Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 1

3.0 POGONSKI STROJEVI ZA BPS-e (dio 1. - EM pogoni)

Pogonski strojevi proizvode mehaniku energiju koja je potrebna za rad nekog brodskog
stroja ili ureaja. Zavisno o obliku energije koja se koristi za proizvodnju mehanike energije,
pogonski strojevi se dijele na prvopokretae i pretvarae energije. Prvopokretai (lat. Primus
movens) su strojevi koji pretvaraju primarni oblik energije u mehaniku energiju, a pretvarai
energije pretvaraju neki od sekundarnih oblika energije u mehaniku energiju. Pogonski strojevi
(sustavi) za BPS-e su :
Prvopokretai :
parno- turbinski sustavi i parni sustavi sa stapnim parnim strojem,
plinske turbine,
motori s unutranjim izgaranjem.
Pretvarai energije :
hidrauliki pogoni,
elektromotorni pogoni,
pneumatski pogoni .
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 2

3.1 Elektromotorni pogoni

Brodski elektromotorni pogon je sastavljen od elektrinih strojeva i ureaja koji koristei i
troei elektrinu energiju proizvode mehaniku energiju. Elektromotorni pogon se sastoji od
elektromotora, sustava za napajanje i sustava za upravljanje i regulaciju (Slika 3.1). Zajedno s
ostalim skupinama brodskih elektrinih strojeva i ureaja ine elektroenergetski sustav broda
(Slika 3.2).

Slika 3.1 Sastav brodskog elektromotornog pogona

Slika 3.2 Sastav brodskog elektroenergetskog sustava

Karakteristike brodskih elektromotornih pogona su:
- jednostavan prijenos i pretvorba energije,
- trenutna raspoloivost pogona,
- velika pouzdanost i dugotrajnost,
- pogodnost odravanja,
- pogodnost oblika, mase i dimenzija,
- jednostavno upravljanje i regulacija,
- stabilna pogonska karakteristika,
- isti rad, minimalno zagaenje okoline,
- opasnost od strujnog udara,
- opasnost izazivanja poara iskrenjem ili pregrijavanjem,
- osjetljivost na uvjete u kojima rade na brodu.
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 3

Elektromotori
Elektromotori su rotacijski elektrini strojevi koji koriste i troe elektrinu energiju da bi
proizveli mehaniku energiju. Prema vrsti struje koja se koristi za njihovo pokretanje dijele se na
istosmjerne i izmjenine elektromotore.
Osnovna podjela elektromotora prikazana je na Sl.
3.

Sl. 3.3 Podjela elektromotora

Istosmjerni elektromotori
Princip rada i veza izmeu osnovnih radnih znaajki (parametara) prikazana je na Sl. 3.4.

Slika 3.4 Prikaz principa rada istosmjernog elektromotora

Prema vrsti spoja izmeu uzbudnog i armaturnog namota razlikujemo serijske, paralelne i
kompaudne istosmjerne elektromotore (Sl.3.5)
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 4

Slika 3.5 Vrste spajanja uzbudnog i armaturnog namota kod istosmjernih EM

Radni uvjeti
Uvjeti okoline i pogonski uvjeti na brodu razlikuju se od uvjeta na kopnu. Elektromotorni
pogoni izraeni za rad na kopnu ne mogu (ili vrlo rijetko) koristiti za rad na brodu. Klimatske
prilike na brodu, a naroito na palubama, mijenjaju se ovisno o godinjem dobu i geografskom
podruju plovidbe. Propisi zahtjevaju da brodski elektromotorni pogoni moraju zadovoljavajue
raditi u temperaturnom podruju 248 K T 318 K (-25 0C t +450C). Morski zrak je vlaan i
sadri soli. Relativna vlanost zraka iznosi na palubi 70-95%, a u unutranjosti broda 40-70%.
U 1m3 zraka nalazi se 2-5 mg soli. Zrak u strojarnici sadri ulje (5-20 mg/ m3), metalne estice i
estice ae. Vlana sol se taloi na metalnim dijelovima, koji zbog elektrolitskog djelovanja jako
korodiraju. Prevlaka od vlane soli, metalnih estica i ae izaziva na izolatorima, vodiima i
ostalim elektriki aktivnim dijelovima strojeva i ureaja pojavu puzajuih struja ili proboj
izolacije. Propisi zahtjevaju da brodski elektromotorni pogoni moraju pouzdano raditi i u uvjetima
posrtanja do 100 , trajnog pramanog ili krmenog trima od 50, trajnog poprenog nagibanja
broda do 150 i bonog ljuljanja od 22,50 . Pored toga na brodu su prisutne vibracije razliitih
frekvencija kao posljedica uzajamnog djelovanja pogonskog stroja, opreme, vijka i trupa broda.
Zavisno o tipu i namjeni broda postoje vjerojatnosti mehanikih udaraca po elementima
elektromotornog pogona, dodira dijelova pod naponom, ulaska vode, upadanja razliitih
mehanikih tijela i praine u elemente pogona. esto se elektromotorni pogon mora smjestiti u
prostor gdje su prisutne eksplozivne smjese, kao to su brodska skladita za potrone zapaljive
materijale ili teretni prostori za prijevoz zapaljivih i lako zapaljivih tereta. Pogonske karakteristike
brodskih pomonih strojeva su vrlo razliite. Potrebno ih je detaljno poznavati da bi smo mogli
izvriti pravilan izbor elektromotornog pogona. Za primjer, na Sl. 3.6 i Sl.3.7 prikazane su dvije
tipine pogonske karakteristike BPS-a.
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 5

Slika 3.6 Izgled tipine pogonske karakteristike centrifugalne pumpe

Sl. 3.7 Tipina pogonska karakteristika sidrenog vitla

Standardi i propisi za izradu i ugradnju brodskih elektromotornoh pogona

Radi poveanja sigurnosti broda, sigurnosti ivota i zatite ivota i pomorskog okolia,
razliite meunarodne i nacionalne institucije (IMO, IACS, EFTA, ILO, Klasifikaciona drutva i
dr.) donose meunarodne i nacionalne propise koji definiraju relevantne tehnike uvjete i ostale
zahtjeve koje moraju ispunjavati elektromotorni pogoni da bi se ugradili na brod. Tako je
Meunarodna pomorska organizacija IMO (International Maritime Organisation) donijela
Meunarodnu konvenciju o sigurnosti ivota na moru SOLAS 1974 (International Convention for
the Safety of Life at Sea 1974) , koja definira minimalne zahtjeve bitne za sigurnost ljudskih
ivota i materijalnih dobara na moru. Niz pravila iz te konvencije odnose se i na brodske
elektrine ureaje.
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 6

Pojedine tehnike karakteristike elektromotornih pogona : vrsta struje napajanja, veliina

napona, frekvencija, vrsta pogona, stupanj zatite, vrsta hlaenja, oblik i dr. su standardizirane.
Klasifikaciona drutva (Registri) propisuju standardne i doputene iznose napona zavisno o vrsti
sustava napajanja, namjeni i vrsti broda. Kod istosmjernog sustava napona standardni iznos
napona brodske mree je 220V, a najvii doputeni iznos napona je 500 V. Iznimno se moe
dozvoliti iznos napona i do 1200V za napajanje motora istosmjerne struje za pogon propelera.
Kod izmjeninih sustava napona danas prevladavaju trofazni sustavi kao osnovni (temeljni).
Jednofazni napon i svi ostali nii iznosi napona (sigurnosni napon, napon za sluaj nude i dr.)
dobivaju se razdiobom ili transformacijom iz osnovnog sustava. Kod jednofaznih sustava
standardni napon iznosi 220V ili 250V ovisno o frekvenciji struje koja moe biti 50 ili 60 Hz.
Brodska mrea sa trofaznim sustavom ima standardni linijski napon 380V i frekvenciju 50Hz
(Evropa) ili standardni linijski napon 440V i frekvenciju 60Hz ( Sj. Amerika). Za napajanje
elektromotornih pogona velikih snaga, a naroito kod visokonaponskih elektromotora za pogon
propelera (elektrina propulzija) koriste se vii naponi. Time se postie smanjivanje struje
optereenja i struje kratkog spoja, a to utjee na relativno smanjenje trokova izgradnje
elektromotornog pogona i sustava za razvod elektrine energije. Kod primjene viih napona
koriste se standardni iznosi napona do 500V ili do 1000V. Uobiajeni iznosi napona za
elektromotorne pogone su 600V ili 660V. Za vie napone od ovih koristi se srednjenaponsko
postrojenje sa standardnim iznosima napona 3/3,3 kV , 6/6,6 kV , 10/11 kV kod nazivne
frekvencije 50 Hz ili 60 Hz. Najvii iznos napona na brodovima, koji doputaju klasifikaciona
drutva, iznosi 11 kV.
Pogonska karakteristika elektromotornog pogona mora biti prilagoena vrsti pogona. Vrste
pogona su standardizirane karakteristike optereenja pogonskog stroja, u stacionarnim i u
nestacionarnim uvjetima rada. Oznaavaju se standardnim oznakama S1 do S7 koje znae:
S1- trajni pogon,
S2- kratkotrajni pogon,
S3- intermitentni pogon,
S4- intermitentni pogon sa utjecajem polazne stuje,
S5- intermitentni pogon sa utjecajem polazne stuje i struje koenja,
S6- neprekidni pogon sa intermitentnim optereenjem,
S7- neprekidni pogon sa utjecajem struje ubrzavanja i struje koenja.

Dijagrami pogonskih karakteristika S1, S2 i S3 prikazani su na slikama Sl.3.8; Sl.3.9; i Sl.3.10

Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 7

Sl.3.8 Pogonska karakeristika elektromotornog pogona S1

Sl.3.9 Pogonska karakeristika elektromotornog pogona S2

Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 8

Sl.3.10 Pogonska karakeristika elektromotornog pogona S3

.U svrhu zatite od klimatskih, mikroklimatskih i mehanikih utjecaja i zatite ljudi od udara

elektrine struje, elektromotorni pogoni moraju imati odgovarajui stupanj mehanike zatite.
Stupnjevi mehanike zatite su stadardizirani i nose oznaku IP (IP - International Protection).
Potrebni stupanj mehanike zatite zavisi o smjetaju elektromotornog pogona. Na primjer za
elektrinu opremu koja je smjetena na otvorenoj palubi najnii stupanj mehanike zatite treba
iznositi IP56 (brojana oznaka na prvom mjestu(5) oznaava stupanj zatite ljudi od dodira
dijelova pod naponom i pokretnih dijelova unutar kuita, a brojana oznaka na drugom
mjestu(6) oznaava stupanj zatite od ulaska vode u kuite). U brodskim zatvorenim ili
poluzatvorenim prostorima, u kojima moe doi do stvaranja eksplozivne mjeavine para,
plinova ili praine sa zrakom, doputeno je koritenje elektrine opreme

samo ako je izvedena sa odgovarajuim stupnjem protueksplozijske zatite. Prostorije i prostori

koji su opasni zbog mogunosti eksplozije ovise o tipu i namjeni broda, a precizno su definirani
u pravilima klasifikacionih drutava (registara). Dijele se prema stupnju opasnosti od eksplozije
na tri zone :
zona opasnosti 0 - eksplozivna smjesa je trajna ili postoji due vrijeme,
zona opasnosti 1 - eksplozivna smjesa se oekuje samo u normalnom radu tijekom
tehnolokog procesa,
zona opasnosti 2 - eksplozivna smjesa normalno nije prisutna, a ako se i pojavi traje
kratko vrijeme.
Oprema mora biti konstruirana, proizvedena i ispitana prema zahtjevima IEC (International
Electrotechnical Commision) i mora imati potvrdu o provedenom tipskom ispitivanju od
ovlatene ustanove. Vrste i oznake protueksplozijske zatite elektromotora su:
Exd elektromotori s neprodornim oklopom,
Exe elektromotori s poveanom sigurnou,
Exp elektromotori s kuitem pod tlakom.
Od svih brodskih elektrinih ureaja zahtjeva se da zadovoljavajue rade u itavom podruju
temperatura okoline koje mogu biti imeu 250 C do +450 C. Ako elektromotori rade u strojarnici
broda tada temperatura okoline moe dosegnuti i 600 C. Zbog gubitaka koji se javljaju kod
pretvaranja elektrine energije u mehaniki rad stvara se odreena koliina topline koja dovodi
do poveanja temperature na pojedinim dijelovima elektrinog stroja ili ureaja. Kod visokih
temperatura okoline, moe doi do nedozvoljenog porasta temperature tih dijelova. Razlika
izmeu trenutane temperature elektrinog stroja i temperature okoline naziva se
nadtemperatura. Doputena nadtemperatura odreena je klasom izolacije. Prema preporuci IEC
doputena nadtemperatura elektrinog stroja T d odreena klasom izolacije, treba se smanjiti
za toliko stupnjeva za koliko je temperatura okoline T 0 via od 400 C:
T d , = T d + 40 - T 0 ,
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 9

gdje je T d , umanjena vrijednost doputene nadtemperature, kada temperatura okoline prelazi

vrijednost od 400 C. Vrste hlaenja elektromotora takoer su standardizirane, a oznaavaju se
sa standardnom oznakom IC (International Cooling) i sa dvije znamenke. Npr. oznaka IC41
oznaava da elektromotor ima vlastito hlaenje zrakom iz okoline po vanjskoj povrini. Oblici
elektromotora su takoer standardizirani. Standardna oznaka nosi predznak IM (International
Mounting) . Na pr. :
IM B3 elektromotor sa nogama za privrenje
IM B5 elektromotor sa prirubnicom
Osnovni kriteriji za izbor elektromotornog pogona BPS-a
Elektromotorni pogoni su najzastupljenija vrsta pogona kod velike veine suvremenih vrsta
brodova. Primjenjuju se za :
pogon veine standardnih brodskih pomonih strojeva u gotovo svim brodskim sustavima
(pumpe, kompresori, ventilatori, sidrena, pritezna i teretna vitla, kormilarski strojevi )
pogon specijalnih brodskih pomonih strojeva (vodonepropusna i protupoarna vrata,
mrena vitla ribarskih brodova, dizalice za ratnu opremu kod ratnih brodova, specijalne
dizalice za kontejnere, bagerske pumpe)
pogon propulzora ( glavni brodski vijak, propulzori za aktivno upravljanje smjerom plovidbe,
propulzori za manevar)
Ve se iz prikaza primjene moe zakljuiti da elektromotorni pogoni moraju zadovoljavati itav
niz razliitih zahtjeva u svim reimima plovidbe, odnosno rada broda (plovidba, manevar, rad u
luci). Najznaajniji su slijedei zahtjevi :
raspoloiva snaga pogona za razliite reime rada,
raspoloivo podruje brzine vrtnje i mogunost regulacije i upravljanja,
vanjska karakteristika
vrsta pogona
stupanj automatiziranosti,
oblik i gabariti,
vrsta napajanja,
uvjeti okoline,
mogunosti pogona za sluaj nunosti,
pouzdanost, raspoloivost i pogodnost odravanja.
Naravno da sa jednim izborom elektromotornog pogona nije mogue istovremeno ispuniti sve
zahtjeve na najbolji nain. Izbor je uvijek rezultat odreenih kompromisa na koje se treba
odluiti tek nakon viekriterijske analize moguih rjeenja. Meutim, bez obzira koje od moguih
rjeenja prihvatili, svako rjeenje mora osiguravati da elektromotorni pogon ima stabilnu radnu
karakteristiku i da je prilagoen vrsti pogona (S1 S7).
Prema znaajkama radne karakteristike BPS-i mogu se podjeliti na :
BPS-e s konstantnim momentom, M t = konstanta, M t f(n) ,
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 10

BPS-e s promjenjivim momentom, kod kojih se moment mijenja linearno M t n, M t = f(n),

ili s kvadratom broja okretaja, M t n2 , M t = f(n2).
Kada je M t = konstanta, snaga stroja P t raste linearno s kutnom brzinom, P t . U toj grupi
strojeva se nalaze vitla , dizalice, kompresori, klipne pumpe i dr.(Sl. 3.11). Kada je M t
snaga stroja P t raste s kvadratom kutne brzine, P t 2. U toj grupi se nalazi npr. kormilarski
stroj (Sl.3.12). Kada je M t 2 snaga stroja P t raste s treom potencijom kutne brzine, P t 3.
U toj grupi se nalaze centrifugalne pumpe, vijane pumpe, centrifugalni ventilatori i dr.(Sl.3.13).

Sl.3.11 Radna karakteristika BPS sa konstantnim momentom

Sl.12 Radna karakteristika BPS sa karakteristikom M T ~

2
Sl.13 Radna karakteristika BPS sa karakteristikom M T ~
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 11

Prema radnim karakteristikama pogonjenih strojeva odabiru se karakteristike elektromotornih

pogona, odnosno pogonskih elektromotora. Elektromotor treba imati odgovarajuu vanjsku
karakteristiku koja e omoguiti stabilan rad sustava i pogonske karakteristike koje odgovaraju
vrsti pogona (S1-S7).
Vanjska karakteristika elektromotora ovisi o vrsti elektromotora. Openito, elektromotorni pogon
treba imati sljedee karakteristike :
u itavom opsegu brzina do radne toke mora biti moment elektromotora M EM vei od
momenta tereta M T , M EM M T
radna toka mora biti stabilna,
vrijeme zaleta elektromotora t z mora biti to krae, da ne bi dolo do pregrijavanja
elektromotora.
Na Sl.3.14 prikazan je dijagram rada asinhronog trofaznog EM i BPS-a koji ilustrira
zadovoljavanje navedenih kriterija za pravilan izbor elektromotornog pogona. .

Sl. 3.14 Dijagram zajednikog rada brodskog pomonog stroja i eletromotora

Veliina momenta elektromotora, u trenutku pokretanja iz stanja mirovanja, definira se kao

potezni moment M P . Potezni moment mora biti vei od momenta tereta u stanju mirovanja, da
bi elektromotor mogao krenuti.
Serijski istosmjerni motori su pogodni za pogone gdje je potreban veliki potezni moment
(Sl.3.15). Pored toga iz karakteristike M=f(I) i n=f(I), (Sl.3.16) vidi se da je ova vrsta
elektromotornog pogona vrlo pogodna za pogone s promjenjivom brzinom vrtnje. Npr. u
podruju rada s relativno malim strujama ( I < ) ako se od motora zahtjeva veliina momenta
vrtnje koja je etiri puta vea od neke trenutne veliine, tada e toj vrijednosti momenta
odgovarati dvostruko vea veliina struje optereenja, odnosno dvostruko manja brzina vrtnje.
Dakle, serijski istosmjerni motor odgovara na poveano mehaniko optereenje smanjenjem
brzine vrtnje, a optereenje savladava s relativno malom strujom.
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 12

Sl.3.15 Pogonska (radna) karakteristika serijskog istosmjernog EM

Sl.3.16 Pogonska i elektrina karakteristika serijskog istosmjernog EM

Prema izgledu karakteristike istosmjernog paralelnog motora (Sl.3.16, Sl.3.17)), moe se

zakljuiti da se jakost armaturne struje poveava s poveanjem momenta EM, a regulacijska
karakteristika broja okretaja je tvrda, tj. relativno se malo mijenja broj okretaja s promjenom
armaturne struje.
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 13

Sl.3.16 Pogonska (radna) karakteristika paralelnog istosmjernog EM

Sl.3.17 Regulacijska karakteristika paralelnog istosmjernog EM

Pogodnost regulacije brzine vrtnje elektromotornog pogona veoma je vana pogonska
karakteristika, posebno za pogon brodskih strojeva, kod kojih se zavisno o reimu plovidbe
broda mijenjaju i uvjeti rada strojeva i ureaja.
Broj okretaja n kod istosmjernih elektromotora definiran je izrazom :

E I R
n A A A

K 1

gdje su:

E A napon izmeu stezaljki armaturnog namotaja,

I A jakost struje kroz armaturni namotaj,
R A omski otpor armaturnog namotaja,
K 1 karakteristika motora,
- jakost magnetskog toka.
Promjena broja okretaja mogua je :
a) promjenom veliine napona E A ,
b) promjenom veliine otpora u krugu armaturnog namota,
c) promjenom veliine magnetskog toka .
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 14

Zato kaemo da je regulacija brzine vrtnje istosmjernih elektromotora mogua ili regulacijom
veliine napona (a i b) ili regulacijom veliine magnetskog polja (c).
Regulacija veliine napona, ukljuivanjem regulacionog promjenjivog otpornika u armaturni krug
elektromotora, omoguava samo smanjivanje broja okretaja u odnosu na nazivni broj okretaja.
Vrlo je neekonomina, jer se na regulacionom otporniku jedan dio elektrine energije pretvara u
nekorisnu toplinsku energiju. Gubitak snage zbog dodatnog otpora iznosi P gub. = I A 2R, a to
uveava ukupne gubitke. Zato je korisnost elektromotora EL kod primjene ove vrste regulacije
niska. Bolja se korisnost postie kombinacijom regulacije veliine napona i veliine magnetskog
polja.
Openito se moe rei da je broj okretaja sinhronih i asinhronih elektromotora konstantan i
neovisan o veliini optereenja u radnom podruju elektromotornog pogona. Sinhroni
elektromotori imaju tvrdu karakteristiku jer se, za bilo koju vrijednost jakosti struje I unutar
radnog podruja, elektromotor vrti sa sinhronim brojem okretaja.
Broj okretaja asinhronog elektromotora definiran je izrazom:
60 f
n nS 1 s 1 s
p
gdje su:
n broj okretaja elektromotora,
n S sinhroni broj okretaja (brzina vrtnje rotacionog magnetskog toka),
s - skliz,
f - frekvencija struje napajanja,
p - broj parova polova
Asinhroni elektromotori imaju meku karakteristiku, jer se kod nominalne veliine optereenja
elektromotor vrti brzinom koja je manja od sinhrone brzine. Veliina brzine vrtnje odreena je
veliinom skliza s koji je definiran izrazom:
nS n
s
nS
Kod kaveznih asinhronih elektromotora veliina skliza s najee iznosi od 46% n S .
Openito, regulacija broja okretaja asinhronih elektromotora mogua je :
a) promjenom frekvencije,
b) promjenom broja parova polova,
c) promjenom napona,
d) ukljuivanjem dodatnog otpora,
e) kaskadnim spojem elektromotora.
Za postupak regulacije brzine promjenom frekvencije potreban je ureaj koji se zove
pretvara frekvencije. Regulacija je kontinuirana i u relativno irokom podruju radnih brzina.
Ako se istovremeno regulira i veliina napona tako da se izbjegne pogoravanje radne
karakteristike elektromotora, tada je ova vrsta regulacije veoma prikladna za elektromotorne
pogone brodskih strojeva koji zahtjevaju kontinuiranu promjenu broja okretaja.
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 15

Regulacija brzine promjenom broja parova polova primjenjuje se kod kaveznih asinhronih
elektromotora. Regulacija je gruba i stupnjevita.
Promjenom veliine primarnog napona mijenja se momentna karakeristika motora. Moment
se mijenja sa kvadratom promjene napona. Regulacija brzine svodi se na uspostavljanje
ravnotee izmeu vanjskog momenta tereta i momenta motora. Regulacija je kontinuirana,
ali su gubici snage relativno veliki.
Ukljuivanjem otpora u strujni krug rotora mijenja se momentna karakteristika motora i
klizanje, a time i poloaj radne toke. Regulacija je kontinuirana, ali su veliki gubici snage na
otpornicima.
Kod kaskadnog spoja direktno su povezana vratila dvaju ili vie elektrinih strojeva. Struja
koja se inducira u rotoru jednoga elektromotora odvodi se na drugi elektromotor, gdje se
pretvara u koristan mehaniki rad. Kod ove vrste regulacije izbjegava se toplinski gubitak
koji se javlja kod otpornike regulacije. Regulacija je stupnjevita.

Karakteristika asinkronih elektromotora je relativno mala veliina poteznog momenta (Sl.3.18) .

Sl.3.18 Radna karakteristika asinkronog elektromotora

Da bi se poveao potezni moment, kod asinhronih elektromotora se esto koristi upuivanje
pomou kontrolera, ureaja pomou kojega se regulira veliina struje u strujnom krugu rotora.
Time se ujedno smanjuje veliina potezne struje (Sl. 3.19)
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 16

Sl.3.19 Princip rada kontrolera

Kod istosmjernih serijskih motora potezni moment je najvei kod pokretanja , ali je zbog velikih
poteznih struja ( I P = 1033 I N ), za snage P N 1 kW potrebno regulirati veliinu struje uputanja
pomou ureaja koji se zovu uputai.
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 17

Sl.3.20 Princip rada uputaa

Dakle i kod istosmjernih i kod izmjeninih elektromotora potrebno je u fazi uputanja u rad,
regulirati veliinu potezne struje. Kavezni asinhroni elektromotori snaga P n 2 kW smiju se
prikljuiti direktno na mreu , dok se za snage P n 2 kW mora primjeniti jedan od naina
pokretanja :
pokretanje pomou transformatora
pokretanje pomou statorskih pokretaa
pokretanje pomou sklopke zvijezda trokut
pokretanje pomou centrifugalnih remenica ili spojki

Kod stabilnog rada elektromotornog pogona krivulja momenta (vanjska karakteristika) kaveznog
asinkronog motora M EM i krivulja momenta tereta M T sijeku se u toki A koja se zove radna
toka (Sl. 3.14). U toki A broj okretaja elektromotora i pogonjenog stroja (tereta) je jednak i
iznosi n A . U podruju broja okretaja od n=0 do n=n A , M EM M T , odnosno M EM - M T = M = M Z
, gdje je M Z moment zaleta elektromotora. Posljedica djelovanja momenta zaleta M Z je

d
MZ J
dt
ubrzavanje elektromotora i pogonjenog stroja. Vrijeme, koje je potrebno da se postigne broj
okretaja n A , koji odgovara radnoj toki A , zove se vrijeme zaleta t z . Vrijeme zaleta moemo
izraunati pomou izraza :
gdje su :
J - ukupni moment inercije svih rotirajuih masa reduciranih na os pogonskog vratila,
- kutna brzina pogonskog vratila elektromotora.
Ako je u podruju od n=0 do n=n A , M Z konstanta , moe se pisati :

d
konst .
dt
odnosno :

J
tZ
MZ
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 18

Vrijeme zaleta je veoma vano, naroito kod kaveznih asinhronih motora. Naime, sve do
trenutka dok se ne uspostavi ravnotea u radnoj toki A elektromotor radi s velikim sklizom i
povlai iz elektrine mree struju koja je 5-7 puta vea od nazivne struje I N to dovodi do velikog
toplinskog optereenja namotaja elektromotora i ureaja za napajanje strujom . Sa poveanjem
veliine M Z smanjuje se vrijeme zaleta t z , a sa time i opasnost od oteenja odnosno kvara
elektromotora. Na Sl.(3.14) principijelno je prikazana radna karakteristika elektromotora sa
"stabilnom karakteristikom". Ako se u tijeku rada smanji broj okretaja stroja od n A na vrijednost
n B , razlika momenata M EM - M T =M 0 , ubrzava stroj do trenutka kada se ponovno
uspostavlja ravnotea u toki A. Ako se u tijeku rada povea broj okretaja stroja od n A na
vrijednost n C , razlika momenata M EM - M T =M 0 , usporava stroj do trenutka kada se
ponovno uspostavlja ravnotea u toki A. Dakle i u jednom i u drugom sluaju pogonska grupa
osigurava stabilnost pogona.

Ward-Leonardova pogonska grupa (Sl.3.21)

Elektromotorni pogon koji u sebi objedinjava dobre karakteristike izmjeninih asinhronih
elektromotora i istosmjernih elektromotora , a istovremeno osigurava mogunost kontinuirane ,
ekonomine i pouzdane regulacije broja okretaja poznat je pod nazivom Ward-Leonardov
elektromotorni pogon. Osnovni sastav pogona prikazan je na Sl. 3.21. Trofazni asinhroni
elektromotor napaja se izmjeninom strujom iz trofazne brodske mree i pokree istosmjerni
generator. Uzbudni namotaj generatora napaja se istosmjernom strujom iz istosmjernog izvora
(mree) preko regulacionog otpornika R. Promjenom veliine uzbudne struje, mijenja se veliina
induciranog napona generatora, a time i veliina napona na stezaljkama pogonskog
istosmjernog elektromotora. Tako se ostvaruje mogunost regulacije brzine vrtnje promjenom
napona . Na taj nain regulira se brzina vrtnje od n=0 do n=n nom. Uzbudni namotaj istosmjernog
elektromotora napaja se iz istosmjernog izvora preko regulacionog otpornika R. Promjenom
veliine uzbudne struje, mijenja se veliina magnetskog toka , a posljedica toga je promjena
brzine vrtnje. Tako se ostvaruje mogunost regulacije brzine vrtnje i promjenom magnetskog
toka. Na taj nain regulira se brzina vrtnje n n nom . Ward-Leonardov spoj je vrlo pogodan za
pogon brodskih pomonih strojeva jer omoguava pretvaranje trofaznih izmjeninih
elektromotornih pogona s loom karakteristikom regulacije brzine vrtnje u istosmjerne
elektromotorne pogone sa dobrim pogonskim karakteristikama.
Pogonski strojevi za BPS-e_ nastavni predloak_EM pogoni) 19

Sl.3.21 Principijelna shema Ward-Leonardove pogonske grupe

Izbor vrste elektromotornog pogona prema osnovnim kriterijima

OSNOVNI KRITERIJ VRSTA ELEKTROMOTORNOG POGONA NAPOMENA

n = konstantno kavezni, asinhroni EM
2-4 stupnja brzine kavezni, asinhroni EM polnopreklopivi EM
n, P, M P kolutni, asinhroni EM
n , pogodna din. i pogonski motor za BPS je
stat. pogonska Ward-Leonardova pogonska grupa istosmjerni EM
karakteristika
regulacija brzine vrtnje pomou
n izmjenini, sinhroni i asinhroni EM pretvaraa frekvencije i
mikroproc. upravlj. sklopova

OSNOVNI KRITERIJ VRSTA ELEKTROMOTORNOG POGONA NAPOMENA

Ward-Leonardova pogonska grupa pogonski motor za BPS je
istosmjerni EM
P n , n
istosmjerni EM napajanje iz trofazne mree
preko elektronikog ispravljaa
Veliina snage
P=100300 W jednofazni asinhroni kavezni EM
P 100 kW trofazni asinhroni kavezni EM
kontinuirana promjena brzine
P 200-300 kW, n trofazni asinhroni EM vrtnje pomou pretvaraa
frekvencije
P 800 kW, n trofazni asinhroni kavezni EM polnopreklopivi EM
P 1-1,5 MW kavezni asinhroni EM napajanje EM-a iz posebnog
sinhronog generatora
P 500 Kw, kolutni asinhroni EM EM su u kaskadnom spoju
n-stupnjevito