoji period od tri dana, i to od dana 8.9. do. 11.9.2009.
godine kada radnje koje se okrivljenoj stavljaju na teret nisu bile predviene kao krivino delo.
(presuda Apelacionog suda u Beogradu K. Br. 5471/11 od dana 28.02.2012. godine)
Ovakav stav je zauzeo i Apelacioni sud u Kragujevcu presudom K1. 3526/2010 od 23.7.2010.
godine kojom je zakljueno da je za okrivljenog koji je delo uinio u vreme vaenja lana 149. stav 2.
Zakona iz 2003. blai taj zakon u odnosu na lan 219a stav 2. KZ. Presudu je sud obrazloio na sledei
nain:
Imajui u vidu da navedenom odredbom zakona o planiranju i izgradnji nije predvien zakonski
minimum kanjavanja te da krivino pravne radnje koje se okrivljenom stavljaju na teret nisu dekri-
minalizovane izmenama Krivinog zakonika 11.09.2009. godine, te odredbu l. 5. Krivinog zakonika
i odredbe propisane u stavu 1. i 2. tog lana o vremenskom vaenju krivinog zakonodavstva, a prema
kojima se na uinioca krivinog dela primenjuje u svakom sluaju krivini zakon koji je blai, a u
konkretnom sluaju za okrivljenog je blai krivini zakon koji je vaio u vreme izvrenja dela.
(presuda Apelacionog suda u Kragujevcu K1. 3526/2010 od 23.7.2010. godine)
Za sve oblike krivinog dela graenje bez graevinske dozvole se krivino gonjenje preduzima
po slubenoj dunosti, u skraenom postupku.
Za oblike iz st. 1, 2. i 4. mogua je i primena instituta odlaganja krivinog gonjenja (lan 283. Za-
konika o krivinom postupku - Sl. glasnik RS, br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i
55/2014 - dalje: ZKP). Ovo je znaajno, jer otvara mogunost da se kao obaveza koja se osumnjienom
nalae u smislu odredbe lana 283. stav 1. taka 1) ZKP - da otkloni tetnu posledicu - naloi uklanja-
nje protivpravno izvedenih radova. Ovakva reenja bi se svakako pokazala kao celishodna za dravu,
imajui u vidu trokove uklanjanja nelegalnih objekata koji inae padaju na teret budeta.
Isti efekat bi se mogao postii i kroz izricanje uslovne osude, uz koju bi se naloilo i uklanjanje
izvedenih radova.
U suprotnom, malo je verovatno da e ovakva inkriminacija znatnije doprineti reenju problema
nelegalne gradnje, jer imajui u vidu zapreenu kaznu, te injenicu da se ovo krivino delo retko vri
u povratu (uinioci ga uglavnom vre da bi reili sopstveno stambeno pitanje), sama pretnja kaznom
koja e najee biti uslovna osuda uz novanu kaznu teko moe delovati na samog uinioca, a ni na
druge graane da ova krivina dela ne vre.
Smiljka Stojanovi
KOMENTAR PRAVILNIKA
O POSTUPKU SPROVOENJA OBJEDINJENE PROCEDURE
Sl. glasnik RS, br. 22/2015
1.3.2015. godine poela primena ovog pravilnika, osim odredaba
koje se odnose na Centralni registar i elektronsko izdavanje
graevinskih dozvola koje se primenjuju od 1.1.2016. godine
M
inistar graevinarstva, saobraaja i infrastrukture doneo je Pravilnik o postupku sprovo-
enja objedinjene procedure (Sl. glasnik RS, br. 22/2015 - dalje: Pravilnik) koji je stupio
na snagu dana 1.3.2015. godine, osim odredaba koje se odnose na Centralni registar i elek-
tronsko izdavanje graevinskih dozvola, koje se primenjuju od 1.1.2016. godine. Treba uoiti da nije
odloena i primena odredaba koje se odnose na registar objedinjenih procedura, ve samo odredaba
koje se odnose na centralni registar.
U pogledu sadrine, njime se ureuje predmet i postupak sprovoenja objedinjene procedure,
voenje i sadrina registra objedinjenih procedura i centralne evidencije, kao i ovlaenja i obaveze
registratora i obim javne dostupnosti podataka i dokumenata sadranih u registru, nain razmene
dokumenata i podnesaka u objedinjenoj proceduri, kao i forma u kojoj se u toj proceduri dostavljaju,
odnosno razmenjuju, tehnika dokumentacija i akta.
U pogledu vrste odnosa Pravilnik ureuje:
1) izdavanje lokacijskih uslova;
2) izdavanje graevinske dozvole;
3) izmenu reenja o graevinskoj dozvoli;
4) izdavanje reenja u skladu sa lanom 145. Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS,
br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US,
50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014 - dalje: Zakon);
5) izdavanje privremene graevinske dozvole;
6) obavezu prijave radova;
7) prijavu zavretka izrade temelja i zavretka objekta u konstruktivnom smislu;
8) dostavljanje tehnike dokumentacije;
9) prikljuenje objekta na infrastrukturu;
10) izdavanje upotrebne dozvole;
11) uknjibu objekta i dodela kunog broja, u okviru objedinjene procedure;
12) voenje i sadrinu registra objedinjenih procedura i Centralne evidencije.
Osim navedenog, Pravilnik odreuje i sadrinu kljunih pojmova, formu dokumentacije u obje-
dinjenoj proceduri, overu tehnike dokumentacije i opta pravila koja se primenjuju u objedinjenoj
proceduri.
lana 204. Zakona. Ako on to ne uini ni u naknadnom roku, registrator u roku od narednih tri dana
podnosi prekrajnu prijavu protiv odgovornog lica u imaocu javnih ovlaenja.
Kada primi uslove za projektovanje i prikljuenje, nadleni organ je duan da izda lokacijske
uslove u roku od narednih pet radnih dana. Nasuprot tome, ako imalac javnih ovlaenja dostavi
nadlenom organu obavetenje da ne moe da izda uslove za projektovanje i prikljuenje zbog ne-
dostataka u sadrini idejnog reenja dostavljenog uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova, nadleni
organ bez odlaganja odbacuje zahtev za izdavanje lokacijskih uslova. Treba uoiti razliku prema kojoj
je rok za odbacivanje odreen ponovo kao rok bez odlaganja, za razliku od roka koji je propisan za
situaciju kada nadleni organ pozitivno reava o zahtevu.
Na izdate lokacijske uslove predviena je i mogunost izjavljivanja prigovora drugostepenom or-
ganu, kao i u sluaju odbacivanja zahteva. Rok za prigovor iznosi tri dana.
Umesto lokacijskih uslova u postupku izdavanja graevinske dozvole moe se koristiti i lokacijska
dozvola koja je izdata pre izmene Zakona kojim je propisano izdavanje lokacijskih uslova. Bitno je da
je zahtev za izdavanje lokacijske dozvole podnet do 17.12.2014. godine i da je po njemu izdata lokacij-
ska dozvola. Lokacijska dozvola koja je izdata na navedeni nain zamenjuje lokacijske uslove u svim
postupcima gde se predvia obaveza podnoenja lokacijskih uslova.
za donoenje reenja o graevinskoj dozvoli. Ipak, propisan je rok za dostavljanje reenja koji iznosi tri
dana od dana donoenja reenja, bilo da je re o izdavanju graevinske dozvole ili o odbijanju zahteva.
Ako se graevinska dozvola izdaje, Pravilnik propisuje i sadrinu graevinske dozvole.
Protiv reenja kojim se reava o zahtevu za izdavanje graevinske dozvole, bilo da je re o usvajanju
ili odbijanju zahteva, doputena je alba u roku od osam dana od dana dostavljanja. Meutim, ako
reenje donosi nadleno ministarstvo ili organ autonomne pokrajine, Pravilnik prihvati princip koji
izraava i Zakon o optem upravnom postupku (Sl. list SRJ, br. 33/97 i 31/2001 i Sl. glasnik RS,
br. 30/2010), da alba nije doputena, ali da se moe pokrenuti upravni spor.
vienim lanom 145. Zakona. Ni sam Zakon ne ureuje ovaj postupak, ve i on upuuje na primenu
navedenih normi. Zakon samo navodi objekte za koje se izdaje privremena graevinska dozvola i
vremensko ogranienje njenog vaenja (najvie tri godine).
tima za koje su zakonom predviene mere zatite kulturnih dobara. U odnosu na tehniku doku-
mentaciju u pogledu mera zatite od poara, investitor dostavlja nadlenom organu glavni projekat
zatite od poara i projekat za izvoenje, u elektronskoj formi, ali i u papirnoj formi u onom
broju primeraka koliko eli da dobije sa overom. Nadleni organ se obraa organu koji je ovlaen
za poslove zatite od poara i trai da on donese odluku i d ili odbije davanje saglasnosti i dostavi je
nadlenom organu. Nadleni organ odluku dostavlja investitoru.
U odnosu na objekte za koje su zakonom predviene mere zatite kulturnih dobara, investitor
dostavlja nadlenom organu projekat za izvoenje, a nadleni organ ga dostavlja organu ili orga-
nizaciji nadlenoj za zatitu nepokretnih kulturnih dobara.
investitoru u situaciji kada je zahtev podnelo lice koje za to ima pravni interes, ali se to podrazumeva,
iako nije izriito propisano Pravilnikom.
Pravilnik taksativno nabraja ta upotrebna dozvola mora da sadri, kao i mogunost pobijanja
reenja o upotrebnoj dozvoli. Reenje o upotrebnoj dozvoli moe se pobijati albom, ako je donosilac
reenja organ lokalne samouprave, odnosno tubom u upravnom sporu, ako je donosilac reenja or-
gan autonomne pokrajine ili Republike Srbije.
Sadrina nadzora
Predmet nadzora
U lanu 2. Pravilnika predvieno je ta je sve predmet nadzora. Odredba sadri nabrajanje razliitih
vrsta radova, ali se na kraju nalazi i norma koja predvia da se nadzor odnosi i na druge vrste radova, ime
se praktino obuhvataju sve vrste radova. Moe se rei krae, da se nadzor odnosi na sve vrste radova koji
se vre prilikom izgradnje objekta, i bez njihovog posebnog specificiranja.
akata po kojima se vri graenje objekta, ako je odstupanje naloio investitor. Investitor ima pravo
da d nalog da se odstupi od ovih akata, ali taj nalog mora biti u pisanom obliku. U tom sluaju lice
koje vri nadzor duno je da postupa po nalogu investitora, a to se odnosi i na izvoaa, bez obzira
na to to to nije u skladu sa pomenutim aktima. Samo ako bi usled odstupanja koje je naloio inve-
stitor moglo da doe do ugroavanja lica - njihovog ivota ili zdravlja, ne postoji obaveza postupanja
po ovakvim nalozima. Ako bi usled odstupanja dolo do ugroavanja imovinskih dobara, izvoa
radova i lice koje vri nadzor nisu duni da postupe po takvom nalogu investitora ako bi to vodilo
njihovoj odgovornosti za tetu prema treim licima.
2. K
ontrolu i proveru kvaliteta izvoenja svih vrsta radova i primenu propisa, standarda i tehni-
kih normativa, ukljuujui i tehnike propise iji su sastavni deo standardi koji definiu obave-
zne tehnike mere i uslove kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa inva-
liditetom, deci i starim osobama. I ovde moe doi do odstupanja po nalogu investitora, ali samo
ako je re o standardima i tehnikim propisima ija primena nije obavezna, to se po pravilu odnosi
na standarde, a ne na tehnike propise. Meutim, ak i tada, odstupanje nije doputeno ako bi usled
odstupanja dolo do ugroavanja ivota ili zdravlja lica. Isto vai i za ugroavanje imovinskih doba-
ra, ako bi to vodilo odgovornosti lica koje vri nadzor ili izvoaa radova za tetu koju trpe trea lica.
3. K
ontrolu i overu koliine izvedenih radova (overa graevinskih knjiga, privremenih i okonanih
situacija, rauna za izvedene radove i dr), ili stepena izvedenosti radova, ukoliko je to predvieno
ugovorom o vrenju strunog nadzora sa investitorom. Lice koje vri nadzor vodi rauna i o koli-
inama izvedenih radova i svojim potpisom potvruje da su izvedene koliine koje je naveo izvoa
prilikom obraanja zahtevom za isplatu (privremene ili okonane situacije, fakture i sl).
4. P
roveru da li postoje dokazi o kvalitetu materijala, opreme i instalacija koji se ugrauju ili po-
stavljaju u objekat i da li postoji dokumentacija kojom se dokazuje njihov kvalitet (atest, ser-
tifikat, izvetaj o ispitivanju i dr). Kada je propisano da se u objekat ugrauju materijali, odnosno
oprema ili instalacije koje moraju biti proverene u pogledu kvaliteta, onda je dunost lica koje vri
nadzor da proveri i to da li postoje isprave iz kojih se vidi da je provera kvaliteta obavljena. Ovde
je re o elementima koje nije proizveo izvoa radova, ve su oni samo nabavljeni radi ugradnje u
objekat.
5. K
ontrolu i proveru kvaliteta izvedenih radova koji se, prema prirodi i dinamici izgradnje objek-
ta, ne mogu proveriti u kasnijim fazama izgradnje objekta (radovi na izvoenju temelja, armatu-
re, oplate, izolacije i dr). Lice koje vri nadzor duno je i da kontrolie kvalitet radova izvoaa. To
se odnosi na sve radove, a naroito na one koji se kasnije ne mogu ili se teko mogu proveriti. Za
ovu vrstu radova, bitno je obezbediti pravovremenu kontrolu i konstataciju o tome da je kontrola
izvrena i da li su radovi izvedeni u skladu sa standardima, propisima, odnosno pravilima struke.
6. D
avanje potrebnih uputstva izvoau radova, naroito u sluaju odstupanja gradnje od pro-
jekta za graevinsku dozvolu ili idejnog projekta za rekonstrukciju, odnosno projekta za izvo-
enje, kao i u sluaju promene uslova gradnje objekta (promena vrste tla ili drugih parametara
utvrenih geomehanikim elaboratom i dr). Ovde je re o obaveznim uputstvima kojih je izvoa
duan da se dri. Lice koje vri nadzor je ovlaeno da izvoau daje naloge u ime investitora, te
ovakve naloge treba shvatiti kao naloge investitora. Nalozi se redovno daju u graevinskom dnevni-
ku, ali je mogue da se to ini i uruenjem pisanog naloga, naroito ako je potrebno da se u nalogu
detaljno opie nain na koji bi izvoa trebalo da postupi.
7. R
edovno praenje dinamike gradnje objekta i usklaenosti sa ugovorenim rokovima, ukoliko
je to predvieno ugovorom o vrenju strunog nadzora sa investitorom. Za neke od objekata
bitna je i dinamika gradnje, ali to ne vai za sve objekte, ak i ako je izmeu investitora i izvoaa
ugovoren rok za zavretak objekta. Zbog toga, Pravilnik ne polazi od pretpostavke da je rok bitan
elemenat graenja koga bi izvoa morao da se pridrava bez odstupanja. Kako ne polazi od pret-
postavke da je rok bitan elemenat, onda ne polazi ni od pretpostavke da lice koje vri nadzor mora
da vodi rauna i o dinamici izgradnje. Naprotiv, Pravilnik polazi od pretpostavke da lice koje vri
nadzor nije duno da vodi rauna o dinamici izgradnje, osim ako je to izriito ugovoreno izmeu
njega i investitora. Ako to nije izriito ugovoreno, pretpostavlja se da ugovorne strane nisu elele da
lice koje vri nadzor ima tu obavezu.
8. S aradnju sa projektantom radi obezbeenja pravilne realizacije projektantskog koncepta objek-
ta, kao i saradnju sa izvoaem radova pri izboru detalja tehnolokih i organizacionih reenja
za izvoenje radova. Iako lice koje vri nadzor ima znaajna ovlaenja, Pravilnik upuuje ovo lice
da u vrenju poslova kontrole sarauje i sa projektantom i sa izvoaem radova. Cilj saradnje je
pronalaenje najoptimalnijih reenja u graenju, u skladu sa projektantskim konceptom i mogu-
nostima prilikom izvoenja radova.
9. S aradnju sa izvoaem radova i projektantom u pripremi projekta izvedenog objekta. Ve i
samo ukazivanje na dunost saradnje radi pripreme projekta izvedenog objekta ukazuje na oeki-
vanje da e prilikom graenja doi do odstupanja od projekta i graevinske dozvole, odnosno akata
kojima je odobrena izgradnja objekta. Ova odstupanja mogu da nastanu prilikom izvoenja radova
zbog nepreciznosti merenja, odnosno graenja, ali i po nalogu investitora. Bez obzira o emu je re,
ako je do ovakvih odstupanja dolo, lice koje vri nadzor mora biti upoznato sa odstupanjima i o
njima dati potrebne informacije licu koje izrauje projekat izvedenog objekta.
10. Nabrajanje ni ovde nije taksativno. Lice koje vri nadzor ima obavezu da reava i druga pitanja
koja se mogu pojaviti tokom gradnje, u cilju zavretka izgradnje objekta. Ono ima obavezu
da se generalno stara da objekat bude izgraen u skladu sa ugovorom o graenju i projektom i
dozvolom za graenje, odnosno drugim pojedinanim aktom kojim je graenje odobreno, te se
ne moe pozivati na to da neko pitanje nije izriito navedeno u propisima kao njegov zadatak, ako
je reavanje tog pitanja neophodno radi zavretka izgradnje objekta. Time on ne dobija ovlaenje
koje ima investitor ili dravni organi i ne moe se uputati u njihove poslove, ve zadrava svoja
ovlaenja u granicama nadzora.
Dunost obavetavanja
Lice koje vri nadzor ima obavezu da o svojim zapaanjima obavesti odreene subjekte, odnosno orga-
ne. Samog izvoaa on obavetava, po pravilu, preko graevinskog dnevnika, ali je mogue da ga obavesti
i na drugi nain, ako ceni da je to potrebno. lan 7. Pravilnika propisuje da je nadzorni organ duan da,
ako u toku vrenja nadzora, utvrdi da izvoa radova odstupa od izdate graevinske dozvole, odnosno
reenja o odobrenju, projekta za graevinsku dozvolu, odnosno idejnog projekta, kao i projekta za izvo-
enje, predvienog kvaliteta materijala i opreme koja se ugrauje u objekat, ili odstupa od drugih eleme-
nata koji bi uticali na kvalitet radova, utvrenu vrednost objekta ili na produenje rokova izgradnje, bez
odlaganja o tome obavesti i investitora i izvoaa radova. Ovde je re o dodatnoj obavezi obavetavanja
i u odnosu na izvoaa radova koga, po pravilu, obavetava unoenjem svojih opaanja u graevinski
dnevnik. Ova dodatna obaveza postoji samo u navedenim situacijama, dok u svim ostalim situacijama
nadzorni organ obavetava izvoaa unoenjem svojih opaanja u graevinski dnevnik.
Posebna obaveza obavetavanja propisana je i u sluaju da u toku graenja nastupe okolnosti zbog ko-
jih je neophodno odstupiti od projekta za graevinsku dozvolu, odnosno idejnog projekta, kao i projekta
za izvoenje. U ovim situacijama nadzorni organ je duan da o tome obavesti investitora i zatrai od njega
instrukcije. Ako takve instrukcije ne dobije, on nema ovlaenja da sm odlui o odstupanju.
O vim podzakonskim aktom osim to se utvruje sadrina i nain voenja knjige inspekcije i gra-
evinskog dnevnika, utvruje se i obaveza voenja graevinske knjige u sluaju da je to predvi-
eno ugovorom izmeu investitora i izvoaa radova.
Tako je odredbama novog Pravilnika o sadrini i nainu voenja knjige inspekcije, graevinskog
dnevnika i graevinske knjige (Sl. glasnik RS, br. 22/2015 - dalje: Pravilnik) propisano da je grae-
vinska knjiga dokument u koji se upisuju tani podaci o koliinama stvarno izvedenih radova po
odgovarajuim stavkama iz predmera i predrauna i slui kao dokaz za obraun i naplatu radova
(situacija), ako je ugovorom o izvoenju radova predvien takav nain obrauna (lan 19).
Kao znaajna novina u odnosu na prethodni podzakonski akt (Pravilnik o sadrini i nainu voenja
knjige inspekcije i graevinskog dnevnika - Sl. glasnik RS, br. 105/2003), istie se obaveza graevin-
skog inspektora da o utvrenom stanju i drugim zapaanjima, sainjava zapisnik, koji potpisuje i
peatom overava i odgovorni izvoa radova, a koji ini sastavni deo knjige inspekcije (lan 8. stav
2. Pravilnika).
Ova odredba zahteva dodatni komentar u odnosu na dosadanju praksu u obavljanju poslova gra-
evinskih inspektora. Naime, prilikom vrenja inspekcijskog nadzora na gradilitima na kojima se grade
objekti za koje je propisano pribavljanje graevinske dozvole, kao i gde se izvode radovi na rekonstrukci-
ji, odnosno radovi za koje je propisana izrada projekta za izvoenje, graevinski inspektor o utvrenom
injeninom stanju sainjava zapisnik. Podatke o zapaanjima, utvrenom injeninom stanju, u vezi
sa izvoenjem radova, graevinski inspektori upisuju u knjigu inspekcije, to je u skladu sa propisima.
Meutim, takav zapisnik koji se samo upisuje i vodi u knjizi inspekcije, kao vid zapisnika koji je obave-
za za izvoaa radova, ne moe imati pravnu snagu zapisnika koji se vodi u upravnom postupku. S tim
u vezi, graevinski inspektor, kao slubeno lice odreenog dravnog organa uprave, odnosno lokalne
samouprave, ne moe utvreno injenino stanje, konstatovati samo na zapisnicima iz knjige inspekcije
(ija forma inae ne sadri sve zakonske elemente), to je u praksi bila esta pojava. Ovo iz razloga to
su odredbe prethodno navedenog Pravilnika (lan 8. stav 2), utvrivale da graevinski inspektor moe
sainiti zapisnik o utvrenom stanju, koji ini sastavni deo knjige inspekcije.
Zato je navedenim lanom vaeeg Pravilnika, ova manjkavost prevaziena. Tanije, sve podatke,
utvreno injenino stanje, u nekim situacijama i usmeni nalog mera, graevinski inspektor mora
utvrditi, odnosno konstatovati zapisnikom koji je javna isprava odreenog organa uprave i u isto
vreme, ini sastavni deo knjige inspekcije.
Kao novina ovog akta predstavlja i injenica da se odredbe koje se odnose na investitora, prime-
njuju i na finansijera i to ako reenje o graevinskoj dozvoli glasi na investitora i finansijera, a prava
i obaveze investitora i finansijera utvruju se u skladu sa ugovorom zakljuenim izmeu investitora i
finansijera (lan 1. stav 2).
dr Tatjana ivkovi
P
ravilnik o sadrini, nainu i postupku izrade i nain vrenja kontrole tehnike dokumen-
tacije prema klasi i nameni objekata (Sl. glasnik RS, br. 23/2015 - dalje: Pravilnik) do-
net je od strane Ministarstva graevinarstva, saobraaja i infrastrukture i stupio je na snagu
3.3.2015. godine.
Materija koja je regulisana ovim Pravilnikom odnosi se na vrstu, sadraj i nain izrade tehni-
ke dokumentacije, odnosno dokumenata, projekata i elaborata, sadrinu i nain vrenja tehnike
kontrole projekata za graevinsku dozvolu i projekata izraenih po propisima drugih zemalja, kao
i sadrinu, obim i nain izrade prethodne studije opravdanosti i studije opravdanosti za izgradnju
objekata. Do donoenja ovog podzakonskog akta, ovu sloenu materiju ureivalo je vie podzakon-
skih akata i to:
Pravilnik o sadrini i nainu izrade tehnike dokumentacije za objekte visokogradnje (Sl. glasnik
RS, br. 80/2005),
Pravilnik o sadrini i obimu prethodne studije opravdanosti i studije opravdanosti (Sl. glasnik
RS, br. 80/2005) i
Pravilnik o sadrini i nainu vrenja tehnike kontrole glavnih projekata (Sl. glasnik RS, br.
93/2011).
Odredbe koje posebno zasluuju komentar, odnose se na tehniku dokumentaciju kojom se
predviaju, izmeu ostalih i mere za ispunjenje osnovnog zahteva zatite ivotne sredine koje treba
da se obezbede tokom izgradnje, upotrebe ili uklanjanja objekata. Naime, lanom 8. Ministar propi-
suje mere koje je potrebno da se ispune u ovoj oblasti, a njima se obezbeuje i spreava prekoraenje
dozvoljenih graninih vrednosti uticaja na ivotnu sredinu koje nastaju isputanjem, emisijom, emi-
tovanjem opasnih materija, opasnog zraenja, opasnih supstanci, isparljivih organskih jedinjenja i
to u vazduh, vodu, podzemne vode, vodu za pie, zemljite. Na taj nain pored objekata za koje je
obavezna izrada studije o proceni uticaja, tzv. Lista I - Uredba o utvrivanju liste projekata za koje
je obavezna izrada procene uticaja i liste projekata za koje se moe zahtevati procena uticaja na
ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS, br. 114/2008), uvreni su i oni koji pripadaju objektima prema
Listi II, a za koje postoji potreba utvrivanja mera radi ispunjenja uslova koji se odnose na segmen-
te iz oblasti zatite ivotne sredine. To podrazumeva da propisane mere kontrolie graevinski
inspektor prilikom vrenja inspekcijskog nadzora. Ove kontrole u toku izgradnje objekta i ukla-
njanja objekata su primerene i neophodne, ali se postavlja pitanje njihove kontrole u toku upotrebe
objekta. Ovo iz razloga to graevinski inspektor vri nadzor nad objektom, do izdavanja upotrebne
dozvole.
Ako se ima u vidu i lan 178. stav 1. taka 6. Zakona o planiranju i izgradnji (Slubeni gla-
snik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka
US, 50/2913 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014) koji ovlauje graevinskog
inspektora i nakon izdavanja upotrebne dozvole da moe naloiti izvoenje potrebnih radova, od-
nosno zabraniti korienje objekta, odnosno njegovog dela, ako je utvrdio da se korienjem objekta
ugroava ivotna sredina, postavlja se pitanje primene odredaba ovog lana u praksi. Graevinski
inspektor navedene mere moe preduzeti samo kada postoje dokazi (razliite vrste merenja iji re-
zultati potvruju prekoraenje dozvoljenih graninih vrednosti uticaja na ivotnu sredinu). Pored
toga, u ovakvim sluajevima, samo izvrenje zabrane korienja objekta koji se koristi je gotovo
neizvrivo zbog sloenosti postupka, naroito kada su u pitanju stambeni objekti.
lan 10. Pravilnika ureuje zatitu od buke, tako to propisuje da ova mera treba da se obezbedi
na taj nain da buka kojoj su izloeni korisnici ili susedi bude na nivou koji ne ugroava njihovo
zdravlje i koja im omoguava spavanje, odmor i rad u odgovarajuim uslovima. Ove odredbe nisu
dovoljno precizne, naroito vezano za fazu izgradnje objekta, imajui u vidu da se dozvoljeni nivo
buke moe dokazati samo merenjem buke. Kao izvori buke u fazi izgradnje objekta, prema vae-
im propisima o zatiti od buke - Zakon o zatiti od buke u ivotnoj sredini (Sl. glasnik RS, br.
36/2009 i 88/2010), Uredba o indikatorima buke, graninim vrednostima, metodama za ocenji-
vanje indikatora buke, uznemiravanja i tetnih efekata buke u ivotnoj sredini (Sl. glasnik RS,
br. 75/2010), prisutni su izvori buke na otvorenom prostoru (razliite graevinske maine koje se
koriste za izvoenje radova). Upotreba ovih izvora buke podrazumeva sprovoenje odgovarajuih
mera zatite od buke prema navedenim propisima o zatiti od buke. Koje su to mere zatite, je
pitanje, naroito ako se ima u vidu da se prema navedenoj Uredbi buka od rada razliitih izvora
meri u referentnom prostoru (u ovom sluaju to su objekti u kojima borave korisnici ili susedi), pri
zatvorenim prozorima i vratima. S tim u vezi, odredbe ovog lana, takoe otvaraju pitanje njihove
primeni u praksi.
dr Tatjana ivkovi
Objedinjena procedura
Koliki je rok za donoenje zakljuka, a koliki za albu na zakljuak iz lana 8 stav 3. Zakona?
Odgovor:
lanom 8 stav 3. Zakona predvieno je da nadleni organ u rokovima iz lana 8d stav 1. istog
zakona donosi reenje, osim ako nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu, kada taj
zahtev odbacuje zakljukom. Iz ove odredbe, moe se izvui zakljuak da se i u pogledu obaveze dono-
enja reenja i u pogledu obaveze donoenja zakljuka primenjuje isti rok, odnosno rokovi predvieni
lanom 8d stav 1. Zakona. Dakle, organ koji reava o nekom od zahteva duan je da o njemu odlui
donoenjem reenja ili donoenjem zakljuka o odbacivanju u istom roku. Konkretno, duina roka
odreena je razliito, zavisno od vrste zahteva. U pogledu prava na albu protiv zakljuka o odbaciva-
nju zahteva, kada nije propisan specijalan rok, primenjuje se opti rok predvien Zakonom o optem
upravnom postupku (Sl. list SRJ, br. 33/97 i 31/2001 i Sl. glasnik RS, br. 30/2010). Bez obzira
na to to lan 8 stav 3. Zakona ne predvia obavezu organa koji vodi postupak da preduzme mere
na otklanjanju nedostataka, ve neposredno odbacivanje zahteva, podnosiocu zahteva mora se pruiti
mogunost da taj zakljuak pobija, primenom optih normi Zakona o optem upravnom postupku.
Prema lanu 58. stav 2. Zakona o optem upravnom postupku, protiv zakljuka o odbacivanju zahteva
doputena je posebna alba, to je u uslov da bi alba mogla da se izjavi u smislu lana 212. stav 1. istog
zakona. Prema stavu 2. istog lana, ova alba se izjavljuje u istom roku u kome se moe izjaviti i alba
protiv reenja. lanom 220. Zakona o optem upravnom postupku predvieno je da opti rok za albu
iznosi 15 dana, ako zakonom nije propisan neki drugi. Dakle, ako za reenje ije se donoenje trai u
konkretnom postupku, nije zakonom predvien neki drugi rok, trebalo bi da rok za albu iznosi 15
dana, a to znai i za albu protiv zakljuka kojim se odbacuje zahtev.
Kako tumaiti lan 8 stav 1. Zakona obzirom da organ proverava ispunjenost formalnih uslo-
va, a u stavu 2. taki 6) Zakona proverava da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, u skladu
sa lokacijskim uslovima, obzirom da stav 2. taka 6) iskljuuje stav 1?
Odgovor:
Odredbe lana 8 Zakona treba protumaiti tako da je obaveza organa da proverava ispunjenost
formalnih uslova, pravilo, a da je sledea odredba kojom je predvieno da organ proverava i to da li
su podaci navedeni u izvodu iz projekta, u skladu sa lokacijskim uslovima, izuzetak od pravila. Ovo
poslednje treba shvatiti kao specijalnu normu koja iskljuuje optu i primenjuje se samo na situaciju
koja je opisana. Dakle, organ je duan da proveri sve ono na ta Zakon upuuje, a to znai i saglasnost
sa lokacijskim uslovima koja se pominje u navedenom lanu.
Odgovor:
Kada je re o doprinosu za ureivanje graevinskog zemljita i mogunosti umanjenja obaveza koja
se plaa po tom osnovu zbog postojanja objekta koji je legalno izgraen na odreenoj parceli, sada tu
situaciju ureuje lan 97. stav 10. Zakona. Prema ovoj odredbi, investitor koji uklanja postojei objekat
koji je izgraen u skladu sa zakonom, u cilju izgradnje novog objekta na istoj lokaciji, plaa doprinos za
ureivanje graevinskog zemljita samo za razliku u broju kvadrata korisne povrine izmeu objekta
koji planira da izgradi i objekta koji se uklanja. Iz ove odredbe izvlae se bitni uslovi za osloboenje
(umanjenje) obaveze plaanja doprinosa. Prvo, mora biti re o tome da objekat uklanja investitor, od-
nosno lice koje se pojavljuje sa zahtevom za izdavanje graevinske dozvole. Obrnuto, ako je objekat ve
uklonjen tako da je investitor stekao samo pravo na zemljitu, a ne i na objektu (jer je objekat uklonjen
pre njegovog sticanja prava svojine na zemljitu), onda on nema pravo na umanjenje. Drugo, potrebno
je da je re o legalno izgraenom objektu. I tree, obaveza se umanjuje poreenjem povrine prethod-
nog objekta i budueg, za povrinu prethodnog objekta. To nekada moe da znai i osloboenje, ali
samo ako je prethodni objekata bio iste povrine kao i budui, odnosno vei po povrini od njega. U
ostalim situacijama naknada se plaa, ali umanjena. Umanjenje se izraunava, ne po vrednosti naknade
koja je ranije plaena, ve prema razlici u povrini, primenjujui merila i kriterijume za izraunavanje
naknade koji vae u vreme donoenja odluke o visini doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita.
Da li parcelaciju mogu da izvre suvlasnici i kako e se raunati veina kod urbanistike koma-
sacije u sluaju da su titulari na parceli upisani kao zajedniki?
Odgovor:
Vlasnici i suvlasnici mogu da izvre parcelaciju, odnosno preparcelaciju, ako su sa time saglasni.
Mogue je da posle podele parcele doe i do podele izmeu vlasnika, odnosno suvlasnika, tako da
zajednitvo izmeu njih ostane i posle parcelacije (preparcelacije) na nain na koji su se oni oko toga
dogovorili. Sve dok izmeu njih nema spora, oni se mogu grupisati na nain koji im odgovara i zah-
tevati i realizovati parcelaciju, odnosno preparcelaciju pod uslovima predvienim zakonom. Meutim,
ako se ne slau oko toga, onda parcelaciju (preparcelaciju) nije mogue realizovati mimo volje nekoga
od njih jer se ovakva mera smatra poslom vanrednog upravljanja za ta je potrebna saglasnost svih ovih
lica. Kod urbane komasacije, vai isti princip, bez obzira da li je re o susvojini ili zajednikoj svojini.
Mera kojom se menja lokacija nepokretnosti je mera vanrednog upravljanja (ne i raspolaganja) za ta je
potrebna saglasnost svih suvlasnika i zajedniara. Zbog toga, ako nema saglasnosti svih, za parcelu koja
im pripada rauna se kao da se vlasnici (suvlasnici, zajedniari) nisu saglasili.
Kako Zakon definie zelene povrine? Ako ih definie kao objekte koji su to objekti pejzane
arhitekture (parkovi, ulino zelenilo, skverovi, zelenilo u okviru stambene gradnje i dr.)?
Odgovor:
Kada je re o zelenim povrinama, Zakon ih ne definie. Ono to proizlazi iz pitanja jeste to - da
li su povrine koje se uobiajeno pominju kao zelene povrine smatraju objektima ili ne. Za pojam
objekta karakteristino je to da je re o graevini (lan 2. stav 1. taka 22) Zakona). Meutim, Zakon
ne definie ni pojam graevine, ali se bitna obeleja ovog pojma mogu odrediti i bez zakonske definicije.
Za graevinu je, bez sumnje, bitno to da je rezultat ljudskog rada. Graevina ne nastaje prirodno, bez
ljudskog rada i po tome se razlikuje od prirodnih celina. Zbog toga, kada se pominju zelene povrine,
to moe da se odnosi na prostor koji je ostavljen sa zateenim prirodnim svojstvima, ali i prostor koji je
ureen ljudskim radom tako da se sastoji od zelenila zbog ega moe da se naziva i zelena povrina.
Iz samog naziva se ovde ne moe mnogo izvui, ve treba imati u vidu to da li je re o povrini koja se
ureuje ljudskim radom ili o povrini za koju je predvieno da se ne ureuje, ve se ostavlja onako kako
je zateena. Ako je re o objektima pejzane arhitekture, oni se smatraju objektima u smislu Zakona i za
njih vae pravila (u pogledu dozvola i drugo), kao i za druge objekte. Meutim, ako je re jednostavno
o tome da je planskim dokumentom predvieno da se odreeni prostor ostavlja onako kako je zateen,
bez ulaganja ljudskog rada u njega (ili bar bez znaajnog ljudskog rada, bez potrebe osmiljavanja ra-
dova koje treba preduzeti na tom prostoru i bez preduzimanja tih radova), onda ga ne treba smatrati
objektom.
Na koji nain je mogue izvriti parcelaciju i formirati novu katastarsku parcelu u povrini od
400m2, ako je doneta graevinska dozvola za objekat od 25m2 na parceli koja se nalazi u van-
graevinskom reonu i na poljoprivrednom zemljitu?
Odgovor:
Za spajanje parcela neophodno je postojanje projekta preparcelacije i projekat geodetskog obelea-
vanja u skladu sa lanom 65. stav 1. Zakona. Provoenje preparcelacije vri Republiki geodetski zavod
u skladu sa lanom 66. Zakona. Uz zahtev imalac prava podnosi dokaz o reenim imovinsko-pravnim
odnosima i projekat preparcelacije potvren od nadlenog organa zajedno sa projektom geodetskog
obeleavanja. Na novoformiranu katastarsku parcelu prenose se stvarna prava i zabelebe koje su bile
upisane na parcelama od kojih je nastala novoformirana parcela.
Da li se spajanje susednih parcela istog vlasnika koje izlaze na javnu povrinu vri samo na
osnovu elaborata geodetskih radova i da li elaborat mora biti potvren od nadlenog organa
jedinice lokalne samouprave?
Odgovor:
Graevinsko zemljite
Da li pravo korienja koje ima fiziko lice na graevinskom zemljitu u dravnoj svojini moe
biti u prometu?
Odgovor:
Zakon ne sadri odredbe o tome da li je pravo korienja koje fiziko lice ima u na graevinskom
zemljitu u dravnoj svojini u prometu ili nije. Osim toga, generalan problem kod prava korienja na
graevinskom zemljitu u dravnoj svojini je taj to to pravo nije nigde definisano po sadrini, a zavisno
od osnova nastanka moe biti vrlo razliito. U praksi su pravom korienja oznaavana vrlo razliita
prava i po svom poreklu i po sadrini. Ne moe se rei ni da je sudska ili upravna praksa definisala svoj
stav o tome, a naroito ne posle usvajanja najnovijih promena Zakona. Ako se ima u vidu sve ono to je
prethodilo onome to se naziva pravo korienja, kao i postojei reim, ono to pravna nauka moe da
preporui kao tumaenje je sledee:
pravo korienja je sigurno u prometu kao akcesorno pravo uz objekat koji se na njemu nalazi, po-
drazumevajui da je objekat legalno izgraen. Pravo korienja na graevinskom zemljitu u dravnoj
svojini deli sudbinu objekta, te ako se pravo svojine na objektu prenosi na novog vlasnika, sa njim se
prenosi i pravo korienja na graevinskom zemljitu u dravnoj svojini. Ono ne bi moglo biti u prome-
tu odvojeno od objekta (npr. da vlasnik objekta ustupi pravo korienja za zemljitu na kome se objekat
nalazi, a da zadri pravo svojine na objektu).
Pravo korienja koje je steeno od nosioca prava javne svojine po odgovarajuem ugovoru, namen-
ski, npr. radi izgradnje objekta, nije u prometu, sve dok objekat ne bude izgraen. Ovakvim pravom
korienja se, po pravilu, ne moe raspolagati jer je steeno namenski i po osnovu ugovora sa nosiocem
prava javne svojine, osim ako je drugaije ugovoreno. Ako je re o sticanju po osnovu nekog drugog
ugovora, zavisno od toga o kom je pravnom odnosu re, odnosno o kom je ugovoru re, zavisie i mo-
gunost prometa prava korienja.
Pravo korienja koje je steeno transformacijom prava svojine u pravo korienja, kao u sluajevi-
ma kada je prema ranijim propisima proglaenjem zemljita za gradsko graevinsko zemljite menjan i
oblik svojine, a dotadanji vlasnik postajao korisnik, bi moralo biti u prometu.
Ako nije izvesno po kom osnovu je steeno pravo korienja, trebalo bi smatrati da nije u prometu,
sve dok se ne utvrdi po kom je osnovu steeno i da li osnov sticanja omoguava promet.
Kako postupiti sa zahtevima lica koja su pravo korienja (u postupku steaja) na graevin-
skom zemljitu stekli pre stupanja na snagu ovog zakona, s obzirom da se o zahtevima nije
moglo reavati jer je Ustavni sud doneo Odluku kojom je stavljen van snage deo lana 103.
Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka
US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US i 98/2013 - odluka US), a koji
se odnosi na trokove pribavljanja tog zemljita? Da li takve zahteve treba odbiti, uzimajui u
obzir lan 102. stav 10. Zakona, koji navodi da e se to regulisati posebnim zakonom?
Odgovor:
Stupanjem na snagu izmena i dopuna Zakona koje su uinjene tokom 2014. godine, ukinute su
pojedine odredbe ovog zakona, meu kojima i odredbe o pravu na konverziju odreenih kategorija lica
koja su pobrojana u lanu 102. stav 9. vaeeg zakona. Ovim kategorijama lica, ranije verzije zakona su
omoguavale pravo na konverziju uz obavezu plaanja naknade u visini trine vrednosti tog grae-
vinskog zemljita u momentu konverzije prava, umanjenu za trokove pribavljanja prava korienja na
tom graevinskom zemljitu. Ustavni sud Srbije jeste ukinuo deo stava 1. lana 103. Zakona, ali samo u
delu koji se odnosi na specifikaciju trokova koje treba uraunati. Odluka Ustavnog suda nije ukinula
mogunost konverzije uz plaanje naknade. Ova mogunost ukinuta je tek izmenama Zakona iz 2014.
godine, odnosno od 17.12.2014. godine. U lanu 131. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o
planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 132/2014) predvieno je da e se zapoeti postupci za rea-
vanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, lokacijske dozvole, graevinske dozvole, upotrebne
dozvole i drugih zahteva za reavanje o pojedinanim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja
na snagu ovog zakona, okonae po propisima po kojima su zapoeti. Odatle proizlazi da treba razli-
kovati zahteve podnete pre 17.12.2014. godine od zahteva podnetih posle ovog datuma. Ako je zahtev
podnet pre ovog datuma, za njegovo reavanje treba primeniti ranije odredbe koje su bile na snazi do
17.12.2014. godine. Ako je zahtev podnet posle ovog datuma, na njega se primenjuju vaee odredbe
Zakona. Vaeim odredbama nije predviena mogunost konverzije za lica predviena u lanu 102.
stav 9. Zakona do donoenja posebnog zakona koji e urediti ovo pravo. Kako osnova za konverziju u
ovom momentu nema, to zahtev treba odbiti. Time se ne iskljuuje mogunost da zahtev bude podnet
kasnije, u skladu sa novim zakonom koji e urediti ovo pravo.
Odgovor:
Prema lanu 103. stav 5. Zakona vlasnik zemljita ureuje materijalnopravne uslove za konverziju
prava zakupa u pravo svojine i postupak. U odnosu na materijalnopravne uslove, nema mnogo prostora
da se ureuje situacija opisana u stavu 1. ovog lana, ali ima u pogledu onoga to predvia st. 2. i 3.
istog lana. Materijalnopravni uslovi se mogu odnositi na razliite odredbe ugovora o zakupu koji je
zakljuen, pre svega iz ugla ispunjenja meusobnih obaveza. Mogue je predvideti posledice kanjenja
sa ispunjenjem ugovornih obaveza, ali i toleranciju za nepotpuno ispunjenje obaveza u pogledu vre-
mena, naina, sadrine, obima i drugo. Takoe, predmet ureenja mogu da budu i situacija kada treba
zapoeti postupak raskida ugovora, a kada ostaviti naknadni rok za ispunjenje i slino. Iz ugla postupka,
odredbe o postupku redovno ureuju nadlenost, rokove i tok postupka. Ovde bi to znailo odreenje
organa koji e vriti ispitivanje ispunjenosti uslova za konverziju, odnosno raskid ugovora, rokove u
kojima je organ duan da preispita sve postojee ugovore o zakupu kod kojih postoji mogunost kon-
verzije, tok postupka internog odluivanja i slino.
Odgovor:
Prema lanu 97. stav 10. Zakona, investitor koji uklanja postojei objekat koji je izgraen u skladu
sa zakonom, u cilju izgradnje novog objekta na istoj lokaciji, plaa doprinos za ureivanje graevinskog
zemljita samo za razliku u broju kvadrata korisne povrine izmeu objekta koji planira da izgradi i
objekta koji se uklanja. Treba uoiti da Zakon govori samo o razlici u broju kvadrata, a ne pominje
razliku u naknadi. Dakle, bez obzira to se sada doprinos ne plaa, bitno je samo to kolika je razlika u
kvadratima i za tu razliku se plaa doprinos.
Odgovor:
Nije svaka zelena povrina graevinsko zemljite. Parkovi i druge povrine pejzane arhitekture
treba smatrati objektima sve dok se grade, i to u skladu sa odgovarajuim projektom. Meutim, zelene
povrine koje su planskim dokumentom predviene kao povrine koje ostaju kao prirodne povrine,
koje ne nastaju ljudskim radom, niti u skladu da odgovarajuim projektom, ne treba smatrati objektima,
a samim tim ni zemljite na kome se nalaze ne treba smatrati graevinskim, osim ako ono ima taj status
po samom zakonu ili na osnovu toga to se na njemu nalazi legalno izgraeni objekat.
Odgovor:
Iz formulacije lana 103. stav 2. Zakona proizlazi da treba saekati protek roka od godinu dana,
raunajui od dana stupanja na snagu izmena Zakona, odnosno do 17.12.2015. godine da bi se izvrio
upis prava svojine u korist zakupca. Ono to treba uoiti ovde je to da se upis prava svojine ne vri od-
mah po podnoenju zahteva za upis prava svojine, i pored toga to je zakupac priloio dokaz o tome da
je isplaen celokupan iznos zakupnine za period na koji glasi ugovor o zakupu. Zakonodavac je time
ostavio mogunost da se ugovor o zakupu raskine iz drugih razloga, a ne samo zbog neispunjenja oba-
veze plaanja zakupnine (npr. zbog toga to na zakupljenom zemljitu nije izgraen objekat u skladu sa
ugovorom).
Iz same formulacije lana 103. stava 2. Zakona proizlazi da se upis prava svojine vri na zahtev
zakupca (to znai da se ne vri upis bez zahteva zakupca) i pod uslovom da zakupodavac u roku od go-
dinu dana od dana stupanja na snagu Zakona ne pokrene sudski postupak za raskid ugovora o zakupu,
i da se taj se spor pravnosnano ne okona u njegovu korist. Ovde treba uoiti, prvo, da se upis prava
svojine ne vri bez zahteva nosioca prava korienja (zakupca). Drugo, da je podnosilac zahteva duan
da priloi i dokaz o tome da je izmirio svoje obaveze u celosti. Tree, da pre upisa treba ispitati da li je
pokrenut postupak za raskid ugovora o zakupu. Dokaz o tome treba da pribavi onaj ko zahteva upis, a
to moe biti potvrda (izvetaj, izjava i sl.) zakupodavca, ali i odgovarajui akt nadlenog suda kojim se
potvruje da nije podneta tuba za raskid ugovora o zakupu. Ako tuba jeste podneta, samo podnoenje
tube spreava konverziju sve do okonanja parninog postupka. Nakon njegovog okonanja, zavisno
od toga kako je okonan, moi e da se izvri upis prava svojine ili e zahtev biti odbijen, ako je ugovor
o zakupu raskinut.
Odgovor:
Izgraeno graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se otuiti iz javne svojine, osim ako je re o
zemljitu za koje vaei propisi to iskljuuju. Za neka dobra o javnoj svojini, to se odnosi i na zemljite
u javnoj svojini, propisana je zabrana otuenja (npr. ako je re o dobrima u optoj upotrebi). Ako nema
smetnji za otuenje, postupak otuenja sprovodi se po Zakonu o javnoj svojini (Sl. glasnik RS, br.
72/2011, 88/2013 i 105/2014) i podzakonskim aktima donetim za sprovoenje ovog zakona. To se, pre
svega, odnosi na Uredbu o uslovima pribavljanja i otuenja nepokretnosti neposrednom pogodbom,
davanja u zakup stvari u javnoj svojini i postupcima javnog nadmetanja i prikupljanja pismenih
ponuda (Sl. glasnik RS, br. 24/2012).
Da li vlasnici objekta odnosno posebnih fizikih delova objekta koji nisu upisani kao nosioci
prava korienja mogu da steknu pravo svojine na zemljitu iskljuivo po prethodno sprovede-
nom postupku iz lana 70. Zakona i plate trinu cenu?
Odgovor:
lan 105. stav 1. Zakona predvia mogunost sticanja prava svojine na katastarskoj parceli na kojoj
je objekat legalno izgraen. Ono to je interesantno u ovoj odredbi jeste to da se mogunost sticanja
prava svojine jednako odnosi i na graevinsko zemljite u dravnoj svojini i na graevinsko zemljite u
drugim oblicima svojine. Upravo zbog toga, odredbe koje su sadrane u narednim stavovima upuuju
na sticanje pod trinim uslovima, ali i na utvrivanje da li je re o zemljitu koje odgovara zemljitu
za redovnu upotrebu objekta. To podrazumeva oba uslova. Potrebno je, u skladu sa lanom 70. istog
zakona, utvrditi da li se katastarska parcela poklapa sa zemljitem koje je potrebno za redovnu upotrebu
objekta. U zavisnosti od toga, reie se i o pravu na sticanje prava svojine, to detaljno ureuje lan 70.
Zakona. Kako ovde nije re samo o graevinskom zemljitu u dravnoj svojini, to Zakon upuuje na
trine uslove sticanja, a to ne podrazumeva samo trinu cenu, ve i volju vlasnika zemljita da otu-
i zemljite vlasniku objekta. To se vidi i iz odredbe da je re o neposrednoj pogodbi, to ukljuuje i
mogunost da se pogodba ne postigne. Ako se vlasnik zemljita ne saglasi, odnosno ako se ne zakljui
ugovor o sticanju, onda se pravo svojine ne moe stei suprotno volji vlasnika zemljita. Treba imati u
vidu i to da sm Zakon iskljuuje ak i mogunost neposredne pogodbe, ako je re o vlasniku objekta
koji se moe podvesti pod neko od lica predvieno lanom 102. stav 9. Zakona.
Odgovor:
lan 103. Zakona u st. 4. i 7. predvia da se zahtev za upis prava svojine podnosi organu koji je
nadlean za voenje evidencije o nepokretnosti i pravima na njima. Zakon ne predvia nadlenost
nekog drugog organa, ali predvia da uslove i postupak za pretvaranje prava zakupa u pravo svojine
ureuje vlasnik zemljita u javnoj svojini. Predvianjem da vlasnik zemljita ureuje postupak pre-
tvaranja prava zakupa u pravo svojine dato je ovlaenje i za propisivanje nadlenosti. Aktom vlasnika
zemljita u javnoj svojini odreuje se i organ koji je nadlean za odluivanje o pravu na konverziju. Na
osnovu konanog akta tog organa, korisnik se moe obratiti organu nadlenom za voenje evidencije o
nepokretnosti i pravima na njima zahtevom za upis prava svojine.
Odgovor:
Zakupac ima pravo da zbog neispunjenja obaveza koje ima zakupac pokrene postupak za raskid
ugovora o zakupu. Ne mora da se radi samo o neplaanju zakupnine. Mogue je i to da zakupac ne
ispunjava druge obaveze, kao to je npr. obaveza izgradnje objekta. Mogue je i da zakupac nanosi tetu
zemljitu na razliite naina, da ugroava susedne parcele i drugo. Zbog takvih razloga zakupodavac
ima pravo da raskine ugovor o zakupu. Ako se to ne desi u roku od jedne godine, a zakupac je uredno
izmirio svoju obavezu plaanja zakupnine, zakon polazi od pretpostavke da razloga za raskid ugovora i
neme, ta da zakupac ima pravo na sticanje prava svojine.
Odgovor:
Kada je re o doprinosu za ureivanje graevinskog zemljita, on se za vieetane podzemne garae
izraunava na isti nain kao i u drugim sluajevima, primenom obrasca:
D=O*Pn*Kz*Kn-Tio-Vz
gde je:
D - Visina doprinosa (u dinarima),
O - Osnovica - prosena cena kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave,
odnosno gradskoj optini, prema poslednjim objavljenim podacima organa nadlenog za poslove
statistike (u dinarima),
Pn - Ukupna neto povrina objekta za koji se izraunava doprinos (u m2),
Kz - Koeficijent zone (utvren odlukom JLS),
Kn - Koeficijent namene (utvren odlukom JLS),
Tio - Trokovi infrastrukturnog opremanja graevinskog zemljita (ureenja) sredstvima investitora,
na osnovu posebno zakljuenog ugovora (u dinarima). Ovde treba imati u vidu i injenicu da je
obaveza finansiranja ureivanja ve jednom umanjena za iznos koji investitor duguje po osnovu
doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita. Ako je to uinjeno prilikom zakljuenja tog ugo-
vora, ne moe se dva puta uraunavati, odnosno umanjivati obaveza investitora, iako gramatiko
tumaenje Zakona to omoguava.
Vz - Vrednost zemljita koje investitor ustupa jedinici lokalne samouprave za izgradnju infrastruktur-
nih objekata (u dinarima).
Kada je re o zakupu, za izraunavanje iznosa zakupnine ne postoji precizno propisana metodolo-
gija, ve se zakupnina odreuje na osnovu trine vrednosti zakupa zemljita odgovarajuih svojstava.
Ukoliko investitor prestane da plaa zakup graevinskog zemljita na 99 godina, usled likvi-
dacije ili steaja, da li Direkcija moe traiti od vlasnika novoizgraenih stanova da oni plate
zakupninu?
Odgovor:
Zbog same injenice da je investitor, koji je istovremeno i zakupac graevinskog zemljita, prestao
da plaa zakupninu, vlasnik graevinskog zemljita ne moe da zahteva isplatu zakupnine od vlasnika
novoizgraenih stanova. Prema lanu 101. stav 1. Zakona zakupac ima pravo da zahteva izmenu ugo-
vora o zakupu ako se promeni vlasnik objekta na zakupljenom zemljitu. Promena vlasnika, razume se,
mora biti u skladu sa zakonom. Sve dok zakupac postoji kao subjekt u pravu, bez obzira na injenice
da je nad njim otvoren postupak steaja ili likvidacije, on ostaje zakupac i duan je da plaa zakupninu.
Zakupodavac ne moe da zahteva od novih vlasnika da izmire obavezu plaanja zakupnine, sve dok
zakupodavac postoji kao subjekt u pravu i ne zahteva promenu zakupca. Ako bi zakupac prestao da
postoji kao subjekt u pravu, onda vlasnici objekta, odnosno dela objekta koji se nalazi na graevin-
skom zemljitu imaju pravo korienja tog zemljita. Po osnovu same injenice da koriste zemljite, oni
imaju i obavezu da plaanju naknadu vlasniku zemljita, osim ako imaju pravo na konverziju u pravo
svojine. Iako izmeu njih ne postoji zakljuen ugovor o zakupu, ako vlasnici dela objekta nemaju pravo
na konverziju u pravo svojine, vlasnik zemljita ima pravo na naknadu za korienje zemljita u visini
zakupnine, ali po osnovu pravno neosnovanog obogaenja. Zakon ne reava eksplicitno ovu situaciju,
niti predvia mogunost zakljuenja ugovora o zakupu, osim ako to zakupac zahteva. Ako zakupac vie
ne postoji i nema pravne sledbenike, ali se na zemljitu nalazi objekat u svojini odreenih lica (ceo ili po
delovima koji su realno odreeni), vlasniku zemljita mora pripadati pravo na naknadu, i to u visini za-
kupnine koju bi ostvario po osnovu ugovora o zakupu tog, odnosno takvog zemljita. Meutim, zakon
ne ureuje ovu situaciju, preputajui vlasniku zemljita da je uredi (lan 101. stav 5. Zakona). Sve dok
je ne uredi svojim aktom, zakupodavac nema pravo da zahteva isplatu zakupnine od vlasnika objekta
(ili dela objekta), ako promenu zakupca nije zahtevao zakupac, a zakupac jo uvek postoji kao subjekt.
Kada uredi ovaj odnos, vlasnik graevinskog zemljita ima pravo da, u skladu sa svojim aktom, zahteva
izmenu ugovora o zakupu, odnosno plaanje zakupnine ili naknade u visini zakupnine, zavisno od toga
kako je uredio ovaj odnos svojim aktom.
Na koji nain izvriti zakup zemljita koje je u susvojini grada i Republike, radi legalizacije
objekta u sluaju kada zahtev nije podnet po starom zakonu koji je predviao ovu situaciju?
Odgovor:
Odredbom lana 96. stav 10. taka 2) Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009,
81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US i 50/2013 - odluka US)
bila je predviena mogunost davanja u zakup graevinskog zemljita neposrednom pogodbom radi
pribavljanja graevinske dozvole, vlasniku bespravno sagraenog objekta, koji je zahtev podneo u ro-
kovima propisanim zakonom, ako je izgradnja tog objekta u skladu sa uslovima predvienim zakonom.
Izmenama zakona koje su uinjene tokom 2014. godine, ova mogunost je otpala, tako da se zemljite
ne moe dati u zakup neposrednom pogodbom u navedene svrhe. Meutim, to ne iskljuuje mogunost
da se zemljite d u zakup u postupku sa oglaavanjem (javno nadmetanje ili prikupljanje ponuda), ako
se, imajui u vidu sve druge okolnosti, odreeno zemljite moe dati u zakup.
Odgovor:
Iz formulacije lana 103. stav 2. Zakona proizlazi da treba saekati protek roka od godinu dana,
raunajui od dana stupanja na snagu izmena Zakona, odnosno do 17.12.2015. godine da bi se izvrio
upis prava svojine u korist zakupca. Rok od jedne godine se ne odnosi na podnoenje zahteva, ve na
upis prava svojine. Zahtev se moe podneti odmah, ali se upis prava svojine ne vri odmah po podnoe-
nju zahteva, i pored toga to je zakupac priloio dokaz o tome da je isplaen celokupan iznos zakupnine
za period na koji glasi ugovor o zakupu. Zakonodavac je time ostavio mogunost da se ugovor o zakupu
raskine iz drugih razloga, a ne samo zbog neispunjenja obaveze plaanja zakupnine (npr. zbog toga to
na zakupljenom zemljitu nije izgraen objekat u skladu sa ugovorom).
Iz same formulacije lana 103. stava 2. Zakona proizlazi da se upis prava svojine vri na zahtev
zakupca (to znai da se ne vri upis bez zahteva zakupca) i pod uslovom da zakupodavac u roku od go-
dinu dana od dana stupanja na snagu Zakona ne pokrene sudski postupak za raskid ugovora o zakupu,
i da se taj se spor pravnosnano ne okona u njegovu korist. Ovde treba uoiti, prvo, da se upis prava
svojine ne vri bez zahteva nosioca prava korienja (zakupca). Drugo, da je podnosilac zahteva duan
da priloi i dokaz o tome da je izmirio svoje obaveze u celosti. Tree, da pre upisa treba ispitati da li je
pokrenut postupak za raskid ugovora o zakupu. Dokaz o tome treba da pribavi onaj ko zahteva upis, a
to moe biti potvrda (izvetaj, izjava i sl.) zakupodavca, ali i odgovarajui akt nadlenog suda kojim se
potvruje da nije podneta tuba za raskid ugovora o zakupu. Ako tuba jeste podneta, samo podnoenje
tube spreava konverziju sve do okonanja parninog postupka. Nakon njegovog okonanja, zavisno
od toga kako je okonan, moi e da se izvri upis prava svojine ili e zahtev biti odbijen, ako je ugovor
o zakupu raskinut.
Kada je re o nadlenosti organa, lanom 103. stav 5. Zakona predvieno je da uslove i postupak za
pretvaranje prava zakupa u pravo svojine ureuje vlasnik zemljita u javnoj svojini. Kada je re o po-
stupku, on obuhvata i ureenje nadlenog organa koji e doneti odluku o pravu na konverziju. Iz toga
se moe zakljuiti da o samom pravu na konverziju ne odluuje sluba koja vodi katastar nepokretnosti,
ve da ona odluuje samo o upisu prava svojine, a na osnovu navedenih dokaza i odgovarajueg akta
nadlenog organa kojim se utvruje pravo na konverziju, a koji je kao nadlean organ predvien aktom
vlasnika zemljita u javnoj svojini.
Rok propisan odredbom stava 2. odnosi se na sluaj u kojem se pretvaranje prava zakupa ne moe
stei.
Odgovor:
Da, dozvoljena je, po uslovima koje propisuje Zakon. Vano je naglasiti da se ekonomski objekti
osloboeni plaanja naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljita prema lanu 26. Zakona
o poljoprivrednom zemljitu (Sl. glasnik RS, br. 62/2006, 65/2008 - dr. zakon i 41/2009).
U kom postupku grad moe svoj suvlasniki udeo na graevinskoj parceli otuiti suvlasniku
radi izgradnje na toj parceli kako u situaciji kad suvlasnik ima ve objekat na toj parceli, tako i
kad je ista neizgraena?
Odgovor:
Zakon ne predvia poseban postupak za promet suvlasnikih udela na graevinskoj parceli. U opi-
sanoj situaciji ve je formirana graevinska parcela zbog ega ne moe da se primeni postupak pred-
vien lanom 70. Zakona. Kako nedostaju specijalne odredbe o postupku neposredne pogodbe, to bi
primenom optih normi Zakona trebalo primeniti postupak otuenja sa oglaavanjem (prikupljanje
ponuda ili javno nadmetanje) u kome bi i suvlasnik graevinske parcele mogao da uestvuje. Postupak
je isti kao i za otuenje graevinskog zemljita u javnoj svojini na kome ne postoji susvojina. Nema ra-
zlike po tome da li je zemljite izgraeno ili nije izgraeno. Ako nosilac prava javne svojine (susvojine)
nije spreman da svoj susvojinski udeo otui, drugi suvlasnik moe da se obrati sudu i trai razvrgnue
suvlasnike zajednice primenom optih pravila o tome. Re je o Zakonu o vanparninom postupku
(Sl. glasnik SRS, br. 25/82 i 48/88 i Sl. glasnik RS, br. 46/95 - dr. zakon, 18/2005 - dr. zakon,
85/2012, 45/2013 - dr. zakon, 55/2014 i 6/2015) koji u l. 148. do 154. ureuje deobu zajednikih stvari
ili imovine.
Da li moe grad da otui zemljite u javnoj svojini koje planom nije predvieno za gradnju
(npr. u informaciji o lokaciji se kae da nije predviena po planu za gradnju ali sa susednom
parcelom ini kompleks i na istoj je mogue samo parkiranje), u kom postupku i pod kojim
uslovima?
Odgovor:
Grad moe da otui zemljite u javnoj svojini koje nije graevinsko zemljite primenom optih
pravila o otuenju nepokretnosti u javnoj svojini. To podrazumeva proveru da nema smetnji bilo koje
vrste za otuenje iz javne svojine prema Zakonu o javnoj svojini ili drugim zakonima, kao to je npr.
Zakon o vraanju oduzete imovine i obeteenju (Sl. glasnik RS, br. 72/2011, 108/2013 i 142/2014).
Ako nema ovakvih smetnji, onda zemljite moe da se otui pod optim uslovima i optim pravilima
o otuenju. To podrazumeva postupak sa oglaavanjem (prikupljanje ponuda ili javno nadmetanje) u
kome moe da uestvuje i vlasnik susedne parcele, pod trinim uslovima i primenom optih pravila o
postupku otuenja.
Da li grad moe da raspolae graevinskim zemljitem u javnoj svojini grada kada na istom
postoji bespravno sagraen objekat pre uklanjanja istog?
Odgovor:
Postojanje bespravno izgraenog objekta samo po sebi nije smetnja za raspolaganje pravom svojine,
odnosno javne svojine na graevinskom zemljitu. Sticalac stie pravo svojine ili javne svojine (zavisno
od toga o kom je subjektu re) i stupa u isti pravni poloaj u kome se nalazio i otuilac. Propisi ne tite
vlasnika bespravno izgraenog objekta od promene vlasnika. Jo konkretnije, vlasnik bespravno izgra-
enog objekta, prema izriitoj odredbi lana 105. stav 1. Zakona ne moe stei pravo svojine u postupku
konverzije. I ova odredba pokazuje da se promenom vlasnika ne menja ni pravni poloaj vlasnika be-
spravno izgraenog objekta, niti se njegov pravni poloaj titi od promene vlasnika zemljita na kome
je taj objekat izgraen. Razume se da e postojanje bespravno izgraenog objekta na zemljitu uticati
na mogunost prodaje (otuenja) u smislu da e takvo zemljite biti manje privlano za sticaoca, ali to
nema veze sa pitanjem da li je takav promet dozvoljen.
Da li je u tekstu Zakona greka u lanu 102. s obzirom da se u stavu 7. navodi pravo svojine
steeno u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana...., a stav 3. se odnosi na pravo svojine, ne na upisanu
svojinu, dok se st. 4. i 5. odnose na upisanu svojinu?
Odgovor:
Sama formulacija stava 7. lana 102. Zakona ostavlja dilemu da li se podjednako odnosi i na pravo
svojine i na pravo javne svojine. Na dilemu navodi formulacija da je upis deklarativan samo u odnosu na
nosioce javne svojine. Meutim, prethodni deo teksta koji odreuje momenat od kada nastupa pravno
dejstvo jednako se odnosi i na nosioce javne svojine i na privatnu svojinu. Bez obzira na, eventualnu,
nepreciznost formulacije, efekti su isti - pravno dejstvo promene u pravu svojine (javne svojine) nastupa
sa 11.9.2009. godine. Mogue je da se tekstu moe zameriti odreena nepreciznost, ali bez praktinih
posledica.
Odgovor:
Da bi graevinsko zemljite moglo da se otui neposrednom pogodbom potrebno je da sluaj moe
da se podvede pod neku od situacija koje su opisane u lanu 100. Zakona. Iz postavljenog pitanja ne
moe se zakljuiti da li situacija moe da se podvede pod neku od opisanih u lanu 100. Zakona. Ono
to je reeno o sluaju moda moe da se podvede pod situaciju koja je opisana kao ispravka granica
susednih parcela (lan 100. stav 1. taka 2) ili formiranje graevinske parcele primenom lana 70. istog
zakona. Ako je mogue primeniti neku od ovih odredaba, onda je mogue i otuenje zemljita nepo-
srednom pogodbom.
Kada je vlasnik zemljita AP Vojvodina, na koji nain se odreuje naknada koju investitor pla-
a na ime naknade tete Autonomnoj pokrajini Vojvodini za uspostavljanje i korienje stvari
po osnovu slubenosti? Da li visinu naknade u svakom posebnom sluaju odreuje sudski ve-
tak, ili se moe prihvatiti naknada koju ponudi investitor?
Odgovor:
Iz Zakona i Zakona o javnoj svojini proizlazi princip ouvanja vrednosti stvari u javnoj svojini. Ovaj
princip u odnosu na sticanje znai da se dobra stiu u javnu svojinu pod uslovima koji ne mogu biti
nepovoljniji od trinih, kao i da se otuuju iz javne svojine pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji
od trinih. Za slubenosti ili terete druge vrste, ni jedan od ovih zakona ne sadri odredbe o odreenju
visine naknade koja se plaa, odnosno naplauje za uspostavljanje i korienje stvari po osnovu slu-
benosti. Ako se ima u vidu princip koji pravni sistem uspostavlja u pogledu odnosa vrednosti, moe
se zakljuiti da naknada koju bi trebalo naplatiti za slubenost koja se uspostavlja ne moe biti bilo
koja, odnosno u bilo kojoj vrednosti, ve primerena naknada za odgovarajuu vrstu slubenosti. Ako
se zakon tumai sa ciljem da se primeni u skladu sa ciljevima zakona, onda se mora zakljuiti da zako-
nodavac nije eleo da kod slubenosti odustane od principa trine vrednosti, odnosno ekvivalencije
vrednosti. Sa druge strane, istina je i to da nema eksplicitnih odredaba o tome, kao ni sankcija koje bi se
mogle primeniti za sluaj nepotovanja ovog principa.
Odgovor:
Prema lanu 82. Zakona graevinsko zemljite je zemljite koje je odreeno zakonom ili planskim
dokumentom za izgradnju i korienje objekata, kao i zemljite na kojem su izgraeni objekti u skladu
sa zakonom. Jedan od bitnih elemenata definicije graevinskog zemljita je i to da se na zemljitu nalazi
objekat koji je legalno izgraen. Ovde treba obratiti panju na to da Zakon govori o objektu, te treba
potraiti u definiciji pojmova iz lana 2. ta se podrazumeva pod objektom. Pri tome treba imati u vi-
du i principe tumaenja zakona, meu kojima je za ovo pitanje znaajan princip da specijalna norma
iskljuuje primenu opte.
Kada se ovo ima u vidu, prema lanu 2. stav 1. taka 22) Zakona, objektom se smatra graevina spo-
jena sa tlom, koja predstavlja fiziku, funkcionalnu, tehniko-tehnoloku ili biotehniku celinu (zgrade
svih vrsta, saobraajni, vodoprivredni i energetski objekti, objekti infrastrukture elektronskih komuni-
Koji su sve naini raspolaganja graevinskim zemljitem u javnoj svojini autonomne pokrajne,
a da nije u pitanju zakup ili otuenje?
Odgovor:
Zakon nije predvideo vei broj oblika raspolaganja graevinskim zemljitem. Slino vai i za Zakon
o javnoj svojini. Razlog zbog koga su odredbe restriktivne je to to je zakonodavac eleo da to vie sma-
nji mogunost za korienje stvari u javnoj svojini bez obaveze plaanja odgovarajue naknade. Reenja
u propisima bi trebalo da budu prepreka za zloupotrebe dobara u javnoj svojini, odnosno za omogua-
vanje njihovog korienja bez obaveze plaanja odgovarajue naknade, primenom trinih merila vred-
nosti. Zbog toga se i ne predvia vei broj oblika raspolaganja, ve se oni svode na dva osnovna oblika
koja se podvode pod translativan ili konstitutivan prenos prava. Ako je re o translativnom prenosu
prava, onda je re o prenosu prava svojine. Konstitutivnim prenosom prava ustupa se ovlaenje kori-
enja. I za jedan i za drugi oblik ustupanja prava propisi predviaju da se plaa odgovarajua naknada,
i to prema trinim merilima. Postoje izuzeci kada se ustupanje moe izvriti i bez obaveze plaanja
naknade, odnosno po drugim merilima vrednosti, a ne po trinim, ali su to samo specijalne norme
koje vae u taksativno nabrojanim situacijama. U svim situacijama koje su nabrojane u pitanju ne pre-
poznaju se zakonom predvieni razlozi za osloboenje od obaveze plaanja odgovarajue naknade. Ova
naknada je po svojoj pravnoj prirodi zakupnina, ako je re o konstitutivnom prenosu svojinskih ovla-
enja na graevinskom zemljitu u javnoj svojini. Nema nikakvih razloga da se za postavljanje bilborda
predvidi neki drugi reim od onog koji vai za zakup za neke druge potrebe. Isto vai i za postavljanje (u
pitanju je reeno popravljanje, to je verovatno samo greka u kucanju) manjih montanih objekata,
ali i za zauzee graevinskog zemljita po drugom osnovu. Dakle, ako se raspolaganje ne moe podvesti
pod neku od specijalnih situacija predvienih Zakonom ili Zakonom o javnoj svojini, ne preostaje nita
drugo do da se taj odnos kvalifikuje kao raspolaganje u obliku translativnog prenosa (otuenje) ili kon-
stitutivnog prenosa (zakup). Kada je re o zakupu, on se moe pojaviti u razliitim specijalnim oblicima
(zakup radi postavljanja bilborda, zakup radi postavljanja montanih objekata i drugo), ali se time ne
menja priroda zakupa, a to znai ni postupak ustupanja graevinskog zemljita u zakup.
Da li autonomna pokrajna Vojvodina ureuje postupak, uslove i nain davanja u zakup grae-
vinskog zemljita u javnoj svojini autonomne pokrajne?
Odgovor:
lanom 99. stav 17. Zakona predvieno je da vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini blie
ureuje uslove, postupak, nain i sadrinu ugovora o otuenju ili davanju u zakup. Ova odredba se
podjednako odnosi na Republiku Srbiju, autonomnu pokrajinu i jedinicu lokalne samouprave. To znai
da autonomna pokrajina ureuje postupak, uslove i nain davanja graevinskog zemljita u javnoj svo-
jini. Treba obratiti panju i na re blie koju pominje stav 17. navedenog lana. Ovim se ograniava
sloboda autonomne pokrajine i ostalih nosilaca javne svojine prilikom ureenja davanja u zakup gra-
evinskog zemljita. Odredbe propisa koji donosi nosilac javne svojine ne mogu biti u suprotnosti sa
Zakonom, kao ni Zakonom o javnoj svojini.
Odgovor:
lanom 100. stav 1. taka 3) Zakona predviena je mogunost da se graevinsko zemljite u jav-
noj svojini moe otuiti ili dati u zakup neposrednom pogodbom u sluaju formiranja graevinske
parcele u skladu sa lanom 70. ovog zakona. lanom 70. stav 11. predvieno je da se ovim reenjem
utvruje prestanak prava korienja, odnosno prava svojine dotadanjeg korisnika, odnosno vlasnika
graevinskog zemljita i pravo vlasnika objekta da pravo svojine na graevinskom zemljitu stekne
neposrednom pogodbom, po trinoj ceni, u skladu sa ovim zakonom. Ako je doneto ovakvo reenje i
ako je ono postalo konano, moe nosilac javne svojine da otui tu katastarsku parcelu neposrednom
pogodbom sa licem u iju korist je utvreno reenjem da ima pravo da stekne pravo svojine neposred-
nom pogodbom.
Odgovor:
Prema lanu 28. stav 3. Zakon o legalizaciji objekata (Sl. glasnik RS, br. 95/2013 i 117/2014)
jedinica lokalne samouprave propisuje merila za obraun visine naknade za ureivanje graevinskog
zemljita. Slinu odredbu sadri i lan 97. Zakona. Razlika izmeu odredaba ovih zakona je u tome to
Zakon odreuje precizno nain obraunavanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita, dok
Zakon o legalizaciji objekata odreuje samo kriterijume za izraunavanje naknade za ureivanje grae-
vinskog zemljita. Terminoloka razlika se ovde moe zanemariti. Jedan zakon govori o naknadi za ure-
ivanje graevinskog zemljita, a drugi o doprinosu za ureivanje graevinskog zemljita. Sada, posle
stupanja na snagu izmena Zakona, nema dileme da je re o doprinosu, a ne naknadi za ureivanje gra-
evinskog zemljita. Takoe, nema dileme da se odlukom o doprinosima ureuje plaanje doprinosa u
postupcima legalizacije. Meutim, odredbe o ovom doprinosu ne mogu biti u suprotnosti sa Zakonom,
ali mogu sadravati specijalne odredbe o visini doprinosa koji se plaa u postupcima legalizacije. Zakon
o legalizaciji objekata je specijalni propis koji predvia mogunost ureenja visine naknade (doprinosa)
za ureivanje graevinskog zemljita u postupku legalizacije, ali je i Zakon okvirni zakon u pogledu
merila na osnovu kojih se odreuje visina doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita. Zbog toga
opti akt kojim se ureuju elementi za obrauna doprinosa u smislu lana 97. stav 7. Zakona moe biti
i odluka o doprinosima za ureivanje graevinskog zemljita. Sam naziv akta, podela materije prilikom
ureenja ili njeno kodifikovanje, nisu od odluujueg znaaja za pravnu valjanost akta. Bitno je da
akt kojim se ureuje visina obaveze po osnovu doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita bude u
skladu sa vaeim zakonima, imajui u vidu da je Zakon okvirni zakon, a Zakon o legalizaciji objekata
specijalan propis.
Koje su razlike ili slinosti izmeu odredbi l. 70. i 105. Zakona kojim je regulisano pitanje
odreivanja zemljita za uslovnu upotrebu objekta?
Odgovor:
l. 70. i 105. ureuju razliite situacije:
1.lan 70. ureuje ta ini zemljite za redovnu upotrebu objekta, ali ne i sticanje prava svojine na
njemu, dok lan 105. ureuje sticanje prava svojine;
2. u pogledu lana 70. predviene su razliite situacije kada se utvruje ta ini zemljite za redovnu
upotrebu objekta, i to:
- kada je katastarska parcela odreena tako da ini samo zemljite ispod objekta (ali ne i oko objek-
ta), to moe da znai da vlasnik (vlasnici) objekta ne mogu da pristupe objektu;
- ako je re o objektu za koji postoji mogunost legalizacije, a nalazi se na zemljitu koje pripada RS,
AP ili JLS, odnosno pravnom licu iji su ovi ili neki drugi subjekti osnivai;
- ako je re o objektu koji je upisan u registar nepokretnosti u skladu sa Zakonom o posebnim uslo-
vima za upis prava svojine na objektima izgraenim bez graevinske dozvole (Sl. glasnik RS,
br. 25/2013 i 145/2014), a nalazi se na zemljitu koje pripada RS, AP ili JLS, odnosno pravnom licu
iji su ovi ili neki drugi subjekti osnivai.
3. Nasuprot odredbama lana 70, odredbe lana 105. pretpostavljaju da je utvreno ta ini zemlji-
te za redovnu upotrebu objekta, bilo da je to utvreno primenom lana 70. ili da se i bez sprovoenja
postupka po ovom lanu, zemljite za redovnu upotrebu objekta poklapa sa granicama parcele koje su
ve utvrene. Zbog toga se samo reava o pravu na zemljitu primenom lana 105. a ne sprovodi se
postupak odreenja zemljita za redovnu upotrebu jer se odreenje ta ini zemljite za redovnu upo-
trebu objekta ovde pretpostavlja. Ako ono nije odreeno, onda je potrebno da se prethodno sprovede
postupka po lanu 70. Zakona.
U pogledu pojmova katastarska parcela i graevinska parcela, ono to je zajedniko ovim poj-
movima je to da je re o zemljitu ije su granice na odgovarajui nain odreene. Katastarska parcela je
povrina zemljita ije su granice odreene u katastarskom operatu, koji se zasniva na katastru zemljita.
Celokupna povrina Republike Srbije je izdeljena na katastarske parcele koje su grupisane u katastarske
optine. Ova podela zemljita zasniva se na zateenom stanju. Nastala je snimanjem na terenu tako to
su granice parcela odreene na osnovu obeleavanja koje su izvrili i priznali sami vlasnici. Kada je re
o graevinskim parcelama, one su takoe povrine zemljita ije su granice odreene ali, za razliku od
katastarskih parcela, planskim dokumentima. Graevinske parcele su projekcija planera. One su vizija
donosioca plansko dokumenta kako bi bilo dobro da se odrede granice zemljita na terenu, imajui u
vidu urbanistika reenja za odreena podruja, odnosno povrine zemljita. Smatrajui da je vizija
planera i donosioca planskog dokumenta ispravna, zakonodavac je propisao navedeni postupak u ko-
me se granice graevinske parcele izjednaavaju sa granicama katastarske parcele, tako da se granice
katastarske parcele prilagoavaju granicama graevinske parcele. Ovo nastojanje vai i za same granice
parcele, ali i za svojinski reim koji vai u okviru tih granica. Pretpostavljajui da planski dokumenti
sadre ispravna reenja, zakonodavac je propisao i nain usklaivanja postojeih granica (katastarskih)
parcela sa planiranim granicama (graevinskih) parcela.
Odgovor:
Zakon ne predvia zakljuivanje ugovora o ureivanju graevinskog zemljita. Ovaj zakon sada
ureivanje graevinskog zemljita shvata kao funkciju lokalne samouprave koju ona vri na osnovu
javnih ovlaenja koja joj pripadaju, a ne kao svoju ugovornu obavezu. Biva naknada za ureivanje
graevinskog zemljita sada je postala doprinos za ureivanje graevinskog zemljita. Promenom kate-
gorije kojoj pripada - svrstavanjem u kategoriju doprinosa, ova obaveza je postala klasian javni prihod,
a obaveza plaanja se ne zasniva na ugovoru, ve na zakonu i podzakonskim aktima. Zbog toga se ne
ugovara ni obaveza plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita, kao ni stepen, odnosno
obim ureivanja. Visina obaveze se utvruje reenjem o graevinskoj dozvoli, a JLS organizuje ureiva-
nje u skladu sa svojim aktima, a ne u skladu sa ugovornom obavezom prema odreenim investitorima.
Kako treba postupiti u situaciji kada se pravno lice, koje je kupilo objekat i graevinsko zemlji-
te od privatizovanog pravnog lica (lan 102. stav 9. taka 1) Zakona), obratilo sa zahtevom za
konverziju dana 31.12.2014. godine?
Odgovor:
Odredbom lana 102. stav 1. Zakona predvieno je da se pravo korienja na graevinskom zemlji-
tu pretvara u pravo svojine, bez obaveze plaanja naknade. Stavom 9. taka 1) istog lana predvieno je
da se ova odredba ne odnosi na lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, koja su bila ili
jesu privredna drutva i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se ureuje
privatizacija, steajni i izvrni postupak, kao i njihove pravne sledbenike. Iz ove odredbe moe se zaklju-
iti da se okolnosti od znaaja za primenu odredaba iz lana 102. Zakona cene u momentu obraanja
odreenog lica, razume se, ukljuujui i okolnosti koje su se desile pre obraanja, ako zakon upuuje na
to (lica na koja su se primenjivale odredbe). Ako u momentu obraanja pravnog lica ne postoje okolno-
sti na koje ukazuje lan 102. stav 9. Zakona, preostaje jo da se ispita da li je pravno lice koje pretenduje
na konverziju pravni sledbenik u smislu lana 102. stav 9. taka 1) Zakona.
Kada je re o pravnom sledbenitvu, razlikuje se sledbenitvo lica i sledbenitvo u pravima i obave-
zama. Sledbenitvo lica se obino oznaava kao univerzalna sukcesija, dok se o sledbenitvu u pravima
i obavezama govori kao o singularnoj sukcesiji. Ako postoji univerzalna sukcesija, ona podrazumeva da
je jedno pravno lice pravni prethodnik drugoga, dok je to drugo njegov pravni sledbenik. Univerzalna
sukcesija se pojavljuje u pravu u sluaju fuzije (spajanje ili pripajanje) i u sluaju transformacije. Kod
deobe re je o singularnoj sukcesiji koja je kombinovana sa solidarnom odgovornou uesnika, ako
sukcesor na koga su prele obaveze ne ispuni ono to duguje u skladu sa planom podele (deobe). Uni-
verzalni sukcesor se smatra pravnim sledbenikom lica, dok se singularni sukcesor ne smatra pravnim
sledbenikom lica, ve samo stupa u prava (i eventualno obaveze) svog prethodnika, ali su ta prava ili
obaveze odreeni.
U sluaju prodaje (ako je ona uopte bila doputena) graevinskog zemljita, kupac se ne smatra
sukcesorom prodavca. On samo stie pravo svojine na stvari koju kupuje i smatra se sledbenikom u
odnosu na pravo svojine na toj stvari. Re je o derivativnom sticanju prava svojine za koje vai da preno-
silac ne moe da na sticaoca prenese vie prava nego to sm ima. Ovo pravilo bi bilo primenjeno i ovoj
situaciji, da odredba lana 102. stav 9. taka 1) Zakona ne predvia drugaije. Ova odredba predvia da
su samo odreena lica (lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se ureuje privatizacija,
steajni i izvrni postupak) i njihovi pravni sledbenici izuzeti od primene. Ovim, norma upuuje na
sledbenitvo lica jer govori o licima i njihovim pravnim sledbenicima, a ne o zemljitu koje pripada
navedenim licima i sticaocima na koje je pravo svojine preneto.
Moe se zakljuiti da organ koji odluuje o pravu na konverziju ne treba da ispituje sled sticanja
prava svojine na graevinskom zemljitu, ve samo to da li pravno lice koje se obraa zahtevom za
konverziju spada u neku od kategorija lica predvienih lanom 102. stav 9. Zakona (uz, razume se,
ispitivanje drugih uslova za konverziju), ne uputajui se u to da je pravo korienja steeno od lica koja
se navode u lanu 102. taka 9. Zakona. Meutim, organ koji vodi postupak duan je da vodi rauna o
nitavosti ugovora i drugih pravnih poslova kojima je preneto pravo na graevinskom zemljitu, i to po
slubenoj dunosti. Ovde, on je duan da oceni da li je pravo korienja moglo da bude predmet ugo-
vora o prodaji te da, ako je re o nitavom ugovoru, odbije da prihvati da je taj ugovor proizveo pravna
dejstva. U suprotnom - ako je ugovor pravno valjan, organ koji vodi postupak duan je da prizna pravo
na konverziju, ne vodei rauna o tome da je pravo korienja steeno od lica koje spada u grupu lica
predvienih lanom 102. stav 9. taka 1) Zakona po osnovu ugovora o prodaji, osim ako je re o prav-
nom sledbeniku tog lica (univerzalnom sukcesoru, a ne singularnom).
Odgovor:
Zakon nije predvideo revalorizaciju iznosa koji se plaa na ima doprinosa za ureivanje grae-
vinskog zemljita, ako se obaveza ispunjava u celosti. Za razliku, npr. od zakupa kod koga se predvia
revalorizacija, ak i ako zakup traje neko krae vreme, tako neto nije predvieno i za doprinos za ure-
ivanje graevinskog zemljita. Zaista se moe desiti da investitor prijavi poetak graenja u roku od
dve godine (u skladu sa lanom 140. stav 1. Zakona), te da neposredno pre isteka ovog roka izvri uplatu
naknade za ureivanje graevinskog zemljta. Ako postupi u skladu sa zakonom i reenjem o grae-
vinskoj dozvoli, ne moe se vriti revalorizacija iznosa koji je odreen reenjem o graevinskoj dozvoli.
Odgovor:
Kada se u lanu 97. stav 8. Zakona govori o izuzecima od obaveze plaanja doprinosa za ureiva-
nje graevinskog zemljita, ovaj zakon taksativno nabraja koji su objekti obuhvaeni izuzeem. Meu
njima se pominju i skladini objekti, pri emu se ne pravi razlikovanje da li oni slue za obavljanje ko-
mercijalne delatnosti ili za druge svrhe. Za razliku od toga, kada govori o podzemnim etaama objekata
visokogradnje, pravi se razlikovanje da li se etae koriste za obavljanje komercijalne delatnosti ili ne.
Imajui u vidu i jedno i drugo, mora se zakljuiti da je zakonodavac eleo da izuzme od obaveze plaa-
nja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita sve skladine objekte, bez obzira da li se oni koriste
za obavljanje komercijalne delatnosti ili za neto drugo.
Graevinska dozvola
Odgovor:
Dvorite je deo katastarske parcele koja je prema odredbi lana 104. stav 2. Zakona u suvlasnitvu
razliitih lica. Zajedniki nedeljivi deo zgrade nije mogue otuiti.
Odgovor:
Kriterijumi po kojima se odreuje odgovorno lice za tetu u smislu lana 8 stav 5. Zakona su
odreeni prema statusu vezanom za izgradnju objekta. Ova odredba predvia da za tetu koja je nastala
kao posledica primene tehnike dokumentacije, na osnovu koje je izdata graevinska dozvola ili reenje
iz lana 145. ovog zakona, za koju se naknadno utvrdi da nije u skladu sa propisima i pravilima stru-
ke, za tetu solidarno odgovaraju projektant koji je izradio i potpisao tehniku dokumentaciju, vrilac
tehnike kontrole i investitor. Odredba ne pravi razlike po kriterijumu koje se lice pojavljuje u ulozi
projektanta, vrioca tehnike kontrole ili investitora. Dakle, ako je AP investitor, ona moe odgovarati
primenom navedene odredbe, bez obzira na to to je re o autonomnoj pokrajini, i bez obzira na to to
je odreena ovlaenja prenela na drugo lice. Njen status investitora ceni se prema graevinskoj dozvoli
u smislu lana 2. stav 1. taka 21) Zakona.
Graenje
Da li je po Zakonu mogue ukloniti legalan stari objekat, na ijem mestu se planira izgradnja
novog objekta, pre graevinske dozvole i prijave radova?
Odgovor:
Uklanjanje objekta radi izgradnje novog objekta je mogue prema odredbama lana Zakona o emu
odluuje nadleni organ jedinice lokalne samouprave.
Da li se moe izvriti konverzija na zemljitu u toku gradnje objekta koji ima graevinsku do-
zvolu?
Odgovor:
Uslovi za pretvaranje prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu bez naknade pro-
pisani su odredbom lana 102. Zakona. Odredbom stava 2. navedenog lana propisano je da se pravo
svojine na katastarskoj parceli upisuje u korist lica koje je upisano kao nosilac prava korienja na ka-
tastarskoj parceli na neizgraenom graevinskom zemljitu, osim za lica iz lana 102. stav 9. Zakona.
Upotrebna dozvola
Odgovor:
Prema lanu 126. stav 1. Zakona, tehniku dokumentaciju za izgradnju objekata moe da izrauje
privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno preduzetnik koji je upisan u registar privred-
nih subjekata. Pod registrom se ovde podrazumeva registar privrednih drutava, odnosno preduzetni-
ka koji vodi APR. Ovo je pravilo od koga ima izuzetaka. Ako je re o objektima za koje graevinsku
dozvolu izdaje ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne
pokrajine, potrebno je da se ispune i dodatni uslovi, to utvruje reenjem ministar nadlean za poslove
graevinarstva.
Isto pravilo kao osnovno, vai i za izvoaa radova. Izuzetak se odnosi na izvoenje radova koji
su pobrojani u lanu 133. stav 2. Zakona. Za ove radove takoe je potrebno da se utvrdi ispunjenost
dodatnih uslova. Ispunjenost ovih uslova i ovde utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
Za vrenje poslova tehnikog pregleda, Zakon upuuje i na upis u odgovarajui registar, u skladu sa
zakonom i podzakonskim aktima. Kako podzakonski akti jo uvek nisu doneti, ne moe se blie opre-
deliti o kakvom je registru re.
Odgovor:
Prema lanu 155. stav 3. Zakona, tehniki pregled vri komisija ili privredno drutvo, odnosno
drugo pravno lice kome investitor poveri vrenje tih poslova. Iz ove odredbe proizlazi da to moe biti
komisija koju odreuje investitor, ali to moe biti i privredno drutvo ili drugo pravno lice kome je in-
vestitor poverio ovaj posao. Ako je posao poveren privrednom drutvu ili drugom pravnom licu, onda
ono imenuje komisiju koja e u ime tog privrednog drutva (pravnog lica) izvriti tehniki pregled.
Investitor ima pravo da utie na sastav komisije, tako to e traiti da odreena lica uu (ili ne uu) u
sastav komisije za tehniki pregled, ali moe i da privrednom drutvu, odnosno pravnom licu prepusti
to da ono odredi sastav komisije.
Uklanjanje objekata
Na koji nain se moe ukloniti legalni objekat kako bi ostala prazna parcela, objekat nije sklon
padu niti se eli izgradnja drugog objekta?
Odgovor:
Na osnovu lana 167. Zakona nadlenom organu jedinice lokalne samouprave podnosi se zahtev
za uklanjanje objekta. Po dobijanju reenja od strane navedenog organa zahtev, odnosno prijavu za
uklanjanje objekta, dostavlja se Republikom geodetskom zavodu i prilae elaborat geodetskih radova
sa zapisnikom o izvrenom uviaju izraen od ovlaene geodetske organizacije; skica odravanja pre-
mera; specifikacija podataka za izvoenje radova i dokazi o uplati trokova.
Odgovor:
lan 176. stav 1. taka 1) Zakona graevinski inspektor primenjuje kada utvrdi da se objekat gradi
bez graevinske dozvole, ili suprotno istoj, kao i suprotno potvrdi o prijavi radova, ili suprotno loka-
cijskim uslovima. Ovim odredbama graevinski inspektor je dobio ovlaenje da kontrolie, izvoenje
radova na odreenom objektu i u odnosu na izdatu graevinsku dozvolu, odnosno potvrdu o prijavi
radova (prema starom zakonu) kao i lokacijske uslove. Ako utvrdi da izvedeni radovi ne odgovaraju
navedenim izdatim aktima, nalae obustavu takvih radova i u isto vreme uklanjanje objekta, odnosno
njegovog dela.
lan 176. stav 1. taka 2) Zakona graevinski inspektor primenjuje u sluaju kada utvrdi da se obje-
kat ne gradi prema graevinskoj dozvoli, odnosno prema projektu za izvoenje. Tada nalae obustavu
radova i odreuje rok do 60 dana za pribavljanje, odnosno izmenu graevinske dozvole. Ako investitor
u ostavljenom roku ne pribavi izmenjenu graevinsku dozvolu, kao i u taki 1) istog lana, graevinski
inspektor takoe nalae uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela.
Pitanje graenje po prijavi radova lan 138a Zakona (kako je postavljeno) nije jasno, jer odredbe
istog jasno reguliu da se graenju moe pristupiti kako na osnovu pravnosnanog reenja o graevin-
skoj dozvoli, tako i na osnovu konanog reenja o graevinskoj dozvoli i prijavi radova u oba sluaja.
Kada je re o lanu 145. Zakona, kojim je propisano da se za objekte iz lana 2. stav 1. ta. 24) i 24a)
donosi reenje o odobrenju za izvoenje radova, graevinski inspektor primenjuje ista ovlaenja koja
ima prema lanu 176. stav 1 ta. 1. i 2. Zakona (u sluaju nepostojanja predmetnog reenja - obustava
radova, uklanjanje objekta, kao i odreivanje roka za pribavljanje izmenjenog reenja, ijim istekom
sledi nalog uklanjanja istog).
Na koji nain se zatvara gradilite kada investitor ne pribavi projekat za izvoenje radova i da
li se objekti pejzane arhitekture smatraju objektima?
Odgovor:
Odredbe Zakona ne propisuju nalaganje upravnih mera i izricanje kaznenih mera za situaciju kada
investitor, odnosno izvoa radova ne pribavi projekat izvoenja radova, kao i kada investitor ne izvri
prijavu radova.
Znai, prema lanu 181. Zakona gradilite se zatvara (stavljanjem slubenog znaka zatvoreno gra-
dilite), iskljuivo kada se objekat gradi, odnosno izvode pripremni radovi bez graevinske dozvole.
to se tie objekata pejzane arhitekture, i da li predstavljaju objekte, Zakon definie pojam objekta
(lan 2. stav 1. taka 22), tako da i pored toga to nisu predmet zakonskog definisanja, zelene povrine
mogu biti i objekti ako su predvieni graevinskom dozvolom. To su najee blokovska zelenila, a
mogu biti i druge zelene povrine i imaju status objekta, a definisane su graevinskom dozvolom.
Odgovor:
Pored odredbe da se radovi ne smeju izvoditi bez graevinske dozvole, zakonodavac propisuje i
ovlaenje za graevinskog inspektora da treba da kontrolie i da li se radovi izvode suprotno izdatoj
graevinskoj dozvoli.
Odgovor:
Kada je u pitanju dogradnja objekta bez graevinske dozvole, ili je ista izvrena suprotno grae-
vinskoj dozvoli, graevinski inspektor primenjujui odredbe Zakona je u obavezi da donese reenje o
uklanjanju (ruenju) takvog objekta. O potrebi izrade projekta ruenja odluuje graevinski inspektor.
Naime, u zavisnosti od konkretnog sluaja, graevinski inspektor procenjuje da li je pre uklanjanja
objekta, odnosno dela potrebno uraditi ovaj projekat. Tako, ako proceni da je potreban projekat ruenja
graevinski inspektor investitoru, reenjem nalae i ovu obavezu (lan 183. Zakona).
Odgovor:
Da, u postupcima legalizacije objekata uz projekat izvedenog objekta obavezno se podnosi i izvetaj
o tehnikoj kontroli tog objekta.
Da li se moe podneti prekrajna prijava protiv fizikog lica ukoliko investitor koristi objekat
bez upotrebne dozvole, ako je graevinski inspektor reenjem zabranio korienje objekta?
Odgovor:
Odredbe Zakona ne utvruju prekrajnu odgovornost investitora (bez obzira da li je pravno lice,
preduzetnik ili fiziko lice) ako koristi objekat bez upotrebne dozvole. Ovo se odnosi i na situaciju kada
investitor i dalje koristi objekat, iako je graevinski inspektor reenjem zabranio korienje objekta
zbog nepostojanja upotrebne dozvole.
Odgovor:
Reavanje po podnetim zahtevima za legalizaciju, prema Zakonu o legalizaciji je u toku pred nadle-
nim organima. Sva pitanja u vezi sa ovom materijom treba uputiti ovim organima.
Da li e objekat biti predmet ruenja u sluaju kada je podnet zahtev za legalizaciju objekta
koji nije mogue zavriti zbog nereenih imovinskih prava, odnosno zbog nedostatka novanih
sredstava?
Odgovor:
Bespravno izgraeni objekti za koje je podnet zahtev za legalizaciju posle isteka roka prema odred-
bama Zakona o legalizaciji, odnosno posle 29.1.2014. godine, nee biti predmet razmatranja, a nadleni
organ e takav zahtev odbaciti kao neuredan.
Pored ostalih uslova, odredbe lana 21. navedenog zakona taksativno navode koje dokaze je u oba-
vezi podnosilac zahteva da obezbedi i priloi o reenim imovinsko-pravnim odnosima. U sluaju ne
ispunjavanja zakonom utvrenih dokaza, nadleni organ donosi negativno reenje, odnosno reenje
o odbijanju zahteva za legalizaciju.
Poglavljem III istog zakona regulie se materija naknade za ureivanje graevinskog zemljita, tako
da zakonske odredbe ne poznaju termin nedostatka novanih sredstava.
Sledstveno tome, na osnovu donetog pravnosnanog negativnog reenja (odbaen ili odbijen zah-
tev) od strane nadlenog organa, nadleni graevinski inspektor donosi reenje o uklanjanju (ruenju)
takvog objekta ili njegovog dela, to znai da su isti svakako predmet ruenja.
ZAKON
O PLANIRANJU I IZGRADNJI
(Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US,
24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US,
98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014)
redakcijski preien tekst
I OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet ureivanja
lan 1
Ovim zakonom ureuje se: uslovi i nain ureenja prostora, ureivanje i korienje graevinskog
zemljita i izgradnja objekata; vrenje nadzora nad primenom odredaba ovog zakona i inspekcijski
nadzor; druga pitanja od znaaja za ureenje prostora, ureivanje i korienje graevinskog zemljita
i za izgradnju objekata.
Odredbe ovog zakona ne odnose se na planiranje i ureenje prostora, odnosno izgradnju i uklanja-
nje objekata koji se u smislu zakona kojim se ureuje odbrana smatraju vojnim kompleksima, odno-
sno vojnim objektima, kao i na izgradnju objekata koji se u smislu zakona kojim se ureuje rudarstvo
smatraju rudarskim objektima, postrojenjima i ureajima.
2. Pojmovi
lan 2
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee znaenje:
ta. 1)-3) (brisane)
4) n amena zemljita jeste nain korienja zemljita odreen planskim dokumentom;
5) p retena namena zemljita jeste nain korienja zemljita za vie razliitih namena, od kojih je
jedna preovlaujua;
6) p ovrina javne namene jeste prostor odreen planskim dokumentom za ureenje ili izgradnju
objekata javne namene ili javnih povrina za koje je predvieno utvrivanje javnog interesa u
skladu sa posebnim zakonom (ulice, trgovi, parkovi i dr.);
7) o buhvat plana jeste prostorno ili administrativno odreena celina za koju je predviena izrada
nekog prostornog ili urbanistikog plana u skladu sa zakonom;
8) u rbana obnova jeste skup planskih, graditeljskih i drugih mera kojima se obnavlja, ureuje ili
rekonstruie izgraeni deo grada ili gradskog naselja;
9) r egulaciona linija jeste linija koja razdvaja povrinu odreene javne namene od povrina pred-
vienih za druge javne i ostale namene;
10) g raevinska linija jeste linija na, iznad i ispod povrine zemlje i vode do koje je dozvoljeno
graenje osnovnog gabarita objekta;
11) n omenklatura statistikih teritorijalnih jedinica jeste skup pojmova, naziva i simbola koji opi-
suje grupe teritorijalnih jedinica sa nivoima grupisanja i koja sadri kriterijume po kojima je
izvreno grupisanje, a koju usvaja Vlada, na predlog republikog organa nadlenog za poslove
statistike;
12) b ruto razvijena graevinska povrina jeste zbir povrina svih nadzemnih etaa objekta, mere-
nih u nivou podova svih delova objekta - spoljne mere obodnih zidova (sa oblogama, parape-
tima i ogradama);
13) i ndeks zauzetosti parcele jeste odnos gabarita horizontalne projekcije izgraenog ili planiranog
objekta i ukupne povrine graevinske parcele, izraen u procentima;
14) i ndeks izgraenosti parcele jeste odnos (kolinik) bruto razvijene graevinske povrine izgrae-
nog ili planiranog objekta i ukupne povrine graevinske parcele;
15) E SPON jeste evropska mrea institucija koje se bave prikupljanjem informacija i pokazatelja
za prostorno planiranje;
15a) d irektiva Inspire je dokument kojim se postavljaju osnovna pravila usmerena ka uspostav-
ljanju Infrastrukture prostornih informacija u Evropskoj uniji, a u Srbiji se sprovodi kroz
Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka;
16) n aseljeno mesto jeste izgraeni, funkcionalno objedinjeni prostor na kome su obezbeeni uslo-
vi za ivot i rad ljudi i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika;
17) g rad jeste naselje koje je kao grad utvreno zakonom;
18) s elo jeste naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivredom, a koje nije sedite optine;
19) g raevinsko podruje jeste ureeni i izgraeni deo naseljenog mesta, kao i neizgraeni deo
podruja odreen planskim dokumentom za zatitu, ureenje ili izgradnju objekta;
20) g raevinska parcela jeste deo graevinskog zemljita, sa pristupom javnoj saobraajnoj povri-
ni, koja je izgraena ili planom predviena za izgradnju;
20a) g raevinski kompleks predstavlja celinu koja se sastoji od vie meusobno povezanih samo-
stalnih funkcionalnih celina, odnosno katastarskih parcela, koje mogu imati razliitu name-
nu;
21) i nvestitor jeste lice za ije potrebe se gradi objekat i na ije ime glasi graevinska dozvola;
22) o bjekat jeste graevina spojena sa tlom, koja predstavlja fiziku, funkcionalnu, tehniko-tehno-
loku ili biotehniku celinu (zgrade svih vrsta, saobraajni, vodoprivredni i energetski objekti,
objekti infrastrukture elektronskih komunikacija - kablovska kanalizacija, objekti komunalne
infrastrukture prikljuak na elektroenergetsku mreu, industrijski, poljoprivredni i drugi pri-
vredni objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, sklonita i sl.) koji moe biti podzemni ili
nadzemni;
22a) o bjekti javne namene su objekti namenjeni za javno korienje i mogu biti objekti javne na-
mene u javnoj svojini po osnovu posebnih zakona (linijski infrastrukturni objekti, objekti za
potrebe dravnih organa, organa teritorijalne autonomije i lokalne samouprave itd.) i ostali
objekti javne namene koji mogu biti u svim oblicima svojine (bolnice, domovi zdravlja, do-
movi za stare, objekti obrazovanja, otvoreni i zatvoreni sportski i rekreativni objekti, objekti
kulture, saobraajni terminali, pote i drugi objekti);
22b) k lasa u smislu ovog zakona predstavlja grupu graevinskih objekata, odnosno radova, svrsta-
nih prema zajednikim karakteristikama u pogledu strukturne i tehnoloke sloenosti, uticaja
na ivotnu sredinu i namene, odnosno rizika koji prati njihovo izvoenje odnosno korienje;
23) z grada jeste objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgraena kao samostalna upotrebna celi-
na koja prua zatitu od vremenskih i spoljnih uticaja, a namenjena je za stanovanje, obavljanje
neke delatnosti ili za smetaj i uvanje ivotinja, robe, opreme za razliite proizvodne i uslune
delatnosti i dr. Zgradama se smatraju i objekti koji imaju krov, ali nemaju (sve) zidove (npr.
nadstrenica), kao i objekti koji su preteno ili potpuno smeteni ispod povrine zemlje (sklo-
nita, podzemne garae i sl.);
24) p omoni objekat jeste objekat koji je u funkciji glavnog objekta, a gradi se na istoj parceli na
kojoj je sagraen ili moe biti sagraen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene
(garae, ostave, septike jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje ivotinja (staje za gajenje konja, tale za gajenje go-
veda, objekti za gajenje ivine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunia,
ukrasne ivine i ptica); pratei objekti za gajenje domaih ivotinja (ispusti za stoku, betonske
piste za odlaganje vrstog stajnjaka, objekti za skladitenje osoke); objekti za skladitenje sto-
ne hrane (senici, magacini za skladitenje koncentrovane stone hrane, betonirane silo jame i
silo trenevi), objekti za skladitenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koevi) i drugi slini
objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za maine i vozila, punice, suionice i sl.);
25) ( brisana)
26) linijski infrastrukturni objekat jeste javni put, javna eleznika infrastruktura, elektroenergetski
vod, naftovod, produktovod, gasovod, objekat visinskog prevoza, linijska infrastruktura elek-
tronskih komunikacija vodovodna i kanalizaciona infrastruktura i sl. koji moe biti nadzemni
ili podzemni, ija izgradnja je predviena odgovarajuim planskim dokumentom;
26a) t uneli (putni, elezniki ili za posebnu namenu) su posebna vrsta podzemnih infrastruktur-
nih objekata, ijom izgradnjom se ne naruava korienje zemljita na povrini terena posto-
jee namene, uz eventualna tehnika ogranienja koje definie planski dokument;
27) k omunalna infrastruktura jesu svi objekti infrastrukture za koje reenje za izvoenje radova,
odnosno graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave;
27v) k lizite je vid erozije zemljita koja se odvija pod uticajem prirodnih i seizmolokih prilika pri
emu se deo stenovite ili rastresite mase odvaja od podloge i nekontrolisano klizi po kliznoj
povrini;
28) p ripremni radovi jesu radovi koji prethode graenju objekta i odnose se naroito na: ruenje
postojeih objekata na parceli, izmetanje postojee infrastrukture na parceli, raiavanje
terena na parceli, obezbeenje prostora za dopremu i smetaj graevinskog materijala i opre-
me, graenje i postavljanje objekata, instalacija i opreme privremenog karaktera za potrebe
izvoenja radova (postavljanje gradiline ograde, kontejnera i sl.), zemljani radovi, radovi ko-
jima se obezbeuje sigurnost susednih objekata, odnosno sigurnost i stabilnost terena (ipovi,
dijafragme, potporni zidovi i sl.), obezbeivanje nesmetanog odvijanja saobraaja i korienje
okolnog prostora;
29) t ehnika dokumentacija jeste skup projekata koji se izrauju radi: utvrivanja koncepta objekta,
razrade uslova, naina izgradnje objekta i za potrebe odravanja objekta;
30) i zgradnja objekta jeste skup radnji koji obuhvata: prethodne radove, izradu i kontrolu tehnike
dokumentacije, pripremne radove za graenje, graenje objekta i struni nadzor u toku gra-
enja objekta;
31) g raenje jeste izvoenje graevinskih i graevinsko-zanatskih radova, ugradnja instalacija, po-
strojenja i opreme;
32) r ekonstrukcija jeste izvoenje graevinskih radova na postojeem objektu u gabaritu i volu-
menu objekta, kojima se: utie na stabilnost i sigurnost objekta i zatitu od poara; menjaju
konstruktivni elementi ili tehnoloki proces; menja spoljni izgled objekta ili poveava broj
funkcionalnih jedinica vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija sa poveanjem
kapaciteta;
32a) r ekonstrukcija linijskog infrastrukturnog objekta jeste izvoenje graevinskih radova u zatit-
nom pojasu, u skladu sa posebnim zakonom, kojima se moe promeniti gabarit, volumen,
poloaj ili oprema postojeeg objekta;
33) d ogradnja jeste izvoenje graevinskih i drugih radova kojima se izgrauje novi prostor van
postojeeg gabarita objekta, kao i nadziivanje objekta, i sa njim ini graevinsku, funkcional-
nu ili tehniku celinu;
34) a daptacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu, kojima se: vri
promena organizacije prostora u objektu, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija
istog kapaciteta, a kojima se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni
elementi, ne menja spoljni izgled i ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja, zati-
te od poara i ivotne sredine;
35) s anacija jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeem objektu kojima se vri
popravka ureaja, postrojenja i opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta,
kojima se ne menja spoljni izgled, ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja i i-
votne sredine i ne utie na zatitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove
zatiene okoline, osim restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
35a) s anacija klizita obuhvata sve radove kojima se vri saniranje klizita nastalih na graevin-
skom, umskom, poljoprivrednom, putnom ili drugoj vrsti zemljita. Ovi radovi obuhvataju
raiavanje i otklanjanje nanosa nastalih kao posledica klizanja tla, projektovanje, obezbe-
enje potrebne tehnike dokumentacije, potrebnih graevinskih uslova i izvoenje graevin-
skih radova potrebnih za sanaciju i zatitu od pojave novog klizita;
36) i nvesticiono odravanje je izvoenje graevinsko-zanatskih, odnosno drugih radova zavisno
od vrste objekta u cilju poboljanja uslova korienja objekta u toku eksploatacije;
36a) t ekue (redovno) odravanje objekta jeste izvoenje radova koji se preduzimaju radi spreava-
nja oteenja koja nastaju upotrebom objekta ili radi otklanjanja tih oteenja, a sastoje se od
pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zatitnih mera, odnosno svi radovi kojima
se obezbeuje odravanje objekta na zadovoljavajuem nivou upotrebljivosti, a radovi na te-
kuem odravanju stana jesu kreenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora
i drugi slini radovi;
37) r estauratorski, konzervatorski i radovi na revitalizaciji kulturnih dobara su radovi koji se izvode
na nepokretnim kulturnim dobrima i njihovoj zatienoj okolini, u skladu sa posebnim i ovim
zakonom;
38) g radilite jeste zemljite ili objekat, posebno obeleeno, na kome se gradi, rekonstruie ili ukla-
nja objekat, odnosno izvode radovi na odravanju objekta;
39) u klanjanje objekta ili njegovog dela jeste izvoenje radova na ruenju objekta ili dela objekta;
40) s tandardi pristupanosti jesu obavezne tehnike mere, standardi i uslovi projektovanja, plani-
ranja i izgradnje kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom,
deci i starim osobama;
41) s eparat o tehnikim uslovima izgradnje (u daljem tekstu: separat) jeste dokument koji donosi
imalac javnih ovlaenja u okviru svoje nadlenosti kad planski dokument ne sadri uslove,
odnosno podatke za izradu tehnike dokumentacije, koji sadri odgovarajue uslove i podatke
za izradu tehnike dokumentacije, a naroito kapacitete i mesto prikljuenja na komunalnu i
drugu infrastrukturu prema klasama objekata i delovima podruja za koje se donosi;
42) i maoci javnih ovlaenja su dravni organi, organi autonomne pokrajine i lokalne samouprave,
posebne organizacije i druga lica koja vre javna ovlaenja u skladu sa zakonom;
43) fi
nansijer jeste lice koje po osnovu zakljuenog i overenog ugovora sa investitorom finansira,
odnosno sufinansira izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju ili izvoenje
drugih graevinskih odnosno investicionih radova predvienih ovim zakonom i na osnovu
tog ugovora stie odreena prava i obaveze koje su ovim zakonom propisane za investitora
u skladu sa tim ugovorom, osim sticanja prava svojine na objektu koji je predmet izgradnje.
3. Naela za ureenje i korienje prostora
lan 3
Planiranje, ureenje i korienje prostora zasniva se na sledeim naelima:
1) odrivog razvoja kroz integralni pristup u planiranju;
2) ravnomernog teritorijalnog razvoja;
3) racionalnog korienja zemljita podsticanjem mera urbane i ruralne obnove i rekonstrukcije;
4) racionalnog i odrivog korienja neobnovljivih resursa i optimalnog korienja obnovljivih
resursa;
5) zatite i odrivog korienja prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih dobara;
6) prevencije tehniko-tehnolokih nesrea, zatite od poara i eksplozija, zatite od prirodnih
nepogoda, otklanjanja uzroka koji izazivaju klimatske promene;
7) planiranja i ureenja prostora za potrebe odbrane zemlje;
8) usaglaenosti sa evropskim propisima i standardima iz oblasti planiranja i ureenja prostora;
9) unapreenja i korienje informacionih tehnologija koje doprinose boljoj efikasnosti i ekono-
minosti rada javne uprave na poslovima izgradnje;
10) uea javnosti;
11) ouvanja obiaja i tradicije;
12) ouvanja specifinosti predela;
13) horizontalne i vertikalne koordinacije.
Odrivi razvoj iz stava 1. taka 1) ovog lana predstavlja usklaivanje ekonomskih, socijalnih i
ekolokih aspekata razvoja, racionalno korienje neobnovljivih i obezbeenje uslova za vee korie-
nje obnovljivih resursa, to sadanjim i buduim generacijama omoguava zadovoljavanje njihovih
potreba i poboljanje kvaliteta ivota.
Horizontalna koordinacija iz stava 1. taka 13) ovog lana, podrazumeva povezivanje sa susednim
teritorijama u toku planiranja radi reavanja zajednikih funkcija i interesa, kao i povezivanje i parti-
cipaciju svih uesnika u prostornom razvoju javnog i civilnog sektora i graana.
Vertikalna koordinacija iz stava 1. taka 13) ovog lana podrazumeva uspostavljanje veza svih ni-
voa prostornog i urbanistikog planiranja i ureenja prostora, od nacionalnog ka regionalnom i dalje
ka lokalnom nivou, kao i informisanje, saradnju i koordinaciju izmeu lokalnih inicijativa, planova i
projekata sa regionalnim i dravnim planovima i akcijama.
4. Unapreenje energetske efikasnosti
Energetska svojstva objekta
lan 4
Unapreenje energetske efikasnosti je smanjenje potronje svih vrsta energije, uteda energije i
obezbeenje odrive gradnje primenom tehnikih mera, standarda i uslova planiranja, projektovanja,
izgradnje i upotrebe zgrada i prostora.
Zgrada koja za svoje funkcionisanje podrazumeva utroak energije, mora biti projektovana, iz-
graena, koriena i odravana na nain kojim se obezbeuju propisana energetska svojstva zgrada.
Energetska svojstva zgrada jesu stvarno potroena ili proraunata koliina energije koja zadovolja-
va razliite potrebe koje su u vezi sa standardizovanim korienjem, a odnose se naroito na energiju
za grejanje, pripremu tople vode, hlaenje, ventilaciju i osvetljenje.
Energetska svojstva utvruju se izdavanjem sertifikata o energetskim svojstvima zgrada koji izdaje
ovlaena organizacija koja ispunjava propisane uslove za izdavanje sertifikata o energetskim svojstvi-
ma objekata.
Sertifikat o energetskim svojstvima zgrada ini sastavni deo tehnike dokumentacije koja se prila-
e uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole.
Ispunjenost uslova iz stava 4. ovog lana posebnim reenjem utvruje ministar nadlean za poslo-
ve graevinarstva.
Na reenje iz stava 6. ovog lana ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe pokrenuti upravni
spor.
Obaveza iz stava 2. ovog lana ne odnosi se na zgrade koje posebnim propisom odredi ministar
nadlean za poslove graevinarstva.
5. Nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama
lan 5
Zgrade javne i poslovne namene, kao i drugi objekti za javnu upotrebu (ulice, trgovi, parkovi i sl.),
moraju se projektovati, graditi i odravati tako da svim korisnicima, a naroito osobama sa invalidi-
tetom, deci i starim osobama, omoguavaju nesmetan pristup, kretanje i boravak, odnosno korienje
u skladu sa odgovarajuim tehnikim propisima iji su sastavni deo standardi koji definiu obavezne
tehnike mere i uslove projektovanja, planiranja i izgradnje, kojima se osigurava nesmetano kretanje i
pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama.
Stambene i stambeno-poslovne zgrade sa deset i vie stanova moraju se projektovati i graditi tako
da se svim korisnicima, a naroito osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama omoguava ne-
smetan pristup, kretanje, boravak i rad.
6. Graevinski proizvodi
lan 6
Graevinski proizvodi jesu graevinski materijali i od njih izraeni graevinski elementi, koji se
proizvode i isporuuju na trite radi trajne ugradnje u objekte ili njihove delove i ija svojstva imaju
uticaj na svojstva objekata u pogledu osnovnih zahteva za objekte.
Graevinski i drugi proizvodi koji se koriste prilikom graenja objekta ili izvoenja radova, mora-
ju ispunjavati zahteve propisane ovim zakonom i posebnim propisima.
Vlada blie propisuje tehnike zahteve i sistem ocenjivanja i provere svojstava graevinskih proi-
zvoda koji su namenjeni za trajnu ugradnju u objekte.
7. Inostrane isprave o usaglaenosti graevinskih proizvoda
lan 7
Zakonom kojim se ureuju tehniki zahtevi za proizvode i ocenjivanje usaglaenosti i drugim pro-
pisima kojima se ureuje priznavanje inostranih isprava o usaglaenosti proizvoda, propisuju se uslovi
i nain priznavanja inostranih isprava o usaglaenosti graevinskih proizvoda.
Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog lana utvruje komisija koju ine strunjaci za odgovarajuu
oblast, koju obrazuje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
Trokove utvrivanja ispunjenosti uslova za priznavanje inostrane isprave snosi podnosilac zah-
teva, ija se visina odreuje reenjem kojim se odluuje o zahtevu za priznavanje ispunjenosti uslova.
Reenje iz stava 3. ovog lana donosi ministar nadlean za poslove graevinarstva, na predlog
komisije iz stava 2. ovog lana.
Reenje iz stava 4. ovog lana konano je.
Do donoenja propisa iz stava 1. ovog lana, za graevinske proizvode ije ocenjivanje usaglae-
nosti graevinskih proizvoda sa propisanim tehnikim zahtevima nije propisano domaim tehnikim
propisom, priznaje se vaenje inostrane isprave o usaglaenosti graevinskog proizvoda izdate od stra-
ne tela za ocenjivanje usaglaenosti prijavljenog Evropskoj komisiji od strane zemalja potpisnica EA
MLA sporazuma evropske organizacije za akreditaciju koje sprovodi postupke ocenjivanja usaglae-
nosti u skladu sa vaeim propisima Evropske unije.
Odredbe stava 6. ovog lana se ne primenjuju na graevinske proizvode za koje je posebnim pro-
pisom koji ureuju zatitu ivota i zdravlja ljudi, ivotne sredine, odnosno zatitu kulturnih dobara,
utvren nain stavljanja u promet, ve se ti proizvodi mogu koristiti iskljuivo uz priznavanje u skladu
sa tim posebnim propisom.
8. Objedinjena procedura u postupcima za izdavanje akata u
ostvarivanju prava na izgradnju i korienje objekata
lan 8
Ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, nadleni organ autonomne pokrajine, odnosno
nadleni organ jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: nadleni organ), duni su da odrede
posebnu organizacionu celinu u svom sastavu, koja sprovodi objedinjenu proceduru za: izdavanje
lokacijskih uslova; izdavanje graevinske dozvole; prijavu radova; izdavanje upotrebne dozvole; za
pribavljanje uslova za projektovanje, odnosno prikljuenje objekata na infrastrukturnu mreu; za pri-
bavljanje isprava i drugih dokumenata koje izdaju imaoci javnih ovlaenja, a uslov su za izgradnju
objekata, odnosno za izdavanje lokacijskih uslova, graevinske dozvole i upotrebne dozvole iz njihove
nadlenosti, kao i obezbeenje uslova za prikljuenje na infrastrukturnu mreu i za upis prava svojine
na izgraenom objektu (u daljem tekstu: objedinjena procedura).
Nadleni organ sprovodi objedinjenu proceduru i u sluajevima izdavanja reenja iz lana 145.
ovog zakona.
U okviru objedinjene procedure sprovodi se i izmena lokacijskih uslova, odnosno reenja o gra-
evinskoj dozvoli.
Rukovodilac nadlene slube je odgovoran za efikasno sprovoenje objedinjene procedure.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie propisuje nain postupak sprovoenja objedi-
njene procedure.
9. Razmena dokumenata i podnesaka u objedinjenoj proceduri i njihova forma
lan 8a
Razmena dokumenata i podnesaka u objedinjenoj proceduri obavlja se elektronskim putem.
Sva akta koja u vezi sa objedinjenom procedurom donose nadleni organi i imaoci javnih ovla-
enja, kao i podnesci i dokumenti koji se dostavljaju u objedinjenoj proceduri, ukljuujui i tehniku
dokumentaciju, dostavljaju se u formi elektronskog dokumenta.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie ureuje nain razmene dokumenata i podnesa-
ka iz stava 1. ovog lana i formu u kojoj se dostavljaju tehnika dokumentacija i akta iz stava 2. ovog
lana.
10. Postupanje imaoca javnih ovlaenja u objedinjenoj proceduri
lan 8b
Nadleni organ je duan da u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva za izdavanje lo-
kacijskih uslova, imaocima javnih ovlaenja, koji u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom
utvruju uslove za izgradnju objekata, dostavi zahtev za izdavanjem tih uslova, ako se oni ne mogu
pribaviti uvidom u planski dokument, odnosno separat.
Imalac javnih ovlaenja je duan da postupi po zahtevu iz stava 1. ovog lana, u roku od 15 dana
od dana prijema zahteva, a za objekte iz lana 133. ovog zakona u roku od 30 dana od dana prijema
zahteva.
Ako imalac javnih ovlaenja ne postupi u roku iz stava 2. ovog lana, nadleni organ e o tome
obavestiti podnosioca zahteva i podnee zahtev za pokretanje prekrajnog postupka u skladu sa la-
nom 211a ovog zakona.
Imalac javnih ovlaenja iz stava 2. ovog lana ima pravo na naknadu stvarnih trokova za izdava-
nje traenih uslova, saglasnosti i drugih akata, kao i za sprovoenje drugih radnji iz svoje nadlenosti.
Akt o izdavanju uslova imalaca javnih ovlaenja sadri i iznos naknade za prikljuenje na infra-
strukturnu mreu, kao i iznos drugih naknada, odnosno taksi, u skladu sa posebnim zakonima.
Obaveza plaanja naknade iz stava 4. ovog lana, odnosno takse, dospeva pre izdavanja lokacijskih
uslova.
Obaveza plaanja naknade iz stava 5. ovog lana dospeva pre prikljuenja na mreu, a naknade
koje nisu u vezi sa prikljuenjem na infrastrukturnu mreu, odnosno takse, pre izdavanja upotrebne
dozvole, ako posebnim zakonom nije propisano drugaije.
U roku od tri radna dana od dana prijema zahteva podnosioca zahteva za prikljuenje objekta na
odgovarajuu mreu, nadleni organ upuuje zahtev imaocu javnih ovlaenja da izvri prikljuenje.
U sluaju da je objekat izveden u skladu sa uslovima za prikljuenje, imalac javnih ovlaenja du-
an je da izvri prikljuenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu i da o tome obavesti nadle-
ni organ u roku od 15 dana od dana prijema zahteva iz stava 8. ovog lana, ako lokacijskim uslovima
nije predvieno drugaije.
Odredbe st. 5-9. ovog lana ne primenjuju se za prikljuenje objekta na prenosnu elektroenerget-
sku mreu (iznad 110 kv).
11. Registar objedinjenih procedura
lan 8v
Nadleni organ je duan da objedinjenu proceduru sprovodi tako to vodi elektronsku, javno do-
stupnu bazu podataka o toku svakog pojedinanog predmeta, od podnoenja zahteva za izdavanje lo-
kacijskih uslova, do izdavanja upotrebne dozvole, koja sadri i akta pribavljena i izdata u toj proceduri
(u daljem tekstu: registar objedinjenih procedura).
U nadlenom organu odreuje se lice koje vodi registar objedinjenih procedura (u daljem tekstu:
registrator).
Registrator je duan da obezbedi objavljivanje lokacijskih uslova, graevinske i upotrebne dozvole
u elektronskom obliku putem interneta, u roku od tri radna dana od dana njihovog izdavanja.
Registrator je odgovoran za zakonito, sistematino i aurno voenje registra objedinjenih proce-
dura, u skladu sa ovim zakonom.
Registrator je duan da podnese prekrajnu prijavu iz lana 211a ovog zakona, protiv imaoca javnih
ovlaenja i odgovornog lica imaoca javnih ovlaenja, ako tokom sprovoenja objedinjene procedure
taj imalac javnih ovlaenja ne postupa na nain i u rokovima propisanim ovim zakonom, najkasnije
u roku od tri radna dana od isteka propisanog roka za postupanje od strane imaoca javnih ovlaenja.
Rukovodilac nadlene slube ima prava i odgovornosti koja su ovim zakonom propisana za regi-
stratora, ako se u nadlenom organu ne odredi registrator u skladu sa stavom 2. ovog lana.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva propisuje voenje i sadrinu registra objedinjenih
procedura, obaveze i ovlaenja registratora i obim javne dostupnosti podataka i dokumenata sadra-
nih u registru.
12. Centralna evidencija objedinjenih procedura
lan 8g
Agencija za privredne registre vodi jedinstvenu, centralnu, javnu, elektronsku bazu podataka, u
kojoj su objedinjeni podaci iz svih registara objedinjenih procedura na teritoriji Republike Srbije, kao
i akta sadrana u tim registrima (u daljem tekstu: centralna evidencija), preko registratora centralne
evidencije.
Registrator centralne evidencije formira centralnu evidenciju preuzimanjem podataka i elektron-
skih dokumenata iz registara objedinjenih procedura iz lana 8v ovog zakona i stara se o javnoj dostu-
pnosti te evidencije.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie ureuje nain voenja elektronske evidencije iz
stava 1. ovog lana.
Registratora centralne evidencije imenuje upravni odbor Agencije, uz prethodnu saglasnost Vlade.
Registrator centralne evidencije je duan da Vladi dostavlja tromesene izvetaje o sprovoenju
objedinjene procedure.
Registrator centralne evidencije je duan da Vladi i ministarstvu nadlenom za poslove graevi-
narstva dostavlja i druge izvetaje i analize u vezi sa sprovoenjem objedinjene procedure, u skladu sa
njihovim zahtevom.
Registrator centralne evidencije duan je da bez odlaganja podnese prekrajnu prijavu:
1) protiv odgovornog lica u nadlenom organu, zbog prekraja iz lana 209. stav 1. taka 3) ovog
zakona;
2) protiv registratora, zbog prekraja iz lana 211b ovog zakona, ako ne podnese prijavu u skladu
sa lanom 8v stav 6. ovog zakona.
13. Sprovoenje objedinjene procedure
lan 8d
Nadleni organ:
1) po zahtevu za izdavanje lokacijskih uslova, te uslove izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana
od pribavljanja svih uslova, isprava i drugih dokumenata u skladu sa lanom 8b ovog zakona;
2) po zahtevu za izdavanje graevinske dozvole, dozvolu izdaje najkasnije u roku od pet radnih
dana od dana podnoenja zahteva za izdavanje graevinske dozvole;
3) po prijavi radova, potvruje njen prijem prijave bez odlaganja, osim ako se uz prijavu radova
podnosi sredstvo obezbeenja iz lana 98. ovog zakona, u kom sluaju nakon provere valjano-
sti sredstva obezbeenja prijavu radova potvruje, odnosno odbacuje reenjem, u roku od pet
radnih dana;
4) po zahtevu za prikljuenje objekta na infrastrukturu, upuuje taj zahtev imaocu javnih ovlae-
nja u roku od tri radna dana od dana podnoenja zahteva;
5) po zahtevu za izdavanje upotrebne dozvole, dozvolu izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana
od dana podnoenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole;
6) po zahtevu za izdavanje reenja iz lana 145. ovog zakona reenje izdaje najkasnije u roku od pet
radnih dana od dana podnoenja zahteva.
Formu i sadrinu zahteva i prijave iz stava 1. ovog lana, kao i dokumentacije koja se podnosi uz
zahteve i prijavu, propisuje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
U okviru rokova propisanih u stavu 1. ovog lana, nadleni organ je duan da po slubenoj du-
nosti, u ime i za raun podnosioca zahteva, pribavlja sve akte, uslove i druga dokumenta, koje izdaju
imaoci javnih ovlaenja, a uslov su za sprovoenje objedinjene procedure.
Primerak izdate graevinske dozvole i prijave radova nadleni organ dostavlja graevinskoj in-
spekciji bez odlaganja.
Ako je ovim zakonom propisano da se u posebnim sluajevima graenja, odnosno izvoenja ra-
dova, ne sprovodi odreena faza objedinjene procedure ili je ta faza pojednostavljena, za sprovoenje
pojednostavljene i preostalih faza objedinjene procedure vae rokovi propisani u stavu 1. ovog lana,
ako drugaije nije propisano zakonom.
14. Granice ovlaenja nadlenog organa
lan 8
Tokom sprovoenja objedinjene procedure, nadleni organ iskljuivo vri proveru ispunjenosti
formalnih uslova za izgradnju i ne uputa se u ocenu tehnike dokumentacije, niti ispituje verodo-
stojnost dokumenata koje pribavlja u toj proceduri, ve lokacijske uslove, graevinsku i upotrebnu
dozvolu izdaje, a prijavu radova potvruje, u skladu sa aktima i drugim dokumentima iz lana 8b ovog
zakona.
Nadleni organ u skladu sa stavom 1. ovog lana proverava iskljuivo ispunjenost sledeih formal-
nih uslova:
1) nadlenost za postupanje po zahtevu, odnosno prijavi;
2) da li je podnosilac zahteva, odnosno prijave lice koje, u skladu sa ovim zakonom, moe biti
podnosilac zahteva odnosno prijave;
3) da li zahtev, odnosno prijava sadri sve propisane podatke;
4) da li je uz zahtev, odnosno prijavu priloena sva dokumentacija propisana ovim zakonom i
podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona;
5) da li je uz zahtev priloen dokaz o uplati propisane naknade, odnosno takse;
6) da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje graevin-
ske dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima.
Po zahtevu za izdavanje, odnosno izmenu graevinske dozvole i upotrebne dozvole, odnosno ree-
nja iz lana 145. ovog zakona nadleni organ u rokovima iz lana 8d stav 1. ovog zakona donosi ree-
nje, osim ako nisu ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu, kada taj zahtev odbacuje
zakljukom.
Ako podnosilac zahteva otkloni utvrene nedostatke i podnese usaglaeni zahtev u roku od deset
dana od dana prijema zakljuka iz stava 3. ovog lana, a najkasnije 30 dana od dana objavljivanja
zakljuka na internet strani nadlenog organa, ne dostavlja dokumentaciju podnetu uz zahtev koji je
odbaen od strane nadlenog organa, niti ponovo plaa administrativnu taksu.
U sluaju tete nastale kao posledica primene tehnike dokumentacije, na osnovu koje je izdata
graevinska dozvola ili reenje iz lana 145. ovog zakona, za koju se naknadno utvrdi da nije u skladu
sa propisima i pravilima struke, za tetu solidarno odgovaraju projektant koji je izradio i potpisao
tehniku dokumentaciju, vrilac tehnike kontrole i investitor.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie utvruje sadraj izvoda iz projekta aktom kojim
se ureuje sprovoenje objedinjene procedure.
lan 9
(Brisano)
13) planske celine zajednikih prostornih i razvojnih obeleja, za koje e biti doneti prostorni
planovi nieg reda;
14) mere za sprovoenje prostornog plana;
15) dugorone razvojne strategije Republike Srbije.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo dokumentacione osnove
planskog dokumenta.
lan 16
Odluku o izradi Prostornog plana Republike Srbije donosi Vlada, na predlog ministarstva nadle-
nog za poslove prostornog planiranja.
Odluka iz stava 1. ovog lana sadri podatke o cilju donoenja, roku izrade, izvoru sredstva za
izradu, mestu odravanja javnog uvida i dr.
Odluka iz stava 1. ovog lana objavljuje se u Slubenom glasniku Republike Srbije.
2.2. Regionalni prostorni plan
lan 17
Regionalni prostorni plan se izrauje za vee prostorne celine administrativnog, funkcionalnog,
geografskog ili statistikog karaktera, usmerene ka zajednikim ciljevima i projektima regionalnog
razvoja.
Regionalni prostorni plan je planski dokument koji uz uvaavanje specifinih potreba koje proi-
zlaze iz regionalnih posebnosti, razrauje ciljeve prostornog ureenja i odreuje racionalno korienje
prostora, u skladu sa susednim regionima i optinama.
lan 18
Regionalni prostorni plan sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja;
3) ciljeve i principe regionalnog prostornog razvoja;
4) koncepciju regionalnog prostornog razvoja;
5) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema;
6) koncepciju i propozicije prostornog razvoja i distribucije stanovnitva, mree naseljenih mesta
i javnih slubi;
7) funkcionalno povezivanje naseljenih mesta;
8) principe i propozicije prostornog razvoja privrede, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita;
9) prostorni razvoj saobraaja, regionalnih infrastrukturnih sistema i povezivanje sa infrastruktur-
nim sistemima od znaaja za Republiku Srbiju;
10) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih dobara;
11) definisanje interregionalnih i intraregionalnih funkcionalnih veza i transgranine saradnje;
12) mere zatite ivotne sredine;
13) mere za podsticanje regionalnog razvoja;
14) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj regiona;
15) mere i instrumente za ostvarivanje regionalnog prostornog plana i prioritetnih planskih ree-
nja, odnosno strateko razvojnih projekata za prvu etapu sprovoenja;
16) mere za sprovoenje regionalnog prostornog plana.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo dokumentacione osnove
planskog dokumenta.
kapacitetima ne menjaju namenu i izgled prostora i koji nemaju negativni uticaj na okolno podruje,
a naroito za:
1) izgradnju novih objekata u neposrednoj blizini postojeih ili sruenih objekata,
2) rekonstrukciju postojeih objekata ili nove izgradnje na istoj katastarskoj parceli.
2.4. Prostorni plan podruja posebne namene
lan 21
Prostorni plan podruja posebne namene donosi se za podruja koja zahtevaju poseban reim
organizacije, ureenja, korienja i zatite prostora, projekte od znaaja za Republiku Srbiju ili za po-
druja odreena Prostornim planom Republike Srbije, ili drugim prostornim planom, a naroito za:
1) podruje sa prirodnim, kulturno-istorijskim ili ambijentalnim vrednostima;
2) podruje sa mogunou eksploatacije mineralnih sirovina;
3) podruje sa mogunou korienja turistikih potencijala;
4) podruje sa mogunou korienja hidropotencijala;
5) za realizaciju projekata za koje Vlada utvrdi da su projekti od znaaja za Republiku Srbiju;
6) za izgradnju objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadleno za poslove gra-
evinarstva ili nadleni organ autonomne pokrajine.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo dokumentacione osnove
planskog dokumenta.
Na izgradnju elektroenergetske prenosne i distributivne mree i elektronske komunikacione mre-
e i ureaja, koje su u funkciji izgradnje objekata ili ureenja prostora predvienih prostornim planom
podruja posebne namene, a nalaze se izvan obuhvata tog plana, mogu se primeniti i odredbe iz l. 69.
i 217. ovog zakona.
lan 22
Prostorni plan podruja posebne namene sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza);
3) posebno obeleavanje graevinskog podruja sa granicama podruja;
4) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog plana;
5) ciljeve, principe i operativne ciljeve prostornog razvoja podruja posebne namene;
6) koncepciju prostornog razvoja podruja posebne namene;
7) koncepciju i propoziciju zatite, ureenja i razvoja prirode i prirodnih sistema;
8) koncepciju i propozicije u odnosu na eventualne demografsko-socijalne probleme;
9) prostorni razvoj funkcije posebne namene, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljita;
10) prostorni razvoj saobraaja, infrastrukturnih sistema i povezivanje sa drugim mreama;
11) pravila ureenja i graenja i druge elemente regulacije za delove teritorije u obuhvatu plana za
koje nije predviena izrada urbanistikog plana;
12) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih dobara;
13) mere zatite ivotne sredine;
14) mere i instrumenti za ostvarivanje prostornog plana podruja posebne namene i prioritetnih
planskih reenja;
15) mere za sprovoenje prostornog plana posebne namene.
Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo plana.
Izuzetno za linijske infrastrukturne objekte, prostorni plan podruja posebne namene moe se
izraivati paralelno sa izradom idejnog projekta koji sadri sve potrebne tehnike podatke.
3. Urbanistiki planovi
3.1. Generalni urbanistiki plan
lan 23
Generalni urbanistiki plan se donosi kao strateki razvojni plan, sa optim elementima prostor-
nog razvoja.
Generalni urbanistiki plan se donosi za naseljeno mesto, koje je u skladu sa Zakonom o teritori-
jalnoj organizaciji Republike Srbije (Slubeni glasnik RS, broj 129/07), utvreno kao grad, odnosno
grad Beograd.
lan 24
Generalni urbanistiki plan sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja;
2) generalna urbanistika reenja sa namenama povrina koje su preteno planirane u graevin-
skom podruju;
3) generalne pravce i koridore za saobraajnu, energetsku, vodoprivrednu, komunalnu i drugu
infrastrukturu;
4) podelu na celine za dalju plansku razradu planovima generalne regulacije za celo graevinsko
podruje;
5) druge elemente koji su znaajni za dalju plansku razradu urbanistikog plana.
3.2. Plan generalne regulacije
lan 25
Plan generalne regulacije se obavezno donosi za naseljeno mesto koje je sedite jedinice lokalne
samouprave, a moe se doneti i za druga naseljena mesta na teritoriji optine, odnosno grada, odnosno
grada Beograda, kada je to predvieno prostornim planom jedinice lokalne samouprave.
Za jedinice lokalne samouprave za koje se po ovom zakonu donosi generalni urbanistiki plan,
planovi generalne regulacije se obavezno donose za celo graevinsko podruje naseljenog mesta, po
delovima naseljenog mesta.
Plan generalne regulacije iz stava 2. ovog lana moe se doneti i za mree objekata i povrine javne
namene.
lan 26
Plan generalne regulacije sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja;
2) podelu prostora na posebne celine i zone;
3) pretenu namenu zemljita po zonama i celinama;
4) regulacione i graevinske linije;
5) potrebne nivelacione kote raskrsnica ulica i povrina javne namene;
6) koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu;
7) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih prirodnih celina;
8) zone za koje se obavezno donosi plan detaljne regulacije sa propisanom zabranom izgradnje do
njegovog donoenja;
9) lokacije za koje se obavezno izrauje urbanistiki projekat, odnosno raspisuje konkurs;
10) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama za koje nije predvieno donoenje
plana detaljne regulacije;
11) druge elemente znaajne za sprovoenje plana.
Po izvrenoj kontroli iz stava 6. ovog lana, komisija sastavlja izvetaj i u roku od osam dana od
dana izvrene kontrole, dostavlja ga ministru nadlenom za poslove graevinarstva, odnosno nadle-
nom organu autonomne pokrajine.
U sluaju da ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma utvrdi da nema uslo-
va za davanje saglasnosti na plan, naloie nosiocu izrade planskog dokumenta izradu novog nacrta
tog planskog dokumenta u roku od 90 dana od dana dostavljanja naloga.
Ako u roku iz stava 6. ovog lana kontrola usklaenosti nije izvrena, smatrae se da je saglasnost
data.
U fazi izrade i donoenja planskog dokumenta, pribavljaju se saglasnosti i miljenja, propisani
ovim zakonom.
6. Obavezna dostava priloga planskog dokumenta
lan 34
Organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra dostavlja se prilog regulaciono-nivela-
cionog reenja ulica i javnih povrina sa elementima za obeleavanje na geodetskoj podlozi.
7. Nadlenost za donoenje planskih dokumenata
lan 35
Prostorni plan Republike Srbije donosi Narodna skuptina Republike Srbije, na predlog Vlade.
Prostorni plan podruja posebne namene donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za
poslove prostornog planiranja, a za podruja koja se u celini nalaze na teritoriji autonomne pokrajine
skuptina autonomne pokrajine.
Regionalni prostorni plan, osim regionalnog prostornog plana autonomne pokrajine i regionalnog
prostornog plana za podruje grada Beograda, donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za
poslove prostornog planiranja.
Regionalni prostorni plan za podruje autonomne pokrajine donosi skuptina autonomne pokra-
jine.
Regionalni prostorni plan za podruje grada Beograda donosi skuptina grada Beograda.
Prostorni plan jedinice lokalne samouprave donosi skuptina jedinice lokalne samouprave.
Urbanistiki plan donosi skuptina jedinice lokalne samouprave.
8. Izrada planskih dokumenata
lan 36
Planske dokumente pod uslovima propisanim ovim zakonom, moe da izrauje javno preduzee,
odnosno druga organizacija koju osnuje jedinica lokalne samouprave za obavljanje poslova prostor-
nog i urbanistikog planiranja, kao i privredna drutva, odnosno druga pravna lica, koja su upisana
u odgovarajui registar za obavljanje poslova prostornog i urbanistikog planiranja i izrade planskih
dokumenata.
Izradom prostornih, odnosno urbanistikih planova rukovodi odgovorni planer, odnosno odgo-
vorni urbanista.
9. Odgovorni planer
lan 37
Odgovorni planer moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem na akademskim studijama
drugog stepena (diplomske akademske studije - master, specijalistike akademske studije) odnosno
lice sa visokom strunom spremom i najmanje pet godina radnog iskustva, koje ima strune rezultate
na izradi dokumenata prostornog planiranja i odgovarajuu licencu izdatu u skladu sa ovim zakonom.
Strunim rezultatima iz stava 1. ovog lana smatraju se rezultati ostvareni na rukovoenju, izradi
ili saradnji na izradi najmanje dva dokumenta prostornog planiranja.
Po stupanju na snagu planskog dokumenta, donosilac plana je duan da taj dokument dostavi or-
ganu iz stava 2. ovog lana u roku od deset dana od dana stupanja na snagu, u formatu koji propisuje
ministar nadlean za poslove prostornog planiranja, odnosno urbanizma.
Svi planski dokumenti, evidentirani u Registru, dostupni su zainteresovanim licima i u elektron-
skom obliku, putem interneta, bez naknade.
lan 44
(Brisan)
lan 45
Za potrebe praenja stanja u prostoru nadleni organ jedinice lokalne samouprave obrazuje lokalni
informacioni sistem planskih dokumenata i stanja u prostoru, u skladu sa naelima INSPIRE direktive.
Rok za uspostavljanje lokalnog informacionog sistema iz stava 1. ovog lana je godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Svi planski dokumenti, evidentirani u lokalnom informacionom sistemu, dostupni su zaintere-
sovanim licima i u elektronskom obliku, putem interneta osim posebnog priloga koji se odnosi na
posebne mere ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje.
16a Rani javni uvid
lan 45a
Posle donoenja odluke o izradi prostornog, odnosno urbanistikog plana, nosilac izrade plana
organizuje upoznavanje javnosti (pravnih i fizikih lica) sa optim ciljevima i svrhom izrade plana,
moguim reenjima za razvoj prostorne celine, moguim reenjima za urbanu obnovu, kao i efektima
planiranja.
Organi, organizacije i javna preduzea, koji su ovlaeni da utvruju uslove za zatitu i ureenje
prostora i izgradnju objekata obavetavaju se i pozivaju da daju miljenje u pogledu uslova i neophod-
nog obima i stepena procene uticaja na ivotnu sredinu.
Rani javni uvid oglaava se sedam dana pre otpoinjanja uvida, u sredstvima javnog informisanja
i u elektronskom obliku na internet stranici jedinice lokalne samouprave i na internet stranici donosi-
oca plana i traje 15 dana od dana objavljivanja.
Sve primedbe i sugestije pravnih i fizikih lica evidentira nosilac izrade planskog dokumenta, a
evidentirane primedbe i sugestije mogu uticati na planska reenja.
Javnost mora imati mogunost izjanjavanja, a evidentirane primedbe mogu uticati na planska
reenja.
Rani javni uvid i javni uvid obavlja komisija za planove jedinice lokalne samouprave za planska
dokumenta iz nadlenosti jedinice lokalne samouprave, odnosno komisija za javni uvid za prostorne
planove u nadlenosti Republike Srbije koju obrazuje ministarstvo nadleno za poslove prostornog
planiranja i urbanizma, a za prostorne planove u nadlenosti autonomne pokrajine komisija za javni
uvid koju obrazuje organ autonomne pokrajine nadlean za poslove prostornog planiranja i urbaniz-
ma.
Sredstva za obavljanje ranog javnog uvida i javnog uvida obezbeuju se u budetu.
16. Postupak za donoenje planskih dokumenata
16.1. Odluka o izradi planskih dokumenata
lan 46
Odluku o izradi planskog dokumenta donosi organ nadlean za njegovo donoenje, po prethodno
pribavljenom miljenju organa nadlenog za strunu kontrolu, odnosno komisije za planove.
Odluka iz stava 1. ovog lana sadri naroito:
1) naziv planskog dokumenta;
2) okvirne granice obuhvata planskog dokumenta sa opisom;
3) uslove i smernice planskih dokumenata vieg reda i razvojnih strategija i spisak podloga;
4) principe planiranja, korienja, ureenja i zatite prostora;
5) vizija i ciljevi planiranja, korienja, ureenja i zatite planskog podruja;
6) konceptualni okvir planiranja, korienja, ureenja i zatite planskog podruja sa strukturom
osnovnih namena prostora i korienja zemljita;
7) rok za izradu planskog dokumenta;
8) nain finansiranja izrade planskog dokumenta sa okvirnom procenom finansijskih sredstava;
9) mesto i nain obavljanja javnog uvida;
10) odluku o izradi ili nepristupanju izrade strateke procene uticaja.
Odluka o izradi se objavljuje u odgovarajuem slubenom glasilu.
Organi, organizacije i javna preduzea, koji su ovlaeni da utvruju uslove za zatitu i ureenje
prostora i izgradnju objekata u fazi izrade ili izmene planskih dokumenata, duni su da po zahtevu
nosioca izrade plana, u roku od 30 dana, dostave sve traene podatke, bez naknade.
U cilju izrade, odnosno izmene prostornog i urbanistikog plana, na zahtev ministarstva nad-
lenog za poslove odbrane, nadleni organ za poslove dravnog premera i katastra ustupa postojee
kopije katastarskih podloga, katastar podzemnih vodova, kao i orto-foto snimke bez naknade.
Odlukom o izmenama i dopunama planskog dokumenta definie se deo obuhvata planskog doku-
menta koji se menja.
Pre donoenja odluke o izradi planskog dokumenta, nosilac izrade plana pribavlja od nadlenog
organa za poslove zatite ivotne sredine miljenje na predlog odluke o izradi ili nepristupanju izrade
strateke procene uticaja.
Pre donoenja odluke o izradi planskog dokumenta, nosilac izrade plana pribavlja miljenje nad-
lenog organa za poslove zatite ivotne sredine o potrebi izrade strateke procene uticaja na ivotnu
sredinu.
16.2. Izrada i ustupanje izrade planskih dokumenata
lan 47
Nosilac izrade planskih dokumenata je nadleni organ za poslove prostornog i urbanistikog pla-
niranja u Republici Srbiji, autonomnoj pokrajini, optini, gradu i gradu Beogradu.
Organ iz stava 1. ovog lana moe ustupiti izradu dokumenata prostornog i urbanistikog plani-
ranja privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu koje u skladu sa odredbama ovog zakona
ispunjava propisane uslove za izradu planskih dokumenata.
Ustupanje izrade planskih dokumenata vri se u skladu sa zakonom kojim se ureuju javne na-
bavke.
16.3. Nacrt planskog dokumenta
lan 48
Po objavljivanju odluke o izradi planskog dokumenta, nosilac izrade pristupa izradi nacrta plan-
skog dokumenta.
Za potrebe izrade nacrta plana nosilac izrade prikuplja podatke, naroito o: postojeoj planskoj
dokumentaciji, podlogama, posebnim uslovima za zatitu i ureenje prostora, drugoj dokumentaci-
ji znaajnoj za izradu plana, stanju i kapacitetima infrastrukture, drugim podacima neophodnim za
izradu plana kao i podatke iz izvetaja o primedbama javnosti pribavljenim u fazi ranog javnog uvida.
Nacrt plana sadri grafiki deo i tekstualno obrazloenje sa potrebnim numerikim pokazateljima.
Nacrt plana podlee strunoj kontroli u skladu sa ovim zakonom.
Nacrt za izmenu i dopunu planskog dokumenta, u zavisnosti od potrebe, moe da sadri samo
tekstualni prilog.
Glavnog urbanistu imenuje skuptina optine, odnosno grada, odnosno grada Beograda, na peri-
od od etiri godine.
Glavni urbanista moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem, odnosno smerom na akadem-
skim studijama drugog stepena (diplomske akademske studije - master, specijalistike akademske
studije, specijalistike strukovne studije), odnosno na osnovnim akademskim studijama u trajanju
od najmanje pet godina u oblasti arhitekture i odgovarajuom licencom izdatom u skladu sa ovim
zakonom i najmanje deset godina radnog iskustva u oblasti urbanistikog planiranja i arhitekture.
Skuptina optine, odnosno grada, odnosno Skuptina grada Beograda, blie ureuje poloaj,
ovlaenja, kao i prava i dunosti glavnog urbaniste.
16.6. Komisija za planove
lan 52
Radi obavljanja strunih poslova u postupku izrade i sprovoenja planskih dokumenata, strune
provere usklaenosti urbanistikog projekta sa planskim dokumentom i ovim zakonom, kao i davanja
strunog miljenja po zahtevu nadlenih organa uprave, skuptina jedinice lokalne samouprave obra-
zuje komisiju za planove (u daljem tekstu: Komisija).
Predsednik i lanovi Komisije imenuju se iz reda strunjaka za oblast prostornog planiranja i urba-
nizma i drugih oblasti koje su od znaaja za obavljanje strunih poslova u oblasti planiranja, ureenja
prostora i izgradnje, sa odgovarajuom licencom, u skladu sa ovim zakonom.
Jedna treina lanova imenuje se na predlog ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja
i urbanizma.
Za planove koji se donose na teritoriji autonomne pokrajine, jedna treina lanova imenuje se na
predlog organa autonomne pokrajine nadlenog za poslove urbanizma i graevinarstva.
Mandat predsednika i lanova Komisije traje etiri godine.
Sredstva za rad Komisije obezbeuju se u budetu jedinice lokalne samouprave.
Broj lanova, nain rada, sastav i druga pitanja od znaaja za rad Komisije, odreuje se podzakon-
skim aktom koji donosi ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma i aktom o
obrazovanju Komisije.
Za obavljanje pojedinih strunih poslova za potrebe Komisije, organ nadlean za obrazovanje Ko-
misije moe angaovati druga pravna i fizika lica.
17. Informacija o lokaciji
lan 53
Informacija o lokaciji sadri podatke o mogunostima i ogranienjima gradnje na katastarskoj
parceli, odnosno na vie katastarskih parcela, na osnovu planskog dokumenta.
Informaciju o lokaciji izdaje organ nadlean za izdavanje lokacijskih uslova u roku od osam dana
od dana podnoenja zahteva, uz naknadu stvarnih trokova izdavanja te informacije.
17a Lokacijski uslovi
lan 53a
Lokacijski uslovi su javna isprava koja sadri podatke o mogunostima i ogranienjima gradnje na
katastarskoj parceli koja ispunjava uslove za graevinsku parcelu, a sadri sve uslove za izradu tehnike
dokumentacije. Lokacijski uslovi se izdaju za izgradnju, odnosno dogradnju objekata za koje se izdaje
graevinska dozvola, kao i za objekte koji se prikljuuju na komunalnu i drugu infrastrukturu.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, lokacijski uslovi se mogu izdati i za vie katastarskih parcela, uz
obavezu investitora da pre izdavanja upotrebne dozvole izvri spajanje tih parcela u skladu sa ovim
zakonom.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata i objekata ko-
munalne infrastrukture, lokacijski uslovi se mogu izdati za vie katastarskih parcela, odnosno delova
katastarskih parcela, uz obavezu investitora da pre izdavanja upotrebne dozvole izvri spajanje tih
katastarskih parcela, u skladu sa ovim zakonom.
Lokacijske uslove za objekte iz lana 133. ovog zakona izdaje ministarstvo nadleno za poslove
urbanizma, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine za objekte iz lana 134. ovog zakona.
Lokacijske uslove za objekte koji nisu odreeni u l. 133. i 134. ovog zakona, izdaje nadleni organ
jedinice lokalne samouprave.
Uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova podnosi se idejno reenje budueg objekta, odnosno dela
objekta (skica, crte, grafiki prikaz i sl.).
Lokacijskim uslovima moe se predvideti i fazna, odnosno etapna izgradnja.
lan 54
Ako planski dokument, odnosno separat, ne sadri mogunosti, ogranienja i uslove za izgradnju
objekata, odnosno sve uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu i ostalu infrastrukturu, nad-
leni organ te uslove pribavlja po slubenoj dunosti, o troku podnosioca zahteva uz naknadu stvar-
nih trokova izdavanja. Imaoci javnih ovlaenja duni su da te uslove po zahtevu nadlenog organa
dostave u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
Do donoenja urbanistikog plana u skladu sa ovim zakonom, lokacijski uslovi za dogradnju po-
stojee komunalne infrastrukture izdaju se u skladu sa faktikim stanjem u regulaciji postojee sao-
braajnice ili druge javne povrine.
lan 55
Lokacijski uslovi sadre sve urbanistike, tehnike i druge uslove i podatke potrebne za izradu
idejnog, odnosno projekta za graevinsku dozvolu i projekta za izvoenje, kao i podatke o:
1) broju i povrini katastarske parcele, osim za linijske infrastrukturne objekte i antenske stubove;
2) nazivu planskog dokumenta, odnosno planskom dokumentu i urbanistikom projektu na osno-
vu kojeg se izdaju lokacijski uslovi i pravila graenja za zonu ili celinu u kojoj se nalazi pred-
metna parcela;
3) uslove za prikljuenje na komunalnu, saobraajnu i drugu infrastrukturu;
4) podatke o postojeim objektima na toj parceli koje je potrebno ukloniti pre graenja;
5) druge uslove u skladu sa posebnim zakonom.
lan 56
Nadleni organ je duan da u roku od pet radnih dana od dana pribavljanja svih potrebnih uslova
i drugih podataka od imaoca javnih ovlaenja izda lokacijske uslove.
Na izdate lokacijske uslove moe se podneti prigovor nadlenom optinskom, odnosno gradskom
veu, u roku od tri dana od dana dostavljanja lokacijskih uslova, a ako je lokacijske uslove izdalo nad-
leno ministarstvo ili nadleni organ autonomne pokrajine, prigovor se izjavljuje Vladi, preko nadle-
nog ministarstva.
lan 57
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu prostornog plana podruja posebne namene i prostornog
plana jedinice lokalne samouprave, za delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predviena izrada
urbanistikog plana.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu plana generalne regulacije, za delove teritorije za koje nije
predviena izrada plana detaljne regulacije.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu plana detaljne regulacije.
Ukoliko je planskim dokumentom predviena izrada urbanistikog projekta, ili je urbanistiki
projekat izraen po zahtevu investitora, lokacijski uslovi se izdaju na osnovu tog planskog dokumenta
i urbanistikog projekta.
Ukoliko je za podruje, na kome se nalazi katastarska parcela za koju je podnet zahtev za izdavanje
lokacijskih uslova, predviena obaveza dalje planske razrade, a takav planski dokument nije donet u
roku propisanom lanom 27. stav 6. ovog zakona, lokacijski uslovi izdaju se na osnovu podzakonskog
akta kojim se ureuju opta pravila parcelacije, ureenja i graenja, i na osnovu postojeeg planskog
dokumenta koji sadri regulacionu liniju.
Lokacijski uslovi iz stava 5. ovog lana obavezno sadre: klasu i namenu objekta, poloaj objekta
u odnosu na regulacione linije, dozvoljeni indeks zauzetosti parcele, dozvoljenu visinu objekta, bruto
razvijenu graevinsku povrinu objekta (BRGP), uslove i nain obezbeenja pristupa parceli i prostora
za parkiranje vozila.
Lokacijski uslovi vae 12 meseci od dana izdavanja ili do isteka vaenja graevinske dozvole izdate
u skladu sa tim uslovima, za katastarsku parcelu za koju je podnet zahtev.
Podnosilac zahteva moe podneti zahtev za izmenu jednog ili vie uslova za projektovanje, odno-
sno prikljuenje objekta na infrastrukturnu mreu u kom sluaju se vri izmena lokacijskih uslova.
19. Dokumenti za sprovoenje prostornih planova
Program implementacije
lan 58
Program implementacije Prostornog plana Republike Srbije utvruje mere i aktivnosti za sprovo-
enje Prostornog plana Republike Srbije za razdoblje od pet godina.
Program implementacije Prostornog plana Republike Srbije donosi Vlada, na predlog ministarstva
nadlenog za poslove prostornog planiranja, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu Pro-
stornog plana Republike Srbije.
Program implementacije regionalnog prostornog plana utvruje mere i aktivnosti za sprovoenje
regionalnog prostornog plana za razdoblje od pet godina.
Program implementacije regionalnog prostornog plana donosi organ nadlean za donoenje pla-
na, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu regionalnog prostornog plana.
Organ nadlean za poslove prostornog planiranja duan je da organu koji je doneo Program pod-
nosi godinje izvetaje o ostvarivanju prostornog plana.
Izmene i dopune programa iz st. 1. i 3. ovog lana, na osnovu analize efekata primenjenih mera i
stanja u prostoru mogu biti izvrene i pre isteka roka od pet godina, na predlog organa nadlenog za
poslove prostornog planiranja.
lan 59
(Brisan)
20. Urbanistiko-tehniki dokumenti
20.1. Urbanistiki projekat
lan 60
Urbanistiki projekat se izrauje kada je to predvieno planskim dokumentom ili na zahtev in-
vestitora, za potrebe urbanistiko-arhitektonskog oblikovanja povrina javne namene i urbanistiko-
arhitektonske razrade lokacija.
lan 61
Urbanistiki projekat se izrauje za jednu ili vie katastarskih parcela na overenom katastarsko-
topografskom planu.
Urbanistikim projektom za urbanistiko-arhitektonsku razradu lokacije moe se utvrditi prome-
na i precizno definisanje planiranih namena u okviru planom definisanih kompatibilnosti, prema pro-
ceduri za potvrivanje urbanistikog projekta utvrenoj ovim zakonom.
Promena i precizno definisanje planiranih namena, u smislu stava 2. ovog lana, dozvoljena je
kada je planom predviena bilo koja od kompatibilnih namena.
lan 62
Urbanistiki projekat moe da izrauje privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili predu-
zetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za izradu urbanistikih planova i izradu tehnike doku-
mentacije.
Izradom urbanistikog projekta rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovara-
juom licencom.
lan 63
Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove urbanizma potvruje da urbanistiki pro-
jekat nije u suprotnosti sa vaeim planskim dokumentom i ovim zakonom i podzakonskim aktima
donetim na osnovu ovog zakona.
Pre potvrivanja urbanistikog projekta, organ nadlean za poslove urbanizma organizuje javnu
prezentaciju urbanistikog projekta u trajanju od sedam dana.
Na javnoj prezentaciji se evidentiraju sve primedbe i sugestije zainteresovanih lica.
Po isteku roka za javnu prezentaciju, nadleni organ u roku od tri dana dostavlja urbanistiki pro-
jekat sa svim primedbama i sugestijama komisiji za planove.
Komisija za planove duna je da, u roku od osam dana od dana prijema, razmotri sve primedbe
i sugestije sa javne prezentacije, izvri strunu kontrolu i utvrdi da li je urbanistiki projekat u su-
protnosti sa planom ireg podruja, o emu sainjava pismeni izvetaj sa predlogom o prihvatanju ili
odbijanju urbanistikog projekta.
Organ nadlean za poslove urbanizma duan je da, u roku od pet dana od dana dobijanja predloga
komisije iz stava 5. ovog lana potvrdi ili odbije potvrivanje urbanistikog projekta i o tome bez od-
laganja pismenim putem obavesti podnosioca zahteva.
Na obavetenje iz stava 6. ovog lana moe se podneti prigovor optinskom, odnosno gradskom
veu, u roku od tri dana.
Organ koji je potvrdio urbanistiki projekat duan je da u roku od pet dana od dana potvrivanja
projekta, taj projekat objavi na svojoj internet stranici.
lan 64
Planom generalne regulacije i planom detaljne regulacije moe se utvrditi obaveza raspisivanja
urbanistiko-arhitektonskog konkursa za reenje lokacija koje su od znaaja za jedinicu lokalne sa-
mouprave.
20.2. Projekat preparcelacije i parcelacije
lan 65
Na veem broju katastarskih parcela moe se obrazovati jedna ili vie graevinskih parcela na
osnovu projekta preparcelacije, na nain i pod uslovima utvrenim u planskom dokumentu, a ukoliko
planski dokument nije donet, obrazovae se na osnovu podzakonskog akta kojim se utvruju opta
pravila parcelacije, regulacije i izgradnje.
Na jednoj katastarskoj parceli moe se obrazovati vei broj graevinskih parcela, koje se mogu deli-
ti parcelacijom do minimuma utvrenog primenom pravila o parcelaciji ili ukrupniti preparcelacijom,
a prema planiranoj ili postojeoj izgraenosti, odnosno, planiranoj ili postojeoj nameni graevinske
parcele, na osnovu projekta parcelacije, pod uslovima i na nain propisanim u stavu 1. ovog lana.
Projekat preparcelacije, odnosno parcelacije izrauje ovlaeno privredno drutvo, odnosno drugo
pravno lice ili preduzetnik koje je upisano u odgovarajui registar. Sastavni deo projekta preparcelaci-
je, odnosno parcelacije je i projekat geodetskog obeleavanja. Izradom projekta preparcelacije, odno-
sno parcelacije rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke.
Projekat iz stava 3. ovog lana potvruje organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove
urbanizma, u roku od 10 dana.
Ako nadleni organ utvrdi da projekat preparcelacije, odnosno parcelacije nije uraen u skladu
sa vaeim planskim dokumentom, odnosno podzakonskim aktom kojim se utvruju opta pravila
parcelacije, regulacije i izgradnje, obavestie o tome podnosioca zahteva.
Podnosilac zahteva moe podneti prigovor na obavetenje iz stava 5. ovog lana optinskom, od-
nosno gradskom veu, u roku od tri dana od dana od dana dostavljanja.
lan 66
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra provodi preparcelaciju, odnosno parce-
laciju.
Uz zahtev za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije podnosi se dokaz o reenim imo-
vinsko-pravnim odnosima za sve katastarske parcele i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije
potvren od strane organa nadlenog za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave, iji sastavni
deo je projekat geodetskog obeleavanja.
Po zahtevu za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije, organ nadlean za poslove dravnog
premera i katastra, donosi reenje o formiranju katastarske/ih parcele/a.
Primerak reenja dostavlja se i nadlenom organu koji je potvrdio projekat preparcelacije, odno-
sno parcelacije.
Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja
reenja.
Pravnosnano reenja iz stava 3. ovog lana, organ nadlean za poslove dravnog premera i kata-
stra dostavlja i poreskoj upravi na teritoriji na kojoj se nalazi predmetna nepokretnost.
lan 67
Kad je projekat preparcelacije izraen za potrebe eksproprijacije, kao i za graevinske parcele jav-
ne namene odreene na osnovu plana parcelacije sadranog u planskom dokumentu, uz zahtev za
provoenje preparcelacije podnosi se projekat preparcelacije potvren od strane organa nadlenog za
poslove urbanizma.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra donosi reenje o formiranju katastarskih
parcela, na osnovu projekta preparcelacije iz stava 1. ovog lana ili na osnovu plana parcelacije za gra-
evinske parcele javne namene sadranog u planskom dokumentu.
Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja
reenja.
Reenjem iz stava 2. ovog lana ne menja se vlasnik na novoformiranim katastarskim parcelama.
Primerak reenja iz stava 2. ovog lana dostavlja se vlasnicima graevinskog zemljita i podnosi-
ocu zahteva.
20.3. Geodetski elaborat ispravke granica susednih parcela
i spajanje susednih parcela istog vlasnika
lan 68
Ispravka granica susednih katastarskih parcela, spajanje susednih katastarskih parcela istog vla-
snika, kao i spajanje susednih parcela na kojima je isto lice vlasnik ili dugoroni zakupac na osnovu
ranijih propisa, vri se na osnovu elaborata geodetskih radova.
Elaborat geodetskih radova iz stava 1. ovog lana izrauje se u skladu sa propisima o dravnom
premeru i katastru.
Pre izrade elaborata geodetskih radova, vlasnik katastarske parcele reava imovinsko pravne od-
nose.
Ukoliko je susedna katastarska parcela u javnoj svojini, saglasnost za ispravku granice daje nad-
leni pravobranilac.
Vlasnik parcele, nakon izrade elaborata geodetskih radova, podnosi zahtev za ispravku granica
parcele organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra.
Uz zahtev iz stava 5. ovog lana, vlasnik podnosi i dokaz o reenim imovinsko pravnim odnosima.
Prilikom ispravke granice susednih parcela mora se potovati pravilo da katastarska parcela u jav-
noj svojini koja se pripaja susednoj parceli ne ispunjava uslove za posebnu graevinsku parcelu, kao i
da je manje povrine od parcele kojoj se pripaja.
Trokove ispravke granica parcele snosi vlasnik, odnosno zakupac katastarske parcele.
20.3a Urbanistiko-arhitektonski konkurs
lan 68a
Urbanistiko-arhitektonskim konkursom se bira programsko, urbanistiko, kompoziciono ili pej-
zano reenje za odreenu lokaciju ili idejno arhitektonsko reenje za jedan ili vie objekata, kao i
parterno ili pejzano ureenje delova ili celine predmetne lokacije.
Konkurs predstavlja skup aktivnosti na prikupljanju i ocenjivanju autorskih reenja za lokacije koje
su od znaaja za jedinicu lokalne samouprave.
Nain i postupak za raspisivanje i sprovoenje urbanistiko-arhitektonskog konkursa blie propi-
suje ministar nadlean za poslove urbanizma.
20.4. Posebni sluajevi formiranja graevinske parcele
lan 69
Za graenje, odnosno postavljanje objekata iz lana 2. ta. 26) i 27), elektroenergetskih i elektron-
skih objekata ili komunikacionih mrea i ureaja, moe se formirati graevinska parcela koja odstu-
pa od povrine ili poloaja predvienih planskim dokumentom za tu zonu, pod uslovom da postoji
pristup objektu, odnosno ureajima, radi odravanja i otklanjanja kvarova ili havarije. Kao dokaz o
reenom pristupu javnoj saobraajnoj povrini priznaje se i ugovor o uspostavljanju prava slubenosti
prolaza sa vlasnikom poslunog dobra, odnosno saglasnost vlasnika poslunog dobra.
Za postavljanje stubnih transformatorskih stanica 10/04 kv i 20/04 kv, merno-regulacionih sta-
nica za gas kod potroaa, elektrodistributivnih, elektroprenosnih, anemometorskih i meteorolokih
stubova, kao i stubova elektronskih komunikacija ne primenjuju se odredbe o formiranju graevinske
parcele propisane ovim zakonom.
Za objekte iz stava 1. ovog lana, koji se sastoje iz podzemnih i nadzemnih delova, graevinska
parcela formira se za nadzemne delove tih objekata (glavni objekat, ulazna i izlazna mesta, reviziona
okna i sl.), dok se za podzemne delove tog objekta u trasi koridora ne formira posebna graevinska
parcela.
Za nadzemne elektroenergetske vodove i elise vetroturbina ne formira se posebna graevinska
parcela.
Ukoliko se nadzemni linijski infrastrukturni objekat prostire preko teritorija dve ili vie katastar-
skih optina, pre izdavanja upotrebne dozvole, formira se jedna ili vie graevinskih parcela, tako da
jedna graevinska parcela predstavlja zbir delova pojedinanih katastarskih parcela unutar granice
katastarske optine, osim u sluaju kada je kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima u po-
stupku izdavanja graevinske dozvole podnet ugovor o pravu slubenosti, u skladu sa ovim zakonom.
Objekti iz stava 1. ovog lana mogu se graditi i na poljoprivrednom zemljitu, uz prethodno pri-
bavljenu saglasnost ministarstva nadlenog za poslove poljoprivrede. Za potrebe izgradnje navedenih
objekata na poljoprivrednom zemljitu, mogu se primenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na
preparcelaciju, parcelaciju i ispravku granica susednih parcela, kao i odredbe o odstupanju od povri-
ne ili poloaja predvienih planskim dokumentom u skladu sa stavom 1. ovog lana.
Zemljite iznad podzemnog linijskog infrastrukturnog objekta ne mora predstavljati povrinu jav-
ne namene. Iznad podzemnog infrastrukturnog objekta izuzetno mogu se graditi objekti u skladu
sa ovim zakonom, uz pribavljanje tehnikih uslova u skladu sa posebnim zakonom, zavisno od vrste
infrastrukturnog objekta.
Kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljitu, za objekte iz st. 1. i 2. ovog lana,
moe se podneti i ugovor o ustanovljavanju prava slubenosti, odnosno ugovor o zakupu zemljita u
privatnoj svojini sa vlasnikom zemljita, zakljuen u skladu sa posebnim propisima, kao i ugovor o
uspostavljanju prava slubenosti zakljuen sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljita koji je imalac
javnih ovlaenja, na period koji odredi vlasnik, odnosno korisnik zemljita. Za izgradnju, dogradnju
ili rekonstrukciju komunalne infrastrukture i linijskih infrastrukturnih i elektroenergetskih objekata,
kao dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljitu, moe se, umesto propisanih dokaza
iz ovog lana i drugih dokaza propisanih ovim zakonom dostaviti i popis katastarskih parcela sa pri-
loenim saglasnostima vlasnika, odnosno korisnika zemljita. Kada se kao dokaz o reenim imovin-
sko-pravnim odnosima na zemljitu prilae ugovor o ustanovljavanju prava slubenosti ili saglasnost
vlasnika ili korisnika zemljita, organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra upisuje pravo
svojine samo na objektu, a ugovor, odnosno saglasnost vlasnika se upisuje u list nepokretnosti koji
vodi organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra.
Kada je Republika Srbija vlasnik zemljita na kome nije upisano pravo korienja u korist nekog
drugog lica, Republika direkcija za imovinu Republike Srbije, u ime Republike Srbije, daje saglasnost
ili zakljuuje ugovore o uspostavljanju prava slubenosti na tom zemljitu.
Na zemljitu iznad podzemnih delova objekta iz stava 1. ovog lana i na zemljitu ispod vodova
visokonaponskih dalekovodova i elisa vetroturbina, investitor ima pravo prolaza ili preleta ispod, od-
nosno iznad zemljita, uz obavezu sopstvenika, odnosno draoca tog zemljita da ne ometa izgradnju,
odravanje i upotrebu tog objekta.
U sluaju iz stava 10. ovog lana, ne dostavlja se dokaz o reenim imovinsko pravnim odnosima u
smislu ovog zakona, niti se formira graevinska parcela za predmetno zemljite.
Investitor za izgradnju objekata iz stava 1. ovog lana ima pravo prolaza i provoza preko susednog
i okolnog zemljita koje je u svojini drugih vlasnika, radi izvoenja radova u toku izgradnje, kada to
zahteva tehnoloki postupak i na nain koji je u skladu sa takvim tehnolokim postupkom.
Svi vlasnici i draoci susednog i okolnog zemljita duni su da omogue nesmetani pristup gradili-
tu i trpe izvoenje radova za potrebe izgradnje objekta ili ureaja iz stava 1. ovog lana.
Investitor je duan da vlasnicima ili draocima susednog ili okolnog zemljita nadoknadi tetu
koja bude priinjena prolazom i prevozom i vrati zemljite u prvobitno stanje. Ako ne bude postignut
sporazum o visini naknade tete, odluku o tome donosi nadleni sud.
20.5. Odreivanje zemljita za redovnu upotrebu objekta u posebnim sluajevima
lan 70
Zemljite za redovnu upotrebu jeste zemljite ispod objekta i zemljite oko objekta, koje ispunjava
uslove za graevinsku parcelu i koje po sprovedenom postupku, u skladu sa ovim zakonom, postaje
katastarska parcela.
Zemljite za redovnu upotrebu objekta izgraenog u otvorenom stambenom bloku jeste zemljite
ispod objekta, a po zahtevu podnosioca zahteva u postupku legalizacije, nadleni organ moe odre-
diti graevinsko zemljite ispod objekta kao zemljite za redovnu upotrebu, uz obavezu podnosioca
zahteva da u roku od pet godina od dana pravnosnanosti reenja o legalizaciji pokrene postupak za
utvrivanje zemljita za redovnu upotrebu, u skladu sa ovim zakonom.
Zahtev za utvrivanje zemljita za redovnu upotrebu objekta i formiranje graevinske parcele
podnosi se organu jedinice lokalne samouprave nadlenom za imovinsko-pravne (u daljem tekstu:
nadleni organ) odnose ako:
1) postojea katastarska parcela na kojoj je objekat sagraen predstavlja samo zemljite ispod
objekta, osim u sluaju propisanim ovim zakonom;
2) se radi o objektu za koji je podnet zahtev za legalizaciju za koji je nadleni organ utvrdio da
postoji mogunost legalizacije ili objektu koji je upisan u evidenciju o nepokretnosti i pravima
na njima u skladu sa ranije vaeim zakonima kojima je ureivana legalizacija objekata ili na
osnovu Zakona o legalizaciji objekata (Slubeni glasnik RS, br. 95/13 i 117/14), kada je takav
objekat izgraen na graevinskom zemljitu na kome je kao nosilac prava korienja, odnosno
vlasnik upisana Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili pravno
lice iji su osnivai Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili ne-
ko drugo pravno, odnosno fiziko lice;
3) se radi o objektu koji je upisan u evidenciju o nepokretnosti i pravima na njima u skladu sa
Zakonom o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgraenim bez graevinske
dozvole (Slubeni glasnik RS, broj 25/13), kada je takav objekat izgraen na graevinskom ze-
mljitu na kome je kao nosilac prava korienja, odnosno vlasnik upisana Republika Srbija, au-
tonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili pravno lice iji su osnivai Republika Srbija,
autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili neko drugo pravno, odnosno fiziko lice.
Uz zahtev iz stava 3. ovog lana vlasnik objekta dostavlja dokaz o pravu svojine i osnov sticanja,
odnosno dokaz da je po podnetom zahtevu organ nadlean za poslove legalizacije utvrdio mogu-
nost legalizacije, odnosno doneo reenje o legalizaciji objekta, kopiju plana parcele i uverenje organa
nadlenog za poslove dravnog premera i katastra da li je izvreno obeleavanje, odnosno formiranje
katastarske parcele i po kom osnovu.
Po prijemu zahteva iz stava 3. ovog lana nadleni organ pribavlja po slubenoj dunosti od organa
nadlenog za poslove urbanizma izvetaj da li postojea katastarska parcela ispunjava uslove da bude
odreena kao zemljite za redovnu upotrebu objekta i uslove za graevinsku parcelu, odnosno da li je,
radi utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta potrebno izraditi projekat preparcelacije, od-
nosno parcelacije, da li postoje urbanistiki uslovi za izradu ovih projekata, odnosno pribavi miljenje,
ako je ve izvreno obeleavanje ili formiranje katastarske parcele, da izrada projekta preparcelacije,
odnosno parcelacije nije potrebna. Ako organ za poslove urbanizma utvrdi da je potrebna izrada pro-
jekta preparcelacije, odnosno parcelacije, izvetaj sadri i predlog za formiranje graevinske parcele.
Izvetaj iz stava 5. ovog lana, kao i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije, izrauju se u skla-
du sa uslovima sadranim u vaeem planskom dokumentu, a naroito sa uslovima koji se odnose na
poloaj postojeeg objekta u odnosu na regulaciju i granice katastarske parcele, uslove i nain pristupa
katastarskoj parceli, opti minimum u pogledu povrine koji parcela mora ispunjavati u odnosu na na-
menu i povrinu postojeeg objekta ili u skladu sa optim pravilima za formiranje graevinske parcele
propisanim u podzakonskom aktu kojim se ureuju opta pravila za parcelaciju, regulaciju i izgradnju.
Ako izvetaj iz stava 5. ovog lana sadri obavezu izrade projekta preparcelacije, odnosno par-
celacije, nadleni organ obavetava podnosioca zahteva o potrebi izrade projekta, sa predlogom za
formiranje katastarske parcele.
Ako se na osnovu izvetaja iz stava 5. ovog lana utvrdi da nema urbanistikih uslova za izradu
projekta preparcelacije, odnosno parcelacije, nadleni organ o tome obavetava podnosioca zahteva,
koji ima pravo da u roku od tri dana od dana dobijanja obavetenja podnese prigovor optinskom,
odnosno gradskom veu.
Reenje o utvrivanju zemljita za redovnu upotrebu i formiranju graevinske parcele, po sprove-
denom postupku, donosi nadleni organ.
Reenjem iz stava 9. ovog lana odreuju se svi elementi potrebni za formiranje katastarske parcele,
odnosno utvruje se da je postojea katastarska parcela istovremeno i graevinska parcela, a sastavni
deo reenja je potvreni projekat preparcelacije, odnosno parcelacije koji sadri projekat geodetskog
obeleavanja, odnosno konstataciju da je katastarska parcela ve obeleena, odnosno formirana.
Reenjem iz stava 9. ovog lana utvruje se prestanak prava korienja, odnosno prava svojine
dotadanjeg korisnika, odnosno vlasnika graevinskog zemljita i pravo vlasnika objekta da pravo
svojine na graevinskom zemljitu stekne neposrednom pogodbom, po trinoj ceni, u skladu sa ovim
zakonom.
Na reenje iz stava 9. ovog lana moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom za poslove grae-
vinarstva, u roku od 15 dana od dana dostavljanja reenja.
Pravnosnano reenje iz stava 9. ovog lana je osnov za provoenje promene kod organa nadle-
nog za poslove dravnog premera i katastra.
Ako je graevinska parcela formirana do 11. septembra 2009. godine u skladu za zakonom, nad-
leni organ tu injenicu prihvata kao steeno pravo u postupku odreivanja zemljita za redovnu upo-
trebu objekta.
l. 71-81
(Brisano)
IV GRAEVINSKO ZEMLJITE
Vlasnik katastarske parcele kojoj je promenjena namena iz umskog u graevinsko zemljite duan
je da plati naknadu za promenu namene zemljita pre izdavanja lokacijskih uslova, odnosno graevin-
ske dozvole, u skladu sa zakonom kojim se ureuju ume.
Promena namene iz umskog u graevinsko zemljite sadrana u planskom dokumentu se smatra
optim interesom u skladu sa lanom 10. Zakona o umama (Slubeni glasnik RS, br. 30/10 i 93/12).
Od dana stupanja na snagu planskog dokumenta kojim je izvrena promena namene umskog ze-
mljita u graevinsko zemljite, vlasnik takvog zemljita ostvaruje sva prava vlasnika na graevinskom
zemljitu, u skladu sa ovim zakonom.
4.3. Izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite
lan 90
Graevinsko zemljite moe biti izgraeno i neizgraeno.
Izgraeno graevinsko zemljite je zemljite na kome su izgraeni objekti namenjeni za trajnu
upotrebu, u skladu sa zakonom.
Neizgraeno graevinsko zemljite je zemljite na kome nisu izgraeni objekti, na kome su izgra-
eni objekti bez graevinske dozvole i privremeni objekti.
4.4. Ureeno i neureeno graevinsko zemljite
lan 91
Graevinsko zemljite moe biti ureeno i neureeno.
Ureeno graevinsko zemljite je zemljite koje je u skladu sa planskim dokumentom komunalno
opremljeno za graenje i korienje (izgraen pristupni put, elektromrea, obezbeeno snabdevanje
vodom i obezbeeni drugi uslovi).
4.5. Pripremanje i opremanje graevinskog zemljita sredstvima fizikih ili pravnih lica
lan 92
Graevinsko zemljite koje nije ureeno u smislu ovog zakona, a nalazi se u obuhvatu planskog
dokumenta na osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno graevinska dozvola, moe se
pripremiti, odnosno opremiti i sredstvima fizikih ili pravnih lica.
Lice iz stava 1. ovog lana podnosi nadlenom organu jedinice lokalne samouprave, odnosno li-
cu iz lana 94. ovog zakona, predlog o finansiranju pripremanja, odnosno opremanja graevinskog
zemljita, po kome je nadleni organ duan da postupi u roku od 15 dana od dana prijema predloga.
Nadleni organ, odnosno lice iz lana 94. ovog zakona moe sa licem iz stava 1. ovog lana zaklju-
iti ugovor o zajednikom pripremanju, odnosno opremanju graevinskog zemljita, koji naroito
sadri:
1) podatke o lokaciji, odnosno zoni u kojoj se planira opremanja graevinskog zemljita;
2) podatke iz planskog dokumenta i tehnike uslove za izgradnju;
3) podatke iz programa ureivanja graevinskog zemljita;
4) granice lokacije koja se priprema, odnosno oprema sa popisom katastarskih parcela;
5) dinamiku i rok izgradnje;
6) obavezu jedinice lokalne samouprave kao investitora da obezbedi struni nadzor u toku izvo-
enja radova;
7) odreivanje uea svake ugovorne strane u obezbeivanju, odnosno finansiranju izrade tehni-
ke dokumentacije i strune kontrole tehnike dokumentacije, izvoenju radova i izboru izvo-
aa radova, kao i drugih trokova u vezi sa opremanjem graevinskog zemljita, ukljuujui
visinu i rokove obezbeivanja finansijskih i drugih sredstava;
8) odreivanje objekata koji se grade i koji e prei u svojinu jedinice lokalne samouprave;
9) odreivanje iznosa uea lica iz stava 1. ovog lana u finansiranju pripremanja, odnosno opre-
manja graevinskog zemljita koji e biti umanjen za iznos doprinosa za ureivanje graevin-
skog zemljita;
10) sredstva obezbeenja ispunjenja obaveza ugovornih strana.
5. Ureivanje graevinskog zemljita
lan 93
Ureivanje graevinskog zemljita obuhvata njegovo pripremanje i opremanje.
Pripremanje zemljita obuhvata istrane radove, izradu geodetskih, geolokih i drugih podloga,
izradu planske i tehnike dokumentacije, programa za ureivanje zemljita, raseljavanje, uklanjanje
objekata, saniranje terena i druge radove.
Pored radova iz stava 2. ovog lana, na podrujima koja su bila izloena ratnim dejstvima, obavlja
se i provera o postojanju zaostalih eksplozivnih sredstava, u skladu sa zakonom.
Opremanje zemljita obuhvata izgradnju objekata komunalne infrastrukture i izgradnju i ureenje
povrina javne namene.
lan 94
Ureivanje graevinskog zemljita obavlja se u skladu sa vaeim planskim dokumentom prema
srednjoronim i godinjim programima ureivanja koje donosi jedinica lokalne samouprave, uz stara-
nje o zatiti, racionalnom i odrivom korienju zemljita.
Radi obezbeivanja uslova za ureivanje, upotrebu, unapreivanje i zatitu graevinskog zemlji-
ta, Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave moe da osnuje privredno
drutvo, javno preduzee, odnosno drugu organizaciju ili da vrenje ovih poslova obezbedi na drugi
nain, u skladu sa zakonom, odnosno statutom.
6. Izvori finansiranja ureivanja graevinskog zemljita
lan 95
Finansiranje ureivanja graevinskog zemljita obezbeuje se iz sredstva ostvarenih od:
1) doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita;
2) zakupnine za graevinsko zemljite;
3) otuenja ili razmene graevinskog zemljita;
4) pretvaranja prava zakupa u pravo svojine, u skladu sa ovim zakonom;
5) drugih izvora u skladu sa zakonom.
6.1. Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita
lan 96
Za ureivanje graevinskog zemljita plaa se doprinos jedinici lokalne samouprave na ijoj teri-
toriji je planirana izgradnja objekta.
Novana sredstva dobijena od doprinosa za ureenje graevinskog zemljita koriste se za urei-
vanje (pripremanje i opremanje) graevinskog zemljita, pribavljanje graevinskog zemljita u javnu
svojinu i izgradnju i odravanje objekata komunalne infrastrukture.
lan 97
Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita plaa investitor.
Iznos doprinosa se utvruje reenjem o izdavanju graevinske dozvole tako to se osnovica koju
ini prosena cena kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave, odnosno
gradskoj optini, prema poslednjim objavljenim podacima organa nadlenog za poslove statistike,
pomnoi sa ukupnom neto povrinom objekta koji je predmet gradnje, izraenom u metrima kva-
dratnim, i sa koeficijentom zone i koeficijentom namene objekta koje utvruje jedinica lokalne samo-
uprave.
Koeficijent zone iz stava 2. ovog lana ne moe biti vei od 0,1, a koeficijent namene ne moe biti
vei od 1,5.
Iznos doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita se umanjuje za trokove infrastrukturnog
opremanja graevinskog zemljita sredstvima investitora, na osnovu ugovora zakljuenog u skladu sa
lanom 92. ovog zakona, kao i za vrednost zemljita koje investitor ustupa jedinici lokalne samouprave
za izgradnju infrastrukturnih objekata.
Jedinica lokalne samouprave najkasnije do 30. novembra tekue godine utvruje koeficijente iz
stava 2. ovog lana.
Investitor koji dostavi odgovarajue sredstvo obezbeenja plaanja ima pravo da iznos doprinosa
za ureivanje graevinskog zemljita isplati u najmanje 36 mesenih rata, a onaj koji plaa naknadu
jednokratno, pre podnoenja prijave radova, ima pravo na umanjenje u iznosu od najmanje 30%, u
skladu sa odlukom jedinice lokalne samouprave.
Skuptina jedinice lokalne samouprave optim aktom utvruje zone i vrste namena objekta iz
stava 2. ovog lana, iznose koeficijenata zone i koeficijenata namene, kriterijume, iznos i postupak
umanjivanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita posebna umanjenja iznosa doprinosa
za nedostajuu infrastrukturu kao i uslove i nain obrauna umanjenja iz stava 5. ovog lana, i druge
pogodnosti za investitore, metod valorizacije u sluaju plaanja u ratama kao i druga pitanja od zna-
aja za obraun i naplatu doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita, u skladu sa ovim zakonom,
a svojim pojedinanim aktom moe predvideti dodatne pogodnosti za plaanje doprinosa za objekte
od posebnog znaaja za razvoj jedinice lokalne samouprave. Ne mogu se predvideti umanjenja iznosa
doprinosa za objekte stanogradnje, osim po osnovu propisanom u stavu 5. ovog lana, kao i za objekte
socijalnog stanovanja kod kojih je investitor Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokal-
ne samouprave.
Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita ne obraunava se za objekte javne namene u javnoj
svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladine objekte, podzemne etae
objekata visokogradnje (prostor namenjen za garairanje vozila, podstanice, trafostanice, ostave, ve-
ernice i sl.), osim za delove podzemne etae koje se koriste za komercijalne delatnosti, otvorena deja
igralita, otvorene sportske terene i atletske staze.
Doprinos za ureivanje graevinskog zemljita se plaa kada se namena objekta, odnosno dela
objekta, menja iz jedne namene u drugu namenu za koju je propisan vei iznos doprinosa.
Investitor koji uklanja postojei objekat koji je izgraen u skladu sa zakonom, u cilju izgradnje
novog objekta na istoj lokaciji, plaa doprinos za ureivanje graevinskog zemljita samo za razliku u
broju kvadrata korisne povrine izmeu objekta koji planira da izgradi i objekta koji se uklanja.
Ako za jedinicu lokalne samouprave nisu objavljeni podaci o prosenoj ceni kvadratnog metra
stanova novogradnje, doprinos iz stava 1. bie utvren na osnovu proseka iznosa prosenih cena kva-
dratnog metra stanova novogradnje u svim jedinicama lokalne samouprave istog stepena razvijenosti
u skladu sa zakonom kojim se ureuje regionalni razvoj, za koje su ti podaci objavljeni.
Po zahtevu jedinice lokalne samouprave, u cilju realizacije projekta od znaaja za lokalni eko-
nomski razvoj, Vlada Republike Srbije moe odobriti visinu naknade u drugaijem iznosu od iznosa
predvienog stavom 2. ovog lana.
lan 98
Iznos, nain plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita i sredstvo obezbeenja u
sluaju plaanja na rate su sastavni deo reenja o graevinskoj dozvoli.
Kada nadleni organ po zahtevu investitora izda graevinsku dozvolu usled promena u toku gra-
enja, sastavni deo tog reenja je novi obraun doprinosa.
Sastavni deo reenja o upotrebnoj dozvoli je konani obraun doprinosa.
Najkasnije do podnoenja prijave radova, investitor je duan da izvri uplatu doprinosa za urei-
vanje graevinskog zemljita u celosti, odnosno ako plaa na rate da uplati prvu ratu i dostavi sredstvo
obezbeenja plaanja.
Kao sredstvo obezbeenja plaanja doprinosa, investitor je duan da:
1) do momenta prijave radova, dostavi neopozivu bankarsku garanciju, naplativu na prvi poziv,
bez prigovora koja glasi na ukupan iznos nedospelih rata i koja je izdata na rok koji mora biti
dui tri meseca od dana dospea poslednje rate, ili
2) uspostavi hipoteku na objektu koji vredi najmanje 30% vie od ukupnog iznosa nedospelih rata,
u korist jedinice lokalne samouprave.
Investitor koji gradi objekat ija ukupna bruto razvijena graevinska povrina ne prelazi 200 m i
koji ne sadri vie od dve stambene jedinice nije u obavezi da podnese sredstvo obezbeenja u sluaju
plaanja doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita na rate.
6.2. Otuenje, razmena i davanje u zakup i pribavljanje graevinskog zemljita u javnoj svojini
lan 99
Otuenje neizgraenog graevinskog zemljita u javnoj svojini sprovodi se javnim nadmetanjem
ili prikupljanjem ponuda javnim oglasom, po trinim uslovima, u skladu sa ovim zakonom.
Otuenje graevinskog zemljita iz stava 1. ovog lana, kada je vlasnik graevinskog zemljita u
javnoj svojini Republika Srbija, sprovodi Republika direkcija za imovinu Republike Srbije, odnosno
nadleni organ autonomne pokrajine, kada je vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini auto-
nomna pokrajina. Otuenje graevinskog zemljita, kada je vlasnik graevinskog zemljita u javnoj
svojini jedinica lokalne samouprave sprovodi jedinica lokalne samouprave, odnosno lice iz lana 94.
stav 2. ovog zakona.
Pod otuenjem graevinskog zemljita smatra se i razmena nepokretnosti. U sluaju razmene iz-
meu vlasnika graevinskog zemljita u javnoj, zadrunoj i privatnoj svojini, ne sprovodi se postupak
javnog nadmetanja ni prikupljanja ponuda javnim oglasom, imajui u vidu pravnu prirodu instituta
razmene. Predmet razmene moe biti izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite.
Uslove, nain i postupak razmene nepokretnosti utvruje Vlada.
Postupak, uslove, nain i program otuenja graevinskog zemljita u javnoj svojini autonomne
pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, ureuje autonomna pokrajina, odnosno jedinica
lokalne samouprave.
Postojee i planirane povrine javne namene ne mogu se otuiti iz javne svojine.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini ne moe se otuiti ili dati u zakup, ako nije donet planski
dokument na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, odnosno graevinska dozvola.
Rok za podnoenje prijava za javno nadmetanje, odnosno prikupljanje ponuda iz stava 1. ovog
lana, ne moe biti krai od 30 dana od dana javnog oglaavanja.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini se otuuje licu koje ponudi najveu cenu za to zemljite, ko-
ja se naknadno ne moe umanjivati. Pod umanjenjem najvee cene ne smatra se popust koji odobrava
vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini za jednokratno plaanje odreene cene, u skladu sa
podzakonskim aktom ili optim aktom vlasnika zemljita kojim se ureuje raspolaganje graevinskim
zemljitem.
Izuzetno od odredbe stava 9. ovog lana, jedinica lokalne samouprave moe otuiti neizgrae-
no graevinsko zemljite po ceni koja je manja od trine cene ili otuiti graevinsko zemljite bez
naknade, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade, ako se radi o realizaciji investicionog projekta
kojim se unapreuje lokalni ekonomski razvoj.
Blie uslove i nain za otuenje graevinskog zemljita iz stava 10. ovog lana propisuje Vlada, u
skladu sa propisima o kontroli dravne pomoi.
Izuzetno od odredbe stava 9. ovog lana, Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedi-
nica lokalne samouprave, mogu otuiti graevinsko zemljite po ceni koja je manja od trine cene
ili otuiti bez naknade, kada se radi o ispunjavanju ugovornih obaveza nastalih do dana stupanja na
snagu ovog zakona, po osnovu ugovora u kome je Republika Srbija jedna od ugovornih strana, odno-
sno otuiti ili dati u zakup po ceni, odnosno zakupnini koja je manja od trine cene ili otuiti ili dati
u zakup bez naknade kada se radi o realizaciji projekata za izgradnju objekata od znaaja za Republiku
Srbiju, kao i kada se radi o meusobnom raspolaganju izmeu vlasnika graevinskog zemljita u jav-
noj svojini. Blie uslove, nain i postupak otuenja graevinskog zemljita propisuje Vlada.
O otuenju ili razmeni graevinskog zemljita u javnoj svojini, po sprovedenom postupku javnog
nadmetanja, prikupljanja ponuda ili neposredne pogodbe, nadleni organ donosi odluku, koja se do-
stavlja svim uesnicima u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda.
Vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini i lice kome se graevinsko zemljite otuuje, za-
kljuuju ugovor u roku od 30 dana od dana donoenja odluke iz stava 13. ovog lana.
Graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se dati u zakup u sluaju iz lana 86. ovog zakona.
Ugovor o zakupu graevinskog zemljita u javnoj svojini sadri naroito: podatke o katastarskoj
parceli, nameni i veliini budueg objekta, o visini zakupnine, roku trajanja zakupa, roku i nainu
plaanja doprinosa za ureivanje zemljita, uslove za ureivanje ako se u zakup daje neureeno grae-
vinsko zemljite, roku u kome zemljite mora da se privede nameni, prava i obaveze u sluaju neizvr-
enja obaveza, nain reavanja sporova, kao i postupku i uslovima za izmenu ili raskid ugovora, kao i
uslove pod kojima se zakupcu predmetno zemljite moe dati u svojinu. Kada je ugovorom o zakupu
predvieno plaanje na vie rata, obavezno se propisuje nain usklaivanja visine zakupa sa indeksom
potroakih cena u Republici Srbiji, prema objavljenim podacima nadlene organizacije za poslove
voenja statistike.
Vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini blie ureuje uslove, postupak, nain i sadrinu
ugovora o otuenju ili davanju u zakup.
Uesnik javnog nadmetanja, odnosno uesnik u postupku prikupljanja ponuda koji smatra da je
graevinsko zemljite otueno ili dato u zakup suprotno odredbama ovog zakona, te da mu je na taj
nain povreeno pravo, moe podneti nadlenom sudu tubu za ponitaj ugovora u roku od osam
dana od saznanja za zakljuenje ugovora, a najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja ugovora.
Graevinsko zemljite se pribavlja u javnu svojinu u skladu sa odredbama Zakona o javnoj svojini
koje se odnose na pribavljanje drugih nepokretnosti u javnu svojinu.
Pribavljanje neizgraenog graevinskog zemljita u javnu svojinu za potrebe ureenja povrina
javne namene, moe se, osim u postupku propisanim zakonom kojim se ureuje eksproprijacija, spro-
vesti i sporazumom sa vlasnikom graevinskog zemljita, na nain i u postupku koji se ureuje optim
aktom jedinice lokalne samouprave.
Pribavljanjem graevinskog zemljita u javnu svojinu smatra se i razmena nepokretnosti.
lan 100
Graevinsko zemljite u javnoj svojini se moe otuiti ili dati u zakup neposrednom pogodbom
u sluaju:
1) izgradnje objekata za potrebe obavljanja poslova iz nadlenosti dravnih organa i organizacija,
organa jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i drugih objekata u javnoj
svojini;
2) ispravke granica susednih katastarskih parcela;
3) formiranja graevinske parcele u skladu sa lanom 70. ovog zakona;
4) otuenja iz lana 99. st. 10. i 12. ovog zakona, odnosno davanja u zakup iz lana 86.;
5) sporazumnog davanja zemljita ranijem vlasniku nepokretnosti koja je bila predmet ekspropri-
jacije, u skladu sa propisima o eksproprijaciji;
6) otuenja neizgraenog graevinskog zemljita u postupku vraanja oduzete imovine i obetee-
nja u skladu sa posebnim zakonom;
7) razmene graevinskog zemljita.
U sluaju davanja koncesije ili poveravanja komunalne delatnosti u skladu sa posebnim zakonima,
graevinsko zemljite se moe dati u zakup bez naknade, na vremenski period predvien ugovorom o
koncesiji, odnosno na vremenski period na koji je povereno obavljanje komunalne delatnosti.
Radi ostvarivanja javno-privatnog partnerstva, neizgraeno graevinsko zemljite u javnoj svo-
jini moe se dati u zakup bez naknade privatnom partneru na rok na koji je zakljuen javni ugovor
u skladu sa zakonom kojim se ureuje javno-privatno partnerstvo i koncesije, odnosno unositi kao
osnivaki ulog u privredna drutva, a vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini moe sa fizikim
ili pravnim licem zakljuiti i ugovor o zajednikoj izgradnji jednog ili vie objekata.
Neizgraeno graevinsko zemljite u javnoj svojini moe se unositi kao osnivaki ulog u javno
preduzee.
Vlada blie propisuje nain i uslove za ulaganje iz st. 3. i 4. ovog lana.
7. Izmena ugovora o zakupu graevinskog zemljita
lan 101
Ako se promeni vlasnik objekta, odnosno posebnog fizikog dela objekta koji je izgraen ili se
gradi na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, koje se koristi po osnovu ugovora o zakupu zaklju-
enom u skladu sa zakonom, zakupodavac e, na zahtev zakupca, izmeniti ugovor o zakupu tako to
e na mesto, odnosno pored dotadanjeg zakupca stupiti novi vlasnik objekta, odnosno dela objekta.
Uz zahtev za izmenu ugovora o zakupu dostavlja se ugovor o kupovini objekta ili kupovini objekta
u izgradnji, odnosno drugi pravni osnov kojim se stie pravo svojine na objektu ili objektu u izgradnji,
koji je overen u skladu sa zakonom, sa potvrdom poreske uprave o izmirenju poreza po tom pravnom
osnovu ili sa potvrdom poreske uprave o oslobaanju od poreske obaveze, odnosno pravnosnano
reenje o nasleivanju.
Zakupodavac zakljuuje sa novim vlasnikom objekta ugovor o izmeni ugovora o zakupu, koji po
potpisivanju predstavlja osnov za promenu upisa zakupca u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i
pravima na njima. Prava i obaveze za novog zakupca nastaju danom upisa prava zakupa u javnu knjigu
o nepokretnosti i pravima na njima.
Po upisu prava svojine na objektu koji je izgraen ili za koji je naknadno izdata graevinska i upo-
trebna dozvola u postupku legalizacije na graevinskom zemljitu koje se koristi po osnovu ugovora o
zakupu zakljuenog u skladu sa ovim zakonom, na zahtev zakupca, zakupodavac i zakupac zakljuuju
ugovor o raskidu ugovora o zakupu i eventualno drugi ugovor u skladu sa vaeim propisima, kojim
e regulisati nain i uslove izmirenja, odnosno ispunjenja ugovornih obaveza iz ugovora o zakupu.
Uslove, nain i postupak za izmenu ugovora iz stava 4. ovog lana (nain prenoenja preostalog
duga, oslobaanje od plaanja ugovorene zakupnine ako je plaena trina vrednost graevinskog
zemljita, davanje saglasnosti za pretvaranje prava zakupa u pravo svojine bez naknade i sl.) ureuje
vlasnik graevinskog zemljita u javnoj svojini.
8. Pretvaranje prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu bez naknade
lan 102
Pravo korienja na graevinskom zemljitu, pretvara se u pravo svojine, bez naknade.
Pravo svojine iz stava 1. ovog lana stie se danom stupanja na snagu ovog zakona, a upis prava
svojine vri organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra, po slubenoj dunosti.
Pravo svojine na katastarskoj parceli upisuje se u korist lica koje je upisano kao vlasnik objekta,
odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli, odnosno u vlasnitvu lica koje je upisano kao nosilac
prava korienja na katastarskoj parceli na neizgraenom graevinskom zemljitu, osim za lica iz la-
na 102. stav 9. ovog zakona.
Republici Srbiji, autonomnoj pokrajini, odnosno jedinici lokalne samouprave, koji su upisani kao
nosioci prava korienja na neizgraenom i izgraenom zemljitu u dravnoj svojini u javnoj knjizi o
evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, dana 11. septembra 2009. godine, kao danom stupanja na
snagu Zakona o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, broj 72/09), prestaje pravo korienja na
tim nepokretnostima i prelazi u pravo javne svojine, u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine,
odnosno jedinice lokalne samouprave, bez naknade.
Pravnim licima iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne
samouprave, koja su upisana kao nosioci prava korienja na neizgraenom i izgraenom zemljitu
u dravnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, dana 11. septembra
2009. godine, kao danom stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji, prestaje pravo korienja
na tim nepokretnostima i prelazi u pravo javne svojine osnivaa, bez naknade.
Pod osnivaem iz stava 5. ovog lana smatra se i lan jednolanog privrednog drutva ili jedini
akcionar u privrednom drutvu.
Pravo svojine steeno u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana proizvodi pravno dejstvo od 11. septembra
2009. godine, kao dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji, a upis prava svojine u javnu
knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima u korist Republike Srbije, autonomne pokrajine,
odnosno jedinice lokalne samouprave, ima deklarativni karakter.
Stranim dravama, za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavnitva pravo korie-
nja na izgraenom i neizgraenom graevinskom zemljitu u javnoj svojini pretvara se u pravo svo-
jine na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti ministarstva nadlenog za poslove pravde, na bazi
reciprociteta.
Odredbe stava 1. ovog lana ne primenjuju se na:
1) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, koja su bila ili jesu privredna drutva
i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se ureuje privatizacija,
steajni i izvrni postupak, kao i njihove pravne sledbenike;
2) lica nosioce prava korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini koje
je steeno radi izgradnje u skladu sa ranije vaeim zakonima kojima je bilo ureeno graevin-
sko zemljite do 13. maja 2013. godine, ili na osnovu odluke nadlenog organa;
3) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, iji je poloaj odreen zakonom ko-
jim se ureuje sport, kao i udruenja;
4) drutvena preduzea, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu;
5) lica, nosioce prava korienja na graevinskom zemljitu, na koja se primenjuju odredbe propi-
sa Republike Srbije i bilateralnih meunarodnih ugovora kojima se ureuje sprovoenje Aneksa
g Sporazuma o pitanjima sukcesije (Slubeni list SRJ - Meunarodni ugovori, broj 6/02).
Pravo i uslovi za pretvaranje prava korienja graevinskog zemljita u pravo svojine za lica iz stava
9. ovog lana ureuju se posebnim zakonom.
lan 103
Vlasnicima objekata izgraenim na graevinskom zemljitu u javnoj svojini za koje je zakljuen
ugovor o zakupu radi izgradnje, u trajanju od najmanje 50 godina, u skladu sa ranije vaeim zakoni-
ma o planiranju i izgradnji, po zahtevu zakupca - vlasnika objekta ili dela objekta, utvruje se pravo
svojine na graevinskom zemljitu, bez naknade, ako je u celosti isplaen iznos zakupnine za period
na koji glasi ugovor o zakupu.
Zakupcima na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, za koje je zakljuen ugovor o zakupu radi
izgradnje, u trajanju od najmanje 50 godina, u skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju i iz-
gradnji, po zahtevu zakupca, utvruje se pravo svojine na graevinskom zemljitu, bez naknade, ako
je u celosti isplaen iznos zakupnine za period na koji glasi ugovor o zakupu, osim ako zakupodavac
u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrene sudski postupak za raskid
ugovora o zakupu, i taj se spor pravnosnano okona u njegovu korist.
Zakupcima na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, za koje je zakljuen ugovor o zakupu bez
naknade u skladu sa odredbama ovog zakona, po zahtevu zakupca, pravo zakupa pretvara se u pravo
svojine na graevinskom zemljitu bez naknade, kada reenje o upotrebnoj dozvoli za objekat izgraen
na tom zemljitu postane pravnosnano, ako je to predvieno ugovorom o zakupu.
Uz zahtev za upis prava svojine za lica iz st. 1. i 2. ovog lana, organu nadlenom za upis prava
svojine dostavlja se dokaz da je iznos zakupnine isplaen u celosti.
Uslove i postupak za pretvaranje prava zakupa u pravo svojine ureuje vlasnik zemljita u javnoj
svojini.
Odredba stava 1. ovog lana ne primenjuje se na lica iz lana 102. stav 9. ovog zakona.
Upis prava svojine u korist lica iz st. 1. i 2. ovog lana, vri organ nadlean za poslove voenja evi-
dencije nepokretnosti i pravima na njima, po zahtevu tih lica.
lan 104
Ako je na jednoj katastarskoj parceli izgraeno vie objekata, u vlasnitvu razliitih lica, organ
nadlean za poslove dravnog premera i katastra, u evidenciju o nepokretnosti i pravima na njima
upisuje da je katastarska parcela u suvlasnitvu tih lica, a da je udeo tih lica u srazmeri sa povrinom
koju poseduju u odnosu na ukupnu povrinu objekata koji se nalaze na toj parceli.
Ako se na katastarskoj parceli nalazi objekat, odnosno objekti u suvlasnitvu razliitih lica ili je
objekat sastavljen od posebnih delova koji su u vlasnitvu razliitih lica, organ iz stava 1. ovog lana u
evidenciju nepokretnosti i pravima na njima upisuje da je katastarska parcela u suvlasnitvu tih lica,
a da je udeo tih lica u srazmeri sa povrinom koju poseduju u odnosu na ukupnu povrinu objekta,
odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli.
Po zahtevu lica koje stie pravo svojine na graevinskom zemljitu u skladu sa st. 1. i 2. ovog lana,
organ iz stava 1. ovog lana u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima upisuje to lice kao vlasnika
katastarske parcele, odnosno kao suvlasnika udela na toj parceli.
Ako u evidenciji nepokretnosti i pravima na njima na katastarskoj parceli nije upisan postojei
objekat, zahtev za upis prava svojine na graevinskom zemljitu - katastarskoj parceli na kojoj je obje-
kat sagraen moe se podneti tek nakon upisa tog novog objekta u evidenciju nepokretnosti i pravima
na njima ili na osnovu pravnosnane sudske odluke kojom se takav upis nalae.
9. Zemljite za redovnu upotrebu objekta
lan 105
Vlasnik objekta, odnosno posebnog fizikog dela objekta koji nije upisan kao nosilac prava kori-
enja na graevinskom zemljitu na kome je taj objekat, odnosno deo objekta izgraen, stie pravo
svojine na katastarskoj parceli na kome je taj objekat izgraen, u cilju uspostavljanja jedinstva nepo-
kretnosti iz lana 106. ovog zakona, osim kada je pravo svojine na objektu steeno po osnovu legali-
zacije objekta, odnosno na osnovu Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima
izgraenim bez graevinske dozvole (Slubeni glasnik RS, broj 25/13).
Zahtev za upis prava svojine iz stava 1. ovog lana podnosi se organu nadlenom za poslove drav-
nog premera i katastra.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na lica iz lana 102. stav 9. ovog zakona.
Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta propisanim lanom 70. ovog
zakona utvrdi da povrina katastarske parcele istovremeno predstavlja i zemljite za redovnu upotrebu
objekta u skladu sa ovim zakonom, vlasnik postojeeg objekta stie pravo svojine na tom graevin-
skom zemljitu, po trinoj ceni, neposrednom pogodbom.
Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta propisanim lanom 70. ovog
zakona utvrdi da je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od katastarske parcele na kojoj je
objekat sagraen, vlasnik zemljita moe, ako se od preostalog zemljita ne moe formirati posebna
graevinska parcela, taj preostali deo zemljita otuiti vlasniku objekta po trinoj ceni, neposrednom
pogodbom.
Ako se u postupku utvrivanja zemljita za redovnu upotrebu objekta propisanim lanom 70. ovog
zakona utvrdi da je zemljite za redovnu upotrebu objekta manje od katastarske parcele na kojoj je
objekat sagraen, vlasnik zemljita, ako se od preostalog zemljita moe formirati posebna graevin-
ska parcela, raspolae tim zemljitem u skladu sa ovim zakonom.
U sluaju iz stava 4. ovog lana, organ nadlean za imovinsko pravne poslove jedinice lokalne
samouprave na ijoj teritoriji se nalazi predmetno zemljite, jednim reenjem utvruje zemljite za
redovnu upotrebu i pravo na pretvaranje prava korienja u pravo svojine, u skladu sa ovim zakonom.
Po pravnosnanosti reenja iz stava 7. ovog lana, vlasnik objekta u skladu sa ovim zakonom stie
pravo na upis svojine na graevinskom zemljitu u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima
na njima.
10. Uspostavljanje jedinstva nepokretnosti
lan 106
Po okonanom postupku pretvaranja prava korienja u pravo svojine na graevinskom zemljitu,
u skladu sa ovim zakonom, katastarska parcela izgraenog graevinskog zemljita zajedno sa objekti-
ma sagraenim na njoj postaje jedinstveni predmet prava svojine (jedinstvo nepokretnosti), tako da se
sva postojea prava i tereti koji su postojali na objektu, odnosno posebnom delu objekta, od trenutka
upisa prava svojine prenose i na tu katastarsku parcelu, odnosno deo katastarske parcele vlasnika tog
posebnog dela, osim ako je na tom zemljitu ustanovljen dugoroni zakup u skladu sa ovim zakonom.
U sluaju kada je vie objekata razliitih vlasnika izgraeno na jednoj katastarskoj parceli, jedin-
stvo nepokretnosti iz stava 1. ovog lana uspostavlja se po sprovedenom postupku parcelacije, tako da
se za svaki objekat posle parcelacije formira posebna katastarska parcela.
U sluaju kada je na jednoj parceli upisano vie sukorisnika, odnosno suvlasnika, a samo jedan od
njih je vlasnik objekta izgraenog na toj parceli, jedinstvo nepokretnosti iz stava 1. ovog lana uspo-
stavlja se po sprovedenom postupku parcelacije za katastarsku parcelu na kojoj je sagraen objekat,
dok se ostale parcele formiraju kao katastarske parcele neizgraenog graevinskog zemljita.
Parcelacija iz st. 2. i 3. ovog lana sprovodi se na osnovu saglasnosti vlasnika postojeih objekata
ili zemljita.
U sluaju da saglasnost iz stava 4. ovog lana ne bude postignuta, zainteresovano lice moe po-
krenuti postupak za razvrgnue suvlasnike zajednice kod nadlenog suda. Na osnovu pravnosnane
sudske odluke, sprovodi se parcelacija iz st. 2. i 3. ovog lana pred organom nadlenim za poslove
dravnog premera i katastra.
Prilikom izrade projekta parcelacije za potrebe razvrgnua suvlasnike zajednice u sudskom po-
stupku, ne moraju se primenjivati odredbe o minimalnoj povrini graevinske parcele, o pristupu
javnoj saobraajnoj povrini, visini i udaljenju objekata, koji su propisani planskim dokumentom za
tu zonu.
Odredbe ovog lana koje se odnose na razvrgnue suvlasnike zajednice primenjuju se i na lica iz
lana 102. stav 9. ovog zakona u cilju razvrgnua sukorisnike zajednice i formiranja novih katastar-
skih parcela u skladu sa ovim zakonom. Na novoformiranim katastarskim parcelama upisuje se pravo
korienja.
lan 106a
(Brisan)
11. Urbana komasacija
lan 107
Urbana komasacija (u daljem tekstu: komasacija) je postupak kojim se postojee katastarske par-
cele na podruju za koje je donet plan generalne ili plan detaljne regulacije (u daljem tekstu: koma-
saciono podruje) pretvaraju u graevinske parcele, u skladu sa vaeim planskim dokumentom, u
V IZGRADNJA OBJEKATA
lan 110
Graenje objekta vri se na osnovu graevinske dozvole i tehnike dokumentacije, pod uslovima i
na nain utvren ovim zakonom.
1. Sadrina i vrste tehnike dokumentacije
1.1. Prethodni radovi
lan 111
Pre poetka izrade tehnike dokumentacije za graenje objekta iz lana 133. ovog zakona, za koje
graevinsku dozvolu izdaje nadleno ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, a koji se finansira-
ju sredstvima iz budeta obavljaju se prethodni radovi na osnovu ijih rezultata se izrauje prethodna
studija opravdanosti i studija opravdanosti.
Za graenje objekata iz lana 133. ovog zakona, za koje se na osnovu planskog dokumenta mogu
izdati lokacijski uslovi, ne izrauje se prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom.
lan 112
Prethodni radovi, u zavisnosti od klase i karakteristika objekta, obuhvataju: istraivanja i izradu
analiza i projekata i drugih strunih materijala; pribavljanje podataka kojima se analiziraju i razrauju
inenjerskogeoloki, geotehniki, geodetski, hidroloki, meteoroloki, urbanistiki, tehniki, tehno-
loki, ekonomski, energetski, seizmiki, vodoprivredni i saobraajni uslovi; uslove zatite od poara i
zatite ivotne sredine, kao i druge uslove od uticaja na gradnju i korienje odreenog objekta.
1.2. Prethodna studija opravdanosti
lan 113
Prethodnom studijom opravdanosti utvruje se naroito prostorna, ekoloka, drutvena, finansij-
ska, trina i ekonomska opravdanost investicije za varijantna reenja definisana generalnim projek-
tom, na osnovu kojih se donosi planski dokument, kao i odluka o opravdanosti ulaganja u prethodne
radove za idejni projekat i izradu studije opravdanosti.
Prethodna studija opravdanosti sadri generalni projekat iz lana 117. ovog zakona.
1.3. Studija opravdanosti
lan 114
Studijom opravdanosti odreuje se naroito prostorna, ekoloka, drutvena, finansijska, trina i
ekonomska opravdanost investicije za izabrano reenje, razraeno idejnim projektom, na osnovu koje
se donosi odluka o opravdanosti ulaganja, za projekte koji se finansiraju sredstvima iz budeta.
Studija opravdanosti sadri idejni projekat iz lana 118. ovog zakona.
Izrada prethodne studije opravdanosti, odnosno studije opravdanosti
lan 115
Izradu prethodne studije opravdanosti i studije opravdanosti moe obavljati privredno drutvo,
odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajui registar za obavljanje delatnosti projektova-
nja i inenjeringa i koje ispunjava uslove u pogledu strunog kadra.
lan 116
Tehnika dokumentacija izrauje se kao:
1) generalni projekat;
2) idejno reenje;
3) idejni projekat;
4) projekat za graevinsku dozvolu;
5) projekat za izvoenje;
6) projekat izvedenog objekta.
1.4. Generalni projekat
lan 117
Generalni projekat sadri naroito podatke o: makrolokaciji objekta; optoj dispoziciji objekta;
tehniko-tehnolokoj koncepciji objekta; nainu obezbeenja infrastrukture; moguim varijantama
prostornih i tehnikih reenja sa stanovita uklapanja u prostor; prirodnim uslovima; proceni uticaja
na ivotnu sredinu; inenjerskogeolokim-geotehnikim karakteristikama terena sa aspekta utvri-
vanja generalne koncepcije i opravdanosti izgradnje objekta; istranim radovima za izradu idejnog
projekta; zatiti prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; funkcionalnosti i racionalnosti reenja.
1.4a Idejno reenje
lan 117a
Idejno reenje se izrauje za potrebe pribavljanja lokacijskih uslova, a moe biti deo urbanistikog
projekta za potrebe urbanistiko-arhitektonske razrade lokacije.
1.5. Idejni projekat
lan 118
Idejni projekat se izrauje za potrebe izgradnje objekata i izvoenja radova iz lana 145. ovog
zakona, kao i za objekte iz lana 133. ovog zakona, kada podlee strunoj kontroli od strane revizione
komisije.
1.6 Projekat za graevinsku dozvolu
lan 118a
Projekat za graevinsku dozvolu se izrauje za potrebe pribavljanja reenja o graevinskoj dozvoli.
Projekat iz stava 1. ovog lana obavezno sadri i izjavu glavnog projektanta, odgovornog projek-
tanta i vrioca tehnike kontrole, kojom se potvruje da je projekat izraen u skladu sa lokacijskim
uslovima, propisima i pravilima struke.
Za objekte za koje je zakonom kojim se ureuje zatita od poara propisana mera obavezne zatite
od poara, sastavni deo projekta za graevinsku dozvolu jeste i elaborat o zatiti od poara.
Elaborat o zatiti od poara izrauje lice sa odgovarajuom licencom izdatom u skladu sa propisi-
ma kojima se ureuje zatita od poara.
l. 119-122
(Brisano)
1.7. Projekat za izvoenje
lan 123
Projekat za izvoenje izrauje se za potrebe izvoenja radova na graenju.
Projekat za izvoenje je skup meusobno usaglaenih projekata kojim se utvruju graevinsko-
tehnike, tehnoloke i eksploatacione karakteristike objekta sa opremom i instalacijama, tehniko-teh-
noloka i organizaciona reenja za gradnju objekta, investiciona vrednost objekta i uslovi odravanja
objekta.
Projekat iz stava 1. ovog lana obavezno sadri i izjavu glavnog projektanta i izjave odgovornih
projektanata kojima se potvruje da je projekat izraen u skladu sa lokacijskim uslovima, graevin-
skom dozvolom, projektom za graevinsku dozvolu, propisima i pravilima struke.
Projekat za izvoenje se moe izraivati i u fazama, u kom sluaju se radovi izvode samo za onu
fazu za koju je projekat za izvoenje potvren u skladu sa stavom 3. ovog lana.
Za objekte za koje se u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita od poara pribavlja saglasnost
na tehniki dokument, pre izdavanja upotrebne dozvole pribavlja se saglasnost na projekat za izvoe-
nje.
Saglasnost iz stava 5. ovog lana pribavlja se u postupku objedinjene procedure, u roku od 15 dana
od dana podnoenja zahteva, odnosno u roku od 30 dana u sluaju da se pribavlja za objekte iz lana
133. ovog zakona.
1.8. Projekat izvedenog objekta
lan 124
Projekat izvedenog objekta izrauje se za potrebe pribavljanja upotrebne dozvole, korienja i odr-
avanja objekta.
Projekat izvedenog objekta izrauje se za sve objekte za koje se po odredbama ovog zakona pri-
bavlja graevinska dozvola.
Projekat izvedenog objekta je projekat za izvoenje sa izmenama nastalim u toku graenja objekta.
Projekat izvedenog objekta ne podlee tehnikoj kontroli, osim kada se izrauje za potrebe lega-
lizacije objekata.
U sluaju da u toku graenja objekta nije odstupljeno od projekta za izvoenje, investitor, lice koje
vri struni nadzor i izvoa radova potvruju i overavaju na projektu za izvoenje da je izvedeno
stanje jednako projektovanom stanju.
lan 125
(Brisano)
2. Izrada tehnike dokumentacije
lan 126
Tehniku dokumentaciju za izgradnju objekata moe da izrauje privredno drutvo, odnosno dru-
go pravno lice, odnosno preduzetnik koji su upisani u registar privrednih subjekata.
VI GRAEVINSKA DOZVOLA
1. Nadlenost za izdavanje graevinske dozvole
lan 133
Graevinsku dozvolu za izgradnju objekata izdaje ministarstvo nadleno za poslove graevinar-
stva (u daljem tekstu: Ministarstvo), ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu za izgradnju objekata, i to:
1) visokih brana i akumulacija napunjenih vodom, jalovinom ili pepelom za koje je propisano
tehniko osmatranje;
2) nuklearnih objekata i drugih objekata koji slue za proizvodnju nuklearnog goriva, radioizoto-
pa, ozraivanja, uskladitenje radioaktivnih sirovina i otpadnih materija za nauno-istraivake
svrhe;
3) objekata za preradu nafte i gasa koji se grade van eksploatacionih polja po prethodno pribavlje-
noj saglasnosti ministarstva nadlenog za eksploataciju mineralnih sirovina, proizvodnju bio-
19) regionalnih deponija, odnosno deponija za odlaganje neopasnog otpada za podruje nastanje-
no sa preko 200.000 stanovnika;
20) objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije snage 10 MW i vie.
2. Poveravanje izdavanja graevinske dozvole
lan 134
Poverava se autonomnoj pokrajini izdavanje graevinskih dozvola za izgradnju objekata odree-
nih u lanu 133. ovog zakona koji se u celini grade na teritoriji autonomne pokrajine.
Poverava se jedinicama lokalne samouprave izdavanje graevinskih dozvola za izgradnju objekata
koji nisu odreeni u lanu 133. ovog zakona.
3. Izdavanje graevinske dozvole
lan 135
Graevinska dozvola se izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole dostavi
projekat za graevinsku dozvolu, ima odgovarajue pravo na zemljitu ili objektu i koji je dostavio
dokaze propisane podzakonskim aktom kojim se blie ureuje sadrina i nain izdavanja graevinske
dozvole i platio odgovarajue administrativne takse. Sastavni deo zahteva je i izvod iz projekta za
izdavanje graevinske dozvole potpisan i overen peatom line licence od strane glavnog projektanta.
Kao odgovarajue pravo na zemljitu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na graevinskom ze-
mljitu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.
Kao odgovarajue pravo na graevinskom zemljitu za lica iz lana 102. stav 9. ovog zakona smatra
se i pravo korienja na graevinskom zemljitu koje je upisano u odgovarajuu evidenciju nepokret-
nosti i pravima na njima, do donoenja posebnog propisa kojim e biti ureeno pravo i nain sticanja
prava svojine na graevinskom zemljitu za ova lica.
Za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata, kao dokaz o odgovarajuem pravu smatra se i
pravnosnano ili konano reenje o eksproprijaciji, zakljuen ugovor o pravu slubenosti u skladu sa
ovim zakonom, zakljuen ugovor o zakupu na zemljitu u privatnoj svojini, kao i drugi dokazi propi-
sani lanom 69. ovog zakona.
Za izgradnju komunalne infrastrukture u regulaciji postojee saobraajnice, u skladu sa faktikim
stanjem na terenu, ne dostavlja se dokaz o odgovarajuem pravu na zemljitu, odnosno objektu.
Za izgradnju ili izvoenje radova na graevinskom zemljitu ili objektu koji je u vlasnitvu vie
lica, kao dokaz o odgovarajuem pravu prilae se i overena saglasnost tih lica, a ako se izvode radovi
na nadziivanju, prilae se i ugovor zakljuen u skladu sa posebnim zakonom.
Za izgradnju ili izvoenje radova na graevinskom zemljitu na kome je kao nosilac prava kori-
enja upisano lice iz lana 102. stav 9. ovog zakona, uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se izvod iz
lista nepokretnosti sa upisanim pravom korienja u korist podnosioca zahteva.
Za izgradnju ili izvoenje radova na izgradnji objekata za slubene potrebe diplomatsko-konzu-
larnih predstavnitava stranih drava, odnosno kancelarija meunarodnih organizacija u Republici
Srbiji, ukoliko je to propisano bilateralnim sporazumom, investitor nema obavezu plaanja doprinosa
za ureivanje graevinskog zemljita, ako postoji reciprocitet sa tom stranom dravom, o emu potvr-
du izdaje ministarstvo nadleno za spoljne poslove.
Za izgradnju energetskih objekata, pre izdavanja graevinske dozvole, investitor pribavlja energet-
sku dozvolu, u skladu sa posebnim zakonom.
Ako je zahtevom za izdavanje graevinske dozvole predvieno prikljuenje objekta na komunalnu
ili drugu infrastrukturu koja u trenutku izdavanja lokacijskih uslova nije izvedena, to je utvreno lo-
kacijskim uslovima, uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole se podnosi ugovor izmeu investitora
i odgovarajueg imaoca javnih ovlaenja kojim se utvruju obaveze ugovornih strana da, najkasnije
do isteka roka za zavretak radova na objektu za koji se trai graevinska dozvola, izgrade infrastruk-
turu potrebnu za prikljuenje tog objekta na komunalnu ili drugu infrastrukturu.
Ako je stranka pokrenula upravni spor, a investitor iz tog razloga ne zapone sa graenjem objekta
do pravnosnanosti reenja, investitor ima pravo na naknadu tete i na izgubljenu dobit u skladu sa
zakonom, ako se utvrdi da je tuba neosnovana.
6. Odluivanje po albi
lan 139
Po albi na reenje o graevinskoj dozvoli jedinice lokalne samouprave, kao i na prvostepeno re-
enje o odobrenju izvoenja radova iz lana 145. ovog zakona jedinice lokalne samouprave, reava
ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva.
Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja o graevinskoj
dozvoli jedinice lokalne samouprave, donetoj za graenje objekata koji se grade na teritoriji autono-
mne pokrajine, kao i na prvostepeno reenje o odobrenju izvoenja radova iz lana 145. ovog zakona
jedinice lokalne samouprave koji se izvode na teritoriji autonomne pokrajine.
Gradu Beogradu se poverava reavanje po albi protiv prvostepenog reenja o graevinskoj dozvo-
li donetoj za graenje objekta do 800 m2 bruto razvijene graevinske povrine, kao i na prvostepeno
reenje o odobrenju izvoenja radova iz lana 145. ovog zakona, na teritoriji grada Beograda.
7. Rok vaenja graevinske dozvole
lan 140
Graevinska dozvola prestaje da vai ako se ne otpone sa graenjem objekta, odnosno izvoe-
njem radova, u roku od dve godine od dana pravnosnanosti reenja kojim je izdata graevinska do-
zvola.
Reenje kojim se utvruje prestanak vaenja graevinske dozvole iz stava 1. ovog lana donosi
organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole.
Graevinska dozvola prestaje da vai ako se u roku od pet godina od dana pravnosnanosti reenja
kojim je izdata graevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola, osim za objekte iz lana 133. ovog
zakona, objekte komunalne infrastrukture koji se izvode fazno i porodine stambene zgrade koje inve-
stitor gradi radi reavanja svojih stambenih potreba.
Na zahtev investitora, nadleni organ moe doneti reenje kojim se odobrava da pravnosnana
graevinska dozvola ostaje na pravnoj snazi jo dve godine od roka propisanog stavom 3. ovog lana,
ako investitor prui dokaz da je stepen zavrenosti objekata preko 80%, odnosno ako se u postupku
utvrdi da je objekat ukrovljen, sa postavljenom spoljnom stolarijom i izvedenim razvodima unutra-
njih instalacija koje omoguavaju njegovo prikljuenje na spoljnu mreu infrastrukture.
Posle isteka roka iz stava 3, odnosno stava 4. ovog lana, investitor plaa na raun Poreske uprave
naknadu u visini poreza na imovinu, koji bi se plaao u skladu sa zakonom kojim se ureuje porez
na imovinu za ceo objekat, da je isti izgraen u skladu sa graevinskom dozvolom, sve dok se za tu
lokaciju ne izda nova graevinska dozvola.
Reenje kojim se utvruje prestanak vaenja graevinske dozvole iz stava 3. odnosno stava 4. ovog
lana donosi organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole, a po pravnosnanosti to reenje do-
stavlja Poreskoj upravi na ijoj teritoriji se nalazi predmetni objekat.
8. Izmene reenja o graevinskoj dozvoli usled promene investitora
lan 141
Ako se nakon pravnosnanosti reenja o graevinskoj dozvoli promeni investitor, novi investitor
je duan da u roku od 15 dana od dana nastanka promene, podnese organu koji je izdao graevinsku
dozvolu zahtev za izmenu reenja o graevinskoj dozvoli.
Uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se dokaz o pravu svojine, odnosno drugom pravu na ze-
mljitu radi izgradnje objekta, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu radi rekonstrukcije objekta i
drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji.
Ako se objekat u izgradnji nalazi na zemljitu koje je u privatnoj svojini, uz zahtev iz stava 2. ovog
lana dostavlja se ugovor o kupovini graevinskog zemljita, odnosno objekta u izgradnji, zakljuen u
obliku javnobelenikog zapisa, odnosno drugi pravni osnov o sticanju prava svojine na graevinskom
zemljitu, odnosno objektu u izgradnji, sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa
zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odnosno dokazom da promet graevinskog zemljita,
odnosno objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi
na imovinu.
Ako se objekat u izgradnji nalazi na graevinskom zemljitu u javnoj svojini, a nosilac izdate gra-
evinske dozvole je zakupac na tom zemljitu, uz zahtev iz stava 2. ovog lana podnosi se izvod iz evi-
dencije nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim pravom zakupa na ime novog vlasnika objekta
u teretnom listu. Uz zahtev za upis prava zakupa na graevinskom zemljitu na ime novog vlasnika
objekta u izgradnji, dostavlja se ugovor o kupovini objekta u izgradnji, zakljuen u obliku javnobele-
nikog zapisa, odnosno drugi pravni osnov o sticanju prava svojine na objektu u izgradnji, sa dokazom
o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi na imovinu, odno-
sno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja u skladu sa zakonom kojim
se ureuju porezi na imovinu i ugovor sa vlasnikom graevinskog zemljita u javnoj svojini o izmeni
ugovora o zakupu, u skladu sa ovim zakonom.
Ako je predmet izdate graevinske dozvole nadziivanje, odnosno pretvaranje zajednikih prosto-
rija u stan ili poslovni prostor, kao dokaz iz stava 2. ovog lana podnosi se ugovor o kupovini objekta
u izgradnji, odnosno drugi pravni osnov sticanja prava svojine na objektu u izgradnji, koji je sudski
overen i sa dokazom o plaenom odgovarajuem porezu u skladu sa zakonom kojim se ureuju porezi
na imovinu, odnosno dokazom da promet objekta u izgradnji nije predmet oporezivanja zakona kojim
se ureuju porezi na imovinu i ugovor zakljuen sa skuptinom, odnosno savetom zgrade, u skladu sa
posebnim zakonom.
Ako je predmet izdate graevinske dozvole rekonstrukcija postojeeg objekta, kao dokaz iz stava 2.
ovog lana podnosi se izvod iz javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima sa upisanim
pravom svojine na objektu za koji je izdata graevinska dozvola o rekonstrukciji.
Kao dokaz iz stava 2. ovog lana moe se podneti i pravnosnano reenje o nasleivanju, kao i
reenje o statusnoj promeni privrednog drutva iz koga se na nesporan nain moe utvrditi pravni
kontinuitet podnosioca.
Zahtev za izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli, moe se podneti dok traje graenje
objekta.
Reenje o izmeni reenja o graevinskoj dozvoli izdaje se u roku od osam dana od dana podno-
enja zahteva i sadri podatke o izmeni u pogledu imena, odnosno naziva investitora, dok u ostalim
delovima ostaje nepromenjeno.
Na osnovu reenja iz stava 9. ovog lana, nadleni organ je duan da na projektu za graevinsku
dozvolu upie i peatom organa overi nastalu promenu.
Reenje iz stava 9. ovog lana dostavlja se ranijem i novom investitoru i graevinskoj inspekciji.
Na reenje iz stava 9. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja, a
ako je donosilac reenja Ministarstvo, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, tubom se moe
pokrenuti upravni spor.
Odredba ovog lana koja se odnosi na izmenu reenja o lokacijskoj i graevinskoj dozvoli usled
promene investitora shodno se primenjuje i na izmenu odobrenja za izgradnju i glavnog projekta
potvrenog u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03
i 34/06), kao i na izmenu reenja o graevinskoj dozvoli izdatoj po odredbama ranije vaeih zakona
kojima je ureivana izgradnja objekata, kada je u skladu sa tim reenjem zapoeta izgradnja objekta.
objekata koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagraen glavni objekat, a koji se izvode
na nain da ne ometaju redovno korienje susednih objekata (vrtna senila do 15 m2 osnove, staze,
platoi, vrtni bazeni i ribnjaci povrine do 12 m2 i dubine do 1 m, nadstrenice osnove do 10 m2, deja
igralita, dvorini kamini povrine do 2 m i visine do 3 m, kolski prilazi objektima irine 2,5-3 m, so-
larni kolektori koji se ne prikljuuju na elektrodistributivnu mreu); stone jame do 20 m2 u osnovi;
grobnice i spomenici na groblju; peake staze, ploe za obavetavanje povrine do 6 m2 i druga opre-
ma u zatienim prirodnim dobrima (prema odluci privrednog drutva, javnog preduzea, odnosno
drugog pravnog lica koji upravlja tim prirodnim dobrom); nosai antena sa antenama na postojeim
zgradama, putevima, infrastrukturi i kontejnerima elektronskih komunikacija, kao i tipski kabineti
baznih stanica na odgovarajuim nosaima, sredstva elektronskih komunikacija koja se postavljaju ili
instaliraju na kablovima i mreama elektronskih komunikacija i kablovi elektronskih komunikacija
koji se postavljaju ili instaliraju u postojeu linijsku infrastrukturu elektronskih komunikacija - ka-
blovsku kanalizaciju; kontejneri za smetaj elektronsko komunikacione i elektroenergetske opreme i
ureaja, mikrorovovi za optike i druge kablove, tipski ormani za unutranju i spoljanju montau za
smetaj opreme elektronske komunikacije i sl.; radovi na odravanju, popravke i zamena opreme na
objektima vetroelektrana koji se izvode bez graevinskih radova (zamena elisa, zamena gondola, za-
mena odreenih ureaja i njihovih delova); stubii katodne zatite za eline cevovode i stanice katod-
ne zatite, oznake kilometrae, oznake skretanja i zatitne lule na ukrtanjima sa putevima i prugama
na linijskim infrastrukturnim objektima tipa gasovoda, naftovoda i produktovoda.
lan 145
Graenje objekata iz lana 2. ta. 24) i 24a) ovog zakona, izvoenje radova na investicionom odr-
avanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, izgradnja sekundarnih, odnosno
distributivnih mrea komunalne infrastrukture u okviru postojee regulacije ulica, kao i ureenje sa-
obraajnica u okviru postojee regulacije ulica, rekonstrukcija, adaptacija, sanacija, promena name-
ne objekta bez izvoenja graevinskih radova, promena namene uz izvoenje graevinskih radova,
izvoenje radova na razdvajanju ili spajanju poslovnog ili stambenog prostora, ugradnja unutranjih
instalacija (gas, struja, voda, toplotna energija i sl.) u postojei objekat, postavljanje antenskih stubova
i sekundarnih, odnosno distributivnih delova elektronske komunikacione mree, pojedinani elektro-
distributivni i elektroprenosni stubovi, deo srednjenaponske elektrodistributivne mree koji obuhvata
10 kv, 20 kv i kv vod, tipske transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv i 35 kv naponski nivo i deo
elektrodistributivne mree od transformatorske stanice 10/04 kv, 20/04 kv, 35/10 (20) kv i 35/04 kv
do mesta prikljuka na objektu kupca (1 kv), 10 kv i 20 kv razvodna postrojenja, manje crpne stanice
i manji ski liftovi, prikljuci na izgraenu vodovodnu, kanalizacionu, gasnu i sl. mreu; kompresorske
jedinice za gas, ureaji za isporuku gasa, elektrane koje koriste obnovljive izvore energije instalirane
snage 50 kW, tipski toplovodni prikljuci, graenje zidanih ograda, vre se na osnovu reenja kojim
se odobrava izvoenje tih radova, odnosno promena namene objekta, koje izdaje organ nadlean za
izdavanje graevinske dozvole.
Reenje o odobrenju izvoenja radova se izdaje investitoru koji ima odgovarajue pravo u skladu
sa lanom 135. ovog zakona, koji dostavi idejni projekat u skladu sa podzakonskim aktom kojim se
ureuje sadrina tehnike dokumentacije prema klasi objekta, odnosno tehniki opis i popis radova
za izvoenje radova na investicionom odravanju, odnosno uklanjanju prepreka za kretanje osoba sa
invaliditetom, a uredio je odnose sa jedinicom lokalne samouprave u pogledu doprinosa za ureivanje
graevinskog zemljita i platio odgovarajuu administrativnu taksu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, po zahtevima za izdavanje reenja kojim se odobrava
izvoenje radova na objektima iz lana 2. ta. 24) i 24a) ovog zakona, kao i za rekonstrukciju, adap-
taciju i sanaciju objekata u granicama nacionalnog parka i objekata u granicama zatite zatienog
prirodnog dobra od izuzetnog znaaja, kao i za izvoenje radova na investicionom odravanju, adap-
taciji i sanaciji u zatienoj okolini kulturnih dobara od izuzetnog znaaja i kulturnih dobara upisanih
u Listu svetske kulturne batine, reava nadleni organ jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji
se nalazi predmetni objekat.
Nadleni organ odbie reenjem zahtev ako je za radove navedene u zahtevu potrebno izdavanje
graevinske dozvole, u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva.
Nadleni organ donosi reenje kojim se odobrava izvoenje radova, odnosno promena namene u
roku od pet dana od dana podnoenja zahteva.
Na reenja iz st. 3. i 4. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja
reenja.
Po zavretku izgradnje, odnosno izvoenju radova, za objekte iz stava 1. ovog lana, po zahtevu
investitora, nadleni organ moe izdati upotrebnu dozvolu.
Pravnosnano reenje iz stava 2. ovog lana, za objekte koji se u skladu sa odredbama zakona kojim
se ureuje upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima mogu upisati u javnu
evidenciju, kao i za promenu namene objekta, odnosno dela objekta bez izvoenja radova, predstavlja
osnov za upis u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a ako je za predmetni
objekat, odnosno izvoenje radova izdata i upotrebna dozvola po zahtevu investitora, osnov za upis
u javnu knjigu predstavlja pravnosnano reenje iz stava 2. ovog lana i pravnosnano reenje o upo-
trebnoj dozvoli.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva odredie za koje objekte, odnosno radove, se pre
izvoenja radova obavezno izrauje projekat za izvoenje.
lan 146
Postavljanje i uklanjanje manjih montanih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim
povrinama (kiosci, bate ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar), balon hala sport-
ske namene, nadstrenica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu, objekata za deponovanje i separaciju
renih agregata i ploveih postrojenja na vodnom zemljitu, obezbeuje i ureuje jedinica lokalne
samouprave.
Ukoliko se objekti iz stava 1. ovog lana nalaze u prostornoj kulturno-istorijskoj celini ili zatie-
noj okolini nepokretnog kulturnog dobra, njihovo postavljanje se vri uz uslove nadlenog zavoda za
zatitu spomenika kulture.
Izgradnju i postavljanje spomenika i spomen obeleja na povrinama javne namene obezbeuje i
ureuje jedinica lokalne samouprave, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadlenog za
poslove kulture. Zabranjena je izgradnja spomenika i spomen obeleja izvan povrina javne namene.
12. Privremena graevinska dozvola
lan 147
Privremena graevinska dozvola se izdaje za izgradnju: asfaltne baze, separacije agregata, fabrike
betona, samostojeih, ankerisanih meteorolokih anamometarskih stubova, kao i stubova za druge
namene, privremene saobraajnice i prikljuci, prikljuci na komunalnu mreu za potrebe graenja
ili eksploatacije objekata, kao i za izvoenje istranih radova na lokaciji, u cilju utvrivanja uslova za
izradu projekta za izvoenje i za izmetanje postojeih instalacija.
Na postupak izdavanja privremene graevinske dozvole i njenu sadrinu primenjuju se odredbe
koje se odnose na izdavanje reenja iz lana 145. ovog zakona.
Privremena graevinska dozvola, osim izgradnje objekata iz stava 1. ovog lana, moe se izdati i za
izvoenje radova na proizvodnim objektima ili objektima u funkciji proizvodnih objekata, a za koje je
podnet zahtev za legalizaciju, radi dovoenja objekta u funkcionalno stanje, u cilju nastavka proizvod-
nje ili obnavljanja proizvodnog procesa. Po zavretku radova na investicionom odravanju, adaptaciji,
rekonstrukciji ili sanaciji, investitor je u obavezi da organu nadlenom za poslove legalizacije dostavi
tehniki opis i popis radova na investicionom odravanju, idejni projekat, odnosno projekat za izvo-
enje, zavisno od radova koji se izvode.
Za radove iz stava 3. ovog lana privremena graevinska dozvola se moe izdati ako je investitor
upisan kao vlasnik na graevinskom zemljitu na kome je taj objekat sagraen.
Zavisno od vrste objekta, odnosno radova, privremena graevinska dozvola se donosi za tano
odreeni period u kome se objekat moe koristiti, odnosno izvoditi radovi, a koji ne moe biti dui od
tri godine od dana donoenja privremene graevinske dozvole.
U sluaju da investitor sam ne ukloni privremeni objekat u odreenom roku, organ koji je doneo
privremenu graevinsku dozvolu, po slubenoj dunosti dostavlja zahtev graevinskoj inspekciji za
uklanjanje.
alba na reenje graevinskog inspektora ne zadrava izvrenje reenja.
Na zahtev investitora, reenje o privremenoj graevinskoj dozvoli moe se jednom produiti za
jo tri godine. Istekom naknadnog roka, primenjuju se odredbe ovog lana o uklanjanju privremenog
objekta.
VII GRAENJE
1. Prijava radova
lan 148
Investitor podnosi prijavu radova organu koji je izdao graevinsku dozvolu najkasnije osam dana
pre poetka izvoenja radova.
Uz prijavu radova podnosi se dokaz o regulisanju obaveza u pogledu doprinosa za ureivanje gra-
evinskog zemljita, u skladu sa ovim zakonom, kao i dokaz o plaenoj administrativnoj taksi.
Za linijske infrastrukturne objekte, pored dokaza iz stava 2. ovog lana, kada je reenje o grae-
vinskoj dozvoli izdato na osnovu konanog reenja o eksproprijaciji, dostavlja se i akt ministarstva
nadlenog za poslove finansija o uvoenju u posed nepokretnosti, u skladu sa posebnim zakonom,
odnosno zakljuen ugovor o pravu slubenosti u skladu sa ovim zakonom.
U prijavi iz stava 1. ovog lana investitor navodi datum poetka i rok zavretka graenja, odnosno
izvoenja radova.
Nadleni organ o podnetoj prijavi obavetava graevinsku inspekciju.
Rok za zavretak graenja poinje da tee od dana podnoenja prijave iz stava 1. ovog lana.
2. Priprema za graenje
lan 149
Pre poetka graenja investitor obezbeuje: obeleavanje graevinske parcele, regulacionih, nive-
lacionih i graevinskih linija, u skladu sa propisima kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova;
obeleavanje gradilita odgovarajuom tablom, koja sadri: podatke o objektu koji se gradi, investi-
toru, odgovornom projektantu, broj graevinske dozvole, izvoau radova, poetku graenja i roku
zavretka izgradnje.
3. Izvoa radova
lan 150
Graenje objekata, odnosno izvoenje radova moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo
pravno lice ili preduzetnik (u daljem tekstu: izvoa radova).
Graenje objekta, odnosno izvoenje radova iz lana 133. stav 2. ovog zakona moe da vri pri-
vredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje je upisano u odgovarajui registar za graenje te vrste
objekata, odnosno za izvoenje te vrste radova, koje ima zaposlena lica sa licencom za odgovornog
izvoaa radova i odgovarajue strune rezultate.
Odgovarajue strune rezultate, u smislu stava 2. ovog lana, ima privredno drutvo, odnosno
drugo pravno lice koje je izgradilo ili uestvovalo u graenju te vrste i namene objekata, odnosno te
vrste radova.
Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva, na
predlog strune komisije koju obrazuje.
Trokove utvrivanja ispunjenosti uslova iz stava 4. ovog lana, snosi podnosilac zahteva za utvr-
ivanje uslova.
Visinu trokova iz stava 5. ovog lana utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
4. Odgovorni izvoa radova
lan 151
Izvoa radova odreuje odgovornog izvoaa radova koji rukovodi graenjem objekta, odnosno
izvoenjem radova.
Odgovorni izvoa radova moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue struke,
odnosno smera, na studijama drugog stepena (master akademskih studija, master strukovnih studija,
specijalistike akademske studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina
ili sa steenim visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena (osnovne akademske studije, osnov-
ne strukovne studije), odnosno na studijama u trajanju do tri godine za objekte iz stava 5. ovog lana
odgovarajue struke, odnosno smera i odgovarajuom licencom za izvoenje radova.
Licencu za odgovornog izvoaa radova moe da stekne lice sa steenim visokim obrazovanjem
odgovarajue struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena ili sa steenim visokim obrazova-
njem na studijama prvog stepena odgovarajue struke, odnosno smera, poloenim strunim ispitom i
najmanje tri godine radnog iskustva sa visokim obrazovanjem na studijama drugog stepena, odnosno
pet godina radnog iskustva sa visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena, sa strunim rezul-
tatima na graenju objekata.
Strunim rezultatima na graenju objekta u smislu stava 3. ovog lana smatraju se rezultati ostva-
reni na rukovoenju graenjem ili saradnji na graenju najmanje dva objekta.
Graenjem objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave moe ruko-
voditi i lice koje ima zavrene specijalistike strukovne studije, odgovarajue struke, odnosno smera,
poloen struni ispit, najmanje pet godina radnog iskustva i sa vaeom licencom.
Graenjem objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, spratnosti
PO+P+4+PK ija ukupna povrina ne prelazi 2.000 m2 bruto povrine, objekata manje sloenih gra-
evinskih konstrukcija raspona do 12 metara, lokalnih i nekategorisanih puteva i ulica, unutranjih
instalacija vodovoda i kanalizacije, grejanja i klimatizacije, i elektroinstalacije, unutranjih gasnih in-
stalacija, kao i izvoenje pojedinih graevinsko-zanatskih i instalaterskih radova i radova na unu-
tranjem ureenju objekata i ureenju terena, moe rukovoditi i lice koje ima visoko obrazovanje na
studijama prvog stepena, odgovarajue struke, odnosno smera, poloen struni ispit, najmanje pet
godina radnog iskustva i sa vaeom licencom.
5. Obaveze izvoaa radova i odgovornog izvoaa radova
lan 152
Izvoa radova je duan da:
1) pre poetka radova potpie projekat za izvoenje;
2) reenjem odredi odgovornog izvoaa radova na gradilitu;
3) odgovornom izvoau radova obezbedi ugovor o graenju i dokumentaciju na osnovu koje se
gradi objekat;
4) obezbedi preventivne mere za bezbedan i zdrav rad, u skladu sa zakonom.
Izvoa radova podnosi organu koji je izdao graevinsku dozvolu izjavu o zavretku izrade temelja
i o zavretku objekta u konstruktivnom smislu.
Izvoa uz izjavu o zavretku izrade temelja prilae geodetski snimak izgraenih temelja, u skladu
sa propisima kojima je ureeno izvoenje geodetskih radova.
Nadleni organ, u roku od tri dana od dana prijema izjave iz stava 2. ovog lana, obavetava o za-
vretku izrade temelja nadlenu graevinsku inspekciju koja ima obavezu da u roku od tri radna dana
izvri inspekcijski nadzor i o tome obavesti nadleni organ.
Ako nadleni organ po izvrenoj kontroli utvrdi da postoji odstupanje geodetskog snimka izgra-
enih temelja u odnosu na graevinsku dozvolu, odmah e obavestiti graevinskog inspektora o ovoj
injenici, sa nalogom da se zapoeti radovi obustave do usaglaavanja izgradnje temelja sa glavnim
projektom.
Izvoa radova pismeno upozorava investitora, a po potrebi i organ koji vri nadzor nad prime-
nom odredaba ovog zakona, o nedostacima u tehnikoj dokumentaciji i nastupanju nepredvienih
okolnosti koje su od uticaja na izvoenje radova i primenu tehnike dokumentacije (promena tehni-
kih propisa, standarda i normi kvaliteta posle izvrene tehnike kontrole, pojava arheolokih nalazita,
aktiviranje klizita, pojava podzemnih voda i sl.).
Odgovorni izvoa radova duan je da:
1) izvodi radove prema dokumentaciji na osnovu koje je izdata graevinska dozvola, odnosno
projektu za izvoenje, u skladu sa propisima, standardima, ukljuujui standarde pristupanosti
tehnikim normativima i standardima kvaliteta koji vae za pojedine vrste radova, instalacija i
opreme;
2) organizuje gradilite na nain kojim e obezbediti pristup lokaciji, obezbeenje nesmetanog
odvijanja saobraaja, zatitu okoline za vreme trajanja graenja;
3) obezbeuje sigurnost objekta, lica koja se nalaze na gradilitu i okoline (susednih objekata i
saobraajnica);
4) obezbeuje dokaz o kvalitetu izvrenih radova, odnosno ugraenog materijala, instalacija i
opreme;
5) vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije;
6) obezbeuje merenja i geodetsko osmatranje ponaanja tla i objekta u toku graenja;
7) obezbeuje objekte i okolinu u sluaju prekida radova;
8) na gradilitu obezbedi ugovor o graenju, reenje o odreivanju odgovornog izvoaa radova
na gradilitu i projekat za izvoenje, odnosno dokumentaciju na osnovu koje se objekat gradi.
6. Struni nadzor
lan 153
Investitor obezbeuje struni nadzor u toku graenja objekta, odnosno izvoenja radova za koje
je izdata graevinska dozvola.
Struni nadzor obuhvata: kontrolu da li se graenje vri prema graevinskoj dozvoli, odnosno
prema tehnikoj dokumentaciji po kojoj je izdata graevinska dozvola; kontrolu i proveru kvaliteta
izvoenja svih vrsta radova i primenu propisa, standarda i tehnikih normativa, ukljuujui standarde
pristupanosti; kontrolu i overu koliina izvedenih radova; proveru da li postoje dokazi o kvalitetu ma-
terijala, opreme i instalacija koji se ugrauju; davanje uputstava izvoau radova; saradnju sa projek-
tantom radi obezbeenja detalja tehnolokih i organizacionih reenja za izvoenje radova i reavanje
drugih pitanja koja se pojave u toku izvoenja radova.
Struni nadzor moe da vri lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za odgovornog
projektanta ili odgovornog izvoaa radova.
U vrenju strunog nadzora na objektu ne mogu da uestvuju lica koja su zaposlena u privrednom
drutvu, odnosno drugom pravnom licu ili preduzetnikoj radnji koje je izvoa radova na tom objek-
tu, lica koja vre inspekcijski nadzor, kao i lica koja rade na poslovima izdavanja graevinske dozvole
u organu nadlenom za izdavanje graevinske dozvole.
lan 153a
Ministar nadlean za poslove graevinarstva propisae na koje objekte se ne primenjuju odredbe
ovog zakona o izvoau radova, odgovornom izvoau radova, obavezi odreivanja strunog nadzora
i tehnikom pregledu objekta.
Ne moe se vriti tehniki pregled objekta ili njegovog dela, ni odobriti upotreba ako je objekat,
odnosno njegov deo, izgraen bez graevinske dozvole.
1.2. Probni rad
lan 157
Ako se, radi utvrivanja podobnosti objekta za upotrebu, moraju vriti prethodna ispitivanja i pro-
vera instalacija, ureaja, postrojenja, stabilnosti ili bezbednosti objekta, ureaja i postrojenja za zatitu
ivotne sredine, ureaja za zatitu od poara ili druga ispitivanja, ili ako je to predvieno tehnikom
dokumentacijom, komisija za tehniki pregled, odnosno preduzee ili drugo pravno lice kome je pove-
reno vrenje tehnikog pregleda moe da odobri putanje objekta u probni rad, pod uslovom da utvrdi
da su za to ispunjeni uslovi, i o tome bez odlaganja obavesti nadleni organ.
Probni rad moe trajati najdue godinu dana. Obaveza je investitora da prati rezultate probnog
rada.
Komisija za tehniki pregled, odnosno preduzee ili drugo pravno lice kome je povereno vrenje
tehnikog pregleda, u toku probnog rada objekta proverava ispunjenost uslova za izdavanje upotrebne
dozvole i izvetaj o tome dostavlja investitoru.
2. Izdavanje upotrebne dozvole
lan 158
Objekat za koji je u skladu sa ovim zakonom predvieno izdavanje graevinske dozvole moe se
koristiti po prethodno pribavljenoj upotrebnoj dozvoli.
Organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole izdaje reenjem upotrebnu dozvolu, u roku od
pet radnih dana od dana podnoenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole.
Uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilae se izvetaj komisije za tehniki pregled kojim
se utvruje da je objekat podoban za upotrebu sa predlogom da se moe izdati upotrebna dozvola,
projekat za izvoenje ili projekat izvedenog stanja, elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i
posebne delove objekta, kao i elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije i sertifikat o ener-
getskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim
svojstvima.
Upotrebna dozvola izdaje se za ceo objekat ili za deo objekta koji predstavlja tehniko-tehnoloku
celinu i moe se kao takav samostalno koristiti.
Upotrebna dozvola sadri i garantni rok za objekat i pojedine vrste radova utvrene posebnim
propisom.
Upotrebna dozvola se dostavlja investitoru i nadlenom graevinskom inspektoru.
Ako objekat podlee obavezi pribavljanja integrisane dozvole moe se koristiti samo uz pribavlje-
nu dozvolu iz stava 1. ovog lana i integrisane dozvole propisane posebnim zakonom.
Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
Na reenje iz stava 2. ovog lana, kada je donosilac reenja ministarstvo nadleno za poslove gra-
evinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se moe po-
krenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja.
Izuzetno, objekat se moe koristiti i bez izdate upotrebne dozvole, ako u roku od pet radnih dana
od dana podnoenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole uz koji je priloen nalaz komisije za
tehniki pregled kojim se utvruje da je objekat podoban za upotrebu i predlogom da se moe izdati
upotrebna dozvola, nadleni organ nije izdao upotrebnu dozvolu, niti je reenjem odbio izdavanje
upotrebne dozvole.
U roku od pet radnih dana po pravnosnanosti izdate upotrebne dozvole, nadleni organ po slu-
benoj dunosti dostavlja organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra upotrebnu dozvo-
lu, elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta, kao i elaborat geodetskih
radova za podzemne instalacije.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra donosi reenje o kunom broju i vri upis
prava svojine na objektu, odnosno posebnim delovima objekta, i o tome obavetava investitora i nad-
leni organ uprave u roku od sedam dana od dostavljanja upotrebne dozvole, a u roku od 30 dana vri
odgovarajui upis u katastar vodova.
3. Odravanje objekta
lan 159
Vlasnik objekta za koji je izdata upotrebna dozvola obezbeuje izvoenje radova na investicionom
i tekuem odravanju objekta kao i redovne, vanredne i specijalistike preglede objekta, u skladu sa
posebnim propisima.
lan 160
Objekat koji se gradi, odnosno ije je graenje zavreno bez graevinske dozvole, ne moe biti pri-
kljuen na elektroenergetsku, gasovodnu, telekomunikacionu ili mreu daljinskog grejanja, vodovod
i kanalizaciju.
ajnih za planiranje i izgradnju, zatite opteg i pojedinanog interesa u obavljanju poslova u tim obla-
stima, organizovanja u pruanju usluga u navedenim oblastima, kao i radi ostvarivanja drugih ciljeva.
lanovi Komore su inenjeri arhitektonske, graevinske, mainske, elektrotehnike, saobraajne,
tehnoloke i inenjeri drugih tehnikih struka, kao i diplomirani prostorni planeri, kojima je izdata
licenca iz lana 162. ovog zakona.
lan 164
Komora obavlja sledee poslove:
1) utvruje profesionalna prava i dunosti i etike norme ponaanja lanova u obavljanju poslova
izrade planskih dokumenata, projektovanja i izvoenja radova;
2) utvruje ispunjenost uslova za izdavanje licence za odgovornog planera, odgovornog urbanistu,
odgovornog projektanta i odgovornog izvoaa radova u skladu sa odredbama ovog zakona;
3) proverava usklaenost izdatih licenci po propisima drugih zemalja;
4) vodi evidenciju lica iz take 2. ovog lana;
5) organizuje sudove asti za utvrivanje povreda profesionalnih standarda i normativa (profesio-
nalne odgovornosti), kao i za izricanje mera za te povrede;
6) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.
Organizacija i nain obavljanja poslova iz stava 1. ovog lana blie se ureuje statutom i optim
aktima Komore.
Sastav, nain izbora i razreenja sudija suda asti, postupak i nain rada blie propisuje ministar
nadlean za poslove graevinarstva.
Na statut i opte akte Komore saglasnost daje ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i gra-
evinarstva, uz pribavljeno miljenje pokrajinskog sekretarijata nadlenog za poslove urbanizma i
graevinarstva.
lan 165
Organi Komore su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i predsednik.
Komora je organizovana po matinim sekcijama za odgovorne prostorne planere, urbaniste, pro-
jektante i odgovorne izvoae radova.
Radom matine sekcije upravlja izvrni odbor sekcije.
Upravni odbor ine predsednik, potpredsednik, tri predstavnika ministarstva nadlenog za poslo-
ve urbanizma i graevinarstva i predsednici izvrnih odbora matinih sekcija.
Sastav, delokrug i nain izbora organa iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana utvruje se Statutom Komore.
lan 166
Komora stie sredstva za rad od lanarine, naknade za utvrivanje ispunjenosti uslova za odgovor-
ne urbaniste, projektante, odgovorne izvoae radova, kao i odgovorne planere, donacija, sponzorstva,
poklona i drugih izvora u skladu sa zakonom.
Komora utvruje visinu lanarine i naknade za izdavanje licence iz stava 1. ovog lana, uz prethod-
no pribavljenu saglasnost ministra nadlenog za poslove graevinarstva.
Nadzor nad zakonitou rada Komore vri ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i grae-
vinarstva.
XI UKLANJANJE OBJEKATA
lan 167
Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove graevinarstva odobrie reenjem, po
slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, za
koji utvrdi da je usled dotrajalosti ili veih oteenja ugroena njegova stabilnost i da predstavlja nepo-
srednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraaja.
Reenje iz stava 1. ovog lana moe se izdati ako je nadleni graevinski inspektor prethodno do-
neo reenje o zabrani korienja, odnosno upotrebe objekta.
Reenje iz stava 1. ovog lana moe se izvriti ako su prethodno reena pitanja smetaja korisnika
objekta, osim u sluaju kada se uklanjanje objekta odobrava na zahtev vlasnika koji taj objekat koristi.
Kao reeno pitanje smetaja korisnika objekta smatra se obezbeivanje nunog smetaja.
alba na reenje o uklanjanju objekta ne zadrava izvrenje reenja.
Skuptina jedinice lokalne samouprave ureuje i obezbeuje uslove i mere koje je potrebno spro-
vesti i obezbediti u toku uklanjanja objekta koji predstavlja neposrednu opasnost za ivot i zdravlje
ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraaja.
lan 168
Uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, osim u sluaju izvrenja inspekcijskog reenja, moe
se pristupiti samo na osnovu dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela.
Uz zahtev za izdavanje dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela podnosi se:
1) projekat ruenja sa tehnikom kontrolom;
2) dokaz o svojini na objektu
3) uslovi, ako se radi o objektu ijim ruenjem bi bio ugroen javni interes (zatita postojee komu-
nalne i druge infrastrukture, zatita kulturnog dobra, zatita ivotne sredine i sl.).
Dozvola o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela izdaje se reenjem u roku od 8 dana od dana
dostavljanja uredne dokumentacije.
Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja
reenja.
Na reenje iz stava 3. ovog lana, kada je donosilac reenja ministarstvo nadleno za poslove grae-
vinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe
pokrenuti upravni spor, u roku od 30 dana od dana dostavljanja reenja.
lan 169
Ako nadleni organ jedinice lokalne samouprave utvrdi da se neposredna opasnost za ivot i
zdravlje ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraaja moe otkloniti i rekonstrukcijom objekta,
odnosno njegovog dela, o tome obavetava vlasnika objekta, radi preduzimanja potrebnih mera u
skladu sa zakonom.
Reenjem kojim se odobrava rekonstrukcija objekta u smislu stava 1. ovog lana utvruje se rok u
kome se radovi na rekonstrukciji moraju zavriti.
Ako se rekonstrukcija objekta ne zavri u utvrenom roku nadleni organ e naloiti, odnosno
odobrie reenjem, po slubenoj dunosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, od-
nosno njegovog dela.
lan 170
Uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela moe da vri privredno drutvo, odnosno drugo prav-
no lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui registar za graenje objekata, odnosno za izvo-
enje radova.
Uklanjanjem objekta iz stava 1. ovog lana rukovodi odgovorni izvoa radova.
Po izvrenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, mora se izvriti ureenje zemljita i
odvoz graevinskog otpada, u skladu sa posebnim propisima.
1. Izvrenje reenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela
lan 171
Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, koje se donosi na osnovu ovog zakona, iz-
vrava republiki, pokrajinski, odnosno organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove gra-
evinske inspekcije.
Organ nadlean za poslove graevinske inspekcije sainjava program uklanjanja objekata i odgo-
vara za njegovo izvrenje.
Trokovi izvrenja inspekcijskog reenja padaju na teret izvrenika.
Ako izvrenik sam ne sprovede izvrenje reenja o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela,
reenje e se izvriti preko privrednog drutva, odnosno drugog pravnog lica ili preduzetnika, u skladu
sa ovim zakonom, na teret izvrenika.
Trokovi izvrenja inspekcijskog reenja padaju na teret budeta nadlenog organa, do naplate od
izvrenika.
Ukoliko nadleni organ nema potrebna sredstva za izvrenje inspekcijskog reenja, zainteresovana
strana moe obezbediti trokove izvrenja do naplate od strane izvrnog dunika.
Na zahtev organa nadlenog za poslove graevinske inspekcije nadlena policijska uprava e, u
skladu sa zakonom, pruiti policijsku pomo radi omoguavanja izvrenja reenja o uklanjanju objek-
ta, odnosno njegovog dela.
Graevinski inspektor po izvrenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela sainjava zapisnik
o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, koji se dostavlja i organu nadlenom za poslove katastra
nepokretnosti.
XII NADZOR
1. Inspekcijski nadzor
lan 172
Nadzor nad izvravanjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, vri
ministarstvo nadleno za poslove urbanizma i graevinarstva.
Inspekcijski nadzor vri nadleno ministarstvo preko inspektora u okviru delokruga utvrenog
zakonom.
Autonomnoj pokrajini poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja
i urbanizma na teritoriji autonomne pokrajine i nad izgradnjom objekata za koje izdaje graevinsku
dozvolu na osnovu ovog zakona, kao i nadzor nad radom gradskih i optinskih graevinskih inspek-
tora na teritoriji autonomne pokrajine.
Optini, gradu i gradu Beogradu, poverava se vrenje inspekcijskog nadzora nad izgradnjom obje-
kata za koje izdaju graevinsku dozvolu na osnovu ovog zakona.
Gradu Beogradu poverava se vrenje inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog planiranja i urba-
nizma, na teritoriji grada Beograda, za izgradnju i rekonstrukciju objekata do 800 m2 bruto razvijene
graevinske povrine.
Ukoliko se u vrenju inspekcijskog nadzora nad radom graevinskog inspektora gradske optine
u sastavu grada utvrdi da optinski graevinski inspektor ne preduzima propisane mere u vrenju
inspekcijskog nadzora, gradski graevinski inspektor ima pravo da u konkretnom sluaju preuzme
vrenje inspekcijskog nadzora i okona postupak.
Protiv optinskog graevinskog inspektora, pored kazne propisane lanom 209. stav 1. taka 7)
ovog zakona pokree se i disciplinski postupak zbog tee povrede radne dunosti iz radnog odnosa.
U sluaju iz stava 6. ovog lana, po albi na reenje doneto u ovom postupku reava ministarstvo
nadleno za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ autonomne pokrajine kada se objekti
grade na teritoriji autonomne pokrajine.
Poslove urbanistikog inspektora moe da obavlja diplomirani inenjer arhitekture - master, odno-
sno diplomirani inenjer arhitekture ili diplomirani graevinski inenjer - master, odnosno diplomi-
rani graevinski inenjer, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni ispit
i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
Poslove graevinskog inspektora moe da obavlja lice sa steenim visokim obrazovanjem od-
govarajue struke odnosno smera na studijama drugog stepena graevinarstva (master akademskih
studija, master strukovnih studija, specijalistike akademske studije, specijalistike strukovne studije)
odnosno diplomirani inenjer graevinarstva, ili lice sa steenim visokim obrazovanjem odgovarajue
struke odnosno smera na studijama drugog stepena arhitekture (master akademskih studija, master
strukovnih studija, specijalistike akademske studije, specijalistike strukovne studije), odnosno di-
plomirani inenjer arhitekture, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i poloen struni
ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
Poslove inspekcijskog nadzora koji su ovim zakonom povereni optini moe da obavlja i lice koje
ima visoko obrazovanje na studijama prvog stepena graevinske ili arhitektonske struke, odnosno lice
koje ima viu kolsku spremu arhitektonske ili graevinske struke, najmanje tri godine radnog isku-
stva u struci, poloen struni ispit i koje ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
2. Prava i dunosti urbanistikog inspektora
lan 173
Urbanistiki inspektor, u vrenju inspekcijskog nadzora, ima pravo i dunost da proverava da li:
1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koje izrauje prostorne i urba-
nistike planove ili obavlja druge poslove odreene ovim zakonom ispunjava propisane uslove;
2) je planski dokument izraen i donet u skladu sa zakonom i propisom donetim na osnovu za-
kona;
3) su lokacijski uslovi i urbanistiki projekat izdati u skladu planskim dokumentom;
4) se promene stanja u prostoru vre u skladu s ovim zakonom i propisima donetim na osnovu
zakona;
5) je privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, odnosno javno preduzee ili druga organi-
zacija koje utvruje uslove za izgradnju objekata i ureenje prostora, kao i tehnike podatke za
prikljuak na infrastrukturu, dostavilo potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumen-
ta, odnosno lokacijske uslove i objavilo separat o tehnikim uslovima za izgradnju objekata, u
propisanim rokovima.
Privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice koje izrauje prostorne i urbanistike planove ili
obavlja druge poslove odreene ovim zakonom, privredno drutvo, odnosno drugo pravno ili fiziko
lice koje vri promene u prostoru, kao i nadlena optinska, odnosno gradska, odnosno uprava grada
Beograda, duni su da urbanistikom inspektoru omogue potpun i nesmetan uvid u raspoloivu
dokumentaciju.
3. Ovlaenja urbanistikog inspektora
lan 174
U vrenju inspekcijskog nadzora urbanistiki inspektor je ovlaen da preduzima sledee mere:
1) da zabrani reenjem dalju izradu planskog dokumenta, ako utvrdi da privredno drutvo, odno-
sno drugo pravno lice koje izrauje planski dokument ne ispunjava uslove propisane zakonom;
2) da podnese prigovor nadlenom organu na izdate lokacijske uslove, odnosno urbanistiki pro-
jekat, u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana izdavanja lokacijskih uslova, odnosno
potvrivanja urbanistikog projekta, ako utvrdi da ti akti nisu u skladu sa zakonom, odnosno
planskim dokumentom i o tome obavesti investitora;
ta. 3) - 5) (brisan)
6) da obavesti organ nadlean za donoenje planskog dokumenta ili dela planskog dokumenta i da
predloi ministru nadlenom za poslove prostornog planiranja i urbanizma pokretanje postup-
ka za ocenu zakonitosti planskog dokumenta ili dela planskog dokumenta, ako utvrdi da planski
dokument ili odreeni deo planskog dokumenta nije donet u skladu sa zakonom ili da postupak
po kojem je donet nije sproveden na nain propisan zakonom;
7) da bez odlaganja obavesti ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma,
ako utvrdi da organ nadlean za donoenje planskog dokumenta nije u propisanom roku doneo
planski dokument;
8) da preduzme mere protiv privrednog drutva ili drugog pravnog lica, ako u propisanom roku
ne objave separat, odnosno ne dostave potrebne podatke neophodne za prikljuak na tehniku
i drugu infrastrukturu;
9) da preduzima i druge mere, u skladu sa zakonom.
U sluaju iz stava 1. taka 1. ovog lana, privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili predu-
zetnik moe da nastavi sa izradom planskog dokumenta kad otkloni utvrene nepravilnosti i o tome
pismeno obavesti inspektora koji je doneo reenje o zabrani izrade tog planskog dokumenta, a inspek-
tor utvrdi da su nepravilnosti otklonjene.
Kad urbanistiki inspektor utvrdi da je planski dokument ili deo planskog dokumenta donet su-
protno odredbama ovog zakona, predloie ministru nadlenom za poslove prostornog planiranja i
urbanizma da donese reenje o zabrani primene planskog dokumenta do njegovog usklaivanja sa
zakonom i o tome obavestiti organ nadlean za njegovo donoenje.
Ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma donee reenje iz stava 3. ovog
lana u roku od 15 dana od dana podnoenja predloga urbanistikog inspektora.
4. Prava i dunosti graevinskog inspektora
lan 175
Graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora ima pravo i dunost da proverava da li:
1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koje gradi objekat, odnosno lice
koje vri struni nadzor, odnosno lica koja obavljaju pojedine poslove na graenju objekata,
ispunjavaju propisane uslove;
2) je za objekat koji se gradi, odnosno za izvoenje radova izdata graevinska dozvola i potvrena
prijava o poetku graenja, odnosno izdato reenje iz lana 145. ovog zakona;
3) je investitor zakljuio ugovor o graenju, u skladu sa ovim zakonom;
4) se objekat gradi prema izdatoj graevinskoj dozvoli i projektu za izvoenje, odnosno tehnikoj
dokumentaciji na osnovu koje je izdato reenje iz lana 145. ovog zakona;
5) je gradilite obeleeno na propisan nain;
6) izvreni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrauju odgovaraju zakonu i
propisanim standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta;
7) je izvoa radova preduzeo mere za bezbednost objekta, susednih objekata, saobraaja, okoline
i zatitu ivotne sredine;
8) na objektu koji se gradi ili je izgraen postoje nedostaci koji ugroavaju bezbednost njegovog
korienja i okoline;
9) izvoa radova vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije na
propisani nain;
10) se u toku graenja i korienja objekta vre propisana osmatranja i odravanja objekta;
11) je tehniki pregled izvren u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona;
12) je za objekat koji se koristi izdata upotrebna dozvola;
13) se objekat koristi za namenu za koju je izdata graevinska, odnosno upotrebna dozvola;
14) obavlja i druge poslove utvrene zakonom ili propisom donetim na osnovu zakona.
Graevinski inspektor je ovlaen da vri nadzor nad korienjem objekata i da preduzima mere
ako utvrdi da se korienjem objekta dovode u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost okoline,
ugroava ivotna sredina i ako se nenamenskim korienjem utie na stabilnost i sigurnost objekta.
U vrenju inspekcijskog nadzora graevinski inspektor je duan da obavezno izvri dva inspekcij-
ska nadzora i to prilikom dobijanja obavetenja od nadlenog organa o prijavi temelja i po zavretku
objekta u konstruktivnom smislu.
Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela odnosi se i na delove objekta koji nisu opisa-
ni u reenju o ruenju, a nastali su nakon sastavljanja zabelebe i ine jednu graevinsku celinu.
Kada graevinski inspektor utvrdi da je postupanje lica sa odgovarajuom licencom u suprotnosti
sa propisima, odnosno pravilima struke, duan je da o tome obavesti nadleni organ i organizaciju
koja je izdala licencu radi utvrivanja odgovornosti.
Graevinski inspektor podnosi prekrajnu, odnosno krivinu prijavu i inicira postupak oduzi-
manja licence glavnom projektantu, odnosno odgovornom projektantu koji je potpisao tehniki do-
kument ili je potvrdio taj dokument, ako u postupku nadzora utvrdi da taj dokument nije u skladu sa
ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona.
Nadleni organ i organizacija iz stava 3. ovog lana duni su da podnosioca obavetenja obaveste
o preduzetim merama u roku od 30 dana od podnoenja obavetenja, kao i da mu dostave primerak
odluke donete u postupku po prijavi, radi informisanja.
U registar objedinjene procedure evidentiraju se: obavetenje iz stava 3. ovog lana, prijava iz stava
4. ovog lana i konana odluka iz stava 5. ovog lana.
lan 177
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da:
1) se u toku graenja ne preduzimaju mere za bezbednost objekta, saobraaja, okoline i zatitu
ivotne sredine, naredie reenjem investitoru, odnosno izvoau radova mere za otklanjanje
uoenih nedostataka, rok njihovog izvrenja, kao i obustavu daljeg izvoenja radova dok se ove
mere ne sprovedu, pod pretnjom prinudnog izvrenja na teret investitora, odnosno izvoaa
radova;
2) izvreni radovi, odnosno materijal, oprema i instalacije koji se ugrauju ne odgovaraju zakonu
i propisanim standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta, obustavie reenjem
dalje izvoenje radova dok se ne otklone utvreni nedostaci;
3) gradilite nije obeleeno na propisan nain, naloie reenjem obustavu radova i odredie rok
za otklanjanje nedostataka, koji ne moe biti dui od tri dana;
Reenje iz stava 1. ovog lana moe se doneti i usmenim izricanjem na licu mesta, uz obavezu in-
spektora da pismeni otpravak izradi u roku koji ne moe biti dui od pet dana. Rok za izvrenje i rok
za albu poinju da teku od dana donoenja usmenog reenja.
Pismeni otpravak reenja iz stava 1. taka 1) dostavlja se pribijanjem na objekat koji se gradi.
lan 178
Ako graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da:
1) privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, odnosno lice kome je povereno
vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ne ispunjava
propisane uslove, zabranie reenjem dalje izvoenje radova do ispunjenja uslova;
2) na objektu koji se gradi ili koji je izgraen postoje nedostaci koji predstavljaju neposrednu opa-
snost po stabilnost, odnosno bezbednost objekta i njegove okoline i ivot i zdravlje ljudi, zabra-
nie reenjem korienje objekta ili njegovog dela dok se ne otklone utvreni nedostaci;
3) se objekat za koji je izdata graevinska dozvola koristi bez upotrebne dozvole, naredie inve-
stitoru pribavljanje upotrebne dozvole u roku koji ne moe biti krai od 30 ni dui od 90 dana,
a ako je investitor ne pribavi u utvrenom roku donee reenje o zabrani korienja objekta;
4) se objekat za koji je izdata graevinska i upotrebna dozvola koristi za namenu koja nije utvre-
na graevinskom i upotrebnom dozvolom, naloie pribavljanje graevinske dozvole, odnosno
reenja iz lana 145. ovog zakona u roku od 30 dana, a ako investitor ne pribavi graevinsku
dozvolu, odnosno reenje iz lana 145. ovog zakona u ostavljenom roku, donee reenje o za-
brani korienja objekta;
5) se korienjem objekta dovodi u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbednost susednih objekata,
bezbednost okoline ili ugroava ivotna sredina, naloie izvoenje potrebnih radova, odnosno
zabraniti korienje objekta, odnosno dela objekta;
6) objekat za koji je izdata graevinska dozvola, koji nije zavren u roku sadranom u prijavi po-
etka graenja objekta, odnosno izvoenja radova, naredie reenjem investitoru da u roku koji
ne moe biti krai od 30 ni dui od 90 dana, zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova,
a ako investitor ne zavri objekat u ostavljenom roku, podnee prijavu za uinjeni prekraaj,
odnosno privredni prestup.
lan 179
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se u toku graenja, odnosno
korienja objekta ne vri propisano osmatranje, odnosno odravanje objekta, naredie reenjem inve-
stitoru i izvoau radova, odnosno korisniku objekta da uoene nepravilnosti otkloni.
lan 180
Graevinski, odnosno urbanistiki inspektor duan je da na zahtev Inenjerske komore Srbije do-
stavi reenje koje u vrenju inspekcijskog nadzora donosi na osnovu ovog zakona.
lan 181
Kad graevinski inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se objekat gradi, odnosno
izvode pripremni radovi bez graevinske dozvole, pored mera propisanih ovim zakonom, naredie
reenjem bez odlaganja i zatvaranje gradilita.
Reenje iz stava 1. ovog lana izvrno je danom donoenja.
Mera iz stava 1. ovog lana sprovodi se stavljanjem slubenog znaka zatvoreno gradilite, peae-
njem graevinskih maina i pribijanjem kopije reenja iz stava 1. ovog lana na vidnom mestu.
Jedan primerak izvrnog reenja kojim se nareuje zatvaranje gradilita, graevinski inspektor
dostavlja nadlenoj policijskoj upravi, koja e po potrebi pruiti policijsku pomo radi omoguavanja
sprovoenja izvrenja tog reenja.
lan 182
Kad graevinski inspektor, u vrenju inspekcijskog nadzora, utvrdi da je investitor nepoznat, ree-
nje, odnosno zakljuak o dozvoli izvrenja dostavlja se pribijanjem na oglasnu tablu nadlenog organa
i pribijanjem na objekat koji se gradi, odnosno upotrebljava, to se konstatuje zabelekom inspektora
o vremenu i mestu dostave na reenju, odnosno zakljuku o dozvoli izvrenja.
Zabeleka iz stava 1. ovog lana sadri sve relevantne podatke o danu, mestu i vrsti objekta kao i
o imenu investitora ili izvoaa radova ukoliko je ono poznato, a ukoliko nije postupak e se voditi
protiv nepoznatog lica. Naknadnim identifikovanjem investitora ili izvoaa radova ili promenom
investitora ili izvoaa radova, postupak iz stava 1. ovog lana se ne prekida niti se produavaju rokovi
odreeni u tom postupku.
Reenje, odnosno zakljuak iz stava 1. ovog lana smatra se uredno dostavljenim danom pribijanja
na oglasnu tablu nadlenog organa i pribijanjem na objekat koji se gradi, odnosno upotrebljava.
lan 183
Reenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, graevinski inspektor donosi u sluajevima
propisanim ovim zakonom.
Reenjem iz stava 1. ovog lana odreuje se rok u kome je investitor duan ukloniti objekat ili
njegov deo.
Reenjem iz stava 1. ovog lana graevinski inspektor odreuje da li je pre uklanjanja objekta,
odnosno dela objekta potrebno uraditi projekat ruenja, kao i nain izvrenja putem druge osobe u
sluaju da investitor to sam nije uinio u roku odreenom reenjem o uklanjanju.
Izuzetno, graevinski inspektor, u sluajevima iz stava 1. ovog lana nee doneti reenje o ukla-
njanju objekta, odnosno njegovog dela (potporni zidovi, pretvaranje tavanskog prostora u stambeni,
otvaranje portala na fasadi i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost po ivot i zdravlje ljudi ili
susedne objekte ili sam objekat, ve e investitoru reenjem naloiti vraanje u prvobitno stanje, u
skladu sa ovim zakonom.
lan 184
Na reenje republikog graevinskog inspektora moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana
dostavljanja reenja.
alba na reenje iz stava 1. ovog lana se izjavljuje Vladi, preko ministarstva nadlenog za poslove
urbanizma i graevinarstva.
Na reenje urbanistikog inspektora moe se izjaviti prigovor u roku od osam dana od dana do-
stavljanja.
Na reenje urbanistikog inspektora prigovor se izjavljuje nadlenom izvrnom organu grada Be-
ograda, autonomne pokrajine, odnosno Vladi, preko organa nadlenog za poslove urbanizma auto-
nomne pokrajine.
Na reenje jedinice lokalne samouprave doneto u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgrad-
nje objekata alba se izjavljuje ministarstvu nadlenom za poslove graevinarstva.
Autonomnoj pokrajini poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja donetog u po-
stupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji autonomne po-
krajine.
Gradu Beogradu poverava se reavanje po albi protiv prvostepenog reenja gradske optine, do-
netog u postupku inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata koji se grade na teritoriji grada
Beograda, u skladu sa ovim zakonom.
alba izjavljena na reenja iz ovog lana ne odlae izvrenje reenja.
l. 185-200**
(Prestalo da vai odlukom US)
2) tehnike propise iji su sastavni deo standardi koji definiu obavezne tehnike mere i uslove
projektovanja, planiranja i izgradnje, kojim se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama
sa invaliditetom, deci i starim osobama (lan 5);
3) predmet i postupak sprovoenja objedinjene procedure, voenje i sadrinu registra objedinje-
nih procedura i centralne evidencije, kao i ovlaenja i obaveze registratora (l. 8, 8a, 8d, 8v i 8g);
4) sadrinu, nain, postupak i rokove izrade i objavljivanja separata (l. 31a, 34, 41, 46, 48, 49, 50,
58. i 61);
5) sadrinu, nain i postupak izrade dokumenata prostornog i urbanistikog planiranja (l. 10-68);
6) uslove i kriterijume za su/finansiranje izrade planskih dokumenata (lan 39);
7) uslove i nain rada komisije za strunu kontrolu planskih dokumenata, komisije za kontrolu
usklaenost planskih dokumenata i komisije za planove jedinice lokalne samouprave (l. 33,
49. i 52);
8) sadrinu i nain voenja i odravanja centralnog registra planskih dokumenata, informacionog
sistema o stanju u prostoru i lokalnog informacionog sistema planskih dokumenata, kao i digi-
talni format dostavljanja planskih dokumenata (l. 43. i 45);
9) sadrinu, postupak i nain donoenja programa ureivanja graevinskog zemljita (lan 94);
10) klasifikaciju objekata prema nameni, funkcionalnim i strukturalnim karakteristikama i stepe-
nu uticaja na okruenje, s obzirom na rizike vezane za izgradnju i eksploataciju (lan 2);
11) sadrinu, nain i postupak izrade i nain vrenja kontrole tehnike dokumentacije prema klasi
i nameni objekata (l. 117-124, 129, 131. i 168);
12) uslove osiguranja od profesionalne odgovornosti (lan 129a);
13) uslove i nain rada revizione komisije i sadraj izvetaja o strunoj kontroli (lan 132);
14) sadrinu i nain izdavanja graevinske dozvole, (l. 135-138);
15) nain, postupak i sadrinu podataka za utvrivanje ispunjenosti uslova za izdavanje licence
za izradu tehnike dokumentacije i licence za graenje objekata za koje graevinsku dozvolu
izdaje ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, kao i uslove za oduzimanje tih licenci (l.
126. i 150);
16) izgled, sadrinu i mesto postavljanja gradiline table (lan 149);
17) sadrinu i nain voenja knjige inspekcije, graevinskog dnevnika i graevinske knjige (lan
152);
18) sadrinu i nain voenja strunog nadzora (lan 153);
19) sadrinu i nain vrenja tehnikog pregleda, izdavanja upotrebne dozvole, osmatranja tla i
objekta u toku graenja i upotrebe i minimalne garantne rokove za pojedine vrste objekata, od-
nosno radova, kao i sastav komisije za tehniki pregled objekta, prema klasi i nameni objekta;
uslove na osnovu kojih se utvruje da je objekat podoban za upotrebu; formu i sadrinu pred-
loga komisije za tehniki pregled o utvrivanju podobnosti objekta ili dela objekta za upotrebu,
kao i druga pitanja od znaaja za vrenje tehnikog pregleda (l. 154. i 158);
20) uslove, program i nain polaganja strunog ispita u oblasti prostornog i urbanistikog planira-
nja, izrade tehnike dokumentacije graenja i energetske efikasnosti (lan 161.);
21) uslove i postupak izdavanja i oduzimanja licence za odgovornog urbanistu, projektanta i izvo-
aa radova, odgovornog planera (lan 162);
22) obrazac i sadrinu legitimacije urbanistikog i graevinskog inspektora, kao i vrstu opreme
koju koristi inspektor;
23) postupak donoenja i sadrinu programa uklanjanja objekata (lan 171);
24) izgled i sadrinu slubenog znaka, kao i postupak zatvaranja gradilita (lan 181);
25) opta pravila za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (l. 31. i 57);
26) nain i postupak za raspisivanje i sprovoenje urbanistiko - arhitektonskog konkursa (lan
68a);
27) na koje objekte se ne primenjuju odredbe o izvoau radova, odgovornom izvoau radova
i obavezi odreivanja strunog nadzora u toku graenja i tehnikog pregleda objekta, prema
klasi i nameni objekta (lan 153a);
28) sadrinu i nain objavljivanja podataka registra inenjera Inenjerske komore Srbije (lan 162).
XV KAZNENE ODREDBE
1. Privredni prestupi
lan 202
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno
drutvo ili drugo pravno lice, koje je investitor, ako:
1) izradu tehnike dokumentacije poveri privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu
koja ne ispunjava propisane uslove (lan 126);
2) kontrolu tehnike dokumentacije poveri privrednom drutvu, odnosno drugom pravnom licu
koje ne ispunjava propisane uslove (lan 129);
3) ne obezbedi vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta (lan 153);
4) nastavi sa izvoenjem radova i posle donoenja reenja o njihovoj obustavi (lan 176);
5) ne zavri graenje objekta, odnosno izvoenje radova u ostavljenom roku (lan 178).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili
drugom pravnom licu, koje je investitor, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 202a
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno
drutvo ili drugo pravno lice koje izrauje tehniku dokumentaciju i/ili izvodi radove, ako ne ispunja-
va uslove za obavljanje te delatnosti propisane ovim zakonom (l. 126. i 150).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili
drugom pravnom licu, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 203
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno
drutvo ili drugo pravno lice koje gradi objekat, ako:
1) gradi objekat bez graevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehnikoj dokumenta-
ciji na osnovu koje se objekat gradi (lan 110);
2) postupa suprotno odredbama lana 152. ovog zakona;
3) nastavi sa graenjem objekta posle donoenja reenja o obustavi graenja (l. 176. i 177.).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili
drugom pravnom licu koje gradi, odnosno izvodi radove, novanom kaznom od 100.000 do 200.000
dinara.
Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski inspektor.
lan 204
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno
drutvo ili drugo pravno lice koje je ovlaeno da utvruje uslove za izgradnju objekata i ureenje pro-
stora, kao i tehnike podatke za prikljuak na infrastrukturu, odnosno da prikljui objekat na infra-
strukturu, ako u propisanom roku ne objavi separat i/ili ne dostavi potrebne podatke i uslove za izradu
planskog dokumenta, i/ili lokacijske uslove i/ili saglasnost na projekat, odnosno drugi akt predvien
ovim zakonom, kao i ako ne prikljui objekat na infrastrukturu (l. 8b i 46. stav 4).
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili
drugom pravnom licu, novanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje lokacijskih
uslova, odnosno nosilac izrade plana.
lan 204a
Novanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno
drutvo ili drugo pravno lice ako trai saglasnosti na tehniku dokumentaciju suprotno odredbama
ovog zakona.
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom ili drugom
pravnom licu, novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara.
Prijavu za privredni prestup iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi organ nadlean za izdavanje graevin-
ske dozvole.
2. Prekraji
lan 205
Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo, od-
nosno drugo pravno lice, ako ne omogui urbanistikom ili graevinskom inspektoru vrenje nadzora
u skladu sa ovim zakonom (l. 173. i 175).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom
pravnom licu, novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 100.000 do 300.000
dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice koje nije preduzetnik novanom kaznom
od 50.000 do 100.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1-4. ovog lana podnosi nadleni graevinski,
odnosno urbanistiki inspektor.
lan 206
Novanom kaznom od 300.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno
lice koje je investitor objekta ako ne obezbedi pristup objektu osobama sa invaliditetom u skladu sa
standardima pristupanosti (lan 5).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom
pravnom licu, novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice koje je investitor objekta, novanom ka-
znom od 20.000 do 100.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1, 2. i 3. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
lan 207
Novanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili
drugo pravno lice koje izrauje dokumente prostornog i urbanistikog planiranja ili obavlja druge
poslove odreene ovim zakonom, ako ne omogui urbanistikom inspektoru potpun i nesmetan uvid
u raspoloivu dokumentaciju (l. 173. i 175).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu,
novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni urbanistiki
inspektor.
lan 208
Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo, od-
nosno druga organizacija, odnosno drugo pravno lice koje gradi objekat, ako:
1) ne odredi lice koje rukovodi graenjem objekta, odnosno izvoenjem radova ili ako odredi lice
koje za to ne ispunjava propisane uslove (l. 151. i 152);
2) ne obavesti nadleni organ o zavretku izgradnje temelja (lan 152. stav 2);
3) pismeno ne upozori investitora ili lice koje vri nadzor nad primenom odredaba ovog zakona na
nedostatke u tehnikoj dokumentaciji (lan 152. stav 6);
4) ne vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu ili ne obezbedi knjigu inspekcije (lan 152.
stav 7. taka 5).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom
pravnom licu koje gradi objekat, novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Novanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj odgovorni izvoa radova
ako postupa suprotno odredbama lana 152. stav 7. ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1-3. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
lan 208a
Novanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik koji:
1) gradi objekat bez graevinske dozvole, odnosno izvodi radove suprotno tehnikoj dokumenta-
ciji na osnovu koje se objekat gradi (lan 110);
2) postupa suprotno odredbama lana 152. ovog zakona;
3) ne obavesti nadleni organ o zavretku izgradnje temelja (lan 152. stav 3);
4) nastavi sa graenjem objekta posle donoenja reenja o obustavi graenja (l. 176. i 177).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice investitor, novanom kaznom od 100.000
do 150.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
lan 208b
Novanom kaznom od 300.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik koji izrauje
tehniku dokumentaciju i/ili izvodi radove, ako ne ispunjava uslove za obavljanje te delatnosti propi-
sane ovim zakonom (l. 126. i 150).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se fiziko lice investitor novanom kaznom od 50.000 do
150.000 dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz st. 1. i 2. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
lan 208v
Novanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za
prekraj odgovorni projektant koji je izradio i potpisao tehniki dokument ili je potvrdio taj dokument
u postupku tehnike kontrole, suprotno odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima donetim na
osnovu ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
lan 209
Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za prekr-
aj odgovorno slubeno lice u nadlenom organu uprave ako:
1) ne dostavi u propisanom roku potrebne podatke i uslove za izradu planskog dokumenta (lan
46);
2) ne izda lokacijske uslove, graevinsku, odnosno upotrebnu dozvolu u propisanom roku (l. 8d,
53, 56, 136. i 158);
3) ne organizuje javnu prezentaciju urbanistikog projekta (lan 63);
4) ne dostavi zahtev graevinskoj inspekciji za uklanjanje objekta za koji je izdata privremena
graevinska dozvola (lan 147);
5) ne saini program i ne sprovede izvrenje uklanjanja objekta (lan 171);
6) ne omogui urbanistikom odnosno graevinskom inspektoru potpun i nesmetan uvid u raspo-
loivu dokumentaciju (l. 173. i 175);
7) ne preduzme propisane mere u vrenju inspekcijskog nadzora (l. 173. i 175);
8) ne dostavi u propisanom roku podatke o objektima izgraenim bez graevinske dozvole (lan
200).
Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora
do 30 dana.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ta. 1) i 3) ovog lana podnosi nadleni
urbanistiki inspektor, zahtev iz stava 1. ta. 2) i 4) ovog lana graevinski inspektor, zahtev iz stava 1.
taka 6) ovog lana urbanistiki, odnosno graevinski inspektor, a zahtev iz stava 1. ta. 5) i 7) ovog
lana organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole.
lan 210
Novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kaznie se za pre-
kraj odgovorno slubeno lice u nadlenom organu uprave ako:
1) izda lokacijske uslove protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona (lan
53);
2) izda graevinsku dozvolu protivno ovom zakonu i propisima donetim na osnovu ovog zakona
(l. 135. i 136);
3) izda upotrebnu dozvolu protivno propisima (lan 158).
Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora
do 30 dana.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi registrator, odnosno or-
gan nadlean za sprovoenje objedinjene procedure ako registrator nije imenovan u skladu sa lanom
8v ovog zakona.
lan 211
Novanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj nadleni inspektor koji u
sluajevima iz l. 174, 176, 177, 178, 179, 180, 181, 182. i 198. ovog zakona ne donese reenje, odno-
sno ne izda naredbu u primerenom roku, koji ne moe biti dui od sedam dana od dana saznanja za
uinjeni prekraj.
Za ponovljeni prekraj iz stava 1. ovog lana uiniocu e se izrei novana kazna i kazna zatvora
do 30 dana.
lan 211a
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj odgovorno lice u imaocu
javnog ovlaenja, ako imalac javnih ovlaenja tokom sprovoenja objedinjene procedure ne postupa
na nain i u rokovima propisanim ovim zakonom (lan 8b).
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi registrator, odnosno or-
gan nadlean za sprovoenje objedinjene procedure ako registrator nije imenovan u skladu sa lanom
8v ovog zakona.
lan 211b
Novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj registrator, odnosno odgo-
vorno lice u organu nadlenom za sprovoenje objedinjene procedure ako nije imenovan registrator,
ako ne podnese zahtev za pokretanje prekrajnog postupka u skladu sa lanom 8v stav 5. ovog zakona.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi Registrator centralne
evidencije.
lan 212
Novanom kaznom od 500.000 do 2.000.000 dinara kaznie se za prekraj privredno drutvo ili
drugo pravno lice koje obavlja poslove izrade i kontrole tehnike dokumentacije, odnosno koje je
izvoa radova, vrilac strunog nadzora ili tehnikog pregleda, ako nije osigurano od odgovornosti
za tetu (lan 129a).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom
pravnom licu novanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 100.000 do 500.000
dinara.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana podnosi nadleni graevinski
inspektor.
Postupak izrade i donoenja prostornog, odnosno urbanistikog plana zapoet pre stupanja na
snagu ovog zakona, nastavie se po odredbama ovog zakona, osim za prostorne, odnosno urbanistike
planove za koje je obavljen javni uvid koji e se okonati po propisima po kojima su zapoeti.
lan 216
Jedinice lokalne samouprave koje nisu donele prostorni plan optine do dana stupanja na snagu
ovog zakona, donee odluku o izradi prostornog plana jedinice lokalne samouprave u roku od tri me-
seca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prostorni plan optine, koji je donet do dana stupanja na snagu ovog zakona uskladie se sa odred-
bama ovog zakona, u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a odluku o usklai-
vanju prostornog plana sa odredbama ovog zakona jedinica lokalne samouprave donee u u roku od
tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Grad Beograd e u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, doneti odluku o
izradi planova iz lana 20. stav 3. ovog zakona, a u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona donee, u skladu sa ovim zakonom, prostorne planove sa elementima prostornog plana jedi-
nice lokalne samouprave.
Jedinica lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima manje od 30.000 stanovnika do-
nee odluku o izradi plana generalne regulacije za naseljeno mesto koje je sedite jedinice lokalne
samouprave, u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Stupanjem na snagu plana
generalne regulacije prestaju da vae generalni planovi, planovi detaljne regulacije, preispitani regula-
cioni planovi i preispitani detaljni urbanistiki planovi, doneti u skladu sa ranije vaeim zakonima o
planiranju, koji su u suprotnosti sa planom generalne regulacije.
Jedinice lokalne samouprave, ije sedite naseljenog mesta ima vie od 30.000 stanovnika, donee
u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, odluku o usklaivanju generalnog plana
sa odredbama ovog zakona koje se odnose na generalni urbanistiki plan i odluku o izradi planova
generalne regulacije u skladu sa ovim zakonom, na celom graevinskom podruju naseljenog mesta.
Stupanjem na snagu planova generalne regulacije, prestaju da vae odredbe generalnog plana, planovi
detaljne regulacije, preispitani regulacioni planovi i preispitani detaljni urbanistiki planovi, doneti u
skladu sa ranije vaeim zakonima o planiranju, koji su u suprotnosti sa planom generalne regulacije.
Planovi detaljne regulacije, odnosno planovi generalne regulacije za pojedinana naseljena mesta
koja nisu sedite jedinice lokalne samouprave, ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti sa odredbama
ovog zakona koje se odnose na plan generalne regulacije.
Planovi opteg ureenja, doneti po Zakonu o planiranju i izgradnji, usklauju se sa odredbama
ovog zakona koje se odnose na ematski prikaz ureenja naseljenih mesta za delove teritorije za koje
nije predviena izrada urbanistikog plana. Donoenjem prostornog plana jedinice lokalne samoupra-
ve usklaeni plan opteg ureenja postaje sastavni deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave
kao ematski prikaz ureenja naseljenog mesta.
lan 217
Do stupanja na snagu planskih dokumenata predvienih ovim zakonom, za izgradnju telekomu-
nikacionih objekata, za koje se po ovom zakonu izdaje graevinska dozvola, na podruju za koje nije
donet urbanistiki plan ili urbanistikim planom nije predviena izgradnja te vrste objekata, lokacij-
ska dozvola se izdaje u skladu sa uslovima organa, odnosno organizacija nadlenih za poslove teleko-
munikacija, na osnovu godinjih planova razvoja telekomunikacionih mrea na teritoriji Republike
Srbije, u skladu sa zakonom.
lan 218
Reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i drugih zahteva za
reavanje o pojedinanim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona,
nastavie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 219
(Brisan)
lan 220
Naknada za korienje graevinskog zemljita plaa se u skladu sa Zakonom o planiranju i iz-
gradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06), dok se navedena naknada ne integrie u porez na
imovinu.
lan 221
Odredba lana 4. stav 2. ovog zakona primenjivae se od dana stupanja na snagu propisa koji
donosi ministar nadlean za poslove graevinarstva, kojim se blie propisuju uslovi, sadrina i nain
izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima objekta, u skladu sa ovim zakonom.
lan 222
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o planiranju i izgradnji (Slubeni
glasnik RS, br. 47/03 i 34/06).
Do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlaenja iz ovog zakona, primenjivae se podza-
konski akti doneti na osnovu zakona koji prestaje da vai danom stupanja na snagu ovog zakona, ako
nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
lan 223
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike
Srbije.
lan 88
Reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i drugih zahteva za
reavanje o pojedinim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, nasta-
vie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Postupci za prestanak prava korienja na neizgraenom graevinskom zemljitu u dravnoj svo-
jini zapoeti u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03 i
34/06), koji nisu okonani do 11. septembra 2009. godine, nastavie se po propisima koji su vaili do
dana stupanja na snagu tog zakona.
Pravnosnano reenje o odobrenju za izgradnju, izdato u skladu sa odredbama Zakona o planira-
nju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06), moe se po zahtevu investitora ukinuti, ako
je po pravnosnanosti tog reenja izmenjen planski dokument na osnovu koga se moe izdati grae-
vinska dozvola za izgradnju objekta vee povrine od objekta ija je izgradnja odobrena reenjem ije
se ukidanje trai.
Reenje kojim se ukida reenje iz stava 3. ovog lana donosi organ nadlean za izdavanje grae-
vinske dozvole.
lan 89
Naknada za korienje graevinskog zemljita plaa se u skladu sa Zakonom o planiranju i iz-
gradnji (Slubeni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06), dok se navedena naknada ne integrie u porez na
imovinu, a najkasnije do 31. decembra 2013. godine.
Do isteka roka iz stava 1. ovog lana jedinica lokalne samouprave propisuje blie kriterijume, me-
rila, visinu, nain i rokove plaanja naknade za korienje graevinskog zemljita, a moe ih propisati
uzimajui u obzir i namenu korienja objekta.
Lica koja imaju bespravno sagraene objekte za koje nije podnet zahtev za legalizaciju u skladu sa
odredbama ovog zakona, lica kojima je pravnosnano okonan postupak legalizacije donoenjem akta
kojim se odbacuje ili odbija zahtev za legalizaciju, kao i lica koja nisu zakljuila ugovor iz lana 185.
Zakona o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 72/09, 81/09 - ispravka i 64/10 - US) do ru-
enja bespravno sagraenog objekta plaaju naknadu za korienje graevinskog zemljita propisanu
aktom jedinice lokalne samouprave u trostrukom iznosu.
lan 90
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike
Srbije.
lan 2
Nosilac prava korienja iz lana 103. stav 1. Zakona moe ostvariti pravo na gradnju novih obje-
kata, odnosno dogradnju i rekonstrukciju postojeih objekata u skladu sa namenom zemljita utvre-
nom vaeim planskim dokumentom u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona,
bez dostavljanja dokaza o izvrenoj konverziji zemljita u skladu sa Zakonom.
lan 3
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike
Srbije.
lan 129
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje sa radom Republika agencija za prostorno plani-
ranje (u daljem tekstu: Agencija), osnovana Zakonom o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS,
br. 47/03 i 34/06).
Danom prestanka rada Agencije poslove iz okvira nadlenosti Agencije preuzima ministarstvo
nadleno za poslove prostornog planiranja.
Ministarstvo iz stava 2. ovog lana danom prestanka rada Agencije preuzima zaposlene, sredstva,
imovinu, dokumentaciju i arhivu Agencije.
Prava i obaveze Agencije preuzima Republika Srbija.
Prava i obaveze iz stava 4. ovog lana u ime Republike Srbije vri Vlada.
O izvravanju obaveza Agencije, preuzetih u skladu sa zakonom, starae se Ministarstvo graevi-
narstva, saobraaja i infrastrukture u okviru nadlenosti utvrenih Zakonom o ministarstvima (Slu-
beni glasnik RS, broj 44/14).
lan 130
Planski dokumenti doneti do dana stupanja na snagu ovog zakona ostaju na snazi.
Postupak izrade i donoenja prostornog, odnosno urbanistikog plana zapoet pre stupanja na
snagu ovog zakona, nastavie se po odredbama ovog zakona, osim za prostorne, odnosno urbanistike
planove za koje je doneta odluka o izradi, a koji se mogu okonati po odredbama zakona po kojima
su zapoeti.
Donosioci planskih dokumenata duni su da, prilikom izmene i dopune planskog dokumenta po
stupanju na snagu ovog zakona, sadrinu i postupak usvajanja planskog dokumenta usklade sa odred-
bama ovog zakona.
Vaei planski dokumenti, kao i planski dokumenti iji se postupak izrade i donoenja sprovodi po
odredbama Zakona o planiranju i izgradnji, dostavljaju se centralnom registru planskih dokumenata
u skladu sa odredbama ovog zakona, u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Obaveza dostavljanja planova u digitalnom obliku, u skladu sa odredbama lana 43. ovog zakona
se primenjuje i na planove iz stava 2. ovog stava.
Do stupanja na snagu planskih dokumenata predvienih ovim zakonom, za izgradnju telekomu-
nikacionih i objekata elektroprenosne i elektrodistributivne mree, za koje se po ovom zakonu izdaje
graevinska dozvola, odnosno reenje iz lana 145. ovog zakona na podruju za koje nije donet planski
dokument ili vaeim planskim dokumentom nije predviena izgradnja te vrste objekata, lokacijski
uslovi se izdaju u skladu sa uslovima organa, odnosno organizacija nadlenih za poslove telekomu-
nikacija, odnosno energetike na osnovu godinjih planova razvoja tih mrea na teritoriji Republike
Srbije, u skladu sa zakonom.
Skuptina jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi zemljite kome je namena pro-
menjena iz poljoprivrednog u graevinsko zemljite, duna je da organu nadlenom za poslove drav-
nog premera i katastra, u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, dostavi akt koji
sadri popis katastarskih parcela kojima je promenjena namena do 15. jula 1992. godine.
lan 131
Zapoeti postupci za reavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, lokacijske dozvole,
graevinske dozvole, upotrebne dozvole i drugih zahteva za reavanje o pojedinanim pravima i oba-
vezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, okonae se po propisima po kojima su
zapoeti.
Lokacijska dozvola izdata u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, po pravnosnanosti pred-
stavlja osnov za izdavanje graevinske dozvole, u skladu sa ovim zakonom.
Ugovori o zakupu graevinskog zemljita u javnoj svojini zakljueni do dana stupanja na snagu
ovog zakona, predstavljaju osnov za utvrivanje aktivne legitimacije zakupca u postupku izdavanja
graevinske dozvole, u skladu sa ovim zakonom.
lan 132
Odredbe lana 8, lana 8b, lana 8d, lana 8, l. 97, 98. i lana 211a ovog zakona primenjuju se od
1. marta 2015. godine.
Odredbe lana 8a, lana 8v, lana 8g, lana 176. stav 6, lana 211b i lana 212. ovog zakona prime-
njuju se od 1. januara 2016. godine.
Do 1. januara 2016. godine razmena dokumenata i podnesaka izmeu nadlenog organa i imaoca
javnih ovlaenja u sprovoenju objedinjene procedure moe se vriti i u papirnoj formi.
Podzakonski akti koji se donose u skladu sa odredbama ovog zakona bie doneti najkasnije do 15.
februara 2015. godine, osim podzakonskog akta iz lana 8a stav 3, lana 8v stav 7. i lana 8g stav 3.
ovog zakona koji e biti doneti najkasnije do 15. novembra 2015. godine.
Do donoenja podzakonskih akata na osnovu ovlaenja iz ovog zakona, primenjivae se podza-
konski akti doneti na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Pravo i uslovi za pretvaranje prava korienja graevinskog zemljita u pravo svojine za lica iz
lana 102. stav 9. ureuju se posebnim zakonom u roku ne duem od est meseci od stupanja na snagu
ovog zakona.
lan 133
Jedinice lokalne samouprave dune su da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona utvrde koeficijente iz lana 97. stav 2. ovog zakona i donesu opti akt iz lana 97. stav 7. ovog
zakona.
Za ugovore kojima je utvreno plaanje naknade za ureivanje graevinskog zemljita zakljuene
pre stupanja na snagu ovog zakona, po kojima naknada nije plaena u celosti, jedinica lokalne samo-
uprave moe optim aktom propisati kriterijume za preugovaranje visine i naina plaanja naknade
za ureivanje graevinskog zemljita u skladu sa odredbama ovog zakona kojima je ureeno plaanje
doprinosa za ureivanje graevinskog zemljita.
lan 134
Odredbe drugih zakona kojima se na drugaiji nain ureuju pitanja koja su predmet ureivanja
ovog zakona nee se primenjivati, osim zakona i propisa kojima se ureuje zatita ivotne sredine.
lan 135
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike
Srbije.
lan 2[
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike
Srbije.
NAPOMENA;
** Odredbe l. 185. do 200. Zakona o planiranju i izgradnji (Sl. glasnik RS, br. 72/2009, 81/2009
- ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012 i 42/2013 - odluka US), prestale su da vae na
osnovu Odluke US IUz broj 295/2009 od 6. decembra 2012. godine, objavljene u Sl. glasniku RS,
br. 50/2013 od 7. juna 2013. godine.
PRAVILNIK
O POSTUPKU SPROVOENJA OBJEDINJENE PROCEDURE
(Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
1. Uvodne odredbe
Predmet ureivanja
lan 1
Ovim pravilnikom blie se propisuje predmet i postupak sprovoenja objedinjene procedure, voe-
nje i sadrina registra objedinjenih procedura i centralne evidencije, kao i ovlaenja i obaveze registra-
tora i obim javne dostupnosti podataka i dokumenata sadranih u registru, nain razmene dokumenata i
podnesaka u objedinjenoj proceduri, kao i forma u kojoj se u toj proceduri dostavljaju, odnosno razme-
njuju, tehnika dokumentacija i akta.
Pojmovi
lan 2
Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sledee znaenje:
Nadleni organ jeste Ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, pokrajinski sekretarijat nadle-
an za poslove graevinarstva, odnosno nadleni organ jedinice lokalne samouprave, u okviru utvrenih
nadlenosti za izdavanje graevinske dozvole;
Nadlena sluba jeste posebna organizaciona celina, u sastavu nadlenog organa (odsek, sluba, ode-
ljenje, uprava i sl.), preko koje nadleni organ sprovodi objedinjenu proceduru;
Rukovodilac nadlene slube jeste lice koje nadleni organ imenuje, odnosno rasporedi na radno me-
sto rukovodioca nadlene slube i koje je odgovorno za efikasno sprovoenje objedinjene procedure;
Objedinjena procedura jeste skup postupaka i aktivnosti koje sprovodi nadlena sluba u vezi sa iz-
gradnjom, dogradnjom ili rekonstrukcijom objekata, odnosno izvoenjem radova, a koji ukljuuju izda-
vanje lokacijskih uslova, izdavanje graevinske dozvole, odnosno reenja iz lana 145. Zakona o planira-
nju i izgradnji (u daljem tekstu: Zakon), prijavu radova, pribavljanje saglasnosti na tehniku dokumenta-
ciju, izdavanje upotrebne dozvole, pribavljanje uslova za projektovanje, odnosno prikljuenje objekata na
infrastrukturnu mreu, pribavljanje isprava i drugih dokumenata koje izdaju imaoci javnih ovlaenja, a
uslov su za izgradnju objekata, odnosno za izdavanje lokacijskih uslova, graevinske i upotrebne dozvole
iz njihove nadlenosti, kao i obezbeenje uslova za prikljuenje na infrastrukturnu mreu, upis prava
svojine na izgraenom objektu, kao i izmenu akata koji se pribavljaju u ovoj proceduri;
Registar objedinjenih procedura (u daljem tekstu: Registar) jeste elektronska baza podataka koju vodi
nadleni organ, u kojoj su sadrani podaci o toku svakog pojedinanog predmeta, akta nadlenih organa
i nadlenih slubi, kao i dokumentacija priloena i pribavljena u postupku objedinjene procedure, a koja
je javno dostupna u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom;
Centralna evidencija objedinjenih procedura (u daljem tekstu: Centralna evidencija) jeste jedinstvena,
centralna, javna, elektronska baza podataka koja se vodi u okviru Agencije za privredne registre, u kojoj
su objedinjeni podaci, akta i dokumentacija svih registara objedinjenih procedura na teritoriji Republike
Srbije, a koja je javno dostupna u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom;
Registrator registra objedinjenih procedura (u daljem tekstu: Registrator) jeste lice koje je odreeno
da vodi registar objedinjenih procedura, odnosno rukovodilac nadlene slube ako u nadlenom organu
nije odreen Registrator;
Registrator centralne evidencije objedinjenih procedura (u daljem tekstu: Registrator centralne eviden-
cije) jeste lice koje vodi Centralnu evidenciju i koje je imenovano u skladu sa zakonom kojim se ureuje
izgradnja objekata;
Zahtev jeste akt kojim se pokree objedinjena procedura, odnosno pojedine faze te procedure;
Podnosilac zahteva jeste lice po ijem se zahtevu pokree objedinjena procedura, odnosno pojedine
faze te procedure.
Forma u kojoj se u objedinjenoj proceduri dostavljaju podnesci, akta i dokumentacija
lan 3
Razmena podnesaka, akata i dokumentacije u objedinjenoj proceduri izmeu podnosioca zahteva i
nadlenog organa, kao i izmeu nadlenog organa i imalaca javnih ovlaenja obavlja se elektronskim
putem.
Sva akta koja donose nadleni organ i imaoci javnih ovlaenja u objedinjenoj proceduri i/ili radi
upotrebe u toj proceduri, kao i dokumenti koje podnosilac zahteva, nadleni organ i imaoci javnih ovla-
enja dostavljaju u objedinjenoj proceduri, ukljuujui i tehniku dokumentaciju, dostavljaju se u formi
elektronskog dokumenta u dwg, dwf ili pdf formatu.
Ako je propisana obaveza arhiviranja elektronskog dokumenta iz stava 2. ovog lana, taj dokument
se nadlenom organu dostavlja sa kvalifikovanim potpisom, u skladu sa zakonom kojim se ureuje elek-
tronski dokument.
Izuzetno od st. 1-3. ovog lana, ako je propisano da se akt, odnosno dokument iz stava 2. ovog lana
arhivira u papirnoj formi, taj akt, odnosno dokument se nadlenom organu dostavlja i u papirnoj formi,
radi arhiviranja.
U sluaju iz stava 4. ovog lana, ako se dokument arhivira iskljuivo u papirnoj formi, njegova elek-
tronska verzija, koja se dostavlja u skladu sa stavom 1. ovog lana, ne mora biti potpisana kvalifikovanim
potpisom.
Meusobni odnosi nadlenog organa i imalaca javnih ovlaenja, povodom razmene podataka i do-
kumentacije u objedinjenoj proceduri, mogu se urediti meusobnim sporazumom, u skladu sa Zako-
nom, uredbom kojom se ureuje izdavanje lokacijskih uslova i ovim pravilnikom.
Overa tehnike dokumentacije
lan 4
Kada nadleni organ overava tehniku dokumentaciju u skladu sa Zakonom, podnosilac zahteva tu
dokumentaciju dostavlja nadlenom organu u onolikom broju primeraka koliko eli da mu bude vrae-
no nakon overe, uveano za jedan primerak za potrebe nadlenog organa.
Ostala opta pravila koja se primenjuju u objedinjenoj proceduri
lan 5
Ako nadleni organ, odnosno imalac javnih ovlaenja, akt iz svoje nadlenosti izdaje na osnovu
podataka kojima raspolae drugi dravni organ ili drugi imalac javnih ovlaenja, pribavlja po slubenoj
dunosti, osim u sluajevima propisanim Zakonom, uredbom kojom se ureuje izdavanje lokacijskih
uslova i ovim pravilnikom.
zahtev i otkloni sve nedostatke, ne dostavlja se dokumentacija podneta uz zahtev koji je odbaen, niti se
ponovo plaa administrativna taksa iz lana 15. stav 2. taka 3) ovog pravilnika.
Pribavljanje lista nepokretnosti
lan 18
Ako su ispunjeni formalni uslovi za dalje postupanje po zahtevu, nadleni organ po slubenoj du-
nosti, bez odlaganja, pribavlja od organa nadlenog za poslove dravnog premera i katastra izvod iz lista
nepokretnost koja je predmet zahteva.
Nadleni organ ne pribavlja izvod iz lista nepokretnosti za katastarsku parcelu:
1) ispod koje se grade podzemni delovi linijskih infrastrukturnih objekata, odnosno podzemni delo-
vi komunalne infrastrukture;
2) iznad koje se grade visokonaponski dalekovodi, odnosno iznad kojih e se nai elise vetroturbina
koje se grade;
3) n a kojoj se gradi komunalna infrastruktura, ako se gradi u regulaciji postojee saobraajnice;
4) u drugim sluajevima u kojima je pravo graenja uspostavljeno zakonom, bez obaveze prethod-
nog ureenja imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnikom parcele.
Utvrivanje odgovarajueg prava za dalje postupanje po zahtevu
lan 19
Nadleni organ utvruje postojanje odgovarajueg prava na zemljitu, odnosno objektu, u skladu sa
Zakonom.
Rok za donoenje reenja o graevinskoj dozvoli i dostava reenja
lan 20
Na osnovu utvrenog prava iz lana 19. ovog pravilnika, nadleni organ donosi reenje o graevin-
skoj dozvoli u roku od pet radnih dana od dana podnoenja zahteva.
Ako nadleni organ utvrdi da podnosilac zahteva nema odgovarajue pravo iz lana 19. ovog pravil-
nika, zahtev za graevinsku dozvolu odbija reenjem.
Reenje iz st. 1. i 2. ovog lana nadleni organ, dostavlja podnosiocu zahteva u roku od tri dana od
dana donoenja, a reenje iz stava 1. ovog lana u istom roku dostavlja i:
1) inspekciji koja vri nadzor nad izgradnjom objekta;
2) jedinici lokalne samouprave na ijoj se teritoriji gradi objekat, ako je reenje izdalo ministarstvo,
odnosno autonomna pokrajina, radi informisanja;
3) imaocima javnih ovlaenja nadlenim za utvrivanje uslova za projektovanje, odnosno prikljue-
nje objekata na infrastrukturnu mreu, radi informisanja.
Sadrina graevinske dozvole
lan 21
Reenje o graevinskoj dozvoli sadri podatke o:
1) investitoru;
2) o bjektu ije se graenje dozvoljava, sa osnovnim podacima i predraunskom vrednou objekta;
3) katastarskoj parceli, odnosno katastarskim parcelama na kojima se gradi objekat (broj parcele i na-
ziv katastarske optine na kojoj se nalazi, kao i povrinu katastarske parcele, odnosno katastarskih
parcela, osim ako se graevinska dozvola izdaje za linijske objekte i antenske stubove);
4) p ostojeem objektu koji se uklanja ili rekonstruie radi graenja;
5) r oku vaenja graevinske dozvole;
6) d okumentaciji na osnovu koje se graevinska dozvola izdaje;
7) finansijeru, ako je uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole priloen i ugovor izmeu investitora
i finansijera;
Nadleni organ, u roku od tri dana od dana prijema izjave iz stava 1. ovog lana, obavetava nadlenu
graevinsku inspekciju o prijemu te izjave.
Nadlena graevinska inspekcija je obavezna da u roku od tri radna dana po prijemu obavetenja iz
stava 2. ovog lana izvri inspekcijski nadzor izgraenog objekta u skladu sa Zakonom i da o rezultatima
tog nadzora obavesti nadleni organ.
9. Dostavljanje tehnike dokumentacije
Podnoenje zahteva za davanje saglasnosti na tehniku
dokumentaciju u pogledu mera zatite od poara
lan 36
Kada je, u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita od poara, utvrena obaveza pribavljanja sa-
glasnosti na tehniku dokumentaciju u pogledu mera zatite od poara, investitor dostavlja nadlenom
organu glavni projekat zatite od poara, izraen u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita od poara
i projekat za izvoenje, izraen u skladu sa pravilnikom kojim se ureuje sadrina tehnike dokumenta-
cije, u elektronskoj formi, kao i onoliko primeraka u papirnoj formi koliko podnosilac zahteva eli da mu
organ nadlean za poslove zatite od poara overi prilikom izdavanja saglasnosti.
Nadleni organ, po prijemu glavnog projekta zatite od poara i projekta za izvoenje, bez odlaganja,
u ime i za raun investitora, podnosi organu nadlenom za poslove zatite od poara, zahtev za davanje
saglasnosti na projekat za izvoenje.
Odluivanje o zahtevu za davanje saglasnosti na tehniku dokumentaciju
lan 37
Organ nadlean za poslove zatite od poara, u Zakonom propisanim rokovima, odluuje o zahtevu
i pismeni otpravak odluke dostavlja nadlenom organu.
Nadleni organ akt iz stava 1. ovog lana bez odlaganja dostavlja investitoru.
Obaveza dostavljanja projekta za izvoenje
lan 38
Ako se radi o objektu iz lana 133. stav 2. taka 9) Zakona za koji su predviene mere zatite kultur-
nih dobara, u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita nepokretnog kulturnog dobra, investitor do-
stavlja nadlenom organu projekat za izvoenje, u elektronskoj formi, koji nadleni organ bez odlaganja
dostavlja organu, odnosno organizaciji, nadlenoj za zatitu nepokretnih kulturnih dobara.
10. Prikljuenje objekta na infrastrukturu
Postupak nadlenog organa po zahtevu za prikljuenje objekta na infrastrukturu
lan 39
Postupak za prikljuenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu pokree se podnoenjem za-
hteva nadlenom organu.
Uz zahtev iz stava 1. ovog lana prilae se dokaz o plaanju naknade, odnosno takse za prikljuenje
objekta na odgovarajuu infrastrukturu.
Nadleni organ upuuje zahtev imaocu javnih ovlaenja da izvri prikljuenje u skladu sa zahtevom
iz stava 1. ovog lana, u roku od tri radna dana od dana prijema tog zahteva.
Postupanje imaoca javnih ovlaenja
lan 40
Ako je objekat izveden u skladu sa graevinskom dozvolom i projektom za izvoenje, imalac jav-
nih ovlaenja je duan da izvri prikljuenje objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu i da o tome
obavesti nadleni organ u roku od 15 dana od dana prijema zahteva iz lana 39. stav 3. ovog pravilnika.
Ako je lokacijskim uslovima predvieno ispunjenje dodatnih uslova za prikljuenje tog objekta na
infrastrukturu, prikljuenje e se izvriti ako su ispunjeni ti uslovi.
nedostatke, ne dostavlja se dokumentacija podneta uz zahtev koji je odbaen, niti se ponovo plaa ad-
ministrativna taksa.
Rok za donoenje reenja o upotrebnoj dozvoli i dostava reenja
lan 44
Ako su ispunjeni formalni uslovi iz lana 42. ovog pravilnika, nadleni organ izdaje reenjem upo-
trebnu dozvolu u roku od pet radnih dana od dana podnoenja zahteva, u skladu sa zakonom.
Reenje o upotrebnoj dozvoli nadleni organ dostavlja u roku od tri dana od dana donoenja podno-
siocu zahteva, a radi informisanja, reenje u istom roku dostavlja i:
1) fi
nansijeru, ako na njega glasi graevinska dozvola;
2) n adlenoj graevinskoj inspekciji;
3) imaocima javnih ovlaenja.
Sadrina upotrebne dozvole
lan 45
Reenje o upotrebnoj dozvoli sadri naroito:
1) p odatke o investitoru;
2) o snovne podatke o objektu ija se upotreba dozvoljava;
3) podatke o specifikaciji posebnih delova objekta, ako postoje (njihovo oznaenje, poloaj u objektu
i povrina);
4) podatke o katastarskoj parceli, odnosno katastarskim parcelama na kojima je izgraen objekat
(broj parcele i naziv katastarske optine na kojoj se nalazi, kao i povrinu katastarske parcele, od-
nosno katastarskih parcela, osim ako se upotrebna dozvola izdaje za linijske objekte i antenske
stubove);
5) p odatke o dokumentaciji na osnovu koje se upotrebna dozvola izdaje;
6) propisani garantni rok za objekat, kao i garantni rok za pojedine vrste radova kada je to utvreno
posebnim propisom;
7) d ruge podatke propisane zakonom.
Podaci iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana se unose u reenje o upotrebnoj dozvoli u skladu sa projektom
izvedenog objekta, odnosno projektom za izvoenje i izvetajem komisije za tehniki pregled, priloenim
uz zahtev.
Pravo albe na upotrebnu dozvolu
lan 46
Na reenje o upotrebnoj dozvoli podnosilac zahteva moe izjaviti albu u roku od 8 dana od dana
dostavljanja.
Na reenje o upotrebnoj dozvoli koje donosi nadleno ministarstvo, odnosno nadleni organ autono-
mne pokrajine, ne moe se izjaviti alba, ali se tubom moe pokrenuti upravni spor.
12. Uknjiba objekta i dodela kunog broja, u okviru objedinjene procedure
Dostava upotrebne dozvole organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra
lan 47
U roku od pet dana od dana pravnosnanosti upotrebne dozvole, nadleni organ po slubenoj du-
nosti dostavlja organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra:
1) u potrebnu dozvolu;
2) e laborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta;
3) e laborat geodetskih radova za podzemne instalacije.
3) omogui objavljivanje lokacijskih uslova, graevinske i upotrebne dozvole, kao i reenja iz lana
145. Zakona, u elektronskom obliku putem interneta, u roku od tri radna dana od dana njihovog
izdavanja;
4) omogui Centralnoj evidenciji preuzimanje podataka, akata i dokumentacije sadrane u Registru;
5) u rokovima i na nain propisan Zakonom i ovim pravilnikom, podnese prijavu za privredni pre-
stup, odnosno prekrajnu prijavu, protiv imaoca javnih ovlaenja i odgovornog lica imaoca jav-
nih ovlaenja, ako su za podnoenje prijave ispunjeni Zakonom propisani uslovi;
6) p reduzima druge radnje neophodne za nesmetano i pravilno funkcionisanje Registra.
Obaveze i ovlaenja registratora Centralne evidencije
lan 53
Registrator Centralne evidencije duan je da:
1) obezbedi javnu dostupnost podataka i dokumenta sadranih u Centralnoj evidenciji, preko inter-
net strane Agencije za privredne registre, bez plaanja naknade za pristup podacima;
2) da Vladi dostavlja tromesene izvetaje o sprovoenju objedinjene procedure, kao i da Vladi i
ministarstvu nadlenom za poslove graevinarstva dostavlja druge izvetaje i analize u vezi sa
sprovoenjem objedinjene procedure, u skladu sa njihovim zahtevom;
3) bez odlaganja podnese prekrajnu prijavu protiv registratora, zbog prekraja iz lana 211b Zakona,
ako ne podnese prijavu u skladu sa lanom 8v stav 6. Zakona.
Javna dostupnost podataka
lan 54
Podaci o toku svakog pojedinanog predmeta, akti nadlenih organa i imalaca javnih ovlaenja i
dokumentacija dostavljena i pribavljena u postupku objedinjene procedure javno su dostupni u elek-
tronskom obliku, preko internet strane nadlenog organa i Agencije za privredne registre svim zainte-
resovanim licima, radi uvida i preuzimanja, osim ako javnost i dostupnost nije ograniena ili iskljuena
zakonom.
14. Prelazne i zavrne odredbe
Prelazna odredba
lan 55
Lokacijska dozvola za koju je zahtev za izdavanje podnet do 17. decembra 2014. godine i koja je
izdata u skladu sa ranije vaeim Zakonom o planiranju i izgradnji, predstavlja osnov za izdavanje gra-
evinske dozvole.
U svim postupcima propisanim ovim pravilnikom, umesto lokacijskih uslova moe se koristiti loka-
cijska dozvola iz stava 1. ovog lana.
Primena
lan 56
Odredbe ovog pravilnika primenjuju se od 1. marta 2015. godine, osim odredbi koje se odnose na
Centralni registar i elektronsko izdavanje graevinskih dozvola, koje se primenjuju od 1. januara 2016.
godine.
Stupanje na snagu
lan 57
Ovaj pravilnik stupa na snagu 1. marta 2015. godine.
PRAVILNIK
O SADRINI I NAINU VOENJA STRUNOG NADZORA
(Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
lan 1
Ovim pravilnikom blie se propisuje sadrina i nain voenja strunog nadzora u toku graenja
objekta, odnosno izvoenja radova za koje je izdata graevinska dozvola.
lan 2
Struni nadzor odnosi se na:
1) pripremne radove;
2) graevinske i graevinsko-zanatske radove;
3) ugradnju instalacija, postrojenja i opreme;
4) druge radove koji se izvode u toku graenja objekta.
lan 3
Struni nadzor obuhvata:
1) kontrolu da li se graenje vri prema graevinskoj dozvoli ili reenju o odobrenju za rekonstrukciju,
odnosno prema projektu za graevinsku dozvolu ili idejnom projektu za rekonstrukciju i projektu
za izvoenje, kao i blagovremeno preduzimanje mera u sluaju odstupanja izvoenja radova od tih
projekata;
2) kontrolu i proveru kvaliteta izvoenja svih vrsta radova i primenu propisa, standarda i tehnikih
normativa, ukljuujui i tehnike propise iji su sastavni deo standardi koji definiu obavezne teh-
nike mere i uslove kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom,
deci i starim osobama;
3) kontrolu i overu koliina izvedenih radova (overa graevinskih knjiga, privremenih i okonanih
situacija, rauna za izvedene radove i dr), ili stepena izvedenosti radova, ukoliko je to predvieno
ugovorom o vrenju strunog nadzora sa investitorom;
4) proveru da li postoje dokazi o kvalitetu materijala, opreme i instalacija koji se ugrauju ili postavlja-
ju u objekat i da li postoji dokumentacija kojom se dokazuje njihov kvalitet (atest, sertifikat, izvetaj
o ispitivanju i dr.);
5) kontrolu i proveru kvaliteta izvedenih radova koji se, prema prirodi i dinamici izgradnje objekta, ne
mogu proveriti u kasnijim fazama izgradnje objekta (radovi na izvoenju temelja, armature, oplate,
izolacije i dr.);
6) davanje potrebnih uputstava izvoau radova, naroito u sluaju odstupanja gradnje od projekta za
graevinsku dozvolu ili idejnog projekta za rekonstrukciju, odnosno projekta za izvoenje, kao i u
sluaju promene uslova gradnje objekta (promena vrste tla ili drugih parametara utvrenih geome-
hanikim elaboratom i dr.);
7) redovno praenje dinamike gradnje objekta i usklaenosti sa ugovorenim rokovima, ukoliko je to
predvieno ugovorom o vrenju strunog nadzora sa investitorom;
8) saradnju sa projektantom radi obezbeenja pravilne realizacije projektantskog koncepta objekta,
kao i saradnju sa izvoaem radova pri izboru detalja tehnolokih i organizacionih reenja za izvo-
enje radova;
9) saradnju sa izvoaem radova i projektantom u pripremi projekta izvedenog objekta;
10) reavanje drugih pitanja koja se pojave u toku graenja, odnosno izvoenja radova.
lan 4
Za vrenje strunog nadzora investitor odreuje lice koje ispunjava uslove propisane zakonom za od-
govornog projektanta ili odgovornog izvoaa radova, zavisno od vrste radova koji su predmet strunog
nadzora (u daljem tekstu: nadzorni organ).
Struni nadzor se obezbeuje od poetka graenja, odnosno izvoenja radova, u skladu sa zakonom i
traje do zavretka graenja, odnosno izvoenja radova i izdavanja upotrebne dozvole.
lan 5
Struni nadzor se moe obezbediti i za izvoenje pojedinih radova na graenju objekta, a investitor
moe obezbediti i nadzor od strane projektanta objekta (projektantski nadzor).
lan 6
Nadzorni organ prati i kontrolie izvoenje radova na gradilitu, kao i na mestima gde se izvode drugi
radovi za potrebe graenja objekta.
Sva zapaanja u toku vrenja strunog nadzora nadzorni organ upisuje u graevinski dnevnik, pot-
pisuje i overava peatom, u skladu sa propisom kojim se ureuje sadrina i nain voenja graevinskog
dnevnika.
lan 7
Ako nadzorni organ u toku vrenja strunog nadzora utvrdi da izvoa radova odstupa od izdate
graevinske dozvole, odnosno reenja o odobrenju, projekta za graevinsku dozvolu, odnosno idejnog
projekta, kao i projekta za izvoenje, predvienog kvaliteta materijala i opreme koja se ugrauje u objekat,
ili odstupa od drugih elemenata koji bi uticali na kvalitet radova, utvrenu vrednost objekta ili na produ-
enje rokova izgradnje, bez odlaganja o tome obavetava investitora i izvoaa radova.
Ako u toku graenja nastupe okolnosti zbog kojih je neophodno odstupiti od projekta za graevinsku
dozvolu, odnosno idejnog projekta, kao i projekta za izvoenje, nadzorni organ o toj injenici bez odlaga-
nja obavetava investitora, radi preduzimanja odgovarajuih mera.
Ako u toku graenja nastupe okolnosti ije otklanjanje ne trpi odlaganje, nadzorni organ o tome od-
mah obavetava i nadlenog graevinskog inspektora, radi preduzimanja potrebnih mera (izdavanje na-
loga izvoau radova za preduzimanje neophodnih mera za spreavanje i otklanjanje tetnih posledica,
obustavljanje radova u svim sluajevima kada se zakljui da se pri izvoenju radova odstupa od tehnike
dokumentacije i kada konkretna odstupanja mogu da budu od uticaja na nosivost, trajnost i projektovanu
koncepciju objekta ili mogu dovesti do materijalne tete, odnosno do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i
dr.).
lan 8
Nadzorni organ u toku vrenja strunog nadzora pismeno konstatuje:
1) nad kojim radovima vri struni nadzor;
2) uoene nedostatke pri izvoenju radova i rokove za njihovo otklanjanje;
3) mere koje je preduzeo ili je na njih uputio izvoaa radova, odnosno odgovornog izvoaa radova;
4) primedbe u pogledu kvaliteta i dinamike graenja;
5) druge podatke koji su bitni za praenje graenja objekta.
Podatke iz stava 1. ovog lana nadzorni organ upisuje u graevinski dnevnik.
Graevinski dnevnik svojim potpisom i peatom overavaju nadzorni organ i odgovorni izvoa ra-
dova.
lan 9
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o sadrini i nainu voenja stru-
nog nadzora (Slubeni glasnik RS, broj 7/10).
lan 10
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike
Srbije.
PRAVILNIK
O SADRINI I NAINU VOENJA KNJIGE INSPEKCIJE,
GRAEVINSKOG DNEVNIKA I GRAEVINSKE KNJIGE
(Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
I UVODNA ODREDBA
lan 1
Ovim pravilnikom ureuje se sadrina i nain voenja knjige inspekcije, graevinskog dnevnika
i graevinske knjige.
Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na investitora, primenjuju se i na finansijera, ako reenje
o graevinskoj dozvoli glasi na investitora i finansijera, a prava i obaveze investitora i finansijera utvr-
uju se u skladu sa ugovorom zakljuenim izmeu investitora i finansijera.
II ZAJEDNIKE ODREDBE
lan 2
Knjiga inspekcije i graevinski dnevnik vode sena gradilitima na kojima se grade objekti za ko-
je je propisano pribavljanje graevinske dozvole, kao i izvode radovi na rekonstrukciji, odnosno za
izvoenje radova za koje je propisana izrada projekta za graevinsku dozvolu i projekta za izvoenje.
Knjiga inspekcije i graevinski dnevnik vode se od dana poetka izvoenja radova, do dana zavr-
etka izgradnje objekta, odnosno radova i predaje objekta investitoru.
Voenje knjige inspekcije i graevinskog dnevnika zakljuuje se danom izvrene primopredaje
svih objekata i radova izmeu izvoaa radova i investitora.
lan 3
Knjigu inspekcije i graevinski dnevnik obezbeuje i vodi odgovorni izvoa radova.
Podatke koji se unose u knjigu inspekcije i graevinski dnevnik overava svojim potpisom i pea-
tom odgovorni izvoa radova.
lan 4
Podaci upisani u knjigu inspekcije i graevinski dnevnik ne smeju se brisati, ispravljati, naknadno
menjati ili dopunjavati.
Izmene i dopune podataka upisanih u knjigu inspekcije i graevinski dnevnik vre se iskljuivo
kao novi upisi, uz obavezno navoenje dana upisa.
lan 9
Knjiga inspekcije uva se na gradilitu za sve vreme izvoenja radova.
Za uvanje i uredno odravanje knjige inspekcije odgovoran je odgovorni izvoa radova.
IV GRAEVINSKI DNEVNIK
lan 10
Graevinski dnevnik je dokument o toku gradnje, u obliku sveske u koju se svakodnevno upisuju
svi podaci na osnovu kojih se moe utvrditi tok i nain graenja objekta u celini, kao i po pojedinim
fazama, kao i podaci koji utiu ili mogu uticati na predvieni tok, nain i rok graenja, odnosno izvo-
enja radova.
Graevinski dnevnik vodi se za gradilite u celini, a ako se u okviru gradilita grade objekti koji su
prostorno izdvojeni ili predstavljaju nezavisnu funkcionalnu celinu i zahtevaju specifinu organizaciju
graenja, graevinski dnevnik moe seza takve objekte voditi izdvojeno.
Graevinski dnevnik moe se voditi posebno za montau ureaja, postrojenja i opreme, a po po-
trebi moe se voditi i za instalacije i druge posebne vrste radova.
lan 11
Graevinski dnevnik vodi se u obliku povezane i peatom izvoaa radova overene sveske sa jed-
nostruko numerisanim stranama u gornjem desnom uglu, u dva primerka (original i kopija).
lan 12
Pravo upisivanja odgovarajuih podataka i zapaanja u graevinski dnevnik imaju: odgovorni
izvoa radova, lice koje vri struni nadzor, kao i glavni ili odgovorni projektant, ako uestvuje u
vrenju nadzora.
lan 13
Odgovorni izvoa radova svakodnevno unosi u graevinski dnevnik:
1) datum unoenja podataka;
2) vremenske prilike (temperatura, padavine i sl.);
3) radno vreme;
4) angaovanu radnu snagu i mehanizaciju;
5) druge okolnosti pod kojima se izvode radovi, a od znaaja su za sagledavanje i kontrolu uslova
i ispravnosti izvoenja radova;
6) vrstu i koliinu prispelog materijala i produkata;
7) proizvoaa materijala i produkata;
8) postojanje propisanih sertifikata o kvalitetu isporuenog materijala i produkata;
9) vrstu i poloaj radova koji se izvode (pozicija radova);
10) orijentacionu kontrolu pojedinih radova koji su izvreni;
11) izvrenu kontrolu radova koji su prethodili radovima koji se izvode (temeljna jama, vlanost i
stepen zbijenosti podloga, oplata, armatura i sl.);
12) nain ugraivanja odgovarajuih materijala i produkata (runo, uz primenu odgovarajue me-
hanizacije i dr.);
13) nain nege i zatite ve izvedenih radova (negovanje betona, zatita od padavina i dr.);
14) uzorke materijala koji su dostavljeni na kontrolu sa oznakom poloaja radova na koje se odgo-
varajui uzorak odnosi;
15) nedostatke ili greke u tehnikoj dokumentaciji po kojoj se radovi izvode;
16) nepredviene okolnosti koje zahtevaju izmenu postojeih tehnikih reenja, odnosno povean
obim ugovorenih radova ili izvoenje naknadnih radova (nepredviena svojstva tla, aktivira-
nje klizita, arheoloki nalazi i dr.);
17) podatke o izvrenim inspekcijskim pregledima gradilita i osnovnim nalazima i nalozima nad-
lenog inspektora, sa naznakom mera koje, po tim nalozima, treba preduzeti.
U graevinski dnevnik ulau se i pismeni nalazi i dokumentacija koja je gradilitu dostavljena od
strane investitora, glavnog ili odgovornog projektanta i drugih lica.
Odgovorni izvoa radova i lice koje vodi struni nadzor svojim potpisima na svakoj stranici ove-
ravaju i potvruju tanost upisa podataka u graevinski dnevnik.
lan 14
Odgovorni izvoa radova (graevinskih radova, mainske instalacije, elektro opreme i dr.) unosi
i potpisuje podatke i zapaanja iz lana 13. ovog pravilnika, koji se odnose na radove kojima on ru-
kovodi.
Radove kojima rukovodi lice iz stava 1. ovog lana svojim potpisom overava odgovorni izvoa
radova.
lan 15
Lice koje vri struni nadzor unosi u graevinski dnevnik podatke, zapaanja i naloge koji se od-
nose na:
1) kvalitet i postojanje sertifikata za materijale i produkte koji se ugrauju;
2) kvalitet i postupak izvrenja radova(graevinskih radova, mainske instalacije, elektro opreme
i dr.);
3) izvreni pregled radova koji se u kasnijim fazama ne mogu kontrolisati (temeljna jama, oplata,
armatura i dr.);
4) potpunost tehnike dokumentacije i dopunska objanjenja projektanta;
5) viak ugovorenih, odnosno naknadnih radova;
6) dopunsku tehniku i drugu dokumentaciju koja je dostavljena izvoau radova;
7) primedbe i zapaanja koja su u graevinski dnevnik upisala ovlaena lica iz lana 12. ovog
pravilnika;
8) druge primedbe i zapaanja koja smatra korisnim za usmeravanje daljeg procesa graenja.
lan 16
Lice koje vri struni nadzor unosi u graevinski dnevnik podatke i zapaanja iz lana 15. ovog
pravilnika, koji se odnose na radove nad kojima on vri struni nadzor.
lan 17
Original graevinskog dnevnika uva se kod odgovornog izvoaa radova, a kopija se uva kod
lica koje vri struni nadzor, za sve vreme graenja objekta.
lan 18
Odgovorni izvoa radova, pored podataka iz lana 7. ovog pravilnika, unosi u knjigu inspekcije
i graevinski dnevnik i dopunske podatke o promenama nastalim u toku graenja koje se odnose na:
1) izmene prostornog i funkcionalnog obuhvata gradilita (zavretak gradnje pojedinih objekata i
njihovo izdvajanje iz gradilita, ukljuivanje novih objekata, promena namene pojedinih obje-
kata i sl.);
2) promene investitora, u celini ili za pojedine objekte;
3) angaovanje i poetak rada izvoaa pojedinih radova i lica koja rukovode tim radovima;
4) promene u organizovanju strunog nadzora nad graenjem (struni nadzor, struni nadzor za
posebne radove);
5) druge podatke koji se odnose na meusobne odnose investitora, finansijera, izvoaa radova i
drugih zainteresovanih subjekata (pitanja rada van redovnog radnog vremena, reijski trokovi,
vanredni trokovi i sl.).
U graevinski dnevnik upisuju se i drugi podaci koji mogu sluiti kao dokaz kod obrauna izvede-
nih radova (izmene projektne dokumentacije, zastoj i prekid radova, nepredvieni i naknadni radovi,
izmenjeni uslovi rada usled nastupanja nepredvienih okolnosti, broj zaposlenih i njihova kvalifikaci-
ona struktura, mehanizacija na gradilitu i dr.).
V GRAEVINSKA KNJIGA
lan 19
Graevinska knjiga je dokument u koji se upisuju tani podaci o koliinama stvarno izvedenih
radova po odgovarajuim stavkama iz predmera i predrauna i slui kao dokaz za obraun i naplatu
radova (situacija), ako je ugovorom o izvoenju radova predvien takav nain obrauna.
PRAVILNIK
O KLASIFIKACIJI OBJEKATA
(Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
Osnovne odredbe
lan 1
Ovim pravilnikom propisuje se klasifikacija objekata prema nameni, funkcionalnim i struktural-
nim karakteristikama i stepenu uticaja na okruenje, s obzirom na rizike vezane za izgradnju i eksplo-
ataciju.
lan 2
Objekti, u smislu ovog pravilnika, su zgrade i inenjerski objekti.
Zgrada je objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgraena kao samostalna upotrebna celina koja
prua zatitu od vremenskih i spoljnih uticaja, a namenjena je za stanovanje, obavljanje neke delat-
nosti ili za smetaj i uvanje ivotinja, robe, opreme za razliite proizvodne delatnosti i dr. Zgradama
se smatraju i objekti koji imaju krov, ali nemaju zidove (nadstrenica) kao i objekti koji su preteno ili
potpuno smeteni ispod povrine zemlje (sklonita, podzemne garae i sl.).
Inenjerski objekti su svi ostali objekti koji nisu zgrade: eleznice, putevi, mostovi, aerodromske
staze, cevovodi, komunikacioni i elektrini vodovi i dr.
lan 3
Objekti se razvrstavaju u klase koje nose klasifikacioni broj prema tabeli iz lana 7. ovog pravilnika.
lan 4
Povrina objekta, za potrebe odreivanja klase objekta, predstavlja ukupnu graevinsku bruto po-
vrinu obraunatu u skladu sa takom 4.3 SRPS.U.C2.100:2002, odnosno, zbir povrina svih nadze-
mnih i podzemnih etaa objekta, merenih u nivou podova svih delova objekta u okviru spoljnih mera
finalno obraenih obodnih zidova.
Visina zgrada, za potrebe odreivanja klase objekta, rauna se od povrine poda podruma ili druge
najnie etae u zgradi, do najvie kote objekta.
lan 5
Objekti razliitih klasa se, za potrebe definisanja sadraja tehnike dokumentacije, razvrstavaju u
sledee kategorije:
A zgrade - nezahtevni objekti;
B zgrade - manje zahtevni objekti;
V zgrade - zahtevni objekti;
G inenjerski objekti.
Razvrstavanje objekata razliitih klasa u kategorije se, prema nameni i stepenu sloenosti, vri
prema tabeli iz lana 7. ovog pravilnika.
Objekti koji se sastoje iz delova koji spadaju u razliite klase i kategorije
lan 6
Za sloene objekte koji se sastoje od delova razliite klase, svakom delu odreuje se klasa i iskazuje
procentualnom zastupljenou u ukupnoj povrini objekta.
Za zgrade koje se sastoje od vie delova razliite kategorije odreuje se kategorija zgrade u celini,
tako da joj se dodeljuje kategorija vie zahtevnog dela.
Za objekte koji se sastoje od zgrade i inenjerskog objekta, odnosno dela objekta, svakom objektu,
odnosno delu objekta, se odreuje se posebna kategorija.
Klasifikacija i kategorizacija objekata
lan 7
Klase i kategorije objekata, u smislu ovog pravilnika, prikazane su u narednoj tabeli.
Dodatni Klasifikacioni
Naziv Objanjenje Kategorija
kriterijum broj
ZGRADE 1
STAMBENE ZGRADE 11
Stambene zgrade sa jednim stanom 111
Stambene zgrade Izdvojene kue za stanovanje Do 400 m2 i 111011 A
sa jednim stanom ili povremeni boravak, kao P+1+Pk (PS)
to su porodine kue, vile, Do 2.000 m2 i 111012 B
vikendice, letnjikovci, planinske P+4+Pk (PS)
kolibe, lovake kue Preko 2.000 m2 111013 V
ili P+4+Pk (PS)
Kue u nizu, spojene zidom, ili Do 2.000 m2 i 111021 B
niz spojenih kua na strmini P+4+Pk (PS)
(terasama), u kojima svaki Preko 2.000 m2 111022 V
stan ima svoj krov i svoj ulaz ili P+4+Pk (PS)
direktno iz prizemlja
Stambene zgrade sa dva ili vie stanova 112
Stambene zgrade sa dva stana 1121
Stambene zgrade Izdvojene kue sa dva stana koji Do 400 m2 i 112111 A
sa dva stana se koriste za stalno stanovanje ili P+1+Pk/PS
povremeni boravak (za odmor i sl.) Do 2.000 m2 i 112112 B
P+4+Pk (PS)
Preko 2.000 m2 112113 V
ili P+4+Pk (PS)
Kue u nizu, povezane zidom, Do 2.000 m2 i 112121 B
ili niz kua spojenih terasama P+4+Pk (PS)
(na strmini), sa dva stana Preko 2.000 m2 112122 V
ili P+4+Pk (PS)
Stambene zgrade sa tri ili vie stanova 1122
Zavrna odredba
lan 8
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Re-
publike Srbije.
PRAVILNIK
O NAINU ZATVARANJA I OBELEAVANJU
ZATVORENOG GRADILITA
(Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
lan 1
Ovim pravilnikom blie se propisuje izgled i sadrina slubenog znaka zatvoreno gradilite, kao
i postupak zatvaranja gradilita.
lan 2
Zatvaranje gradilita vri se na osnovu reenja graevinskog inspektora koje se donosi kada u vre-
nju inspekcijskog nadzora graevinski inspektor utvrdi da se objekat gradi, odnosno izvode pripremni
radovi bez graevinske dozvole.
Primerak reenja kojim se nalae zatvaranje gradilita iz stava 1. ovog lana dostavlja se nadlenoj
policijskoj upravi, koja e po potrebi pruiti policijsku pomo radi omoguavanja sprovoenja izvre-
nja tog reenja.
Ako bi zatvaranjem gradilita nastupila neposredna opasnost po stabilnost, odnosno bezbednost
objekta ili susednih objekata, ivot i zdravlje ljudi, bezbednost odvijanja saobraaja i sl, radi otklanja-
nja takve opasnosti preduzimaju se mere u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.
lan 3
Mera iz lana 2. stav 1. ovog pravilnika sprovodi se stavljanjem slubenog znaka zatvoreno gradi-
lite i pribijanjem kopije reenja na vidnom mestu na gradilitu, ime se smatra da je dostava uredno
izvrena.
Mera iz stava 1. ovog lana moe se sprovesti i peaenjem graevinskih maina na gradilitu.
lan 4
Slubeni znak zatvoreno gradilite izrauje se u dimenzijama 300 x 400 mm na materijalu koji je
postojan na vremenske uslove, a obavezni grafiki i tekstualni prikaz slubenog znaka, odtampan je
uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo.
Slubeni znak zatvoreno gradilite izrauje se na beloj podlozi, svi slovni i grafiki prikazi izra-
uju se u crnoj boji, a okvir grafikog prikaza i znak X izrauju se u crvenoj boji.
Slubeni znak zatvoreno gradilite postavlja se na vidnom mestu na gradilitu, a ako je gradilite
vee povrine ili duine, moe se postaviti i vie ovih znakova.
lan 5
Pored postavljanja slubenog znaka iz lana 4. ovog pravilnika, gradilite se obezbeuje i postav-
ljanjem posebnih traka.
Posebna traka za obeleavanje zatvorenog gradilita izrauje se od PVC folije, irine 150 mm i
sadri tekst: zatvoreno gradilite i graevinska inspekcija (veliina slova: visina 90 mm, irina 40
mm) na propisanom razmaku izmeu teksta zatvoreno gradilite i graevinska inspekcija od 900
mm.
Posebna traka izrauje se u svetlonarandastoj boji kao osnovi, sa crnim slovima.
lan 6
Peaenje graevinskih maina odnosi se na sve graevinske maine koje su zateene na gradilitu
u momentu donoenja reenja iz lana 2. ovog pravilnika.
Peaenje se vri peatom (plombom) i trakom koji se stavljaju tako da onemoguavaju rad maine
(ako maina poseduje kabinu, peaenje se vri stavljanjem dva peata sa povezanom trakom na vrata
kabine i sl.).
lan 7
Od trenutka zatvaranja gradilita ne mogu se vriti nikakvi radovi, osim preduzimanja neophod-
nih mera iz lana 2. stav 3. ovog pravilnika.
lan 8
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o izgledu i sadrini slubenog
znaka i postupku zatvaranja gradilita (Slubeni glasnik RS, broj 79/09).
lan 9
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Re-
publike Srbije.
Grafiki prikaz slubenog znaka
ZATVORENO GRADILITE
Ko skine ili povredi slubeni peat ili znak koji je ovlaeno slubeno lice stavilo radi osiguranja
predmeta ili prostora ili ko, bez skidanja ili povrede peata ili znaka, ue u takvu prostoriju ili otvori
predmet na koji je bio stavljen slubeni peat ili znak, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do
jedne godine. Za pokuaj e se kazniti (lan 327. Krivinog zakonika Slubeni glasnik RS, br. 85/05,
88/05, 107/05, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 i 108/14).
GRAEVINSKA INSPEKCIJA
(M.P)
PRAVILNIK
O OPTIM PRAVILIMA ZA PARCELACIJU,
REGULACIJU I IZGRADNJU
(Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
I UVODNE ODREDBE
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se opta pravila i uslovi za parcelaciju, regulaciju i izgradnju.
Graevinske linije
lan 17
Graevinska linija se poklapa sa regulacionom linijom na graevinskoj parceli ili se nalazi na rasto-
janju koje je za pojedinane zone propisano ovim pravilnikom.
Graevinski objekat postavlja se prednjom fasadom na graevinsku liniju, odnosno unutar prostora
oivienog graevinskom linijom.
lan 18
Podzemna graevinska linija ne moe da pree granice graevinske parcele.
Podzemna graevinska linija za ostale podzemne objekte (delovi objekata, sklonita, garae i sl.)
moe se utvrditi i u pojasu izmeu regulacione i graevinske linije, kao i u unutranjem dvoritu izvan
gabarita objekta, ako to ne predstavlja smetnju u funkcionisanju objekta ili infrastrukturne i saobraajne
mree.
8) kultura;
9) v erski objekti.
Na povrini osnovne pretene namene zemljita, u perifernoj poslovnoj, privrednoj i industrijskoj
zoni, dozvoljena je izgradnja kompatibilnih namena:
1) poslovanje;
2) trgovina;
3) ugostiteljstvo;
4) z anatstvo i usluge;
5) b enzinske stanice.
Kompatibilne namene u okviru zone, mogu biti i 100% zastupljene na pojedinanoj graevinskoj
parceli u okviru zone i na njih se primenjuju pravila za izgradnju definisana za pretenu namenu zemlji-
ta u zoni.
lan 21
Van formiranih seoskih naselja i centara, na graevinskim parcelama koje imaju pristup na javnu
saobraajnu povrinu mogu se graditi objekti u skladu s ovim pravilima i to industrijski objekti koji su u
funkciji poljoprivrede, poslovni, servisno - radni objekti, verski objekti, kao i usluni (turizam, trgovina
i ugostiteljstvo, benzinske stanice i sl.) i infrastrukturni objekti (kao i bazne stanice mobilne telefonije,
kablovska i optika mrea i sl.).
Na poljoprivrednom zemljitu se mogu graditi stambeni objekti za poljoprivredno domainstvo;
ekonomski objekti (za smetaj stoke, proizvodni objekti, objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda,
proizvodni i servisno-radni objekti u funkciji poljoprivrede (hladnjae, magacini, prehrambeni proi-
zvodni pogoni i sl.); objekti za skladitenje poljoprivrednih proizvoda, kao i garae za poljoprivrednu
mehanizaciju, maine i vozila); pomoni objekti koji su u funkciji poljoprivrede (garae, koevi, ambari,
ostave, nastrenice i sl.); infrastrukturni objekti, uz saglasnost nadlenog ministarstva.
Na umskom zemljitu se mogu graditi objekti za turistiko-rekreativne svrhe; pratei objekti (ank-
barovi, nastrenice, odmorita, prostorije za opremu i sl.); i parterno ureenje (odmorita, staze i sl.).
Objekti se ne mogu graditi od betona, ve se preporuuje upotreba prirodnih materijala (drvo, kamen,
indra) i tradicionalnih formi, uz saglasnost nadlenog ministarstva.
Uz vode i vodozahvatne povrine mogu se graditi objekti za turistiko-rekreativne svrhe; pratei
objekti (ank-barovi, prostorije za presvlaenje i sl.); drvene sojenice i nastrenice; i parterno ureenje
(sportski tereni, oprema, mobilijar, plae i sl.), uz saglasnost nadlenog ministarstva.
Klasa i namena objekata ija izgradnja je zabranjena u pojedinanim zonama
lan 22
Objekti ija izgradnja je zabranjena u pojedinanim zonama su objekti:
1) za koje se radi ili za koje se moe zahtevati procena uticaja na ivotnu sredinu, a za koje se u pro-
pisanoj proceduri ne obezbedi saglasnost nadlenog organa za poslove zatite ivotne sredine na
Studiju procene uticaja na ivotnu sredinu;
2) na postojeoj i planiranoj javnoj povrini, na povrinama ue zone sanitarne zatite vodoizvorita
ili na objektima ili koridorima postojee infrastrukture;
3) u zatitnom pojasu javnih puteva van naselja, a koji se utvruje u skladu sa Zakonom o javnim pu-
tevima i iznosi za dravne puteve prvog reda 20 m, za dravne puteve drugog reda 10 m, odnosno
za optinske puteve 5 m sa obe strane puta;
4) u zatitnoj zoni elektroenergetskog pojasa, koji se utvruje se u skladu sa Pravilnikom o tehni-
kim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV
do 400 kV (Slubeni list SFRJ, broj 65/88 i Slubeni list SRJ, broj 18/92) objekata i iznosi za
nadzemni vod 10 kV - 6 m, za nadzemni vod 35 kV - 15 m, za nadzemni vod 110 kV - 15 m i za
nadzemni vod 220 kV - 15 m;
5) u zatitnoj zoni vodotokova, u skladu sa zakonom i propisima kojim se ureuje upravljanje voda-
ma, odnosno u plavnim zonama;
6) na geoloki nestabilnim terenima, ija nestabilnost je dokazana u skladu sa zakonom kojim se
ureuju geoloka i inenjersko - geoloka istraivanja, u inenjersko-geolokim studijama, elabo-
ratima i drugom dokumentacijom.
Poloaj objekta na parceli
lan 23
Objekti mogu biti postavljeni na graevinskoj parceli:
1) u neprekinutom nizu - objekat na parceli dodiruje obe bone linije graevinske parcele;
2) u prekinutom nizu - objekat dodiruje samo jednu bonu liniju graevinske parcele;
3) k ao slobodnostojei - objekat ne dodiruje ni jednu liniju graevinske parcele;
4) k ao poluatrijumski - objekat dodiruje tri linije graevinske parcele, i
5) k ao atrijumski - objekat dodiruje sve etiri linije graevinske parcele.
Udaljenost novog objekta od drugog objekta na graevinskoj parceli, utvruje se primenom pravila
o udaljenosti novog objekta od granice susedne parcele.
Visina objekta
lan 24
Visina novog objekta na graevinskoj parceli, utvruje se primenom pravila o visinskoj regulaciji,
odnosno dozvoljenom visinom objekata propisanom ovim pravilnikom.
Visina objekta je rastojanje od nulte kote objekta do kote venca (najvie take fasadnog platna) i
odreuje se u odnosu na fasadu objekta postavljenoj prema ulici, odnosno pristupnoj javnoj saobraajnoj
povrini.
Nulta kota je taka preseka linije terena i vertikalne ose objekta.
Za odreivanje udaljenja od susednog objekta ili bone granice parcele, referentna je visina fasade
okrenute prema susedu, odnosno bonoj granici parcele.
Svi objekti mogu imati podrumske ili suterenske prostorije, ako ne postoje smetnje geotehnike i
hidrotehnike prirode.
lan 25
Relativna visina objekta je ona koja se odreuje prema drugim objektima ili irini regulacije.
Relativna visina je:
1) na relativno ravnom terenu, na strmom terenu sa nagibom koji prati nagib saobraajnice i na str-
mom terenu sa nagibom prema ulici (navie), jednaka je visini objekta;
2) na strmom terenu sa nagibom od ulice (nanie), kad je nulta kota nia od kote javnog ili pristu-
pnog puta - rastojanje od kote nivelete puta na sredini fronta parcele do kote venca;
3) v isina venca novog objekta sa vencem usklauje se po pravilu sa vencem susednog objekta;
4) v isina nazidka potkrovne etae nije ograniena, ograniava se samo visina venca objekta.
lan 26
Kota prizemlja objekata odreuje se u odnosu na kotu nivelete javnog ili pristupnog puta, odnosno
prema nultoj koti objekta, i to:
1) kota prizemlja novih objekata na ravnom terenu ne moe biti nia od kote nivelete javnog ili pri-
stupnog puta;
2) k ota prizemlja moe biti via od nulte kote najvie spratne visine od nulte kote;
3) za objekte na strmom terenu sa nagibom od ulice (nanie), kada je nulta kota nia od kote nivelete
javnog puta, kota prizemlja moe biti nia od nulte kote najvie spratne visine;
4) za objekte koji imaju indirektnu vezu sa javnim putem, preko privatnog prolaza, kota prizemlja
utvruje se lokacijskim uslovima i primenom odgovarajuih taaka ovog lana.
Na parceli sa nagibom terena prema javnom putu (navie), u sluaju nove izgradnje, stambeno dvo-
rite se postavlja na najvioj koti, najmanja irina pristupnog stambenog puta je 2,50 m, a ekonomskog
3,00 m.
Ako su ispunjeni uslovi iz stava 2. ovog lana, ekonomsko dvorite moe biti uz javni put, a ekonom-
ski objekti na graevinskoj liniji. Rastojanje od graevinske do regulacione linije utvruje se primenom
optih pravila regulacije propisanih ovim pravilnikom uveanim za najmanje 3,00 m zelenog prostora.
lan 48
Graevinske parcela u seoskom naselju moe se pregraivati u funkcionalne celine (stambeni deo,
ekonomski deo, ekonomski pristup, stambeni pristup i okunica), s tim da visina unutranje ograde ne
moe biti vea od visine spoljne ograde.
5. Opta pravila za izgradnju u zoni retkih naselja i porodine gradnje
lan 49
Najvea dozvoljena spratnost objekata svih vrsta u zoni retkih naselja i porodine izgradnje je najvie
do etiri nadzemne etae.
lan 50
Minimalno rastojanje izmeu graevinske i regulacione linije za objekat je 3,0 m.
U zoni u kojoj postoje izgraeni objekti, rastojanje iz stava 1. ovog lana utvruje se na osnovu pozi-
cije veine izgraenih objekata (preko 50%).
Za objekat koji ima indirektnu vezu sa javnim putem preko privatnog prolaza rastojanje iz stava 1.
ovog lana utvruje se lokacijskim uslovima.
lan 51
Meusobna udaljenost novih objekata, osim poluatrijumskih objekata i objekata u neprekinutom
nizu je 4,00 m, tako to se obezbeuje udaljenost novog objekta od granice susedne parcele
Najmanje dozvoljeno rastojanje novog objekta i linije susedne graevinske parcele, kojom se u skladu
s odredbom stava 1. ovog lana, obezbeuje meusobna udaljenost objekata, je za:
1) s lobodnostojee objekte na delu bonog dvorita severne orijentacije - 1,50 m;
2) s lobodnostojee objekte na delu bonog dvorita june orijentacije - 2,50 m;
3) d vojne objekte i objekte u prekinutom nizu na bonom delu dvorita - 4,00 m;
4) p rvi ili poslednji objekat u neprekinutom nizu - 1,50 m.
lan 52
Za izgraene objekte ija meusobna udaljenost iznosi manje od 3,00 m, u sluaju rekonstrukcije ne
mogu se na susednim stranama predviati naspramni otvori stambenih prostorija.
Za zone izgraenih objekata ije je rastojanje do granice graevinske parcele razliito od vrednosti
utvrenih u stavu 1. ovog lana, mogu se novi objekti postavljati i na rastojanjima koja su ranijim pravi-
lima postavljena i to:
1) s lobodnostojei objekti na delu bonog dvorita severne orijentacije - 1,00 m;
2) s lobodnostojei objekti na delu bonog dvorita june orijentacije - 3,00 m.
Rastojanje novog objekta koji ima indirektnu vezu sa javnim putem, preko privatnog prolaza, do
granice graevinske parcele, utvruje se lokacijskim uslovima prema vrsti izgradnje u skladu s ovim
pravilnikom.
6. Opta pravila za izgradnju za opte stambene i meovite zone u naseljima srednjih gustina
lan 53
Najvea dozvoljena spratnost objekata svih vrsta u stambenim zonama i naseljima srednjih gustina
je do pet nadzemnih etaa.
lan 54
Rastojanje izmeu regulacione i graevinske linije za objekte osim objekata u nizu je 3,0 m, osim kad
se lokacijski uslovi izdaju za regulisani deo ulice u kome se graevinska i regulaciona linija poklapaju.
U zoni izgraenih objekata rastojanje iz stava 1. ovog lana utvruje se na osnovu pozicije veine
izgraenih objekata (preko 50%).
Za objekte koji imaju indirektnu vezu sa javnim putem, preko privatnog prolaza, rastojanje iz stava 1.
ovog lana utvruje se lokacijskim uslovima.
lan 55
Meusobna udaljenost slobodnostojeih viespratnica i objekata koji se grade u prekinutom nizu,
iznosi po pravilu najmanje polovinu visine vieg objekta, tako to se obezbeuje udaljenost novog objek-
ta od granice susedne graevinske parcele.
Udaljenost se moe smanjiti na etvrtinu, ako objekti na naspramnim bonim fasadama ne sadre
naspramne otvore na prostorijama za stanovanje (kao i ateljeima i poslovnim prostorijama).
Udaljenost planiranih od okolnih objekata, osim objekata u nizu, po pravilu je 5,0 m. a minimum
4,00 m, ako jedan od zidova objekta sadri otvore za dnevno osvetljenje.
Za izgraene objekte koji su meusobno udaljeni manje od 4,00 m ne mogu se na susednim strana-
ma predviati naspramni otvori stambenih prostorija.
Viespratni slobodnostojei objekat ne moe zaklanjati direktno osunanje drugom objektu vie od
polovine trajanja direktnog osunanja.
Pri izgradnji objekata koji se grade u neprekinutom nizu, na novom objektu se ostavlja svetlarnik iste
veliine i simetrian svetlarniku postojeeg objekta.
lan 56
Najmanje dozvoljeno rastojanje objekta i linije susedne graevinske parcele, kojom se obezbeuje
meusobna udaljenost objekata, je 2,5 m.
Za izgraene objekte ije je rastojanje do granice graevinske parcele manje od vrednosti utvrenih u
stavu 1. ovog lana ne mogu se na susednim stranama predviati naspramni otvori stambenih prostorija.
Rastojanje objekta koji ima indirektnu vezu sa javnim putem, preko privatnog prolaza, od granice
graevinske parcele utvruje se lokacijskim uslovima prema vrsti izgradnje propisanom ovim pravilni-
kom.
7. Opta pravila za izgradnju za gradske stambene i opte zone veih gustina
lan 57
Spratnost objekata svih vrsta u gradskim stambenim i optim zonama veih gustina je do sedam
nadzemnih etaa.
lan 58
Rastojanje izmeu regulacione i graevinske linije za nove objekte osim objekata u nizu je 3,0 m,
osim kad se lokacijskim uslovima izdaje za regulisani deo ulice u kome se graevinska i regulaciona linija
poklapaju.
U zoni izgraenih objekata rastojanje iz stava 1. ovog lana utvruje se na osnovu pozicije veine
izgraenih objekata (preko 50%).
lan 59
Meusobna udaljenost novih i okolnih objekata, osim objekata u nizu, je 5,0 m, tako to se obezbe-
uje udaljenost novog objekta od granice susedne parcele.
Za izgraene objekte koji su meusobno udaljeni manje od 4,00 m ne mogu se na susednim strana-
ma predviati naspramni otvori.
lan 60
Najmanje dozvoljeno rastojanje novog objekta i linije susedne graevinske parcele, kojom se obezbe-
uje meusobna udaljenost objekata, je 2,5 m.
Za izgraene objekte ije je rastojanje do granice graevinske parcele manje od 2,5 m ne mogu se na
susednim stranama predviati naspramni otvori.
V ZAVRNE ODREDBE
lan 66
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o optim pravilima za parcelaci-
ju, regulaciju i izgradnju (Slubeni glasnik RS, broj 50/11).
lan 67
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Repu-
blike Srbije.
PRAVILNIK
O TEHNIKIM STANDARDIMA PLANIRANJA,
PROJEKTOVANJA I IZGRADNJE OBJEKATA, KOJIMA SE
OSIGURAVA NESMETANO KRETANJE I PRISTUP OSOBAMA
SA INVALIDITETOM, DECI I STARIM OSOBAMA
(Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
I UVODNE ODREDBE
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se blie standardi koji definiu obavezne tehnike mere i uslove za
planiranje, projektovanje i izgradnju objekata, kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup oso-
bama sa invaliditetom, deci i starim osobama.
Pristupanost, u smislu ovog pravilnika, odnosi se na zgrade javne i poslovne namene, objekte za
javnu upotrebu (ulice, trgovi, parkovi i sl.), kao i na stambene i stambeno poslovne zgrade sa deset i
vie stanova.
Pristupanost, u smislu ovog pravilnika, odnosi se na planiranje novih objekata i prostora, projek-
tovanje i izgradnju i dogradnju novih objekata.
Pristupanost, u smislu ovog pravilnika, odnosi se i na rekonstrukciju i adaptaciju postojeih obje-
kata, kada je to mogue u tehnikom smislu.
lan 2
Objekti za javno korienje, u smislu ovog pravilnika jesu: banke, bolnice, domovi zdravlja, do-
movi za stare, objekti kulture, objekti za potrebe dravnih organa, organa teritorijalne autonomije i
lokalne samouprave, poslovni objekti, pote, rehabilitacioni centri, saobraajni terminali, sportski i
rekreativni objekti, ugostiteljski objekti, hoteli, hosteli, kole i drugi objekti.
lan 3
Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledee znaenje:
1) o soba sa invaliditetom je osoba sa telesnim, senzornim ili intelektualnim oteenjem koja usled
barijera koje postoje u okruenju ne moe nesmetano da se kree i da koristi povrine javne na-
mene, objekte za javno korienje, stambene i stambeno poslovne zgrade sa deset i vie stanova,
ukljuujui i javni prevoz i druge usluge namenjene javnosti;
2) o sobe smanjene pokretljivosti su osobe sa fizikim ili senzornim invaliditetom, stare osobe, trud-
nice, i/ili druge osobe ija je mogunost nesmetanog kretanja privremeno ili trajno smanjena
usled barijera sa kojima se susreu u okruenju;
3) d izajn za sve (univerzalni dizajn) predstavlja intervenciju na povrinama javne namene, objek-
tima za javno korienje ili objektima namenjenih stanovanju, ukljuujui i pratee ureaje i
opremu, s osnovnim ciljem da se stvore jednake mogunosti pristupa, uea i upotrebe za sve
potencijalne korisnike, bez potrebe za dodatnim prilagoavanjem ili specijalizovanim dizaj-
nom;
4) p omagala za orijentaciju u prostoru mogu biti: razliiti sistemi horizontalne i vertikalne signali-
zacije, beli tap, pas vodi ili elektronska pomagala;
5) p omagala za kretanje mogu biti: proizvod, deo opreme, sistem proizvoda, hardver, softver ili
usluge koje se koriste da bi se omoguilo nesmetano kretanje;
6) p repreka je fizika, komunikacijska i/ili orijentacijska smetnja koja postoji u prostoru, a koja
osobu moe ometati i/ili spreavati u nesmetanom pristupu, kretanju, boravku, primanju neke
usluge i/ili radu;
7) p ristupanost jeste rezultat primene tehnikih standarda u planiranju, projektovanju, graenju,
rekonstrukciji, dogradnji i adaptaciji objekata i javnih povrina, pomou kojih se svim ljudima,
bez obzira na njihove fizike, senzorne i intelektualne karakteristike, ili godine starosti osigura-
va nesmetan pristup, kretanje, korienje usluga, boravak i rad;
8) p ristupaan objekat, njegov deo ili oprema jeste onaj objekat, deo objekta ili opreme koja osigu-
rava ispunjavanje obaveznih elemenata pristupanosti propisanih ovim pravilnikom;
9) o bavezni elementi pristupanosti su elementi za projektovanje, graenje, rekonstrukciju, dograd-
nju i adaptaciju kojima se odreuju veliina, svojstva, instalacije, ureaji i druga oprema na
javnim povrinama i objektima radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada za sve poten-
cijalne korisnike, a u skladu sa ovim pravilnikom;
10) o znake pristupanosti su oznake kojima se oznaavaju primenjeni obavezni elementi pristupa-
nosti - Slika 1. Oznake pristupanosti;
11) r ampa predstavlja element pristupanosti za savladavanje visinskih razlika. Obavezni elementi
rampe su kosa ravan, rukohvati, graninici i u posebnim sluajevima odmorita ili podesti;
12) k osa ravan predstavlja peaku, ravnu, vrstu povrinu koja je pod uglom u odnosu na hori-
zontalnu ravan;
13) v izuelna najava i zvuna najava su upozorenja koje obavetavaju i/ili upozoravaju korisnike
nekog prostora putem svetlosnih i/ili zvunih signala;
14) z vuna signalizacija jeste signalizacija koja pomae korisnicima prilikom kretanja i/ili orijenta-
cije u prostoru putem razliitih zvunih frekvencija (na primer zvuni semafor);
15) a sistivni sluni sistem su zvuni sistem koji koristi predajnike, prijemnike, kao i spojne ureaje
koji zaobilaze akustiki prostor izmeu izvora zvuka i sluaoca. Oni mogu biti u vidu induk-
tivne petlje, RF sistema, IR sistema, ili direktno iane opreme;
16) i ndukcijska petlja ili transmisijski obru je sistem za poboljanje zvunog ambijenta u odree-
nom prostoru (npr: na alteru, u ekaonici, konferencijskoj sali i sl.);
17) t aktilna obrada jeste zavrna reljefna obrada u kontrastu sa okruenjem: hodajue povrine
(staze), komandi nekog ureaja (npr. na komandama lifta, telefona i slino), mape nekog pro-
stora i drugo;
18) t aktilna staza vodilja jeste reljefna obrada hodajue povrine namenjena orijentaciji i voenju
kretanja osoba koje su slepe ili slabovide - Slika 3. Kretanje slepih i slabovidih osoba;
19) t aktilno polje za usmeravanje/razdvajanje jeste reljefna obrada hodajue povrine, drugaije
reljefne strukture u odnosu na taktilnu stazu vodilju koja se postavlja sa svrhom upozoravanja
korisnika na promenu smera kretanja te staze;
20) t aktilno polje bezbednosti jeste reljefna obrada hodajue povrine, iste reljefne strukture, kao i
polje za usmeravanje, ali drugaijih dimenzija, koje slui za obavetavanje korisnika da prilaze
opasnoj zoni: promena visine staze, nailazak na stepenite, nailazei saobraaj pred raskrsni-
com i druge opasne zone;
21) z vuni semafor je semafor koji pored postojeih svetlosnih signala ima i zvunu najavu svetlo-
snih faza, datih u vidu razliitih zvunih frekvencija za crvenu i zelenu fazu;
22) t aktilni plan prelaza preko saobraajnice je elemenat vertikalne taktilne signalizacije koji se
postavlja kao sastavni deo ureaja zvunog semafora na stub semafora, a koji prua taktilnu
informaciju korisnicima putem ula dodira, o obliku datog peakog prelaza i smeru kretanja
preko te saobraajnice;
23) u lini mobilijar jeste tipski element ija je namena razgraniavanje javne peake povrine od
kolovoza, biciklistike staze i/ili parkiralita, vizuelno voenje korisnika, a moe biti razliitog
oblika i druge primarne namene - primer: ardinjera za cvee, zid, klupa i slino;
24) a ntropometrijske veliine predstavljaju minimalne i maksimalne gabaritne dimenzije nekog
korisnika (sa ili bez odreenog pomagala za kretanje) - Slika 2. Antropometrijske veliine;
25) m anevarska povrina jeste povrina koju neki korisnik zauzima u prostoru prilikom svog kre-
tanja (sa ili bez pomagala) i korienja nekog prostora;
26) j ednostavno prilagodljivi stan jeste stan koji se po potrebi moe prilagoditi u skladu sa ovim
pravilnikom, bez uticaja na bitne zahteve za upotrebu graevine.
lan 4
Grafiki prikaz oznaka pristupanosti, uslova upotrebe pomagala i obaveznih elemenata pristu-
panosti, dat je u Prilogu - Slikovni prikaz oznaka pristupanosti, uslova upotrebe pomagala i obave-
znih elemenata pristupanosti, koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo. Oznake
pristupanosti moraju biti primerene veliine i postavljene na lako uoljivom mestu.
Savladavanje visinske razlike izmeu peake povrine i prilaza do objekta vri se:
1) rampama za peake i korisnike invalidskih kolicima, za visinsku razliku do 76 cm;
2) spoljnim stepenicama, rampama, stepenitem i podiznim platformama, za visinsku razliku veu
od 76 cm.
Rampe za peake
lan 7
Savladavanje visinskih razlika do 76 cm izmeu dve peake povrine i na prilazu do objekta vri
se primenom rampi tako da:
1) nagib rampe nije vei od 5% (1:20), a ako nema uslova za rampu nagiba od 5% moe iznositi
8.3% (1:12) za kratka rastojanja (do 6 m);
2) najvea dozvoljena ukupna duina rampe u posebnom sluaju iznosi 15 m;
3) rampe due od 6 m, a najvie do 9 m u sluaju da su manjeg nagiba, razdvajaju se odmoritima
najmanje duine 150 cm;
4) najmanja ista irina rampe za jednosmeran prolaz iznosi 90 cm, a ukoliko je dvokraka ista
irina rampe iznosi min 150 cm, sa podestom od min. 150 cm;
5) rampe su zatiene sa spoljnih strana ivinjacima visine 5 cm, irine 5-10 cm i opremljene sa obe
strane dvovisinskim rukohvatima podesnog oblika za prihvatanje na visini od 70 cm, odnosno
90 cm;
6) rukohvati treba da budu neprekidni i da se proteu sa obe strane rampe najmanje 30 cm ispred
poetka i iza zavretka rampe;
7) rukohvat treba da bude dobro privren za zid (nosa), a zavreci rukohvata da budu okrenuti
prema zidu, odnosno prema nosau;
8) boja ipke treba da bude u kontrastu sa bojom pozadine;
9) rukohvati su prenika 4 cm, oblikovani na nain da se mogu obuhvatiti dlanom;
10) rukohvati su postavljeni na dve visine, od 70 cm i od 90 cm, produeni u odnosu na nastupnu
ravan rampe za 30 cm, sa zaobljenim zavretkom;
11) na ogradi rampe koja se nalazi u spoljnom prostoru, rukohvat je izveden od materijala koji nije
osetljiv na termike promene;
12) ogradu sa ispunom od stakla potrebno je uoljivo obeleiti;
13) povrina rampe je vrsta, ravna i otporna na klizanje;
14) povrine rampi mogu biti u bojama koje su u kontrastu sa podlogom;
15) za savladavanje veih visinskih razlika mogu u posebnim sluajevima iz take 1) ovog lana
primeniti dvokrake rampe sa odmoritem izmeu suprotnih krakova, obezbeene ogradom,
rukohvatima ili zidovima;
16) podesti na dvokrakim rampama moraju biti minimum 150 cm sa 170 cm kako bi se obezbedio
prostor za okretanje invalidskih kolica;
17) izuzetno, ukoliko postoje uslovi, rampa moe savladavati i visinske razlike vee od 76 cm -
Slika 4. Rampe.
Stepenice i stepenita
lan 8
Pristupanost stepenica i stepenita projektuje se i izvodi tako da:
1) najmanja irina stepeninog kraka bude 120 cm;
2) najmanja irina gazita bude 33 cm, a najvea dozvoljena visina stepenika bude 15 cm;
3) ela stepenika u odnosu na povrinu gazita budu blago zakoena, bez izboina i zatvorena;
4) povrina ela i rub stepenika u kontrastu je u odnosu na gazite;
5) izmeu odmorita i stepenika na dnu i vrhu stepenita postoji kontrast u bojama;
6) pristup stepenitu, zatitne ograde sa rukohvatima i povrinska obrada gazita ispunjavaju uslo-
ve predviene za rampe iz lana 7. ovog pravilnika;
7) povrina poda na udaljenosti od najmanje 50 cm od poetka silaznog kraka stepenita ima ra-
zliitu taktilnu i vizuelnu obradu u odnosu na obradu podesta;
8) stepenik u dnu stepeninog kraka bude uvuen u odnosu na povrinu kojom se kreu peaci
ispred spomenutog kraka;
9) rukohvati su izvedeni u skladu sa lanom 7. stav 1. ta. 5-11) ovog pravilnika - Slika 5. Stepenice
i stepenita.
Lift
lan 9
Savladavanje etanih visinskih razlika u stambenim zgradama gde postoji mogunost za projekto-
vanje jednostavno prilagodljivih stanova i objektima za javno korienje, vri se putem liftova, tako da:
1) prilaz liftu na nivou ulaza u zgradu ima slobodan prostor dimenzija najmanje 150 x 200 cm,
pri emu je podna povrina na udaljenosti od najmanje 50 cm od vrata lifta razliite taktilne i
vizuelne obrade u odnosu na okolnu podnu povrinu;
2) unutranje dimenzije kabine lifta iznose najmanje 110 x 140 cm;
3) vrata kabine lifta, koja su smiua ili se otvaraju prema spoljnoj strani, imaju irinu istog otvora
najmanje 80 cm i obojena su kontrastnom bojom u odnosu na boju okolnog zida;
4) preklopno sedite u kabini postavlja se na visini od 50 cm, a lift je opremljen sa tri strane ruko-
hvatom na visini od 90 cm;
5) komande (dugmad) postavljaju se na visini od 90 cm do 120 cm od poda, a unutar kabine na
udaljenosti 40 cm od ugla kabine. Sve komande su izvedene sa reljefnim oznakama i kontra-
stnim bojama u odnosu na podlogu, s tim to je komanda nivoa ulaza u zgradu razliita po
dodiru i boji od ostalih komandi na kontrolnoj tabli;
6) lift ima zvunu i vizuelnu signalizaciju za oznaavanje sprata na koji lift stie;
7) podeeno dovoljno trajanje otvaranja vrata u punoj irini i mogunost kontrole otvaranja vrata
pomou odgovarajueg ureaja, ako je predvieno automatsko otvaranje i zatvaranje vrata;
8) pod kabine lifta treba da bude otporan na klizanje kao i da osvetljenje kabine omoguava zado-
voljavajuu vidljivost bez refleksije.
Kada se savladavanje visinske razlike reava uz upotrebu vie liftova, tada najmanje jedan lift mora
ispuniti uslove iz stava 1. ovog lana i oznaava se znakom pristupanosti - Slika 6. Lift.
lan 10
Za savladavanje visinskih razlika u stambenim i stambeno poslovnim zgradama i objektima za
javno korienje, ako nije mogua primena stepenica i stepenita ili rampi, primenjuju se podizne
platforme.
Za savladavanje visinskih razlika u stambenim objektima izmeu spratova mogu se izuzetno pri-
menjivati posebni liftovi u obliku sedita ili platforme, koji se kreu po inama preko krakova stepe-
nita, tzv. eskaliftovi.
Vertikalno podizne platforme
lan 11
Savladavanje visinskih razlika, u sluaju kada ne postoji mogunost savlaivanja ove razlike ram-
pama, stepenicama i stepenitem, vri se podiznim platformama. Podizna platforma predvia se kao
plato veliine najmanje 110 cm do 140 cm sa pogonskim mehanizmom, ograena zatitnom ogradom
do visine od 120 cm, presvuena i opremljena materijalom koji ne klizi, opremljena prekidaima za
poziv i sigurnosnim ureajem.
1) kadu visine gornje ivice najvie 50 cm i/ili prostor za tuiranje izveden bez pregrade, veliine
najmanje 90 90 cm;
2) dra za ruke uz kadu postavljen u rasponu visine od 80 cm do 90 cm od povrine poda, odno-
sno dra uz prostor za tuiranje postavljen na visinu od 75 cm;
3) u prostoru za tuiranje vodootporno preklopno sedite postavljeno u rasponu visine od 45 do
50 cm;
4) svu opremu dostupnu korisniku invalidskih kolica koja ne smeta kretanju, uvrenu na zid,
izvedenu kontrastno u odnosu na pod i zidove;
5) opremu propisanu za pristupani toalet - umivaonik, ogledalo, slavinu, vealicu, alarmni ureaj,
WC olju i ureaj za isputanje vode u WC olju u skladu sa lanom 20. ovog pravilnika;
6) ako je kupatilo predvieno sa WC u istom prostoru, irinu vrata svetlog otvora od najmanje 80
cm, irinu vrata svetlog otvora od najmanje 90 cm, ako se u kupatilo ulazi s javne komunikacije;
7) tu kabina ima:
(1) dimenziju najmanje 230 x 230 cm;
(2) vrata, irine svetlog otvora najmanje 80 cm koja se otvaraju prema spolja;
(3) povrinu prostora ispod tua najmanje 90 x 90 cm, izvedenu bez pragova s nagibom za odvod
vode;
(4) jednorunu ili slavinu s ugraenim senzorom;
(5) alarmni ureaj s prekidaem na pritisak ili vrpcom za povlaenje na visini od 60 cm;
(6) vealicu za odeu postavljenu na visini od 90 cm do 120 cm, dra za sapun postavljen na visinu
od 90 cm - Slika 13. Kupatilo.
Vrata, prozori i ograde na terasama
lan 22
Otvori za vrata i prozore, kao i ograde na balkonima i terasama u prostorijama koje se nalaze u
objektima za javno korienje i stanovima projektuju se tako da:
1) su svetle irine svih unutranjih i balkonskih vrata najmanje 81 cm, a ulaznih najmanje 91 cm;
2) nema pragova viih od 2 cm, to isto vai i za balkonska vrata;
3) vrata, ako su zastakljena, budu od nelomljivog stakla ili zatiena reetkom, a ako je staklo lo-
mljivo, onda vrata smeju biti zastakljena od visine 80 cm od poda pa navie;
4) treba izbegavati postavljanje vrata tako da se otvaraju prema hodnicima ili prostorima u kojima
postoji cirkulacija ljudi;
5) se velike staklene povrine u blizini veoma prometnih prostora obeleavaju na visini od 160 cm;
6) se prozorski parapet postavlja na najvie 80 cm od nivoa poda;
7) se prozori lako otvaraju i zatvaraju, a kvake na njima se postavljaju u visini od 90 cm do 120 cm
od poda;
8) ograda na balkonima i terasama u stanovima za osobe u invalidskim kolicima omoguava po-
gled u podruju 30 cm od poda pa navie, a ukoliko ograda nije transparentna, visina netran-
sparentnog dela ne sme prelaziti 90 cm.
Ureaji za upravljanje i regulaciju instalacija
lan 23
Ureaji za upravljanje i regulaciju instalacija u zgradi (sklopke, prikljunice i interfon i dr.) pro-
jektuju se tako da:
1) interfon treba da omogui i audio i video komunikaciju i postavlja se na visini od 90 cm do 120
cm od poda;
2) prekida za svetlo i zvonce postavljaju se na visini od 90 cm od poda;
3) utinice za svetiljku, televizor, telefon i druge ureaje postavljaju se na visini od 40 cm od poda;
4) utinice u kuhinji iznad radne ploe postavljaju se na visini od 100 cm od poda;
Kada se u dvorani nalaze tri ili vie pultova istog tipa poslovanja jedan od tri pultova mora ispu-
njavati uslove pristupanosti.
lan 29
U bioskopima, kongresnim salama, stadionima, gledalitima i slinim objektima, predviaju se
posebna mesta za korisnike invalidskih kolica, ije su dimenzije najmanje 90 x 140 cm, s tim da je
pod izveden bez nagiba, od materijala otpornog na klizanje. Ova mesta se predviaju pored prolaza,
odnosno u blizini ulaza i vidno su obeleena, a mogu biti i grupisana.
Obavezni broj pristupanih mesta u gledalitu odreuje se na temelju ukupnog broja sedeih me-
sta i to:
1) od 100 do 300 sedeih mesta, izvode se najmanje dva pristupana mesta;
2) od 301 do 1.000 sedeih mesta, izvodi se najmanje 2% pristupanih mesta;
3) od 1.001 i vie sedeih mesta, izvodi se najmanje 1% pristupanih mesta - Slika 15. Bioskop.
lan 30
U javnim sportskim i rekreativnim objektima, kupalitima i igralitima za potrebe osoba sa invali-
ditetom predviaju se posebno oznaene kabine za presvlaenje.
Minimalne dimenzije kabina u ovim objektima su 160 x 210 cm, sa vratima irokim najmanje 80
cm koja se otvaraju prema spoljnoj strani.
Kabine iz stava 1. ovog lana opremljene su odgovarajuim alarmnim ureajem i ureajem za
prinudno otvaranje vrata sa spoljne strane.
Klupa na preklapanje postavlja se u rasponu visine od 45 cm do 50 cm.
Predvia se vealica za odeu na visini od 140 cm.
Ivice na podu bazena ne smeju biti vie od 2 cm, od ega se izuzima obrada ivice bazena za pliva-
nje, u duini od najmanje 150 cm sa bankinom visine 50 cm, a irine 30-40 cm.
U objektima iz stava 1. ovog lana, obavezno je izvesti najmanje 10% pristupanih kabina, rauna-
jui od ukupnog broja kabina, ali ne manje od jedne - Slika 16. Kabine za presvlaenje.
Javne telefonske govornice, drugi ureaji i oprema
lan 31
Javne telefonske govornice moraju ispuniti sledee uslove:
1) pod kabine, odnosno prostora u neposrednoj blizini telefonskog aparata je na visini najvie 2 cm
u odnosu na pristupni peaki plato ije su dimenzije 150 x 150 cm, a ako je visinska razlika do
8 cm u odnosu na pristupni peaki plato potrebno je pristup obezbediti rampom;
2) ako je telefonski aparat smeten u kabini, dimenzije kabine su 90 x 110 cm, a vrata kabine se
otvaraju prema spoljnoj strani i imaju irinu najmanje 80 cm;
3) telefonski aparat je postavljen na visini od 100 cm do 120 cm;
4) u neposrednoj blizini aparata, odnosno u kabini je postavljeno preklopno sedite na visini od
50 cm;
Tekstofon, faks, bankomat postavljeni su donjom ivicom na visinu od 70 cm od povrine poda.
Drugi ureaji i oprema za PTT saobraaj projektuju se na visini od 100 cm do 120 cm od poda.
Ureaji se postavljaju na nain da osiguravaju pristupanost.
Kada se ureaji iz ovoga lana nalaze unutar objekta, pristupanima za slepe i slabovidne osobe
smatraju se, ako je od ulaznih vrata objekta do ureaja postavljena taktilna staza voenja - Slika 17.
Javna govornica, bankomat.
1) najmanja ukupna povrina mesta za parkiranje vozila koja koriste osobe sa invaliditetom iznosi
370 cm x 480 cm;
2) mesto za parkiranje za dva automobila koje se nalazi u nizu parkiralinih mesta upravno na
trotoar veliine je 590 x 500 cm sa meuprostorom irine 150 cm;
3) ako parkiralite nije izvedeno u istom nivou sa oblinjom peakom stazom tada se izlaz sa par-
kiralita obezbeuje sputenom peakom stazom maksimalnog nagiba od 8,3% i minimalne
irine najmanje 140 cm koliko iznosi slobodan prostor za manevrisanje;
4) pristupano parking mesto mora uvek da se projektuje u horizontalnom poloaju, a nikada na
uzdunom nagibu. Dozvoljen je samo odlivni popreni nagib od maksimalno 2%;
5) pristupano parking mesto treba da ima direktnu peaku vezu izmeu projektovanog slobod-
nog prostora za manevar i najblie peake staze, bez izlaska na kolovoz, u skladu sa preporu-
kama datim za peake staze;
6) potrebno je obezbediti pristupaan peaki pristup automatima ili alteru za prodaju parking
karata, u skladu sa preporukama za altere i ureaje u objektima.
Pored uslova iz stava 2. ovog lana predvia se:
1) za javne garae, javna parkiralita, kao i parkiralita uz objekte za javno korienje i stambene i
stambeno poslovne zgrade sa deset i vie stanova, najmanje 5% mesta od ukupnog broja mesta
za parkiranje, a najmanje jedno mesto za parkiranje vozila osoba sa invaliditetom;
2) na parkiralitima sa manje od 20 mesta koja se nalaze uz ambulantu, apoteku, prodavnicu pre-
hrambenih proizvoda, potu, restoran i deji vrti, najmanje jedno mesto za parkiranje vozila
osoba sa invaliditetom;
3) na parkiralitima uz benzinske pumpe, restorane i motele pored magistralnih i regionalnih pu-
teva 5% mesta od ukupnog broja mesta za parkiranje, ali ne manje od jednog mesta za parkira-
nje vozila osoba sa invaliditetom;
4) na parkiralitima uz domove zdravlja, bolnice, domove starih i druge zdravstvene i socijalne
ustanove, najmanje 10% mesta od ukupnog broja mesta za parkiranje, a najmanje dva mesta za
parkiranje vozila osoba sa invaliditetom;
5) svako parkiralite koje je obeleeno mora imati najmanje jedno pristupano mesto za parkiranje
- Slika 19. Mesta za parkiranje.
Stajalita javnog prevoza
lan 37
Na stajalitima javnog prevoza, predvia se plato (peron) za peake irine najmanje 300 cm, a
prilazne peake staze treba da budu izvedene u istom nivou, bez denivalacija, prema preporukama za
peake staze u skladu sa lanom 32. ovog pravilnika.
Ukoliko plato stajalita javnog prevoza nije u istom nivou sa peakom stazom, pristup platformi
obezbedie se sputanjem staze ili platforme maksimalnog nagiba od 10%, ili pomou rampe maksi-
malnog nagiba 5%, minimalne irine od 120 cm.
Zona ulaska u vozilo javnog prevoza ispred prednjih vrata vozila vizuelno se obeleava kontrastom
i izvodi se taktilnim poljem bezbednosti minimalne povrine 90 x 90 cm koje je povezano sa sistemom
taktilne linije voenja.
Unutar objekata za javni transport (drumski, avio, elezniki i drugi transport) ukoliko nije dru-
gaije predvieno, primenjuju se meunarodni standardi koji ureuju ovu oblast (IATA, UIC, ICAO
i dr.).
Raskrsnica
lan 38
Na raskrsnici peaki prelaz mora imati pristupani semafor sa zvunom signalizacijom i taktilno
polje bezbednosti/upozorenja u irini sputenog dela peakog prelaza.
Sistemi za orijentaciju
lan 39
Znakovi i table za obavetavanje i natpisne ploe (u daljem tekstu: znakovi) su vidljivi, itljivi i
prepoznatljivi.
Znakovi u smislu stava 1. ovog lana su:
1) znakovi za orijentaciju (skice, planovi, makete i dr.);
2) putokazi;
3) funkcionalni znakovi, kojima se daju obavetenja o nameni pojedinih prostora (parkiralita,
garae, liftovi, sanitarne prostorije i dr.).
Znakovi treba da budu univerzalne forme, rasporeeni na takav nain da zajedno slue orijentisa-
nju korisnika i da predstavljaju povezani lanac informacija.
Znakovi na zidovima se postavljaju na visini od 140 cm do 160 cm iznad nivoa poda ili tla, a ako to
nije mogue, mora se obezbediti da tekst odgovara rastojanju pogodnom za itanje.
Znakovi su dobro uvreni, a radi otklanjanja refleksije, mogu biti reljefni - izboeni i pravilno
postavljeni u odnosu na izvor svetlosti.
Kada god je mogue vane javne informacije treba istovremeno da budu date na razliite naine,
odnosno vizuelno-zvuno-taktilno.
Visina slova na znakovima ne sme biti manja od 1,5 cm za unutranju upotrebu, odnosno 10 cm
za spoljanju upotrebu.
Prepoznavanje vrata, stepenica, rampi liftova i prolaza, oprema za protivpoarnu zatitu, opreme
za spasavanje i puteva za evakuaciju vri se upotrebom kontrastnih boja odgovarajuim osvetljenjem
i obradom zidova i podova.
Radi poboljanja prijema zvuka u javnim prostorijama postavljaju se asistivni sluni sistemi.
Taktilna polja bezbednosti treba da se postavljaju ispred svih opasnih zona (na primer: nailazak na
stepenice, nailazak na opasne fiksne prepreke i slino) ukljuujui i upotrebu na peakim prelazima
i peakim ostrvima.
Taktilno polje bezbednosti - upozorenja moe se u izuzetnim sluajevima izvesti i kao traka mini-
malne irine 40 cm koja se postavlja iskljuivo uzduno, uz rub peake staze ili rub stajalita javnog
prevoza, a kao mera bezbednosti peaka i njihovog spreavanja da dou u neposredni kontakt sa
motorizovanim saobraajem.
Horizontalna taktilna signalizacija pri promeni pravca postavlja se po pravilu pod pravim uglom
ili pod nekim drugim uglom, s tim da se svaka promena pravca kretanja mora oznaiti i izvesti sa
taktilnim poljem za usmeravanje.
Preporuuje se da taktilne oznake budu u kontrastnoj boji, u odnosu na boju ostatka peake staze.
Za orijentisanje mogu sluiti i ograde, odvodnice vode, ivino zelenilo, uline svetiljke i/ili kontra-
stne linije vodilje, koje se projektuju i izvode uzduno uz rubove peakih staza i koje intuitivno vode
korisnike u odreenom pravcu.
Znakovi u smislu ovog lana poseduju i informacije na Brajevom pismu, koje se postavljaju ispod
informacije koja ima istovetno znaenje.
lan 41.
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Re-
publike Srbije.
Prilog
SLIKOVNI PRIKAZ OZNAKA PRISTUPANOSTI, USLOVA UPOTREBE
POMAGALA I OBAVEZNIH ELEMENATA PRISTUPANOSTI
Slika 6. Lift
Slika 7. Platforme
Slika 12. WC
PRAVILNIK
O OBJEKTIMA NA KOJE SE NE PRIMENJUJU POJEDINE
ODREDBE ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI
(Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
Predmet ureivanja
lan 1
Ovim pravilnikom blie se propisuje na koje objekte se ne primenjuju odredbe Zakona o plani-
ranju i izgradnji (u daljem tekstu: Zakon) o izvoau radova, odgovornom izvoau radova, obavezi
odreivanja strunog nadzora u toku graenja i tehnikom pregledu objekta, prema klasi i nameni
objekta.
Izvoa radova
lan 2
Odredbe Zakona o izvoau radova ne primenjuje se na sledee klase objekata:
1) klasa 111011, samo za objekte povrine do 200 m2;
2) klasa 112111, samo za objekte povrine do 200 m2;
3) klasa 112211, samo za objekte povrine do 200 m2;
4) klasa 124220;
5) klasa 127111, samo za objekte povrine do 200 m2;
6) klasa 127121, samo za objekte povrine do 200 m2;
7) klasa 127141, samo za objekte povrine do 200 m2;
8) klasa 127230.
Odredbe stava 1. ovog lana odnose se i na izgradnju objekata i izvoenje radova za koje se ne izda-
je graevinska dozvola, kao i za gradnju zidanih ograda i pomonih objekta koji nisu posebno navede-
ni u aktu kojim je utvrena klasifikacija objekata, u smislu zakona kojim se ureuje graenje objekata.
U sluaju iz st. 1. i 2. ovog lana, ne primenjuju se odredbe koje se odnose na izvoaa radova
predviene Zakonom, osim odredbi koje se odnose na podnoenje izjave o zavretku izrade temelja.
Odgovorni izvoa radova
lan 3
Odredbe Zakona o odgovornom izvoau radova ne primenjuju se za objekte koji, u skladu sa
propisom kojim se ureuje klasifikacija objekata, pripadaju klasama koje ine kategoriju A.
U sluaju iz stava 1. ovog lana primenjuju se odredbe koje se odnose na odgovornog izvoaa
radova u skladu sa Zakonom, osim obaveze da:
1) vodi graevinski dnevnik, graevinsku knjigu i obezbeuje knjigu inspekcije;
2) obezbeuje merenja i geodetsko osmatranje ponaanja tla i objekta u toku graenja;
3) na gradilitu obezbedi ugovor o graenju i reenje o odreivanju odgovornog izvoaa radova
na gradilitu.
Struni nadzor
lan 4
Odredbe Zakona o obavezi odreivanja strunog nadzora u toku graenja ne primenjuju se na
objekte kategorije A, kao i na sledee objekte:
1) klasa 122011: poslovne zgrade, do 400 m2 i P+2;
2) klasa 123001: zgrade za trgovinu na veliko i malo, do 400 m2 i P+1;
3) klasa 125101: radionice povrine do 400 m2;
4) klasa 125221: specijalizovana skladita, zatvorena s najmanje tri strane zidovima ili pregradama
do 1.500 m2 i P+1;
5) zidane ograde i pomone objekte koji nisu posebno navedeni u podzakonskom aktu kojim je
utvrena klasifikacija objekata.
Tehniki pregled objekta
lan 5
Odredbe Zakona o obavezi tehnikog pregleda objekta ne primenjuju se za utvrivanje podobnosti
objekata kategorije A, u skladu sa propisom kojim se ureuje klasifikacija objekata.
U sluaju iz stava 1. ovog lana, investitor uz zahtev za upotrebnu dozvolu dostavlja potvrdu o to-
me da je objekat prikljuen ili je podoban da bude prikljuen na infrastrukturnu mreu, za prikljuke
koji su predvieni graevinskom dozvolom.
Zavrna odredba
lan 6
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Re-
publike Srbije.
PRAVILNIK
O IZGLEDU, SADRINI I MESTU
POSTAVLJANJA GRADILINE TABLE
(Sl. glasnik RS, br. 22/2015)
lan 1
Ovim pravilnikom blie se propisuje izgled, sadrina i mesto postavljanja gradiline table (u da-
ljem tekstu: tabla).
lan 2
Odredbe ovog pravilnika odnose se na:
1) izgradnju novog objekta;
2) rekonstrukciju i sanaciju postojeeg objekta i
3) uklanjanje postojeeg objekta ili dela objekta.
lan 3
Tabla je pravougaonog oblika dimenzija 200 cm x 300 cm x 20 cm.
Tabla se izrauje od etvrtastih kutijastih profila i pocinkovanog lima, a postavlja se na elinim
nosaima odgovarajue nosivosti fundiranim u beton.
Ako se u toku radova tabla oteti zamenjuje se novom tablom.
Sadraj table ispisuje se na srpskom jeziku, irilikim pismom, slovima primerene veliine.
lan 4
Prednji deo table je u svetlonarandastoj boji, otpornoj na atmosferske uticaje.
Zadnji i boni deo table je u utoj (matiranoj) boji, a nosai table u sivoj boji, otporni na atmos-
ferske uticaje.
lan 5
Tabla sadri:
1) prikaz objekta u koloru na 1/3 povrine table u gornjem levom uglu;
2) naziv, namenu i povrinu, odnosno duinu objekta, ako se radi o linijskom objektu;
3) broj/brojeve katastarske/katastarskih parcele/parcela i oznaku katastarske optine na kojoj se
objekat gradi;
4) ime, odnosno naziv investitora (adresa, telefon, sajt);
5) ime odgovornog projektanta (adresa, telefon, sajt);
6) naziv privrednog drutva, odnosno pravnog lica ili preduzetnika koje je izradilo tehniku doku-
mentaciju (adresa, telefon, sajt);
7) naziv izvoaa radova, ime odgovornog izvoaa radova i ime lica koje vri struni nadzor
(adresa, telefon, sajt);
8) broj i datum reenja kojim je izdata graevinska dozvola i naziv organa koji je izdao graevin-
sku dozvolu, odnosno broj reenja kojim se odobrava izvoenje radova (za objekte za koje se
koje se ne izdaje graevinska dozvola) i datum pravnosnanosti, odnosno konanosti reenja o
graevinskoj dozvoli;
9) datum poetka graenja i rok zavretka izgradnje objekta, odnosno izvoenja radova.
Podaci iz stava 1. ovog lana ispisuju se slovima crne boje na PVC samolepljivoj foliji otpornoj na
oteenja.
lan 6
Tabla se istie na vidnom i pristupanom mestu na ulazu u gradilite, a za linijske objekte tabla se
postavlja na poetku i na kraju trase i na drugim odgovarajuim delovima trase.
Tabla se postavlja u vertikalnoj ravni sa duom horizontalnom stranom, na desnoj strani od glav-
nog ulaza u gradilite i osvetljava se posebnim reflektorom, a uklanja se posle izdavanja upotrebne
dozvole za objekat.
lan 7
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o izgledu, sadrini i mestu
postavljanja gradiline table (Slubeni glasnik RS, broj 4/10).
lan 8
Ovaj pravilnik stupa stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
Republike Srbije.
PRAVILNIK
O SADRINI, NAINU I POSTUPKU IZRADE I NAIN
VRENJA KONTROLE TEHNIKE DOKUMENTACIJE PREMA
KLASI I NAMENI OBJEKATA
(Sl. glasnik RS, br. 23/2015)
I OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet ureivanja
lan 1
Ovim pravilnikom blie se propisuje sadraj, nain i postupak izrade i nain vrenja kontrole teh-
nike dokumentacije, prema klasi i nameni objekata.
2. Tehnika dokumentacija
lan 2
Tehnika dokumentacija jeste skup projekata koji se izrauju radi: utvrivanja koncepta objekta,
razrade uslova, naina izgradnje objekta i za potrebe odravanja objekta.
Objekat iz stava 1. ovog lana, koji je predmet izrade tehnike dokumentacije, moe biti zgrada ili
inenjerski objekat u skladu sa podzakonskim aktom kojim se ureuje klasifikacija objekata i drugim
propisima.
Pre poetka izrade tehnike dokumentacije za graenje objekata iz lana 133. Zakona o planiranju
i izgradnji (u daljem tekstu: Zakon) koji se finansiraju sredstvima iz budeta, obavljaju se prethodni
radovi, na osnovu ijih rezultata se izrauje prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti.
lan 3
Tehnika dokumentacija sadri ureeni skup tekstualnih, numerikih i grafikih priloga, odno-
sno dokumenata i projekata koji se izrauju u cilju utvrivanja lokacijskih, funkcionalnih, tehnikih i
oblikovnih karakteristika objekta, naina graenja objekta i izvoenja radova, i kojom se obezbeuje
usklaenost sa lokacijskim uslovima, vaeim propisima, standardima i normativima.
Zavisno od vrste i klase objekta, kao i posebnosti objekta, tehnikom dokumentacijom se obezbe-
uje sprovoenje mera za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat odreenih propisima, standardima i
normativima koji se primenjuju u oblasti izgradnje objekata.
3. Tehnika kontrola
lan 4
Tehnika kontrola obuhvata proveru: usklaenosti sa svim uslovima i pravilima sadranim u loka-
cijskim uslovima; usklaenosti sa Zakonom i drugim propisima, tehnikim normativima, standardi-
ma i normama kvaliteta; meusobne usklaenosti svih delova tehnike dokumentacije; usklaenosti
projekta sa rezultatima prethodnih istraivanja (prethodni radovi); ocenu odgovarajuih podloga za
temeljenje objekata; proveru ispravnosti i tanosti tehniko-tehnolokih reenja objekta i reenja gra-
enja objekata; stabilnosti i bezbednosti; racionalnosti projektovanih materijala; uticaja na ivotnu
sredinu i susedne objekte, kao i usklaenosti sa predvienim merama za ispunjenje osnovnih zahteva
za objekat.
Tehnikoj kontroli podlee samo projekat za graevinsku dozvolu.
Tehnika kontrola projekta za graevinsku dozvolu za graenje objekata iz lana 133. stav 2. Zako-
na, obuhvata i proveru usklaenosti sa merama sadranim u izvetaju revizione komisije.
Projekat za graevinsku dozvolu izraen po propisima drugih zemalja podlee tehnikoj kontroli
kojom se proverava usklaenost te dokumentacije sa Zakonom i drugim propisima, standardima, teh-
nikim normativima i normama kvaliteta, vaeim u Republici Srbiji.
4. Osnovni zahtevi za objekat
lan 5
Tehnikom dokumentacijom se predviaju mere kojima se obezbeuje da objekat, u celini, odno-
sno u svakom posebnom delu, bude pogodan za predvienu upotrebu, kao i da, u ekonomski prihvat-
ljivom vremenu upotrebe, objekat zadovolji sledee osnovne zahteve:
1) nosivost i stabilnost;
2) zatita od poara;
3) higijena, zdravlje i ivotna sredina;
4) bezbednost i pristupanost prilikom upotrebe;
5) zatita od buke;
6) ekonomino korienje energije i ouvanje toplote;
7) odrivo korienje prirodnih resursa.
4.1. Nosivost i stabilnost
lan 6
Mere za ispunjenje osnovnog zahteva nosivost i stabilnost treba da obezbede da dejstva kojima
e objekat biti izloen prilikom graenja i upotrebe ne prouzrokuju:
- ruenje celog ili dela objekta;
- deformacije iznad dozvoljenog nivoa;
- oteenje drugih delova objekta, instalacija ili ugraene opreme, usled znaajnijih deformacija
nosee konstrukcije;
- oteenja usled dogaaja, u meri koja je nesrazmerno vea u odnosu na uzrok.
4.2. Zatita od poara
lan 7
Mere za ispunjenje osnovnog zahteva zatita od poara treba da obezbede da se u sluaju dejstva
poara:
- sauva potrebna nosivost konstrukcije objekta u odreenom vremenskom periodu;
- sprei irenje vatre i dima u objektu;
- sprei irenje vatre na susedne objekte;
- omogui sigurna i bezbedna evakuacija ljudi, odnosno njihovo spasavanje.
II TEHNIKA DOKUMENTACIJA
1. Vrste tehnike dokumentacije
lan 13
Vrste tehnike dokumentacije su:
1) generalni projekat (GNP);
2) idejno reenje (IDR);
3) idejni projekat (IDP);
4) projekat za graevinsku dozvolu (PGD);
5) projekat za izvoenje (PZI);
6) projekat izvedenog objekta (PIO).
1.1. Generalni projekat (GNP)
lan 14
Generalni projekat ima za cilj sagledavanje resursnih i prostornih mogunosti i ogranienja iz-
gradnje objekata, sa zadatkom da se kroz postupke vrednovanja usvoji generalna koncepcija, makro-
lokacija i prostorna dispozicija objekta, utvrde osnovne funkcionalne, tehnoloke i tehnike karakte-
ristike objekta, etapnost gradnje, uslovi eksploatacije, odnos prema prostoru i ivotnoj sredini, kao i
osnove za ekonomsku analizu.
U sluaju da je u toku izrade generalnog projekta analizirano vie varijantnih reenja, vri se izbor
optimalne varijante na osnovu prirodnih, tehnikih, tehnolokih, ekonomskih, funkcionalnih, ekolo-
kih i drugih uslova.
Za linijske infrastrukturne objekte, osim prethodno navedenog, na osnovu generalnog projekta
donose se odluke naroito o optimalnom koridoru, etapnosti graenja, lokaciji i koncepciji planiranih
objekata, uslovima eksploatacije i dr.
Generalni projekat se izrauje za potrebe izrade prethodne studije opravdanosti u skladu sa la-
nom 113. Zakona i podlee reviziji (strunoj kontroli) projekta, u skladu sa lanom 131. Zakona.
1.2. Idejno reenje (IDR)
lan 15
Idejno reenje je prikaz planirane koncepcije objekta, sa prikazom i navoenjem svih podataka
neophodnih za utvrivanje lokacijskih uslova.
Idejno reenje se izrauje za potrebe pribavljanja lokacijskih uslova i kao deo urbanistikog pro-
jekta za potrebe urbanistiko-arhitektonske razrade lokacije.
1.3. Idejni projekat (IDP)
lan 16
Idejni projekat je skup meusobno usaglaenih projekata kojima se odreuju: namena, poloaj,
oblik, kapacitet, tehniko-tehnoloke i funkcionalne karakteristike i izgled objekta i okvirno dokazuje
ispunjenost osnovnih zahteva za objekat.
Za objekte iz lana 133. stav 2. Zakona, idejnim projektom vri se razrada koncepcije objekta utvr-
ene generalnim projektom, odnosno lokacijskim uslovima.
Za linijske infrastrukturne objekte, pored prethodno navedenog, idejnim projektom se vri izbor
optimalne trase pri konkretnim uslovima i ogranienjima, sa svim prateim objektima.
Idejni projekat se izrauje za potrebe izrade studije opravdanosti iz lana 114. Zakona i podlee
reviziji (strunoj kontroli) projekta, kao i za potrebe pribavljanja reenja o odobrenju za izvoenje
radova iz lana 145. Zakona.
Ukoliko se tehnikoj dokumentaciji prilau drugi podaci i dokumenti koji nisu deo obaveznog
sadraja tehnike dokumentacije (projektni zadatak, kopija lokacijskih uslova, kopija plana, overena
katastarsko topografska podloga i dr.), prilau se kao deo glavne sveske.
Glavna sveska se u tehnikoj dokumentaciji oznaava oznakom 0.
5.2. Projekti
lan 26
Tehnika dokumentacija sadri projekte koji se izrauju u delovima, prema oblastima, odnosno,
sadraju.
Projekti su u tehnikoj dokumentaciji oznaeni rednim brojem i obavezno sloeni u sveske, prema
sledeim oblastima i redosledu:
broj 1: arhitektura;
broj 2: konstrukcija i drugi graevinski projekti (2/1 konstrukcija, 2/2 saobraajnice, itd.);
broj 3: hidrotehnike instalacije;
broj 4: elektroenergetske instalacije;
broj 5: telekomunikacione i signalne instalacije;
broj 6: mainske instalacije;
broj 7: tehnologija;
broj 8: saobraaj i saobraajna signalizacija;
broj 9: spoljno ureenje sa sinhron-planom instalacija i prikljuaka, pejzana arhitektura i hor-
tikultura;
broj 10: pripremni radovi (ruenje, zemljani radovi, obezbeenje temeljne jame).
Projekat prikljuka na javnu komunalnu infrastrukturu je deo projekta odgovarajue oblasti, od-
nosno vrste instalacija.
Svaki projekat odreene oblasti se moe deliti na vie svezaka koje dobijaju odgovarajue oznake u
zavisnosti od sadraja projekta (na primer: 3/1 vodovod, 3/2 kanalizacija, 6/1 grejanje, 6/2 ventilacija
i klimatizacija, itd.).
U tehnikoj dokumentaciji za inenjerske objekte, oznakom broj 1 oznaava se onaj projekat
kojim se odreuje objekat u prostoru, odnosno projekat kojim se utvruju lokacijske, dispozicione i
funkcionalne karakteristike objekta (npr. projekat trase puta, gasovoda, pruge, projekat konstrukcije
mosta, antenskog stuba, dimnjaka i sl.).
U sluaju da tehnika dokumentacija ne sadri sve projekte navedene u stavu 2. ovog lana, prilo-
eni projekti ne menjaju redni broj projekta prema oblastima.
Sadrinu projekta pojedine oblasti potvruje linim peatom i potpisom odgovorni projektant za
predmetni projekat.
U sluaju dogradnje, rekonstrukcije i adaptacije postojeeg objekta ili u sluaju promene namene,
tehnika dokumentacija sadri i arhivski projekat, ili snimak postojeeg stanja ukoliko arhivski pro-
jekat ne postoji.
lan 27
Svaki projekat pojedine oblasti se sastoji od sledeih delova:
1) opta dokumentacija;
2) tekstualna dokumentacija;
3) numerika dokumentacija;
4) grafika dokumentacija.
lan 28
Opta dokumentacija projekta obavezno sadri:
1) Naslovnu stranu na kojoj se navode:
(1) naziv objekta sa lokacijom i brojem katastarske parcele i katastarskom optinom;
lan 47
Grafika dokumentacija u idejnom projektu za zgrade, u zavisnosti od vrste i klase objekta, odno-
sno vrste radova koji se izvode sadri crtee i grafike priloge u odgovarajuoj razmeri:
1) u projektu arhitekture: situacioni plan (1:500-1:200), osnovu temelja, osnove svih etaa sa upi-
sanim merama i relativnim visinskim kotama, osnovu krova, dva karakteristina, meusobno
upravna preseka i izglede objekta (1:200-1:100);
2) u projektu konstrukcija i drugim graevinskim projektima: dispoziciju, konstruktivni sistem,
plan pozicija i dimenzije kljunih konstruktivnih elemenata, osnove, karakteristine preseke;
3) u projektima instalacija: osnovne eme rasporeda instalacija, opreme i postrojenja, sa prikazom
njihove meusobne veze kao i prikaz njihovog prikljuivanja na infrastrukturu.
U sluaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije grafika dokumentacija sadri crtee na kojima su
uporedno prikazane promene na postojeem objektu i novoprojektovano stanje (rui se - zida se).
lan 48
Idejni projekat, odnosno delovi idejnog projekta za inenjerske objekte imaju sadraj i obim, pre-
ma pravilima struke, na nivou koji je odgovarajui idejnom projektu za zgrade.
Grafika dokumentacija idejnog projekta za linijske infrastrukturne objekte sadri grafike priloge
po pravilu u razmeri 1:2500-1:1000.
3.3. Elaborati i studije uz idejni projekat
lan 49
U sluaju da su na objektu predvieni radovi na rekonstrukciji, kojima se utie na osnovne zahteve
za objekat, kao prilog idejnom projektu se izrauju i odgovarajui elaborati i studije kojima se propi-
suju mere za ispunjenje tih osnovnih zahteva (npr. u sluaju energetske sanacije - kada je neophodna
izrada elaborata energetske efikasnosti, u sluaju rekonstrukcije objekta kojom se utie na osnovni
zahtev zatita od poara - kada je neophodna izrada elaborata zatite od poara i dr.).
4. Projekat za graevinsku dozvolu (PGD)
4.1. Glavna sveska projekta za graevinsku dozvolu
lan 50
Glavna sveska projekta za graevinsku dozvolu, pored osnovnog sadraja iz Priloga 1 ovog pravil-
nika, sadri i:
1) odluku o odreivanju glavnog projektanta potpisanu od strane investitora, iz Priloga 8 ovog
pravilnika;
2) izjavu glavnog projektanta kojom se potvruje meusobna usaglaenost delova projekta za gra-
evinsku dozvolu, iz Priloga 3 ovog pravilnika;
3) izjave ovlaenih lica o predvienim merama za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat, iz Pri-
loga 6 ovog pravilnika;
4) kopije dobijenih saglasnosti, ako su propisane Zakonom;
5) saeti tehniki opis postojeeg i predvienog stanja, objekta, instalacija i opreme, potpisan i
overen peatom od strane glavnog projektanta.
lan 51
Izjavama ovlaenih lica se u Glavnoj svesci projekta za graevinsku dozvolu potvruje se da su
elaboratima propisane sve neophodne mere za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat.
U projektu za graevinsku dozvolu, u zavisnosti od vrste i klase objekta, podnosi se:
1) izjava o geomehanikim karakteristikama tla na kome se gradi objekat i uslovima za temeljenje
objekta, od strane ovlaenog lica koje je izradilo elaborat geomehanikih istranih radova, iz
Priloga 6 ovog pravilnika;
2) izjava o predvienim merama zatite od poara od strane ovlaenog lica koje je izradilo elabo-
rat zatite od poara, iz Priloga 6 ovog pravilnika;
3) izjava o predvienim merama za postizanje propisanih energetskih svojstava zgrade od strane
ovlaenog lica koje je izradilo elaborat energetske efikasnosti, iz Priloga 6 ovog pravilnika, i
4) izjava o predvienim merama u cilju spreavanja, smanjenja ili mogueg otklanjanja znaajnijeg
tetnog uticaja na ivotnu sredinu od strane ovlaenog lica koje je izradilo studiju o proceni
uticaja na ivotnu sredinu ukoliko je utvrena potreba procene uticaja na ivotnu sredinu, iz
Priloga 6 ovog pravilnika.
4.2. Sadrina projekta za graevinsku dozvolu
lan 52
Projekat za graevinsku dozvolu, u zavisnosti od vrste i kategorije objekta, ine:
1) za objekte kategorije A: projekat arhitekture sa izjavom odgovornog projektanta da objekat
ima odgovarajuu nosivost i stabilnost;
2) za objekte kategorije B: projekat arhitekture i projekat konstrukcije objekta, kao i tehniki
opisi svih instalacija;
3) za objekte kategorije V: projekat arhitekture i projekat konstrukcije, projekte instalacija kao
i projekte svih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat i ispunjenje bitnih zahteva za
objekat;
4) za objekte kategorije G: projekti odgovarajuih oblasti koji su relevantni za predmetni objekat.
Projekti, odnosno delovi projekta za graevinsku dozvolu, vezuju se jemstvenikom i overavaju
peatom i potpisom odgovornih projektanata.
lan 53
Optu dokumentaciju delova projekta za graevinsku dozvolu ini obavezni sadraj utvren la-
nom 28. ovog pravilnika, iz Priloga 9 ovog pravilnika, reenje o odreivanju odgovornog projektanta
predmetnog dela projekta, iz Priloga 8 ovog pravilnika, kao i izjavu odgovornog projektanta predmet-
nog projekta kojom se potvruje usklaenost sa lokacijskim uslovima, propisima, pravilima struke i
merama za obezbeenje ispunjenosti osnovnih zahteva za objekat, propisanih elaboratima i studijama,
iz Priloga 4 ovog pravilnika.
Za izradu tehnikih opisa instalacija u projektu za graevinsku dozvolu za objekte kategorije B,
izdaje se reenje o imenovanju odgovornog projektanta instalacija i sa izjavom iz stava 1. ovog lana
prilae optoj dokumentaciji projekta arhitekture.
lan 54
Tekstualna dokumentacija projekta za graevinsku dozvolu za zgrade, u zavisnosti od vrste i klase
objekta, sadri tehniki opis sa:
- optim podacima o lokaciji objekta,
- opis klimatskih uslova i zona seizminosti, i drugih uslova lokacije objekta
- opisom izvrenih prethodnih istraivanja,
- opisom usklaenosti sa lokacijskim uslovima,
- oblikovnim, programskim i funkcionalnim karakteristikama objekta,
- podacima o konstrukciji objekta, uslovima fundiranja i izborom konstruktivnog, sistema,
- opisom predvienih materijala,
- podacima o projektovanim unutranjim i spoljanjim instalacijama i opremi, kao i definisanjem
ukupne potronje,
- opisom etapnosti i faznosti graenja,
- opisom mera za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat i dr.
Tehniki opis, u sluaju dogradnje objekta (ukljuujui i nadziivanje), izmeu ostalog sadri pro-
cenu stabilnosti i nosivosti konstrukcije postojeeg objekta, kojim se utvruje mogunost izvoenja
projektovanih radova.
Tehniki opis instalacija u projektu za graevinsku dozvolu, za objekte kategorije B, prilae se u
tekstualnoj dokumentaciji projekta arhitekture.
Tehniki opis u projektu arhitekture za objekte kategorije A mora da sadri i opis naina prikljue-
nja na komunalnu infrastrukturu, odnosno, ukoliko objekat nije priknjuen na komunalnu infrastruk-
turu, nain snabdevanja vodom i nain evakuacije otpadnih voda, kao nain snabdevanja elektrinom
energijom.
lan 55
Numerika dokumentacija projekta za graevinsku dozvolu za zgrade, u zavisnosti od vrste i klase
objekta sadri:
- tabelarne prikaze povrina objekta po prostorima i etaama, sa prikazom namena,
- opti proraun konstrukcije kao i proraun glavnih noseih elemenata konstrukcije i fundame-
nata sa dimenzionisanjem,
- proraune sa obzirom na vrstu instalacija i opreme i u cilju sagledavanja potreba objekta, procenu
potronje,
- procenjenu vrednost projektovanih radova i dr.
lan 56
Grafika dokumentacija u projektu za graevinsku dozvolu za zgrade, sadri crtee i grafike pri-
loge u odgovarajuoj razmeri:
1) u projektu arhitekture: situacioni plan (1:500-1:200), osnovu temelja, osnove svih etaa sa upi-
sanim merama i relativnim visinskim kotama, osnovu krova, dva karakteristina, meusobno
upravna preseka i druge karakteristine preseke, izglede objekta (1:200-1:100);
2) u projektu konstrukcija i drugim graevinskim projektima: dispoziciju, konstruktivni sistem,
plan pozicija i dimenzije kljunih konstruktivnih elemenata, osnove, karakteristine preseke,
karakteristine detalje i eme;
3) u projektima instalacija: osnovne eme rasporeda instalacija, opreme i postrojenja, sa prika-
zom njihove meusobne veze kao i prikaz njihovog prikljuivanja na infrastrukturu, sa mestom
prikljuenja na objektu i mestom prikljuenja na postojeu infrastrukturu, na granici parcele;
4) u projektu tehnologije: dispozicioni prikazi sa elementima koji utiu na ispunjenje osnovnih
zahteva za objekat;
5) u projektu spoljnog ureenja: situaciono nivelacioni plan (1:500-1:200), osnovu ureenja ze-
mljita i dva karakteristina, meusobno upravna preseka, kada je teren u nagibu.
lan 57
Projekat za graevinsku dozvolu, odnosno delovi projekta za graevinsku dozvolu, za inenjerske
objekte imaju sadraj i obim, prema pravilima struke, na nivou koji je odgovarajui projektu za grae-
vinsku dozvolu za zgrade.
Grafika dokumentacija u projektu za graevinsku dozvolu za linijske infrastrukturne objekte sa-
dri crtee i grafike priloge po pravilu u razmeri 1:1000-1:250.
4.3. Elaborati i studije uz projekat za graevinsku dozvolu
lan 58
Projektu za graevinsku dozvolu, zavisno od vrste i klase objekta, prilau se:
- elaborat o geotehnikim uslovima izgradnje, izraen prema propisima o geolokim istraivanji-
ma;
- elaborat zatite od poara, kojim se utvruju mere za zatitu od poara;
Numerika dokumentacija projekta ruenja iz stava 1. ovog lana sadri neophodne proraune
konstrukcije koja se ne rui, odnosno kada je potrebna proveru nosivosti i stabilnosti elemenata kon-
strukcije kroz faze ruenja, proraun stabilnosti tla odnosno susednih objekata, ako uklanjanje objekta
ili njegovog dela utie na iste.
Grafika dokumentacija projekta ruenja iz stava 1. ovog lana sadri situacioni plan sa prikazom
objekta, odnosno dela objekta i infrastrukture planiranih za ruenje, kao i susednih objekata, dela
objekta, infrastrukture i dr. koje treba zatiti prilikom ruenja, dispozicione crtee objekta, odnosno
dela objekta predvienog za ruenje, crtee sa prikazom tehnologije ruenja, crtee organizacije gra-
dilita i dr.
Projekat ruenja iz stava 1. ovog lana podlee tehnikoj kontroli.
5. Projekat za izvoenje (PZI)
5.1. Glavna sveska projekta za izvoenje
lan 61
Glavna sveska projekta za izvoenje osim osnovnog sadraja iz Priloga 1 ovog pravilnika sadri i:
1) odluku o odreivanju glavnog projektanta potpisanu od strane investitora, iz Priloga 8 ovog
pravilnika;
2) izjavu glavnog projektanta kojom se potvruje meusobna usaglaenost delova projekta za izvo-
enje, iz Priloga 3 ovog pravilnika;
3) situacioni plan sa elementima za obeleavanje objekta u odgovarajuoj razmeri.
Ukoliko se projekat za izvoenje izrauje u fazama, svaka faza potvruje se izjavom iz stava 1.
taka 2) ovog lana.
5.2. Sadrina projekta za izvoenje
lan 62
Projekat za izvoenje se izrauje na osnovu projekta za graevinsku dozvolu, odnosno idejnog
projekta za rekonstrukciju objekta.
Projekat za izvoenje sadri detaljnija tehnika reenja u kojima se razrauje projekat za graevin-
sku dozvolu, odnosno idejni projekat za rekonstrukciju objekta, a u zavisnosti od vrste i klase objekta,
sadri i druge delove projekta koji nisu predmet projekta za graevinsku dozvolu, a neophodni su za
izvoenje radova.
U projektima, odnosno delovima projekta za izvoenje koriste se elementi (npr. crtei, prorauni,
analize) projekta za graevinsku dozvolu, odnosno idejnog projekta za rekonstrukciju objekta, ili se na
njih samo poziva, pri emu se oznaava u kom delu projekta za graevinsku dozvolu se ovi elementi
nalaze.
Sastavni deo projekta za izvoenje mogu biti i tehnoloke eme, kataloki i radioniki crtei, ako
je to potrebno za izvoenje radova, ali ih u tom sluaju mora potpisati i overiti peatom odgovorni
projektant predmetnog projekta, pri emu se jasno oznaava kom projektu pripadaju.
Za uklanjanje objekta iz lana 60. ovog pravilnika nije obavezna izrada projekta za izvoenje.
lan 63
Opta dokumentacija projekta za izvoenje sadri delove opte dokumentacije utvrene lanom
28. ovog pravilnika, iz Priloga 9 ovog pravilnika, reenje o odreivanju odgovornog projektanta pred-
metnog dela projekta, iz Priloga 8 ovog pravilnika, kao i izjavu odgovornog projektanta predmetnog
projekta, kojom se potvruje usklaenost sa graevinskom dozvolom, projektom za graevinsku do-
zvolu, propisima, pravilima struke i merama za obezbeenje ispunjenosti osnovnih zahteva za objekat,
propisanih elaboratima i studijama, iz Priloga 4 ovog pravilnika.
Ukoliko se projekat za izvoenje izrauje u fazama, svaka faza se potvruje izjavom iz stava 1. ovog
lana.
lan 64
Tekstualna dokumentacija projekta za izvoenje za zgrade, zavisno od vrste i klase objekta, sadri
tehniki opis sa dodatnim podacima u odnosu na one koji su ve definisani projektom za graevinsku
dozvolu, a koji se odnose na: tehnike karakteristike graevinskih materijala i opreme predvienih za
ugradnju i zahteve u pogledu tih materijala i opreme, opis mesta i naina njihove ugradnje, opis iza-
branog konstruktivnog sistema, opis metodologija radova na izvoenju fundiranja i konstrukcije, opis
neophodnih ispitivanja i merenja, kao i drugi neophodni podaci vezani za izvoenje radova.
lan 65
Numerika dokumentacija projekta za izvoenje za zgrade, zavisno od vrste i klase objekta sadri:
detaljne proraune konstrukcije i konstrukcijskih detalja, dimenzionisanje i izbor instalacija i opreme
sa definisanim neophodnim karakteristikama i potronjom energije i dr.
U sluaju da projekat za izvoenje sadri i specifikacije materijala i opreme, predmere radova i
druge sline priloge, oni se prilau numerikoj dokumentaciji.
lan 66
Grafika dokumentacija projekta za izvoenje za zgrade, zavisno od vrste i klase objekta, sadri
crtee i detalje neophodne za graenje objekta, odnosno izvoenje radova, kao to su:
- crtee, eme i detalje graevinskih, zanatskih i instalacionih radova;
- zbirne crtee (sinhron-planove) instalacija i opreme;
- crtee, eme i detalje sa uputstvima za ugradnju elemenata i opreme;
- tehnoloke eme;
- crtee i detalje tehnologije gradnje;
- crtee i detalje temelja i konstrukcije, sa detaljima oplate i armature, detaljima spojeva, dilatacija
i oslonaca, detaljima prodora kroz konstruktivne elemente i dr.;
- crtee i detalje izolacija;
- crtee i detalje kojima se obezbeuju mere za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat;
- eme i prikaze faznosti gradnje;
- crtee i detalje prikljunih vodova;
- druge potrebne crtee i prikaze.
Grafika dokumentacija u projektu pripremnih radova sadri naroito crtee povrina i zapremina
iskopa sa prikazom mera obezbeenja temeljne jame;
Grafika dokumentacija projekta za izvoenje izrauje se u razmeri koja je odgovarajua za grae-
nje objekta odnosno izvoenje radova.
lan 67
Projekat za izvoenje, odnosno delovi projekta za izvoenje za inenjerske objekte imaju sadraj i
obim, prema pravilima struke, na nivou koji je odgovarajui projektu za izvoenje za zgrade.
5.3. Elaborati i studije uz projekat za izvoenje
lan 68
Projektu za izvoenje se prilae Plan preventivnih mera, koji se izrauje u skladu sa propisima
kojim se ureuje bezbednost i zdravlje na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima.
5.4. Usklaenost projekta za izvoenje sa glavnim projektom zatite od poara
lan 69
Projekat za izvoenje mora biti usaglaen sa Glavnim projektom zatite od poara, izraenim u
skladu sa zakonom kojim se ureuje oblast zatite od poara.
Prilog 4: Izjava odgovornog projektanta iz delova projekta za graevinsku dozvolu, odnosno idej-
nog projekta, odnosno projekta za izvoenje;
Prilog 5: Izjava vrioca tehnike kontrole, sa rezimeom izvetaja tehnike kontrole, iz izvoda pro-
jekta za graevinsku dozvolu;
Prilog 6: Izjava ovlaenih lica o predvienim merama za ispunjenje osnovnih zahteva za objekat
iz glavne sveske projekta za graevinsku dozvolu;
Prilog 7: Izjava investitora, vrioca strunog nadzora i izvoaa radova, iz glavne sveske projekta
izvedenog objekta;
Prilog 8: Odluka o imenovanju glavnog projektanta i reenje o imenovanju odgovornih projekta-
nata;
Prilog 9: Opta dokumentacija iz lana 28. ovog pravilnika.
3) naziv projekta za graevinsku dozvolu ili dela projekta za graevinsku dozvolu koji je predmet
tehnike kontrole;
4) podatke o preduzetniku odnosno pravnom licu koje je izradilo projekat ili deo projekta za gra-
evinsku dozvolu koji je predmet tehnike kontrole;
5) ime, prezime i broj licence glavnog projektanta projekta za graevinsku dozvolu i odgovornog
projektanta dela projekta za graevinsku dozvolu;
6) osnovne opise i sadraj svih delova projekta za graevinsku dozvolu;
7) osnovne podatke o objektu;
8) podatke o preduzetniku odnosno pravnom licu, koje je vri tehniku kontrolu;
9) ime, prezime i broj licence vrilaca tehnike kontrole projekta za graevinsku dozvolu odnosno
njegovog dela;
10) datum tehnike kontrole;
11) podatak da je tehnika kontrola izvrena u svemu prema odredbama ovog pravilnika;
12) zakljuak sa merama koje investitor treba da preduzme radi otklanjanja nepravilnosti utvre-
nih tehnikom kontrolom, ukoliko su nepravilnosti utvrene.
lan 80
Po otklanjanju svih primedbi vrilaca tehnike kontrole, zastupnik pravnog lica koje je vrilo
tehniku kontrolu, odnosno preduzetnik, sainjava konaan izvetaj o izvrenoj kontroli u kojem se
konstatuje da na projekat za graevinsku dozvolu nema primedbi, odnosno da su u svim delovima
projekta otklonjeni uoeni nedostaci, i dostavlja ga investitoru.
Izvetaj o izvrenoj kontroli potpisuju vrioci tehnike kontrole pojedinih delova projekata, kao i
zastupnik pravnog lica koje je vrilo tehniku kontrolu, odnosno preduzetnik.
lan 81
Rezime izvetaja o tehnikoj kontroli sa potvrdom o tehnikoj ispravnosti projektne dokumenta-
cije prilae se u izvodu iz projekta za graevinsku dozvolu, kao sastavni deo izjave vrioca tehnike
kontrole.
lan 82
Vrilac tehnike kontrole pojedinog dela projekta za graevinsku dozvolu, potvruje ispravnost
tog dela na najmanje dva primerka, tako to se na poleini naslovne strane stavlja peat (nalepnica)
koji sadri: Projekat se prihvata, sa navedenim podacima o pravnom licu, odnosno preduzetniku
koje je izvrilo tehniku kontrolu, datumu vrenja tehnike kontrole i potpisom odgovarajueg vrioca
tehnike kontrole, kao i zastupnika pravnog lica koje je vrilo tehniku kontrolu, odnosno preduzetni-
ka, overen peatom pravnog lica, odnosno preduzetnika, koje je nosilac tehnike kontrole.
lan 83
Tehnika kontrola projekta za graevinsku dozvolu izraenog po propisima drugih zemalja, vri se
na primerku projekta koji je preveden na srpski jezik (struni prevod).
2. idejni projekat za objekte iz l. 145. i 147. Zakona, uz obaveznu izradu glavne sveske idejnog
projekta, u skladu sa lanom 42. ovog pravilnika,
3. projekat za izvoenje, uz obaveznu izradu glavne sveske projekta za izvoenje, u skladu sa la-
nom 61. ovog pravilnika, za potrebe izgradnje objekta, odnosno izvoenja radova, koja otpone u
navedenom roku.
lan 85
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o sadrini i nainu izrade teh-
nike dokumentacije za objekte visokogradnje (Slubeni glasnik RS, broj 15/08) i Pravilnik o sadrini
i nainu vrenja tehnike kontrole glavnih projekata (Slubeni glasnik RS, broj 93/11).
lan 86
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Re-
publike Srbije.
Prilog 1
Broj tehnike dokumentacije: (identifikaciona oznaka iz evidencije
preduzetnika/pravnog lica)
Mesto i datum: (mesto i datum izrade)
1. PROJEKAT ARHITEKTURE:
7. PROJEKAT TEHNOLOGIJE:
PRIKLJUCI NA INFRASTRUKTURU:
LOKACIJSKI USLOVI:
datum:
br:
datum:
br:
datum:
SAGLASNOSTI:
datum:
br:
datum:
Prilog 2
POTVRUJEM
usklaenost izvoda iz projekta sa podacima iz projekta za graevinsku dozvolu
Lini peat: Potpis:
Mesto i datum: (mesto i datum izrade)
Prilog 3
I Z J A V LJ U J E M
da su delovi projekta (npr za graevinsku dozvolu) meusobno usaglaeni, da podaci u glavnoj
svesci odgovaraju sadrini projekta i da su projektu priloeni odgovarajui elaborati i studije
Glavni projektant: (IDP, PGD, PZI, PIO): (ime, prezime i struni naziv)
Broj licence: (broj licence IKS)
Lini peat: Potpis:
Prilog 4
Prilog 5
Broj: (identifikaciona oznaka iz evidencije
preduzetnika/ pravnog lica)
Mesto i datum: (mesto i datum izrade)
2.1. VRIOCI TEHNIKE KONTROLE
1. PROJEKAT ARHITEKTURE:
vrilac tehnike kontrole: (ime, prezime i struni naziv, broj licence IKS)
2/1. PROJEKAT KONSTRUKCIJE:
vrilac tehnike kontrole: (ime, prezime i struni naziv, broj licence IKS)
2/2. PROJEKAT SAOBRAAJNICA:
vrilac tehnike kontrole: (ime, prezime i struni naziv, broj licence IKS)
3. PROJEKAT HIDROTEHNIKIH INSTALACIJA:
vrilac tehnike kontrole: (ime, prezime i struni naziv, broj licence IKS)
4. PROJEKAT ELEKTROENERGETSKIH INSTALACIJA:
vrilac tehnike kontrole: (ime, prezime i struni naziv, broj licence IKS)
Naziv i oznaka dela projekta: (npr. 1-projekat arhitekture)
Mesto i datum: (mesto i datum tehnike kontrole)
Napomena: overu vre svi vrioci tehnike kontrole
Prilog 6
Kao ovlaeno lice koje je izradilo (npr elaborat zatite od poara koji se prilae Projektu za grae-
vinsku dozvolu za graenje Poslovno-proizvodnog objekta XXXX na KP XX/X KO XXX, u mestu X)
I Z J A V LJ U J E M
Prilog 7
Peat: Potpis:
Prilog 8
Na osnovu lana 128. Zakona o planiranju i izgradnji (Slubeni glasnik RS, br. 72/09, 81/09 - isprav-
ka, 64/10 - odluka US, 24/11 i 121/12, 42/13 - odluka US, 50/13 - odluka US, 98/13 - odluka US, 132/14
i 145/14) i odredbi Pravilnika o sadrini, nainu i postupku izrade i nain vrenja kontrole tehnike
dokumentacije prema klasi i nameni objekata (Slubeni glasnik RS, br. 23/2015) kao:
O D G O V O R N I P R O J E K T A N T
za izradu (projekat) koji je deo (vrsta tehnike dokumentacije) za (vrsta graenja odnosno radova)
objekta (naziv objekta sa lokacijom, brojem katastarske parcele i katastarskom optinom) odreuje se:
Prilog 9
OPTA DOKUMENTACIJA IZ LANA 28. OVOG PRAVILNIKA
1.1. NASLOVNA STRANA