You are on page 1of 21

Vestern je jedini rod iji su poeci skoro nerazdvojni od poetka filma i koji posle vie od veka

nepomraenog uspeha ostaje podjednako iv. On je nostalgino velianje ranih dana ekspanzije
Amerikih granica (najpre granice izmeu civilizacije i divljine). Uzaludno je truditi se svesti
sutinu vesterna na neku od njegovih ispoljenih komponenti. Vestern treba da je neto drugo do
forma. Jahanje, pokret, mete, snani i hrabri ljudi u predelu divljem i surovom, nisu dovoljni da
se definie i ocrta dra ovog roda. Vestern se rodio iz susreta jedne mitologije sa jednim
izraajnim sredstvom: saga o Zapadu, koja je postojala pre filma i u knjievnim ili folklornim
oblicim, a sve brojniji filmovi nisu ubili literaturu vesterna, koja i dalje ima svoju publiku i
scenaristima prua najbolje teme. Vestern slavi mitove Zapada prikazujui osvajanje divljine i
pokoravanje prirode u ime civilizacije ili konfiskovanje teritorijalnih prava od domorodaca.
Vestern je anr koji se moe nai u knjievnosti, filmu, televiziji, radiju, slikarstvu, a ija se
radnja odvija u zapadnim predelima SAD u vreme naseljavanja belaca od kraja 18. do kraja 19.
veka, kada se zemlja irila fantastinom brzinom. Doseljenici su se probijali na zapad od
Oregona ka Santa Feu, stona carstva su nicala po prerijama, stona naselja su nastajala oko
stanica eleznice, a uvene seobe stoke su ostavljale duboke tragove na nepreglednim
prostranstvima zapada. Ovaj period je posluio kao inspiracija western filmu.
U medjuvremenu, na istonoj obali, petparaki romani o divljem zapadu preplavili su knjiare.
Na irenje legendarnih poduhvata linosti iz stvarnosti kao to su bili Wild Bill Hickok i Jesse
James, Wyatt Earp, Doc Holliday, Buffalo Bill Cody, Calamity Jane i Billy the Kid uticale su i
narodne pesme, reportae iz ute tampe, a esto i najobinije lai. Prvi heroji anra bili su
traperi koji su u osvajanje nepoznatog i divljeg zapada isli ispred kolonizatorskih naselja, cesto i
sami, i time krcili put buducim stanovnicima ovih prostora i bili pravi pioniri zapada. Svi
biografi prvih heroja zapada cesto ne mogu da iz prica o njima odvoje fikciju od stvarnosti.
Najuveniji pisci ovakvih romana bili su James Fenimore Cooper, a kasnije poetkom 20. veka
Owen Wister, Zane Grey, zatim 40ih Walter van Tilburg Clark (The Ox-Bow Incident), A.B.
Guthrie, Jr.( The Big Sky , The Way West), Jack Schaefer (Shane)...
Slikari kao Albert Birstat, Thomas Moran, Frederick Remington and Charles Russell oslikali su
ovaj svet na slikarskom platnu, prikazujui epske prizore planina i prerija, hrabru akciju konjice,
Indijance...
Postojali su takodje i razni pozorini spektakli i putujue trupe,sa autentinim kaubojima kao
Buffalo Bill koji je osnovao Wild West Show i sa kojim obilazi skoro ceo svet. Ovaj show je
podrazumevao podraavanje mita o Divljem Zapadu inscenacije borbi, prikazivanje vetina
kauboja i neizbena predstava borbi sa indijancima dok belci brane kocije.

Ikonografija vesterna je najverovatnije vea i bogatija od svih ostalih filmskih anrova, i


definie sam vestern kao anr. Zahvaljujui Holivudu, svako je upoznat sa iniocima westerna
kao to su laso i colt45, dugoroga goveda i drvo za veanje, potanske koije i Stetson eiri,
odmetnici i erifi, kockari i revolverai. Takodje svima su dobro poznate lokacije vestern
filmova: dolina crvenih stena (Monument Valley), bespregledna prostranstva prerije i snegom
pokriveni vrhovi stenovitih planina. Specifina scenografija su usamljene, izolovane tvrave,
ranevi, izolovana domainstva, saloni, zatvor, tale, glavna ulica malog grada ili mali granini
gradovi na ivici civilizacije. Takoe mogu prikazivati i sela Indijanaca.

Najznacajniji scenarista bio je Frenk Gruber, autor Western scenarija i novela. Zahvaljujuci
njemu mozemo odvojiti 7 najrasprostranjenijih prica:
1. pria o eleznici
2. pria o ranu
3. o stoarskom carstvu
4. o osveti
5. o borbi sa indijancima
6. o bezakonju
7. o erifu ili red i zakon pria

Mit je jo jedna karakteristika vesterna. Kao i u veini mitova i radnja vesterna je smetena u
vreme nastanka jedne nacije (u mitovima nastanak civilizacije ili rase).

Podela na dobre i loe likove, u vestern anru, odnosi se samo na mukarce. ene su od poetka
do kraja drutvene lestvice i u svim sluajevima, dostojne ljubavi ili bar potovanja i saaljenja.
Tako su u svetu vesterna ene dobre a mukarac rav. Oigledno je da ta postavka proizilazi iz
samih prvobitnih drutvenih uslova Zapada gde su nedostatak ena i opasnost vrlo tekog ivota
nametnule, tom drutvu u nastajanju, obavezu da titi svoje enke i konje. Za krau konja
dovoljno je zapretiti kaznom veanja. Da bi se obezbedilo potovanje ena potrebon je neto vie
od straha za tako beznaajnu stvar kao to je ivot, potrebno je neto vee od ivota pozitivna
snaga jednog mita. Mit koji vestern slavi, ustoliava i potvruje enu u njenoj ulozi stuba
drutvenih vrlina, koje su tom jo haotinom svetu bile tako potrebne.

U osnovi ovog anra lee tri sutinska sukoba : POJEDINAC I ZAJEDNICA; PRIRODA I
CIVILIZACIJA; ISTOK I ZAPAD (sa svojim podvarijantama). Vestern se zasniva na
beskonanim varijacijama na relativno mali broj situacija i zapleta, sa konfliktima koje esto
nastaju iz nekoliko arhetipskih situacija: SUKOB RANERA I FARMERA (Shane and Man
Without a Star), INDIJANACA I DOSELJENIKA (The Searchers and Hondo), I ODMETNIKA
I CIVILIZACIJE. (My Darling Clementine, High Noon).
Vestern slavi mit belog oveka stvaralakog osvajaa jednog Novog sveta. Indijanac, koji je
nastanjivao ove predela nije mogao da im nametne poredak oveka. Zagospodario je njima
poistoveujui se sa njihovom paganskom divljinom. Nasuprot tome beli hrianski ovek,
svojim dolaskom, uspostavlja moralni i tehniki poredak, trava raste tamo gde je njegov konj
proao. Najvanije od svega je uvoenje pravde i njeno potovanje.. Odnos morala i zakona koji
su za nae stare civilizacije jo samo ispit zrelosti, bile su, pre neto vie od veka, ivotni cilj
mlade Amerike.

Tako na izvoru Vesterna nalazimo etiku epa, pa ak i etiku tragedije. Obino se misli da je
vestern epski po nadoveanskim razmerama svojih junaka. Bili Kid je nepovrediv kao Ahil, a
njegov revolver nepromaiv. Kauboj je vitez. Karakteru junaka odgovara i stil reije gde se epska
transpozicija pojavljuje ve u komponovanju slike i potvruje kroz sklonost ka irokim vidicima,
velikim optim planovima, uvek podseajui na suoavanje oveka i Prirode. Vestern plan skoro
i ne zna za krupni plan, jedva da koristi ameriki plan, ali zato vrlo rado koristi panoramisanje i
vonju kamere, koji negiraju okvir ekrana i uspostavljaju irinu prostora.
Richard Schickel, kritiar je rekao Privlanost vesterna delom lei i u njegovoj
jednostavnosti. S obzirom da svi nose revolver sa est metaka, komplikovani moralni konflikti
mogu se reiti istom, jasnom i nasilnom akcijom.

Neki glumci poeli su se poistoveivati sa vesternom. Meu prvima Tom Mix, Wiliam S. Hart,
Broncho Billy Anderson, zatim Roy Rogers, Gene Autry i Audie Murphy, a onda i Gary Cooper,
Randolph Scott, Joel McCrea i James Stewart - ali nesumnjivo niko nije predstavljao vestern kao
to je to radio John Wayne. Lista njegovih najboljih filmova od Postanske koije do Liberti
Valansa skoro da je i lista najboljih vesterna. Ako se ovom spisku doda ime Clint Eastwood-a
dobijamo grupu glumaca koja je radila iskljuivo u vestern anru ili je svoj najvei doprinos
kinematografiji dala radei u ovom anru. Niz drugih poznatih glumaca koji su slavu stekli u
drugim anrovima prigrlili su vestern i ostvarili role u anru sa prilinim uspehom, to su: Henri
Fonda, Glenn Ford, Richard Widmark, Clark Gable, Alan Ladd, Errol Flynn, William Holden,
Gregory Peck, Robert Taylor, Charlton Heston, James Garner, John Payne, Kirk Douglas, Burt
Lancaster, Robert Michum, Robert Ryan, Lee Marvin, Charles Bronson, James Coburn, Pol
Newman.

Nastaju i podanrovi vesterna (neki pre, neki kasnije):


Northerns
Florida ili Cracker Westerns
Spaghetti Western
Euro Westerns
Osterns istoni blok
Meat pie Westerns vesterni u Australiji
Revisionist Western ili revizionistiki vestern preispitivanje vesterna i njegovih motiva
Acid Western
Contemporary Westerns/Neo-Westerns
Science fiction Western
Space Western
Fantasy Western u knjievnosti i stripu, jok filmovi (Stiven King-The Dark Tower series)
Indo Western indijski vestern
Horror Western - Billy the Kid Versus Dracula

Vestern je jedan od prvih filmskih anrova, koji se razvijao zajedno sa samim filmom. Neki od
najranijih vesterna su sa kraja 19og veka. To su naslovi iz Edisonovg studija poput: Annie
Oakley, Bucking Broncho, Buffalo Dance...U svima se pojavljuju pripadnici zabavljake trupe
Bufalo Bila pokazujui svoje vetine streljtva; u poslednjem su tri indijanca koja igraju- prvi put
indijanci na filmu. Zatim Cripple Creek Bar Room Scene, tipina scena u vestern baru ili ti
salonu, i Poker at Dawson City, o nametenoj partiji pokera. Svi ovi filmovi u najboljem
sluaju traju nekoliko minuta (u najgorem 10ak sekundi) i imaju slab do nikakav narativ.
Prvi pravi narativni film koji je rodio anr, a po nekima i film uopte, je The Great Train
Robbery. Edwin S. Porter 1903. godine snima ovaj 10o minutni film, ironino u Nju Derziju,
na istonoj obali. Neki elementi klasinog vesterna se pojavljuju u ovom filmu: dobi momci
protiv loih, pljaka ili zlodelo, potera, i finalni obraun. U filmu vie uloga glumi Broncho Billy
koji e kasnije postati prva vestern zvezda.
Prvi vestern snimljen na zapadu je A California Hold Up iz 1906.
D. W. Griffith za Biograf snima In Old California (1910), The Twisted Trail (1910) sa Mary
Pickford, The Last Drop of Water (1911), gde zli indijanci napadaju karavan koija na putu ka
zapadu. Prvi put pojavljuju karakteristine krune barikade od koija i spaavanje konjice.
Takoe zli indijanci napadaju doseljenike i u Fighting Blood (1911) i The Battle of Elderbush
Gulch (1914) (U poslednjem indijanci ak kradu male bebe da bi ih pojeli).
ablonsko prikazivanje uroenika kao divljaka iz pakla koji bez razloga i povoda napadaju
dobroudne doseljenike. Ne samo kod Griffitha ve generalno, sa retkim izuzetcima
Prvi dugometrani (6 rolni) vestern je Arizona (1913) Lawrence B. McGill.
Prvi vestern sa potpuno indijanskom postavkom glumaca Hiawatha (1913).
Cecil B. De Milleov prvi film je vestern The Squaw Man (1914). De Mille jo dva rimejka 1918
i jedan zvuni 1931.

Thomas H. Ince je zasluan za popularizaciju vesterna. U 1910im godinama Ince u svom studiju
proizvodi veliki broj filmova zahvaljujui uvoenju organizovane studijske proizvodnje, to e
biti model za nastanak Holivudskih studija. Samo 1913 pravi preko 150 dvorolnih filmova, od
kojih su veina vesterni. Inceovi filmovi su, kao i njegov nain proizvodnje, dobro konstruisani i
dobrog tempa, ?? tvrdi i realistini ?? Pre romantiarski epovi... Zasluan je i za otkrivanje i
popularizaciju prve vestern super zvezde William S. Harta. Neki filmovi: Hells Hinges
(1916), The Aryan (1916)
William S. Hart, posle par sporednih uloga, popularnost stie u 7mo rolnom filmu The Bargain
(1914) Reginald Barkera. Poznat po ekspirovskoj glumi, i moralnim likovima koje proima ast
i integritet. esto igra i likove koji posle mutnog ivota ele da se iskupe za zlodela (npr. ve
pomenuti The Bargain). Bio je fasciniran divljim zapadom, i insistirao na realistinosti kostima i
rekvizite. Posedovao je revolver Billy the Kida i bio prijatelj sa Wyatt Earpom i Bat
Mastersonom (svi esto ekranizovane osobe u vesternima). U saradnji sa Thomas Inceom, posle
par kratkih, prave seriju dugometranih filmova, od kojih su neki toliko popularni da e se
prikazivati celu deceniju pod razliitim naslovima. Prvi se pojavljuje sa personifikovanim
konjem zvanim Friz. U ranim 20im opada interesovanje publike za neustraivim, moralnim
likom kakvog Hart tumai. Poslednji Hartov film je Tumbleweeds iz 1925 u reiji King Baggota
(i samog Harta koji nije potpsan), koji Hart snima o svom troku.
Jo neki Heartovi filmovi: Hell's Hinges (1916), Narrow Trail (1917), Square Deal Sanderson
(1919), The Toll Gate (1920), White Oak (1921), Three Word Brand (1921)
Kao novi vestern junak se pojavljuje Tom Mix. Iako poinje sa realistiki okrenutim filmovma u
produkciji William Seliga, najveu slavu doivljava 20ih glumei u akciji okrenutim vesternima.
U tim filmovima heroji i zlikovci se jasno razlikuju, i dobri kauboj spaava stvar. Mix je bio
poznat i po svojim fensi kostmima, velikom eiru koji je nosijo i privatno, kao i po tome to je
sam izvodio svoje akrobacije. I njegov konj Tony takoe postaje zvezda. Neki filmovi: Riders
of the Purple Sage (1925) r: Lynn Reynolds, The Great K & A Train Robbery (1926) r: Lewis
Seiler
Jo neki popularni glumci iz tog vremena: ve pomenuti Broncho Billy, Harry Carey, Hoot
Gibson (sporedne uloge i kaskade, radi sa Fordom), Buck Jones, Bob Steele, Tim McCoy, Ken
Maynard, Tim Holt, George O'Brien, Bill Elliott, Charles Starrett, Johnny Mack Brown...

20e
Od ranih 20ih, i nastavljajui kroz 30e i 40e, veliki broj vesterna bili su manje sofisticirani,
jeftino izvedeni, niskokvalitetni, akcijom nafilovani B filmovi, koje snimaju male produkciske
kue okrenute B filmu. esto slue kao popunjavanje double featurea, ili za Saturday Matinees
(blokovi filmova putanih subotom ujutru namenjeni deci). Tu se pojavljuju i kros anrovi
odnosno meanje vesterna sa mjuziklom, naunom fantastikom, avanturistikim filmom itd.
(npr. The Phantom Empire u kom su pomeana sva tri). Ipak mnogi najvei reditelji i glumci
vesterna, poput John Forda i John Waynea, su kalili voje vetine i snimali prve hitove upravu u
anru vesterna.
Sa druge strane jedan od najskupljih filmova iz tog vremena je takoe vestern, The Covered
Wagon (1923) u reiji James Cruzea. Ova adaptacija istimenog romana Emerson Hougha, prati
karavan koija na putu od Kanzasa do Oregona susreui se sa opasnim predelima i okrutnau
prirode, i naravno divljim i razjarenim indijancima. Uspeh ovog filma dovodi do snimanja jo
jednog epskog vesterna iz nemog perioda , The Iron Horse (1924) u reiji John Forda. Film je
strukturisan oko izgradnje prve pruge koja povezuje istok sa zapadom Amerike, i snimljen je
skoro u potpunosti na lokaciji u pustinji Neveda. Jo jedan Fordov epski vestern je Three Bad
Men (1926), snimljen po romanu Herman Whitakera Over the Border, posle koga e proi
trinaest godina do Fordovog sledeeg vesterna. U epski vestern se ubrajaju i ve pomenuti
Tumbleweeds (1925) i The Pony Express u reiji James Cruzea iz iste godine.

Treba pomenuti i dva filma gde indijanci nisu prikazani kao divljaci. Prvi je The Vanishing
American (1925) u reiji George B. Seitza, gde pleme iz rezervata biva kinjeno i prevareno od
strane zvaninika i amerike vlade. Scenario je adaptacija istoimenog romana iz iste godine.
Drugi film je Redskin (1929) u reiji Victor Schertzingera, gde pratimo ivot indijanca
odgajanog u belakoj koli, i njegovu ne mogunost da se uklopi bilo u doseljeniko bilo u
uroeniko drutvo. Ovo ujedno jedan od poslednjih nemih Paramauntovih filmova i
prvi(delimino) sniman u koloru. Scene u indijanskom okruenju su u koloru, dok je crno beli
film korien za svet belaca. Iako glevne likove glume belci, ovo je poslednji blagonaklon
pogled na indijansku kulturu u sledeih dve decenije.
Prvi vestern u koloru je Wanderer of the Wasteland (1924) u reiji Irvin Willata.
Prvi zvuni vestern proizveden od strane nekog veeg studija je In Old Arizona (1929) u reiji
Irving Cummingsa i Raoul Walsha, koji je trebao i da glumi glavnu ulogu ali je gubi oko u toku
snimanja. Ulogu dobija Warner Baxter, koji e dobiti oskara za glavnu muku ulogu, i negde
nagovestiti talas singing cowboy filmova (poznata pesma "My Tonia"). Film je zanovan na
liku Cisco Kida iz prie The Caballero's Way O. Henrya. Pored osvojenog oskara film je imao
jo 4 nominacije.
1931. godine film Cimarron u reiji Wesley Ruggles dobija tri oskara ukljuujui i oskara za
najbolji film. Zasnovan na istoimenom romanu Edne Ferber, film prati brani par koji se
naseljava u tek nastalom gradu u Oklahomi. Ovo e biti i jedini vestern koji je dobio oskara za
najbolji film sve do 1990e godine i filma Dances with Wolves.
30e
Pojava talkie vesterna e doneti i novi talas glumaca, i jo jednu turu idealizovanih Holivudskih
heroja. Junaci prerije obino predstavljaju ideal muevnosti, koji ne pue, ne lau, ne psuju,
nekockaju se i ne upranjavaju seks. Gari Kuper glumi u jednom od prvih talkiea The Virginian
(1929) u reiji Victor Fleminga, a po istoimenom romanu Owen Wistera, koji e i pokrenuti
njegovu karijeru. Sledee godine glumi u The Spoilers Edwin Carewea. Kasnije jo zapaenih
uloga u vesternima.
Na preporuku John Forda, Raoul Walsh daje Jonh Wayneu glavnu ulogu u prvom zvunom
epskom vesternu The Big Trail (1930) o putovanju karavana doseljenika Oregonskom stazom,
od Reke Misuri ka Oregonu. Kako se ovaj rimejk filma The Covered Wagon (1923) pokazao
neuspenim na blagajnama, Wayne e 30ih glumiti u mnotvu B vesterna (po njegovim reima
oko 80), i dobijati sporedne uloge u A filmovima, sve do proboja u filmu Stagecoach (1939) John
Forda.
Randolph Scott je jo jedna zvezda vesterna koja se pojavljuje 30ih.
Zatim Barbara Stanwyck, Jean Arthur, Wallace Beery (samo u Viva Villa!)

Treba spomenuti i filmove:


Billy the Kid (1930) King Vidora
Viva Villa! (1934) Jack Conway (Hawks nije potpisan)
Biografski Annie Oakley (1935) George Stevensa sa Barbarom Stanwyck kao Annie Oakley
Cecil B. De Mille ve pomenute tri verzije filma The Squaw Man (1914, 1918 i 1931), The
Plainsman (1937), Union Pacific (1939)

B vestern
Serijal studija Republic Pictures, najveeg proizvoaa B vesterna, Three Mesquiteers (1936-
1943) adaptiran od likova iz romana William Colt MacDonalda, prati ivote i avanture trojice
lutajuih heroja. Serijala e se pokazati veoma uspenim i za osam godina, sadrati 51 film.
Likovi i glumci koji ih igraju su se menjali, ali najei su Stony Brooke (koga su igrali Robert
Livingston, John Wayne i Tom Tyler), Tucson Smith (Ray Corrigan i Bob Steele) i komini
pomonik Lullaby Joslin (Max Terhune i Rufe Davis). Serijal je stapao klasini vestern sa
modernim elementima, to je ve bilo poznato B vestern produkciji. Kako je pred kraj serijala
Drugi svetski rat ve poeo, tri kauboja se izmeu ostalog borio i protiv nacista.
Uspenost serijala e dovesti do imitacija od strane drugih studija tipa Range Busters i The
Rough Riders (Monogram Pictures), The Texas Rangers i The Frontier Marshals (Producers
Releasing Corporation). Obe produkcije teak B.

Sa pojavom zvuka pojavljuju se i veseli, niskobudetni, ne nasilni vesterni nazvani singing


cowboy filmovima ili konjikim operama, koji su isticali i muzike i pevake talente svojih
zvezda, pored standardnih. Pevajui kauboj je obrijan, lepo obuen, sa dobrm manirima i
navikom da svoje emocije izraavaju kroz pesmu. Nosi beli eir, uvek se ponaa kao heroj.
Gene Autry kasnije postavlja i 10 kaubojskih zapovesti:
1. Ne sme da stekne prednost na nefer nain, ak ni u borbi sa neprijatljem
2. Ne sme nikada da pogazi svoju re ili izneveri neije poverenje
3. Mora uvek da govori istinu, bude obazriv prema deci, starima i ivotinjama
4. Ne sme da zastupa rasistike stavove
5. Mora da pomae ljudima u nevolji,
6. Da bude dobar radnik,
7. Da bude iste savesti, jasnog govora i da odrava linu higijenu
8. Mora da potuje ene, roditelje i zakon
9. Ne sme da pije ili psuje
10. Kauboj je uvek patriota

Prvi muziki vestern je Montana Moon (1930) u reiji Malcolm St. Claira, a gde se pojavljuje
mlada Joan Crawford. Ubrzo e, sredinom 30ih i u 40im, Gene Autry, poznat kao kralj kauboja,
postati najpoznatija pevajua vestern zvezda. Debituje u filmu In Old Santa Fe (1934) sa jednom
numerom, da bi u Tumbling Tumbleweeds (1935) Joseph Kanea dobio glavnu ulogu. Ali Autryju
slavu donosi sf-vestern serijal od 12 nastavaka The Phantom Empire (1935), gde pevajui Gene
otkriva rasu super naprednih ljudi koji ive 10 km ispod povrine zemlje... ak e i Autryjev
verni konj Champion dobiti tv serijal The Adventures of Champion.

Naslednik Gene Autryja je Roy Rogers, koji posle dosta manjih uloga slavu stie u Under
Western Stars (1938) Joseph Kanea, gde e pesma koju izvodi biti nominovana za oskara. Roy
nasleuje titulu kralja kauboja glumei u filmu, King of the Cowboys (1943). Home in
Oklahoma (1947) mu je jedan od najkvalitetnijih filmova. esto glumi sa enom Dale Evans, i
naravno konjem Trigger i nemakim ovarom.
Ostali pevajui kauboji: Tex Ritter, Bob Baker, Dick Foran, Jimmy Wakely...
Neki filmovi: Moonlight on the Prairie (1935), Song of the Saddle (1936) oba Dick Foran;
Ride, Ranger, Ride (1936) - Gene Autry; Song of the Gringo (1936) - Tex Ritter; Rhythm of the
Saddle (1938) - Gene Autry...
Krajem 40ih i u 50im svi pevajui kauboji prelaze na nov medijum - televiziju.
Vredi pomenuti i imena dva reditelja: William Witney i Josef Lewis. Witney je video nain kako
da pobolja akcione scene fragmentujui akciju u kratke pojedinane kadrove, umestao dugih
kadrova koji su bili tipini za veinu scena tue u B vesternima. Kao rezultat toga, akcione scene
njegovih filmova ostavljaju esto veoma jak utisak. Joseph Lewis (koji je dostigao kultni status
sa svojim noir filmom Gun Crazy) je inventivnom upotrebom kamere naino njegove filmove
sveim i uzbudljivim ak i kad su prie i junaci bili osrednji i poznati.

40e

Na samom kraju 30ih godina, reditelj John Ford snima klasik Stagecoach (1939), po prii The
Stage to Lordsburg Ernest Haycoxa o putovanju grupe neznanaca kroz teritoriju Apaa. Ovaj
film oznaie preokret u istoriji vesterna, i revitalizovae anr koji e ostati uglavnom u rukama
Forda narednu deceniju. Ford stvara novu vrstu vesterna koji imaju akciju B vesterna, epske
scene i inteligentno postavljene likove i atmosferu. Ovaj film vraa vestern u A produkciju i
imae uticaj na sve predstojee vesterne. Dobro je sastavljen od tradicionalnih scena pukaranja i
jurnjave, impesivnih lokacija (ovo je prvi od 7 Fordovih filmova snimljenih u Monument Valley-
u) i obiluje inteligentnim dijalozima izmedju likova razliitih karaktera. Meu njima moemo
nai: erifa, vozaa koija- kukavicu, pijanog doktora, prodavca viskija, beskrupuloznog
bankara, prostitutka zlatnog srca, dobra (i trudna) devojka sa istoka, uglaeni kockar i naravno
heroj odmetnik. Ford e do poetka drugog rata snimiti i Drums Along the Mohawk (1939) sa
Henry Fondom i Claudette Colbert o porodici koja se seli u unutranjost drave Njujork gde
imaju raznorazne tekoe u vidu indijanaca i Amerike revolucije. Posle rata vesternu se vraa
1946 sa filmom o obraunu kod OK Korala My Darling Clementine (Henry Fonda i Linda
Darnell). Treba naglasiti i Konjiku triologiju (svi sa Wayneom) u koju spadaju Fort Apache
(1948), She Wore a Yellow Ribbon (1949), Rio Grande (1950); gde se u sva tri filma
impresivnih pejzaa glorifikuje otimanje zemlje od divljih uroenjika. Scenario za prva dva, kao
i za jo desetak Fordovih filmova pisao je Frank S. Nugent (kae Gorane da je bio Fordov zet).
Kasniji Fordovi vesterni: 3 Godfathers (1948, Nugent), Wagon Master (1950, Nugent), The
Searchers (1950, po mnogima Fordov najbolji film, opet Nugent), The Horse Soldiers (1959),
Sergeant Rutledge (1960), Two Rode Together (1961, Nugent), The Man Who Shot Liberty
Valance (1962), How the West Was Won (1962), Cheyenne Autumn (1964).
Najpoznatiji glumci Fordovih vesterna sa John Wayne i Henry Fonda.
Ford u svojim sentimentalnim i romantiarskim vesternima stvara koherentnu mitologiju o
amerikoj proosti, gde je za Forda istorija pre otelotvorenje morala nego stvar empirijske istine,
tako da njegove vizije prolosti ne odgovaraju injenicama. Fordovi filmovi sadre shvatanje
sveta zasnovano na njegovom divljenju tradicionalnim vrednostima ivota u zajednici asti,
odanosti, disciplini i hrabrosti. Njegovi heroji su usamljenici, autsajderi drutva, koji govore kroz
dela.

Sa John Wayneom je radio jo jedan reditelj, a iji likovi su na tragu Forda - Howard Hawks.
Prvi od etiri filma koja e snimiti sa Wayneom, i njegov prvi vestern (radio na nekim ranije ali
nije potpisan) je Red River (1948) o gonjenju stoke od Teksasa do Abilina, u kom Wayne tumai
opsesivnog, autoritativnog ranera koji je u zavadi sa svojim usvojenim sinom (Montgomery
Clift) oko voenja stoke. Film sadri sve elemente klasinog vesterna: napad indijanaca,
velianstvane pejzae, stampeda, romansu, i generacijsku borbu stavova. je Jo jedan film gde
Wayne i Hawks sarauju je Rio Bravo (1959), koji je neka vrsta odgovora na High Noon (1952)
Fred Zinnemanna, koji je zanemario sve klasine vestern motive dok se Rio Bravo se dri svih
arhetipova klasinog vesterna. Hawks snima jo tri vesterna, The Big Sky (1952) po knjizi A.B.
Guthrie Jr. sa Kirk Douglasom, i dva sa John Wayneom El Dorado (1966) po knjizi Harry
Browna i Rio Lobo (1970). Rio Bravo, El Dorado i Rio Lobo imaju skoro indentine zaplete,
gde junak pomae nesposobnom erifu da uz pomo ne ba borbene druine, brani svoj grad od
odmetnika.

Kako su 40e i 50e najuspenije godine za klasini vestern, treba pomenuti jo par filmova iz
ovog perioda. Northwest Passage (1940) King Vidora, po knjizi Kenneth Roberts Northwest
Passage iz 1937 u kome je prikaz indijanaca u anjmanju ruku rasistiki, ak i za ono vreme.
(mada se ovaj film moe pre podvesti pod avanturistiki iako je okosnica borba sa indijancima).
Billy the Kid (1941) David Millera, prvi vestern u boji snimljen u Monument Valleyju.
Errol Flynn glumi u tri visokobudetna (svaki po milion $) vesterna u reiji Michael Curtiza,
Dodge City (1939) gde igra stoara u Teksasu posle Amerikog graanskog rata, gde se moe
videti i jedna od najboljih barskih tua. U Virginia City (1940) Flynn glumi eks severnjakog
oficira, dok u trem, Santa Fe Trail (1940) igra konjikog oficira koji je u poteri za abolinistom
John Brownom (Raymond Massey). U ovom filmu kao general George A. Custer glumi Ronald
Reagan(budui predsednik Amerike). Flynn e glumiti i u jednoj romantizovanoj i istorijski ne
tanoj biografiji They Died With Their Boots On (1941), u reiji Raoul Walsha, gde e igrati
generala Clustera. U tri od ova etiri vesterna Flynnova partnerka je Olivia de Havilland.

Raul Walsh u anru snima i Dark Command (1940) po knjizi W.R. Burnetta, gde e se jedini put
zajedno pojaviti John Wayne i raspevani Roy Rogers. Zatim slede Cheyenne (1947); Pursued
(1947) sa Robert Mitchumom, to je neka vrsta noar vesterna; Silver River (1948) opet sa Errol
Flynnom; Colorado Territory (1949); Distant Drums (1950) neto to se zove Florida ili Cracker
Western; Along the Great Divide (1951); Gun Fury (1953) u 3D-u; The Lawless Breed (1953);
Saskatchewan (1954) koji spada u Northerne; The Tall Men (1955); The King and Four Queens
(1956) vestern avantura komedija misterija, glumi Clark Gable; The Sheriff of Fractured Jaw
(1958) vestern komedija i A Distant Trumpet (1964).

Treba jo spomenuti i glamurozni i visokobudetni Jesse James (1939) u reiji Henry Kinga.
Nastavak The Return of Frank James (1940) reira Fritz Lang, a rimejk The True Story of Jesse
James (1957) Nicholas Ray. Optueni za zlostavljanje ivotinja poto su u sceni pred kraj filma
bacili konja sa litice (u originalnom filmu iz 39). King jo i The Gunfighter 1950.
Fric Lang, posle svog prvog kolor filma i prvog vesterna, The Return of Frank James (1940),
snima jo jedan vestern sa tematikom biveg bandita i problemima sa kojima se susree:
Western Union (1941) priu o reformisanom odmetniku koji pokuava da se iskupi pridruujui
se timu ljudi koji postavljaju ice za telegraf kroz Velike ravnice. Trei Langov vestern je pria o
osveti Rancho Notorious (1952).

William Wyler:
Thunder Riders (1928) nemi; Hell's Heroes (1930) Wylerov prvi zvuni, po romanu Peter B.
Kynea The Three Godfathers ; The Storm (1930); The Westerner (1940) Gary Cooper;
Friendly Persuasion (1956) opet Cooper; The Big Country (1958) Gregory Peck

William Wellman:
The Ox-Bow Incident (1943); Buffalo Bill (1944); Yellow Sky (1948); Across the Wide
Missouri (1951); Westward the Women (1951); Track of the Cat (1954);
*podvueni su krimi vesterni, po njima poznat

40ih se pojavljuje i Sex-Western sa filmovima tipa The Outlaw (1943) Howarda Hughes, i Duel
in the Sun (1946) producenta David O. Selznick a u reiji King Vidora.

TV
Kao to je ve reeno, pevajui kauboji i ostali B vesterni se krajem 40ih i 50ih sele na tv. Tokom
50ih i u 60im vestern dominira televizijom, te generacije amerike dece odrastaju igrajui se
kaubojaca i indijanaca (to se esto vidi u filmovima smetenim u tom periodu). Najpopularnije
serije: The Lone Ranger (1949-1957) nosi masku kao Zoro, ima pomonika Tontoa iz plemena
Mohawk- generalno avanturistiki heroj, The Cisco Kid (1950-1956), The Roy Rogers
Show (1951-1957), Wagon Train (1957-1965), Bonanza (1959-1973; 430
epizoda), Gunsmoke (1955-1975) 20. sezona 635 epizode, najdue emitovana serija u
Americi (2010 Law&Order izjednauje rekord od 20 sezona, ali sa oko 200 epizoda manje;
apsolutno ne bitna informacija ali eto)
50e
Kasnih 40ih i 50ih, pod uticajem film noira,vestern dobija mranije, pesimistinije teme,
kompleksnije likove, heroje odmetnike pune mana... Dva prava noir vesterna, oba sa Robert
Mitchumom su: ve pomenuti Pursued (1947) Raoul Walsha sumornu melo dramu, koju je
napisao scenarista Niven Busch (Duel in the Sun) i Blood on the Moon (1948) u reiji Robert
Wisea. Herojski, idealizovan, epski vestern i dalje opstaje ali na njegovo mesto polako dolazi
zreli vestern koji je vie usresreen na psiholoke ili moralne sukobe pojedinca i drutva u kome
on ivi nego na stvaranje poetskih arhetipova kakvi su bili karakteristini za Fordovski vestern.
Filmovi poput The Gunfighter (1950) Henry Kinga, gde Gregory Peck igra otuenog
revolveraa koji eli da se povue ali ga prolost progoni i High Noon (1952) Fred Zinnemanna,
dramatina pria o erifu koga grad ostavlja na cedilu, posluili su kao prototip, ali tri reditelja e
biti najistaknutiji predstavnici ovog perioda:

Anthony Mann
Najistaknutiji primeri noir vesterna iz 50ih je serija od pet filmova gde su se udruili James
Stewart i Anthony Mann u stvaranju jednih od najmranijih, zrelih psiholikih vesterna za
odrasle. Kako Mann dolazi iz miljea noir krimia i njegovi filmovi su skloni izrazitom nasilju i
psiholokoj obradi teme. U njegovim filmovima likovi su ljudi koji tee neemu izvan njihovog
domaaja. Oni su preputeni silama u sebi, koje ih vode, oni ne mogu da se skrase i nadju mir
kao svi ostali. Mann se fokusira na prie o osveti, opsesiji i paranoji usamljenog, nekad
zbunjenog i uglavnom izmuenog lika koga (u ovih 7 filmova) igra James Stewart:
-Winchester '73 (1950); Pria o nemilosrdnoj potrazi za jedinstvenom pukom i osveti Stewarta
nad svojim bratom.
-Bend of the River (1952); Pria o putovanju Oregonskom stazom.
-The Naked Spur (1953); Pria o pohlepi samoprezirueg lovca na ucenjene gave, voenog
slepom eljom da povrati ran koji mu je nekada pripadao.
-The Far Country (1954); jo jedna pria o prevari i osveti
-The Man From Laramie (1955); Jedan od prvih vesterna snimljenih u cinemascopeu; Stewart
je u potrazi za ovekom indirektno odgovornim za smrt njegovog brata, i biva uvuen u zavadu
sa porodicom ranera.
Ostali Mannovi vesterni: The Furies (1950) sa Barbarom Stanwyck; Devil's Doorway
(1950) sa Robert Taylorom; The Last Frontier (1955 film); The Tin Star (1957) sa Henry
Fondom i Anthony Perkinsom; Man of the West (1958) sa Gary Cooperom, po nekima
Mannov najbolji film; i Cimarron (1960) po knjizi Edne Ferber, ve ekranizovan 1931, prvi
od tri spektakla koje je Mann reirao.
est Mannov scenarista je Borden Chase (Winchester, Bend of the River, The Far Country).
Pisao je i Hawksov Red River. Kae Gorne da je posle i sam reirao vesterne, ali IMDB kae
samo pisao scenarija.

Budd Boetticher
esto zanemaren reditelj, najpoznatiji je po sedam niskobudetnih vesterna snimljenih izmeu
1956 i 1960. koji nastaju u saradnji sa glumcem Randolph Scottom i producentom Harry Joe
Brownom (est saradnik i scenarista Burt Kennedy). Ovi filmovi naili su na dobar prijem
publike i plasirali neke zvazde kao sto su Lee Marvin, Richarda Boonea, James Coburna..
Boetticherovi filmovi su drame moralnog heroizma, u kojima je ovek sam primoran da reava
dileme morala i to u moralnom vakumu. Njegovi likovi su samotnjaci, okretni i inteligentni, ali
dotueni i razoarani. Obicno likovi koje tumaci Randolph Scott preivljavaju, opsednuti
osvetom zbog ubistva ili nasilja nad voljenom zenom, ali gube vie od mrtvih negativaca jer ima
taj in donosi vise oaja nego zadovoljstva.
Prvi Boetticherovi vesterni: The Cimarron Kid (1952), Horizons West (1952), Bronco Buster
(1952), Seminole (1953), Wings of the Hawk (1953), The Man from the Alamo (1953)
Saradnja Boetticher-Scottom-Brownom:
- Seven Men From Now (1956) scenario Burt Kennedy; Scott je osvetoljubivi bivi erif koji
lovi sedmoro ljudi odgovornih za smrt svoje ene, Lee Marvin gglavni negativac
- Decision at Sundown (1957); Scott pronalazi oveka koji mu je zaveo enu to je rezultiralo
njenim samoubistvom
- The Tall T (1957) scenario Burt Kennedy; Putnici koije su oteti i drani za otkup, bitka dobra
i zla
- Buchanan Rides Alone (1958); Scott biva upleten u borbu protiv cele porodice Agry
- Westbound (1958); Ovaj film nije producurao Harry Joe Brownom, kako je Scott dugovao
jedan film Warnersu a Boetticher je uskoio kao reditelj. Boetticher ovaj film ne smatra delom
serijala
- Ride Lonesome (1959) scenario Burt Kennedy; O lovcu na ucenjene glave koji vodi lovinu
na suenje ali dobija ne poeljno drutvo
- Comanche Station (1960) scenario Burt Kennedy; Usamljeni kauboj spaava enu (tuu) od
indijanca
Poslednji film opet vestern A Time for Dying (1969)

Delmer Daves
-Jubal (1956)
-The Last Wagon (1956)
-3:10 to Yuma (1957) , rimejk 2007 James Mangold, varijacija High Noona (1952)
-Cowboy (1958)
-The Hanging Tree (1959)
-Broken Arrow (1950)

Vesternima ovog perioda Bazen je nadenuo ime nadvestern i definisao ga kao vestern koga je
sramota da bude samo vestern pa zato trai neka dodatna interesovanja da opravda svoje
postojanje, tj. neki spoljanji uticaj koji bi obogatio anr. U ovom svetlu, High Noon snabdeva
vestern socijalnom kritikom savremenog drutva kroz prizmu malog grada na zapadu dok Shane
samo-svesno stremi ka mitskom.

Fordovsku tradiciju vesterna kroz 50e nastavljaju sam Ford, William Wyler, Howard Hawks sa
ve pominjanim filmovima (npr. Wagon Master 50, The Searchers56 Ford; The Big Country
58 Wyler; Rio Bravo 59 Hawks)
Tradicionalna pria o borbi dobra i zla moe se nai i u filmu Shane (1953) George Stevensa
koji daje estetizovanu viziju divljeg zapada. Iako snimljen u standardnom 1.37:1 formatu, film
je kasnije prikazivan u 1.66:1.
Kako konkurenciju vestern filmovima stvara tv, pojavljuje se niz epskih vesterna irokog platna:
- The Big Sky (1952) Howard Hawksa
- Hondo (1953) John Farrowa, delimino snimljen u 3Du
- Vera Cruz (1954) Robert Aldricha
- Broken Lance (1954) Edward Dmytryka
- The Big Country (1958) William Wylera
Ova tendencija velikih produkcija e se nastaviti i u 60im
- The Alamo (1960) John Waynea, mada pitanje koliko je to vestern
- How The West Was Won (1963) koji su po segmentima reirali John Ford, Henry Hathaway i
George Marshall, sa velikom postavkom glumaca film prati 4 generacije doseljenike porodice
kako napreduju ka zapadu. Jedan od dva filma snimljena u Cinerami
- McLintock! (1963), Shenandoah (1965), The Rare Breed (1966) Andrew V. McLaglena

Treba pomenuti i John Sturgesov postvestern Bad Day at Black Rock (1955), gde je radnja
premetena u moderno doba i blokbaster Gunfight at the OK Corral (1957)

50ih jo i Johnny Guitar (1954) Nicholas Raya, gde Joan Crawford i Mercedes McCambridge
imaju krvavi finalni obraun. Ray u anru jo i: The Lusty Men (1952), Run for Cover (1955),
The True Story of Jesse James (1957)
U odlino snimljenom Forty Guns (1957) Samuel Fullera, Barbara Stanwyck igra enu koja dri
predeo iz pomo svojih 40 revolveraa. Barry Sullivan dolazi da uhapsi jednog od njih i izmeu
njih dvoje se pravi neka vrsta Romeo i Julija veze. Fuller u amru: I Shot Jesse James (1949);
Run of the Arrow (1957)

60te
Vesterni novog stila ve su poeli da padaju pod uticaj drugaije tradicije japanskog
samurajskog filma, u kome su naglaene teme asti, fatalnosti i nasilja. Taj uticaj dolazi do
izraaja u popularnom filmu The Magnificent Seven (1960) John Sturgesa koji je verzija
Kurosavinog filma Sedam samuraja (1954). U oba filma sedmorica oelienih ratnika
(revolveraa) bivaju navedeni da rizikujui sopstvene ivote brane malo selo od napada bandi.
The Magnificent Seven e postati toliko popularan da e izazvati meunarodni trend imitacija
samurajskih filmova, to e na kraju doneti pageti vesterne filmove nasilja na temu amerikog
zapada sa amerikim glumcima u glavnim ulogama koje su u Italiji, paniji i kod nas snimali
italijani.
Sergio Leone zapoinje talas sa svojim A Fistful of Dollars (1964), koji je direktna, skoro
snimak po snimak tana kopija Kurosavinog filma Jodimbo (1961), a koji je i sam verzija
Buchanan Rides Alone Boettichera. Leone od Clint Eastwooda provi legendarnog oveka bez
imena, u serijalu koji pored ovog ukljuuje jo dva filma: For a Few Dollars More (1965) i
The Good, the Bad, and the Ugly (1966) koji je i najuspeniji u serijalu a gde pored Eastwooda
(the good), jau Lee Van Cleef (the bad, glumi i u drugom) i Eli Wallach (the ugly). Smeteni u
naputenim suvim i pranjavim Meksikim selima i puni neopranih , neobrijanih odmetnika koji
tiho jezde pustinjom. Eastwood je pretvorio svog bezimenog oveka u lakonskog andjela smrti,
koji bi prebacio svoj pono preko ramena da bi pokazao revolver, puei poutelu cigaru ,
mirkajui ispod oboda svog eira uz prepoznatljive Morriconeove teme. etvrti, i najbolji
Leoneov vestern je epski Once Upon a Time in the West (1968) gde se Leoneov pritup vesternu
menja, te je ovaj film dosta sporijeg tempa sa dosta referenci na vestern filmove. Poslednji
Leoneov vestern je Duck, You Sucker! (1971), o Meksikoj revoluciji. Leoneov jedinstveni stil,
neobini uglovi snimanja, dramaturke ekstenzije vremena, i sirovo nasilje predstavili su neto
iskrivljeniju sliku zapada, inei njegove filmove drugaije od svih ranijih.
Ako je Sergio Leone definisao stil pageti vesterna , Moricone je definisao muziku. Njegov ritam
galopiranja, primena zvidanja i upotreba ljudskog glasa kao instrumenta postale se standard za
budue numere. One su naglaavale akciju, ubrzavale scene potere... Dok je veina kompozitora
pokuavala da kopira Moriconea, drugi kao Carlo Rustichelli, Angelo Lavagnino, Piero Piccioni
and Francesco DeMasi prilagodili su njihov sopstveni jedinstveni stil filmu. DeMasi jedan od
najproduktivnijih od spageti kompozitora, napisao ja muziku za 32 filma ukljuujui Ringo the
Lone Rider, Payment in Blood, Any Gun Can Play... Bruno Nicolai, dugogodinji dirigent
Moriconeu, komponovao je neke od najboljih pageti numera za filmove kao to su Run Man
Run i Adios Sabata.
Evropljani su tretirali konvencije vesterna sa skoro absurdnim preterivanjima, gde je
tradicionalni idealizam vesterna zamenjen cinizmom i materijalizmom i nadoveanskim
sposobnostima junaka. Italijanski vestern prikazuje nasilje do parodinih ekstrema. Kasniji
filmovi kao My Name is Nobody Tonina Valeria ili su ak i dalje, gde Henry Fonda svojeruno
eliminie celu vojsku.
pageti vestern je iznedrio mnogo novih reditelja i trendova. Sergio Corbucci (aka The other
Sergio) napravio je film Django (1966), film koji ne samo da je uveo u pageti vestern motiv
osvete, ve je i znatno poveao koliinu nasilja, to je prouzrokovalo mnoge zabrane na raznim
tritima. Django je imao preko 30 nastavaka, iako samo jedan od njih je bio zvanian. Npr.
Giulio Questijev nadrealistiki film Django Kill 1967 smatra se najbrutalnijim i najudnijim
spageti westernom, jer je sadrao muenje, poniavanje, raspee na krst, vampire, i vojsku
homoseksuanih odmetnika.
Sergio Sollima's The Big Gundown (1966) sa Lee Van Cleef i Tomas Milian, film koji se smatra
najboljim ne Leoneovim pageti vesternom. Sollima jo dva vesterna sa Tomas Milianom: Face
to Face (1967) and Run, Man, Run (1967)
Tri Sera naziv za ova tri reditelja
Mnogi amerike zvezde B produkcije putovali su u Evropu i postajali zvezde pageti vesterna.
Glumci kao Lee Van Cleef, Gilbert Roland, Walter Barnes, Stephen Boyd, Edd Byrnes, Joseph
Cotton, Broderick Crawford, Mark Damon, Jack Elam, Woody Strode, John Ireland, Ty Hardin,
Guy Madison, Lex Barke i mnogi drugi su nali mesto u pageti vesternima.
pageti vesterni istakli su i mnoge evropske glumce iako su neki radili pod pseudonimima.
Giuliano Gemma aka Montgomery Wood je radio seriajle o Ringu. Franco Nero radio je dosta sa
Sergio Corbuccijem...Kao to je Corbucci sam rekao John Ford je imao John Wayne a ja imam
Franka Nera. Poreklom kubanac Tomas Milian, postao je heroj treeg sveta igrajui meksike
seljake i revolucionare u filmovima Sollime i Corbuccija. Klaus Kinski specijalizovao se za
uloge psihopata. Mario Brega, Aldo Sambrell, Chris Huerta and Fernando Sancho specijalizovali
su se u ulogama bandita.
Kako je vestern uglavnom muki anr, ene nisu imale esto glavne uloge. Izuzetci su filmovi
Viva Maria! (1965) Louis Mallea, Sergio Leoneov Once Upon a Time in the West (1968),
Christian-Jaque's The Legend of Frenchie King (1971), and Burt Kennedy's Hannie Caulder
(1971). ene su najee igrale prostitutke, udovice, vree za udaranje, leeve, motiviui neke
kritiare da potegnu pitanja mizoginije ili enomrzstva.
Pejza je igrao skoro podjednaku ulogu kao i glumci.Veina pagetti vesterna snimljena je u
paniji, esto blizu mediteranskog priobalskog grada Almeria. Ovaj region je vrlo podseao na
ameriki jugo-zapad, to takodje objanjava zato se veina filmova odvija na meksikoj granici
uz pogodnost statista koji govore panski. Veina nemakih filmova o Winetou snimana su u
planinskom regionu oko Splita. Ostale lokacije bile su Italijanski Aalpi, Juna afrika, Kanarska
ostrva.. Leoneov Once upon a time in the west snimljeni su delom u Monument Valleyju.
Popularnost pageti vesterna donekle je oivela i amerike vesterne od kojih je ak nekoliko i
snimljeno u paniji. Dok su neki reditelji pokuavali da imitiraju italijane, mnogi veliki vesterni
su se pojavili, koristei popularnost, ako ve nisu stil, pageti vesterna.
pageti vestern je i prvi metaanr. Prvi put u istoriji kinematografije neki anr prouava i koristi
ve postojee anrovske konvencije i na tome gradi stil.

Sam Peckinpah

Paul Schrader reditelj, scenarista, potovalac rada Penkinpoa i ljubitelj njegovih filmova upitan
ta misli o njegovim filmovima i samom pristupu vestern anru, rekao je: Znam da su anahroni.
Znam da su faistiki. Znam da su seksistiki. Znam da su zli i zastareli. Ali, Bog mi pomogao,
ja ih oboavam.
Pekinpo je poeo kao asistent Don Siegelu na tv. Prvi vestern film The Deadly Companions
(1961) po istoimenom romanu A. S. Fleischmana, o bivem oficiru koji sluajno ubija momka i
pokuava da se iskupi pratei njegovu majku (i koveg) kroz opasnu teritoriju Apaa.
U drugom vesternu Ride the High Country (1962), Peckinpah e spojiti dve ve ostarele zvezde
vesterna Randolph Scotta (u njegovom poslednjem filmu) i Joel McCrea kao dva biva
predstavnika zakona koji obezbeuju poiljku zlata. Film, kao i njegove zvezde, govori o zalasku
divljeg zapada i tekoj adaptaciji na promenljiva vremena na poetku novog veka. Posle filma
Major Dandi (1965), Peckinpah snima svoj najpoznatiji vestern Wild Bunch (1969), o ostareloj
bandi na granici sa Meksikom, koja pokuava da opstane u modernom svetu. Zatim slede The
Ballad of Cable Hogue (1970) i Pet Geret i Bili the Kid (1973), o ostarelom erifu Pat Garrettu
(James Coburn) koji je unajmljen da uhvati svog biveg prijatelja Billy the Kida (Kris
Kristofferson)
U ovim filmovima pre svega je visoko uzdignut muki gest uzajamnog potovanja prijatelja i
protivnika koji je jai i od straha od smrti. Svi njegovi likovi imaju neku krivicu. Nema heroja,
uglavnom su to likovi koji ne pripadaju nigde, ne mogu se nai i u potrazi su za svojim ja. esto
oni trae i vre neki in kojim e se oistiti. Znai i kad ine dobro delo, to nije zarad samog
dobrog dela ve ne bi li skinuli teret krivice zbog nekih predjanjih grehova. Wild Bunch je
postao klasik amerikog westerna kasnih 60ih zbog krvavih scena obrauna u slowmotionu film
je postao slavljen i od publike i od kritike. eleo sam da prikaem kako zapravo izgleda biti
pogodjen rekao je Sam Peckinpah. Heroji Wild Buncha su sredoveni odmetnici koji odbijaju
da se promene, ak iako promena znai preivljavanje. Slow motion kadrovi nasilja u filmu su
nesumnjivo brutalni, ali doputaju vremenim junacima da okonaju svoje ivote u konanom
bljesku slave. Svojim filmovima izazvao je mnogo bure u javnosti. Kritiari su ga branili stavom
da on svojim filmovima iskazuje kritiki odnos prema nasilju. Generalno u Peckinpahovim
filmovima nema mnogo vie nasilja nego u drugim filmovima ovog anra. Ono to je u tim
scenama tako stano jeste da konfuzija i dezorijentisanost kako glavnih junaka, tako i gledaoca
koja proistie iz Pekinpoovog rediteljskog pristupa.

Monte Hellman (koji je saradjivao sa Jack Nicholsonom) je producirao (produced) dva velika
egzistencijalistika westerna, The Shooting i Ride in the Whirlwind (1965, Jack Nicholson
napisao i koproducirao). + China 9, Liberty 37 (1978)

Veina vesterna snimljenih 60ih i kasnije 70ih godina mogu se podvesti pod revizionistike
vesterne, jer zapravo oni preispituju i ponovo definiu teme i elemente tradicionalnog vesterna.
Oni su mraniji, cininiji, fokusiraju se na bezakonje, tee realizmu umesto romantizmu. Anti
heroji su esti, ene dobijaju jau ulogu i indijanci su realistinije prikazani. esto se kritikuju
korporacije (banke), i Amerika vlada...
Ovde se, pored filmova Manna, Boetticher, Davesa, Peckinpah mogu ubroijti i dva poslednja
Fordova vesterna The Man Who Shot Liberty Valance (1962) koji se i sam bavi temom
mitologije divljeg zapada i Cheyenne Autumn (1964) gde Ford donekle pokuava da se iskupi za
prikaz domorodaca u svojim filmovima.

U isto vreme, postvestern, smeten u moderno doba, se pojavljivao sve vie, nagovetavaljui u
filmovima (The Misfits iz 1961, i Lonely Are the Brave iz 1962) da je vreme pregazilo divlji
zapad i kauboje. Ovaj pod anr koristi karakteristike likova iz vesterna koji se bore sa
civilizovanim svetom koji odbacuje njihove zastarele principe pravde. Neki od uspelijih filmova
ovog podanra bili su ve pomenuti Bad Day at Black Rock (1955) , sa odlinim Spencerom
Trejsijem, u ulozi stranca koji po zavretku II sv rata dolazi u staromodni gradi na zapadu u
potrazi za prijateljem japancem i neprijateljski je doekan od strane metana, (Robert Ryan i Lee
Marvin) koji su odluni da osujete njegovu potragu. Film je jaka kritika tretmana amerikih
japanaca za vreme drugog sv rata. U ovu vrstu filma, spada i Don Siegelov Coogans Bluff
(1968) sa Clint Eastwoodom, kao zamenik erifa iz Arizone koji dolazi u New York na tragu
odbeglog ubice. Ovaj lik, neprilagodjenog kauboja kasnije je evaluirao u legendarnog Prljavog
inspektora Harija. Ovde se mogu ubrojiti i The Getaway (1972), Junior Bonner(1972), Bring Me
the Head of Alfredo Garcia (1974) sve tri Sam Peckinpah, Comes a Horseman (1978) Alan J.
Pakula, El Mariachi (1992) i Once Upon a Time in Mexico (2003) Robert Rodrguez, The Three
Burials of Melquiades Estrada (2005) Tommy Lee Jonesa, No Country For Old Men (2007)
brae Coen...

Iz 60ih jo i: Hud (1963) i Hombre (1967) oba Martin Ritt, oba glumi Paul Newman; The
Professionals (1966) Richard Brooks; The Shooting (1966) Monte Hellman; Hang 'Em High
(1968) Ted Post; True Grit (1969) Henry Hathaway nastavak Rooster Cogburn (1975)
Stuart Millar rimejk 2010 braa Coen; Butch Cassidy and the Sundance Kid (1969) George
Roy Hill, glume Paul Newman i Robert Redford; Will Penny (1968) Tom Gries, glumi
Charlton Heston...

Clint Eastwood
Posle njegovih pageti vesterna, Eastwood je snimio jo dva filma po svom man with no name
ablonu: ultra nasilnu prio o osveti Hang 'em High (1968) Ted Posta; i High Plains Drifter
(1973), koji je i reirao. Ovi filmovi bili su box office hitovi, ali najsnanija najava buduih
tendecija dola je sa Don Siegeloivm post vesternom Coogans Bluff (1968). Eastwood reira i
The Outlaw Josey Wales (1976) , jedan od njegovih najboljih filmova gde igra osvetoljubivog
heroja, zatim Broncho Billy (1980), gde igra ostarelog Broncho Billyja, mada se ovaj film ne
smatra vesternom i Pale Rider (1985) inspirisan High Plains Drifterom. Iako je vestern ve
uveliko gubio na popularnosti Eastwoodov deseti vestern Unforgiven (1992), koji je producirao i
reirao, osvojie 4 oskara, za najbolji film, reiju, sporednu ulogu i montau. Ovo e biti i trei
vestern koji osvaja oskara za najbolji film (posle Cimarron 1931, i Dances With Wolves 1990).

Kako su 70te odmicale, vestern je se oslobadjao mitskog i otkrivao prljavu stvarnost ivota na
granici u naslovima kao Culpepper Cattle Co.(1972), The Great Northfield Minnesota Raid
(1972), and The Long Riders (1980) W.Hilla, u kojima se karakteristini optizam anra pretvarao
u oaj. Tema smrti divljeg zapada bila je prisutna. Filmovi kao Tom Horn (1980) William Wiarda
sa Steve McQueenom, i The Shootist (1976) Don Siegela (poslednji film John Wayna)
predstavljali su smrt revolveraa. Film Monte Walsh (1970) Williama A. Frakera ispituje ta se
desilo sa kaubojima kada je njihove vetine nadjaala tehnologija. Neki su odbegli u zloin ,
Monte Walshu (Lee Marvin) je npr ponudjen posao cirkuskog zabavljaa, on ga odbija reima I
ain't gonna spit on my whole life. U Peckinpahovom The Ballad of Cable Hogue heroj umire
pod tokovima automobila, simboliui smrt zapada.
Smrt divljeg zapada nije bila samo simbolina, jer su filmski stvaraoci i filmske zvezde takodje
umirali. 70ih su umrli John Ford, Howard Hawks, Henry Hathaway, Henry King, Raoul Walsh,
Delmer Daves, i King Vidor. John Wayne umro je 1979 a sa njim vei deo amerike vere u
vestern. Posle propasti filma Heaven's gate (1980) Michael Cimina na tritu (najskupljeg filma
tog vremena) , Hollywood je proglasio vestern box office otrovom. Meutim mnogi obrasci
vesterna o kojima je bilo rei nastavili su da ive u drugim anrovima posebno kriminalistikom.
Pojava ulinih bandi i poveanje gradskog stanovnitva uinilo je da se vestern iz prerije i
kaljavih ulica novostvorenih gradia preseli na ulice megalopolise.

Iz 70ih jo: Red Sun (1971) Terence Younga, sa internacionalnom postavkom glumaca: Charles
Bronson, Toshir Mifune, Alain Delon i Swiss actress Ursula Andress (vica); The Cowboys
(1972) Mark Rydell; McCabe & Mrs. Miller (1971) Robert Altman; The Hired Hand is a
(1971); Ulzana's Raid (1972) Robert Aldrich; Jeremiah Johnson (1972) Sydney Pollack...

80tih godina bilo je nekoliko nada za oporavak vesterna. Film Waltera Hilla Long Riders (1980)
zatim Silverado (1985) Lawrence Kasdan koji je pokuao da povrati stare kliee, da uini film
zanimljivijim brom monaom , grandioznim prizorima.Young Guns (1988) Christopher Caina,
sa brojnom glumakom postavkom nastojao je da stvore publiku medju tinejdzerima. Iako je
srednje uspean na blagajnama, film je vodio vestern u orsokak.
Grevito se borivi do 90ih western je konano naao spas u Kevin Costnerovom Dances with
wolves (1990), koji je osvojio publiku i dobio oskara za najbolji film. Ubrzo posle, mini tv serija
Lonesome Dove, zasnovan na Larry McMurtryjevom pulicerom nagradjenom romanu, privukla
je veliko interesovanje. Eastwood film Unforgiven usledio je ve 1992. Velianstveno
promiljanje na temu starog zapada, puno gorke ironije i brutalnog nasilja. Unforgiven je takodje
odneo oskara za najbolji film 1992. Walter Hill je snimio biografske Geronimo: An American
Legend (1995) i Wild Bill (1995) i post vestern smesten u doba prohibicije (rimejk Yojimba i A
Fistful of Dollars) Last Man Standing (1996).
Uskoro se pojavio niz vesterna, od The Quick and the Dead (1995) Sam Raimija, hiperaktivne
meavine horror senzibiliteta i western spageti situacija do Posse (1993) Mario Van Peebles,
crnog vesterna sa rep soundtrackom. Legendarni Gunfight at the Ok corral obezbedio je materijal
za jo dva filma.. Wyatt Earp (1994) Lawrence Kasdan i Tombstone (1993). George Cosmatosa.
Dok je zapad ranije predstavljao jednostavnije razdoblje u amerikoj istoriji, sada vidimo da mo
pitolja (kao to je pokazano u Unforgiven i Tombstone) moe nainiti policajca opasnijim od
samog odmetnika.

Posle 2000ih: The Proposition (2005) John Hillcoat; The Assassination of Jesse James by the
Coward Robert Ford (2007) Andrew Dominika; There Will Be Blood (2007) Paul Thomas
Anderson; The Missing (2003) Ron Howard; Open Range (2003) Kevin Costner; Blueberry
(2004) Jan Kounen; Broken Trail (2006) mini serija; 3:10 to Yuma (2007) James Mangold,
glume Russell Crowe i Christian Bale; True Grit (2010) braa Coen (vestern koji je najvie
zaradio od Wild Wild West iz 1999); Meek's Cutoff (2010) Kelly Reichardt;

You might also like