BOJA

Boja ima dvije definicije:

1. Fizikalna osobina svjetlosti- osjeaj koji u oku stvara svjetlost
emitiran iz nekog izvora ili reflektiran od neke materije
2. Tvar za bojenje

BOJA TON VALER

OSNOVNE/ BOJE I. REDA

- crvena, plava, uta

SEKUNDARNE/ BOJE II.

REDA
Dobivaju se mijeanjem dviju
osnovnih boja u istom omjeru.
plava + crvena = ljubiasta
uta + plava = zelena
crvena + uta = naranasta

TERCIJARNE BOJE
- Tercijarne iste boje
Sve ostale boje koje nastaju mijeanjem 1 osnovne i 1 sekundarne
boje u razliitim omjerima.
- Tercijarne neiste boje
Ako pomijeamo osnovnu sa sekundarnom tj. komplementarnom
(crvena + zelena) tada nestaje koloristike istoe jer se ponitavaju /
neutraliziraju
Bijela vidna svjetlost sastavljena je od obojanih svjetlosti i doivljaji
boje tee k tome da jedna drugu promjene iz obojane svjetlosti u bijelu
svjetlost (sukcesivni i simultani kontrast).
 To se dogaa kad na mrenicu istodobno djeluju:
a) dvije komplementarne boje,
b) tri primarne,
c) tri sekundarne,
d) vie boja koje su u krugu boja jednako udaljene.

Svjetlost boje, osim toga to je tamnija ili svjetlija, ima svoju specifinu
osobinu obojanost ili kromatinost. U duginom spektru razabiremo
da bijelu svjetlost sainjavaju obojane svjetlosti od kratkovalnih preko
srednjevalnih do dugovalnih svjetlosti. U mrenici postoje posebne
fotostanice za kratkovalne modroljubiasto, srednjevalne zeleno i
dugovalne svjetlosti naranasto i crveno. Kod sagledavanja svoh
ovih svjetlosti vidi se jo i uta svjetlost.

U kolorometriji govorimo o 3 dimenzije boje:

a) o tonu boje ili kromatinosti, koja osvisi o valnoj duini
svjetlosti
b) o svjetlosti boje, koja osvisi o jaini svjetlosne energije
c) o zasienosti, koja ovisi o istoi

Boje ureujemo u krugu boja na obodu kruga su razmjetene boje u

istom rasporedu kao u dugi. Pravilo zahtjeva da mjeavine dvije boje
koje stoje nasuprot daju akromatinu boju.

aditivno mijeanje mijeanje bojanih svjetlosti (zbrajajue)

suptraktivno mijeanje mijeanje bojanih tvari (oduzimajue)
suptraktivno mijeanje aditivno mijeanje

KONTRASTI BOJA
1. Kontrast boje prema boji
2. Kontrast svijetlo-tamno
3. Kontrast toplo-hladno
4. Komplementarni kontrast
5. Simultani kontrast
6. Kontrast kvalitete
7. Kontrast kvantitete

1. Kontrast boje prema boji

Kontrast boje prema boji najjednostavniji je od sedam postojeih kontrasta.

Najjai je kontrast istih boja prvog reda uto-crveno-plavo. Utisak je zvuan,
silovit i odreen. Jaina kontrasta boje prema boji smanjuje se ukoliko se tri
udaljene boje udaljuju od triju boja prvog reda s obzirom na njihovo mjesto u
kromatskom spektru. Tako naranasta, zelena i ljubiasta, slabije po svojoj
kromatskoj vrijednosti od ute, crvene i plave daju i slabiji kontrast, dok je utisak
koji stvaraju boje treeg reda jo slabiji.

2. Kontrast svjetlo tamno

Suprotnosti kao to su svjetlost i tama, no i dan, od sutinskog su znaaja ne

samo za ovjekov ivot ve i za prirodu uope. Najjai slikarski izraz svjetlog i
tamnog su crna i bijela boja, dok se izmeu njih nalazi itava skala nijansi sivog i
kromatskih boja.

3. Kontrast toplo-hladno
Boje kod ljudi izazivaju odreene reakcije. One svojim isijavanjem djeluju na
organizam i na ljudsku psihu. One na nas utjeu nasvjesno. Svaka ima odreeni
psiholoki efekt- mentalni i emocionalni. Ponekad i najmanja razlika u boji moe
imati drugaije djelovanje. Tople boje su: crvena, crvenonaranasta, naranasta,
naranastouta i uta, a hladne ljubiasta, ljubiastomodra, modra, modrozelena
i zelena.

4. Komplementarni kontrast
Dvije boje moemo nazvati komplementarnima ukoliko njihovi pigmenti, kad ih
pomijeamo daju neutralnu sivo-crnu boju. U fizici, dvije svjetlosti obojane
komplementarnim bojama, pomjeane daju bijelu svijetlost. Stavljene jedna uz
drugu, one se meusobno pojaavaju, dok pomijeane ponitavaju jedna drugu.
Sve boje iz kromatske skale imaju samo po jednu komplementarnu boju.

Komplementarni parovi su:

uto : ljubiasto
utonaranasto : plavoljubiasto
naranasto : plavo
crvenonaranasto : plavozeleno
crveno : zeleno
crvenoljubiasto : utozeleno
5. Simultani kontrast
Pod simultanim kontrastom podrazumjevamo pojavu pri kojoj nae oko za svaku
prisutnu boju zahtjeva komplementarnu boju, samostalno ostvarujui njeno
vienje ukoliko ova objektivno nije prisutna. Samim tim osnovni princip slaganja
boja podrazumjeva i pravilo komplementarnosti. Komplementarna boja kao
posljedica simultanog kontrasta nastaje, naime, u oku promatraa, a da stvarno
nije prisutna. Ona se ne moe fotografirati.

6. Kontrast kvaliteta
Pojam kvaliteta boje podrazumjeva istou odnosno zasienost jedne boje.
Prema tome, kontrast kvaliteta je kontrast izmeu istih, intenzivnih, jarkih boja i
neistih, odnosno zamuenih boja

1) istu boju moemo oslabiti bijelom. Boja tad

dobija hladni kvalitet
2) svaka se boja moe zatamniti crnom
3) zasiena boja moe se zamutiti mjeanjem
sa bijelom ili crnom, odnosno sa sivom. im
se siva pomijea sa zasienom bojom,
dobivaju se tonovi jednake, vee ili manje
jarkosti, ali u svakom sluaju manjeg
intenziteta nego to je onaj iste boje (boje
poinju djelovati prigueno, ak neutralno)
4) iste boje se mogu zamutiti i mjeanjem sa
odgovarajuim komplementarnim bojama
(mijeanje triju boja istog reda daju
zamuene tonove)

7. Kontrast kvantitete
Kontrast kvantitete odnosi sa na odnos veliina tj. koliina dviju ili vie obojenih
ploha. Kod koliinskih odnosa boja moramo imati na umu snagu djelovanja boje.
Nju odreuje: a) intenzitet (jaina) boje
b) veliina obojene plohe
Goethe je dao sljedee vrijednosti:
uta : naranasta : crvena : ljubiasta : plava : zelena = 9 : 8 : 6 : 3 : 4 : 6
Dakle, svjetlosne vrijednosti osnovnih i sekundarnih boja su:
uta 9
Naranasta 8
Crvena i zelena 6
Plava 4
Ljubiasta 3

Pr. uto : ljubiasto = 9 : 3 = 3 : 1

Da bi ove svjetlosna povrine dale harmoninu povrinu, treba ih uzeti u
recipronom odnosu, to znai da emo utu, poto je tri puta jaa, staviti samo
na treinu itave povrine koju zahvaa njena komplementarna, ljubiasta boja.