You are on page 1of 32

BIMTAS IMP

Istanbul
Republika Turska

REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUJA MOSTAR ZA


PERIOD OD 2007. DO 2017. GODINE

Istanbul, juli 2009. godine

1
NOSILAC PRIPREME PLANA: Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Federalno ministarstvo prostornog ureenja

NOSILAC IZRADE PLANA: BIMTAS IMP


Istanbul
Republika Turska

RUKOVODILAC NA IZRADI PLANA: Ahmet Arman

ODGOVORNI PLANER: Prof. Dr. Ibrahim Baz

2
SADRAJ

Obrazloenje Regulacionog plana historijskog gradskog podruja Mostar za


period od 2007. do 2017. godine

TEKSTUALNI DIO:

1. UVOD
2. IZVOD IZ URBANISTIKE OSNOVE
2.1. Odnos prostorne cjeline i ireg podruja
2.2. Ukupna obuhvaena povrina i njena postojea namjena
2.3. Postojei prirodni i izgraeni uslovi i njihovo vrednovanje
2.4. Ogranienja mogunosti koritenja prostora
3. PROJEKCIJA ZATITE I UREENJA PROSTORNE CJELINE
3.1. Obrazloenje projekcije zatite i ureenja prostorne cjeline
3.2. Urbanistiki pokazatelji
4. ODLUKA O PROVOENJU REGULACIONOG PLANA

3
GRAFIKI PRILOZI:

1. ODNOS PROSTORNE CJELINE I IREG PODRUJA


2. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OPINE MOSTAR ZA PERIOD OD 1980
DO 2000. GODINE ("Slubeni glasnik optine Mostar", br. 11/90)

POSTOJEE STANJE
3. A1 KARTA GRANICA OBUHVATA
4. A2 POSTOJEA NAMJENA OBJEKATA (PRIZEMLJE)
5. A3 POSTOJEA NAMJENA OBJEKATA (PREDOMINANTNO)
6. A4 KARTA POSJEDOVNOG STANJA
7. A5 KARTA STANJA OUVANOSTI OBJEKATA
8. A6 POSTOJEI TIPOVI KONSTRUKCIJE
9. A7 KARTA SPRATNOSTI OBJEKATA
10. A8 HISTORIJSKI PERIOD IZGRADNJE OBJEKATA
11. A9 VREDNOVANJE/BONITET OBJEKATA

PREDLOENA PROJEKCIJA ZATITE I UREENJA PROSTORNE CJELINE:


12. P1 ZONE PREDVIENE ZA DETALJNO PLANIRANJE
13. P2A PREDLOENA NAMJENA OBJEKATA (PRIZEMLJE)
14. P3 PREDLOENA NAMJENA OBJEKATA (PREDOMINANTNO)
15. P4 OBLICI INTERVENCIJE
16. P5 KARTA SAOBRAAJA
17. P6A KARTA INFRASTRUKTURE (VODOVOD I KANALIZACIJA)
18. P6B KARTA INFRASTRUKTURE (TELEFONSKE I
ELEKTROINSTALACIJE)
19. P6C REGULACIJA VODOTOKA RIJEKE RADOBOLJE
20. P7 KARTA PREDLOENE SPRATNOSTI OBJEKATA

1. UVOD

4
Na osnovu lana 23. stav 1. Zakona o prostornom planiranju i koritenju zemljita
na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br.
2/06, 72/07 i 32/08) i Odluke o proglaenju historijskog gradskog podruja Mostar
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 6/05 i
75/08), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavnikog
doma, odranoj 20. februara 2008. godine, i sjednici Doma naroda, odranoj 23.
maja 2008. godine, donio je Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana
historijskog gradskog podruja Mostar za period od 2007. do 2017. godine
("Slubene novine Federacije BiH" br. 38/08).

Takom II Odluke o proglaenju historijskog gradskog podruja Mostar


nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 6/05 i
75/08) definisano je da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine duna osigurati
pravne, naune, tehnike, administrativne i finansijske mjere za zatitu,
konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika, osigurati izradu
programa trajne zatite historijske jezgre Mostara, na osnovi koga e biti izraeni
detaljni planovi zatite za pojedinane cjeline unutar zatienog podruja i
osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne prostorno-planske
dokumentacije provedbenog nivoa za historijsko gradsko podruje Mostar.
Takom III navedene Odluke utvreno je da e se za predmetnu prostornu
cjelinu izraditi provedbeni plan.

Ouvanje graditeljskog naslijea je stalan proces i na njena utiu socio-


ekonomski faktori i usko je vezan sa transformacijom i napretkom drutva i grada.

Historijsko gradsko podruje Mostara formirano je po uobiajenom obrascu za


otomanske gradove sa poslovnim zonama (arijama) i stambenim zonama
(mahalama). Ono je rezultat interakcije izmeu prirodnog fenomena i ljudske
kreativnosti kroz dugo historijsko razdoblje. Kljune strukture koje su uobliavale
grad su bile Stari most sa utvrenim kulama i gradskim zidinama. Strukture u
historijskog jezgri su jednostavne, logine i funkcionalne, spontane sa izuzetnim
odnosom sa svojim ambijentom.
Ureenje historijskog gradskog podruja, na nain da se ouvaju originalne
vrijednosti, osigurava opstanak izvanrednih kulturnih raznolikosti, te ilustruje
efikasnost tehnika restauracije na razmeu stoljea.
Uprkos injenici da su neki objekti obnovljeni na originalnim lokacijama, njihova
bit je ponovo formirana izgradnjom u njihovom originalnom obliku. Zgrade
predstavljaju samo jednu komponentu historijskog jezgra; prirodne i
arhitektonske osnove su naglaene u urbanom tkivu.
Obnovljeni most, pored svoje simbolike vrijednosti svojim znaajem ima glavnu
ulogu mjesta susretanja u urbanoj matrici grada. Stari most i historijsko gradsko
jezgro ine izvanredan primjer fizike rekonstrukcije i kulturno historijske obnove,
a realizacija ovog procesa (1999-2004) sada ini dio gradskog identiteta i
autentinosti.

5
2. IZVOD IZ URBANISTIKE OSNOVE (PROSTORNI PLAN OPINE
MOSTAR ZA PERIOD OD 1980 DO 2000. GODINE)

2.1. Odnos prostorne cjeline i ireg podruja

Prema Prostornom planu opine Mostar za period od 1980. do 2000. godine


("Slubeni glasnik optine Mostar", br. 11/90) "podruje optine Mostar zahvata
prostor koje je u relativno dugom historijskom hodu naslijedio sve one kulturno-
historijske epohe ija kulturna i materijalna svjedoanstva upuuju na neprekinut
kontinuitet ivota. Posebnu panju treba posvetiti znaajnim historijskim
cjelinama, ansamblima i pojedinanim objektima graditeljskog naslijea
koncentrisanim na lokalitetima Mostara i Blagaja, gdje se pored niza spomenika
kulture izdvajaju iva historijska jezgra starih gradova sa posebno vrijednim
objektima. Kroz drutvene i prostorne planove utvrditi dugoronu i srednjoronu
politiku istraivanja, zatite i revitalizacije graditeljskog naslijea na podruju
optine Mostar, te usklaivati zatitu i prezentaciju spomenikih objekata u cjelini
sa zahtjevima savremenog razvoja. Stvarati optimalne uslove za dalju
urbanistiku razradu manjih cjelina i pojedinanih objekata na osnovu kojih bi se
vrili zahvati."
Tradicija ouvanja spomenika je relativno kratka. Prvi dokument koji se pojavljuje
na ovu temu je odluka regionalne skuptine Bosne, koja datira iz 1870, koja trai
izgradnju novog mosta da se smanji pritisak na Stari most.
Prva ozbiljna akcija na ouvanju kulturnog naslijea u Mostaru zabiljeena je
1949, nakon to je drava organizirala unitavanje Neziragine damije. U
Mostaru 1954, administracija za ouvanje i odravanje kulturnog naslijea i
prirodnih rariteta u gradu i regiji je formirana
Izmeu 1955 i 1977, sporadine aktivnosti su bile organizirane na ouvanju
Starog mosta i njegove okoline.
Registrirani spomenici kulturnog i historijskog naslijea 1991, na dananjoj
teritoriji Mostara su bili: brojnu pre-historijski lokaliteti, antike nastambe 27,
srednjovjekovne graevine 1756, Osmansko naslijee 86, spomenici 1918- 45,
pet manjih spomenika i tri memorijalne cjeline povezane sa NOB-om.

2.2. Ukupna obuhvaena povrina i njena postojea namjena

Granica obuhvata historijskog gradskog podruja Mostar (grafiki prilog


A1)

Zatieno podruje nacionalnog spomenika za koje se radi Regulacioni plan


utvreno je granicom koju ine:
na lijevoj obali Neretve (K.O. Mostar I novi premjer):
Granicom parcele k.. 4516/1 (korito Neretve) i parcela k..: 3132 i 3140 (Kresina
ulica); granicom parcele k.. 3140 i parcela k..: 3142 i 3141; izlazi na Fejievu
ulicu i ide granicom parcele k.. 3141 prema jugu 10m; sijee Fejievu ulicu
prema ulici Huse Maslia (k.. 3019); ide granicom ulice Huse Maslia i parcela
k..: 3053, 3023 i 3020; izlazi na Titovu ulicu (k.. 4526) i ide granicom Titove

6
ulice i parcele k.. 3020, 35m prema jugu; sijee Titovu ulicu prema ulici Brae
eva (k.. 2928); ide granicom parcele k.. 2924 i parcela k..: 2928, 2925 i
2922; ide granicom parcela k..: 2922 i 2923; izlazi na Alajbegovia ulicu (k..
2921); nastavlja granicom parcele k.. 2921 i parcela k..: 2923, 2900 i 2901;
nastavlja granicom parcele k.. 2902 i parcela k..: 2901, 2900 i 2897/2;
granicom parcela k..: 2896 i 2897/1; nastavlja granicom parcela k..: 2897/1 i
2893; presijeca ulicu Osmana ikia (k.. 3400); ide granicom parcela k..: 3400
i 3378; nastavlja granicom parcele k.. 3377/1 i parcela k..: 3400, 3371, 3372,
3373 i 3376/1; ide granicom parcela k..: 3376/1 i 3376/2; presijeca ulicu Drage
Palavestre (k.. 3474); ide granicom parcele k.. 3479 i parcela k..: 3474, 3480,
3481 i 3482; nastavlja granicom parcele k.. 3489 i parcela k..: 3482 i 3483; ide
granicom parcele k.. 3483 i parcela k..: 3488, 3486/2 i 3486/1; nastavlja
granicom parcele k.. 3486/1 i parcela k..: 3484 i 3485; izlazi na ulicu ie
Milievia (k.. 3499) i nastavlja granicom parcele k.. 3499 i parcela k..: 3486/3,
3492, 3493, 3496 i 3498; ide granicom parcele k.. 3508/2 i parcela k..: 3498 i
3509; nastavlja granicom parcele k.. 3509 i parcela k..: 3508/1 i 3514; ide
granicom parcele k.. 3510 i parcela k..: 3514, 3513 i 3512; nastavlja granicom
parcele k.. 3511 i parcela k..: 3512 i 3529; izlazi na ulicu Brae iia (k..
4523); presijeca ulicu Brae iia do granice parcela k..: 3535 i 3536; ide
granicama parcele k.. 4523 i parcela k..: 3536, 4527 (ulica Brae aria);
nastavlja granicama parcele k.. 4527 i parcela k..: 3628, 3629, 3630 i 3627 (do
sjeveroistonog ugla parcele 3627); presijeca ulicu Brae aria (k.. 4527) i ide
prema granici parcele k.. 3576 (jugozapadni ugao) i parcela k..: 3577, 3578 i
3580; nastavlja granicom parcele k.. 3580 i parcela k..: 3558, 3557, 3556,
3555, 3554 i 3553; ide granicom parcele k.. 3581 i parcela k..: 3552 i 3551/6;
presijeca magistralni put M-17 (k.. 2095/1) do kompleksa Pravoslavne crkve
(presijeca magistralni put M-17 i parcelu k.. 1058/1 do sjeverozapadnog ugla
parcele k.. 1058/5); ide granicom parcele k.. 1058/1 i parcela k..: 1058/5,
1058/23, 1058/26, 1058/18, 1089 i 1085; nastavlja granicom parcele k.. 1083 i
parcela k..: 1056, 1067/1 i 1067/114; nastavlja granicama parcele k.. 1084 i
parcela k..: 1083, 1081 i 1079; ide granicom parcele k.. 1080 i parcela k..:
1079 i 1078; nastavlja granicom parcele k.. 1077 i parcela k..: 1078, 1082 i
1090; presijeca parcele k..: 1062/1, 1073 i 1062/1 do sjeverozapadnog ugla
parcele k.. 1111; nastavlja granicom parcele k.. 1111 i parcela k..: 1062/1,
1110, 1105, 1104/1, 1104/3, 1104/2, 1103/2 i 1094; presijeca ulicu Konak (k..
1094) i ide prema jugu granicom parcela k..: 1094 (ulica Konak) i 2095/1 (M-17)
do propusta ispod magistrale (M-17); prolazi kroz propust i nastavlja prema jugu
granicom parcele k.. 2095/1 (M-17) i parcela k..: 3958, 4528, 3968, 3969 i
4529 (ulica Gae Ilia); ide granicom parcele k.. 4529 (ulica Gae Ilia) i parcela
k..: 4209/1, 4007, 4008, 4009, 4010, 4012, 4015, 4016, 4017, 4018, 4022, 4032,
4027, 4026, 4025, 4101, 4098, 4094 i 4093 do ulice Marala Tita (k.. 4526);
presijeca ulicu Marala Tita (k.. 4526) prema sjeveroistonom uglu parcele k..
4057; ide granicama parcele k.. 4526 i parcela k..: 4057 i 4056; nastavlja
granicom parcela k..: 4054 i 4056 do korita rijeke Neretve (k.. 4516/1), te
prelazi korito rijeke Neretve (k..: 4516/1 i 6460) po nizvodnoj strani Lukog
mosta.

7
na desnoj obali Neretve (K.O. Mostar II novi premjer):
Od nizvodne strane Lukog mosta granicom parcela k.. 5886 (ulica Stari Pazar)
i parcela k..: 5997, 5996, 5994, 5993, 5991, 5990, 5989 i 5988 do ulice Gojka
Vukovia (k.. 6481/8); nastavlja se prema jugu granicom parcela k..: 6481/8 i
5988 do granice sa parcelom k.. 5987; presijeca ulicu Gojka Vukovia (k..
6481/8) do evrine ulice (k.. 6067); ide granicom parcele k.. 6067 (evrina
ulica) i parcela k..: 5986, 5985, 5984, 5980, 5979, 5978, 5974, 5973, 5967,
5966, 5965, 5964 i 5963 do tranzitnog puta (k.. 3631/1); presijeca tranzitni put
(k.. 3631/1) i ide prema sjeveru granicom parcela k..: 3631/1 i 3135/1;
nastavlja granicom parcele k.. 5607/1 (tranzitni put) i parcela k..: 3135/1,
3135/6, 6480/1, 5596, 5604/1 i 5606 do ulice Matije Gubca (k.. 6471); ide
granicom parcela k..: 6471 (ulica Matije Gubca) i 6470/2 (Oneukova ulica);
nastavlja granicom parcele k.. 4329 (Bulevar Narodne revolucije) i parcela k..:
4330, 4332, 4333 i 3620/1 (nastavak Bulevara Narodne revolucije); ide granicom
parcele k.. 5656 (du korita rijeke Radobolje) i parcela k..: 3620/1 i 4318/1;
nastavlja granicom parcele k.. 6470/1 i parcela k..: 4318/1, 5657 i 5658 do
ulice Rade Bitange (k.. 6469); nastavlja granicom parcele k.. 6469 (ulica Rade
Bitange) i parcela k..: 5658, 4314, 4313, 4312, 4307/3, 4307/1, 4306, 4301 i
4300 do sjeveroistonog ugla parcele k.. 4299; presijeca ulicu Rade Bitange
(k.. 6469) do jugozapadnog ugla parcele k.. 4235/4; ide granicom parcele k..
4295 i parcela k..: 4235/4, 4236/1, 4236/2, 4240, 4239/3 i 4243; nastavlja
granicom parcele k.. 4024/1 i parcela k..: 4243, 4245/1, 4252, 4250, 4254,
4256, 4259, 4261/2, 4263/3, 4264, 4265/1, 4024/3, 4268, 4024/2 i 4273/1; ide
granicom parcele k.. 4025 i parcela k..: 4273/1, 4272 i 4030; nastavlja
granicom parcele k.. 4026 i parcela k..: 4030, 4029 i 6466 (ulica Adema Bua);
ide granicom parcela k..: 4028 i 6466 (ulica Adema Bua) do sjeveroistonog
ugla parcele k.. 4028; presijeca ulicu Adema Bue (k.. 6466) do
sjeverozapadnog ugla parcele k.. 4031; nastavlja granicom parcele k.. 6466
(ulica Adema Bua) i parcela k..: 4033, 3994, 3995, 3999/1, 4000 i 4001; ide
granicom parcele k.. 4001 i parcela k..: 4003 i 4002; nastavlja granicom
parcele k.. 3987 i parcela k..: 4002 i 3985; ide granicom parcela k..: 3986 i
3985, do korita rijeke Neretve, presijeca rijeku Neretvu (k..: 6460 i 4516/1) istim
pravcem do granice parcele k.. 3132 na lijevoj obali.

Ukupna povrina historijskog gradskog podruja Mostar iznosi cca. 483.000 m 2


(48,3 ha).
"Podruje Starog mosta u starom gradu Mostar" (Old Bridge Area of the Old City
of Mostar) upisano je na Listu svjetske batine UNESCO-a u julu 2005. godine
(Bosna i Hercegovina je predala u januaru 2005. godine, nakon usvajanja od
strane Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika BiH, Vlade i Predsjednitva
Bosne i Hercegovine, dva potrebna dokumenta: DosIje nominacije i
Management plan (plan upravljanja))
i sastoji se iz dvije komponente:
- Dobro upisano na Listu svjetske batine (7.6 ha) predstavlja vitalno i
koherentno historijskog jezgro naglaeno snanom slikom Starog
mosta, oivieno srednjovjekovnim sistemom utvrda i zidinama

8
otomanskog carstva koje su formirane u skladu sa prirodnom
topografijom arhitektonske cjeline i graevinama visoke autentinosti
- Zona zatite upisanog dobra (47.6 ha) sastoji se od prirodnog pejzaa i
eklektinih arhitektonskih elemenata sa nacionalnim spomenicima koji
povezuju urbano tkivo sa tradicionalnim stambenim podrujima.
Takoe je mogue je identificirati nekoliko zasebnih pod-zona:
- Kompleks Starog mosta, sa kulama i pripadajuim komercijalnim
strukturama sa obje strane rijeke,
- Jusovina - Spile pod-zona, na zapadnoj strani historijskog podruja, sa
Krivom uprijom i Oruevia mostom preko rijeke Radobolje,
ukljuujui i stambene objekte du ulice Jusovina i one koji se nalaze
juno - na uu Radobolje u Neretvu,
- kompleks koji formiraju Ramia i emalovia ulica, izmeu ulice
Marala Tita i rijeke Neretve, na istonoj obali rijeke,
- ulica Marala Tita,
- ulica Brae Fejia,

2.3. Postojei prirodni i izgraeni uslovi i njihovo vrednovanje

Postojei prirodni uslovi

Kako Mostar posjeduje jedinstven izgled, strukturu i formu, prirodni pariteti su


najprepoznatljiviji elementi. Morfologija terena predstavlja osnovne elemente
slike grada. Grad je prvenstveno definiran rijekom Neretvom koja opisuje
prostornu strukturu i emu ulica. Njena uloga u konfiguraciji i razvoju grada kroz
historiju je izuzetna i najvanija. Rijeka Radobolja daje odreeni znaaj sa svoja
dva glavna kanala i nekoliko manjih. Radobolja je izvor vode za velika naselja, i
sa njenog izvora mnotvo malih kanala se koristi za navodnjavanje i pokretanje
kola brojnih vodenica. Ue rijeka Neretve i Radobolje sa novootvorenim
auditorijem je jako vano.

Baine, smjetena sjeverno od Tabhane, predstavlja jedini sauvani dio velikog


poljoprivrednog podruja, Cernikog platoa, koji je bio poznat po razvijenom
sistemu navodnjavanja, koji je koristio Radobolju kao izvor i kulturalnog pejzaa
u samoj gradskoj jezgri.

Peina Kujundiluk predstavlja stvarni prirodno geoloki fenomen. Glavni prostor


peine ima nekoliko stotina kvadratnih metara, i moe mu se prii sa vie strana.
U gradskoj historiji sluila je kao han a kasnije kao skladite stare pivare ili
ugostiteljskog objekta. Za vrijeme rata sluila je kao sklonite ljudima. Danas,
ima funkciju kafea, posebno atraktivnog tokom vruih ljetnih mjeseci u Mostaru.

Postojei izgraeni uslovi

9
Podruje bazara je veinom okrueno gradskim zidinama i trima utvrdama:
jednom oko mosta sa kulama Tarom i Halebijom, Tabhanom (koara do 1830.-ih)
na zapadnoj obali i kompleksom Konak (vojno sjedite) na brdu iznad mosta na
istonoj obali. Podruje Koski Mehmed Paaine damije predstavlja nastavak
bazara prema sjeveru na istonoj obali i izvan je gradskih zidina.

Centralni dio historijskog gradskog podruja sadrava nekoliko vanih


historijskih graevina preteno utemeljenih u otomanskom periodu, obuhvatajui
nekoliko spomenikih struktura: kompleks Starog mosta (zavren 1556. godine),
sa nekoliko arheolokih slojeva iz pred-otomanskog perioda, Kriva uprija (1558.
godine), ejvan ehajina damija, (1552. godine), kompleks Koski Mehmed
Paine damije (1618. godine), Vujakovia damija (1518. godine), Neziragina
damija (1555. godine), damija Tabaica (izgraena prije 1663. godine),
Hamam (izgraen prije 1663. godine), i Tabhana (16. vijek). U istom podruju
ostale strukture su skromne graevine kao to su: prodavnice, duani i magaze,
vodenice, hanovi i manja grupa kua, sve napravljeno u 16. vijeku od istih vakifa
(donatora) koji su uestvovali u gradnji damija.

Historijsko gradsko podruje Mostar uva urbano tkivo iz otomanskog perioda


sa mreom ulica sa razliitim nivoima kretanja; glavna ulica (dada), mala ulica
(sokak), slijepa ulica (ikma) i kuno dvorite (avlija). Podruje ograuje nekoliko
znaajnih damija: Karadjozbegova (1557.), Roznamedi Ibrahim-efendije
damija (1620.), Cernica (1633). Kompleks Pravoslavne crkve se nalazio na
brdu sjeveroistono od bazara sa dvije znaajne crkve (sagraene 1833. i
1873.).

Na podruju se takoer nalazi stotine tradicionalnih kua na nekoliko lokacija


(mahala), a primjeri najbolje ouvanih su Kajtazova kua na Bjeluinama i
komleks Bievia- Lakiia na obali rijeke Neretve.

Svaki historijski period dodao je nove arhitektonske elemente iz svog


tradicionalnog stila. Nekoliko masivnih struktura u upisanom podruju
(Djevojaka kola, stambeni blok Doki) izgraene su u periodu austro-ugarske
okupacije. Nove zgrade napravljene u zatienom podruju dale su podruju od
sjeverne strane bazara do istone obale srednjo-evropske odlike. Nekoliko
zgrada: Oficirska kasina Dom Armije (1888.), Vakufska palaa (1894.), zgrada
Opine (1900.), Srpska osnovna kola (1909.), Zemaljska banka (1910.),
Vladiin dvor - Mitropolija (1910.) sagraene su u neoklasinom i secesijskom
stilu.

Tokom 20. vijeka bilo je nekoliko veih intervencija na zatienom podruju, kao
to je izgradnja hotela Rua u bati smjetenoj zapadno od Baina i zgrada
ipad izgraena u Fejievoj ulici.

Sve gore spomenute strukture (izuzev Neziragine damije, unitene 1950.)


unitene su u ratu 1992-94.

10
Kompleks Starog mosta je najvaniji spomenik u Starom gradu. Kompleks se
sastoji od mosta zatienog sa tri kule, Sultan Selimova mesdida, zidina,
ulaznih kapija i nekoliko prateih objekata. Arheoloka istraivanja tokom
procesa obnove potvrdila su mnoge dokumente o historijskim slojevima, prije i
poslije 1566. godine, kad je kameni luk mosta podignut.

U periodu izmeu 1998. i 2004. godine, u saradnji sa meunarodnim donatorima


i organizacijama, obnovljen je veliki dio kulturnog naslijea, ukljuujui i Staroi
most i spomenike strukture na kojima se koristila tradicionalna tehnologija
graenja sa upotrebom tradicionalnih materijala, a uz pomo UNESCO-vog
meunarodnog odbora strunjaka.

Grad Mostar, 1999. godine, osnovao je Jedinicu za koordinaciju projekta (PCU


Project Coordination Unit), odgovornu za obnovu kompleksa Starog mosta,
njegovog historijskog susjedstva i tri prioritetne zgrade (Kulturni centar
Napredak, Mitropolija i Vakufski dvor).

Historijsko gradsko podruje, unato razarajuim dogaajima i okolnostima,


sauvalo je dio izvorne urbane strukture i autentine karakteristike sa naglaenim
dinamikom prostora i formi. Historijska zona se sastoji od spomenika i
graditeljskih cjelina u skladu sa kontekstom, u mjeavini autohtonih, otomanskih i
mediteranskih utjecaja.

Privremena lista nacionalnih spomenika iz novembra 2002, sadri etrdeset


zgrada i lokaliteta sa karakteristikama spomenika na gradskom podruju
Mostara.

Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika je proglasila sljedee objekte


nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine, a koji se nalaze unutar granica
historijskog gradskog podruja Mostar: granicama Dobra upisanog na listu
svjetske batine:
- historijska graevina Sinagoga u Mostaru,
- grobljanska cjelina Staro pravoslavno groblje na Bjeluinama u
Mostaru,
- grobljanska cjelina Staro pravoslavno groblje na Painovcu u
Mostaru,
- graditeljska cjelina - Koski Mehmed-paina damija i medresa u
Mostaru,
- mjesto i ostaci historijske graevine - Saborna crkva Crkva svete
Trojice u Mostaru,
- graditeljska cjelina Mitropolija (Vladikin dvor ili Episkopska palata ) u
Mostaru,
- historijska graevina Sahat- kula u Mostaru,
- graditeljska cjelina Karaoz-begova damija u Mostaru,
- graditeljska cjelina Roznamedi Ibrahim-efendije damija u Mostaru,

11
- graditeljska cjelina Nezir-agina damija u Mostaru,
- graditeljska cjelina Nesuh-age Vuijakovia damija u
Mostaru,graditeljska - cjelina stambeni kompleks Bievia-Lakia u
Mostaru,
- graditeljska cjelina Stari most sa kulama u Mostaru,
- graditeljska cjelina - Stara pravoslavna crkva Crkva roenja
Bogorodiina u Mostaru.

U periodu izmeu 1992. i 1995. godine, ovo podruje grada je pretrpilo ozbiljna
oteenja. Preko 90% izgraenih struktura bilo je uniteno, sa kuliminacijom
ruenja Starog mosta 9. novembra 1993. godine.

Proces obnove Starog grada obavljao je Grad Mostar u saradnji sa Svjetskom


bankom, UNESCO-om, AKTC-om, WMF-om, IRCICA-om i nekolicinom drugih
meunarodnih i domaih institucija i organizacija, poevi od 1998. godine, sa
ciljem da se projekat obnove zavri na ljeto 2004. godine.

Projekat se fokusirao na historijsko gradsko podruje, koje je i bilo najvie


uniteno tokom rata , te nekoliko drugih povezanih podruja.

Projekat je sadran u pet povezanih komponenti koje su obavljane od strane


Grada Mostara u saradnji sa meunarodnim institucijama:

(1) Obrazovanje i obuka: Mostar 2004 program (1278 uesnika koji su


predstavljali 68 univerziteta iz 31 zemlje),
(2) Management (Strateko planiranje za gradsko podruje Mostara: Ouvanje
Starog grada i razvojni plan, osnivanje Agencije Stari grad),
(3) Obnova historijskog gradskog podruja: veliki broj pojedinanih struktura je
bilo obnovljeno ili ponovo izgraeno. Infrastruktura podruja poboljana je u
periodu 2003/2004 kao dio priprema za otvaranje obnovljenog Starog mosta 23.
jula 2004. godine,
(4) obnova i rekonstrukcija prioritetnih zgrada: stambeni kompleks
Muslibegovia kue, Sevri Hadi Hasanova damija, Stambeni kompleks
Bievi-Lakii, gostinjska kua u Ramia ulici, kulturni centar Napredak,
Vladiin dvor, Vakufski dvor, Kriva uprija, ejvan ehajina damija, damija
Tabaica, ejvan begov hamam, Vujakovia damija i Koski Mehmed paina
damija,
(5) Ponovna izgradnja kompleksa Starog mosta. Ovaj kompleks je otvoren u
ljeto 2004. godine, poslije pet godina intenzivnog istraivanja i radova na obnovi.
Meunarodni projekat obnove na elu sa Gradom Mostarom, Svjetskom bankom
i UNESCO-m, okupio je brojne strunjake meunarodnog ugleda.

Analiza i vrednovanje postojeih prirodnih i izgraenih uslova:

12
Kriterijumi za odreivanje kulturno-historijskih vrijednosti predmetnog podruja su:
- historijski znaaj zone,
- hronoloki-stilska pripadnost,
- broj spomenikih objekata i ambijenata,
- kontinualnost namjene zemljita i objekata,
- struktura i nain izgradnje.
Ukrtanjem odreenih pokazatelja odreena je kulturno-historijska vrijednost
zone.

a) Postojea namjena objekata - prizemlje i prvi sprat (grafiki prilozi A2 i


A3)

Sadanja upotreba objekata

Komunalni Otvorene povrine Obrazovanje Most Hoteli


Javni i kulturni sadraji Potrebe religie Zanatsvo Institucije / Administracija Restoran
Komercijalna Van upotrebe Stanovanje

Analizom postojeeg stanja, utvreno je da u historijskom gradskom podruju


objekti imaju sljedee namjene: stambenu, komercijalnu, komunalnu, obrazovnu,
ugostiteljsko-turistiku, javnu i kulturnu, administrativnu i religijsku. Prema
rezultatima istraivanja vidljivo je da najvei broj graevina ima stambenu
namjenu (54%). Procenat neiskoritenih (devastiranih) zgrada je veoma visok,
17%. Udio komercijanih zgrada, zanatskih radionica (duana) i ugostiteljsko-
tusristikih sadraja (hoteli, restorani) iznosi 21%.

13
b) Posjedovno stanje (grafiki prilog A4)

Na prostoru obuhvaenim planom, posjedovno stanje graevinskog zemljita


moe se podijeliti na 3 grupe:
- privatno,
- drutveno (dravno)
- vlasnitvo religijskih zajednica.

Privatno vlasnitvo zauzima najvei udio od 78%.

Vlasnitvo

Religiozne zajednice Dravno Privatno

14
c) Trenutno stanje ouvanosti objekata (grafiki prilog A5)

Analizom postojeeg stanja, utvreno je da se 54% u dobrom stepenu


ouvanosti. to se tie slobodnih povrina, prema provedenim analizama iz 2005.
godine, 49% je u vrlo dobrom stanju, a 46% u dobrom stanju. Analiza iz 2009.
godine je pokazala da je 4% zgrada je u izgradnji (izmeu 1700 jedinica), 244
objekta su ili unitena (12%) ili se u jako tekom stanju (2%), odnosno jedna
sedmina zgrada je van funkcije.

d) Postojei tipovi konstrukcije (grafiki prilog A6)

Najei tipovi izgradnje u historijskom gradskom podruju Mostar su:


- tradicionalna zidana gradnja od kamena (43%),
- betonske i armiranobetonske konstrukcije (35%).

Procenat tradicionalne gradnje pokazuje da je ovo podruje zadralo historijski


karakter. Najvie zidanih objekata nalazi se u centru historijskog podruja, dok su
na perifernim granicama istog najzastupljeniji betonski i armiranobetonski tipovi
konstrukcije.
Tipovi konstrukcije

Zidano kamenom AB zidovi Savremene kombinacije Tradicionalna kombinacija

15
e) Spratnost objekata (grafiki prilog A7)

U pogledu spratnosti, rezultati analize pokazuju da je najei broj spratova 2


(P+1) - 41% i 1 (P) - 30%. Prema ovim rezultatima, mogue je zakljuiti da je
historisjko gradsko podruje zadralo tradicionalni karakter.

Broj Spratova

1 1+PK 2 2+PK 3 3+PK 4


4+PK 5 6 Podrum PO+1 PO+1+PK PO+2
PO+2+PK PO+3 PO+3+PK PO+4 PO+4+PK PO+5 Visoki prizemni

16
f) Historijski period izgradnje objekata (grafiki prilog A8)

Prema rezultatima ankete iz 2005. godine, 52% postojeih objekata potie iz


otomanskog perioda, dok je 26% iz austro-ugarskog razdoblja.

Historijski period izgradnje objekata

Poslije 1992 Osmanski period Socijalistiki period Austrugarski period Post-Austrugarski period

17
g) Vrednovanje/bonitet objekata (grafiki prilog A9)

Analizom postojeeg stanja iz 2009. godine, 19% objekata nije tradicionalnog


karaktera niti ima negativan utjecaj na okolinu, a 28% imaju negativni utjecaj na
okolinu u smislu degradacije vrijednosti tradicionalnog karaktera historijskog
gradskog podruja Mostar. Najvie objekata ima ambijentalnu vrijednost (37%),
autentinog karaktera koji su u skladu sa tipologijom okolnih objekata.

Vrednovanje

Ambijentalne vrijednosti Negativne vrijednosti Neutralne vrijednosti Visoke ambijentalne vrijednosti


Arhitektonske vrijednosti Spomenike vrijednosti Visoke arhitektonske vrijednosti

U poreenju sa istrazivanjem iz 2005. godine 13% objekata je izgubilo na


znaaju, 89% otvorenih prostora je povealo utjecaj na okoli, a 3% ima veci
arhitektonski znaaj.

18
2.4. Ogranienja mogunosti koritenja prostora

Odlukom Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika o proglaenju historijskog


gradskog podruja Mostar nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine,
utvrena su sljedea ogranienja mogunosti koritenja prostora:
- unutar prostora sa I stepenom zatite, doputeni su iskljuivo radovi
rehabilitacije, konzervacije, restauracije i prezentacije spomenika,
ukoliko na osnovi pojedinanih zahtjeva vlasnika dobara ili drugih lica
Komisija zakljukom ne utvrdi da je mogue odobriti i drugu vrstu
zahvata (adaptacija novoj namjeni, izmjena dijelova dobra, interpolacija
dobra i sl.),
- na prostoru sa II stepenom zatite mogue je predvidjeti radove
rehabilitacije, konzervacije, prezentacije i adaptacije objekata
savremenoj namjeni, a izuzetno i interpolaciju novih objekata koji
svojim oblikom, dimenzijama i vanjskom obradom nee ugroziti
strukturu zatienog podruja. U tom prostoru potrebno je u potpunosti
ouvati plansku osnovu i restaurirati i hortikulturno urediti postojee
otvorene prostore,
- najmanje 50% objekata trebaju sauvati stambenu namjenu,
- nije doputena izgradnja na zatienim zelenim povrinama, ulicama,
trgovima ili drugim javnim prostorima,
- zabranjuje se izgradnja magistralnih infrastrukturnih objekata i
industrijskih objekata unutar zatienog podruja.

Potencijalni negativni utjecaji na historijsko gradsko podruje Mostar

Dva glavna potencijalna negativna utjecaja na historijsko gradsko podruje


Mostar uoeni od strane Komiteta za svjetsku batinu (C 946 rev) su:

a) Izgradnja novog hotela u zatienoj zoni Svjetske batine


Hotel Rua, sagraen 1970-ih godina, bio je uniten u sukobima tokom 1990-ih.
Graevinska dozvola za njegovo ponovo graenje kao hotela sa 5 zvjezdica i
poveanje njegove visine na 4 sprata, izdata je 2004. godine. Radovi su trajali do
kraja 2005.godine, kada je primijeen potencijalni nepovoljan utjecaj gradnje, koji
nije u skladu sa Regulacionim planom iz 2001. godine koji je bio dio
Management plana ukljuenog u nominacijski dosje. Radovi su, meusobnim
dogovorom investitora i grada, obustavljeni u februaru 2006. i kasnije 2006,
2007 i poetkom 2008 pokuano je nai nain da se promijeni izgled hotela u
cilju da ublai njegov utjecaj na urbani pejza vlasnitva Svjetske batine.
Izvjetaj koji je 2009. godine pripremljen od strane eksperata ICOMOS i
ICCROM-a, trai da se vanjski izgled hotela redizajnira, uz zadravanje
postojee visine ali uz modifikacije fasade tako da se to bolje uklopi u historijsku
gradsku zonu. Izvjetaj ukljuuje i preporuke i skice koje su smjernice na koji
nain treba razrijeiti problem konflikta izmeu objekta i njegovog konteksta.
Takoer, sugerirano je kako postupati i prema ostalim novim objektima
izgraenim oko hotela koji bi postali vidljivi ukoliko se smanji visina hotela.

19
b) Pukotine na povrini Starog mosta
U sluaju pukotina na strukturi Starog mosta, Komitet za svjetsko naslijee je
pohvalio dravne organe za brzo uspostavljenje sistema monitoringa i
poduzimanje adekvatnih akcija za trajno obezbjeenje stabilnosti strukture mosta.

3. PROJEKCIJA ZATITE I UREENJA PROSTORNE CJELINE

3.1. Obrazloenje projekcije zatite i ureenja prostorne cjeline

Cjelokupno podruje planiranja je detaljno istraeno kao dio napora koji se


odnose na planiranje, a u cilju da se to kompletnije razumiju postojei uslovi
kako pojedinanih zgrada tako i njihovih prateih kompleksa. Rezultat toga daje
izmijeanu sliku: podruje je zadralo mnogo od svoje tradicionalne kvalitete i
mnogo dijelova je nedirnuto, ali, istovremeno, proces promjena koji traje i mnogih
novih trendova u graenju i obnovi predstavljaju ozbiljnu prijetnju za
preivljavanje nezamjenjivog dijela arhitektonskog i kulturnog naslijea Mostara.

Istraivanja su izvrena za svaki objekat pojedinano, uz ispunjavanje anketne


tabele i fotografisanje, kao i to da je zabiljeena svaka nova graevina kao i
promjena na postojeim graevinama u odnosu na podatke iz prethodnog
Regulacionog plana Starog grada Mostar iz 2001. godine.

Sakupljanje podataka na terenu bilo je dopunjeno ortogonalnim fotografijama, a s


ciljem da se napravi revidirana i digitalizirana GIS (Geographic Information
System) baza sa prateim mapama.

GIS baza podataka sadri snimak za svako zemljite/zgradu unutar historijskog


podruja, ukljuujui i informacije o upotrebi i vlasnitvu, materijalima i gradnji,
stanju, tipologiji, arhitektonskom znaaju, kao i o nekim istaknutim arhitektonskim
elementima. Ostavljena je mogunost stalnog auriranja podataka u cilju da
pravodobne informacije o zemljitu. Digitalizirana karta i nova baza podataka
postae osnovno sredstvo za planiranje i budue ureenje historijskog gradskog
podruja.

U cilju da sagledavanja promjena koje su se dogodile ili e se dogoditi protekom


vremena u historijskom gradskom podruju, pripremljen je trodimenzionalni
model. Takoer, najvaniji objekti su snimljeni laserskim skenerima.

3.1.1. Odluka o proglaenju historijskog gradskog podruja Mostar


nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br.
6/05 i 75/08)

Takom II Odluke o proglaenju historijskog gradskog podruja Mostar


nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 6/05 i

20
75/08) definisano je da e na prostoru zatienog podruja biti primijenjena tri
stupnja zatite, kako slijedi:

I stupanj zatite obuhvata:

A) katastarske estice utvrene u sklopu pojedinanih odluka Komisije o


proglaenju objekata ili cjelina unutar zatienog podruja nacionalnim
spomenicima:

historijska graevina Sinagoga u Mostaru,


- grobljanska cjelina Staro pravoslavno groblje na Bjeluinama u
Mostaru,
- grobljanska cjelina Staro pravoslavno groblje na Painovcu u
Mostaru,
- graditeljska cjelina - Koski Mehmed-paina damija i medresa u
Mostaru,
- mjesto i ostaci historijske graevine - Saborna crkva Crkva svete
Trojice
- graditeljska cjelina Mitropolija (Vladikin dvor ili Episkopska palata)
- historijska graevina Sahat- kula u Mostaru,
- graditeljska cjelina Karaoz-begova damija u Mostaru,
- graditeljska cjelina Roznamedi Ibrahim-efendije damija u Mostaru,
- graditeljska cjelina Nezir-agina damija u Mostaru,
- graditeljska cjelina Nesuh-age Vuijakovia damija u Mostaru,
- graditeljska cjelina stambeni kompleks Bievia-Lakia u Mostaru,
- stambena graditeljska cjelina porodice Muslibegovi u Mostaru,
- graditeljska cjelina Stari most sa kulama u Mostaru,
- graditeljska cjelina - Stara pravoslavna crkva Crkva roenja
Bogorodiina u Mostaru.

Na navedene graevine primjenjuju se mjere zatite utvrene u pojedinanim


odlukama.

B) objekte i cjeline unutar prostora koji imaju visoku graditeljsku, dokumentarnu,


ambijentalnu i prirodnu vrijednost, koji se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih
spomenika Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 33/02), a za koje
do donoenja ove odluke Komisija nije donijela pojedinane odluke o proglaenju
nacionalnim spomenikom:

- graditeljska cjelina Kujundiluk;


- graditeljska cjelina Prijeka arija;
- graditeljska cjelina Tabaica (Hadi Kurtova) damija i Tabhana;
- graditeljska cjelina ejvan-ehajina damija;
- graditeljska cjelina Hadi Memije Hadiomerovia damija na Cernici;
- Simfonijski orkestar (bivi Cerniki sibjan-mekteb);
- graditeljska cjelina Musala u Mostaru;

21
- Srpska osnovna kola;
- Via djevojaka kola;
- Zemaljska banka;
- Vakufska palata,
- Zgrada opine;
- Alajbegovia kua;
- Kajtazova kua;
- Kua Perse orovi (rodna kua Svetozara orovia);
- Konak stambeni kompleks.

Unutar navedenih prostora doputeni su iskljuivo radovi rehabilitacije,


konzervacije, restauracije i prezentacije spomenika, ukoliko na osnovi
pojedinanih zahtjeva vlasnika dobara ili drugih lica Komisija zakljukom ne
utvrdi da je mogue odobriti i drugu vrstu zahvata (adaptacija novoj namjeni,
izmjena dijelova dobra, interpolacija dobra i sl.).

Kada za dobra navedena u okviru take B) budu donesene pojedinane odluke o


proglaenju nacionalnim spomenikom, mjere utvrene tim odlukama bit e
konane i obavezujue.

II stupanj zatite obuhvata prostor definiran granicama historijskog gradskog


podruja Mostar, a koji nije obuhvaen prvim stupnjem zatite.

Prostorne cjeline obuhvaene II stupnjem zatite su predmet izrade ovog


Regulacionog plana, u sklopu koga je mogue predvidjeti radove rehabilitacije,
konzervacije, prezentacije i adaptacije objekata savremenoj namjeni, a izuzetno i
interpolaciju novih objekata koji svojim oblikom, dimenzijama i vanjskom
obradom nee ugroziti strukturu zatienog podruja. U tom prostoru potrebno je
u potpunosti ouvati plansku osnovu i restaurirati i hortikulturno urediti postojee
otvorene prostore.

Prostor zatitnog pojasa obuhvaen je III stupnjem zatite. Zatitni pojas


obuhvata prostor koji granii sa zatienom zonom (dio grada manjeg urbanog i
arhitektonskog integriteta, ali koji se prepoznaje kao jedinstveni urbani sistem, te
kao takav zahtijeva oblike koordinirane intervencije odnosi se na objekte i
prostore koji imaju malu ili nemaju spomeniku ili ambijentalnu vrijednost).
Zatitni pojas nije obuhvaen ovim Regulacionim planom.

Regulacioni plan historijskog gradskog podruja Mostar za period od 2007. do


2017. godine obuhvata najvanije aspekte ouvanja i razvoja historijskih gradskih
zona kroz dvije komplementarne aktivnosti:

Prva ukljuuje sveobuhvatno planiranje koje postavlja ope smjernice,


koordinaciju koja je potrebna za organizaciju historijskih zona i provoenje
graevinskih intervencija. U ovo su ukljuene smjernice koje omoguuju
upotrebu i razvoj zemljita i objekata u skladu sa tradicionalnom strukturom
grada. Ove smjernice su nadopunjene sa posebnim predloenim mjerama za

22
intervencije na pojedinanim objektima. Predloeni planski dokumenti takoer
daju okvir opih mjera i intervencija u cilju poboljanja infrastrukture, javnih
gradskih servisa te problematiku saobraaja i parkiranja u historijskoj jezgri.

Drugi (detaljni) aspekt planiranja sastoji se razraenih prijedloga za odabrane


Zone detaljnog planiranja. U ove zone ukljuena su podruja historijske jezgre
koja su trenutno pod najveim utjecajem transformacije, kojima su potrebne
smjernice i iznad svega integralni sveobuhvatni pristup i planiranje. Poboljanja u
ovim zonama se odnose na infrastrukturu, saobraaj i u nekim sluajevima
interpolaciju novih objekata i proirenje upotreba zemljita.

Naredne odredbe Regulacionog plana se odnose na njegove glavne dijelove i


grafike priloge:

P1 Zone predviene za detaljno planiranje


P2A Predloena namjena objekata (Prizemlje)
P2B Predloena namjena objekata (etaa)
P3 Predloena namjena objekata (predominantno-preovladavajue)
P4 Oblici intervencije
P5 Karta saobraaja
P6A Karta infrastrukture (vodovod i kanalizacija)
P6B Karta infrastrukture (telefonske i elektroinstalacije)
P6C Regulacija vodotoka rijeke Radobolje
P7 Karta predloene spratnosti objekata
Uline fasade

Predloena upotreba zemljita i objekata

Preloena upotreba zemljita i objekata ima cilj da zatiti i revitalizira tradicionalni


nain upotrebe, kroz naglaavanje funkcionalne veze izmeu objekta i njegove
upotrebe, te zadravanje postojee mjeovite i raznovrsne upotrebe ovog
kljunog dijela grada. U svakom sluaju na prostoru gdje objekti imaju oitu
komercijalnu upotrebu, te oni koji su formirani du glavnih ulica, predlae se
zadravanje i jaanje funkcije kroz rehabilitaciju neupotrebljivih ili nedovoljno
iskoritenih prostora. Takoer, rehabilitacija stambenih objekata se preporuuje
na svim mjestima gdje je struktura po svojoj funkciji i rasporedu oigledno
stambena.

Preporuene upotrebe objekata i zemljita ne iskljuuju ostale, ve postojee


upotrebe ili razvoj novih aktivnosti koje su kompatibilne sa historijskim urbanim
tkivom.

Potrebno je uvrstiti kontinuitet pojedinih tradicionalnih i stambenih funkcija u


historijskog gradskom podruju koje e dugorono doprinijeti urbanom karakteru
historijskog gradskog podruja, kao funkcionalnom dijelu vee gradske i

23
regionalne cjeline.

Trenutno se na listi prioritetnih projekata nalazi osam objekata i osam lokacija i


nekoliko tzv. kritinih taaka definisanih od strane Centra za svjetsku batinu
(World Heritage Center), koji se nalazi u sastavu UNESCO-a. Ovi objekti i
lokaliteti trae hitnu akciju na ouvanju, ali i razvoj i dalje upravljanje zbog svoje
historijske vanosti i pozicije u gradu: Srpska osnovna kola, Alajbegovia kua,
Zemaljska banka, Zgrada opine, Konak stambeni kompleks, Pravoslavna Crkva,
biva Via djevojaka kola, Sinan Paina (Atik) damija na Mejdanu, Historijska
zona zapad (oko rijeke Radobolje), lokalitet hotela Rua, ulica Baine, Cernica-
Bunur, Mejdan-Tepa, Gornji Brankovac, Vojna komanda-Konak i objekti (kritine
take oznaene kao: A2 80a-80b, A4 73-74-75, A7 34-35).

Unutar granica historijskog gradskog podruja Mostar postoji deset zona koje su
podjeljene prema upotrebi zemljita i objekata:

Zona 1 Preteno stambena;


Zona 2 Mijeana stambena/komercijalna;
Zona 3 Predominantno komercijalna;
Zona 4 Zona komercijalnog razvoja;
Zona 5 Zona stambenog razvoja i izgradnje;
Zona 6 Parking Terminal i Hostel;
Zona 7 Sportsko- rekreaciona zona;
Zona 8 Neretva- zatiena obalna zona;
Zona 9 Otvorena trnica;
Zona 10 Edukacioni centar i kulturni sadraji.

Preteno stambena zona

Predominantna funkcija u ovoj zoni je stambena. Dozvoljeni su vjerski sadraji,


nadogradnja za stambene potrebe i bate. Komercijalni sadraji su ogranieni na
prizemlje, na maksimalno 25 % od ukupne povrine stambenog prostora po
stambenoj jedinici.

Stambeno-poslovna zona

Predominantna funkcija u ovoj zoni je pomijeana stambeno-poslovna. Upotreba


zemljita i objekata koji su navedeni za Stambenu zonu su takoer dozvoljeni,
kao i poslovne i administrativne funkcije, edukacione i kulturne aktivnosti,
radionice i gostinjske kue u procentima koji su kompatibilni sa historijskim i
tipolokim karakterom zgrada i nainima intervencija koji su naznaeni u
propozicijama plana. Diskoteke, barovi i pabovi i drugi objekti zabavnog
karaktera iji je sadraj neprimjeren za mijeanu stambenu poslovnu zonu nisu
dozvoljeni.

24
Predominantno poslovna zona

Predominantna funkcija u ovoj zoni je poslovna, ukljuujui hotele u procentima


koji su kompatibilni sa historijskim i tipolokim karakterom zgrada i nainima
intervencija koji su naznaeni u u propozicijama plana. Upotreba zemljita i
objekata koji su navedeni za zonu Z2 su takoer dozvoljeni. Diskoteke, barovi i
pabovi i drugi objekti zabavnog karaktera iji je sadraj neprimjeren za zonu Z3
podlijeu restrikcijama koje se tiu sigurnosti, buke i radnog vremena propisanog
od vlasti i ostalih relevantnih gradskih agencija.

Zona komercijalnog razvoja

Ova zona je predviena kao zona za detaljno planiranje na Mapi P1. Podruje je
rezervirano za proirenje poslovnih aktivnosti. Zbog toga dozvoljene funkcije su
poslovne, ugostiteljske (hoteli) i multifunkcionalni objekti.

Zona razvoja stanovanja

Ova zona je predviena kao zona za detaljno planiranje na Mapi P1. Zona je
rezervirana za proirenje stambenih funkcija i za upotrebu zemljita i objekata.
Dozvoljena je uglavnom stambena funkcija. Poslovne i maloprodajne aktivnosti
bit e dozvoljene du junog Bulevara.

Zona stanovanja turistiki servisi i parking prostora

Ova zona je predviena kao zona za detaljno planiranje na Mapi P1. Podruje je
rezervirano za javni parking i smjetaj studenata i turista.

Zona sportsko rekreativnih sadraja

Ova zona je predviena kao zona za detaljno planiranje na Mapi P1. Podruje je
rezervirano za proirenje sportskih i rekreativnih funkcija (obale rijeka Radobolje i
Neretve) uz potovanje prirode i okoline.

Zona zatienih obala rijeke Neretve

Zemljite u ovom dijelu se zadrava za javnu upotrebu, te njegove prirodne


karakteristike trebaju biti zatiene. Nikakva druga funkcija nije dozvoljena,
ukljuujui i podizanje privremenih struktura, osim u sluajevima kada to utie na
poboljanje infrastrukture i okolia i da se u isto vrijeme pazi na zadravanje
prirodnog izgleda.
Plan preporuuje izgradnju pjeakih staza uzdu rijenih obala koje bi
povezivale rijene platoe sa gornjim obalama.
Planira se obogaivanje postojee vegetacije, sa dodatnom sadnjom smokava,
ipaka, rogaa i brljana du pjeakih staza. Obala rijeke je pogodna za sadnju

25
vrba. Samo prirodni materijali su dozvoljeni za poploavanje i ureivanje krajolika.
Trebalo bi zadrati prirodan izgled zemljita koje tvori plau.

Zona otvorene trnice

Ova zona je predviena kao zona za detaljno planiranje na Mapi P1 i zahtjeva


reorganizaciju postojee otvorene trnice (Tepa) u uskoj vezi sa prostorom
hana na Maloj Tepi, te historijsku rekonstrukciju Sinan-paine (Atik) damije na
Mejdanu.

Bivi vojni kompleks Konak

Ovo podruje bilo je vojno gradsko podruje, te ga treba pretvoriti u prostorije


namijenjene za obrazovanje.

Zona kulturnih sadraja

Ovi sadraji su locirani u kompleksima i pojedinanim objektima unutar zone


historijskog gradskog podruja, predviene za detaljno planiranje na grafikom
prilogu P1. Najznaajniji kompleks je Stari most sa kulama.

Posebnu panju neophodno je posvetiti ouvanju gradskih zidina u historijskom


susjedstvu Starog mosta te oko vojnog kompleksa na Painovcu.

Muzej Hercegovine zajedno sa Bajatovom ulicom u kojoj je lociran, predstavlja


dobro restauriranu arhitektonsku cjelinu sa poetka 20. stoljea.

Zgrada biveg oficirskog doma, sagraena u istom historijskom periodu, sa


izvanrednim unutranjim i otvorenim prostornim mogunostima zahtijeva paljive
restauratorske zahvate, te planiranje namjene.

Pozorite, podignuto nakon drugog svjetskog rata, u socrealistikom


arhitektonskom stilu, predstavlja sa svojom tradicijom i prostorno-tehnikim
mogunostima jedan od najveih regionalnih generatora kulturnog razvoja.

Unutar ovog podruja mogue je definirati tri zasebne zone:

Zona A (Stari grad) je dio grada, poznata kao Stari grad, koji je u
potpunosti sauvao svoju cjelovitost i trebao bi biti predmet stroge kontrole koju
propisuje ovaj Plan. Granicu ove zone, izmeu ostalog, ine sljedei faktori:
prirodna granica (rijeke), historijska granica (gradske zidine), funkcionalni dijelovi
(bazari, mahale) i administrativno - politiki dijelovi (opina, upotreba zemljita).
Zona B (Centar Grada) pokriva dio grada sa manjom urbanom i
arhitektonskom cjelovitou, ali jo uvijek je prepoznatljiv kao jedinstveni gradski
sistem i kao takav iziskuje koordinirane intervencije.

26
Zona C (Historijsko podruje iz 1918. godine) pokriva ostatak podruja
izmeu granica iz 1918.godine. Ova zona je ve doivjela velike promjene i
sauvala samo nekoliko vrijednih urbanih elemenata.

Oblici intervencije (grafiki prilog P4)

Intervencije su precizno definisane za pojedinane objekte prema sljedeim


kriterijima:
- historijska vrijednost,
- trenutno stanje objekata,
- kulturna i arhitektonska vrijednost,
- stepen ouvanosti originalnih dijelova,
- dugoroni ciljevi za cjelinu tj. zonu.

Najee, predloena intervencija je raena u smislu ouvanja i revitalizacije


arhitektonskog i urbanog integriteta pojedinanih objekata i gradskog tkiva.

Restauracija podrazumijeva precizno ouvanje raritetne, autentine vrijednosti


spomenika sa svim njegovima estetskim, umjetnikim i historijskim vrijednostima,
uz potivanje upotrebe tradicionalnih vjetina i graevinskih materijala (mogua
samo kada postoji dokumentacija za sve vrste intervencija).

Radovi redovnog odravanja i sanacije oteene graevine, koji se mogu


smatrati radovima tekueg odravanja, podrazumijevaju radove koji ne utiu na
konstrukciju graevine, zatitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog
izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovoenje u
prvobitno stanje, zamjena i bojenje graevinske stolarije, zastakljivanje
postojeih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje
pregradnih zidova, zamjena i opravka oteenih instalacija, zidanje poruenih
dimnjaka i sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvreni urbanistikom
saglasnosti i odobrenjem za graenje. Ovo je najpoeljniji oblik intervencija za
strukture koje imaju u potpunosti ouvani originalni izgled i strukturalni integritet
ali im je potrebna manja intervencija i odravanje da bi i dalje ouvali svoj kvalitet.

Odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i poduzimanje


graevinskih i drugih radova na odravanju graevine, kao i poduzimanje mjera
nunih za sigurnost, pouzdanost i izgled graevine, te ivot i zdravlje ljudi.

Rehabilitacija podrazumijeva vraanje oteenog ili unitenog dobra


graditeljskog naslijea u stanje u kojem je to dobro bilo prije unitenja, kao i
ponovna izgradnja (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom
obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao to je bio prije ruenja
uz, u mjeri u kojoj je tomogue, koritenje iste tehnologije graenja.
oblik intervencije koji se primjenjuje u veini sluajeva, posebno kad se radi o
stambenim strukturama, kada postoji potreba ponovo osnovati originalnu funkciju

27
historijske strukture, a i istovremeno uvesti moderna sredstva kroz posebne
popravke i izmjene

Rekonstrukcijom graevine smatra se izvoenje graevinskih i drugih radova


na postojeoj graevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti
od uticaja na stabilnost graevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije i
ugrauje nova oprema u graevinu; mijenja namjena, tehnoloki proces ili vanjski
izgled graevine; mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovu odobrenja za graenje,
izgraena graevina. Zamjena instalacija i opreme koja se izvodi prema uvjetima
utvrenim u odobrenju za graenje ne smatra se rekonstrukcijom.
Rekonstrukcijom graevine smatraju se i radovi kojima se oteena graevina,
ije oteenje prelazi 70%, dovodi u stanje prije oteenja, ako je oteenje
nastalo kao posljedica starosti graevine, ili kao posljedica prirodnih i ljudskim
djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.

Nova izgradnja se izvodi unutar podruja planiranja u nekoliko sluajeva kada je


novi razvoj potreban da bi uvrstio vee sekcije historijskih elemenata i zamijenio
zgrade bez historijske ili arhitektonske vrijednosti, a koje su bile unitene.

Oblici intervencije

Intenzivo odravanje Odravanje


Nova izgradnja Ouvanje
Rekonstrukcija Rehabilitacija tip A
Rehabilitacija tip B Rehabilitacija tip C
Restauracija Poruiti
Kompletirati prema izvjetajni ICOMOS-ICCROM-a iz 2009

Prema postojeem stanju, za 67% objekata je potrebno samo odravanje, dok


postotak objekata koje trebaju manje popravke iznosi 5%.

28
Saobraaj (grafiki prilog P5)

Opi cilj ovih prijedloga je da se stvori odgovarajui sigurniji, mirniji i efikasniji


sistem motornog, stacionarnog i pjeakog saobraaja. Ovo se najbolje moe
postii smanjenjem broja automobila koji ulaze i prolaze kroz centar historijskog
gradskog podruja Mostar, i potiui pjeaki saobraaj.

Motorni saobraaj izvan i unutar historijskog gradskog podruja je klasifikovan po


nivou vanosti u glavne, arterijske ulice i sporedne ulice. U oba sluaja,
jednosmjerne ili dvosmjerne ulice, su otvorene samo za stanovnitvo i dostavna
vozila. Predlae se:
- da maksimalna teina dostavnih vozila koji e prometovati historijskim gradskim
podrujem bude 2 tone, to bi adekvatni saobraajni znaci postavljeni na
spojevima ulica pokazivali.
- postavljanje rampi i ostalih pokretnih barijera radi sprjeavanja ulaska vozila u
pjeake zone.
- postavljanje ureaja za regulaciju saobraaja, kao to su semafori, saobraajni
znaci, lampice za smanjenje brzine i ostale kontrole na odreenom podruju ulica.

Historijsko gradsko podruje Mostar je uvezano u sistem javnog gradskog


prevoza, te se ovim Regulacionim planom ne predviaju nova stajalita.

Saobraaj u mirovanju je isplaniran s ciljem omoguavanja veeg broja parking


mjesta, nego to je to trenutno sluaj. Dostupna su dva tipa parkinga: parking uz
ulicu (za krae zadravanje) i parkiralita i parking garae (za due zadravanje).
Predvia se izgradnja podzemnih garaa kapaciteta preko 1000 vozila.
Parkiranje automobila, taksi vozila i autobusa je dozvoljeno na posebno
oznaenim javnim parkinzima.

Unutar historijskog gradskog podruja su predviene i iskljuivo pjeake zone.


Predlae se poploavanje ovih zona koristei kvalitetne materijale, u skladu sa
postojeim ambijentom.

Infrastruktura (grafiki prilozi P6A, P6B i P6C)

Obnova i odgovarajue funkcioniranje raznih mrea infrastrukture ima znaajan


poloaj za ope stanje Starog grada. Posebna panja bila je posveena analizi
trenutnih vodovodnih instalacija, odvoda kanalizacije i odvodu oborinskih voda, i
prijedlozima za potrebna poboljanja. Plan predlae obnovu i ponovno putanje u
pogon postojeih mrea, i predlae odreena poboljanja putem instalacije novih.

Vano je naglasiti da trenutno kanalizacija odlazi direktno u rijeku Neretvu.


Osamdesetih, govorilo se o izgradnji postrojenja za preiavanje juno od
Mostara, kao o moguem rjeenju. Grad Mostar, 2009. godine pripremio je
konceptualni plan za sredinji kanalizacioni sistem. U ovom Regulacionom planu
preuzeti su osnovni elementi iz tog konceptualnog plana.

29
Za period provedbe ovog Regulacionog plana, 2007.- 2017., rjeenja koja se
prije mogu priutiti i koja su odrivija, su izgradnja odreenog broja manjih
postrojenja za preiavanje, duinom rijeke, a svako od njih bi preiavalo
odgovarajui dio grada. Ovo rjeenje je iznijeto u Planu sa izgradnjom manjih
ureaja za preiavanje unutar planskog podruja. Ovaj konzervativni pristup je
najprihvatljivije rjeenje za poboljanje, a bez pravljenja velikih trokova i
premjetanja, koje bi velike nove instalacije imale za posljedicu.

Dodatni propisi bi trebali biti ukljueni za regulaciju rijeke Radobolje. Regulacioni


plan predlae ispumpavanje vode iz Neretve preko Baina, koja bi dalje bila
raspodijeljena u ljetnim mjesecima, kada su sue, na taj nain regulirajui tok i
kvalitetu opskrbe vodom tokom godine. Postojei kanali bi trebali biti ponovo
otvoreni i tok vode automatski reguliran putem osam malih brana. Dalje, est od
devetnaest originalnih mlinica bi bile ponovo aktivirane. Na kraju, Plan predvia
uvrtavanje obala Radobolje i njihovu upotrebu za rekreacijske i sportske
dogaaje kao to su plivanje i kajakatvo.

3.2. Urbanistiki pokazatelji

Ukupna povrina terena unutar granica plana........................482.801m2 (48,94ha)


Povrina upisana na listu svjetske kulturne batine.................75.986 m2 (7,598ha)

Naziv podzone Povrina (m2) Broj objekta


A1 7210 63
A2 4818 49
A3 4123 31
A4 16318 66
A5 3943 39
A6 8334 48
A7 5862 55
A8 8565 39
B1 14492 53
B2 6377 40
B3 16569 116
B4 13243 85
B5 22478 115
B6 8610 53
B7 17269 165
B8 9087 81
B9 25913 103
B10 22822 262
B11 23996 177
B12 14594 117
B13 28197 42

30
C1 32934 46
C2 9375 46
C3 17109 90
C4 21943 189
C5 12036 89
C7 15432 126
C8 31566 275
C9 10056 91
Ukupna planirana povrina: 482801
Povrina upisana na listu 75986
svjetske kulturne batine:
Ukupna povrina rijeke: 536841
Neretva 482801
Rijene obale 22087
Povrina sabraajnica 153458

Zone po namjenama povrina Povrina (m2)


Stanovanje 253381
Mjeovita namjena 61476
Ugostiteljstvo 4297
Kultura 21347
Vjerski sadraji 11940
Komercijalni sadraji 30180
Zona komercijalnog razvoja 16227
Zona razvoja stanovanja 13930
Zona otvorene trnice 1612
Zelene povrine 12267
Zelene povrine u privatnom vlasnitvu 7482
Administracija 6287

31
Naziv zone za detaljno planiranje Povrina (m2)
Z1-Historijski dio - zapad 15472
Z2-Zona hotela Rua 16234
Z3- Ulica Baine 5118
Z4- Oneukova ulice 5150
Z5-Cernica-Bunur 6102
Z6-Mejdan-Tepa 6924
Z7-Gornji Brankovac 17304
Z8-Biva vojna gradska zona-Konak 14372
Z9-Han Mala Tepa 2009

Naziv prioritetnih objekata Povrina (m2)


S1-Srpska osnovna kola 1391
S2-Alajbegovia kua 318
S3-Zgrada Zemaljske banke 1488
S4-Objekat opinske uprave 1944
S5-Konak apartmani 448
S6-Kompleks srpske pravoslavne crkve 3794
S7- Via djevojaka kola 3345
S8-Sinan Paina (Atik) damija 252

Ukupan broj objekata: 1686


Ukupan broj objekata registrovanih u GIS-u: 2751

32

You might also like